196 08/2014 CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM Programiraj bilo gdje Startup iskustva Big Data problemi Broj Razmišljajte široko Otvorenost i standardi Regionalni razvoj ICT industrije Daleko od oka... Sumrak herojskog menadžmenta Blue Ocean Leadership Internet i privatnost: Pravo na zaborav Triple Helix koncept povezivanja Spavajući div Bitan preduvjet e-poslovanja Digitalno arhiviranje Quo vadis computator? PRILOG Društveno održiv ICT Konačno e-Građanin 16. lis topad HR panel a 201 4. Kong dvora resna na HU P-a Radn ička c esta 5 2 Zagre b Kakvo je stanje HR-a u RH? radionice - panel diskusije - okrugli stolovi • Znate li kako Uprava doživljava HR menadžere? • Jeste li sigurni da svi na isti način percipirate vaš međusobni odnos? • Vjerujete li da postojeći odnos HR-a i Uprave koristi svoj puni potencijal? • Kakva su iskustva drugih? Očekuje Vas predstavljanje rezultata online istraživanja o stanju HR-a u RH, dinamična panel diskusija,zanimljivi učesnici okruglih stolova, radionice na temu kritičnih područja HR-a. http://www.educamix.hr/hr_panel.html UVODNIK Fotografija: Shutterstock Uvodnici su u pravilu dosadni, nepotrebni i nepravedno izdvajaju nekoliko članaka koje morate pročitati. No jedan od razloga da ga svakako treba pročitati jest kad vaš časopis iznenada promijeni ime. Zašto OPEN InfoTrend? OPENInfoTrend Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] OpenInfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Lidija Orešković Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: AKD d.o.o. Zagreb Prilozi u OpenInfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Zašto ljudi mijenjaju imena? Da pobjegnu od prošlosti. A listovi? InfoTrend se ne stidi svoje prošlosti koja je ostala dokumentirana u 195 izdanja. U prosjeku deset izdanja godišnje s manje ili više uspjeha, ali uvijek usmjereno jednom jedinom cilju - podržati i ubrzati uvođenje suvremenih tehnologija u hrvatsko društvo i gospodarstvo, neprestano propitujući koji će nas put brže odvesti prema tom cilju. No, danas je InfoTrend na prelomnoj točki. Informatika više ne predstavlja novost, postala je obična i svakodnevna. Ugradila se u životne temelje planeta, postala je cement koji povezuje sva ljudska dostignuća na putu u nepoznatu budućnost. Pred nama se otvaraju nove perspektive, prednosti koje treba iskoristiti, opasnosti koje valja izbjeći... Osnivačka misija InfoTrenda je potrošena, sad treba nišan pomaknuti zubac dalje. Ključne riječi više nisu hardver i softver, baze i programi, InfoTrend se okreće pojmovima kao što su otvoreno, inovativno, povezano, mudro... Pred čovječanstvom se otvara jedan novi još nepoznat i nejasan svijet. Pun nezamislivih mogućnosti, ali i nepoznatih opasnosti. Zato se InfoTrend sada, o dvadesetoj godišnjici svog izlaženja, OTVARA istraživanju budućnosti u koju nas ubrzano vodi nezapamćena sinergija znanosti i tehnologije. Svima nama koji ga priželjkujemo, zadatak je da s mnogo više odgovornosti nego dosad neprestano propitkujemo: Quo vadis computator - kuda ideš čovječe s računalom? Odgovarajući na to pitanje naši autori otvaraju i istražuju problematiku ključnih područja suvremenog tehnološkog razvoja. Izazovi puta, Zeleni ICT, Gospodari promjena, Triple Helix koncept, Pravo na zaborav, e-Građanin ... naslovi su stranica koje je OPENInfoTrend stavio na raspolaganje istraživačima budućnosti jednog totalno informatiziranog globusa. Urednik online: www.infotrend.hr 196/08/2014 OpenInfoTrend 3 U OVOM BROJU 8 5 OTVORENOST I STANDARDI Primjena otvorenih standarda ključna je za uspostavu istinski otvorenih informacijskih sustava. 8 SPAVAJUĆI DIV Triple Helix koncept kao društvena inovacija temelji se na razumijevanju. Sveučilište, država i poslovni sektor moraju naučiti učiti jedan od drugoga, naučiti jezike kojima ti sektori govore i naučiti surađivati. 13 GOSPODARI PROMJENA Operatori mobilnih mreža idealno su pozicionirani da preuzmu vodeću ulogu u upravljanju umreženog društva. 17 QUO VADIS COMPUTATOR – IZAZOVI PUTA Suvremenost uporabe kompjutora zahtijeva hitno rješavanje više izuzetno važnih problema. 23 QUO VADIS COMPUTATOR - ZELENI ICT Budući mrežni elementi moraju omogućiti visoke performanse uz istodobno smanjenje potrošnje električne energije što je moguće isključivo zajedničkim naporom istraživačke zajednice, mrežnih dizajnera i mrežnih administratora. 17 28 STUDIJA SLUČAJA - Elektronički oglasnik javne nabave Web-platforma na kojoj javni i sektorski naručitelji objavljuju postupke javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. 32 VRIJEME, RESURS KOJEG PONESTAJE Mnogi ICT stručnjaci razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, moramo hitno definirati kako poticati razvoj ICT-a u našim regijama. 34 PRAVO NA ZABORAV Europski sud dozvolio je mogućnost uklanjanja rezultata pretraživanja ako se odnose na osobne podatke. 37 M2M IZAZOVI Očekuje se da će M2M tržište vezano uz umreženo društvo do 2020. godine iznositi čak 2,5 bilijuna dolara. 41 STARTUP ISKUSTVA – Codeanywhere Na primjeru i iskustvima projekta Codeanywhere razgovarali smo o trenutnom stanju startup scene u Hrvatskoj. 44 44 DIGITALNO ARHIVIRANJE - Prednosti, rizici i izazovi Cilj arhiviranja jest upravljati informacijama tijekom vremena, kako bi se osigurala njihova dostupnost u određenom razdoblju te je, u tom smislu, jedan od preduvjeta elektroničkog poslovanja. 47 SUMRAK HEROJSKOG VODSTVA Sedamdeset posto neuspjeha izvršnih direktora rezultat je nesposobnosti, a ne loše strategije 50 54 BIG DATA – razmišljajte široko Golema količina podataka koja pristiže dosad neviđenom brzinom paralizira i onemogućuje njihovu korisnu analizu. 53 PRAVNA RUBRIKA Iznošenje osobnih podataka iz Hrvatske. 54 GENIJALCI S LOŠIM NAMJERAMA Tradicionalni zaštitni mehanizmi više ne djeluju 58 NETKO NAS PROMATRA Kolačići i mrežne bube kao špijunski alati. 60 ICT VIJESTI – BiH i Srbija 64 INTELIGENCIJA NIJE DOVOLJNA Za snalaženje u raznim situacijama potreban je složen skup sposobnosti, ali i drukčije razmišljanje. 4 OpenInfoTrend 196/08/2014 FOTO: Shutterstock Primjena otvorenih standarda ključna je za uspostavu istinski otvorenih informacijskih sustava Otvorenost i standardi PIŠE: DARKO GULIJA Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe – napisao je John Donne još 1624. godine, a Ernest Hemingway proslavio u romanu Kome zvono zvoni. K ada sam razmišljao zašto ime Open-InfoTrend i kako definirati pojam otvorenost – to je prva asocijacija koja mi je pala na pamet. S obzirom na to da smo zemlja s tisuću otoka, na dijelu kojih život polako, ali sigurno odumire, bolno smo svjesni kako je teško biti otok. Otok je zatvoren. Otok je skup. Otok je učmao. Otok treba vanjsku pomoć da bi se razvijao. Povijest nas uči da su civilizacije uvijek napredovale u interakciji s drugim civilizacijama i novim idejama, a nazadovale kada su se počele zatvarati u sebe Kao ni čovjek, tako ni informacijski sustav ne može biti otok. Paradoksalno, povijest razvoja IT-a prepuna je raznih koncepata otoka. Od IBM-a u šezdesetima i sedamdesetima, Microsofta u osamdesetima i devedesetima - uvijek je globalni leader mislio da može pobijediti tako da bude otok. Zatvoren i nedodirljiv. No, biti otok u pravilu je značilo i biti feud. I globalni feudalci uživali su u ap- solutnoj vlasti i branju neprimjerene ekonomske koristi od svojih podanika (odnosno, korisnika), nesvjesni da se tamo negdje – ispod njihovog radara – život razvija dalje. Povijest nas uči da su civilizacije uvijek prosperirale u interakciji s drugim civilizacijama i novim idejama, a stagnirale kada su se počele zatvarati u sebe. I upravo je tu ključ razvoja: u interakciji. U dijeljenju. Otvorenost je spremnost za interakciju u svakom pogledu. Spremnost na dijeljenje vlastitog koda, kako bi se olakšao i pojeftinio njegov razvoj i povećala sigurnost. Spremnost za dijeljenje vlastitih podataka, kako bi postali povezivi s drugim podacima i zajedno vrijedili više. Spremnost za integraciju vlastitih po196/08/2014 OpenInfoTrend 5 Otvorenost i standardi slovnih modela u nove i inventivnije modele koji će korisnicima osigurati veću vrijednost za njihov novac. I, na kraju: spremnost za dijeljenje vlastitog znanja i ideja, kako bi one u interakciji s drugim znanjem i idejama bile pročišćene, verificirane i unaprijeđene. „Tko je spreman dati, dvostruko mu se vrati“ Dakle, pojam otvorenosti nije samo tehnološki, nego jedan širi, holistički pristup informatičkom rješavanju problema u kojemu vlastitim znanjem, idejama, rješenjima i podacima unapređujemo znanja, ideje, rješenja i podatke drugih kako bismo olakšali i ubrzali rješavanje životnih problema iz domene gospodarstva, državne uprave, društva, privatnog života… No, istodobno otvorenost ne smije postati religija. Često smo bili svjedoci inzistiranja pojedinaca ili tržišnih grupacija (s ciljem favoriziranja vlastitog poslovnog modela) na samo jednoj komponenti otvorenosti (npr. otvorenost koda) – čak do te mjere da je to inzistiranje zapravo značilo zatvaranje. Prošli mjesec, primjerice, pojavile su se analize uspješnosti nekih vrlo zvučno najavljivanih open-source projekata u Njemačkoj, u kojima se ispostavilo da su umjesto ušteda zapravo uzrokovali povećanje ukupnih troškova vlasništva (TCO). Problem je nastao u fokusiranju na samo jednoj komponenti otvorenosti (otvore- Norme na svjetskom prvenstvu nost koda) pa je na otvorenom kodu morala biti zasnovana i desktop platforma malno razvijati ako je otok, posljedica je i korisničke aplikacije, poslužitelji i sve povećanje ukupnog troška vlasništva. druge komponente informacijskog sustaJer, intelektualno vlasništvo također ima va. No, kad je nastala potreba za interak- svoju cijenu. Znanje košta, a to se posebcijom sa zajednicama koje no odnosi na inovacije i su koristile razna vlasnička razvoj. I taj se trošak isto rješenja ispostavilo se da su negdje mora oploditi i Ključ razvoja je u odabrana open-source rjedijeljenju, a otvorenost vratiti uloženo – bez toga šenja zapravo manje otvonema napretka. je spremnost rena od onih vlasničkih i Zbog toga je – umjesto za interakciju u da se slijepo inzistiranje na inzistiranja na otvorenosvakom pogledu otvorenom kodu izrodilo sti koda – puno važnije upravo u svoju vlastitu suinzistiranje na otvorenim protnost: u sustav koji je zatvoren. Sustav standardima. Kad inovacija doživi svoju koji je svojevrstan open-source otok, nes- (uglavnom tržišnu) verifikaciju i prijeđe posoban komunicirati s drugima i druk- u mainstream, nakon nje slijedi standarčijima. dizacija. Standardi, odnosno norme, predA budući da se nijedan informacijski stavljaju verificirano znanje. sustav (ma kako velik bio) ne može optiTo znanje ne mora se odnositi samo 6 OpenInfoTrend 196/08/2014 (Izvor: HZN) na tehniku i tehnologiju: standardizacija pokriva sve aspekte našeg života. Na web-stranici Hrvatskog zavoda za norme postoji zanimljiv članak vezan uz primjenu međunarodnih normi na Svjetskom prvenstvu u nogometu (http://www.hzn. hr/default.aspx?id=536). Norme pokrivaju travu i površine sportskih terena, vrata i mreže za golove, osvjetljenje sportskog igrališta, stadione, sjedala, lopte, dresove – pa sve do piva koje se popije na tribinama. Neke su norme obvezne za primjenu, što se definira zakonskim propisima – posebno u segmentu koji se odnosi na zdravlje ljudi, hranu, sigurnost. Ostale su slobodne. . No, primjena normi povećava kvalitetu – a time i tržišnu vrijednost svakog proizvoda - jer osigurava njegovu interakci- koja ih donose fokusiranija su i otvorenija za inovacije. Potencijalna mana je postojanje više „konkurentskih normi“, tj. standarda koji pokrivaju istu tematiku – pa treba odabrati koji od konkurentskih standarda primijeniti za rješavanje određenog problema i pritom paziti na ugled i stabilnost same organizacije koja donosi pojedini standard. Norme u svakodnevnom životu ju s drugim proizvodima Donošenjem normi na tržištu. Naprimjer, kad bave se međunarodne Znanje košta, a taj kupite vijak M8, sigurni organizacije (kao što su ste da će odgovarati matici ISO, IEC, ITSU), europska se trošak također neovisno o modelu i proitijela (CEN, CENELEC, mora oploditi i vratiti zvođaču. ETSI), dok je u Hrvatskoj uloženo – bez toga Nedostatak normi čini za to nadležan Hrvatski nema napretka život težim. Tijekom rada zavod za norme (HZN). S u raznim standardizacijobzirom na to da norme skim tijelima uvijek sam imao punu torbu sadrže intelektualno vlasništvo zaštićeno različitih telefonskih kablova (u vremena autorskim pravom, u pravilu se naplaćuju. kad se na internet spajalo modemima). Naplata oficijelnih normi i relativna spoSvaka država imala je svoj oblik telefon- rost u njihovu donošenju (zbog složene skog priključka – čak i kad je konektor bio procedure i potrebe za međunarodnim isti, raspored žica sigurno nije! konsenzusom) u određenoj mjeri predU IT svijetu, norme su značajne za sve stavljaju barijeru njihovoj širokoj primjerazine interoperabilnosti. ni (posebno u IT industriji). Zbog toga su Na tehničkoj razini definiraju tehnič- razne industrijske organizacije i međunake karakteristike opreme, protokole za rodni konzorciji pribjegli donošenju takorazmjenu i formate podataka. Na seman- zvanih industrijskih ili otvorenih standartičkoj razini definiraju šifrarnike i kon- da. Primjeri takvih organizacija su W3C, trolirane rječnike koji se koriste za opis IETF, OASIS i tako dalje. podataka (npr. ISO 3166 koji definira koVećina standarda koja regulira internet dove za označavanje država) te semanti- i e-poslovanje spada u tu kategoriju. Njiku samih podataka. Na procesnoj razini hova prednost jest to što im je primjena norme definiraju poslovne procese veza- slobodna (ne zahtijeva plaćanje), a tijela ne uz pojedine segmente poslovanja. Primjer je CEN BII (Business Interoperability Interfaces), koja opisuje poslovne procese vezane uz javnu nabavu, kao i norme vezane uza sustav osiguranja kvalitete i informacijsku sigurnost (npr. ISO Organizacije nadležne za donošenje standarda 27001:2005). Stoga je upravo primjena otvorenih standarda ključna za uspostavu istinski otvorenih informacijskih sustava, jer omogućuje istinsku interoperabilnost i interakciju između rješenja zasnovanih na različitim tehnologijama, platformama, rješenjima i proizvođačima. Interoperabilnost koja neće kočiti inovaciju zatvaranjem u izolirane otoke već je upravo poticati uspostavom zdrave konkurencije na globalnom tržištu. (Izvor: CEN/CENELEC) Preko petnaest godina osobno sudjelujem u radu raznih globalnih, EU i nacionalnih standardizacijskih tijela, od novinske industrije do e-Poslovanja. I baš u svakom od njih svjedočio sam kako vrhunski stručnjaci, čije su tvrtke - tržišni lideri - ujedno i žestoki tržišni takmaci, usprkos tome predano rade zajedno i ulažu sve svoje znanje kako bi standarde učinili boljima. Na opću korist. Jer – da se vratimo uvodnom citatu - nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio Zemlje; ako more odnese grudu zemlje - Europe je manje, kako da je odnijelo kakav rt, posjed tvog prijatelja ili tvoj vlastiti; smrt svakog čovjeka smanjuje mene, jer sam obuhvaćen u čovječanstvu. Isto je i sa znanjem (lako bismo mogli u gornjem citatu riječ čovjek zamijeniti s riječju znanje): ni ono ne može stajati samo za sebe. Ako se ne podijeli, ako se ne oplodi, ono se gubi – kao da je mrtvo. Nadam se da će čitatelji prepoznati ovu inicijativu vezanu uz promjenu imena lista u OpenInfoTrend i da će otvoriti svoje znanje te aktivnije sudjelovati u njegovu stvaranju. Jer, samo kao zajednica možemo ići naprijed. I zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; Tebi zvoni. 196/08/2014 OpenInfoTrend 7 smart KLJUČEVI SURADNJE OD FRAGMENTIRANOG DJELOVANJA DO VIŠESLOJNE POVEZANOSTI I ODGOVORNOSTI spavajući AUTORICE SLAVICA SINGER i SUNČICA OBERMAN-PETERKA Slavica Singer je professor emeritus Sveučilišta u Osijeku na kojemu je sa svojim timom imala pionirsku ulogu u stvaranju poduzetničkog obrazovanja u Hrvatskoj. Od 2010. godine vodi i međunarodni doktoralni program Poduzetništvo i inovativnost, kao rezultat suradnje pet sveučilišta (Osijek, Turku, Maribor, Klagenfurt i Durham). Članica je upravnog odbora svjetskog konzorcija Global Entrepreneurship Research Association i Nacionalnog vijeća za konkurentnost te hrvatskog ogranka Rimskog kluba. Sudjelovala je na nekoliko svjetskih skupova s radovima o Triple Helix konceptu. Za doprinos razvoju poduzetničkog obrazovanja, UNESCO joj je 2008. godine dodijelio UNESCO katedru za poduzetničko obrazovanje, a u 2010. godini dobila je počasni doktorat od finskog Sveučilišta Turku, Turku School of Economics. Sunčica ObermanPeterka je izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je 2008. godine obranila doktorsku disertaciju pod nazivom: Poduzetnička sveučilišta u funkciji djelotvorne diseminacije intelektualnog vlasništva sveučilišta. Od 1997. do 2000. godine radila je u Centru za poduzetništvo Osijek kao koordinatorica programa gdje je bila zadužena za organizaciju seminara i savjetovanja za mala i srednja poduzeća, u kojem je i danas vanjski suradnik. Članica je CEPOR-ovog nacionalnog GEM tima za Hrvatsku od 2002. godine. Istraživački interes vezan je uz poduzetničko obrazovanje, poduzetništvo, liderstvo, strateško upravljanje te ulogu sveučilišta kroz razvoj efektivnih Triple Helix odnosa. 8 OpenInfoTrend 196/08/2014 Triple Helix koncept kao društvena inovacija temelji se na razumijevanju. Sveučilište, država i poslovni sektor moraju naučiti učiti jedan od drugoga, naučiti jezike kojima ti sektori govore i naučiti surađivati. F unkcioniranje Triple Helix međuovisnosti države, gospodarstva i znanosti pretpostavlja da akteri tog modela (sveučilište, poslovni sektor i država) djeluju na principima otvorene cirkulacije namjera i znanja iz čega se rađa invencija i inovacija. Baš taj otvoreni prostor cirkuliranja je novost koja zahtijeva da se suradnja prepozna kao osobna i društvena vrijednost o kojoj ovisi održivi razvoj. Kako bi to bilo moguće treba razviti kontinuirani proces učenja i komuniciranja koji se međusobno prožima i dopunjuje kroz suradnju: Ovakve spiralne povezanosti izražavaju višestruke odnose u kapitalizaciji znanja, tj. hibridizaciju znanja kroz stvaranje novih oblika, koji ne pripadaju ekskluzivno ni državi, ni poslovnom sektoru ni sveučilištu nego nastaju na presjecima njihove interakcije. To mogu biti različite institucije ili projekti koji nastaju kroz suradnju i zahtijevaju sposobnost učenja jedno od drugoga te komunikaciju u stalno promjenljivom otvorenom okruženju. Primjeri takvih hibridizacija su centri izvrsnosti, tehnološki parkovi, inkubatori, akceleratori, otvorene platforme razmjene informacija (Slika 1). Kako bi se to moglo dogoditi potrebna je interna poduzetnička transformacija svakog aktera Triple Helix koncepta, odnosno i sveučilište i država i poslovni sektor moraju naučiti kako učiti jedan od drugoga, naučiti jezike kojima govore ti sektori i - naučiti surađivati. Pod poduzetničkom transformacijom se podrazumijeva razvoj kapaciteta za proaktivnost, inovativnost i preuzimanje odgovornosti za vlastite izbore. Prema tomu, novost koju donosi Triple Helix koncept temelji se na sljedećim pretpostavkama: Otvorenost sustava omogućuje prisutnost principa ekvifinaliteta, tj. da se neko konačno stanje može ostvariti bez obzira na početne uvjete ako postoje inovativni pristupi u definiranju problema i traženju rješenja. To je ujedno i izvor nade, jer ako bi sve ovisilo samo o početnim uvjetima onda bi siromašni uvijek bili siromašni, a bogati uvijek bogati. Ravnoteža između diferencijacije i integracije – otvoreni prostor za cirkuliranje namjera i znanja dovodi do invencije i inovacije, pri čemu sudionici djeluju na principu supsidijarnosti (odgovornost za proaktivno djelovanje na najnižoj razini) i suradnje. Zbog sinergijskog potencijala koji se ostvaruje suradnjom svih aktera, model Triple Helix nazivaju i spavajući div. Kako bi se taj spavajući div probudio svaki akter mora biti osposobljen za takve interakcije, što znači ako je neki od aktera izuzetno slab tada se raspada cijeli Triple Helix model. Zašto raste zanimanje za Triple Helix pristup? Tvrdokornost i dugogodišnja prisutnost problema nezatvaranja jaza između siromašnih i bogatih, ugrožavanje planeta zbog kratkoročnih interesa i nedovoljne suradnje na otklanjanju destruktivnog Inovacijsko okruženje Inkubatori nedostatke u identificiranim indikatorima ipak se konstatira da poSredišta izvrsnosti stoji značajna razlika u ostvarenju tih ciljeva među zemljama – neke Tehnološke mreže zemlje su ostvarile pojedine od Sveučilišta i Poslovni sektor i platforme ustanove tih ciljeva i prije roka, neke značajno zaostaju. Naravno, pretpoSukladni laboratoriji stavka je da su zemlje uspješno lokalizirale milenijske ciljeve u Tehnološki okvire svoje razvojne strategije. centri i parkovi Na http://www.undp.org/content/undp/en/home/mdgoverview/ može se pratiti što je ostvareno i koliSlika 1. Hibridizacija Država i ministarstva ko još vremena ostaje do kraja postavljekao rezultat nog roka – u trenutku pisanja ovog teksta trilateralne suradnje sveučilišta, države i pisalo je da još ima 1,48 godina do roka, poslovnog sektora tj. do 2015. godine. Od 2012. godine pokrenuta je jedna od ponašanja, nejednakost u pristupu prili- kroz neka važna otkrića ili kroz integrinajvećih platformi javne rasprave o milekama, netolerancija na različitosti... dovo- ranje postojećih znanja, čime će se omonijskim ciljevima do 2030. godine, u kojoj di do sve jačih pritisaka da mora doći do gućiti bolja kvaliteta života svakog posudjeluju milijuni ljudi, iz svih segmenata promjene modela djelovanja koji primje- jedinca, uz istodobnu održivost planeta Quadruple Helixa (akademske zajednice, njuju institucije na svim razinama (ma- Zemlja. kro, mezo i mikro), tj. na međunarodnoj U tom kontekstu Triple Helix model je poslovnog sektora, države/vlasti, civilnog razini, na nacionalnim razinama i na ra- nova paradigma unutar koje se mogu ot- društva/građana). Diskusija je fokusirana zini svake pojedine institucije. krivati nove spoznaje (invencija) i procesi na različite probleme, kao npr. kako loOsviještenost kako postojeći modeli ne boljeg korištenja postojećih znanja (ino- kalizirati razvojnu agendu poslije 2015. godine, kako ostvariti bolju suradnju izfunkcioniraju i da se problemi ne mogu vacija). rješavati na razini na kojoj su nastali, Milenijski razvojni ciljevi Ujedinje- među lokalnih, regionalnih i nacionalnih otvaraju pitanja dostatnosti znanja za rje- nih naroda odličan su primjer nužno- vlasti, kako jačati institucionalne kapacišavanje milenijskih razvojnih ciljeva. Pri- sti Triple/Quadruple Helix pristupa. U tete, kako osigurati partnerstvo s civilnim tom pitanje dostatnosti znanja može biti 2000. godini usvojeno je osam milenij- društvom... U 88 zemalja razni akteri iz razdvojeno na pitanje o postojanju znanja skih razvojnih ciljeva do 2015. godine: svakog od tih društvenih segmenata sui na pitanje o povezivanju postojećeg zna- eliminirati ekstremno siromaštvo i glad, djelovali su u UN-ovim konferencijama nja. Prvo se odnosi na istraživanja koja ostvariti univerzalno osnovno obrazo- raspravljajući o novim, milenijskim ciljeobično nazivamo fundamentalnim i koja vanje, promovirati ravnopravnost spolo- vima poslije 2015. To je Quadruple Helix rezultiraju novim spoznajama temeljenim va, smanjiti mortalitet djece, poboljšati na djelu. Svatko od nas može biti dio te nove rana invencijama. Drugo pitanje odnosi se zdravstvene uvjete materinstva, boriti se na povezivanje nepovezanih postojećih protiv AIDS-a, malarije i drugih zaraznih zvojne paradigme. Na navedenoj stranici znanja koje rezultira inovacijama. bolesti, osigurati održivu okolinu i razviti kliknite na World We Want (Svijet koji Puno toga ne znamo, ali suradnjom partnerstvo za razvoj. Iako je iskustvo u želimo) i dajte svoj glas o šest prioriteta možemo ubrzati razvoj novih spoznaja praćenju realizacije tih ciljeva pokazalo unutar identificiranih 16 globalnih problema na čijem rješavanju treba skupiti sve znanje koje postoji na svijetu i svu Od nesuradnje i bilateralne suradnje do Triple Helix modela moguću energiju iz svih društvenih segmenata. Hibridna Tako korištenjem informacijsko-tehDržava organizacija Država nološke infrastrukture i osviještenosti o odgovornosti na individualnoj razini te Akademska nužnosti suradnje sudjelujemo u oblizajednica Akademska Poslovni kovanju prioriteta kojima se ostvaruju zajednica sektor milenijski ciljevi povećanja pravednosti i kvalitete života za sve. Akademska Poslovni Poslovni zajednica sektor Država div sektor Bez povezanosti Bilateralna povezanost Trilateralna povezanost Grafički prikaz procesa promjene u razumijevanju višeslojnih institucionalnih interakcija, od situacije gdje država i slobodno tržište određuje odnose u gospodarstvu do Triple Helix spiralne međuovisnosti svih aktera (Izvor: prilagođeno iz Letzkowitz & Leydesdorff, 2000.). Studija slučaja: Priča iz Nizozemske Regionalna uprava za razvoj tri provincije na sjeveru Nizozemske (Groningen, Friesland, Drenthe) željela je osnažiti Triple Helix interakcije između obrazovnih 196/08/2014 OpenInfoTrend 9 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Od neusklađenog djelovanja do višeslojne povezanosti, suradnje i odgovornosti U svakodnevnoj zagušenosti izrazima kao što su kompleksnost, neizvjesnost, rizik, informacije, teško se probijaju riječi kao što su znanje i suradnja. A baš te dvije riječi su uz integritet vjerojatno ključne za uspješno suočavanje s problemima koje donose - složenost, neizvjesnost i gomilanje informacija. Teško da će se itko suprotstaviti važnosti znanja, suradnje i integriteta, ali cijeli svijet svakodnevno svjedoči suprotnostima - neznanju, nesuradnji i nepoštenju. U čemu je problem i ima li rješenja? Triple-Quadruple Helix fokusiran je na aspekt suradnje i odgovornosti, pri čemu se identificiraju tri-četiri ključna aktera tog procesa: sveučilište (akademski sektor), poslovni sektor, država i civilni sektor. Zbog jednostavnosti u interpretaciji tog koncepta suradnje i odgovornosti dalje ćemo se baviti Triple Helix modelom. Otkrivanje DNA i Triple Helix pouka Uzbudljiv primjer učenja o suradnji na više razina potraga je za razumijevanjem strukture molekule nukleinske kiseline. Spoznaje različitih istraživača su se spajale, nadograđivale, otvarala su se nova pitanja, zastajalo se s odgovorima, nova otkrića vraćala su istraživanja iz slijepih ulica da bi konačno 1953. godine (84 godine nakon što je Friedrich Miescher otkrio 1869. godine novu biološku supstancu koju je nazvao nuklein) James Watson i Francis Crick objavili ispravnu strukturu molekule nukleinske kiseline u časopisu Nature. Za to svoje otkriće dobili su 1962. godine Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu koju su dijelili s Mauriceom Wilkinsom. A otkrili su da je molekula deoksiribonukleinske kiseline (DNA) sastavljena od 10 OpenInfoTrend 196/08/2014 dva spiralno povezana lanca (grupe fosfata, šećera i baza) te da se ta dva lanca drže zajedno vodikovim vezama. Važnost otkrića jest u tome što DNA nosi genetski nacrt, tj. sadrži instrukcije ili informacije (gene) potrebne za konstruiranje i reprodukciju staničnih komponenti svih živih organizama. Povijest spoznaje o tri komponente čija suradnja oblikuje DNA molekulu pruža i jednu dodatnu vrijednost o tome što se dogodi kada nema suradnje. U završnici otkrivanja strukture DNA istodobno ali odvojeno radile su tri istraživačke grupe. Linus Pauling prvi je otkrio da molekule nekih proteina imaju oblik spiralne ovojnice (1948.), tvrdeći da postoje tri ovojnice. Paulingu je nedostajala dobra snimka ovojnica pomoću X-zraka. Znao je da na tome uspješno rade Rosalind Franklin i Maurice Wilkins u Londonu. Zamolio je Wilkinsa da mu ustupe te snimke, ali bio je odbijen. Ponovno u travnju iste godine Francis Crick i James D. Watson s engleskog Cambridgea objavili su ispravnu strukturu DNA molekule (dvije spiralne ovojnice povezane vodikovim vezama). Da je Pauling imao bolji uvid u difrakciju molekule DNA pomoću kvalitetnije tehnologije primjenom X-zraka ili da je kroz suradnju mogao povezati raspoloživa znanja o strukturi DNA molekule došao bi prije do rješenja problema. Prema tomu, ako komponente unutar DNA molekule surađuju, nije li to dovoljno da se uvjerimo da Triple Helix metafora može biti upotrebljena u bilo kojoj situaciji koja traži povezivanje raspršenih znanja i suradnju na rješavanju problema. Tim više, što iz kodova ponašanja DNA proizlazi očekivani proizvod suradnje DNA komponenti (genotip), ali ako dođe do promjene u suradnji ili u okolini u kojoj se to događa, može se dobiti neočekivani rezultat. Struktura DNA je to tražio od nadređenih Wilkinsu, no opet je bio odbijen. Ipak, zajedno sa svojim suradnikom Robertom Coreyom s California Institute of Technology objavio je rezultate svojih istraživanja u veljači 1953. godine (što se smatra jednom od najvećih grešaka dvostrukog nobelovca Paulinga), a U kontekstu upravljanja društvenim procesima ti neočekivani rezultati umanjuju kvalitetu upravljanja (efikasnost i efektivnost). Zbog toga treba što je moguće bolje oblikovati i realizirati suradnju između aktera društvenih procesa, odnosno pretpostavke o kojima suradnja ovisi. institucija (Sveučilište Groningen i nekoliko stručnih viših škola) i poduzeća, u cilju razvojnog jačanja tog područja. Po mnogim pokazateljima to je područje slabije razvijeno od ostatka Nizozemske: značajniji niži bruto domaći proizvod po stanovniku, niža stopa zaposlenosti koja se još značajnije smanjila kroz posljednjih nekoliko godina, veći udio poljoprivredne proizvodnje i građevinarstva, manja veličina poduzeća, gotovo bez klastera. Postojeća obrazovna struktura, produktivnost, inovativnost i plaće su niže, interakcija regionalnog tržišta rada i ostalih dijelova Nizozemske je ograničena zbog udaljenosti. Migracijske stope su visoke, posebno među obrazovanijim stanovnicima, dok manje obrazovani ostaju u tim provincijama na sjeveru Nizozemske. Većina diplomiranih studenata Sveučilišta Groningen (jedinog u tom dijelu Nizozemske) i završeni studenti viših stručnih škola, posebno iz netehničkih disciplina odlaze ubrzo nakon diplome. Ne čini li vam se to poznato? U nedavno objavljenoj analizi konkurentnosti hrvatskih županija takav opis bi odgovarao, primjerice, Vukovarsko-srijemskoj županiji samo što bismo umjesto Sveučilišta Groningen spomenuli Sveučilište u Osijeku. No, vratimo se priči iz Nizozemske. Nakon analize populacije poduzeća u tom području utvrdilo se da je dominantna većina malih i srednjih poduzeća s vrlo niskim tehnološkim, istraživačkim i inovativnim profilom, uglavnom u sektoru financijskih usluga i u