„Makroekonomski pokazatelji i stanje finansijskog sektora u BiH“ Dr Kemal Kozarić Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Sedma međunarodna konferencija Banjalučke berze Banja Luka, 6.6.2012. Bosna i Hercegovina – Makroekonomski pokazatelji 2010. 2011. 2012. (projekcija) 24,58 milijardi KM 25,95 milijardi KM cca. 26,80 milijardi KM 6.397 KM 6.758 KM Realna stopa rasta 0,7% 1,6% 1,5% Stopa rasta industrijske proizvodnje 1,6% 5,6% 5% Prosječna inflacija na godišnjem nivou 2,1% 3,7% 3,0% 27,2% 27,6 % 28% 798 KM 816 KM 820 KM 6,25 milijardi KM (25,2 % BDP) 6,64 milijardi KM (25,6 % BDP) 7,3 milijardi KM (27,2 % BDP) 1,50 milijardi KM (6,3% BDP) 2,23 milijardi KM (8,6% BDP) 1,499 milijardi KM (BDP 4,1%) 52,1% 54,5% 55% 340 miliona KM 612 miliona KM 6,457 milijardi KM 6,424 milijardi KM Bruto domaći proizvod (BDP) BDP po glavi stanovnika Stopa nezaposlenosti na nivou BiH Prosječna plata na nivou BiH Vanjski dug Deficit tekućeg računa Pokrivenost uvoza izvozom DSI (procjena) Devizne rezerve 2 Makroekonomski pokazatelji za BiH Ocjena makroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini “Bolje nego što bi se moglo očekivati"? (ocjena dijela akademske i stručne javnosti, EK, MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija) Zabrinjavajuće ... ↔ ... Katastrofalno? (ocjena dijela akademske i stručne zajednice, NVO → podaci o porastu zaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, nivou nezaposlenosti, opštoj ekonomskoj aktivnosti realnog sektora, nivou siromaštva, pogođenim socijalnim grupama...) 3 Potencijalni rizici na putu razvoja Vanjski rizici Unutrašnji rizici Globalna ekonomska kriza, posebno ekonomsko usporavanje u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri – uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja Politička stabilnost - uticaj na percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru - 84% u stranom vlasništvu Promjene u susjednim državama Ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan) Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost Proračunski deficit BiH mora biti pod kontrolom Javni dug BiH treba pratiti 4 Uloga monetarne institucije u osiguravanju stabilnosti Ograničenja aranžmana currency boarda – izbor alata monetarne politike je ograničen – samo obavezna rezerva; nema ulogu posljednjeg utočišta Sačuvana monetarna i finansijska stabilnost Uloga koordinatora u području bankarske supervizije Uspostavljanje Odbora za finansijsku stabilnost Potpisan Memorandum o razumijevanju s supervizorskim tijelima o razmjeni podataka Izvrsna kooperacija regionalnih centralnih banaka Inicijative poput “Bečke inicijative" vrlo su bitne za obezbjeđenje kontinuiranog obavezivanja komercijalnih banaka u pogledu 5 održanja kreditiranja i izloženosti, te u održavanju omjera kapitala Struktura finansijskog sektora u BiH Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 2008 Vrijednost, milioni KM Banke 2009 Učešće, % Vrijednost, milioni KM 2010 Učešće, % Vrijednost, milioni KM 2011 Učešće, % Vrijednost, milioni KM Učešće, % 19.570 79,8 20.815 80,8 20.604 82,7 20.416 84,3 Investicijski fondovi 1.762 7,2 1.225 4,8 871 3,5 888 3,7 Leasing kompanije 1.378 5,6 1.607 6,2 1.416 5,7 1.108 4,6 Društva za osiguranje i reosiguranje 853 3,5 890 3,5 940 3,8 941 3,9 Mikrokreditne organizacije 946 3,9 1.213 4,7 1.087 4,4 856 3,5 Ukupno 24.510 25.749 24.919 24.210 6 Bankarski sektor u BiH “Bankocentričnost” finansijskog sektora: 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.) Dominantnost ino bankarskih grupacija 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) 7 Bankarski sektor u BiH 29 komercijalnih banaka koje posluju u zemlji Pet banaka ima 70% tržišnog učešća Visoka likvidnost Dobra adekvatnosti kapitala, približno 16% Gubitak u 2010, ali povratak na dobit u 2011. sa cca 140 miliona KM dobiti Povećanje NPL - 11,8% na kraju 2011. U cilju praćenja zdravlja bankarskog sektora, CBBiH obavlja povremene testove na stres - jedan test koji se temelji na tzv. “osnovnom scenariju", a drugi se temelji na tzv. "ekstremnom scenariju" 8 Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – tržište kapitala, mikrokreditne organizacije, društva za lizing i osiguravajuća društva Učinkovitost supervizije (prekogranična saradnja) Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim akcentom na poboljšanje odnosa s klijentima Izloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog okvira 9 Refleksija krize na tržišta kapitala u BiH: 2.500.000.000 2.000.000.000 2.016.922.407 1.500.000.000 