niskotehnološkim proizvodnim djelatnostima (uglavnom proizvodnji mlijeka). Većina tih poduzeća imala je neku suradnju sa stručnim obrazovnim institucijama, ali ne i sa sveučilištem. Anketirana poduzeća to su objasnila percepcijom da je ono što sveučilište nudi za njih prekomplicirano i da njihovim potrebama puno više odgovaraju jednostavniji i mnogo praktičniji pristupi koje su imale stručne škole. Istodobno, za sveučilište mala i srednja poduzeća kao da nisu postojala te je odnos sveučilišta prema njima bio bez inicijative. Provedeno istraživanje u sjevernoj Nizozemskoj može se sažeti u četiri lekcije primjenjive hrvatskoj stvarnosti: Lekcija 1 - za tvrtke: Tehnološki profil poduzeća (djelatnost i performanca) u velikoj mjeri određuju interakcije po- smart FOTO: Shutterstock KLJUČEVI SURADNJE duzeća s ostalim Triple Helix akterima problema poduzeća svih veličina u svim – tehnološki intenzivnija poduzeća će ra- djelatnostima (ne samo onima koje su zvijati jaču suradnju sa sveučilištima koja tehnološki intenzivne). Kako bi to bilo su istraživački intenzivnija i koja su foku- moguće sveučilišta moraju razviti i kasirana na razvoj tehnologipacitete za komercijalizacija. Tehnološki manje intenju istraživanja u području zivna poduzeća ili ne znaju Različiti interesi tehnologije, ali i obrazovne kako surađivati sa sveučili- pojedinaca ili skupina sadržaje relevantne za poštima ili će tražiti suradnju mogu onemogućiti trebe malih i srednjih lou području treninga i or- suradnju koja bi kalnih poduzeća. To znači ganizacijsko-upravljačkih svojim sinergijskim da i sveučilišta, odnosno rješenja. To ne mora znači- efektima djelotvornije institucije koje su više oriti da su takva mala i srednja jentirane obrazovanju nerješavala složene poduzeća manje inovativgoli istraživanju mogu biti na, ali su više orijentirana društvene probleme poduzetna sveučilišta-obrana inovacije koje nisu tezovne institucije, a ne samo meljene na istraživanju i tehnologiji. istraživački orijentirane institucije. Važna lekcija i za nas, jer su naša Lekcija 2 – za sveučilišta: Za sveučilište koje želi poboljšati svoje Triple He- sveučilišta manje orijentirana komercilix interakcije, glavna poruka je da treba jalizaciji istraživačkih rezultata, a više biti spremno za sudjelovanje u rješavanju obrazovanju. Lekcija 3 – za vladu: brojne vladine mjere za podršku malim i srednjim poduzećima uglavnom nisu bile dovoljno poznate, no još je važnije da mnoge od tih mjera nisu bile dobro dizajnirane u odnosu na potrebe ciljnih skupina poduzeća. Važna lekcija i za nas – ne postoje evaluacije potreba na kojima se grade programi podrške niti evaluacije ostvarenih programa. Lekcija 4 - iz perspektive Triple Helix modela dogodila se adaptacija a ne destrukcija, jer su se pojavili akteri o kojima se u neutralno definiranom modelu ne govori. U modelu gdje su u očekivanoj interakciji sveučilište-industrija-vlada pojavile su se stručne visoke škole, mala i srednja poduzeća i lokalne agencije. Važna lekcija i za nas – konfiguracija Triple Helix modela neće biti uvijek ista, jer će se adaptirati ovisno o lokalnoj sre196/08/2014 OpenInfoTrend 11 smart KLJUČEVI SURADNJE ničeno prati do kojih pro- kvaliteti visokog obrazovanja su na 228. i mjena dolazi u društvu 227. mjestu, od 262 EU regije. Opasno je reći da zbog tih rezultata. Hrvatska ima brojne probleme koji nas nedostaje znanje Triple Helix se ne može prate godinama. Ne rješavamo ih - možkojim se neki problem mjeriti zbrajanjem rezulda iz neznanja ili zbog odsutnosti volje može riješiti – jesmo tata njegovih aktera. Gdje li sigurni da to znanje su pokazatelji/procjene o i doveli smo se u situaciji da smo EU zenegdje već ne postoji? sinergijskom efektu surad- mlja koja se najduže zadržala u recesiji. I, Kako mjeriti Triple nje aktera Triple Helix mo- dakako, ne možemo reći da nismo znali. Ali, čak i da na trenutak zaboravimo Helix ? dela? Nema ih – a ako ih i ima, kao što gdje smo sada, Triple-Quadruple Helix Mnogi koriste Triple Helix kao intuitiv- je bruto domaći proizvod po stanovniku, nam je više negoli potreban kad pogleni vodič za kreatore politika i istraživače, sve je izraženije slaganje o njegovoj sadrdamo gdje ćemo prema procjenama biti ali pretvaranje tog intuitivnog vodiča u žajnoj nedostatnosti (što je vidljivo iz raoperativni model društvene organizacije sprava o indeksu sreće, indeksu ljudskog 2020. godine. Imajući u vidu pet ključnih zahtijeva identificiranje odnosa između razvoja, indeksu održivosti okoliša...). ciljeva Europske unije (zaposlenost, inglavnih aktera. Okosnica Triple-Qua- Mjerenja konkurentnosti, ekonomskih tenzitet izdvajanja za istraživanje i razvoj, druple Helixa je suradnja među identifi- sloboda, inovativnosti, poduzetničkog sudjelovanje visokoobrazovanih, smaciranim akterima, ali pritom se ne misli kapaciteta... samo su dio potrage za opi- njivanje broja siromašnih i smanjivanje na ukupnost bilateralnih suradnji na ra- sivanjem sinergijskih efekata, ali još smo stakleničkih plinova), Hrvatska će imati zličitim aktivnostima, npr. neke obrazov- daleko od uvida u sinergijski efekt Triple najmanju razinu zaposlenosti od svih EU ne institucije i nekog poduzeća ili nekog Helix modela. zemalja – samo 59 %, a očekivanje za EU Za buđenje tog spavajućeg diva (u je 75 %. poduzeća i civilnog društva, nekog minismislu operativne primjene, a ne samo starstva i istraživačke institucije i slično. S obzirom na to da je Hrvatska treća Identificiranje odnosa trilateralne su- intuitivnog vodiča za suradnju) nužno zemlja u EU po nezaposlenosti mladih radnje između aktera Triple Helixa treba je bolje razumijevanje kako se interak- takva procjena je više negoli alarmantna i biti praćeno mjerenjem efekata na tri ra- cije između aktera Triple Helix modela zahtijeva suradnju na principima Triplepretvaraju u dugoročno održive utjecaje Quadruple Helix modela na rješavanje zine: Neposredni rezultati (output) – sva- na poboljšanje kvalitete života u sredini nagomilanih razvojnih problema. ki od aktera može i mora kontrolirati te u kojoj se primjenjuje ta nova paradigma Uobičajeno pitanje vezano za Triple djelovanja. efekte Helix model jest tko treba početi suradnju. To više nije pitanje Prepoznatljive institucionalne i druš- Zašto je Triple Helix hoćemo li ili ne i kojim tvene promjene (outcome) – svaki od ak- važan za Hrvatsku? tera može samo utjecati na te promjene Nedavna izjava predstav- U eri interneta lakše je redoslijedom, to je sad otvoreni izazov da pokroz svoje neposredne rezultate (output) nika Svjetske banke za Hr- nego ikad prije širom kažemo kako znamo vatsku snažno je upozorila Utjecaj (impact) – dugoročno odrsvijeta pronalaziti primijeniti dva važna da Hrvatska mora napraviti žive promjene, sinergijski efekti međukomadiće znanja, ali principa: princip supsireforme i da vlada mora dosobno povezanih mehanizama, odnosno povezivanje znanja u dijarnosti (individualna suradnje. Svaki od aktera Triple Helixa nijeti odgovarajuće odluke, odgovarajuće cjeline odgovornost za djelodoprinosi djelomično i neizravno du- što je samo jače naglašavanje ovisi o suradnji i vanje na onoj razini na goročnom utjecaju kroz promjene koje sugestija koje smo dobivali integritetu (koji već godinama: kojoj se problem pojavje generirao i neposredne rezultate. tumačimo i s aspekta ljuje) i društvenu odgoNacionalno vijeće za Ostaje otvoreno pitanje kako pojedini odgovornosti za vornost svake institucije konkurentnost na temelju akter mjeri i kontrolira svoje neposredrješavanje problema) u rješavanju razvojnih istraživanje Svjetskog gosne rezultate, kako procjenjuje nastale problema. promjene i kako se vrednuju sinergijski podarskog foruma zadnjih Suština Triple-Quadruple Helix modeefekti dugoročno održivih promjena. nekoliko godina upozorava na pad konla jest u tome da akteri ne čekaju jedan Jesu li dovoljni i međusobno konzisten- kurentnosti. Istraživanje Global Entrepreneurship na drugoga nego da suradnjom i povetni indikatori koje koristi pojedini akter za vrednovanje djelovanja unutar Triple Monitor koje provodi CEPOR – Centar zivanjem znanja i energije čak i ulaze Helix modela – npr. je li dovoljno što se za politiku razvoja malih i srednjih po- jedan drugome u sferu djelovanja u cilju poslovni sektor vrednuje kroz pokazate- duzeća i poduzetništva upozorava na rješavanja problema. Zbog toga je nužno lje financijske performance, akademski pad poduzetničkog kapaciteta od 2009. otvoreno proticanje namjera i znanja, povjerenje i integritet, jer bez toga se sektor kroz broj diplomiranih studenata godine. i intenzitet objavljivanja znanstvenih raIstraživanje regionalne konkuren- suradnja između sveučilišta, poslovnog dova, vlade kroz ostvarivanje svojih pro- tnosti koje je proveo Svjetski gospodar- sektora, države i civilnog društva – što je grama? To nije dovoljno, jer na taj način ski forum, pokazalo je da dvije statistič- suština Triple-Quadruple Helix modela se mjere neposredni rezultati djelovanja ke regije (jadranska i kontinentalna) po ne može ostvariti. Je li to naivno, idealno, svakog aktera (output), ali samo se ogra- kvaliteti institucija dijele 239 mjesto, a po nerealno? Ovisi o nama. dini i prisutnosti aktera (sveučilišta, obrazovnih institucija, različitih poslovnih sustava, kombinacija centralne i lokalne vlasti, s prepoznatom ulogom brojnih drugih institucija). 12 OpenInfoTrend 196/08/2014 UMREŽENO DRUŠTVO smart FOTO: www.freeimages.com HRVATSKA NA PUTU U UMREŽENO DRUŠTVO Gospodari promjena Operatori trenutno uspješno upravljaju složenim mobilnim mrežama i u tom smislu su idealno pozicionirani da preuzmu vodeću ulogu u upravljanju umreženog društva, a dio te evolucije bit će nove mogućnosti u upravljanju imovinom i znanjem. PIŠE ORLAN MIRKOVIĆ Autor Orlan Mirković zaposlen je u Ericssonu Nikola Tesla kao specijalist za informacijsku, mrežnu i aplikativnu sigurnost. Sudjelovao je u više od 20 vanjskih audita u bankama, osiguravajućim društvima i tijelima javne uprave. Ima četiri međunarodne licence: ISMS PA (ISO27001), CISA, CRISC i CEH. Autor je brojnih članaka objavljenih na domaćim i međunarodnim konferencijama. Registrirani je član međunarodnih udruga ISACA i IRCA. unutar hrvatskog poslovnog prostora kad su brojne veće poslovne kompanije implementirale ili započele implementaciju vlastitog privatnog oblaka. Na tom skromnom, ali vrlo značajnom iskustvu počela su se nametati pitanja koja možemo razvrstati u nekoliko skupina: Treba li hrvatskom tržištu umreženo društvo i kakva je isplativost takve investicije? Tko su ključni nositelji i koje su njihove motivacije. Jesu li to Telco operatori, državna uprava ili netko treći? I zadnje, ali najvažnije pitanje: kako će umreženo društvo pridonijeti napretku zemlje? Dok su odgovori na prva dva pitanja uvjetovani ekonomskim i političkim motivacijama i najčešće predmet rasprave, ključno je treće pitanje gdje je naglasak na kako, a ne je li, na koje odgovor posredno pružaju i tvrtke koje osiguravaju implementaciju različitih relevantnih slojeva nužnih za rađanje entiteta koji zovemo računanje u oblaku. Uvodni citat daje ključne komponente rasta umreženog društva: umreženost (čitaj povezanost), ljudi, znanje, uređaji i informacije. Time ne očekujemo da će kreiranjem kritične mase infrastrukture ili dovoljnim brojem informacija smještenim u povezanim bazama, odjednom promijeniti paradigmu razmišljanja. To je evolucija gdje će naših pet faktora postupno i organski međusobno poticati rast onoga drugog prema potrebi. Vizija „In the networked society people, knowledge, devices and information are networked for the growth of society, life and business“ (U umreženom društvu ljudi, znanje, uređaji i informacije se umrežuju u svrhu rasta, života i poslovanja), NS Vision 2013. Posljednje dvije godine u Hrvatskoj susrećemo sve više elemenata umreženog društva: računalstvo u oblaku; Big Data, Internet stvari, M2M, pametni gradovi, samo su neki od pojmova koji nas salijeću sa svih strana. Godina 2012. prvi je pravi početak implementacije oblaka Takva vizija ima već i podlogu u različitim indeksima rasta, a broj korisnika širokopojasnog pristupa, umrežavanje gradova, osiguravanje usluga na razini nacije i šire, e-Recept, e-Građani, e-Katastar, samo su početak. Ericsson je 2011. objavio izvještaj Networked Society City Index gdje je iznio statistiku da se na svakih tisuću korisnika širokopojasnog pristupa kreira oko 80 radnih mjesta kako bi zadovoljili potrebe korisnika. Sveprisutna povezanost već sada mijenja način na koji komunicira196/08/2014 OpenInfoTrend 13 smart UMREŽENO DRUŠTVO Prikupljanje znanje Obrada Prezentacija Slika 1. Informacijski model umreženog društva mo, upravljamo i vodimo. Goleme količine podataka i informacija treba analizirati, korelirati i agregirati. Stvaraju se relacije koje nadmašuju ljudske sposobnosti upravljanja same po sebi. Koji su glavni izazovi upravljanja umreženim društvom? Heterogenost i količina uređaja, informacija i usluga Nepostojanje jedinstvenog modela Razmjer upravljanja i složenosti Raspodjela i ponovno korištenje znanja (fragmentirano znanje) Doživljaj korisnika i upravljanje uslugama Ericsson je 2013. godine inicirao program IMPRESS kako bi se riješio problem upravljanja složenim sustavima u kontekstu upravljanih usluga (Managed Services) i operativnih centara, uključujući tu ne samo operativni centar telekomunikacijskih operatora (Telco Network Operations Center - NOC) već i operativne centre drugih poslovnih grana. Važan cilj programa jest shvatiti kako se nove mogućnosti mogu primijeniti na transformaciju postojećih operativnih centara, odnosno kako bi se moglo omogućiti zajedničko upravljanje kroz različite poslovne domene da bi se kreirala nova poslovna vrijednost. Tu nije moguće dovoljno jako naglasiti ulogu umreženog društva kao sustava gdje će ljudi i strojevi biti međusobno povezani na načine koje jednostavno ne možemo anticipirati. Sveprisutna međupovezanost (interconnectivity) promijenit će način na koji komuniciramo, upravljamo i reguliramo određeni aspekt tog istog društva. Da malo bolje razjasnimo temu, pokušajmo se vratiti u realnost i sadašnjost. Sadašnjost inherentne semantike koju implicira model na slici 1. Semantika umreženog društva je trivijalna: Umreženost/povezanost Ljudi/stvari Znanje/ideja. Povezanost omogućuju četiri stupa: Mobilnost Širokopojasni pristup Oblak Unificirana komunikacija (Unified Communications). Pogledajmo situaciju danas u svijetu i to iz perspektive telekomunikacijskih operatora kao nositelja sveprisutne povezanosti. Trendovi U 2014. mobilne komunikacije se i dalje razvijaju bez Frost&Sullivan je ove godine objavio top trendove koji ikakve naznake usporavanja trenda. Mobilni operateri Treba li hrvatskom su počeli oblikovati pejzaž našeg umreženog društva. i dalje ulažu u proširenje infrastrukture sljedeće geneZnačajno je da svi najvažniji trendovi spadaju u dvije karacije. U ovo doba nevjerojatnog tehnološkog naprettržištu umreženo tegorije: ka patentna prava pojedinih proizvođača prestaju biti društvo i koja je Mobilnost (bežični pristup) kočnica pa prenosivi uređaji postaju poput novčanika isplativost takve Unificirana komunikacija (Unified Communications) - ako izađeš van bez njega, izgubljen si. Trenutno je na investicije? Također je značajno i usudio bih se reći loše da su to horizontu možda najveća prilika za mobilne operatere, motivatori koji oblikuju samo uloge mobilnih mrežnih uz uvjet da se ponovno fokusiraju na poslovne modeoperatora odnosno IT industrije. Još nedostaju druge inle kako bi doista iskoristiti svoju jedinstvenu poziciju davatelja mrežnih usluga, bežične parice za uređaje, davatelja digitalnih dustrije, tijela državnih uprava i na kraju građani koji u biti i trebaju kousluga i - što je najvažnije, pouzdanog staratelja i čuvara, skrbnika vri- ristiti usluge nadolazećeg digitalnog društva. No, pogledajmo najnovije i najvažnije trendove: jednih podataka o klijentima u vrijednosnom lancu. Koji su trendovi mobilnih operatora? Operatori uspješno upravljaju složenim mobilnim mrežama i u tom su smislu idealno pozicionirani Mobilnost za preuzimanje vodeće uloge u upravljanju umreženog društva. Dio te 1. Tranzicija M2M prema Internetu stvari evolucije bit će primjena novih mogućnosti u upravljanju imovinom i Više od tri četvrtine europskih mobilnih operatora ove je godine poznanjem. Tehnologija koja to omogućuje može biti definirana u tri područja; prikupljanje znanja (što uključuje i Internet of Things - IoT), prikaz nudilo M2M (Machine-to-Machine) uslugu. Tržište počinje prihvaćati M2M, a nove usluge lančano ubrzavaju standardizaciju procesa, proitog znanja i obradu u smislu korelacije i agregacije. Mobilni operatori, općenito telekomunikacijski operatori nisu dovolj- zvoda i usluga. Za M2M prisutne su dvije grupe - Multioperator Allianni da se ostvari vizija umreženog društva. Nužna je IT industrija zbog ce i Global M2M Association. Obje dolaze iz svijeta mobilnih operato14 OpenInfoTrend 196/08/2014 FOTO: www.freeimages.com strojeva negoli od čovjeka. Povezani jeftini senzori, povezane mreže, oblak, napredne analitike podataka i mobilnosti omogućili su eksploziju IoT aktivnosti. Kvaliteta usluge, pouzdanost i performanse pojavljuju se kao prvi problem koji treba adresirati. 2. Smislena organizacija i analiza lavine podataka Alati za analizu koji mogu iskoristiti goleme količine podataka već su uobičajeno na raspolaganju; trgovina namalo je samo jedan od primjera. Projekti koji koriste Big Data sve se više gledaju kao prioritet. Rezultati tih projekata su vidljivi. Naprimjer, personalizirani oglasi na Facebooku ili YouTubeu prilagođeni su korisnikovom interesu. IoT stvara mnogo više podataka negoli korisnici. Ti podaci će se iskoristiti kako bi se organizacijama omogućila učinkovitost, djelotvornost i prihodi. Jedna od posljedica su inovacije i promjena načina na koji posluju. Ove se godine povećala potražnja alata za vizualizaciju kako bi se poboljšalo donošenje odluka na temelju dobivenih podataka koje se onda agregiraju i koreliraju te služe kao daljnji ulaz baza podataka za nove aplikacije. Problematika koja se pojavljuje je sigurnost podataka i tko će biti njihov čuvar. No, tema sigurnosti u velikim podacima je problematika koja nadmašuje prostor ovog članka. 3. Korak poslije 4G – softverski definirane mreže (SDN) ra što dodatno pojednostavljuje napore u razvoju M2M ponude. Obje grupe omogućuju članovima koristiti prethodno ispitane i certificirane M2M module i platforme za brzu, standardiziranu i skalabilnu implementaciju M2M aplikacija. S druge strane, konkurencija ubrzava razvoj proizvoda i nova tržišta poput maloprodaje i u industrijskoj automatizaciji, a ne samo u već tradicionalnim područjima kao što su automobilska i energetska industrija. U 2014. se fokus kupaca i pružatelja usluga okreće prema Internetu stvari (IoT) i do kraja ove godine bit će generirano više podataka od Zahtjevi za podacima, osobito iz mobilnih uređaja, sve više opterećuju postojeće telekomunikacijske mreže. Nove aplikacije, usluge i nove vizije kao što je IoT neće poboljšati situaciju. Telekomunikacijske mreže ne mogu se samo nadograditi na novije i brže varijante s većim kapacitetom. Dok se u 2014. i dalje investira u infrastrukturu 4G-a i time uspijeva zadovoljiti potražnja, telekomunikacijske mreže trebaju novi pristup dizajniranju kapaciteta, energetske učinkovitosti i optimizacije troškova. Mreža budućnosti mora biti high-speed, skalabilna, sigurna i pouzdana. Softver i podaci mogu napraviti mreže inteligentnim, fleksibilnim i prilagodljivim. Automatizacija mreža, dinamična promjena pravila vatrozida i konfiguracije mrežnih uređaja, novi oblici virtualizacije, smanjena upotreba hardvera i virtualnih komponenti, samo su neki od zahtjeva. Prema tomu eksplozija softverski definiranih mreža (SDN) u 2014. prema predikciji Frost&Sullivana kasni no za 2015. je apsolutni uvjet. 4. Od mobilnog plaćanja do sigurne financijske transakcije Frost&Sullivan sugerira da će mPayments baziran u oblaku zadržati primat u ponudi mogućnosti pružateljima usluga platnog prometa, a da još zaostaje komunikacija sa sudionicima u blizini (Near Field Communicattions - NFC). I istraživanje pokazuje da se pojavljuju mnoge komercijalne mPayment usluge bazirane na komunikaciji sa sudionicima u blizini, uz očekivanja kako bi ta tehnologija napokon mogla dobiti uporište 2015. godine. 5. Rast količine kineskih pametnih telefona na zapadnim tržištima U posljednjih godinu dana količina pametnih telefona u Kini porasla je za 103 %. Taj eksplozivan rast pomiče neke tvrtke prema vrhu globalnog tržišta. Globalno gledano, Lenovo, ZTE i Huawei prodaju više pametnih telefona negoli Blackberry i Nokia. Lenovo je vrlo vjerojatno već postao lider prodaje na zapadnim tržištima u vrlo kratkom roku, najviše zahvaljujući svojoj inovacijskoj kulturi. Uz to se pojavljuje i Xiaomi, vjerojatno najzanimljivija tvrtka u smislu modela prodaje. ZTE i Huawei već su na zapadnim tržištima, a Lenovo, Coolpad i Xiaomi povećavaju svoju prisutnost. Niži troškovi proizvodnje i znanja omogućit će kineskim tvrtkama da opstanu u postojećim konkurentnim uvjetima. 6. Nosivi uređaji sve su prisutniji, ali kao rekreativni Slika 2. Temelji umreženog društva Nosivi uređaji polako evoluiraju od zanimljivih gadgeta u proizvod koji osigurava svakodnevnu uslugu. Danas se najviše pojavljuju u određenoj okolini ili za neku određenu svrhu: povezanost u kući ili na poslu, 196/08/2014 OpenInfoTrend 15 smart UMREŽENO DRUŠTVO odnosno medicinski uređaji. Najveća je prepreka što nema pouzdanog skrbnika podataka o klijentima, gdje se očekuje sljedeći tržišni korak. Unificirana komunikacija IT industrija se razvija brzim tempom, a ove godine prolazi kroz veliku transformaciju zbog čega se mnogi tradicionalni IT dobavljači bore Trenutno je na horizontu možda najveća prilika za mobilne operatere, uz uvjet da se ponovno fokusiraju na poslovne modele kako bi doista iskoristiti svoju jedinstvenu poziciju davatelja mrežnih usluga, bežične parice za uređaje, davatelja digitalnih usluga i - što je najvažnije, pouzdanog staratelja i čuvara, skrbnika vrijednih podataka o klijentima u vrijednosnom lancu. lijardi povezanih uređaja. M2M (Machine-to-Machine) komunikacija ubrzano raste pa ćemo vidjeti i brzi rast broja uređaja s pametnim senzorima, RFID te drugim inteligentnim osjetilnim sustavima, što omogućuje visoku razinu povezanosti između strojeva, uređaja i pojedinaca. To će dovesti do inovacija u tome kako se usluge isporučuju u industrijama kao što su zdravstvo, automobili, logistika, transport, rudarstvo i trgovina. Frost&Sullivan vjeruje da će utjecaj IT-a na industriju postati sve izraženiji. 4. Proizvođači telekom opreme igrat će ključnu ulogu u pružanju IT-a za svoj tržišni udio. Oblak i mobilnost dva su glavna motivatora značajnih promjena u IT industriji i tržištu, kaže Audrey William, voditelj istraživanja ICT Practicea. Frost&Sullivan predviđaju sljedeće: 1. Microsoft Lync postat će sila na UC tržištu unificirane komunikacije Iako još relativno mlad u objedinjenim komunikacijama s malim tržišnim udjelom, Microsoft je posljednju godinu dobio zamah te predstavlja prijetnju tradicionalnim UC dobavljačima. Lync 2013 već nudi blizu 95 % PBX funkcionalnosti. Usvajanje Lynca je prirodna stvar za tvrtke koje koriste Active Directory, SharePoint i Microsoft e-mail. Te tvrtke sele IM u Lync. Frost&Sullivan predviđa da će tradicionalni sudionici na tržištu u UC prostoru sve više osjećati za vratom dah Microsofta. 2. Mobilno korištenje aplikacija (Enterprise Mobility) U umreženom društvu ljudi i strojevi bit će međusobno povezani na načine koje sada još ne možemo predvidjeti Kao što se mobilni uređaji sve više koriste za posao, BYOD (donesite svoj vlastiti uređaj) i CYOD (odaberite svoj vlastiti uređaj) će postati važna tema za tvrtke koje razvijaju mobilnu strategiju. Sam uređaj jedan je dio jednadžbe, a veći izazov leži u tome kako upravljati aplikacijama, kako kontrolirati koje su dopuštene te kakve su sigurnosne mjere kao dio šire strategije poduzeća mobilnosti. S obzirom na volumen uređaja i aplikacija za svaku organizaciju sigurnost je vrlo kritična pa ključnu ulogu igra Mobile Device Management (MDM). Istraživanja pokazuju da je sigurnost najveći izazov s kojim se suočavaju tvrtke u provedbi strategije Enterprise Mobility. 3. Uspon IoT Frost&Sullivan procjenjuju da će do 2020. biti globalno oko 80 mi- Glavni izazovi upravljanja umreženim društvom Heterogenost i količina uređaja, informacija i usluga Nepostojanje jedinstvenog modela Razmjer upravljanja i složenosti Raspodjela i ponovno korištenje znanja (fragmentirano znanje) Doživljaj korisnika i upravljanje uslugama. 16 OpenInfoTrend 196/08/2014 Frost&Sullivan vjeruje da će telekomunikacijski dobavljači proširiti svoj uslužni portfolio na oblak, mobilnost, kontaktne centre i poslovne komunikacijske usluge. Telstra je dobar primjer za telekom koji prodaje svoje poslovne komunikacijske usluge iz NAS-a (Network Application Services). Iako se telekomunikacijski operatori suočavaju s konkurencijom koja nudi Infrastructure-as-a-Service (IaaS), kao što su Amazon Web Services, oni će igrati sve važniju ulogu u isporuci usluge u oblaku. Pitanje je slijedi li konvergencija Telco operatora i IT usluga. 5. Poslovna komunikacija (Enterprise Communications) i WebRTC Web real-time komunikacija (WebRTC) je još u povojima, no predviđa se vrlo veliki rast te tehnologije u poslovnim komunikacijama. Cisco i Mozila su nedavno objavili slobodnu i otvorenu distribuciju H.624 kodeksa, što omogućuje real-time streaming online videa iz preglednika s dovoljno dobrom kvalitetom. 6. Google i Amazon prijetnja IT dobavljačima Iako je Google još debelo iza tradicionalnih ponuđača, određen broj velikih tvrtki preselio je na Googleov mail oblak, pa se očekuje njihov porast u 2014. Google također radi na nizu ambicioznih planova u području oblaka, Big Data i IoT-a. Ericsson je jedna od velikih kompanija koja je počela koristiti Googleove usluge, ponajviše autorizacije pristupa i kolaboracije. Amazon Web Services i dalje raste. Iako mnoge tvrtke i dalje kupuju poslužitelje i pohranu podataka od HP-a, IBM-a i Della, sve više ih prelazi na iznajmljivanje poslužitelja i spremišta podataka u oblaku i to za djelić troška tradicionalne lokalne implementacije. Krenuti u kojem smjeru? Evolucijom od vertikalno integriranih sustava prema horizontalnim rješenjima, interoperabilnost postaje novi sveti gral industrije, a upravljanje znanjem tkivo i ideja koja ga omogućuje. Danas još nemamo implementiran informacijski model sa slike 1., prikupljanja, ponovnog korištenja i upravljanja znanjem. IMPRESS 2014. ponudio je koncept znanja u formi okvira upravljanja znanjem i automatizacije (Knowledge Management and Automation Framework - KMAF) u pokušaju da se riješi taj jaz. Postoje individualna rješenja gdje je Google zauzeo vodeću poziciju, no tek globalizacijom sigurnog pristupa svim informacijama dobit ćemo kvalitativni skok i ključ za vrata umreženog i digitaliziranog društva, u punom smislu. smart TEMA: QUO VADIS COMPUTATOR? SUVREMENOST UPORABE KOMPJUTORA ZAHTIJEVA HITNO RJEŠAVANJE VIŠE IZUZETNO VAŽNIH PROBLEMA Nemojmo otupiti povijest kompjutorske znanosti . Povijest kompjutorske znanosti godinama je predstavljana na način koristan kompjutorskim znanstvenicima. Ali, naših je dana gotovo sav tehnički sadržaj izrezan; povjesničari se radije usredotočuju na pitanja poput toga kako su kompjutorski znanstvenici uspjeli pronaći novac za svoje projekte ili koliko je njihov rad utjecao na Wall Street. Više nam se ne govori o tomu koje su ideje uistinu otkrivene, kako ih se otkrilo ni zašto su velike. Dobivamo jedino tablicu rezultata. Donald Knuth, 30. V. 2014. AUTORI ZORISLAV ŠOJAT, TOMISLAV ĆOSIĆ, KAROLJ SKALA I zazovi suvremenoga svijeta, velika količina najrazličitijih podataka i još veća žudnja za njima, razvoj znanosti i umjetnosti usmjerenih sve više na komplicirane i kompleksne automatizirane obrade, razvoj načina ustrojavanja proizvodnje, kao i nagli razvoj društvenoga umrežavanja poprilično radikalno mijenjaju način na koji se rabe kompjutori u odnosu na ono doba kada su izmišljana i stvarana temeljna načela na kojima se zasniva konstrukcija kompjutora. Kada govorimo o temeljnim načelima kompjutorske konstrukcije mislimo na osnovni ustroj strojeva-računača, izuzetno važne zamjene za ljude kojima je u opisu radnoga mjesta pisalo računač (prvo spominjanje tog zanimanja u Engleskoj datira iz 1613. godine, a u latinskome je poznato još iz rimskoga doba), koji su slijedom i ograničenjima prilika i tehnoloških mogućnosti bili izgrađeni kao monolitni procesori koji se povinuju (u to doba računači nisu izvršavali naredbe – engl. to execute nego su im se pokoravali - to obey) nizu posebnih, što jednostavnijih mogućih uputa o tomu što valja obaviti na pojedinim, individualnim vrijednostima, tj. podacima. Čak i više, prva su automatska elektronička računala obrađivala bit po bit. Rad se uvelike ubrzao onda kad smo u istu količinu prostora uspjeli utrpati paralelnu obradu cjelokupnih kompjutorskih riječi, tj. paralelno obrađivati po nekoliko desetaka bitova (najčešće duljine kompjutorskih riječi - 4, 8, 16, 18, 30, 32, 36, 39, 40, 48, 60, 64, 72 koje se nisu pojavljivale tim redom u kompjutoristici). No, temeljna je konstrukcija ostala ista - naredba slijedi naredbu, nosi neku oznaku o tomu na kojemu od svih mogućih podataka u memoriji treba obaviti pojedinu računsku (logičku) radnju ili gdje se i kad treba početi pokoravati nekome drugom slijedu uputa. Podaci na razini fizičke obrade većinom su pasivni predmeti neke ak196/08/2014 OpenInfoTrend 17 FOTO: Shutterstock Izazovi puta smart TEMA: QUO VADIS COMPUTATOR? tivne naredbe pa se stroj pokorava samo naredbi, načelno ne uzimajući nimalo u obzir što taj predmet, podatak, informacija ili ta vrijednost znači, to jest, koja joj je uloga u ukupnosti uputa koje zovemo program ili, nažalost, češće - aplikacija (primjena). Je li taj podatak dio velikoga polja podataka, je li možda slovo, skalarni dio slike, kompleksni broj ili kvaternion. I, ako je takav broj, je li taj broj u polarnom ili kartezijanskom koordinatnom sustavu (ne zaboravimo, računske radnje s polarnim brojevima nisu nimalo slične istim tim računskim radnjama s kartezijanskim predstavljanjem koordinata)? Nijedna od tih vrlo važnih obavijesti nikada ne stigne do onoga što u konačnosti nazivamo procesorom. Svoje ideje, misli, modele na kraju dovoljno usitnimo da se mogu svesti na nekoliko najosnovnijih elementarnih radnji poput dvojčanoga zbrajanja, uspoređivanja s nulom ili jedinicom, temeljnih logičkih Boolovih radnji I, ILI, NE, učitavanja odnekuda (na razini procesora uvijek iz memorije ili onoga što se procesoru predstavlja kao memorija - npr. razni međusklopovi prema vanjskome svijetu), spremanja nekamo i nastavljanja čitanja uputa sa sljedećom ili nekom drugom. Sretni smo kada naš kompjutor zna i množiti i dijeliti pa još k tomu i s pomičnim zarezom (floating point). Prije dvadesetak godina imali smo velike ratove ideja o tomu valja li graditi kompjutore koji razumiju samo nekoliko desetaka naredbi (Reduced Instruction Set Computers - RISC) ili je bolje graditi procesore koji razumiju čak nekoliko stotina raznih naredbi (Complex Instruction Set Computers - CISC), obično kombinatoričke naravi. Drugim riječima ni RISC ni CISC bitno nemaju mogućnosti obrade podataka do li pomoću tih nekoliko opisanih elementarnih radnji. Suvremenost uporabe kompjutora zahtijeva rješavanje nekolicine izuzetno važnih problema. Pred nama su enormne količine podataka iz kojih bismo htjeli izvući neke nama relevantne zaključke (Data Mining). Za obradu onoga što nam treba i u znanosti i u praksi nužna je velika snaga računanja (High Performance Computing - snagu ovdje valja zamisliti kao umnožak brzine izračunavanja i količine podataka koje treba obraditi), a pritom smo fokusirani na blisko uvezane paralelne sljedove instrukcija, kako bi se obradili veliki matematički modeli. Potrebna je i velika protočnost obrade (High Throughput Computing), dakle načini efikasne obrade velike količine gotovo neovisnih podataka. Želimo Internet stvari (Internet of Things) u kojemu međusobno komuniciraju pojedini svakodnevni uređaji. I konačno, treba nam osobni pomoćnik (Personal Assistant)... programera trenutačno u svijetu radi na nekome istom programu, aplikaciji... već godinama i uvijek nanovo nailaze na nehotične greške što ih počiniše u nepreglednom moru individualnih programskih linija (bilo u C-u, Javi, Fortranu, Cobolu, ili pak u Pythonu, Smalltalku, Lispu...). Možda smo toga bili godinama tek polusvjesni, ali danas je uistinu prijeko potrebno pozabaviti se i pitanjem produktivnosti, tj. početi ozbiljno razvijati i sustave velike produktivnosti. Dakle, staviti naglasak na važnost rezultata proizišlih prvenstveno iz interakcije, međudjelovanja i suradnje čovjeka i kompjutora. Visokoproduktivna obrada (High Productivity Computing) znači ubrzavanje procesa definiranja problema koji valja riješiti i dobivanja, iz računala, potrebnih rezultata, tj. bitno skraćivanje ukupnoga vremena rješavanja problema. To znači da se valja usmjeriti na skraćivanje vremena potrebnog za koordinaciju Čovjeka i Kompjutora; dakle vremena potrebnog da čovjek prvenstveno sebi, ali i stroju na razumljiv način objasni što hoće, a onda u drugome redu to je i skraćivanje vremena potrebnoga za kompjutorsku obradu. Kroz stoljetni razvoj računske opreme slijedna, serijska i pojedinačna skalarna obrada podataka bila je jedini mogući način. Jest da se za potrebe većih proračuna uvijek zapošljavalo više pa ponekad i izuzetno mnogo računača, posebice za ratnih godina. U prošlome stoljeću većinom su se zapošljavale žene - računačice pa su naravno bile i prve kompjutorske programerice (programe na ENIAC-u su radile dotadašnje računačice koje su postale programerice). Tu svakako ne smijemo zaboraviti Adu Lovelace koja je stvorila prvi kompjutorski algoritam i pojam programiranja. No, ta vrst paralelizacije nije bila definirana, opisana i algoritamski uređena tako da bi kompjutorska lingvistika iz toga mogla izvoditi opće zaključke. Tako je slijedno izvođenju kompjutorskih naputaka i velika većina kompjutorske lingvistike (koja se bavi programirnim, tj. algoritamskim jezicima) bila usmjerena prema razvoju programskih jezika zasnovanih na tom konvencionalnom, slijednom skalarnome pristupu. Pretili jezici Misterije programiranja Konvencionalni programski jezici rastu i bivaju sve enormniji, ali ne i jači. Urođene mane na najosnovnijoj razini uzrokuju da su istodobno i debeli i slabi: njihov primitivan stil programiranja riječ po riječ naslijeđen od zajedničkoga pretka - von Neumannova kompjutora, njihovo blisko vezanje semantike s promjenama stanja, razdvajanje programiranja u svijet izraza i svijet iskaza, njihova nemoć da efikasno rabe moćne kombinatoričke oblike za stvaranje novih programa iz postojećih i nedostatak matematičkih svojstava korisnih za razmišljanje o programima... Čini se da su programski jezici u nevolji. Svaki sljedeći jezik uključuje s malo čišćenja sva obilježja prethodnoga i još poneko... Svaki novi jezik tvrdi da sadrži nova i mondena obilježja, kao što je strogo određivanje tipova podataka ili strukturirane kontrolne stavke, ali prosta je činjenica da malo jezika čini programiranje dovoljno jeftinijim ili pouzdanijim da bi se opravdao trošak njihovoga ostvarivanja i učenja kako ih rabiti. Već dvadeset godina programski jezici uporno napreduju prema svome sadašnjemu stanju pretilosti; posljedično, proučavanje i izmišljanje programskih jezika izgubilo je mnogo od svoje uzbudljivosti. John Backus, 1977. Gospodari [programeri] su podložni zamjeni, jer čim neka tehnika postane imalo stereotipizirana moguće je zamisliti sustav instrukcijskih tablica koje će elektroničkome računalu omogućiti da to radi samo. Dakako, može se dogoditi da to gospodari odbiju učiniti, nevoljni pustiti da im se, na taj način, ukradu poslovi. U tom slučaju cjelokupnost svog posla okružili bi misterijom i izmišljali izlike zapretene u dobro odabrano laprdanje, kadgod se pojave opasni prijedlozi. Alan Turing, 1947. Uza sav veliki trud i bitan razvoj načina na koje povezujemo i rabimo kompjutore, uza sva načeta, ponekad i dobro riješena pitanja i probleme multiprocesiranja, paralelizma izvedbe, velikih količina podataka, organizacije grozdova (cluster), gridova i obrade u oblacima (cloud computing), ono što nam je još ostalo u amanet od najranijeg razvoja računarske (ljudske i strojne) Je li moguće razviti jezični sustav koji tehnologije (sjetimo se abaka) jest upravo to može biti jednako efikasno primjenljiv da sve što želimo izraziti kao neki program ili za potrebe velike produktivnosti, za primjenu moramo svesti na najtemeljniju razivelike snage i za veliki protok, za obradu nu jednostavnosti pojedinih radnji. I da s komvelikih količina podataka, vizualizacije, pjutorima na kraju ipak moramo razgovarati na Interneta stvari... i konačno, kako je razini individualnih logičkih, matematičkih i to lijepo još poodavno rekao veliki organizacijskih poteza. A to je jako naporno, kibernetičar William Ross Ashby (1903.komplicirano, frustrirajuće, uzima vrlo mnogo 1972.), pojačala inteligencije, dakle vremena i daje nesigurne rezultate - koliko li 18 OpenInfoTrend 196/08/2014 osobnoga pomoćnika? Eto, već je gotovo 36 godina otkad je John Backus to objavio pa bi njegova izjava danas zvučila: Već je gotovo 60 godina... Jer, nažalost, suvremeni je razvoj nastavio istim putem, općom uporabom nekolicine tih vrlo popularnih i programerski ne-prijateljskih jezika poput C, C++, Java, i cijele mirijade njihovih sintaktičkih sljednika pa potom vrlo popularnih jezika za skriptiranje uz golemu prenaseljenost svih vrsta i oblika nečega što zovemo međusklopo- vi za programiranje primjena (Application Programming Interface - u biti popis potprograma i nužnih argumenata tim potprogramima koje je netko nekako isprogramirao da nešto rade), superponiranima na već ionako prenapučenu lingvističku situaciju u tim jezicima, uključujući i činjenicu da neki od tih umetaka za jezična proširenja čak tvrde da su uistinu jezici (npr. OpenGL tvrdi da je grafički jezik, ali zapravo je samo kompliciran i kompleksan API - dakle niz poziva pojedinačnih potprograma). Tim više, kako svaki od takvih API-ja mora imati vlastiti imenovani prostor da se ne bi miješao s drugima, preglednost i čitljivost programa, ali nažalost i mogućnost pisanja u tim jezicima postaje često presložena čak i za uvježbanoga programera. Dakle, ono što je Backus izjavio prije mnogo godina sad je toliko izraženo da prelazi razinu ljudskih mogućnosti praćenja i shvaćanja. I baš to je danas temeljno usko grlo razvoja produktivnosti odnosa čovjeka i kompjutora. A baš sada kad kompjutori, kompjutorske mreže, skupljanje i obrada podataka naglo i nezaustavljivo prodiru u sve pore ljudskoga djelovanja, imamo sve veće nasušne potrebe za novim programima i aplikacijama. Sve u svijetu u kojemu živimo pa i svaki naš djelić postoji istodobno, paralelno sa svim ostalim. A ipak cjelokupne modele toga svijeta koje želimo ispitati, bilo da je riječ o meteorologiji, genetici, nuklearnoj fizici, regulaciji gradskog prometa, rasporedu letenja ili pak promatranju filmova na kompjutorskome ekranu, silom prilika početkom razvoja kompjutoristike naučili smo obrađivati točku po točku, jednu za drugom. I onda smo, vidjevši da pojedinačni kompjutori to ne mogu dovoljno brzo učiniti, počeli iznalaziti najrazličitije paralelizacije. Dakle, načine kako da natjeramo brojne serijske skalarne procesore da se ponašaju kao jedan veliki paralelni matrični. Ali kako smo već izumili algoritme, postupnike koji te probleme rješavaju na jediničnim podacima, teško nam je i zamisliti kako bi se oni mogli drukčije formulirati, sročiti tako da zadrže urođeni paralelizam stvarnoga svijeta. A kako već rekosmo, u tome nam suvremeni mondeni programski jezici nimalo ne pomažu. Promjena misaonoga sklopa Kako li bi mogao izgledati jezik u kojemu je paralelizam temeljno načelo? Primjerice podatkovno paralelni jezik u kojemu barem konceptualno obavljate neke radnje na svim elementima istodobno. Takvi se pojavljuju još od APL-a u šezdesetima i taj je pristup ponovno oživio u osamdesetima, kada su bile moderne podatkovno-paralelne kompjutorske arhitekture. Ali nisu bili potpuno zadovoljavajući. Ovdje govorimo o općenitijoj vrsti jezika u kojemu postoje kontrolne strukture ali napravljene za paralelizam, nasuprot sekvencijalnome misaonome sklopu konvencionalnoga strukturnoga programiranja. Što bi bilo kad bi DO-petlje i FOR-petlje bile uobičajeno paralelne i kada biste trebali upotrijebiti posebnu odredbu ili ključnu riječ da označite sekvencijalno izvođenje? To bi moglo promijeniti vaš misaoni sklop bar malo. Guy Steele, 2005. Ako uđemo dublje u promišljanje problema koji se nameću kada algoritme izražene u nekome sekvencijalnome jeziku pokušamo parale- FOTO: Shutterstock Konvencionalni programski jezici rastu i bivaju sve enormniji, ali ne i jači - baš to je danas temeljno usko grlo razvoja produktivnosti odnosa čovjeka i kompjutora lizirati, primijetit ćemo da se taj posao nakraju mora svesti na čovjeka koji ponovno promišlja neke dijelove tog postupka za koje ima osjećaj kako bi se mogli izvoditi paralelno. Naime, potpuno je drukčiji postupak pokušati u već postojećim algoritmima naći dijelove koji se mogu obrađivati relativno odvojeno, dakle paralelno, s više ili manje sinkronizacije od postupka zamišljanja algoritma koji se a-priori odnosi na veću količinu istodobno postojećih podataka. Mnogo se truda, novca, znanstvenoga i praktičnoga rada ulaže u automatizaciju te paralelizacije. Tako slušamo o C ili Fortran paralelizacijskim prevoditeljima (parallelising compilers). No tu brzo nailazimo na teorijske zapreke. Možda jedna od glavnih lingvističkih odlika većine suvremenih programskih jezika - svih koji su globalno popularni - jest da su formalni i imaju beskontekstnu gramatiku (dakle mogu se opisati u Backus-Naur notaciji, a vidimo kako je sam Backus već 1977. rogoborio protiv njih). Drugim riječima njihova je semantika (kako kaže Backus - vezana uz prijelaze među stanjima, a ne uz kontekste) kao i sintaksa takva da nameću dekontekstualizaciju struktura, podataka i naputaka, prvenstveno njihovim imperativnim naredbama. To znači, iako je možda u nekome jeziku moguće deklarirati neku kompliciranu strukturu podataka, radnje koje izvodimo na toj strukturi podataka lingvistički su ograničene na njene pojedinačne elemente. Posljedica toga pristupa jest da se kontekst pojedinih strukturnih elemenata potpuno gubi u programu, što dovodi do gubitka obavijesti te izvoditelj toga jezika (kompilator, interpretator, asembler i u konačnosti procesor) nema teorijski nikakvu mogućnost znati ili razumjeti da korisnik uistinu želi algoritmom izraziti paralelno procesiranje na potpuno serijski način. (Usp. npr. mogući dio C programa: for (i=n, j=m; i<=k; i+=r, j+=s) a[i]->data.l1 = c * b->data[j]->datum. Nakraju, na razini strojnoga koda ova će se rečenica pretvoriti u niz zapravo potpuno nepovezanih izričaja). Mala je skupina programskih jezika koji ne rade tu razinu dekontekstualizacije, a čak i za jezike koji ne zahtijevaju izričajno serijaliziranje paralelnih podataka (kao već spomenuti APL i njegova djeca APL2, J, K, A+...) nažalost nema javno dostupnih paralelnih implementacija na raznolikoj lepezi od jednokompjutorskoga multiprocesiranja pa do automatskoga paralelnoga izvođenja na grozdovima, u gridu ili u dijelovima oblaka. Izričajno vrlo moćna navedena porodica programskih jezika nažalost pati od velike mane - oni su uistinu write only, tj. samo za pisanje. Konciznost izričaja i načina bilježenja APL-ovskih jezika takva je da je pisati programe izuzetno jednostavno. Vrlo su kratki, ali su i samome autoru već za nekoliko dana - kada se više ne sjeća kako je točno razmišljao - poprilično nečitki, a na dulji rok je najbolje program koji želite mijenjati ponovno napisati u APL-ovskim jezicima. Postoje i mnogi takozvani jezici za paralelno programiranje, ali oni se većinom ne zasnivaju na ugrađenome znanju stroja o podacima koje valja obraditi pa tako i automatiziranome raspoređivanju na višestruke obradnike, već na izričitom, eksplicitnom opisu paralelizma (kao primjerice Occam ili Orca). Raskrižje - smjer Virtue Oslobađajući mozak nepotrebnoga posla, dobar način zapisa omogućuje mu da se slobodno koncentrira na naprednije probleme pa to posljedično povećava umnu snagu (čovječje) rase. Alfred North Whitehead, 1911. 196/08/2014 OpenInfoTrend 19 smart TEMA: QUO VADIS COMPUTATOR? Imajući to na umu, prije desetak smo godina u Centru za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković započeli razvoj sustava Virtue, pokušavajući naći načine integracije suvremenoga znanja iz kompjutoristike - pritom prvenstveno mislimo na algoritamsko znanje - u konzistentan lingvistički okvir, kako bi se omogućilo da se znanje i razumijevanje kompjutorskoga sustava digne na što višu razinu u odnosu na čovjekov način jezične komunikacije. Kad se rabio Morseov znakovnik znalo je na daljinu razgovarati samo malo specijalista. Otkad se pojavio telefon rabe ga svi. Dakle, oko nas postoji velika količina najrazličitijih kompjutorskih sustava, jednoprocesorskih, višeprocesorskih, grozdova i gridova pa eto i oblaka. Glavno pitanje jest: kako da sve te brojne različitosti programirati na uniforman, efikasan i razumno jednostavan način? Kako integrirati kompjutore različitih brzina, različitih procesora, veličina memorije, širina riječi i spola binarnih podataka? Je li moguće razviti jezični sustav koji može biti jednako učinkovito primjenljiv za potrebe velike produktivnosti, za velike snage i za velik protok, za obradu velikih količina podataka, vizualizacije, Interneta stvari... i konačno - kako je to lijepo još poodavno rekao veliki kibernetičar William Ross Ashby (1903.-1972.) - pojačala inteligencije, dakle osobnog pomoćnika? Projektom Virtue (Virtual Interactive Resource-Tasking Universal Environment - Opće virtualno interaktivno okružje za raspoređivanje zadataka) pokušavamo odgovoriti na mnoge od spomenutih izazova. Prvenstveno valja imati na umu da je jezik temeljno ljudsko sredstvo stvaranja modela okoliša i naše prvenstveno i najrazvijenije sredstvo komunikacije i razumijevanja. Stoga ako uistinu želimo kompjutore potpuno integrirati u ljudsko društvo kao pojačala inteligencije, kao osobne i opće pomoćnike, neprijeporno je nužno dići razinu kompjutorova jezičnog razumijevanja na razinu što bližu razini punoga ljudskoga jezika, tj. omogućiti jeziku sporazumijevanja čovjeka i stroja da postane model vanjskoga svijeta za oboje. S druge strane vrlo je važno da jezična gramatika omogućuje lako stvaranje i objašnjavanje novih riječi te da svakako drži kontekstnost izričaja mnogo dulje od jedne izrečene riječi ili rečenice. Jezik Virtue gramatički je iznimno jednostavan - temeljno je pravilo, kao u njemačkome, glagol na kraju, ili, ako hoćete u kompjutorističkome žargonu - obrnuta poljska notacija (eng. Reverse Polish Notation). Taj pristup omogućuje čuvanje glavnoga konteksta između pojedinih riječi i rečenica jezika. S druge pak strane, Virtue je semantički izuzetno bogat, a svi su podaci označeni vrstom sadržaja, oblikom i veličinom, tako da ista riječ može imati i po nekoliko desetaka različitih izvedbenih načina te se može izvoditi na skalarima, vektorima i poljima, ovisno o logičnosti njihovih odnosa. Naprimjer, logično nije moguće skalarno zbrojiti vektor od tri broja s vektorom od pet brojeva. No, pojedini podaci koji se obrađuju jezikom mogu biti i rečenice tog jezika, definicije, vjerojatnosti, višedimenzionalne neizrazite logičke varijable itd. Virtue prepoznaje i zna obrađivati vrlo širok spektar različitih oblika ustroja podataka (skalari, polja bilo koje dimenzionalnosti, elementi polja koji su skalari ili druga cjelokupna polja) kao i vrsta podataka (višedimenzionalne logičke vrijednosti, znakovi, brojevi, adrese, funkcije, datoteke, vjerojatnosti) ili donositi vjerojatnosne odluke... A svaka vrst podatka može slobodno biti uključena u bilo koju kompleksniju strukturu. Da bismo vam prenijeli neki temeljni dojam o Virtueu, evo primjera: Zamislite matematički jednostavnu i vrlo očitu predodžbu, tj. vizualizaciju - četverodimenzionalna kugla (tzv. hipersfera) koju treba iscrtati pomoću najobičnijih zvjezdica (‘*’) koje prikazuju sve točke unutar promjera te kugle, i praznih mjesta, razmaka (‘ ‘) izvan njega, tako da treća i četvrta dimenzija budu prikazane kao niz dvodimenzionalnih odsječaka. Promatranjem te jednostavne vizualizacije vrlo je lako percipirati strukturu takve natkugle, te četverodimenzionalne hipersfere. Sada pronađite programera koji zna C, C++, Javu ili koji drugi mondeni programski jezik te ga zamolite da vam napravi kratki programčić koji će vam prikazati takvu hipersferu... Kad naprave taj program i prikažu vam tu hipersferu, 20 OpenInfoTrend 196/08/2014 Slika elektromagnetskoga polja oko vodiča. Virtue je upotrijebljen za izračun polja te za pisanje programa za PowRay koji je to polje vizualizirao na grid infrastrukturi. Svaka je vrijednost predstavljena kuglom, a njezina boja i veličina ovisi o intenzitetu polja. U sredini slike elektromagnetsko polje ima maksimum pa postaje crveno, a promjer kugli je najveći. Kako se udaljenost povećava elektromagnetsko polje slabi pa kugle postaju manje i tamnije plave. zamolite ih da vam pokažu kako ona izgleda u pet dimenzija pa potom u šest... Ili, bolje, nemojte ih moliti da išta od toga isprogramiraju u nekome takvome jeziku, jer to će potrajati poprilično čak i najboljima od njih. Neoptimizirano rješenje koje smo isprogramirali u C-u za četiri dimenzije zahtijeva više od 130 kodnih linija! Optimiziranu inačicu nismo radili, jer nije imalo smisla potrošiti toliko vremena. Sad zamislite da sa strojem komunicirate pomoću nekoga mnogo višega, čovjeku bližega jezika, primjerice -Virtue. Potrebna je rečenica: “TRIADIC SPACE CENTRE MAGNITUDE GREATER ‘*’ MULTIPLY; OPERATOR @sphere SET.”. Potom upišete npr. 8 10i10j10k10 21i21j21k21 sphere. (četverodimenzionalne podatke unosimo pomoću četverodimenzionalnih brojeva - kvaterniona). U prijevodu: napravi kuglu s polumjerom 8 u prostoru čije je središte u točki (10,10,10,10) a veličina mu je 21x21x21x21. Ovako objašnjena riječ sphere znači kompjutoru: „Želim imati zvjezdicu gdjegod je polumjer veći od magnitude centriranih elemenata prostora (magnituda je udaljenost neke višedimenzionalnim brojem označene točke, tj. točke na određenim koordinatama, od nulte točke, tj. izračunava se po Pitagorinom poučku, neovisno o broju dimenzija)“. Taj isti naputak može se u Virtueu primijeniti na jednodimenzionalne kugle (odsječak pravca), dvodimenzionalne kugle (krugove), trodimenzionalne kugle... pa sve do osmerodimenzionalnih kugli (osam dimenzija je ograničenje dimenzionalnosti brojeva kojima Virtue u trenutačno implementiranoj inačici barata - matematički ti se brojevi zovu oktonioni). Pronaći grešku u ovih desetak riječi neusporedivo je lakše negoli u 150 linija C-a! I, osim toga, Virtue jezik je interaktivan. Kako napuniti kantu vodom? Svatko može izraditi brzi središnji procesor, trik je izraditi brzi sustav! Seymour Cray Očito, glavni problemi kompletne kompjutoristike leže u tome da se sve zasniva na vrlo jednostavnim i u svim oblicima kombinirljivim mikroskopskim instrukcijama. Većina programskih jezika koje rabimo diže tu razinu tek minimalno. Sve algoritme u programiranju, od najjednostavnijih do najsloženijih pojedinačno objašnjavamo kako se rade, mikrokorak po mikrokorak. S druge pak strane želimo da procesori rade što brže. Stoga u njima imamo hrpu elektronike za predviđanja, primjerice, za predviđanje hoće li se taj niz naredbi nastaviti slijedno ili negdje drugdje (branch-prediction) pa u novije vrijeme pokušavamo predvidjeti i koja će vrijednost biti u nekoj dohvaćenoj memorijskoj lokaciji (value-prediction). Ima ideja da po dva procesora izvode paralelno Moguća vizualizacija četverodimenzionalne kugle u kojoj konusi prikazuju četvrtu dimenziju. Proračun je napravljen pomoću Virtue, a vizualizacija pomoću PowRaya na grozdu Izabella. (Obje vizualizacije izvedene su u okviru projekta VEPPAR u suradnji s Božom Jonićem.) mo stalno problema. Podaci obično nisu tamo (cache miss), kada promijenimo podatak u međuspremniku valja ga nekako i zapisati u glavnu memoriju. Ako mijenjamo zadatak (task switch) svi ti podaci koje već imamo u međuspremnicima ništa nam ne znače, valja ih obrisati i učitavati nove (cache flush) itd. Stoga i svi procesori svim silama pokušavaju barem malo predvidjeti što bi zatim trebalo obaviti, jer moraju zaposliti što više svojih funkcionalnih jedinica pa ne pokušavaju izvesti samo jednu već i po nekoliko slijednih jediničnih naredbi istodobno. No, izuzetno je važno sjetiti se otkud je nastala ideja da će nam predviđanje vrijednosti, programskih skokova i uporabe međuspremnika bitno ubrzati rad procesora. Nastala je iz statističkog ispitivanja postojećih algoritama napisanih u klasičnim programskim jezicima. Napišete li algoritam koji drukčije rabi memoriju, primjerice u sljedovima, vektorski ili pak trebate neki drugi način reda obrade nekoga velikoga polja (npr. spiralno), brzina obrade vašim algoritmom će se nevjerojatno usporiti. Jer slijed naredbi koji suvremeni procesori dobivaju zapravo nema nikakvoga višeg smisla na toj razini. Bilo što može slijediti iza bilo čega, u bilo kojem rasporedu. Drugim riječima, procesoru slijed instrukcija izgleda kao potpuno slučajni raspored te onda razni prediktivni algoritmi pokušavaju u tom nizu potpuno slučajnih (s te razine gledano) naredbi pronaći neki red, ponavljanje, nepotrebne individualne instrukcije. A za izbacivanje nepotrebnih individualnih instrukcija pa čak i dijelova programa, potpuno ovisimo o kompilatorima, prevoditeljima programskih jezika. Ako ti netko kaže: stavi na ovo mjesto u ovoj kanti kap vode. Pa ti potom kaže: pomakni ruku desno. I onda kaže: na ovo mjesto u ovoj kanti stavi kap vode... kako možeš znati da je zapravo htio reći napuni tu kantu vodom?! isti program, tako da jedan ide skokovito preskačući dijelove originalnoga programa, a drugi izvodi sve već s nekim predznanjem o dijelovima toga što ga očekuje pa se onda dogovaraju (slipstream processing). Budući da imamo uistinu spore memorije u odnosu na brzinu procesora (brzina memorijskoga dohvata nije se bitno promijenila od kasnih sedamdesetih, dohvat slučajne lokacije iz statičke memorije već se tada kretao oko 50nS, suvremene brze statičke memorije imaju dohvat većinom oko 25-35nS) većinu memorije u kompjutorima organiziramo tako da ne rabimo memorije s mogućnošću individualnoga dohvata bilo Od strategije do ostvaraja kojega podatka (tj. ne rabimo, osim u nazivu, RAM - Random Access General koji pobijedi u bitki izvodi mnogo proračuna u svome Memory) već memorije koje nakon poduljega dohvata prvoga podathramu prije negoli se bije boj. General koji izgubi izvodi samo ka slijedno daju niz podataka spremljenih u konsekutivne memorijske pokoji proračun unaprijed. stanice (Burst) ili pak memorije koje slijedno mogu davati i primati poSun Tzu, oko -600. datke s bilo kojega mjesta, ali često postoji podulji vremenski odmak od trenutka kad se pojedini podatak zatraži do trenutka kada ga i dobijemo Pristup od visokoga jezika poput Virtue kao temeljnoga koji razumije (pipelined memory). Taj se vremenski odmak uobičajeno zove latencija. kompjutorski sustav omogućuje (zbog jako velike sažetosti izraza) da se Ali, baš takav pristup podatkovnome skladištu nimalo ne odgovara na strateškoj hijerarhijskoj razini stroja već može unaprijed odlučiti što skalarnome procesiranju već se može iskoristiti samo u vektorskim pro- treba raditi, koliko elemenata treba obraditi, kako je to najbolje učiniti cesorima (organiziranima tako da istu radnju obavljaju na slijedu poda- (npr. koje se optimizirane algoritme može upotrijebiti). taka - vektoru). Međutim, vektorske procesore prestali smo proizvoditi Kako rekosmo, svi asembleri, C-ovi, Fortrani, Jave i drugi su zapravo još polovicom devedesetih (osim časnoga izuzetka japanske tvrtke NEC beskontekstni jezici - bilo koja naredba na bilo kojim podacima može i njihove SX serije superkompjutora - međutim, NEC procesore ne pro- biti u sljedećoj rečenici ili izrazu. Nasuprot tomu, Virtue je kontekstni jedaje izvan gotovih sustava). Zašto? Jer je pritisak jeftinoće masovne pro- zik, jer svaki pojedini podatak kao i slijed izvedbe nosi kontekstne inforizvodnje skalarnih serijskih mikroprocesora i osobnih mikrokompju- macije (npr. rezultati funkcija nose oznaku koja pokazuje jesu li nastali tora uvjerio gotovo sve one koji su ranije rabili prave superkompjutore kao posljedica generiranja slučajnih brojeva ili npr. ulaznih podataka (i upropastio gotovo sve one koji su ih konstruirali - te stoga memoizacijska riječ RESULT neće takve uključujući uvijek nove ideje i načine izrade) da će rezultate memoizirati ili npr. kompleksni brojevi gomilanjem tih osobnih mikrokompjutora u velike, znaju jesu li u kartezijanskome ili polarnome obliku najveće hrpe uistinu dobiti praktičan superkompju- pa se samim time bira potpuno drukčiji algoritam Postoje mnogi takozvani tor. za njihovu obradu...). jezici za paralelno Stoga smo, usmjereni na bildanje tzv. PC-a, neprePrevedeno na svakodnevni jezik, u nekome Virprogramiranje, ali oni stano i s puno nade povećavali brzinu izvedbe potueu može se reći nešto poput: Uzmi jabuku. Zagrizi. jedinačnih naredbi. I stigli smo gotovo do teorijskih se većinom ne zasnivaju Odgrizi. Progutaj. U nekom Fortranu to bi se reklo: granica, iako o njima mnogi nisu razmišljali, vjerujuUzmi jabuku. Prinesi je zubima. Otvori usta. Uguraj na ugrađenome znanju ći u Mooreov zakon. No, mnogo brže od onoga što prinesenu jabuku među zube otvorenih usta. Napni stroja o podacima koje sada postižemo uistinu i ne ide. čeljusne mišiće... itd. itd... (u najboljem slučaju, ravalja obraditi pa tako ni Kako bi naši mikroprocesori mogli barem ponekad beći neki API i subrutine, reći će se: Uzmi jabuku. na automatiziranome raditi tom punom brzinom na koju smo ih natjeraZagrizi je. Zagriženo odgrizi. Odgrizeno progutaj.) li, sa sporim memorijama koje imamo, izmislili smo raspoređivanju na Na razini dodjele memorije (memory allocation), memorijsku hijerarhiju pa imamo međuspremnike a posebice dodjele procesnih jedinica kao i stvari višestruke obradnike veće brzine od velike memorije (cache) i konstruirapoput međuspremanja podataka iz sporih memorija već na izričitome, mo komplicirane načine da što više podataka držimo u brze (cacheing), kontekst izričaja koji se može lineksplicitnome opisu što bliže procesoru. Ali, s tim međuspremnicima imagvistički i semantički pratiti i bez izvršavanja omo- paralelizma 196/08/2014 OpenInfoTrend 21 Mnogo je već napisano o manama suvremenih programskih jezika. A kakve posljedice ima takva nemuštost većine naših programskih jezika na arhitekturu kompjutora? Jer, kako je u početku nemuštost strojeva gonila razvoj takvih programskih jezika, tako smo sada u obrnutoj situaciji - nemuštost nastalih jezika koje rabimo za pisanje uputa strojevima bitno koči razvoj samoga ustroja kompjutora - razvoj hardvera. gućuje da se neki hijerarhijski viši procesor pobrine o tome da svi nižerazinski procesori imaju sve podatke tamo gdje treba prije negoli počnu izvršavati pojedini odsječak problema. Drugim riječima, baš uporabom visoke razine kontekstnoga i semantički bogatoga jezika kao temeljnoga koji kompjutor razumije već na razini fizičkoga ostvarenja u hardveru, rješavamo izuzetno mnogo problema organizacije velike količine individualnih procesora u koherentan i brz sustav. Umjesto supermikrokompjutora gradimo mikrosuperkompjutor Za rješenje problema moramo prestati razmišljati na način kao kad je problem nastao. Albert Einstein Nakon desetak godina intenzivnoga istraživanja i razvoja usmjerenog prvenstveno prema bitnome olakšavanju interaktivne komunikacije čovjeka i stroja u smislu zajedničkoga rješavanja nekoga problema, simulacije, vizualizacije... tijekom kojih smo u Centru za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković razvili jezik Virtue, u okviru cjelokupnoga Virtue projekta, temeljeno na iznesenim načelima, započeli smo razvoj potpuno nove vrste superkompjutora zasnovanoga prvenstveno na hijerarhijskome hardverskome razumijevanju vrlo visokoga jezika Virtue. Jezik Virtue zamišljen je kao asembler, gotovo kao strojni kod Virtue procesora koji interno kroz razne razine analize, od strateške pa sve do izvedbene, prije same izvedbe odlučuje o najboljim mogućim načinima izvršavanja uputa iz pojedinoga teksta napisanoga na jeziku Virtue, dakle o količini memorije i njoj pridruženih izvedbenih jedinki, o strategijama alokacije i dealokacije memorije, o mogućim potrebama uporabe pojedinih kontekstno određenih rječnika itd. No, Virtue kao univerzalni okoliš s jezične razine uistinu omogućuje da se novi hardver koji razvijamo besprijekorno uklopi s već postojećim individualnim kompjutorima, grozdovima, gridovima... Naime, eksperimentalna inačica Virtuea implementirana je u klasičnome jeziku C pa se može lako prevesti na strojne kodove većine suvremenih kompjutorskih sustava. No, integrativna snaga visokoga jezičnog izričaja omogućuje