SASE 1.274.340.116 BLSE Total 1.000.000.000 742.582.291 500.000.000 752.169.613 477.079.376 275.090.237 670.244.096 425.456.984 399.578.766 219.085.459 180.493.307 284.749.460 176.195.081 108.554.379 244.787.112 0 2007.god 2008.god 2009.god 2010.god. 2011.god 10 Šanse za razvoj tržišta kapitala postoje Spoljni dug BiH 25,6% 11 Neophode su reforme Šansa za ubrzanje razvoja se može naći i kroz: Nastavak privatizacije državnih preduzeća preko berze Korištenje mogućnosti finansiranja kompanija preko tržišta kapitala Povećanje količine berzanskog materijala za trgovanje Regionalno povezivanje berzi Da bi se to desilo neophodno je: Raditi na povećanju korporativnog upravljanja u dioničkim društvima Raditi na transparentnosti objavljivanja informacija Raditi na pojednostavljivanju procedura vezanih za učešće na tržištu kapitala Raditi na strukturalnim promjenama, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na efikasnost realnog sektora i kredibilitet pojedinačnih emitenata vrijednosnih papira Raditi na popravljanju imidža/rejtinga tržišta u BiH 12 ...neophodni su bolji uslovi Kreditni rejting BiH Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije ? Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije S&P: 28.12.2011. rejting snižen sa B+ na B, status rejtinga “na posmatranju”; ipak 28.3.2012. rejting je potvrđen a njegov status je prebačen na “stabilan izgled”, što je unapređenje Moody's: B3, snižen rejting 3.4.2012., a izgledi rejtinga su stavljeni “na posmatranje – negativno” Kao glavni razlozi sniženja rejtinga od agencije Moody’s navedeni su pogoršanja stanja u vezi s budžetima svih nivoa, uključujući pojavu velikog deficita u oba entiteta, te ograničen pristup vanjskom finansiranju. Navodi se i činjenica da politička previranja utječu na povrat vanjskog duga, što se vidjelo početkom ove godine. 13 Investiciona ocjena za BiH Moody’s S&P and Fitch Aaa AAA Aa1 AA+ Aa2 AA Aa3 AA- A1 A+ A2 A A3 A- Baa1 BBB+ Baa2 BBB Baa3 BBB- Ba1 BB+ Ba2 BB Ba3 BB- B1 B+ B2 B B3 B- Caa CCC Ca CC Definicije Visoka investiciona ocjena Investiciona ocjena Neinvesticiona ocjena Visoki rizik Srednja investiciona ocjena Opis Aktiva dobrog kvaliteta, velika diverzifikacija i ustanovljena veličina, odlično tržišno pozicioniranje, profilirane upravljačke vještine i veoma dobar kapacitet za pokriće duga. Dobar kvalitet i likvidnost aktive, afirmisana na raznim mjestima na tržištu, dobar kvalitet upravljanja, i dobar kapacitet za pokriće duga. Zadovoljavajući kvalitet i likvidnost aktive, prosječna tržišna pozicija i kvalitet upravljanja, normalni kreditni standardi, prosječan kapacitet za pokriće duga. Niža investiciona ocjena Prihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, ali sa primjetnim stepenom rizika, slabiji kapacitet za pokriće duga. Ispod investicione ocjene Prihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, iako sa značajnim stepenom rizika, niska diverzifikacija poslovanja, ograničena likvidnost i ograničena margina pokrivenosti duga. Špekulativna ocjena Kredit pod pregledom, kvalitet aktive prihvatljiv, ali s privremenim poteškoćama visine likvidnosti, visoki financijski “leverage”, neke slabosti u upravljanju, pozicioniranju i tržišnom pozicioniranju. Visoki rizik Kao i iznad, ali sa evidentnim poteškoćama, a upravljanje dugom je ponekad napeto i naporno. Nesigurnost u pogledu plaćanja kamata, ali ne i glavnice. 14 Budući izazovi za finansijsku stabilnost Ispred nas je sigurno težak period, ali trebamo: postići odgovarajuću likvidnost banaka i ostalih finansijskih posrednika; izbjeći sistemski rizik po svaku cijenu; postići odgovarajuću kapitalizaciju; dostići odgovarajući iznos gotovine u trezorima; postići odgovarajuću kreditnu aktivnost; izbjeći sve oblike nelojalne konkurencije; postići odgovarajuću komunikaciju s internom i eksternom javnošću. 15 Budući izazovi za realni sektor Kako bi ekonomija mogla da postigne željeni oporavak, potrebno je: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike; raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda; raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru; razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane; raditi na obnovi kao i izgradnji novih turističkih kapaciteta; nastaviti proces privatizacije; raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminisanju administrativnih barijera za ulagače. Najvažniji preduslov za postizanje bilo kojeg od navedenih ciljeva je politička stabilnost. 16 Hvala na pažnji http://www.cbbh.ba 17
© Copyright 2024 Paperzz