da se razina strateškoga odlučivanja o načinima izvedbe prilagođuje potrebama naputaka, tj. algoritama (ili ako baš inzistirate, programa) te je predviđeno da Virtue napuci mogu po potrebi upošljavati veliku količinu različitih (arhitekturno gledano) kompjutora međusobno bliskih ili pak na velikim udaljenostima. Primjerice, uporaba datoteka omogućuje skupljanje obavijesti od bilo kuda na kompjutorskoj mreži te time bitno olakšava pretraživanje i obradu raštrkanih podataka. Pri zahtjevu za količinom memorije ili bolje rečeno obradne snage koje prelaze količinu u nekome od Virtue-RA mikrosuperkompjutora ili pak u nekome od kompjutora na kojemu se rabi Virtue-VEN (Virtual Execution Node), automatski se mogu uključiti u korisnički virtualni radni prostor i drugi kompjutori ili grozdovi na koje korisnik ima pristup. S druge pak strane, budući da svaki pojedini korisnik ima vlastiti radni prostor (uz, naravno, mogućnosti uporabe zajedničkih rječnika, tj., kako bi to rekao Alan Turing, imenovanih instrukcijskih tablica), a i u hardveru i u softveru Virtue sustavi uvijek uz podatke spremaju i metapodatke, tj. opise u podacima, višekorisnička uporaba Virtue okoliša pa tako i Virtue-RA mikrosuperkompjutora, ne uzrokuje ono što u klasičnome pristupu nazivamo task switch, tj. promjena zadatka. Međusobno isprepleteno izvođenje različitih naputaka različitih korisnika u Virtue strojevima je potpuno normalno, jer sve što se nalazi u kompjutoru poznaje kontekst u kojemu postoji. Ali, zašto smo krenuli putem izrade vlastitoga superkompjutora - što bi neki rekli uzvodno? Sudjelujući desetljećima u razvoju kompjutoristike (na Institutu Ruđer Bošković još je pedesetih razvijena trodimenzionalna memorijska kocka zasnovana na feromagnetskim torusićima - tzv. core memorija), 22 OpenInfoTrend 196/08/2014 od samoga početka suvremene eksplozije grozdova i paralelnih kompjutorskih sustava u žiži događaja, planirajući i sudjelujući u ostvarenjima hrvatske i europske kompjutorske grid inicijative... odavno smo svjesni problema koji se nameću čovjeku koji tim kompleksnim sustavima želi ovladati, čovjeku znanstveniku, umjetniku ili nekome tko želi nešto tek sporadično. Razvoj Virtue jezika potaknut je potrebom da se stvori konzistentan, logičan i čovjeku pristupačan način ovladavanja tom kompleksnošću. Temeljna ideja od samoga početka bila je što više približiti stroj, kompjutor i njegovo razumijevanje jezika razini koja je čovjeku prirodnija. Promatrajući goleme količine različitih matematičkih, logičkih, vjerojatnosnih, i posebice algoritamskih problema koje smo tijekom razvoja kompjutoristike potpuno riješili i čija se rješenja redovno rabe u gotovo svim granama kompjutorskoga programiranja, zaključili smo da najosnovnija razina znanja kompjutorskoga sustava mora uključivati široko znanje matematike, posebice u baratanju prostorima višedimenzionalnih brojeva, logike, vjerojatnosne izvedbe, klasičnih algoritama, poput tzv. stencila ili pak sortiranja, automatskoga prepoznavanja i obrade podataka u najrazličitijim oblicima koje često rabimo, memoizacije... Prototipna inačica implementacije Virtue jezika na klasičnim kompjutorskim sustavima već je zaokružena. I, zašto onda hardver? Zato što smo - radeći na ostvarenju toliko komplicirane zamisli u klasičnome okružju serijskoga skalarnoga procesiranja, držeći se svih sintaktičkih i semantičkih ograničenja zbog široke kompatibilnosti odabranoga jezika C uza stalne probleme oko implementacije onih dijelova koda koji bi se i na najnižoj razini morali besprijekorno odvijati paralelno ili pak dijelova koji su izravno ovisni o zadanim veličinama u nekome procesoru (broj bitova u riječi, preciznost izračuna...) - shvatili da se svi ti softverski problemi mogu neusporedivo lakše i ozbiljnije rješavati na razini hardvera. Nakon preliminarnih proračuna koji su pokazali mogućnosti koje bi pružao takav hardver, počeli smo ostvarivati mikrosuperkompjutor Virtue-RA. Prvi probni prototipni Virtue-RA kompjutor planiramo pokazati već krajem ove godine. Konac djelo krasi (narodna poslovica): Na kraju, mali dodatak za sladokusce: Conwayov Game of Life - Virtue rečenica koja stvara novu generaciju stanica za bilo koju veličinu ploče: (1 1 1 1 0.5 1 1 1 1) [3 3] MONADIC RAVEL SUM (2.5 3 3.5) IDENTICAL ANY; MASK.. prof. dr. sc. Karolj Skala voditelj je Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković. Začetnik je i suradnik pri izgradnji distribuiranog računarstva i eScience tehnologije u Hrvatskoj. Godine 2004. inicirao je CRO GRID projekt iz kojega je nastao CRO NGI. Surađivao je i vodio petmaest europskih okvirnih programa FP6 I FP7. Pokrenuo je niz znanstvenih servisa. prof. Zorislav Šojat je znanstvenik i umjetnik. Kompjutorima se bavi od 1974. pogotovo u području konstrukcije hardvera, radnih sustava i programskih jezika. Kao kibernetičar poseban naglasak stavlja na istraživanje pojma inteligencije i ljudske komunikacije te njihovu primjenu na kompjutore. Objavio je stotinjak radova iz područja lingvistike, etike, informatike, filologije, kompjutoristike, ekonomije, filozofije te nekoliko knjiga. Suautor je nekolicine svjetski priznatih patenata. Tomislav Čosić radi u području elektronike od sedamdesetih, a računalima se bavi od početka osamdesetih. Radio je na Institutu Ruđer Bošković na EGEE i SEEGID projektima. Bio je voditelj informatike u Euroherc osiguranju. Od 1990. do 1994. obnašao je funkciju tajnika Hrvatskog radioamaterskog saveza. Gospodin Čosić je umirovljenik. TEMA: QUO VADIS COMPUTATOR? smart HOLISTIČKI PRISTUP EKSPLOZIVNOM RAZVOJU ICT-a za održivost Budući mrežni elementi moraju omogućiti visoke performanse uz istodobno smanjenje potrošnje električne energije što je moguće isključivo zajedničkim naporom istraživačke zajednice, proizvođača mrežne opreme, mrežnih dizajnera i mrežnih administratora. AUTOR SLAVIŠA ALEKSIĆ Kroz posljednja tri desetljeća sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) razvijao se izuzetno brzo. Tijekom ljudske povijesti ne postoji primjer kad je razvoj tehnologije toliko brzo i temeljito mijenjao način života. ICT je postao sastavni dio našeg svakodnevnog života kroz socijalne interakcije, poslovne procese, tehnologiju i ekologiju. S obzirom na to da ICT uz golemi potencijal donosi i određene rizike, iznimno je važno evaluirati i procijeniti ICT sustave i aplikacije te uzeti u obzir njihove mogućnosti poboljšanja održive globalne energetske proizvodnje. Ovaj se članak fokusira na različite tehnologije i metode uz pomoć kojih možemo izgraditi energetski učinkovite komunikacijske mreže visokih performansi. Ukratko navodimo glavna postignuća i trendove na području energetski visokoefikasne mrežne infrastrukture. Prezentiran je i suvremeni holistički pristup koji na učinkovit način tretira energiju, entropiju i tok eksergije u heterogenim sustavima kombinirajući termodinamičke i komunikacijske principe. I dr. sc. Slaviša Aleksić, dipl. ing. studij je započeo na Sarajevskom sveučilištu, a dovršio na bečkom tehničkom sveučilištu TUWIEN u Austriji. Magisterij i doktorat je obranio na istom sveučilištu gdje predaje na različitim odjelima do 2010. Tijekom 2011. bio je zaposlen kao vanjski istraživač u INTEC-IBCN grupi sveučilišta Ghent. Trenutno je stariji istraživač i predavač na Institutu za telekomunikacije. Slaviša Aleksić bio je voditelj na većem broju različitih projekata. Autor je i koautor više od sto znanstvenih radova.. Održao je trideset govora i predavanja kao gostujući predavač, a tri je puta nagrađivan za najbolji pisani rad te jednom za najbolji austrijski poslovni plan. Stariji je član IEEE instituta i udruga OVE, MRS i IEICE. ako su informacijske i komunikacijske tehnologije posljednjih trideset godina doživjele golem razvoj i uvelike su utjecale na mnoga životna područja, njihov je potencijalno pozitivan odnosno negativan utjecaj na okoliš znanstvena i šira zajednica počela razmatrati tek odnedavno. Tijekom posljednjih godina provedene su mnoge opsežne studije vezane za energetsku učinkovitost ICT sustava, no njihov utjecaj na okoliš još nije temeljito ispitan ni razumljiv. S jedne strane, široka i intenzivna upotreba naprednih ICT aplikacija i servisa jamči značajan razvoj na mnogim područjima poput industrije, logistike, trgovine, zdravstva, školstva te društva općenito. Osim toga ICT aplikacije mogu optimizirati različite procese te posljedično podržati nove strategije i mehanizme vezane za održivo iskorištavanje prirodnih resursa. S druge strane, trajan količinski porast ICT opreme te intenzivno korištenje ICT servisa uzrokuje trošenje sve više električne energije. Dodatno, kratak životni vijek uređaja i servisa uzrokuje pojačanu eksploataciju prirodnih resursa i ubrzavanje proizvodnih procesa, posljedica čega je generiranje sve veće količine štetnog elektroničkog otpada koji može naštetiti okolišu. Rezimirat ćemo posljednja saznanja vezana za energetsku učinkovitost komunikacijskih mreža te raspraviti mogućnost razvoja i primjene holističkog pristupa u procjeni i proučavanju utjecaja različitih mrežnih koncepata i ICT aplikacija na njihovu energetsku učinkovitost Posljednji trendovi u komunikacijskim mrežama Važnost razmatranja potrošnje električne energije pri razvoju novih tehnologija i koncepata za buduće mreže postaje očigledna kad uzmemo 196/08/2014 OpenInfoTrend 23 Prognoza 2014. Cisco predviđa 50 milijardi umreženih uređaja do 2020. GSMA predviđa 20 do 50 milijardi umreženih uređaja do 2020. Prognoza 2010. Slika 2. Posljednji trendovi u Internetskom prometu i kapacitetu usmjernika. a) Godina Slika 1. Posljednji trendovi u broju uređaja spojenih na internet ; M2M machine-to-machine komunikacija. 51 % potrošnje električne energije iz ICT sektora otpada na telekomunikacijsku infrastrukturu i podatkovne centre u obzir trenutno stanje i predviđanje za sljedećih pet do deset godina. Već je 2007. godine ugljični otisak ICT sektora iznosio je 2 % ukupne globalne emisije što je usporedivo s ugljičnom emisijom zračnog prometa. U to je vrijeme procijenjena potrošnja električne energije bila iznad 17 TWh što odgovara produkcijskom volumenu 15 srednje velikih nuklearnih elektrana. Predviđa se da će u 2020. godini ICT sektor sudjelovati u globalnoj emisiji CO2 s više od 4 %. Valja napomenuti da oko 51 % potrošnje električne energije iz ICT sektora otpada na telekomunikacijsku infrastrukturu i podatkovne centre. Usprkos svemu, procjenjuje se da bi ICT rješenja mogla reducirati sveukupnu predviđenu globalnu emisiju CO2 za 14,2 % tijekom 2020. godine. Zadnje procjene taj postotak podižu na 16,5 %. S obzirom na to da ICT sektor troši sve više energije, ali s druge strane pokazuje velik potencijal za uštedu, nije dokraja jasno hoće li u budućnosti ICT biti golemi izvor zagađenja ili će omogućiti mnogo efikasnije i ekološki prihvatljivije upravljanje resursima. Ukupna potrošnja električne energije (kW) Uređaji spojeni na internet (milijarde) Predviđanje za 2020. Ukupni kapacitet (Tbit/s) Potrošnja električne energije usmjernika i preklopnika. MAC: Medium Access Control, PHY: Čip na fizičkom sloju, TP: Obrada prometa (Traffic Processing), FE: Forwarding Engine. nikacijskih mreža raste otprilike 50 % godišnje. Kako bi se održao korak s takvom kontinuiranom potražnjom za propusnim opsegom, kapacitet mrežne opreme mora stalno rasti. Ako uzmemo u obzir IP usmjernike (routere), njihov kapacitet po jednom poslužiteljskom ormaru raste maPovećana potražnja za širokopojasnim njom stopom od one koju bilježi internetski promet. internetom Kao što se vidi na slici 2, kapacitet po poslužiteljskom ormaru rastao Stalni porast internetskog prometa doveo je do naglog rasta kapacite- je oko 75 % godišnje u razdoblju duljem od deset godina. Porast u kapata koji mora osigurati mrežna infrastruktura. Istraživanja su pokazala da citetu je posljednjih nekoliko godina smanjen što prvenstveno možemo su privatni korisnici najveći generator povećanog internetskog prometa. pripisati sve većoj gustoći energije koncentriranoj na malom prostoru, To prvenstveno možemo pripisati uvođenju novih aplikacija za privatne a to znatno otežava mogućnosti hlađenja. Porast brzine podatkovnog korisnike koje zahtijevaju širokopojasni pristup internetu, ali i velikom prometa po pojedinom portu također je usporen tijekom posljednjih porastu novih pretplatnika što je vidljivo na slici 1. Zbog istodobnog godina. Dok je u prošlosti brzina po portu rasla s faktorom četiri na svarasta internetskog prometa te povećanog broja pretplatnika, očekuje se ke tri godine ili faktorom deset za otprilike svakih šest, rast sa 40 na 100 i rast prodaje mrežne opreme te povećanje njenog kapaciteta. Taj trend Gbit/s - što odgovara faktoru rasta od 2,5 - trajao je duže od tri godine. potvrđuje stalni porast prodanih pametnih telefona i tablet računala. Da bi se održao isti rast kao i tijekom posljednjih deset godina već bi K tomu, u skladu s vizijom trenda Internet of Things u doglednoj se trebali biti raspoloživi optički primopredajnici sljedeće generacije koji budućnosti očekuje povećana komunikacija pametnih, autonomnih podržavaju brzine od 1Tbit/s. Slika 3a prikazuje sveukupnu potrošnju uređaja putem interneta. To se naziva machine-to-machine (M2M) ko- električne energije usmjernika kapaciteta do 100 Tbit/s s primjerima munikacija. usmjernika visokih performansi koji su predstavljeni plavim točkicama. Procjenjuje se da će do 2020. godine na internet biti spojeno 50 mili- Ova slika pokazuje da potrošnja električne energije usmjernika raste jardi pametnih, autonomnih uređaja. Zbog toga je energetska učinkovi- linearno s njihovim propusnim opsegom te da svaka nova generacija tost mrežne opreme i uređaja krajnjih korisnika postala iznimno važna usmjernika visokog kapaciteta troši više energije od prethodne. Oko 60 stavka. Povijesni razvoj i projekcije budućih trendova rasta internetskog % sveukupno potrošene električne energije usmjernika otpada na obraprometa, kapaciteta routera i brdu IP prometa. Zbog toga najveći zine podatkovnog prometa pripotencijal za smanjenje potrošnje kazane su na slici 2. U prošlosti je električne energije leži u pojednoTrajan količinski porast ICT opreme te intenzivno korištenje promet krajnjih korisnika rastao stavljenju mrežne infrastrukture i ICT servisa zahtijeva sve više električne energije, a kratak životni za otprilike sto posto godišnje. smanjenoj potrebi za usmjeravanje vijek uređaja i servisa uzrokuje pojačanu eksploataciju prirodnih Tijekom posljednjih godina taj je i obradu mrežnih paketa. Na slici resursa i ubrzavanje proizvodnih procesa, posljedica čega su sve rast usporen tako da ukupni vo3a prikazano je nekoliko primjera veće količine štetnog elektroničkog otpada. lumen prometa globalnih komuoptičkih usmjernika koji su pred24 OpenInfoTrend 196/08/2014 a) Učinkovitost najvećih HPC sustava b) Energetska potrošnja najvećih HPC sustava Energetska potrošnja [M/W] b) Energetska učinkovitost Rmax / Pcons [GFLOP/s/W] PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Učinkovitost performanse R max /R peak Performansa R max [PFLOP/s] Posljednji trendovi u računalstvu visokih performansi. Podjela potrošnje električne energije usmjernika po funkcijskim jedinicama. stavljeni purpurnim točkicama i odgovarajućom isprekidanom linijom. Treba naglasiti da oprema za obradu podataka i njihovu pohranu bazirana na optičkoj tehnologiji ima ograničenu kompleksnost. Posljedično, performanse optičkih usmjernika nisu toliko visoke kao one njihovih elektroničkih pandana. U skladu s tim potrošnja električne energije optičkih usmjernika je značajno niža od potrošnje elektroničkih usmjernika istog kapaciteta. Podatkovni centri i računalstvo u oblaku Promet unutar podatkovnih centara bilježi eksponencijalni rast uslijed uvođenja cloud-computing aplikacija. Procjena je da se za svaki bajt korisnikovih podataka koji se prenese internetom, unutar podatkovnog centra ili između njih prenese čak 1 GB podataka. Predviđa se da će količina internetskog prometa koji potječe od podatkovnih centara u 2016. godini dostići vrijednost od 1,3 zetabajta. Istodobno, promet unutar podatkovnih centara već je dostigao 1,8 zetabajta na godišnjoj razini te će do 2016. rasti s faktorom od 3,6 do otprilike 6,6 zetabajta godišnje. To odgovara složenoj godišnjoj stopi rasta od 31 % od 2011. do 2016. Osnovni pokretač takvog rasta je promet računalstva u oblaku za koji se predviđa da će porasti šesterostruko do 2016. godine tako da će zauzimati gotovo dvije trećine sveukupnog prometa podatkovnih centara. Izravna potrošnja električne energije podatkovnih centara pokazuje rapidni rast tijekom posljednjih nekoliko godina. Od 2000. do 2005. globalna potrošnja električne energije se udvostručila, a od 2005. do 2010. je rasla oko 56 %. Procjenjuje se da su podatkovni centri zaslužni za 1,3% od ukupno potrošene električne energije tijekom 2010. godine pa su prepoznani kao značajni potrošači. Računala visokih performansi (supercomputers) Trendovi uočeni kod velikih podatkovnih centara zapaženi su i kod računala visokih performansi (High-Performance Computers - HPC). Primjeri nedavno izgrađenih sustava te projekcije potrošnje električne energije računala visokih performansi prikazani su na slici 4. Crvene točkice predstavljaju izbor aktualnih HPC sustava s dva primjera navedena imenom. Jedan je tzv. K Computer koji ima više od 80.000 8-jezgrenih procesnih jedinica (CPU) smještenih u 800 poslužiteljskih ormara i međusobno povezanih s više od milijun linkova. Na slici 4b vidi se da veliki HPC sustavi već danas troše nekoliko MW električne ener- Definicija Mjerna jedinica Komentar Potrošnja električne energije [W] Nevezano za način korištenja Potrošnja električne energije po potrošaču [W/subscriber] Nevezano za način korištenja Potrošnja električne energije po površini [W/km 2 ] Nevezano za način korištenja Potrošnja električne energije po potrošaču i površini [W/subscriber/km 2 ] Nevezano za način korištenja Potrošnja električne energije po bitu kapaciteta [W/bit/sec = J/bit] Nevezano za način korištenja Potrošnja električne energije po bitu propusnog opsega [W/bit/sec = J/bit] EEF=10log 10 [Energy/ bit/( k b T ln2)] [dBε] Nevezano za mogući potencijal (teorijski limit) Obrnuto proporcionalno učinkovitosti Metrike energetske učinkovitosti (EEF: Energy Efficiency Figure). gije. Buduća exascale računala vjerojatno će trošiti više od 20 MW te će iziskivati iznimno učinkovite sustave napajanja i hlađenja. Zbog toga treba usmjeriti velike napore u istraživanje i razvoj energetski efikasnijih struktura i tehnologija kako bi se omogućilo buduće skaliranje po kapacitetu i performansama. Metode za poboljšavanje energetske učinkovitosti komunikacijskih mreža Široko je prihvaćena činjenica da budući mrežni elementi moraju omogućiti visoke performanse uz istodobno smanjenje potrošnje električne energije. Tako visoki zahtjevi mogu biti zadovoljeni isključivo zajedničkim naporom istraživačke zajednice, mrežnih dizajnera i mrežnih administratora. Taj ambiciozni cilj može se postići razvojem i primjenom energetski učinkovitih transmisijskih sustava i sustava obrade podataka, prilagodljivih transmisijskih linkova dinamičkim upravljanjem energijom te dinamičkim Promet podatkovnih centara eksponencijalno isključivanjem ili hiberniranjem transmisijskih linkova i mrežnih adaptera koji nisu u upotrebi. Dokazano je da se raste uslijed uvođenja značajne uštede u potrošnji električne energije mogu postići cloud-computing optimizacijom mrežne infrastrukture i arhitekture mrežnih aplikacija. Za svaki elemenata uzimajući u obzir potrošnju električne energije. Energetski učinkovita tehnologija mrežnih komutatora, bajt korisnikovih energetski svjesni usmjernici, algoritmi za usmjeravanje i podataka, prenese pridruživanje valnih duljina, višerazinsko inženjerstvo prose čak 1 GB unutar meta te njegova međuslojna optimizacija predstavljaju pripodatkovnog centra. mjere metoda koje mogu biti implementirane sustavno u svrhu uštede električne energije. 196/08/2014 OpenInfoTrend 25 Tok informacija Tok energije Međuovisnosti Pametne zgrade eTrgovina Promet Ponovno iskorištenje topline Telefonska kupovina Inteligentni transportni sustav Upravljanje energijom u građevinama Daljinska automatizacija i kontrola procesa Industrija Globalna komunikacijska mreža Rad na daljinu Napredne komunikacije Računalstvo u oblaku Pametni uredi Već je 2007. godine ugljični otisak ICT sektora iznosio 2 % ukupne globalne emisije što je usporedivo s ugljičnom emisijom zračnog prometa. U 2020. godini će ICT sektor sudjelovati u globalnoj emisiji CO2 s više od 4 %. Procjena životnog ciklusa Optimizacija sustava Pametne energetske mreže Izravna opskrba iz obnovljivih izvora energije Metrika energetske učinkovitosti Mora se definirati adekvatna metrika za procjenjivanje i usporedbu energetske učinkovitosti različitih sustava. Metrike energetske učinkovitosti koje su danas u upotrebi uglavnom ne uzimaju u obzir intenzitet korištenja i mogući potencijal. Primjeri takve metrike su apsolutna potrošnja energije i potrošnja energije po korisniku, po površini i kapacitetu mreže. Nova metrika ukazuje na iskoristivost sustava i na potencijal povećanja učinkovitosti te je nužna za razumnu i nepristranu usporedbu heterogenih sustava. Holistički pristup održivim mrežama Sveukupni utjecaj ICT-a na okoliš možemo klasificirati na direktne, indirektne i sustavne efekte. Izravni učinci utjecaja na okoliš povezani su sa životnim ciklusom ICT infrastrukture, uključujući proizvodnju, upotrebu, recikliranje i na koncu odlaganje. Pod neizravnim učincima podrazumijevamo pojave koje se manifestiraju kao ušteda energije na drugim područjima zbog korištenja softverskih aplikacija i ICT servisa. Konačno, sustavni se efekti odnose na srednjoročne i dugoročne promjene u navikama i ekonomskoj strukturi koje potječu od permanentne dostupnosti ICT aplikacija i servisa te uključuju i netehničke faktore poput promjene životnog stila. Studija vezana za direktne utjecaje trebala bi obuhvatiti kompletni životni ciklus telekomunikacijske mrežne opreme i uređaje krajnjih korisnika. Međutim, kao što smo ukratko opisali većina dosadašnjih studija koncentrirana je na reduciranje potrošnje električne energije koja se troši tijekom razdoblja aktivnog korištenja Okvirna ilustracija globalnog sustava, uključujući globalnu komunikacijsku mrežu, aplikacije i ostale podsustave koji mogu koristiti globalnu mrežnu infrastrukturu u svrhu poboljšanja globalne energetske učinkovitosti. Ilustracija prikazuje i protok informacija i energije kao i međuovisnosti unutar globalnog sustava. takve opreme. Izravni, neizravni i sustavni učinci mogu se razmatrati jedino uz pomoć holističkog pristupa poput onoga prikazanog na slici 5. Prikazani holistički pristup koristi često upotrebljavane termodinamičke alate u svrhu otkrivanja i modeliranja tokova energije i entropije unutar heterogenih sustava kao i na granicama tih sustava, uzimajući istodobno u obzir njihove posebnosti. Konkretno, potencijal ICT aplikacija i servisa može se procjenjivati i na temelju potencijalnih poboljšanja u energetskoj učinkovitosti koja postižemo njihovim korištenjem. Utjecaj globalne komunikacijske mreže -interneta - na globalnu energetsku učinkovitost, okoliš i održivi razvoj također se može procijeniti na temelju izravnih, neizravnih i sustavnih učinaka. Model komunikacijskih mreža FOTO: Shutterstock Model komunikacijskih mreža koji je središnji dio globalnog sustava - kao što je prikazano na slici 5 - trebao bi osim tehnoloških aspekata i različitih realizacijskih opcija uzeti u obzir i socijalne, ekonomske i demografske posebnosti kao i potencijalni budući razvoj. Takav bi model mogao sadržavati veći broj podmodela nužnih za detaljno proučavanje različitih mrežnih područja i tehnologija, dok se sveukupna slika može dobiti udruživanjem pojedinih podmodela u jedan globalni hijerarhijski model ograničene kompleksnosti. U tu svrhu, globalna komunikacijska mreža može biti podijeljena na različita područja temeljena na geografskim, tehnološkim i operacijskim aspektima. Za svako mrežno područje može biti razvijen posebni simulacijski model koji će uzeti u obzir sve posebnosti konkretnog mrežnog područja poput adekvatne mrežne tehnologije, topologije, konfiguracijske parametre te realne scenarije mrežnog prometa (vidi sliku 6). Podmodeli mogu biti međusobno povezani hijerarhijski. Najnižu razinu hijerarhije predstavljao bi mrežni segment najbliži generatorima prometa (uređajima krajnjih korisnika), a najvišu bi predstavljali visokokapacitetni linkovi daljinskih komunikacija (npr. međukontinentalni linkovi). Za podjelu globalne komunikacijske mreže u podmodele vjerojatno je najlogičniji način po geografskom ključu gdje imamo posebne modele za lokalne, gradske, regionalne i kontinentalne mreže. Za svaki od navedenih podmodela možemo uzeti u obzir različite mrežne koncepte i transmisijske tehnologije kao što je prikazano na slici 6a. Statistički podaci o populaciji, ICT aplikacijama i servisima kao i model koji prikazuje korisničke navike mogu biti iskorišteni za postavljanje parametara vezanih za generatore prometa. Slikoviti primjer načina na koji možemo definiZnačajne uštede u rati uzorke prometa je prikazan na slikama 6b, 6c i 6d. potrošnji električne Tu možemo promatrati glavne karakteristike različitih aplikacija poput prosječne i maksimalne brzine prijeenergije mogu se nosa podataka, odgovarajuće distribucijske funkcije postići optimizacijom te njihovo prosječno korištenje tijekom jednog dana. mrežne infrastrukture Tako možemo uočiti utjecaj novih aplikacija, ukljui arhitekture mrežnih čujući i navike njihovih korisnika, u svrhu definiranja 26 OpenInfoTrend 196/08/2014 elemenata a) smart Hijerarhijski pristup za ocjenjivanje performanse i energetske učinkovitosti globalnih komunikacijskih mreža; b), c) i d) hipotetski primjeri aplikacijskih karakteristika i korisničkih navika: b) aplikacijske karakteristike, c) korisničke navike u odnosu s konkretnim aplikacijama i d) primjer koji ilustrira promet pojedinih aplikacija tijekom jednog dana. b) c) d) različitih scenarija njihovog budućeg razvoja. Sučelje njegovog životnog ciklusa (npr. rudarenje sirovina, između dva podmodela (tj. između dvije hijerarhijske proizvodnja, transport, aktivno korištenje, održavanje razine) je definirano količinom i karakteristikom svete na koncu recikliranje). LCA analiza osigurava uvid Veliki HPC sustavi već ukupnog poslanog i primljenog prometa od povezniu sustav tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa danas troše nekoliko ce koja povezuje ta dva mrežna područja. Pri razvoju i omogućuje definiranje njegovih ograničenja, istoMW električne energije. dobno nam olakšavajući donošenje odluka vezanih za podmodela mogu se poduzeti sljedeći koraci: Buduća exascale • Prvo, mrežni se čvorovi modeliraju uzimajući u optimizaciju sustava. Pristup koji kombinira koncept obzir tehnološke i arhitekturne aspekte. eksergije s LCA analizom naziva se exergy-based LCA računala vjerojatno će • Nakon toga mrežni se podmodeli razvijaju uzima(E-LCA). S obzirom na to da je E-LCA univerzalno trošiti više od 20 MW jući u obzir različite koncepte, topologiju, komunikaprimjenljiva metoda procjene efikasnosti pojedinog te će iziskivati iznimno cijske protokole i različite prometne scenarije. procesa, vrlo je pogodna za proučavanje održivosti učinkovite sustave • Ukupna potrošnja električne energije podmodela heterogenih sustava. Odnedavno se E-LCA primjenapajanja i hlađenja. računa se koristeći realne vrijednosti za svaki funkcinjuje za procjenu održivosti ICT infrastrukture i aplionalni sastavni blok i u skladu s realnim iskorištenjem kacija. Preliminarni rezultati takvih istraživanja su mrežnih elemenata. ukazali na važnost održivog tehnološkog razvoja koji • Na koncu, protok informacija i energije kroz cjelokupnu globalnu će uz visoku razinu inovacija osigurati i duži životni vijek ICT uređaja. komunikacijsku mrežu možemo promatrati i evaluirati definirajući i Iako snažan tehnološki razvoj može dovesti do visokih performansi i implementirajući sučelja između konkretnih podmodela. visoke energetske učinkovitosti ICT opreme, na održivost cjelokupnog sustava snažno utječe kratki životni vijek uređaja krajnjih korisnika, što Procjena životnog ciklusa na temelju eksergije dovodi do značajnog porasta u količini zadržane eksergije i ima snažan Kako bismo izgradili holistički okvir, ukratko opisan model komu- utjecaj na okoliš. nikacijskih mreža može biti proširen tako da u njega integriramo neke široko primjenjive zakone termodinamike. Vrlo koristan koncept koji Što nam je činiti? potječe od drugog zakona termodinamike naziva se eksergija. Ona se Nedavni i budući trendovi u sektoru informacijskih i komunikacijmože upotrijebiti za jasno otkrivanje manjkavosti procesa detektira- skih tehnologija, a posebice oni vezani za tehnologiju i aplikacije komunjem gubitska energije. U biti eksergija je energija na raspolaganju za nikacijskih mreža, upozoravaju na hitnu potrebu za optimizacijom i efikorištenje tj. dio energije koji može biti pretvoren u koristan rad. Ana- kasnijim korištenjem energije. S obzirom na to da je ICT postao sastavni liza eksergije se često primjenjuje u industrijskoj ekologiji kako bi se dio našeg poslovnog i svakodnevnog života, kompleksne međuovisnosti pronašli potencijali za poboljšanje iskoristivosti resursa i smanjenje između ICT-a i različitih poslovnih i društvenih područja gdje se ICT utjecaja na okoliš. Efikasnija eksergija tj. manji gubici energije, osigura- primjenjuje mogu se ispravno tretirati isključivo uz holistički pristup. va bolju održivost promatranog sustava ili pristupa. Procjena životnog Takav holistički pristup analizi heterogenih sustava u okvir životnog ciciklusa (Life cycle assessment – LCA) je tehnika uz pomoć koje evalui- klusa ICT opreme uvrštava termodinamičke i komunikacijske pristupe i ramo utjecaje na okoliš pojedinog proizvoda ili procesa tijekom cijelog tako vrednuje njenu ekološku održivost kao dio globalnog sustava. 196/08/2014 OpenInfoTrend 27 smart JAVNA NABAVA ELEKTRONIČKA DOSTAVA I OCJENA PONUDA U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE Platforma za e-poslovanje PIŠE OSTAP GRALJUK Autor Ostap Graljuk, zaposlen je u Narodnim novinama od 2005. godine. Sudjelovao je u projektu izrade Elektroničkog oglasnika javne nabave RH 2008. godine. Od 2012. radi na projektu razvoja nove platforme za elektroničko poslovanje na kojoj se, uz objavljivane postupaka javne nabave i koncesija, otvara mogućnost novih elektroničkih modula u postupcima javne nabave. Bio je član radne skupine koja je implementirala module e-Nabave u Elektronički oglasnik javne nabave RH. E lektronički oglasnik javne nabave RH (eOJN) je web-platforma na kojoj javni i sektorski naručitelji objavljuju postupke javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Postupci se objavljuju na standardnim obrascima koji su definirani Uredbom o objavama javne nabave i usklađeni sa standardnim obrascima EU-a za javnu nabavu. Postupci javne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od vrijednosti europskog praga automatski se šalju preko web-servisa u Službeni list Europske unije te se objavljuju na njihovim web-stranicama. Svi oglasi javne nabave objavljuju se na istom portalu eOJN-a, gdje se ponuditelji informiraju o postupcima javne nabave te preuzimaju dokumentaciju za nadmetanje s pripadajućim troškovnicima, kako bi pripremili i predali svoju ponudu te ravnopravno sudjelovali u postupcima javne nabave. Razvoj e-Nabave u Republici Hrvatskoj Prvi Zakon o javnoj nabavi u Republi28 OpenInfoTrend 196/08/2014 e-Oglasnik javne nabave novim zakonom propisan je postupak objavljivanja javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH. ci Hrvatskoj stupio je na snagu 1. siječnja 2002. kad je propisano da je pri nabavi roba, radova ili usluga procijenjenih vrijednosti većih od 200.000,00 kuna obvezan postupak javne nabave. Informacije o njegovu provođenju objavljivale su se u Oglasniku javne nabave koji je bio dodatak tiskanom izdanju Narodnih novina. Naručitelji su poštom, telefaksom ili e-poštom dostavljali ispunjene obrasce (NAB) u Narodne novine koji su se obrađivali te objavljivali jednom tjedno. Donošenjem novog Zakona o javnoj nabavi, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. Uprava za sustav javne nabave propisala je postupak objavljivanja javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH. Narodne novine uz pomoć austrijskih kolega iz Wiener Zeitunga implementiraju prvi Elektronički oglasnik javne nabave RH, koji je donio velike promjene u objavljivanju postupaka javne nabave. Svi naručitelji morali su se jednokratno registrirati u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, objave su se preko sustava slale internetski te su se objavljivale svaki radni dan. Novost je bila i uvođenje CPV-koda (Common Procurement Vocabulary) tj. jedinstveni rječnik javne nabave koji predstavlja referentnu nomenklaturu koja se primjenjuje u postupku javne nabave, a istodobno osigurava istovjetnost s ostalim postojećim nomenklaturama. CPV-kod je jedinstven na razini cijele EU. Trebalo je informirati i ponuditelje da se postupci javne nabave više ne prate u tiskanom izdanju Narodnih novina, nego da je postala službena internetska objava. Primjenom Elektroničkog oglasnika javne nabave naručitelji su mogli odabrati žele li objavljivati dokumentaciju za nadmetanje preko sustava ili će u standardnom obrascu navesti informaciju gdje ponuditelji mogu preuzeti dokumentaciju u fizičkom obliku. Naručitelji koji su u sustav prilagali dokumentaciju za nadmetanje imali su dodatnu pogodnost za skraćivanje rokova, čime se htio potaknuti sve veći broj naru- Elektronički oglasnik javne nabave RH (2008. – 2012.) stajališta informacijske sigurnosti, ključni zahtjevi odnose se na sigurnost veze korisnika sa sustavom, sigurnost identiteta korisnika, enkripciju i dekripciju pojedinih dokumenata, načelo dvostruke kontrole, digitalni potpis, vremenski žig i raspoloživost samog sustava. Zadovoljenje tih zahtjeva postiže se pregledom izvornog koda te analizom razvojne i korisničke dokumentacije. Strategijom razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016. i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi definirani su terminski rokovi uvođenja modula e-dostave u postupke javne nabave. E-Nabava je sustav za elektroničko podnošenje, zaprimanje i otvaranje ponuda, odnosno elektroničko postupanje s dokumentima i obrascima u postupcima javne Elektronički oglasnik javne nabave (https://eojn.nn.hr) čitelja na objavljivanje dokumentacije za nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Prvoga siječnja 2012. godine na snagu je stupio treći Zakon o javnoj nabavi, kojim je predviđena mogućnost elektroničke dostave ponuda (e-dostava), što je jedan od sastavnih elemenata e-Nabave. Otvaranjem mogućnosti za primjenu novih elektroničkih modula u postupcima javne nabave, pokrenuto je novo rješenje Elektroničkog oglasnika javne nabave koji je suradnjom Narodnih novina i vanjskog partnera tvrtke InfoDom podi- Terminski rokovi uvođenja modula e-dostave u postupke javne nabave gnut na razinu web-platforme. e-Nabava (e-tendering) Obvezna dopuštenost e-dostave Obvezna isključivo e-dostava Kategorija naručitelja VV MV VV MV 1. DUSJN 1. siječnja 1. siječnja 1. siječnja 1. siječnja 2014. 2014. 2015. 2015. Objavom Strategije razvo1. siječnja 1. srpnja 1. siječnja 1. srpnja ja elektroničke javne nabave 2. Ostali naručitelji 2015. 2015. 2016. 2016. u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016., sredinom 2013. DUSJN – Državni ured za javnu nabavu godine formirana je radna VV – javna nabava velike vrijednosti (nabava čija je vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti skupina koju su činili dje- procijenjena europskih pragova) latnici Uprave za sustav jav- MV – javna nabava male vrijednosti (nabava čija je ne nabave, Državnog ureda procijenjena vrijednost manja od europskih pragova) za središnju javnu nabavu i nabave. Drugim riječima, modul e-NaNarodnih novina. Navedena radna skupina implementirala je i tehnič- bave je sustav za internetsko upravljanje i ki testirala modul e-Nabave na platformi provedbu nabava prema Zakonu o javnoj nabavi te je integriran s Elektroničkim eOJN-a. Pri implementaciji modula, radna sku- oglasnikom javne nabave RH. Uvođenje pina morala je brinuti o dva osnovna za- e-Nabave u zemljama članicama EU-a inicirala je Europska komisija, kako bi se htjeva koji su zadovoljeni: a. modul je potpuno usklađen sa Zako- omogućilo potpuno elektroničko poslonom o javnoj nabavi i Uredbom o načinu vanje, što bi pridonijelo interoperabilnosti i postupanju s dokumentacijom za nad- između svih poslovnih subjekata i javne uprave. Time bi se stvorili uvjeti za vrlo metanje i ponudama te dinamičan sustav jedinstvenog tržišta. b. sigurnosnim zahtjevima. Zavod za informatičku djelatnost Hr- E-Nabavom se ubrzavaju procesi javne vatske (ZIH) detaljno je analizirao i pre- nabave i potpuno se prelazi s papirnatih gledao programsko rješenje ponuda javne na elektroničke dokumente. Sustav e-Nabave na platformi eOJN-a nabave s aspekta informacijske sigurnosti te analizirao razvojnu i korisničku doku- dijeli se na dvije komponente: mentaciju. Pregled se temeljio na kriterijie-dostavu i ma koji proizlaze iz međunarodnih normi e-ocjenu u domeni informacijske sigurnosti i testiPrimjenom modula e-Nabave cijeli ranja programske opreme te preporuka postupak odvija se na platformi eOJN-a, dobre prakse u razvoju web-aplikacija. Sa od objave poziva na nadmetanje, ponu- 196/08/2014 OpenInfoTrend 29 smart JAVNA NABAVA Shematski prikaz postupka javne nabave – uporabom modula e-nabave ili klasično – u papirnatom obliku diteljeve predaje ponuda, javnog otvaranja, pregleda i ocjene do objavljivanja obavijesti o sklopljenim ugovorima. E-dostava (e-submission) Modul e-dostave podržava skup procesa koji obuhvaćaju sve faze kroz koje prolazi određeni postupak. Glavni su procesi priprema postupka, predaja ponuda i javno otvaranje ponuda. U pripremi postupka javne nabave naručitelji odlučuju hoće li kao dodatnu opciju omogućiti ponuditeljima elektroničku predaju ponuda. Naručitelj u pripremi postupka definira korisnike koji će biti ovlašteni predstavnici za određeni postupak (minimalno dva registrirana korisnika iz organizacije) koji pri pokretanju postupka dobivaju tzv. privatne ključeve pomoću kojih se pokreće javno otvaranje ponuda i dekriptiranje elektronički pristigle ponude. Kad su definirani troškovnici koji se mogu unijeti u sustav ručno ili importiranjem Excelove tablice, postupak javne nabave objavljuje se u eOJN-u, u rubrici Popis objava javne nabave. Kako bi sudjelovali u postupku javne nabave, ponuditelji preuzimaju objavljenu dokumentaciju za nadmetanje i troškovnike, za što su im potrebni pristupni podaci (korisničko ime i lozinka). Naime, registracija za preuzimanje dokumentacije besplatna je za sve gospodarske subjekte. Kad ponuditelji pripreme sve potrebne dokumente kojima dokazuju svoju pravnu, poslovnu, tehničku i financijsku sposobnost - što zahtijeva naručitelj - prijavljuju se u sustav, prilažu dokumentaciju i unose cijene svoje ponude. Kako bi proces bio kompletan sustav generira PDF dokument Uvez ponude u kojemu su zapisani svi podaci relevantni za predaju ponude na temelju unesenih informacija i datoteka u prijašnjim koracima. Dakle, ponuditelj kreira ponudbeni list koji može spremiti na svoje računalo, ali ne 30 OpenInfoTrend 196/08/2014 može mijenjati sadržaj ni strukturu dokumenta. Ponudbeni list sadrži XML vezu na glavni dokument ponude i pripadne priloge, ako su dodani glavnom dokumentu ponude u prijašnjem koraku. Time je osigurana konzistencija i integritet predane ponude. Uvez ponude treba digitalno potpisati i priložiti, tj. pohraniti u sustav. Sustav provjerava autentičnost digitalnog potpisa pa ako je neovlašten predana elektronička ponuda smatra se nepotpisanom. Važno je napomenuti da se u tom trenutku ponuda kriptira mehanizmom ugrađenim u sustav pa nije moguć uvid u bilo koji element ponude, sve do javnog otvaranja gdje se pristigle ponude validiraju te potom pohranjuju u sustav. Drugim riječima, dok ne istekne rok za podnošenje ponuda i ne počne javno otvaranje nitko nema pristup ponudama. Nakon enkripcije, pozivanjem web-servisa obavlja se time stamp (vremeski žig) ponude zbog jednoznačnog zapisa vremena, odnosno ovjerenog datuma kad Financijska agencija (FINA) predaje ponudu. To je posljednji korak u procesu predaje elektroničke ponude. Ponuditelju se potvrda o predanoj ponudi dostavlja elektroničkom poštom. Istekom roka za dostavu naručitelji počinju javno otvaranje pristiglih ponuda. Kako bi postupak javnog otvaranja ponuda mogao započeti preko modula e-dostave, ovlašteni predstavnici moraju priložiti privatne ključeve koji su im dodijeljeni u pripremi postupka. Javno otvaranje se sastoji od pregleda osnovnih podataka nadmetanjem, pregleda zaprimljenih ponuda, validacije ponuda i učitavanja podataka ponude u sustavu. Sustav validira elektronički pristigle ponude kako bi se ustanovilo zadovoljava li dospjela elektronička ponuda sve standarde (uvjete) i pravila koja su propisana i definirana Zakonom o javnoj nabavi. Ako su standardi i pravila zadovoljeni, slijedi poruka uspješnosti validacijskog testa te eliminacija ponuda koje nisu zadovoljile sve uvjete. Sustav podržava i evidenciju klasičnih ponuda koje su pristigle poštom ili drugim načinom dostave. Otvaraju se i ponude koje su pristigle u papirnatom obliku te se svi podaci (cijene i sastavni dokumenti) unose u sustav. Završni korak javnog otvaranja ponuda jest generiranje Zapisnika javnog otvaranja ponuda, sukladno Uredbi o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN 10/2012). Zapisnik sadrži sve prethodno evidentirane podatke u sustavu koje je moguće je ažurirati, dopuniti, formatirati i ponovno priložiti u sustav kako bi svi kreirani dokumenti bili pohranjeni na jednome mjestu. Kreirani zapisnik može se pomoću modula e-dostave dostaviti svim ponuditeljima koji su sudjelovali u postupku. E-ocjena (e-awarding) Modul e-ocjene olakšava naručiteljima evaluaciju pristiglih ponuda. Sastoji se od pregleda i ocjene ponuda te odabira najpovoljnijeg ponuditelja. Pri pregledu i ocjeni ponuda naručitelji provjeravaju jesu li svi dostavljeni dokumenti ponude pravovaljani te evidentiraju rezultate pregleda u sustavu. Kad pregledaju sve ponude i unesu rezultate u sustav naručitelji naprave Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Zapisnik sadrži sve relevantne podatke na temelju unesenih informacija u koracima pregleda i ocjene ponuda. Kreirani Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda također se pohranjuje u sustavu s ostalim dokumentima. Prikaz trenutka predaje elektroničke ponude Shematski prikaz modula e-dostave Sljedeća je faza rangiranje prihvatljivih ponuda prema kriterijima za odabir. Upisuju se razlozi odabira, obilježja i prednosti odabrane ponude, a potom javni naručitelj donosi Odluku o odabiru, koja se temelji na kriterijima za odabir ponude. Za odabir je dovoljna jedna prihvatljiva ponuda. Modul e-ocjene podržava procese pregleda rangiranih ponuda, odabira te kreiranja dokumenta Odluka o odabiru iz sustava tako da sadrži sve prethodno unesene podatke. Naručitelji na kraju objavljuju obavijest o sklopljenim ugovorima, čime se zaokružuje cijeli postupak javne nabave u sustavu e-Nabave. Prednosti sustava e-Nabave S obzirom na to da je sustav potpuno usklađen sa zakonskim propisima postupak javne nabave pomoću sustava e-Nabave provodi se u skladu sa svim zakonskim normama te se automatizira čime se smanjuje i mogućnost žalbenih postupaka. Usluga sustava e-Nabave ima određene prednosti, a to su: dostupnost sustava 24x7 visoka razina sigurnosti automatizirani procesi jasne poslovne procedure smanjenje poslovnog rizika online dokumentacija transparentnost provedbe cjeloku- pnog procesa elektroničke nabave konzistentnost i smanjenje operativnih pogrešaka ekološki prihvatljivo rješenje (ušteda papira) skraćivanje procesa predaje ponude skraćivanje procesa obrade ponuda ubrzavanje komunikacije između naručitelja i ponuditelja permanentna pohrana svih dokumenta iz postupka javne nabave na sigurnim poslužiteljima. Osim brojnih prednosti koje pruža usluga sustava e-Nabave postoje i određeni izazovi koje treba prebroditi kako bi sustav uspješno zaživio među svim sudionicima javne nabave. Dva najveća izazova su inercija i strah naručitelja i ponuditelja (wait and see pristup) od uvođenja novih elektroničkih modula u procese javnih nabava te nedostatak standardiziranih procesa i dokumenata u cjelokupnoj e-Nabavi (izdavanje elektroničkih dokumenata od državnih i ostalih institucija). bolje pretraživanje objava javne nabave. Uporabom napredne tražilice moguće je kvalitetnije pretraživati cjelokupnu bazu objava javne nabave (od 1. siječnja 2008. do danas) po dodatnim pojmovima kao što su: predmet nabave, vrsta dokumenta, vrsta postupka, procijenjena vrijednost, mjesto isporuke i sl. Često upotrebljavane kombinacije upita mogu se spremiti kao kriteriji pretraživanja tako da se jednostavnim odabirom spremljenog kriterija dobivaju najnoviji rezultati. Kad spremi kriterije pretraživanja korisnik može naznačiti da želi svakodnevno primati obavijesti e-poštom po spremljenim kriterijima - pretraživač će za njega pretraživati objave javne nabave i obavještavati ga e-poštom svaki radni dan. Uporabom funkcionalnosti korisnici uvelike štede vrijeme koje bi potrošili svakodnevnim ručnim pretraživanjem objava javne nabave. Korisnici koji su se registrirali na pretra- Ostali moduli Elektroničkog oglasnika javne nabave RH E-dražba Uslugom e-dražba omogućeno je potpuno elektroničko nadmetanje (negativna dražba kojom se ističe najniža cijena), uz automatizirani odabir najpovoljnije ponude po isteku postupka. E-dražbom mogu se koristiti javni i sektorski naručitelji u postupcima javne nabave sukladne Zakonu, kao i svi drugi gospodarski subjekti u procesima nabave. Koncesije Osim objave postupka javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljuju se i objave sukladne Zakonu o koncesijama. Svi zainteresirani potencijalni koncesionari na stranicama eOJN-a mogu pronaći sve objave koncesija u Republici Hrvatskoj. Komercijalni moduli Napredna tražilica Sastavni je dio platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave i napredna tražilica koja registriranim korisnicima omogućuje Prikaz statističkog izvješća po CPV-kodu živač mogu koristiti i e-mail rekapitulaciju koja se šalje petkom te ih obavještava za koje su postupke preuzeli dokumentaciju proteklog tjedna te koji su im rokovi za dostavu ponuda. Web-servis eOJN-a Za pravo pristupa web-servisu korisnik dobiva korisničko ime i zaporku te pomoću definiranih metoda preuzima podatke iz objava javne nabave i bagatelnih nabava, podatke o naručiteljima, podatke za kontakt te dokumentaciju za nadmetanje. Preuzimanjem strukturiranih podataka mogu se kvalitetnije pratiti postupci javne i bagatelnih nabava, razvrstavati te analizirati podaci, kako bi ponuditelji što uspješnije sudjelovali u postupcima. 196/08/2014 OpenInfoTrend 31 PITALI SMO Savjeti i prijedlozi HUP ICT udruge sve se više uvažavaju u vladinim krugovima Vrijeme – resurs koji pon Jedna od bitnih karakteristika ICT-a trebala bi biti geografska neovisnost, to jest suradnja bi se trebala odvijati neometano i uspješno i onda kad su sjedišta naručitelja i pružatelja ICT usluga udaljena tisućama kilometara. Koji razlozi poništavaju, bar u našoj praksi, tu tehnološku prednost na štetu ICT industrije i stanovništva izvan velikih središta, razgovaramo s Ivanom Antom Nikolićem, članom izvršnog odbora udruge informacijsko-komunikacijske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojoj vodi radnu skupinu za EU fondove i regionalni razvoj. NIKOLIĆ: Zemljopisna neovisnost ipak je relativan pojam, jer podosta ovisi o fazi razvoja i djelatnosti neke ICT tvrtke. Nedavno je jedna naša uspješna ICT tvrtka koja izvozi na američko tržište istaknula kako prodajnu mrežu treba organizirati tamo gdje su vam kupci. Kod startupova i manjih tehnoloških tvrtki to možda nije toliko bitno pa razloge zašto im je geografski položaj ograničavajući faktor dijele s ostatkom sektora i gospodarstva. To pak znači da djeluju u sustavu koji je još pretjerano birokratiziran pa je novoosnovanih tvrtki manje nego što bi moglo biti, kao i u okruženju gdje prevladava pesimizam tako da mladi ne razmišljaju o poduzetništvu nego ih 27% želi otići iz zemlje. U manjim sredinama poduzetnici će se još češće suočavati s problemom nedostatka ICT stručnjaka od kolega u većim gradovima ili Zagrebu, jer se visokoobrazovani nakon studija općenito teže vraćaju u manje sredine. Teže će dolaziti do kapitala, a plaćat će i za Hrvatsku uobičajeno velike namete. OIT: Koji su problemi razvoja ICT industrije ako je smještena izvan centara političke i gospodarske moći? NIKOLIĆ: Ako tvrtka nije po nečem jedinstvena to su uglavnom problemi vezani uz mogućnost dobivanja većih poslova od naručitelja koji su smješteni u velikim centrima. U svijetu, kao djelomice i u našoj zemlji, uglavnom će teže doći do kapitala, 32 OpenInfoTrend 196/08/2014 imat će manje mogućnosti lobiranja kod Mnogi ICT stručnjaci ljudi koji kreiraju razvojnu politiku i uvjeintenzivno razmišljaju o te poslovnog okruženja. Ako ste smješteni odlasku iz Hrvatske, zato negdje gdje je manja koncentracija ICT tvrtki imat ćete sporiji protok i razmjenu moramo hitno ubrzati ideja, kao i lošiju infrastrukturu za razvoj planiranje i definiranje proizvoda. Taj problem se može riješiti kako poticati razvoj ICT-a u modelom inkubatora, za što je uspješan našim regijama. Pokazatelji primjer osječki BIOS. Na međunarodnoj razini tvrtke se osnivaju u svjetskim sreu ICT sektoru zasad nisu dištima zbog porezne politike, povećane loši, sektor raste i nastavlja vidljivosti i povjerenja koje kupci imaju stvarati nova radna mjesta. prema tvrtkama čije je sjedište na nekoj prestižnoj ili poželjnoj lokaciji. Zato je u No, pitanje je dokad… Hrvatskoj važno raditi na tome da postanemo poželjna destinacinajnaprednijih rješenja, uz ja za IT tvrtke kao što su prisutnost vodećih softverveć Bugarska ili Estonija. Kada je geografski skih igrača, uz koje se onda Bugarska je, primjerivezuju i manje tvrtke. položaj poduzetnicima ce, prije desetak godina Naprimjer, zašto ne biograničavajući počela sustavno stvarati smo u Dalmaciji ili Istri faktor, znači da poziciju poželjne IT deotvorili inkubator namidjeluju u sustavu stinacije, a mi za to trejenjen isključivo razvoju koji je pretjerano bamo promisliti i odrediti turističkih rješenja? Povestrateške ciljeve, postaviti birokratiziran žemo lokalnu samoupraoperativne ciljeve i aktivvu, obrazovne institucije, nosti te odrediti rokove. turističke tvrtke, startupe Dobro postavljena Ako ste smješteni i poduzetnike da kreiraju strategija nacionalnog negdje gdje je manja ideje i razvijaju rješenja. razvoja pomoći će i regikoncentracija ICT tvrtki Na to sve onda dodamo onalnom razvoju. Veliimat ćete sporiji protok jakog svjetskog igrača na ke proizvođače softvera tom području. Ja bih mu i razmjenu ideja, kao može se privući ako im dao playground, infrastruki lošiju infrastrukturu se sustavom mjera omoturu, zanimljive projekte za razvoj proizvoda gući svojevrsni prostor koje razvijaju startupovi, za testiranje proizvoda, razne olakšice i pustio ga playground, u našim reda raste. Takva sinergija zagijama vezan uz prioritetni sektor. Prisigurno bi dovela do rezultata jer, ruku na mjerice, u Slavoniji to može biti poljoprisrce, mi u Hrvatskoj možemo za mnoge vredna proizvodnja, u Dalmaciji turizam, industrije ponuditi playground svjetskim jer ICT uvijek prati primarnu industriju. proizvođačima zbog niskog stupnja koRegijama će to omogućiti rano uvođenje rištenja naprednih tehnologija. Pa zašto to ne bismo probali za početak s našim strateškim granama? Ili s nečim u čemu Najveći problem IT-a su nameti na smo doista dobri, recimo turizmu. Bio bi rad kao jedini pravi trošak IT proizvodto jedan reprezentativan playground za nje koji su u našem okruženju manji. bilo koju tvrtku koja razvija aplikativna Time značajno gubimo na konkurenrješenja za tu industriju u svijetu. tnosti što se vidi i kroz preseljenje regionalnih predstavništava svjetskih kompanija iz Zagreba u primjerice Beograd. OIT: Ako su ICT tvrtke ograničene na lokalne projekte, kako se to odražava na nestaje Naš sugovornik Ivan Ante Nikolić diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Član je uprave tvrtke Blink d.o.o. a u HUP udruzi informacijsko-komunikacijske djelatnosti je član izvršnog odbora i voditelj radne skupine za EU fondove i regionalni razvoj. njihovu sposobnost rasta, kompetencije, zapošljavanje kvalitetnog kadra? NIKOLIĆ: Odražava se jako loše. ICT tvrtke imaju tu prednost što mogu raditi izvozno orijentirane poslove pomoću interneta, ali ako su ograničene na lokalne projekte često nisu dovoljno konkurentne za nešto šire, a tu onda nema pravog razvoja. Mnogi ICT stručnjaci intenzivno razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, zato moramo hitno ubrzati planiranje i definiranje kako potaknuti razvoj ICT-a u našim regijama. Mislim kako je ključno stvoriti i razvijati optimistično ozračje, jer pokazatelji u ICT sektoru nisu zasad loši, sektor raste i nastavlja stvarati nova radna mjesta. No, pitanje je dokad… Najveći problem IT-a su nameti na rad kao jedini pravi trošak proizvodnje koji su u našem okruženju manji. Time značajno gubimo na konkurentnosti što se vidi i kroz preseljenje regionalnih predstavništava svjetskih kompanija iz Zagreba u npr. Beograd. Ako je ICT naša strateška industrija, tako se moramo i ponašati te prilagoditi mjere za njen daljnji razvoj. Tu naravno mislim na vladu. Bili mi strateška grana ili ne, izgubit ćemo utakmicu od konkurentnijih takmaca. To je neminovnost. Dok su rezultati dobri napravimo pomake i ne čekajmo krizu kakva je u većini drugih grana, jer to se pokazuje vrlo zakašnjelom reakcijom s upitnim rezultatom. OIT: Utječe li takva lokalna atmosfera na percepciju mladih koji se sve manje opredjeljuju za ICT studije? NIKOLIĆ: Apsolutno. Ključan je optimizam, osjećaj da se nešto može postići, izlazak iz letargije. Teško je objasniti zašto se kod nas mladi ne odlučuju za inženjerTvrtke se osnivaju u svjetskim središtima zbog porezne politike, povećane vidljivosti i povjerenja koje kupci imaju prema onima čije je sjedište na nekoj prestižnoj lokaciji. Zato je važno da Hrvatska postane poželjna destinacija za IT tvrtke kao što su već Bugarska ili Estonija. Dobro postavljena strategija nacionalnog razvoja pomoći će i regionalnom razvoju. Velike proizvođače softvera možemo privući tako da im se sustavom mjera omogući svojevrsni prostor za testiranje proizvoda, playground, vezano uz prioritetni sektor u pojedinoj regiji, jer ICT uvijek prati primarnu industriju. ska zanimanja, iako im ona jamče za naše uvjete dobru plaću te mogućnost obrazovanja i daljnjeg napredovanja. OIT: Uzimaju li velike ICT kompanije podugovarače iz manjih gradova? Mogu li u njima pronaći dovoljno kvalitetan obrazovani kadar? Kako se na toj razini doživljavaju geografski razmaci? NIKOLIĆ: Svakako, podizvođači su važni kod natječaja koji zahtijevaju prisutnost na terenu, a dostupnost kvalitetnih kadrova razlikuje se od regije do regije. Osobno, u tvrtki Blink imali smo sa svakim podizvođačem - radili smo s podizvođačima od Dubrovnika do Vukovara - više negoli dobra iskustva, a slično je i kod kolega čija su mi iskustva poznata. Hrvatska je uistinu zemlja s velikim brojem stručnjaka. Nema ih koliko bismo ih htjeli i trebali, ali ima ih. Mi smo zemlja koja ima stanovnika koliko i velike svjetske metropole, a do najudaljenijeg mjesta vam avionom ne treba više od sat vremena. To moramo preokrenuti u svoju prednost, manji sustavi su u pravilu lakše prilagodljivi i njima se lakše upravlja. OIT: Razlikuje li se stupanj informatičke pismenosti u većim gradovima od one ostalog stanovništva? NIKOLIĆ: Ne pretjerano, utoliko što je s jedne strane u većim gradovima veća koncentracija studentske populacije, dok je pak u ruralnim sredinama stanovništvo u pravilu starije od prosjeka, pa se prosječno i znatno manje služi računalima. Uglavnom, što je mlađa populacija to je više takozvanih digital nativesa, stupanj informatičke pismenosti je veći za određeno područje. OIT: Imaju li smisla programi poput e-Građanina ili e-Uputnice u krajevima gdje je pristup internetu tehnički ili psihološki nerazvijen. Ne dovode li se time u pitanje i akcije nacionalnog dosega? 196/08/2014 OpenInfoTrend 33 PITALI SMO E-GOVERNMENT NIKOLIĆ: Ne, jer Hrvatska je prema podacima Eurostata razmjerno dobro pokrivena internetom, iako postoje mjesta gdje još nije dostupan. To treba učiniti država, jer privatnom je sektoru to neisplativo, a brzi internet je javno dobro. Društvo treba tražiti da se širokopojasni internet omogući svakomu, bio on na Biševu ili na vrhu Velebita. Treba ustrajavati na programima koje spominjete i sličnima, jer to će postati normalna praksa, bez obzira na otpore. INTERNET I PRIVATNOST OIT: Prije svega, zahvaljujući nastojanjima pojedinaca već su prije desetak i više godina provedene neke akcije kao npr. povezivanje otočnih škola i nastave putem interneta te zdravstvena skrb na izoliranim lokacijama. Kakvo je sad stanje po tim pitanjima? NIKOLIĆ: Prema našim informacijama, država nije sustavno krenula u razvoj daljnjeg spektra usluga pa smo ostali na toj razini. OIT: Koji su putevi HUP ICT udruge u rješavanju te velike problematike? NIKOLIĆ: HUP ICT udruga se reorganizirala krajem prošle godine. Vjerujemo da je novi ustroj sa šest radnih skupina bio rezultat našeg razumijevanja gdje leže problemi i želje da uspostavimo strukturu koja će moći operativno predlagati rješenja. Sudjelujemo u radnim skupinama s vladinim predstavnicima, čini mi se kako se naša savjetodavna uloga sve više uvažava, a pripremamo i programe te prijedloge. Skupina za EU projekte i regionalni razvoj koju vodim prije nekoliko je mjeseci sudjelovala u pripremi natječaja i u edukaciji malih i srednjih poduzetnika za dobivanje bespovratnih sredstava za informatizaciju. Kao ICT udruga surađujemo s Ministarstvom vanjskih poslova u projektima gospodarske diplomacije gdje smo odmakli prilično daleko, a intenzivno razvijamo i međunarodnu suradnju s raznim organizacijama kao naprimjer s DG Connectom. Redovno komuniciramo s lokalnim vlastima, u što smo intenzivno uključili naše regionalne urede, osmišljavamo strategiju pristupa regionalnim razvojnim agencijama kako bismo prekograničnu suradnju iskoristili za izvoz domaćih ICT rješenja. S regionalnim agencijama želimo dodatno produbiti suradnju u prijavljivanju projekata i njihovom provođenju. 34 OpenInfoTrend 196/08/2014 Pravo na zaborav Povodom odluke Europskog suda iz svibnja ove godine internetski pretraživači dužni su omogućiti korisnicima, pod određenim uvjetima, mogućnost uklanjanja rezultata pretraživanja ako se odnose na njihove osobne podatke. Viviane Reding, potpredsjednica Europske komisije P očetkom ožujka ove godine Europ- i na njoj treba i dalje inzistirati. Rezultat ski parlament prihvatio je prijed- glasanja iz ožujka obvezujući je i za novi log Europske komisije o izmjeni sastav Europskog parlamenta, a usvajanje pravnog okvira zaštite osobnih podataka, Direktive ide dalje putem uobičajene zas više od šesto glasova za. Za Komisijin konodavne procedure koja podrazumiprijedlog nove Direktive glasao je 371 za- jeva usvajanje od Vijeća ministara, što se stupnik, što je bilo dovoljno da se nastavi očekuje krajem 2014. odnosno početkom s postupkom reforme Unijinog okvira za- 2015. godine. Podsjetimo, zaštita osobnih podataštite osobnih podataka. Među glavne ciljeve te reforme ubraja ka na europskoj razini faktički započinje se želja za lakšom korisničkom kontrolom prije gotovo dvadeset godina Europskom nad prikupljanjem i upotrebom osobnih direktivom o zaštiti podataka (Direktiva podataka, kao i pojednostavljenje obveza 95/46EC). Zahvaljujući odredbama Direkposlovnih subjekata na zajedničkom trži- tive, zaštita osobnih podataka i općenito štu kako bi se omogućilo lakše i brže po- privatnosti - osobito u kontekstu informacijskih tehnologija na području Europske slovanje i inovacija. Potpredsjednica Europske komisije, unije - predstavlja zlatni standard kojem streme i druga zakoViviane Reding, tom je prilinodavstva. Odredbe kom izjavila kako snažna zaDirektive, osobito čl. štita osobnih podataka treba 8, često su razmatrabiti trademark Europske unije. Jedinstveni ne u praksi Europskog Osvrćući se na recentne skanpaneuropski zakon suda za ljudska prava. dale u pogledu neovlaštenog o zaštiti osobnih Direktiva je u europski presretanja podataka i računalpodataka zamijenit pravni okvir unijela ne špijunaže u SAD, Reding je će sadašnjih definiciju pojma osobkazala kako je europski pravni 28 nacionalnih nog podatka, obrade okvir zaštite osobnih podataka zakona u EU osobnih podataka itd. konkurentna prednost europNa tragu odredaba Diskog gospodarskog prostora rektive i Hrvatska je 2003. godine usvojila Zakon o zaštiti osobnih podataka kojim su europski standardi zaštite podataka usvojeni i u hrvatskom pravnom okviru. Na temelju odredaba Zakona osnovana je Agencija za zaštitu osobnih podataka kao središnja točka sustava zaštite osobnih podataka. Ususret reformi Europska komisija najavila je rad na izmjeni postojeće Direktive još početkom 2012. godine. Osnovni razlozi koji su motivirali Komisiju na izmjenu postojećeg okvira odnose se na rastuću digitalnu ekonomiju, kao i na zahtjeve za snažnijom zaštitom ljudskih prava u online komunikaciji. Komisijini prijedlozi trebali bi osuvremeniti i osnažiti principe na kojima počiva Direktiva iz 1995., kako bi se lakše prilagodili aktualnom trenutku, rastućoj digitalnoj ekonomiji, sveprisutnoj elektroničkoj komunikaciji i, konkretno, okolnostima kako su praktički svi relevantni internetski servisi zapravo osnovani ili imaju sjedište izvan teritorijalnog dosega zakonodavstava članica Europske unije. Primjerice, socijalne mreže poput Facebooka, Twittera, LinkedIna, Instagrama, MySpacea, FourSquarea i mnogih drugih osnovane su sa sjedištima u SAD-u. U SAD-u se nalaze i sjedišta velikih online trgovaca poput Amazona, e-Baya, komunikacijskih servisa poput Skypea, Whatsappa, Vibera, Snapchata itd. Konačno, i popularni operativni i distribucijski sustavi aplikacija za pametne telefone poput iOS/ iTunesa, Android/Google Playa, Windows Phonea također su vezani za tvrtke s američkim sjedištem. Kao što je poznato, američki sustav zaštite osobnih podataka, zasnovan na common law pravnom okviru i partikular- nom, odnosno područnom zakonodavnom pristupu bez jednog sveobuhvatnog zakona koji bi regulirao sve aspekte zaštite privatnosti i osobnih podataka (kakav kroz odredbe europske Direktive i njene nacionalne implementacije postoji u EU), radikalno je drukčiji od europskog i više vodi računa o interesima gospodarskih subjekata i državnih tijela u pogledu prikupljanja, obrade i korištenja osobnih podataka, negoli o zaštiti osobnih podataka korisnika. Taj je razvoj događaja posebno neobičan kad se uzme u obzir kako je upravo američka pravna znanost, krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća iznjedrila suvremen pravni koncept privatnosti i dala prve naznake o karakteru i sustavu njegove pravne zaštite. Europska komisija je svjesna tih okolnosti. S jedne strane, ustrajati na visokoj razini zaštite znači antagonizirati velike internetske kompanije poput Googlea, Facebooka i drugih, kao i ugroziti razvoj novih inovativnih usluga na europskom tržištu. S druge strane, odustati od sad već tradicionalne razine zaštite nije opcija s obzirom na shvaćanje i svijest o potrebi zaštite osobnih podataka nastalu pod utjecajem dosadašnje pravne prakse. Informacijsko doba je doba digitalne ekonomije. Podaci svih vrsta i oblika su današnja univerzalna valuta, metaforički (osobni podaci se prikupljaju, analiziraju i razmjenjuju širom svijeta i predstavljaju traženu robu velikog ekonomskog značaja), ali i faktički (kriptovalute). Prema procjenama Komisije osobni podaci građana EU vrijedit će do 2020. više od tisuću milijardi eura! Novi europski pravni okvir zaštite osobnih podataka donosi nekoliko novih rješenja. Primarno, umjesto šarene i neujednačene nacionalne implementacije europske Direktive, usvojit će se jedinstveni paneuropski zakon o zaštiti osobnih podataka u obliku Uredbe, koji će zamijeniti dosadašnje manjkave nacionalne zakone. Tako će europske kompanije, ali i strani investitori morati pratiti odredbe jednog, a ne 28 nacionalnih zakona o zaštiti osobnih podataka, što bi prema podacima Komisije trebalo uštedjeti gotovo tri milijarde eura. 196/08/2014 OpenInfoTrend 35 no vođenje računa o postojanju rizika za osobne podatke pa tako i Komisija u popratnim dokumentima ističe kako obveze ne trebaju i ne mogu biti iste za pekara koji na ulici prodaje svoje proizvode i za multinacionalnog davatelja usluga prikupljanja i obrade prikupljenih podataka. Obveze voditelja zbirki osobnih podataka i izvršitelja obrade trebaju biti prilagođene veličini poduzeća i prirodi podataka koji se prikupljaju i obrađuju. Mala i srednja poduzeća neće biti kažnjena za prvu i nehotičnu povredu pravila o zaštiti osobnih podataka. Što nova regulativa znači za građane? Prema istraživanjima javnog mijenja, preko sedamdeset posto europskih građaIspitivanje građana o zabrinutosti za tajnost osobnih podataka u zamljama EU. na je zabrinuto u pogledu obrade osobnih Nadalje, europski zakonodavac plani- stavljao sa svojim protutržišnim djelova- podataka kod pružatelja raznih internetra osnivanje one-stop-shopa za poslovne njima (integracija browsera i drugih alata skih usluga. Više od devedeset posto građana strahuje od tajnog prikupljanja osobsubjekte u pogledu njihovih regulator- u Windows sustave). nih podataka preko aplikacija na mobilnim nih obveza - tvrtke će trebati kontaktirati uređajima. samo s jednom agencijom, što će pojedno- Što nova regulativa znači za Konkretno, nove mjere jamče građanima staviti i pojeftiniti poslovanje na području mala i srednja poduzeća? novo pravo - da budu zaboravljeni, odnoEU. Promjene u regulatornom okviru odnoKonačno, usvajanje novog pravnog se se i na status malih i srednjih poduzeća, sno da se njihovi osobni podaci obrišu kad okvira jamčit će primjenu istih pravila na osobito u pogledu redukcije birokratskih više ne žele biti obrađivani ili kad nema sve gospodarske subjekte, bez obzira na regulatornih zahtjeva koji često nemaju pravnog temelja za zadržavanje podataka. to gdje su osnovani i gdje im je sjedište. adekvatne službe i čije zadovoljavanje ih Zatim, lakši pristup vlastitim osobnim podacima - pravo na prijenos vlastitih osobTvrtke koje neće poštovati europska prakošta neproporcionalno mnogo. Iako se to nih podataka olakšat će prijenos osobnih vila izložit će se mogućnosti kazne u visini još može promijeniti u postupku pred Vije- podataka među davateljima usluga kad od dva posto njihovog globalnog prometa. ćem ministara, Komisija predlaže da mala korisnici odluče promijeniti davatelja. U vrijeme kad zaštita osobnih podataka i srednja poduzeća budu izuzeta od nekih Kada bude potreban pristanak na obradu postaje osjetljivo pravno, političko i gospodarsko pitanje tvrtke s razvijenom vla- odredaba – za razliku od dosadašnjih rje- podataka korisnik ga treba dati eksplicitstitom internom svijesti o zaštiti osobnih šenja koja su se primjenjivala na sve kate- no, odnosno njegov se pristanak ne smije podataka imat će značajnu kompetitivnu gorije poduzeća, od najmanjih do najvećih. presumirati. Poslovni subjekti i druge orgaPrema tim novim pravilima, iznimke nizacije koje prikupljaju i obrađuju osobne prednost pred onima koje to odbijaju. za mala i srednja poduzeća odnose se na podatke trebat će na vrijeme i bez odlagaOvaj treći cilj nove europske regulative imenovanje zaposlenika na dužnost služ- nja jasno upozoriti korisnike ako se podaci mogao bi stvoriti situacije koje smo već vidjeli na europskom tržištu informacijskih benika za zaštitu osobnih podataka (ako izgube ili ako netko neovlašteno pristupi tehnologija i usluga u prošlosti. Microsof- prikupljanje i obrada osobnih podataka osobnim podacima. Nove mjere Europska komisija u svotovi problemi s tržišnim natjecanjem de- nije temeljna aktivnost malog ili srednjeg poduzeća), na mogućjim popratnim dokumenvedesetih i ranih dvijetisućitih, Googleove tima naziva privacy by neprilike, kao i nesuglasice s Facebookom nost naplate pristupa design, odnosno privacy i Appleom pune stupce medija koji prate podacima ako su zahtjeAmerički sustav zaštite by default, čime se naglatehnologiju i biznis već puna dva deset- vi za pristup podacima osobnih podataka šava potreba da standardi ljeća. Rješenje o kazni u visini dva posto repetitivni ili povezani radikalno je drukčiji od zaštite osobnih podataka globalnog prometa predstavlja zanimljiv s visokim troškovima te europskog i više vodi budu uključeni u proizvokompromis. Viša kazna bi vjerojatno ukidanje obveze da se računa o interesima de i usluge od najranijih predstavljala mogućnost eskalacije suko- provede analiza rizika za gospodarskih faza izrade, kao i da iniciba na političku razinu i pritiske iz Was- zaštitu osobnih podataka subjekata i državnih jalne - defaultne postavke hingtona, dok bi niža zapravo bila bianco osim ako postoji specifičinternetskih servisa poput dozvola za povrede europskih pravila, što ni rizik. tijela negoli o zaštiti Primjena pravila na se moglo primijetiti u vrijeme kada je Mikomunikacijskih alata ili osobnih podataka crosoft plaćao stotine milijuna eura kazne mala i srednja poduzeća socijalnih mreža budu prikorisnika europskim regulatorima i sudovima i na- podrazumijeva adekvatvacy-friendly. zabrinuti su 36 OpenInfoTrend 196/08/2014 nisu zabrinuti ne znaju M2M smart KOMUNIKACIJA STROJA SA STROJEM M2M izazovi Usred tehnološke revolucije u kojoj primijenjene informacijsko-komunikacijske tehnologije stvaraju umreženo društvo i mijenjaju svijet, sve se veći značaj pridaje novoj komunikacijskoj paradigmi pod nazivom komunikacija M2M (Machine-to-Machine) pod čime podrazumijevamo autonomnu komunikaciju među strojevima. Komunikacija M2M ima veliki potencijal, a najveći prihodi očekuju se od nadzora domaćinstava, medicinskog praćenja, sustava za pametno mjerenje, online igara kao i pametnih domova pa se očekuje da će tržište vezano uz umreženo društvo do 2020. godine iznositi čak 2,5 bilijuna dolara. povremeni prijenos tek nekoliko podataka dok je za druge potreban prijenos velike količine podataka. Primjerice, osjetila koja šalju očitanja M2M aplikaciji koja prati vlagu i temperaturu u kontejneru koji se nalazi na tankeru radit će u vrlo ograničenoj okolini i slat će malu količinu podataka vrlo rijetko za razliku od videokamere koja služi za udaljeni nadzor neke zgrade koja će stalno slati veliku količinu podataka. Osim propusnosti, prijenos tih podataka može biti osjetljiv i na kašnjenje ili druge parametre kvalitete usluge, dok je za neke druge primjene to sasvim nePIŠE VANESA ČAČKOVIĆ bitno. Za M2M aplikaciju koja upravlja punjenjem električnih vozila element omunikacija stroja sa strojem kašnjenja može biti i nekoliko sekundi do (Machine-to-Machine Communi- čak nekoliko minuta, dok je za aplikaciju cations - M2M) zasigurno je jed- koja upravlja automatizacijom transforno od popularnijih telekomunikacijskih matorskih stanica kašnjenje veće od 200 područja na čijem se razvoju upravo radi. ms neprihvatljivo. Iako sama komunikacija M2M nije nikaU M2M aplikacijama koje se primjekva novost, tek unatrag posljednjih neko- njuju u zdravstvu kao što je primjerice liko godina krenulo se intenzivno s po- udaljeno praćenje pacijenata (Remote stavljanjem standarda koji definiraju što Patient Monitoring, RPM), kvaliteta uslutreba biti implementirano u kojem dijelu ge (Quality of Service, QoS) i privatnost konceptualne arhitekture jednog M2M od presudne su važnosti, dok je za M2M rješenja, kao i s postavljanjem zahtjeva na aplikacije koje služe za praćenje vozila postojeće telekomunikacijske mreže kako QoS manje bitan. bi bile pogodne za M2M komunikaciju. Pregled glavnih tehnologija koje se daKomunikacija M2M definirana je kao nas koriste u rješenjima za M2M nalazi komunikacija dva stroja bez ljudi ili s mi- se na slici. Kao što se vidi na razini kanimalnom ljudskom interpilarne i pristupne mrevencijom. Može biti ostvaže postoji niz različitih rena žičanim ili bežičnim komunikacijskih tehnotehnologijama, izravno ili Razvoj ICT-a logija i protokola koji su preko pristupnika spojenog pogodni za realizaciju i usvajanje na jezgrenu telekomunikakomunikacije između odgovarajućih cijsku mrežu ili internet. Prekrajnjih strojeva ili osjetehnoloških ma svojim karakteristikama i tila i pristupnika odnostandarda znatno zahtjevima na propusnost, sno između strojeva ili pridonosi otvaranju sigurnost, brzinu, pouzdaosjetila i jezgrene mreže. platformi za nost te kašnjenje u mreži uspostavu M2M komunikacija M2M može Pristupne mreže komunikacije biti vrlo različita. Za neke M2M aplikacije potreban je Na slici 1 vidljivo je da K Autorica Vanesa Čačković završila je studij elektrotehnike i računalstva Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započinje 2000. godine u kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Sudjelovala je u više projekata transformacije fiksnih mreža prema mreži sljedeće generacije najznačajnijih operatora u Srednjoj i Istočnoj Europi. Trenutno je fokus njenog istraživanja komunikacija stroja sa strojem i računalstvo u oblaku u području arhitekture M2M sustava, evolucije M2M ekosustava, uloge telekomunikacijskog sustava u energetskim sustavima, razvoja poslovnih modela za M2M komunikacije te smart grid i rješenja za pametne gradove. se u pristupnoj mreži ovisno o zahtjevima i mogućnostima mogu koristiti bežične mrežne (2G, GPRS, 3G, LTE) ili žičane tehnologije kao što su nepokretna mreža ili komunikacija preko energetskih vodova (Power Line Communication, PLC). Odabir komunikacijske tehnologije u pristupnoj mreži ovisit će o zahtjevima na mrežu te o dostupnosti same mreže na lokaciji gdje su smješteni krajnji strojevi ili pristupnici. Gledano s tehnološkog stajališta većina se stručnjaka slaže da se pokretna mreža nameće kao dobar izbor za mrežno povezivanje zato što ima sljedeće bitne karakteristike: pokrivanje (današnje javne pokretne mreže signalom pokrivaju i najudaljenija 196/08/2014 OpenInfoTrend 37 Aplikacije Tehnologije za M2M komunikaciju SOAP/HT TP WSDL geopriv (XML) Ostale usluge RDF/RDFs OWL XACML WSDL SOAP/HT TP UDDI SIP XMPP SMS 2G, GPRS 3G Žičani PLC Mrežni enableri AAA IMS Policy Pristup Telefon JSR 256 JSR 257 Bluetooth 802.11 područja te se krajnji uređaj može postaviti bilo gdje bez potrebe za izgradnjom pristupne linije) pokretljivost kao sastavni dio pokretne mreže (neke usluge, poput prometnih zahtijevaju mobilnost krajnjih uređaja što je riješeno kao osnovni mehanizam u pokretnoj mreži) građene su sukladno globalnim 3GPP standardima i imaju riješenu IP komunikaciju od krajnjeg uređaja do interneta odnosno poslužitelja te pružaju izvrsne karakteristike u pogledu propusnosti i kašnjenja (mreže HSPA i LTE mogu zadovoljiti potrebe višemedijskih aplikacija za visokom kvalitetom usluge). Komunikacija M2M većinom se odvija paketnim prometom koristeći protokol IP (IPv4 ili IPv6). Iako je moguća komunikacija preko govornog dijela mreže (komutacijom kanala) ne očekuje se da će zaživjeti zbog slabih mogućnosti za prijenos informacija. Iako se korisnički promet koji generiraju uređaji razlikuje od onog koji generiraju ljudi, neki mehanizmi koji već postoje u pokretnoj mreži mogu se iskoristiti i za komunika38 OpenInfoTrend 196/08/2014 SIP DIAMETER XACML Informacija Komunikacija SOAP/HT TP REST XMPP SIP RFID FeliCa NFC QR codes M2M enableri SPARQL SWRL mape lokacijske informacije naplata Tagovi SOAP/HT TP REST ParlayX SIP XACML SARQL WSDL UDDI Vozilo Kuća / Zgrada CAN-bus Bluetooth 802,11p DSRC TCP/IP KNX PLC (HomePlug) ZigBee, HART 802.15.4, 6LoWPAN TCP/IP ciju M2M. Ti mehanizmi odnose se na upravljanje konekcijom između uređaja i aplikacijskog poslužitelja (session management) te na mogućnost kretanja uređaja (mobility management). Radijske pristupne mreže (RAN – Radio Access Network) pružaju temeljni prijenosni kanal između paketne jezgrene mreže (PS Core Network) i krajnjih M2M uređaja. Bez obzira je li riječ o već prisutnim radijskim tehnologijama druge (GSM/GPRS) ili treće generacije (WCDMA/HSPA) ili tek nadolazećim (LTE), one su u stanju pružiti uslugu prikladnu za komunikaciju M2M. BAN Bluetooth ULP Bluetooth MDP WSAN SensorML TransducerML IEEE 1451 6LoWPAN 802.15.4 TCP/IP Kapilarne mreže Kapilarna mreža je skupni naziv za osjetila i aktuatore položene u mrežu kojima se pristupa preko mreže WAN. Moguće je pristupiti izravno ili preko pristupnika. M2M uređaji mogu u zadnjem koraku biti povezani i na lokalnu mrežu koja se naziva Last Drop. Takva mreža ima transportno orijentirani mrežni čvor koji omogućuje koncentraciju prometa. Kapilarna mreža je heterogena i za komunikaciju se oslanja na bežične protokole kao što su ZigBee, Bluetooth, te žične poput PLC-a. Bežična tehnologija kratkog dometa Iako postoji transformirani vrijednosni lanac, on još nije usuglašen i prihvaćen u široj zajednici proizvođača relevantnih tehnologija, regulatornih tijela i korisnika. S druge strane ne postoje ni standardi koji bi omogućili, kako tehnički tako i procesno realizaciju M2M rješenja s kraja na kraj. Bežična tehnologija kratkog dometa (Short-Reach Wireless Technology SRWT) postaje sve popularnija za sveprisutno povezivanje različitih instrumentacija, nadzora i mjernih sustava putem bežične mreže osjetila i aktuatora (Wireless Sensor and Actor Networks WSAN). U kontekstu M2M, SRWT komunikacije ima ključnu ulogu za komunikaciju M2M M2M uređaja. Uređaji će se s takvom komunikacijom proširiti u raznim okruženjima s različitim aplikacijama i tako nuditi velike mogućnosti poput detektiranja sigurnosti u kući, kontrole osvjetljenja, nadziranja zdravstvenih uvjeta i drugo. Postoje mnoge različite bežične tehnologije za prijenos i njihove funkcionalnosti koje su primjenljive u M2M komunikaciji. Temeljeni protokoli IEEE 802.15.4 kao 6LoWPAN i ZigBee pogodni su za osobne mreže s malom propusnošću, manjim dometom i malom potrošnjom energije. Takvi komunikacijski protokoli nastali su kao potreba za umrežavanjem brojnih uređaja između kojih se prenosi mala količina podataka, a aplikacije zahtijevaju veliku energetsku autonomiju uređaja. Tipični primjeri aplikacija s takvim zahtjevima su bežične mreže osjetila, kontrolne mreže i slično. Uređaji bi trebali biti mali, jeftini i pouzdani. S druge strane protokol IEEE 802.11 (Wi-Fi) je primjereniji za aplikacije koje zahtijevaju podršku za veće udaljenosti i veće podatkovne brzine, uključujući aplikacije za audio i video strujanje. Bluetooth je pak pogodan za komunikaciju ravnopravnih sudionika kraćeg dometa i niže propusnosti. Široko rasprostranjena mreža Svrha široko rasprostranjene mreže (Wide Area Network WAN) je komunikacija između M2M funkcija koje omogućuju usluge (prema ETSI-jevoj funkcionalnoj arhitekturi to je implementirano u sloju Service Capabilities) i krajnjih točaka WAN-a. Pod tim terminom podrazumijeva se komunikacija koja završava na pristupniku ili u podatkovnom centru domaćinu M2M funkcijama koje omogućuju usluge. WAN ne uključuje same krajnje točke M2M-a, već omogućuje komunikaciju s određenim senzorskim čvorom. WAN mreža pokriva licenciran i nelicenciran spektar koristeći bežične ili žičano bazirane pristupne tehnologije: DSL (Digital Subscriber Line), WiMax, Wi-Fi, Ethernet itd. Prometni modeli za M2M komunikaciju razlikuju se prema namjeni za koju su postojeće mreže dizajnirane i mogu se značajno razlikovati. Ne postoji jedinstven prometni model za M2M već svi modeli ovise o aplikaciji. Različite prometne karakteristike mogu indicirati da su za primjenu M2M aplikacije potrebna Iako ne postoji jedinstven skup zahtjeva i karakteristika koje operator telekomunikacijskih mreža mora ispuniti primjenljiv na sve M2M aplikacije, sustav treba omogućiti komunikaciju između različitih entiteta bez obzira na to o kojoj je komunikacijskoj tehnologiji riječ te koji se mehanizam koristi za identificiranje i adresiranje krajnjih strojeva. poboljšanja i optimizacije u postojećim RAN i jezgrenim mrežama te procedurama. Područje WAN-a trenutno prolazi kroz modernizaciju, tj. prelazi potpuno na tehnologije all-IP. Jedno od rješenja za WAN je višemedijski podsustav zasnovan na internet protokolu (IP Multimedija Subsystem IMS) koji može biti pogodan za M2M aplikacije. Izazovi M2M komunikacije Postoji još mnogo otvorenih pitanja koja treba riješiti prije nego što M2M sustavi zaista dosegnu predviđenu masovnost. Otvorena pitanja možemo podijeliti na ona koja se odnose na: Poslovne modele i partnerstva u industriji Standardizacijske aktivnosti Sigurnost u M2M sustavima Zahtjeve na komunikacijske mreže Identificiranje i adresiranje u M2M sustavima Regulatorne aspekte Upravljanje M2M sustavom smart istih aplikacija s odgovarajućim geografski raspršenim upravljanim uređajima. Takvo otvaranje platformi za uspostavu M2M komunikacije ne samo da je pobudilo interes pokretnih mrežnih operatora da prošire svoju dosadašnju ulogu pružatelja pokretne komunikacije i s uslugama pružanja platformi za uspostavu M2M komunikacije, nego je dovelo i do znatne izmjene aktera vrijednosnog lanca, i njihovih poslovnih modela. Akteri tradicionalnog vrijednosnog lanca su tipično opskrbljivači uređajima s ugrađenim modulima za M2M komunikaciju, pružatelji pristupa uređajima, davatelji specifičnih, vertikalnih rješenja, te korisnici vertikalnog rješenja. Pojava novih aktera zainteresiranih za uspostavu specifičnih komponenti u uspostavi M2M usluga dovela je do transformacije vrijednosnog lanca te uvodi nove uloge kao: dobavljači SIM kartica, opskrbljivači uređajima s ugrađenim modulima za komunikaciju s M2M platformom, pružatelji kapilarne mreže, pružatelji pristupa uređajima, davatelji platforme za M2M komunikaciju, davatelji osnovnih usluga za upravljanje uređajima i sučelja za programiranje aplikacija, davatelji specifičnih, vertikalnih rješenja izgrađenih nad platformom za M2M komunikaciju, pružatelji potpornih usluga, pretplatnici usluga te korisnici usluga. Iako takvi transformirani vrijednosni lanci sada sadrže više aktera, financijska komponenta poslovnih modela pojedinih aktera postaje još snažnija zbog optimizacije postojeće infrastrukture i otvaranja platforme za M2M komunikaciju širem spektru mogućih primjena. Poslovni modeli i partnerstva u induStandardizacijske akstriji - Posljednjih godina tivnosti – Globalni stanrazvoj informacijskih i kodardi ključni su za postimunikacijskih tehnologija Potencijalno veliki zanje interoperabilnosti te usvajanje odgovarajubroj M2M uređaja te i masovnosti. Iako se u ćih tehnoloških standarda rad u nekontroliranim telekomunikacijskim stanznatno pridonosi otvaraokruženjima, bez dardizacijskim tijelima nju platformi za uspostaljudskog nadzora, intenzivno radi na stanvu M2M komunikacije značajno otežavaju dardizaciji M2M sustava kako s komunikacijskog situacija je pomalo pesimizaštitu komunikacija aspekta, tako i s aspekta stična jer se većina igrača arhitekturnih rješenja. Pone može dogovoriti što trejavljuju se otvorene M2M ba standardizirati i na koji način. Dva su platforme u obliku rješenja koja omogućuju komunikaciju između horizontalno ključna problema u uspostavi konkurenpoloženih slojeva arhitekture koja s jedne tnog i dereguliranog tržišta sveobuhvatstrane omogućuju nadogradnju speci- nim M2M rješenjima. Iako postoji tranfičnim, vertikalnim aplikacijama, dok s sformirani vrijednosni lanac on još nije druge strane osiguravaju povezanost tih usuglašen i prihvaćen u široj zajednici 196/08/2014 OpenInfoTrend 39 smart M2M proizvođača relevantnih tehnologija, regulatornih tijela i korisnika. S druge strane ne postoje ni standardi koji bi omogućili, kako tehnički tako i procesno realizaciju M2M rješenja s kraja na kraj. Međutim, postoje određena standardizacijska tijela i druge organizacije koje sudjeluju u rješavanju problema uspostave konkurentnog i dereguliranog M2M tržišta. Zajednica od sedam organizacija za razvoj standarda u suradnji sa 3GPP grupacijom pokrenula je globalnu inicijativu za M2M normizaciju OneM2M, čija je osnovna zadaća usmjeravanje aktivnosti zajednice prema izradi općih normizacijskih rješenja u M2M domeni. Cilj inicijative jest pomoć industriji u ostvarivanju M2M vrijednosnih lanaca, potrebnih tehnologija i sveobuhvatnih rješenja kroz jasno definirane i globalno usvojene tehnološke i druge specifikacije. OneM2M je krenuo s radom prilično ambiciozno, najavljujući da će sljedeće izdanje standarda biti objavljeno šest mjeseci nakon njihovog početka rada. To se trebalo dogoditi krajem 2012. godine, međutim novo izdanje standarda još nije izdano do danas. Sigurnost u M2M sustavima - Generalno, pojam (informacijske) sigurnosti označava skup mjera (tehnika, postupaka, radnji) za zaštitu informacija i informacijskih sustava od raznih prijetnji kao što su neautorizirani pristup i korištenje informacija, otkrivanje i promjena informacija, uskraćivanje pristupa informacijama i uslugama danog informacijskog sustava. Tri ključna faktora u informacijskoj sigurnosti jesu: zaštita povjerljivosti, integritet podatka i izvorišta podataka te osiguravanje dostupnosti usluge. Moderni komunikacijski sustavi definiraju razne mehanizme za osiguravanje navedenih sigurnosnih usluga. Komunikacijski sustavi M2M u tom smislu nisu iznimka. Činjenice koje značajno otežavaju zaštitu M2M komunikacija jesu veličina M2M mreže (potencijalno veliki broj M2M uređaja) te rad M2M uređaja u nekontroliranim (neprijateljskim) okruženjima bez ljudskog nadzora. Zahtjevi na komunikacijske mreže - Iz prijašnjih poglavlja primjera M2M usluga i aplikacija može se zaključiti da svi navedeni sustavi pokrivaju različite domene u industriji i društvu pa se zbog različitih potreba pojedinih aplikacija razlikuju i zahtjevi na karakteristike telekomunika40 OpenInfoTrend 196/08/2014 cesa te poticanja uvođenja naprednih IT tehnologija. Obveze regulatora u procesu uvođenja pametnog mjerenja nisu jasno definirane u zemljama Europske zajednice. Njegova uloga se uglavnom svodi na kontrolu cijena mjernih uređaja kao i na nadgledanje uvođenja sofisticiranijih brojila s daljinskom komunikacijom. Međutim, proces otvaranja tržišta električne energije vrlo je teško provesti bez uvocijskih mreža. Drugim riječima, ne postođenja sustava daljinskog očitanja brojila ji jedinstven skup zahtjeva i karakteristika električne energije. Stoga se uloga regukoje operator telekomunikacijskih mreža latora mora nužno proširiti sa zahtjevom mora ispuniti primjenljiv na sve M2M praćenja procesa otvaranja tržišta, defiaplikacije. Mrežni operatori morat će biti niranjem modela tržišta, metodologije u stanju razlikovati pojedine uređaje za tarifnih sustava itd. Osim toga, važno je M2M komunikaciju kako bi na optimalan naglasiti da je u nekim područjima ponačin pružali pojedine usluge krajnjim trebno međudjelovanje više regulatornih korisnicima. tijela. Primjerice, za pokretanje masovne implementacije pametnog mjerenja struje Identificiranje i adresiranje u M2M potrebno je regulatorno tijelo koje će se sustavima – Već je spomenuto da krajnji baviti energetskom stranom priče i stanuređaji u M2M komunikaciji mogu biti dardima koji se odnose na energetski dio različitih tipova. To mogu biti računala, rješenja, kao i regulatorno tijelo koje će mobilni telefoni, senzori, pametna broji- se baviti telekomunikacijskom stranom la, procesori, automobili itd. M2M sustav priče i standardima koji se odnose na tetreba omogućiti komunikaciju između lekomunikacijski dio rješenja. Usklađenje različitih entiteta bez obzira na to o kojoj rada, međusobno razumijevanje i uzajaje komunikacijskoj tehnologiji riječ te bez mni rad ta dva regulatorna tijela ključni obzira na to koji se mehasu za uspješno unapređenje nizam koristi za identificienergetskih rješenja temeranje i adresiranje krajnjih ljenih na M2M komunikaJedan od najvećih strojeva. Primjerice, mreciji. problema u ža temeljena na protokolu IP mora omogućiti komuupravljanju M2M Upravljanje M2M sustanikaciju između entiteta strojevima su vom – U kategoriju upravbez obzira na to koristi li već postojeća ljanja M2M sustavom spada se za adresiranje statička niz otvorenih pitanja. Pod rješenja, donekle ili dinamička IP adresa, s upravljanje spadaju upravdobro određena privatnog ili javnog adreljački mehanizmi kao što su: ali specifična za snog prostora. Nadalje, administracija strojeva, deodređenu primjenu senzori spojeni na mrežu finiranje strojeva i korisnika mogu koristiti razne kou M2M sustavu, konfigurimunikacijske tehnologije, ranje strojeva, (automatsko) npr. ZigBee, Wi-Fi, Bluetooth itd. Neovi- unapređivanje softvera, praćenje alarma, sno o tomu koji komunikacijski protokol naplata, organiziranje strojeva, buđenje se koristi treba identificirati senzore na strojeva itd. jedinstveni način koji omogućuje univerUčinkovito upravljanje strojevima je od zalnu i fleksibilnu uspostavu komunikaci- presudne važnosti za postizanje masivnoje u heterogenim mrežama. sti. U svijetu M2M komunikacije u odnosu na upravljanje u današnjim mrežama Regulatorni aspekti - Zakonska regu- potrebna je viša razina autonomnosti i lativa i propisi važan su pokretač M2M automatizacije zbog same prirode M2M tržišta. Primjer toga je uvođenje sustava komunikacije. Jedan od najvećih probleinteligentnog mjerenja. Proces uvođenja ma u upravljanju M2M strojevima su već pametnog mjerenja jedan je od temelj- postojeća rješenja koja su donekle dobro nih pokretača otvaranja tržišta električne određena, ali su specifična za određenu energije. U njemu je uloga regulatora od primjenu te nepostojanje standarda za izuzetne važnosti u smislu praćenja pro- M2M domenu. Zakonska regulativa i propisi važan su pokretač M2M tržišta - primjer je uvođenje sustava inteligentnog mjerenja. Međutim, proces otvaranja tržišta električne energije vrlo je teško provesti bez uvođenja sustava daljinskog očitanja brojila električne energije. STARTUP ISKUSTVA Splitski projekt za pomoć freelance programerima već ima 180 tisuća korisnika širom svijeta Codeanywhere programiraj bilo gdje Poslovni anđeli mogu pomoći malim startupovima, ali veće investicije treba tražiti od stranih VC fondova RAZGOVARAO MATE STRGAČIĆ S vake se godine na raznim web-portalima kreira lista najtraženijih zanimanja. U samom njenom vrhu svaki put se nalaze programeri. Osim što ih naveliko traže već etablirane tvrtke, uz malo poslovne umješnosti programeri imaju i veliku mogućnost samozaposlenja. Samozaposlenje obično implicira veći broj manjih klijenata koji zahtijevaju da im je programer stalno na raspolaganju za različite on-fly modifikacije određene aplikacije. Codeanywhere je projekt koji bi baš takvim freelance programerima trebao omogućiti da uređuju postojeći ili generiraju novi kod s bilo kojeg mjesta i to samo uz pomoć web-klijenta poput Internet Explorera. Taj je projekt započeo splitski programer Vedran Jukić, a cijelu je stvar podigao na višu razinu splitski tehnološki poduzetnik Ivan Burazin s kojim smo osim o Codeanywhere projektu razgovarali i o trenutnom stanju startup scene u Hrvatskoj. Osim po vođenju i savjetovanju nekoliko startup (i onih već uhodanih) tvrtki, Burazin je poznat i kao organizator SHIFT konferencije, najvećeg startup događaja u regiji. here aplikaciju koja je igrala ulogu web-based editora za programski jezik PHP. Prije tri godine odlučili smo se za promjenu naziva jer smo uz PHP omogućili i podršku za programske jezike XML, HTML, CSS te Javascript. Inače, cijelu je priču prije nekoliko godina započeo Vedran Jukić koji je u to vrijeme radio kao freelance razvojni inženjer. Nakon određenog vremena uočio je kako bi svoj posao mogao obavljati mnogo kvalitetnije kada bi imao konstantan pristup source kodu preko interneta umjesto da svaki put mora odlaziti do svakog klijenta ponaosob. Ideja je bila odlična, ali bez sredstava za njen daljnji razvoj nije imala velikih izgleda za uspjeh. Ja sam se u priču uključio kao osoba zadužena za marketing i privlačenje investicija. Godi- Svaki se startup u Hrvatskoj u ranim razvojnim fazama suočava s velikim problemima vezanim za financiranje zbog nepostojanja VC fondova. Takvi fondovi ulažu u male i slabo razvijene, ali perspektivne kompanije. Veliki rizik ulaganja u startup tvrtke ti fondovi kompenziraju preuzimanjem značajnog udjela same kompanije što im u konačnici donosi i veliki utjecaj u budućim strateškim odlukama tvrtke. ne 2011. primili smo prvu investiciju od 26 tisuća eura od domaćeg investitora, a prošle godine i jednu puno izdašniju od 600 tisuća USD koju smo usmjerili na daljnji razvoj cijelog projekta. OIT: Investicija američke tvrtke teška 600 tisuća dolara govori da Codeanywhere nije nekakav hype projekt. Kako je cijela priča počela i otkud vi u njoj? BURAZIN: Svojevrsnim prvim činom cijele priče možemo smatrati PHPanyw- Naš sugovornik Ivan Burazin 196/08/2014 OpenInfoTrend 41 rizik ulaganja u startup tvrtBURAZIN: Zasad je ke ti fondovi kompenziraju Ne podržavamo rad naš proizvod zanimljiv preuzimanjem značajnog uglavnom freelance prona daljinu - teško je udjela same kompanije što gramerima, no promjene održati aktivnost i im u konačnici donosi i veliki na kojima trenutno radiutjecaj u budućim strateškim razinu sinkronizacije mo učinit će ga zanimljiBURAZIN: Otvaranje ureda u SAD-u odlukama tvrtke. Za manje vim i većim tvrtkama bilo je diktirano isključivo praktičnim investicije tu su poslovni anđeli koji ima- koje zapošljavaju mnogo razvojnih inrazlozima. Naime, investitor koji je uloju funkciju sličnu onoj VC fondova, ali ženjera koji moraju zajednički raditi na žio 600 tisuća USD u taj projekt uvjetosredstva koja su anđeli spremni uložiti nekom projektu. vao je investiciju registracijom tvrtke u obično su znatno manja od onih koja se SAD-u. Osim toga otvaranje tvrtke kao i mogu očekivati od VC fondova. Poslovni OIT: Kakav je profesionalni profil tiprimanje investicija u SAD-u je neuspoanđeli su obično fizičke osobe, uspješni pičnog zaposlenika vašeg programerredivo jednostavnije negoli kod nas. poduzetnici koji će odluku o ulaganju skog tima? Je li visoka stručna sprema donijeti vrlo brzo (nekada i na temelju uvjet da bi razvojni inženjer postao vaš OIT: Koliko je u Hrvatskoj teško samo jednog sastanka s vlasnikom pro- zaposlenik? pronaći investitore za startup projekta) za razliku od VC fonda koji čejekte? Jesu li ljudi spremni ulagati u BURAZIN: Trenutno u timu imamo pet sto mora proći kroz cijeli niz internih projekt s vrlo neizvjesnim izgledima razvojnih inženjera i uvijek smo u potraprovjera isplativosti prije negoli donese za uspjeh? zi za talentiranim mladim ljudima koji odluku o ulaganju. Dakle, u Hrvatskoj BURAZIN: U Hrvatskoj se svaki startup možete očekivati pomoć od poslovnih su spremni učiti i razvijati se zajedno s suočava s golemim problemima vezanim anđela, ali pomoć za veće investicije jed- tvrtkom. Visoka stručna sprema ni u za financiranje u ranim fazama razvoja nostavno morate potražiti preko granice, kom slučaju nije imperativ, a jedina kvalifikacija koju uvažavamo je znanje. S ljuod stranih VC fondova. zbog nepostojanja dima koji završe fakultet često treba doVC (Venture CapiOIT: Trenutno vaš proizvod datno raditi i dodatno u njih ulagati jer tal) fondova. Takvi Uvijek smo u potrazi za broji više od 180 tisuća kori- su znanja stečena na visokim učilištima fondovi ulažu u talentiranim mladim snika. Kakav je tipični profil u praksi često neupotrebljiva. Ni u kom male i slabo razvije- ljudima - VSS nije razvojnog inženjera koji će od slučaju ne želim reći da ne cijenimo dine, ali perspektivne imperativ, uvažavamo plome visokih učilišta, ali one nisu kljukompanije. Veliki samo znanje njega imati koristi? OIT: Prije nekoliko ste mjeseci otvorili ured u Palo Altu. Koliko je važno da tvrtka koja se bavi razvojem aplikacija bude predstavljena u Silicijskoj dolini? 42 OpenInfoTrend 196/08/2014 Začetnik projekta Vedran Jukić čan faktor za zaposlenje u našoj tvrtki. Formalna naobrazba i određeni stupanj stručne spreme su puno važniji u velikim poslovnim sustavima i korporacijama gdje su rigidnom sistematizacijom radnih mjesta unaprijed utvrđeni uvjeti koje budući kandidat mora zadovoljavati da bi uopće konkurirao za njih. OIT: Koliko je u Splitu odnosno Dalmaciji teško naći kvalitetne razvojne inženjere? Jesu li po vašem iskustvu Hrvati spremni na promjenu prebivališta radi kvalitetnijeg posla? Sve što vam treba za uređivanje postojećeg ili generiranje novog koda je klasični internetski pretraživač i korisnički račun Codeanywhere. prema radu na daljinu. Dok se kod online servisa ljudi isplaćuju nakon završenog projekta, odnosno predaje koda pa je programeru itekako u interesu da posao završi čim prije (i kvalitetnije, zbog budućih referenci), kod tvrtki s nekoliko zaposlenih jako je teško održati određenu razinu sinkronizacije i aktivnosti među programerima ako su oni geografski disperzirani. Znam iz iskustva, kad se ne održavaju redoviti radni sastanci ili kad voditelj nije u uredu, kvaliteta posla osjetno pada. BURAZIN: Za razliku od većine ostalih profesija u Hrvatskoj u softverskoj je branši puno teže naći kvalitetnog zaposlenika s relevantnim znanjima i vještinama. Trenutno OIT: Što biste pou Splitu mnoge tvrtke traže Otvaranje tvrtke kao i ručili mladim razvojkvalitetne razvojne inženjere, primanje investicija u nim inženjerima koji ali njih na tržištu jednostavno SAD-u je neusporedivo završavaju ili su tek nema ili su jako rijetki. Da- jednostavnije negoli završili redovno škonas vlada opće mišljenje da se kod nas lovanje? Mogu li oni Hrvati jako rijetko odlučuju na promjenu životne sredine zbog boljeg u Hrvatskoj živjeti od razvoja softvera posla i iz mog je iskustva to uglavnom ili smatrate da bi trebali potražiti sreću točno, no uvijek postoje iznimke pa tako preko granice? i u našem timu imamo jednog djelatnika BURAZIN: Takvu odluku moraju dokoji je u Split došao čak iz Novog Vinonijeti ti mladi ljudi i to prvenstveno na dolskog. temelju svojih životnih očekivanja. Često se čuju priče o tome kako je netko OIT: Programiranje je vrlo specifična uspio u inozemstvu, no valja naglasiti djelatnost pa tvrtke često zapošljavaju programere na daljinu odnosno angažiraju ih za specifične projekte bez da s Često se čuju priče o tomu kako je njima sklope formalne ugovore. Kakva netko uspio u inozemstvu, no uspjeh su vaša iskustva po tom pitanju? nigdje ne dolazi preko noći, već iza BURAZIN: Dobri freelance programeri s određenim iskustvom sasvim sigurno mogu iskoristiti sve prednosti online servisa poput oDesk, Elance i njima sličnih. Naša tvrtka nema posebno pozitivan stav njega stoje dugogodišnji predani rad i odricanje. Kvalitetna osoba koja želi napredovati i učiti, a spremna je i na odricanja, bit će uspješna i u Hrvatskoj i izvan nje. da uspjeh nigdje ne dolazi preko noći, već iza njega stoje dugogodišnji predani rad i odricanje. Kvalitetna osoba koja želi napredovati i učiti, a spremna je i na odricanja, bit će uspješna i u Hrvatskoj i izvan nje. OIT: Jeste li zadovoljni administrativnim okvirima unutar kojih morate poslovati u Hrvatskoj? BURAZIN: Administracija je nužno zlo svakog sustava i vjerojatno ne postoji zemlja čiji građani ne misle da je prevelika i uglavnom nepotrebna, no činjenica je da bez dobro uređenog administrativnog sustava država ne može funkcionirati. Građani često misle da su u drugim zemljama stvari idilične po tom pitanju, ali svaka država ima svoje probleme. Ja se osobno trudim (zajedno s kolegama iz branše) ponuditi konkretna i konstruktivna rješenja za postojeće probleme tako da u budućnosti imamo što efikasniji sustav. OIT: Što biste za kraj željeli poručiti mladim ljudima koji su na pragu odabira buduće profesije, a razvojno inženjerstvo im izgleda kao zanimljiv izbor? BURAZIN: Činjenica je da je posao razvoja aplikacija trenutno tražen i kod nas i u svijetu, no mislim da čovjek treba raditi ono što najviše voli jer jedino tada može dati sto posto od sebe i biti uspješan u bilo kojem poslu. 196/08/2014 OpenInfoTrend 43 ELEKTRONIČKO POSLOVANJE PREDUVJET ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA Digitalno arhiviranje PIŠE GORAN PEĆARINA Autor teksta Goran Pećarina, dipl.oec. voditelj je odjela ePoslovanje, tvrtke HSM-informatika d.o.o. Digitalno arhiviranje jest dugoročno spremanje digitalnih sadržaja, kako onih koji su stvoreni u digitalnom obliku, tako i onih nastalih digitaliziranjem, odnosno dematerijalizacijom sadržaja zapisanih na papiru i drugim čvrstim materijalima. Kako se ovaj članak pobli44 OpenInfoTrend 196/08/2014 že bavi arhiviranjem kao osnovnim uvjetom za elektroničko poslovanje, u njemu ćemo se posvetiti dokumentima kao najznačajnijoj kategoriji sadržaja koje treba arhivirati u poslovanju poslovnih subjekata i javne uprave. C ilj arhiviranja općenito je upravljati informacijama tijekom vremena, kako bi se osigurala njihova dostupnost u određenom razdoblju. Informacije mogu biti organizirane u različitim oblicima, a za poslovne i upravne procese najznačajniji oblik su dokumenti – ugovori, računi, narudžbe, izvješća, zahtjevi, rješenja, izvodi, naredbe i slično. Za neke vrste dokumenata, kao što su isprave, zakonodavac je propisao minimalni rok arhiviranja. Primjerice, rok ob- veze čuvanja računa ispostavljenih kupcu koji je u sustavu PDV-a je jedanaest godina. Ili, HZMO čuva sve podatke o svojim osiguranicima u razdoblju od nekoliko desetljeća, a u nekim slučajevima, naprimjer, korisnika obiteljske mirovine sudionika NOB-a, to razdoblje čuvanja podataka i dokumenata proteže se na čak 90 i više godina! Za ostale vrste dokumenata za koje ne postoji zakonski utvrđen rok čuvanja, korisnik sam odlučuje koliko će ih dugo čuvati, imajući kao osnovni cilj ostvarenje svojih poslovnih obveza i interesa. Stoga ne treba posebno naglašavati koliko je važno sigurno i pouzdano arhivirati sve dokumente koji izravno utječu na ostvarenje prava i egzistenciju građana i pravnih subjekata, u cijelom opsegu životnog vijeka mjerenog desetljećima. Općepoznato je da je manipuliranje digitalnim sadržajima neusporedivo učinkovitije negoli onima zapisanim na papiru i drugim sličnim materijalima. Isto važi i za arhiviranje kao krajnju fazu životnog vijeka nekog sadržaja. Ta prednost digitalnog arhiviranja u učinkovitosti iskazuje se u različitim aspektima - omogućuje niže troškove, veću pouzdanost i sigurnost te značajno veću mogućnost pretraživanja i korištenja informacija obuhvaćenih u dokumentima. Prednosti digitalnog arhiva Digitalni arhiv uspostavljen je na ICT tehnologijama koristeći poznate prednosti na koje smo navikli u različitim informatičkim uslugama i aplikacijama. Najznačajnije su mu prednosti: Dostupnost: pristup sadržajima u digitalnom arhivu dostupan je u standardnoj informatičkoj mreži s različitih klijentskih uređaja. Dokumenti se mogu pregledavati, a po potrebi i ispisati ako je dozvoljeno, sve s nekoliko klikova miša. Niži troškovi: troškovi digitalnog arhiva višestruko su niži od arhiva papirnatih dokumenata, s time da ta troškovna prednost raste s vremenom arhiviranja. Te prednosti nisu ugrožene ni troškovima digitalizacije papirnatih dokumenata postupkom skeniranja, što je uvjet za digitalno arhiviranje dokumenata koji imaju izvornik u papirnatom formatu. Zaštita integriteta: integritet (izvornost i nepromjenjivost) digitalnog dokumenta moguće je kvalitetnije i pouzdanije zaštititi u odnosu na papirnati dokument, primjenom različitih metoda i tehnika (naprimjer digitalni potpis, postavljenje u zaštićeno područje i slično). Digitalnim potpisom moguće je izvorni elektronički dokument zaštiti tako da bilo koja promjena tog dokumenta ne može ostati nezamijećena. Za razliku od digitalnog, papirnati dokument mnogo je lakše falsificirati te time narušiti njegov integritet u poslovnim i upravnim transakcijama. Svjedoci smo brojnih primjera takvih zloupotreba te dugog i neizvjesnog postupka naknade štete i zaštite prava oštećenih sudionika. Pretraživost: poslovni i javnoupravni dokumenti sadrže veliku količinu izuzetno korisnih informacija. Njihovo pretraživanje i korištenje vrlo je otežano i neučinkovito kada je riječ o papirnatim dokumentima. Siguran sam da vam se dogodilo da ste tražili neku informaciju na nekom dokumentu, ali je to trajalo vrlo dugo ili je niste mogli naći. Digitalni arhiv omo- Rizici i izazovi gućuje punu pretraživost dokumenata i Osnovni izazov pri uspostavi digitalnog informacija zahvaljujući tehnologiji OCR arhiva jest osigurati dostupnost arhivira(Optical Character Recognition). nih sadržaja u ciljanom vremenskom razUpravljanje politikom prava pristu- doblju tako da budu prezentirani na identipa: mnogi dokumenti sadrže osjetljive čan način kao u vrijeme kad su postavljeni informacije i namijenjeni su samo oso- u arhiv. Temelj izazova leži u činjenici da bama s određenim nadležnostima. Takvu u kreiranju digitalnih dokumenata, njihopolitiku prava raspolaganja dokumentima vom pohranjivanju, pretraživanju i preglemnogo je učinkovitije uspostaviti i njome davanju sudjeluju informatički proizvodi, upravljati kod digitalnih arhiva, jer im se koji doživljavaju intenzivne promjene u pristupa kroz uspostavvrlo kratkom roku. Baš taj ljene sustave autentikacije trend ubrzanog razvoja i nego kod papirnatih arhipromjena informatičkih Vrlo je važno sigurno i va gdje pristup ciljanim tehnologija uzrok je izadokumentima nadzire za pouzdano arhivirati sve zovu, jer u takvim uvjeto nadležna osoba. dokumente koji izravno tima nije lako zajamčiti Zaštita od nenamjerutječu na ostvarenje dugotrajnu dostupnost nog oštećenja-uništeprava i egzistenciju digitalnih arhiva i u njinja: papirnati dokumenti ma pohranjenih dokugrađana i pravnih podložni su biološkoj menata. Takve tehnološke subjekata, u cijelom degradaciji uslijed razlipromjene događaju se na opsegu životnog vijeka čitih utjecaja, kao što je praktički svim razinama mjerenog desetljećima blijeđenje boje kojom su informatičkih sustava koji podaci naneseni na papir, upravljaju digitalnim aržućenje papira, oštećenja hivima i pristupom, a na dostupnost i preizazvana kukcima i sl. Također, podložni zentaciju arhiviranih dokumenata najviše su oštećenju i uništenju uslijed havarija utječu: kao što je požar, poplava i sl. Za razliku od Promjene medija na kojemu su papirnatih arhiva, digitalni arhiv otporan pohranjeni zapisi digitalnog arhiva je na biološku degradaciju, a primjerenim Promjene klijentskih platformi metodama visoke raspoloživosti (kopira- (uređaja i aplikacija preglednika nje i pohranjivanje dokumenata na uda- kojima se dokumenti pregledavaju) ljenoj lokaciji) i izvedbom podatkovnog Promjene formata zapisa digitalnih centra u kojem se čuva digitalni arhiv su- sadržaja. kladno primjerenim normama sigurnosti, Primjerice, danas ne možemo otvorionemogućuje se gubitak dokumenata u ti dokument koji smo kreirali ili primili slučaju havarija, odnosno taj se rizik smaprije 20 ili više godina. Čak kada su stalno njuje na minimum. prenošeni na aktualne medije digitalnih Vjerodostojna prezentacija dokumezapisa, programski alati koji su nam danas nata u duljem vremenskom razdoblju. na raspolaganju ne mogu interpretirati većinu dokumenata nastalih u tom vremenu, jer uslijed tehnoloških promjena više ne postoji kompatibilnost formata. Rješenje za prevladavanje tog izazova je u setu različitih mjera koje će osigurati kontinuitet zapisa digitalnog arhiva na novim medijima i kontinuitet vjerodostojne prezentacije korištenjem primjerenih formata digitalnih sadržaja koji jamče vjerodostojnu prezentaciju dokumenta neovisno o klijentskim platformama i nakon dužeg vremenskog razdoblja. U praksi se koristi nekoliko digitalnih formata za arhiviranje dokumenata, a najpopularniji su PDF, PDF/A, XML, TIFF i JPEG. U nekim procesima često se koristi i XML, međutim to nije format s prezen196/08/2014 OpenInfoTrend 45 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Prednosti odabira PDF formata PDF format mogućuje veliko bogatstvo digitalnih sadržaja koji su danas na raspolaganju. U PDF je primjerice, moguće ugraditi video ili audiozapis, programski kod, XML, linkove... Takvi sadržaji uključeni u dokument mogu značajno unaprijediti njegovu kvalitetu i ulogu u elektroničkom poslovanju. Međutim, oni su rezultat intenzivnog napretka ICT tehnologije i ovise o toj tehnologiji. Primjerice, za izvođenje videozapisa potreban je videopreglednik s odgovarajućim codecom i kompatibilan s formatom videozapisa. U situaciji trenda snažnog razvoja videa i stalnih promjena na tom području, čemu svakodnevno svjedočimo, sasvim je izvjesno da ćemo teško danas kreirani videozapis moći kvalitetno reproducirati za deset ili više godina. Slično je i s ostalim bogatim sadržajima koje možemo ugraditi u PDF dokument – za izvođenje koda trebat ćemo odgovarajuću aplikaciju, a za izvođenje linka odgovarajuću web-stranicu. Takve sadržaje praktički nije moguće ugraditi u dokument i osigurati njihovo izvođenje za desetke godina. Zbog toga je za dugotrajno arhiviranje namjenski postavljen PDF/A kao podskup PDF formata. PDF/A format čvrsto definira da se svi sadržaji i prezentacija dokumenta moraju napraviti tako da osiguraju samoodrživu prezentaciju dokumenta neovisnu o preglednicima. PDF/A to realizira kroz dva ključna zahtjeva: propisuje prez entac ijs ke atribute dokumenta koji moraju biti ugrađeni u njega – fontovi, profili boja i sl. propisuje sadržaje koji ne smiju biti ugrađeni u dokument – kodovi, bogati sadržaji, reference na vanjske sadržaje, enkripcija i sl. Sukladno tomu PDF/A norma propisuje da preglednici kompa- tacijskim elementima dokumenta već for- konverzije dokumenta u vjerodostojnu mat zapisa sadržaja dokumenta - podata- digitalnu kopiju. Bez toga nema pravnog ka. Stoga XML nije pogodan za primjenu u uporišta za izbjegavanje skupog arhiviravećini poslovnih i javnoupravnih procesa nja papirnatih izvornika nakon što su digitalizirani skeniranjem. Njihova digitalna koji su okrenuti ljudima. Referentni digitalni format za dugo- kopija omogućuje niz prednosti digitalnog ročnu pohranu dokumenata je PDF/A. arhiva u većini procesa, ali pravno gledano To je ISO i HRN norma pod oznakom digitalna kopija nije izvornik, te stoga in19005:2005. PDF/A je član globalno po- stitucije, čak i ako su skenirale dokumente radi učinkovitijih pularne obitelji PDF formata, procesa (npr. odobraa namijenjen je upravo dugovanje naloga, likvidiročnom arhiviranju. Vjeroranje računa, proceTemeljni izazov dostojna prezentacija u dusiranje narudžbi i sl.) goročnom arhiviranju postiže digitalnog arhiviranja i dalje moraju čuvati se ugradnjom svih elemenata leži u činjenici da u papirnate izvornike prezentacije dokumenta – kreiranju digitalnih fontova, profila boja i sl. u dokumenata, njihovom žele li zaštititi svoje interese u slučaju samu datoteku dokumenta pohranjivanju, spora, nadzora i sl., čime jamči prezentaciju potpretraživanju i što je svakako skup i puno neovisnu o klijentskoj pregledavanju neučinkovit proces. aplikaciji preglednika. Sve što sudjeluju informatički Sličan problem odtreba za prezentaciju PDF/A proizvodi koji se nosi se i na konverzije dokumenta je preglednik koji intenzivno mijenjaju izvornog dokumenta je kompatibilan s PDF/A. u digitalnom formatu u vrlo kratkom roku Danas je na tržištu niz takvih u neki drugi digitalni aplikacija, potpuno besplatnih format. Naravno, u i podržanih na praktički svim popularnim klijentskim platformama. tom je slučaju financijska posljedica za inNajpopularnija je svakako Adobe Reader. stitucije manje izražena, jer je arhiv izvorI Adobe i neki od proizvođača drugih pre- nika digitalnih dokumenata po prirodi glednika najavili su da će sve nove verzije digitalan, dakle jeftiniji i pogodniji za konjihovih preglednika podržavati PDF/A, rištenje od arhiva papirnatih dokumenata. Na razini EU ne postoji direktiva koja kao uostalom i osnovni PDF format. bi pravno uredila postupke konverzije doNeriješen zakonodavni okvir o kumenata i koja bi bila obvezna za članice konverziji Europske unije. To je prepušteno njima. Glavna prepreka za punu primjenu di- Koliko nam je poznato u Hrvatskoj nije gitalnih arhiva - kojima bi se potpuno u tijeku postupak kojim bi izvršna vlast zamijenili arhivi papirnatih dokumenata inicirala donošenje zakonodavnog okvira izvornika - je pomanjkanje zakonodav- za konverzije dokumenata i sadržaja. U nog okvira kojim se propisuje postupak tom kontekstu valja naglasiti važnu ulogu 46 OpenInfoTrend 196/08/2014 tibilni s PDF/A formatom moraju poštivati upute o upravljanju bojama i podržavati ugrađene fontove i anotacije, kako bi osigurali vjerodostojnu prezentaciju PDF/A dokumenata. PDF/A je kao ISO norma objavljen 2005. godine. Kontinuirano se razvija kako bi zadovoljio poslovne potrebe i nove tehnologije i norme. Godine 2011. objavljena je 19005-2 inačica norme (Part 2), a 2012. godine inačica 19005-3 (Part 3). Jedno od poslovno najznačajnijih unapređenja donijela je inačica Part 2 podrškom za digitalni potpis sukladan PadES normi. PDF-a, najpopularnijeg formata digitalnog potpisivanja i druge metode zaštite, te za univerzalnu razmjenu, što su preduvjeti za dokumente kako u poslovnim tako i u upravnim transakcijama. PDF je vrlo pogodan za digitalno povjerenje i otvorenost u elektroničkom poslovanju. Bez obzira na to je li nastao skeniranjem papirnatih dokumenata ili konverzijom iz nekog drugog digitalnog formata, ako ima ulogu izvornika u transakcijama, PDF se može arhivirati kao vjerodostojni dokument i za nj ne važe gornja ograničenja. To, naravno, važi za sve digitalne dokumente koji imaju ulogu izvornika pa se, primjerice, elektronički račun izveden u bilo kojem formatu predviđenom Zakonom o PDV-u i Uredbom o PDV (PDF, EDI, XML...) može digitalno arhivirati potpuno sukladno propisima. Organizacija digitalnog arhiva Uspostava digitalnog arhiva i upravljanje njime ozbiljan je poslovni projekt. Obuhvaća skup metoda, procedura i tehnoloških rješenja, opisanih različitim međunarodnim normama i dobrim praksama. Među najznačajnije norme ubrajamo normu za digitalno arhiviranje ISO 14721:2003 te normu za dugoročnu zaštitu elektroničkih podataka ISO/TR 18492:2005. U svakom slučaju, organizaciju i uspostavu digitalnog arhiva treba povjeriti specijaliziranoj i iskusnoj tvrtki ili autsorsati kao uslugu. Izvođenje digitalnog arhiva kao autsorsane usluge dominantan je tržišni trend posljednjih nekoliko godina, jer omogućuje razmjerno brzo i pouzdano uvođenje i upravljanje, uz značajne uštede u troškovima. STRATEŠKI MENADŽMENT SEDAMDESET POSTO NEUSPJEHA IZVRŠNIH DIREKTORA REZULTAT JE NESPOSOBNOSTI A NE LOŠE STRATEGIJE Sumrak herojskog vodstva Ključni razlog velike neangažiranosti i nezainteresiranosti zaposlenih je vodstvo koje nije sposobno nositi se s aktualnim društvenim i gospodarskim izazovima. Koncept upravljanja strategijama Blue Ocean Leadership koji se prvenstveno temelji na inovativnosti i iskoristivosti intelektualnog kapitala može otkloniti ili izbjeći negativne pojave u tvrtkama. PIŠE NIKOLA NIKŠIĆ U običajeni razlog neuspjeha je u vođenju. Tradicionalni stil herojskog vođenja koji se sastoji od jasnih smjernica i dobronamjerne manipulacije, ostaje usredotočen na kratkotrajne događaje umjesto na sustavna rješenja i kolektivno učenje. U današnjem poslovanju od vodstva se očekuje preuzimanje suptilnijih i važnijih zadataka (konstrukcija, posluživanje, učenje, održavanje kreativne napetosti sustava) to jest odgovornosti za građenje tvrtke inspiriranjem i udahnjivanjem života učećoj organizaciji. Vođe prepoznaju prigode za uspjeh (čitaj: opstanak) u tome koliko će premostiti i smanjiti razliku između ljudi, njihovih talenata i razvojnog potencijala te onoga što stvarno pružaju (...postupaj s čovjekom kakav jest i takvim će ostati, postupaj s čovjekom kakav može i treba biti i on će takvim postati. Goethe). No, prepoznane prigode treba i realizirati. U naravi svaki menadžer ima svoje kupce na dvije strane: ■ šefove kojima mora isporučiti planirane izvedbe i rezultate ■ sljedbenike kojima treba vodstvo i podrška da ostvare svoje zadatke i ciljeve. Ali i sljedbenici-zaposlenici vrednuju osobine vođa, zapravo „kupuju“ njegovo vodstvo, postaju motivirani da nadmaše očekivanja. Ako do „kupnje“ ne dođe ostaju nezainteresirani, a neki nastavljaju i pod kočnicom. Ako vođe tako razmišljaju o vodstvu i upravljanju, primjenjujući umjesto konvencionalnog menadžmenta model vodstva Blue Ocean Leadership, jasnije vide što je nužno da poraste broj internih kupaca - sljedbenika i time ojača konkurentnost i izvrsnost tvrtke. Sposobnost da netko bude vođa, da razvija konceptualne i komunikacijske vještine, da razmišlja o osobnim vrijednostima, sluša i cijeni druge i njihove Šteta od pola bilijuna dolara Rezultati Gallupovog istraživanja State of the American Workplace provedenog 2013. uz sudjelovanje 25.000 menadžera i zaposlenika: 30 % zaposlenika motivirano je i posvećeno tomu da radi dobro 50 % zaposlenika svoje radno vrijeme stavlja u funkciju posla 20 % zaposlenika djeluje kontraproduktivno, negativno utječe na kolege te svojim postupcima i ponašanjem navode kupce da promijene dobavljače odnosno partnere. Procjena je da ta posljednja grupa stvori godišnje za američko gospodarstvo nepotrebnih troškova u vrijednosti pola bilijuna USD. Što je razlog tolikoj neangažiranosti i nezainteresiranosti? Po Gallupu, ključni razlog je menadžment koji nije sposoban nositi se s aktualnim društvenim i gospodarskim izazovima. Konvencionalno vodstvo Vodstvo po modelu Plavog oceana Fokus na vrijednosti, kvalitetu i stilove ponašanja koji se smatraju uvjetima dobrog vodstva i ultimativnim za realizaciju izvrsne izvedbe. Fokus na djela i aktivnosti koje vođe trebaju provesti kako bi ojačali motivaciju i sposobnosti da ljudi ostvare najbolju izvedbu. Tendencija da se djeluje generički, često neovisno o tomu kako tvrtku vrednuju kupci i što zaposlenici očekuju da će se realizirati i postići. Snažno povezivanje aktivnosti vođa s realnošću tržišta približavanjem svojih ljudi tržištu, omogućujući im da napreduju i opslužuju kupce i druge sudionike na najbolji mogući način. Fokus isključivo na izvršenje i više hijerarhijske razine. Distribucija odgovornosti za vodstvo na sve menadžerske razine (stratešku, operativnu, taktičku) imajući na umu da je srednji i niži menadžment znatno povezaniji s tržištem. Pregled ključnih razlika između konvencionalnog vodstva i vodstva po modelu Plavog oceana 196/08/2014 OpenInfoTrend 47 48 OpenInfoTrend 196/08/2014 Pr im na ora us va ta ti lje da ni se na ra Ri čin di ješ iti o i u pe ga rat sit ivn ip i ož p ro ar bl Na em d in zira ic t me ijati i i k na ve oor d ž s re d i me dn nir Ba nt jeg ati po vit a slo i s vim e a d na a i o min ma dg istr ilo ova ati ve ra vni nj m em Vo op diti er sa at st ivn an e t ke em na Ba e vit is ei zv ed bo Po m dir duč ek av tn at oi ii zv mo ješ ti ta vir Ko va at or m nj i ga un e ni ic za ira cij ti za e št l j u p re o v de ds izi ta ja vlj a po Kr bje eir a dn ti ičk ne u, up str itn at u, eg Po iju jas ni ti str at eg An iju ali z i n ir jih ati o b or ve p udu ga o će ni slje t z a d re cij ice nd u z ov a e up Ra ra z v vlj ija an ti je su pr sta om v jen za Uk am lan a j a og ti ra bir ni ok če ra nj ts a ka o V za dgo iše da vo os ta rno ob k, z a in a j je ici ed Za jat an ht ivu izv ije ješ va s ta e va če nj st eo oi na de pr tal et jn ku o Br oj izv ješ ta ja Po tv o d rd e lu o ka pe “o r a do tiv zg ni o” h Vr p ij m e rov e m e n a o d i ko dž s je me viš se nt im om ok Stv ru or že iti nj si e z gu a u rn če o nj e Po jaš nj av at is tra te gij me u n a Po dž tic e a o d re n t i l go a ini vo pr jsk rn eu e os zim ti a nj e Po du ča va ti lju de Za jed ni č cil ki po jev st e avl jat i Di jel iti izm n eđ ajbo u t lje im p ov rak a se Po ve ziv po at sti i n gn ag uć rad a e i UKLONITI UKLONITI SMANJITI SMANJITI POVEĆATI Visoko Nisko SMANJITI POVEĆATI VRIJEME, NAPOR, RESURSI Visoko Nisko POVEĆATI Po v i ez or stra ivat ga te i l ni gi jud za ju e cij e Nisko gr Sla a re đ i va v i t i zu ti i lta do te br e Visoko na VRIJEME, NAPOR, RESURSI op Kr ipl eir jiv ati cil e i o jasn jev st v e, e ar ive O tim svak dličn a k og o p oji dje oz m la nav se tni at up ka i ra iz vlj a Po du ča va ti lju de Ko mu ni in cira fo ti r m re ac lev ije an tn e dit in i na d p re i v i d o b o zu ua lj lta ln ša ta ih nju Ra ađ iz v ivat ješ i ra ća zn a UKLONITI Izr žit od i po lu tv ke rd e Tr a P po rip d re iz v ata ma j e š ke t i ća za Tr a ku nsfe p r me aca irati na na za d ž s re ht me d jev nt nji e TRANSFORMACIJA VODSTVA ZA LINIJSKI MENADŽMENT Poželjni profil linijskog menadžera: SLUŽITI EKSTERNIM KUPCIMA Srednje Standardni profil linijskog menadžera: ZADOVOLJITI ŠEFA STVORITI TRANSFORMACIJA VODSTVA ZA SREDNJI MENADŽMENT VRIJEME, NAPOR, RESURSI Poželjni profil srednjeg menadžera: DATI SLOBODU, PODUČAVATI, DELEGIRATI Srednje Standardni profil srednjeg menadžera: KONTROLIRATI I IGRATI NA SIGURNO STVORITI TRANSFORMACIJA VODSTVA ZA VISOKI MENADŽMENT, VOĐE Poželjni profil visokog menadžera-vođe: KREIRATI BUDUĆNOST ORGANIZACIJE Srednje Standardni profil visokog menadžera: FOKUS NA KRATKOROČNE IZAZOVE STVORITI STRATEŠKI MENADŽMENT zamisli je nusproizvod truda koji traje cijeli život. Prirodni vođe učećih organizacija su oni koji imaju osobine najboljih učenika. Na takav način njihovo se djelovanje može definirati kroz četiri perspektive (Peter Senge, V. disciplina): Vođa kao konstruktor Vođa kao poslužitelj Vođa kao učitelj Vođa kao moderator kreativne napetosti. Koja je uloga vođe na prekooceanskom brodu? Je li on kapetan (najčešći ali krivi odgovor), navigator, kormilar, inženjer stroja? Ne, on je konstruktor broda. Prevedeno u klasične gospodarske sustave, zadaća vođe je konstruiranje procesa učenja u kojem će se ljudi moći nositi s važnim pitanjima i razvijati na temelju toga. Vođa kao poslužitelj vizije Uloga poslužitelja vizije mijenja odnos vođe prema misiji i viziji. One prestaju biti imovina i postaju poziv, vođa je njihov koliko su one njegove. George Bernard Shaw to je izrazio ovako: Istinska je radost života služiti svrsi koju smatrate važnom. Biti snaga prirode, a ne grozničava sebična mala gruda slabosti i prigovora koja se žali što se svijet nije posvetio tome da vas učini sretnim. Najvažniji vođin zadatak je definiranje stvarnosti. Stvarnost kako je vidi većina znači pritisak koji moraju podnijeti, krize na koje treba reagirati i ograničenja koja se moraju prihvatiti. Uz takvu stvarnost vizija je beskoristan san, cinična obmana, a ne cilj koji se može postići. Kao učitelji u učećoj stvaralačkoj organizaciji vođe poklanjanju glavnu pozornost svrsi i sustavnoj strukturi, a tome uče i druge. Vođe upravljaju kreativnom napetošću što tvrtki daje energiju. Ovladavanje kreativnom napetošću vodi do drukčijeg pogleda na stvarnost. Doživljava se sve Prepreke u provedbi strategije: Samo 10 % tvrtki provodi svoju strategiju Prepreke u viziji - samo 5 % radnika razumije strategiju Prepreke u ljudima - samo 25 % ključnog osoblja ima poticaje vezane na strategiju. Bivši astronaut programa Apollo, Russell Louis Rusty Schweickart, na sastanku o planetarnoj kulturi ovako je pojasnio pojam sustavnog razmišljanja: U letjelici kružim oko Zemlje, svaki sat i pol jedan krug, gledam pojedine dijelove svijeta, razmišljam o njihovoj povijesti koliko znam i koliko se mogu sjetiti. Svaki put se identificiram sa sve većim dijelom, a na kraju jednog od krugova, zanemarujući gradove, državne granice, kontinente, shvaćam da sam se identificirao s cjelinom. I postalo mi je jasno da sam se promijenio. Više nisam unutar nečega što ima prozor s pogledom na sliku, nego sam vani gdje nema okvira ni granica. Rusty je otkrio osnovna načela sustavnog razmišljanja na razini izravnog iskustva. Taj način otkrivanja ipak je ekskluzivnost samo manjeg broja ljudi. Ostali - ako žele a trebat će im kao i tvrtkama u kojima žive ili djeluju - moraju se potruditi otkriti načela sustavnog razmišljanja na intelektualnoj razini, kombinirajući svoju racionalnost i maštovitost. više pogleda na stvarnost nismo ulagali treba pokrei osjeća se da se na nju Ako se stvarnost nuti ili nabaviti? može utjecati zajednički. Kao primjer uspješne doživljava samo kao Utvrđivanjem top metransformacije i redistribupritisak koji se mora nadžera kao vođa odcije menadžerskih prava i govornih za održivi rast podnijeti, krize na obveza prikazat ćemo kako koje se mora reagirati i dugoročni opstanak, je British Retail Group imsrednji i niži menadžment i ograničenja koja se plementirala Blue Ocean preuzima novu ulogu moraju prihvatiti Leadership redefinirajući njegovanja tvrtke i ideja vizija je beskoristan što znači učinkovito i vrivodilja, središnjih vrijed- san, cinična obmana, jedno (raditi prave stvari nosti, razvijanja vizija i a ne cilj koji se na pravi način) za tri memisija. Menadžeri postaju može postići. nadžerske razine (linijska, istraživači i oblikovatelji, srednja, top), između ostaprovode procese učenja lih poboljšanja povećao razumijevanja trendova Sposobnost da zadovoljstvo svojih kupaca i snaga, usmjeravaju se netko bude vođa, da za 30 % i uštedio na trošna donošenje najvažnijih razvija konceptualne kovima 50 milijuna USD: odluka kojima se oblikuje i komunikacijske Linijski menadžment – razvoj. Neki upravljački vještine, razmišlja od zadovolji šefa do služitimovi odvajaju čak do 25 o osobnim ti kupcima % svoga radnog vremena Srednji menadžment za učenje posla organiza- vrijednostima, sluša i cijeni druge – od kontroliraj i igraj na cijskih arhitekata. sigurno do oslobodi, treProces razumijevanja nusproizvod je truda trendova i snaga koncept koji traje cijeli život. niraj, osposobljavaj Blue Ocean Leadership Top menadžment, vođe artikulira u četiri koraka kako bi se ra- – od fokus na dnevno do fokus na krezumjelo kojim će promjenama pozitiv- iranje budućnosti organizacije no utjecati na ono najbolje u ljudima i Cilj navedenog primjera jest ojačati povećati iskoristivost ključnog ljudskog percepciju prema drukčijoj ekonomskoj resursa - vremena: Što ukloniti? Kojih se aktivnosti i stvarnosti, ekonomiji znanja, njenom resursa u koje se troši ili ulaže treba od- uvažavanju, razvoju i primjeni. Tvrtke su sve obveznije donositi recepte znanja za reći? stvaranje novih dodanih vrijednosti, odŠto smanjiti? Koje aktivnosti i re- micati se od industrijske organiziranosti surse u koje se troši ili ulaže treba sma- i preferirati takozvano intelektualno ponjiti u odnosu na postojeću razinu? duzetništvo, razumno uravnotežen spoj Što povećati? Koje aktivnosti i re- 3H hand-heart-head (ruka-srce-mozak) surse u koje se troši ili ulaže treba pove- koji dolazi od motiviranih, radoznalih i ćati u odnosu na postojeću razinu? marljivih ljudi, spremnih da djeluju suŠto stvoriti? Koje aktivnosti i resur- stavno, ali izvan nametnutih povijesnih se koje dosad nismo poduzimali, u koje pretpostavki i pravila. 196/08/2014 OpenInfoTrend 49 BIG DATA GOLEMA KOLIČINA PODATAKA KOJA PRISTIŽE DOSAD NEVIĐENOM BRZINOM PARALIZIRA I ONEMOGUĆUJE NJIHOVU KORISNU ANALIZU Razmišljajte široko Big data problems podatke (.pdf, .xlsx, različite videoformate, sms poruke te razne druge oblike sadržaja) dok velocity označava brzinu kojom stižu novi podaci; zahvaljujući društvenim mrežama PIŠE MATE STRGAČIĆ i web-portalima, vijest stara pola sata već je prilično zastarjela te se sadržaj mora konstananas prava informacija vrijedi tno ažurirati. mnogo, no doći do nje kroz šumu Baš ta golema količipodataka postalo je sve teže. Drušna podataka koja pritvene mreže koje punimo osobnim po- 3V model - volume, Krivulja rasta količine stiže dosad neviđenom dacima, korporativne baze koje se često velocity, variety dokumenata na Big data zapravo i nije internetu vrlo je strma – brzinom paralizira i agregiraju pomoću različitih senzora ili onemogućuje njihovu poslovnih podataka danas su veće negoli najsretniji odnosno najpre- digitalna televizija, brzi jučer, a sutra bit će veće nego što su danas. cizniji termin. U početku je internet i sve više servisa podrobnu analizu. Big data definiramo kao Po nekim istraživanjima 90 % digital- označavao skupove podatakoji se mogu pronaći volumenoznu, iznimno nog sadržaja koji trenutno postoji kre- ka koji su za obradu zahtijedinamičnu i sadržajno irano je kroz posljednje dvije godine. vali superračunala. Danas se na mreži uzrokovali heterogenu informacijMožemo zamisliti koliko je strma krivulja takva količina podataka bez su da se IP promet sku imovinu koja zbog koja označava rast količine podataka na problema obrađuje na kuć- gotovo udvostručuje tih svojih karakteristika globalnoj razini tijekom posljednjih godi- nim računalima i uz pomoć svake godine. zahtijeva nove oblike na, a posebno je zanimljivo da njen trend standardnih aplikacija. Sam kapacitet podataka nije jedino obrade za efikasnije donošenje odluka i rasta ne pokazuje znakove usporenja. Big data se kao pojam prvi put spomi- što definira big data trend. Mogućnost optimizaciju poslovnih procesa. Meteonje 1997. godine u jednom radu Nasinih skupljanja, pretraživanja i koreliranja rološki modeli, medicinska istraživanja znanstvenika - Michaela Coxa i Davida unutar određenog skupa podataka su (poput genetike) i kompleksni poslovni Ellswortha - koji navode kako vizualiza- karakteristike koje definiraju big data pa- procesi uvelike se oslanjanju na obradu (i radigmu. Volume, ve- klasificiranje) velike količine podataka. locity, variety odnosno Klasične relacijske baze podataka nisu 3V model također se dorasle tom izazovu. Kad govorimo o big često koristi za defini- data konceptu jedan manipulativni set pociju tog trenda. Volume dataka može doseći i nekoliko petabajta (1 (volumen) označava petabajt = 1024 terabajta). Internet of Thinosnovnu karakteristiku gs trend je veliki generator internetskog sabig data trenda, a to je držaja, a ubuduće će sasvim sigurno biti i golema količina poda- veći s obzirom na to da se očekuje da će na taka, variety (raznoli- mrežu biti stalno spojeno sve više uređaja. kost) je karakteristika Krivulja rasta količine dokumenata na inbig data podatkovnog ternetu vrlo je strma – digitalna televizija, seta koja govori da kod brzi internet i sve više servisa koji se mogu Uz golemu količinu podataka koja je svojstvena big data tog trenda možemo pronaći na mreži uzrokovali su da se IP setu, karakteriziraju ga još i brzina pritjecanja novih očekivati heterogene promet gotovo udvostručuje svake godine. podataka te njihova heterogenost. Od svih raspoloživih podataka oko 33 % može se korisno upotrijebiti, no trenutno se analizira samo 0,5 % D 50 OpenInfoTrend 196/08/2014 cija nekih znanstvenih problema (konkretno dinamike fluida i plina) postavlja značajne izazove pred računalne sustave. To prvenstveno znači povećanu potrebu za prostorom pohrane goleme količine ulaznih podataka kako u RAM memoriji tako i na tvrdim diskovima, a to su jednostavno okarakterizirali kao the problem of big data. Administracija SAD investirala je 2012. godine 200 milijuna dolara u Big data research and development initiative s ciljem da svakoj nacionalnoj agenciji osmisli odgovarajuću big data strategiju Od postanka svijeta do 2003. čovječanstvo je proizvelo oko 5 eksabajta podataka. Od 2010. ta se količina na globalnoj razini generira svake dvije godine pa je tako 2012. količina pohranjenih podataka premašila 2,8 zetabajta. Neka predviđanja pokazuju da će do 2020. količina pohranjenih podataka biti 50 puta veća negoli danas. Gruba procjena jest da se oko 33 % svih ovih informacija može upotrijebiti na koristan način ako ih se adekvatno katalogizira i analizira. Trenutno se od svih raspoloživih podataka analizira samo njih 0,5 % što dovoljno govori o potencijalu koji leži unutar tog područja. Danas je već svakome jasno da čovjek više jednostavno nije u stanju apsorbirati i analizirati takvu golemu količinu informacija već da se između ljudskog elementa i goleme količine podataka mora postaviti nekakva računalna logika koja će analizirati tu količinu podaka i čovjeku vratiti probavljenu informaciju. CERN-ov projekt Large Hadron Collider (LHC) ima oko 150 milijuna senzo- ra koji podatke dostavljaju tempom od 40 milijuna puta u sekundi. Čak se 99,999% tih podataka odbacuje kao nerelevantno. Evidentno je da takvu obradu ne mogu provoditi ljudi, već se moraju koristiti posebni softverski alati. fijaskom. Big data može proizvesti dodanu vrijednost u gotovo svim sektorima. Analiza koju je obavila tvrtka McKinsey&Co pokazuje da trgovački lanci koji uspješno implementiraju big data paradigmu mogu svoj profit povećati za više od 60 %. Ista je tvrtka napravila i analizu američkog zdravstvenog sustava projicirajući eventualne uštede koje bi se mogle ostvariti ispravnom analizom goleme količine podataka dostupnih iz različitih izvora. Analiza je pokazala da je riječ o mogućoj uštedi od 300 milijardi USD na godišnjoj razini. Razvijene zapadnoeuropske države mogle bi samo na povećanju efikasnosti vlastite infrastrukture tj. administracije (korištenjem informacija sublimiranih iz različitih izvora) uštedjeti sto milijardi eura godišnje. Općenito gledajući, postoji nekoliko načina da big data Gruba procjena jest da se oko 33 % informacija može upotrijebiti na koristan način ako ih se adekvatno katalogizira i analizira Informacijom do profita Uz rad i uloženi kapital, precizna informacija je danas iznimno bitan (možda i ključni) čimbenik koji će odrediti hoće li neki poslovni pothvat završiti uspješno ili Big data definiramo kao volumenoznu, iznimno dinamičnu i sadržajno heterogenu informacijsku imovinu koja zbog tih karakteristika zahtijeva nove oblike obrade u svrhu učinkovitijeg donošenja odluka i optimizacije poslovnih procesa. 196/08/2014 OpenInfoTrend 51 Slonovska analiza Danas gotovo nije moguće pronaći softversku kompaniju koja nije na neki način uključena i ne koristi neko od već dizajniranih big data rješenja otvorenog koda poput Hadoop platforme. U prošlosti je jedino rješenje za analizu i organizaciju podataka podrazumijevalo korištenje različitih tablica koje su bile povezane u relacijske baze podataka. Takvim se bazama upravljalo uz pomoć različitih varijanti SQL (Structured Query Language) programskog jezika. One su s vremenom evoluirale tako da ih danas većina koristi paralelnu obradu podataka (eng. Massively Parallel Processing) što im omogućuje da veliki skup razlome na manje cjeline te ih paralelno obrađuju na različitim računalima. Kad govorimo o obradi velike grupe podataka ne možemo ne dotaći se programskog modela MapReduce. Taj model ima dvije funkcije - prva (Map) funkcija raspoređuje podatke po različitim čvorovima tako da se mogu paralelno obrađivati, dok druga (Reduce) agregira obrađene rezultate u smislene odgovore. Sinonim za obradu big data informacijskog seta, prije spomenuta Hadoop platforma, koristi upravo MapReduce model. Alternativa MapReduceu je Massivelly Parallel Processing – MPP koji kao i MapReduce dijeli podatke među većim brojem računalnih čvorova, paralelno ih obrađuje, a rezultate oblikuje u smislene odgovore. Razlika između te dvije platforme je u tome što se proizvodima koji se zasnivaju na MPP-u upravlja uz pomoć SQL-a dok MapReduce proizvode najčešće kontrolira Java kod. MPP ćemo u praksi često naći na skupim i usko specijaliziranim uređajima za obradu big data skupova podataka. analiza donese profit. Prvo, ispravna analiza goleme količine podataka osvijetlit će nam i one informacije koje kod uobičajenih analitičkih metoda ostaju skrivene i tako posredno donijeti dodatni profit. Te informacije mogu biti bilo što, od detalja vezanih za stanje inventara do praćenja učinkovitosti zaposlenika po različitim parametrima. Mnogi stručnjaci tvrde da big data uopće ne pridonosi boljem razumijevanju određenih procesa, a pogotovo ne u predviđanju budućeg razvoja situacije, jer se 52 OpenInfoTrend 196/08/2014 kilo mega giga tera peta eksa zeta jota Big data uvodi neke dosad nekorištene mjerne jedinice poput petabajta i eksabajta. Kroz tablicu možete vidjeti o kojim je zapravo veličinama tu riječ. u obzir i subjektivnost sau big data analitici itekako mog analitičara. uočavaju natruhe subjek- Analiza tvrtke S obzirom na to da je ritivnog pristupa. McKinsey&Co ječ o brzo rastućem trendu Big data nam omogupokazuje da trgovački predviđa se da će do 2018. ćuje i segmentaciju baze u SAD-u nedostajati oko klijenata te mnogo preci- lanci koji uspješno 150.000 stručnjaka - anaznije marketinške kampa- implementiraju big litičara big data podataka nje, prilagodbu asortimana data paradigmu mogu sposobnih za donošenje i razvoj novih proizvoda i svoj profit povećati efikasnih i na takvim pousluga. Iz toga je vidljivo za više od 60 % dacima zasnovanih odda će big data u budućnosti sasvim sigurno biti područje od stra- luka. Dodatno, big data često dovodi do apofenije. Taj izraz označava pronalaženje teškog interesa za sve ozbiljnije tvrtke. Da nije riječ tek o potencijalnom bu- pravilnih uzoraka tamo gdje oni zapravo dućem trendu govori i inicijativa Oba- ne postoje. Razlozi za to leže baš u golemoj količini mine administracije koja je 2012. godine investirala 200 milijuna USD u Big data podataka koji uz određenu dozu subjekresearch and development initiative kojoj tivnosti i mašte analitičari mogu interpreje bio cilj osmisliti svakoj nacionalnoj tirati na različite načine. Isto tako odreagenciji odgovarajuću big data strategiju. đene probleme treba adresirati prije nego Konkretno, američko ministarstvo obra- što big data ostvari svoj puni potencijal. ne se na temelju te inicijative obvezalo ra- To se prvenstveno odnosi na privatnost, zviti samostalni obrambeni sustav koji će sigurnost te intelektualno vlasništvo i odna temelju goleme količine heterogenih govornost nad pohranjenim podacima. ulaznih informacija biti sposoban učiti i Uz implementaciju odgovarajućih alata razvijati vlastito iskustvo (Treba li se boja- i tehnologije, tvrtke će morati osmisliti i adekvatne procedure i politike za rukovati? Je li to začetak Skynet mreže?). nje takvim podacima. Moć donosi i odgovornost Hoće li nam big data trend donijeti Dok su u obliku neorganiziranih i ne- bolji uvid u dosad iznimno kompleksna kategoriziranih činjenica, podaci su sami područja? Približavamo li se preciznijem po sebi bezvrijedni. Kod big data trenda predviđanju budućih događaja i trendova ključna je korektna analiza i interpretaci- ili je sve samo još jedan udar na privatnost ja. Veliki setovi podataka koji potječu iz pojedinca? Iz analize trenutno raspoložinepouzdanih izvora (što vih podataka objektivno većina slobodnih izvora procjenjujemo da je riječ o na internetu često jest) Predviđa se da će trendu koji će u budućnosti mogu rezultirati netočbiti fundamentalan za svaku do 2018. u SAD-u nim zaključcima. Skuiole ozbiljniju ljudsku djepina podataka može biti nedostajati oko latnost. U visoko kompetigolema i prikupljena od 150.000 stručnjaka tivnom svijetu gdje tvrtke različitih, čak i pouzdanih analitičara big data profit pokušavaju povećati zvora, ali to još ne znači podataka sposobnih i uz pomoć najsuptilnijih da je riječ o reprezentativ- za donošenje efikasnih metoda to je područje koje nom uzorku. Pri interpre- i na takvim podacima sasvim sigurno pokazuje taciji podataka treba uzeti zasnovanih odluka izuzetno visok potencijal. ICT I PRAVNA PRAKSA Iznošenje osobnih podataka iz RH K ako često ističemo, osobni podaci nemaju samo važnost za ispitanike, niti je njihova korisnost iscrpljena kad ih prikupi i obradi voditelj zbirke osobnih podataka. Trgovačko društvo, državna institucija ili fizička osoba (naprimjer, obrtnik) koja prikuplja i obrađuje osobne podatke može ustupiti te podatke nekom drugom subjektu, bez obzira je li riječ o ustupanju radi (dodatne) obrade i analize, u kojem slučaju govorimo o povjeravanju poslova obrade osobnih podataka ili - što je sve češće i raširenije kako informacijska tehnologija prodire u sve pore modernog poduzetništva - zbog trgovine osobnim podacima koji mogu biti zanimljivi i drugim subjektima, a ne samo onima koji su ih inicijalno prikupili u okviru usluge koju nude ispitanicima-klijentima. Dakako, pitanje smiju li se podaci dati na obradu ili korištenje nekom drugom treba sagledati u kontekstu zakonskih odredbi. Zakon o zaštiti osobnih podataka u čl. 7 regulira pod kojim se uvjetima osobni podaci mogu prikupljati i dalje obrađivati – uz privolu ispitanika samo u svrhu za koju je ispitanik dao privolu, u slučajevima određenim zakonom, u svrhu izvršavanja zakonskih obveza voditelja zbirke osobnih podataka itd. Treba napomenuti, kad je ispitanik dao privolu za prikupljanje i obradu podataka ima pravo u svakom trenutku odustati od privole i tražiti prestanak daljnje obrade, osim ako se podaci PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ obrađuju u statističke svrhe pa ne omogućuju identifikaciju osobe na koju se odnose. Osim toga, ispitanik ima pravo tražiti prestanak daljnje obrade čak i kad je sam objavio svoje osobne podatke. U redovnom poslovanju, osobito u uvjetima sve veće umreženosti globalnog gospodarstva, pri suradnji domaćih i stranih gospodarskih subjekata i slobodnom protoku rada, kapitala, roba i usluga, lako je zamisliti situacije kad će osobni podaci biti prikupljani na teritoriju jedne zemlje, a obrađivani i analizirani u drugoj državi. U našem slučaju to će u pravilu biti države s kojima Hrvatska dijeli pravne standarde zaštite osobnih podataka, u prvom redu kroz zakonodavnu aktivnost Europske unije i nacionalne implementacije uni- jine Direktive iz 1995. godine. Dalje, čl. 13 kaže - ako postoji No i među zemljama članica- osnova za sumnju u postojanje ma postoje razlike u nacional- odgovarajuće uređene zaštinim zakonodavstvima, a neke te osobnih podataka voditelj europske države poput Švicar- zbirke dužan je prije iznošenja ske i Norveške nisu ni članice osobnih podataka iz Hrvatske EU. SAD, Japan, Kina i druge pribaviti mišljenje Agencije za zemlje imaju vlastite sustave zaštitu osobnih podataka. zaštite osobnih podataka čija U načelu ta bi se odredse rješenja razlikuju od europ- ba mogla tumačiti u skladu s skoga koje je široko ranije navedeprihvaćeno kao najnim – za zemlje sustavnije i s najvii z v an pr av no g šom razinom zaštite Ako postoji kruga EU koje ispitanika. osnova za sumnju nisu bile obvezne Član 13. ZZOP-a u postojanje implementirati regulira iznošenje odgovarajuće odredbe europske osobnih podataka uređene zaštite Direktive može iz Republike Hrvat- osobnih podataka se zaključiti da ske. Zbirke osobnih postoji sumnja o voditelj zbirke podataka, odnosno postojanju odgoosobni podaci koje dužan je prije varajuće uređene sadrže mogu se iznošenja osobnih zaštite osobnih iznositi iz Hrvatske podataka iz podataka uz mozbog daljnje obrade Hrvatske pribaviti guće iznimke; nasamo ako država ili mišljenje Agencije ime, neke države međunarodna or- za zaštitu osobnih su prihvatile euganizacija u koju se podataka ropske standarde iznose ima odgovazaštite iako nisu rajuće uređenu zaštitu osobnih članice EU. Jedna od njih bila podataka, odnosno osigura- je i Hrvatska koja je to učinila nu adekvatnu razinu zaštite. još 2003. usvajanjem ZZOP-a, deset godina prije pristupanja Europskoj uniji. U praksi se može pojaviti dvojba treba li, prema odredbama član 13. ZZOP-a tražiti mišljenje Agencije u slučaju da je riječ o prijenosu podataka između dva povezana trgovačka društva - jednog sa sjedištem u Hrvatskoj, a drugog u inozemstvu. U smislu odredaba ZZOP-a, iznošenje osobnih podataka u inozemstvo podliježe istim odredbama zakona bez obzira je li riječ o slučaju povezanih ili nepovezanih društava. 196/08/2014 OpenInfoTrend 53 CYBER KRIMINAL TRADICIONALNI ZAŠTITNI MEHANIZMI VIŠE NE DJELUJU Genijalci s lošim namjerama Od kraja 2011. godine skupina ruskih i ukrajinskih hakera kontrolira i održava novu varijantu ZeuSa poznatijeg pod imenom GameOver ZeuS. Malver današnjeg vremena gotovo neprimijećen ulazi u informacijske sustave i vrlo često prođe jako puno vremena prije nego što se detektira njegova prisutnost. PIŠE BRANIMIR LAMBAŠA Prema navodima Dejane Rebernik, šefice ureda za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke koje prenosi Poslovni dnevnik sumnja se da su cyber-kriminalci koji od početka godine napadaju korisnike aplikacija za internet bankarstvo u Hrvatskoj, ukrali ukupno 1,8 milijuna kuna. Nadalje Rebernik navodi da je intenzitet napada posljednjih tjedana znatno slabiji zbog seljenja žarišta napada u druge zemlje Europske unije. Hrvatska narodna banka procjenjuje da je trenutno u zbilji otuđeno oko 6 % iznosa obuhvaćenog neautoriziranim transakcijama. Kako je sve izgledalo iz perspektive korisnika i banke? Korisnik bi primijetio da na njegovom računu nedostaju sredstva, odnosno da je izvršen nalog za plaćanje koji on nije zadao. A banka je jednostavno vidjela autorizirani nalog svog korisnika te ga u skladu s poslovanjem uspješno provela. Svaki nalog za transakciju uz niz informacija, nužno sadrži i tri bitna podatka, a to su račun platitelja, iznos i račun primatelja. Budući da je poslovanje bankarskog sustava u najvećem dijelu razvijenog svijeta potpuno regulirano, otvaranje računa u banci za- O va izjava glavnog regulatora našeg bankarskog sustava Hrvatske narodne banke, posljednji je od javnih istupa organizacija iz bankarskog sektora u proteklih pola godine koji se odnosi na veliku hakersku kampanju. Tema informacijske sigurnosti i cyber-kriminala u Hrvatskoj danima je okupirala naslovnice nacionalnih televizija i tiskanih medija kao nikad dosad. Prilagođeno širokoj populaciji koja se zainteresirala za tu temu mediji su u prethodnim mjesecima na više ili manje stručnoj razini izvještavali o napadima koji su ciljali korisnike aplikacija za internet bankarstvo najvećih hrvatskih banaka. Gotovo u pravilu bili su to korisnici poslovnih računa koji autoriziraju transakcije pametnim karticama ili tokenima. 54 OpenInfoTrend 196/08/2014 FBI tjeralica htijeva jasnu identifikaciju osobe koja otvara račun. Dakle, napadači su iznos s naloga morali uplatiti na račun koji je povezan s osobom koju je jednostavno identificirati. Jasno je da se osobe koje su u stanju provesti sofisticirane kriminalne radnje neće izložiti progonu na tako jednostavan način. Novac je dolazio napadaču na dva poznata načina. Prvi je kupnja virtualnih valuta (Bitcoin i sl.) – napadač bi jednostavno kao odredišni bankovni račun naveo račun tvrtke koja trguje virtualnom valutom. Budući da to tržište još nema gotovo nikakve oblike regulacije, novcu, odnosno virtualnoj valuti kupljenoj u tom trenutku se gubi svaki trag. Drugi i učestaliji način izvlačenja novca je korištenje takozvanih mula. Izraz mule najčešće se koristi za osobe koje bez izravnog sudjelovanja ili čak i znanja prenose zabranjena sredstva (najčešće drogu) preko državnih granica. U slučaju ako ih presretne predstavnik zakona, jedini odgovorni je upravo mula koji najčešće zna malo ili ne zna ništa o organizatorima akcije. U slučaju cyber-kriminala napadači prije samog napada FOTO: Shutterstock kontaktiraju mulu te ga lažnim e-mailom nagovaraju na poslovnu suradnju u kojoj je njegov zadatak samo podići novac koji će mu biti uplaćen na račun i proslijediti ga. Iako su te metode već odavno poznate, napadači se često predstavljaju vrlo uvjerljivo, a i sama ponuda je iz domene onih koje se ne odbija pa mule vrlo često pristaju na pogodbu. Kad im je uplaćen novac od njih se zahtijeva da ga proslijede putem nekog od servisa za brzi transfer gotovine diljem svijeta. Podizanje novca korištenjem tih servisa nije ni približno jednako regulirano kao korištenje bankarskih servisa, zbog čega napadači nakon podizanja novca vrlo brzo prikrivaju svaki trag. Sve što predstavnici zakona u tom trenutku imaju jest osoba koja je nesvjesno sudjelovala u kriminalnoj radnji i nema nikakvih saznanja o osobama koje su pokrenule napad. Kako je sve to moguće? U cijeloj priči još je jedan sudionik kojeg namjerno spominjem na kraju ovog uvoda, jer je jedna od njegovih osnovnih karakteristika izuzetna moć skrivanja. Riječ je o malicioznom programu koji radi skriven na metinom računu, točnije u njegovom internetskom pregledniku. U slučaju kojim se bavi ovaj članak riječ je o programu poznatom pod imenom GameOver ZeuS. Porodica ZeuS ZeuS GameOver je zasnovan na izvornom kodu ZeuS Trojana, zloglasne porodice malvera poznate već se- dam-osam godina. ZeuS ili Zbot jedan je od najpoznatijih trojanaca koji se pojavio tijekom posljednjeg desetljeća. Zlonamjerni program sam po sebi koristi se za krađu korisničkih podataka iz internetskih preglednika i za njihovu dostavu C&C poslužitelju koji služi za upravljanje bot mrežom zaraženih računala. ZeuSova karakteristika je da podatke prikuplja izravno iz internetskog preglednika korisnika (Man-InThe-Browser) pomoću dvije osnovne metode: krađom podataka (korisničkih imena, lozinki) koji su pohranjeni u pregledniku ili grabanjem formova, odnosno presretanjem podataka koje korisnik upisuje tijekom rada. Uz brojne ostale ZeuSove funkcionalnosti jedna od važnijih je svakako mogućnost da zlonamjerni programski kod može jako brzo mijenjati svoje varijante čime se sprečava detekcija pomoću antivirusnih alata. Naime, nakon nove prijetnje, AV kompanijama treba neko vrijeme kako bi kreirali potpis za tu prijetnju i onda ga distribuirali svojim korisnicima. Uobičajeno vrijeme za izradu potpisa je obično dva-tri dana, što zlonamjernom ZeuS v3 P2P mreža 1. Zaraženo računalo kontaktira listu kodiranih IP adresa iz binarne datoteke korištenjem UDP protokola na visokim portovima Zaražena računala (P2P Botnet) UDP na visokom portu UDP na visokom portu 2. Zaražena računala dostavljaju svoje liste IP adresa ostalih zaraženih računala TCP na visokom portu 4. Zaraženo računalo konfigurira se i binarno apdatira iz P2P mreže koristeći TCP na visokom portu. Zaraženo računalo TCP na visokom portu 3. Zaraženo se računalo prijavljuje ZeuS kontrolnom računalu slanjem gameover. php datoteke C&C poslužitelju. Ovim putem se šalju i kompromitirani podaci... HTTP POST/gameover 2.php ZeuS botnet kontroler 196/08/2014 OpenInfoTrend 55 Šest zemalja najviše zaraženih napadima zloćudnog programa Gameover Zeus 2013/2014 Dizajneri bot mreža doskočili su tim rješenjima korištenjem tehnika tzv. fast-flux domena (domene koje se u iznimno kratkim vremenskim intervalima „resolvaju“ prema različitim IP adresama, pa nije moguća identifikacija C&C poslužitelja) ili DGA tehnike (metoda generiranja velikog broja nasumičnih domenskih imena). Unatoč Ujedinjeni tim tehnikama borci protiv bot mreža Velika Arapski relativno su uspješno uspijevali gasiJapan Italija Britanija Emirati ti C&C poslužitelje pa je tako poznato SAD Indija da je Microsoft u ožujku 2012. godine uspio preuzeti kontrolu nad nekoliko desetaka bot mreža koje su uspostavljene Zbotom. Mreže su preuzete tako da su Microsoftovi istraživači uspjeli doći do domena iza kojih su se krili C&C poslužitelji. Ipak, u tom trenutku već je Infekcija Zeusom proširena je cijelim svijetom sa žarištima u SAD i Italiji. postojala verzija ZeuSa na koju to preuzimanje nije imalo nikakvog utjecaja – ZeuS P2P. Arhitekturu te verzije koristi i ZeuS GameOver, a riječ je o decentraliziranom sustavu proxyja izuzetno jake enkripcije koji se koristi za skrivanje C&C poslužitelja. Nasuprot tradicionalnoj arhitekturi u kojoj sva bot računala komuniciraju kodu ostavlja dovoljno vremena za dje- GameOver ZeuS lovanje. Ipak, u trenutku kad AV proPretpostavlja se da od kraja 2011. go- direktno i isključivo s C&C poslužitegrami uspješno detektiraju malver naj- dine skupina ruskih i ukrajinskih hakera ljem, kod P2P arhitekture bot računačešće ga i uspješno uklone. ZeuS može kontrolira i održava novu varijantu Ze- la komuniciraju i međusobno. Štoviše, vrlo brzo mijenjati svoje varijante pa uSa poznatijeg pod imenom GameOver svako zaraženo računalo ima popis svih si tako zapravo kupuje vrijeme, jer AV ZeuS. Prvotne Zbot mreže bile su diza- ostalih zaraženih računala. U takvoj arkompanije ne mogu jednako brzo gene- jnirane tako da koriste centraliziranu hitekturi se sva računala koriste za disrirati potpise za najnoviju varijantu. arhitekturu – sva zaražena računala po- tribuciju novih verzija malvera, prenoDo danas se ne zna točno tko je ori- staju dio mreže kojom upravlja vrhov- šenje ukradenih podataka i svih ostalih ginalni autor tog sofisticiranog alata, ali no računalo ili C&C poslužitelj. C&C funkcionalnosti potrebnih za održavaje poznat način na koji je kod komerci- poslužitelj služi kao administrator cijele nje prave P2P mreže. Što se tiče samog projaliziran. ZeuS se prodavao kao alat za mreže koji izdaje naredbe gramskog koda koji se izgradnju bot mreže, a cijena se kretala za djelovanje pojedinog izvršava na zaraženom do desetak tisuća dolara. Godine 2011. zaraženog računala, priSuvremeni malver otkriven je izvorni kod malvera, ali ne i kuplja otuđene podatke računalu, riječ je o neulazi gotovo njegov autor. Poznati istraživač iz svijeta i distribuira nadogradvjerojatno sofisticiranom neprimijećen u cyber-sigurnosti Brian Krebs objavio je nju zlonamjernog koda. alatu koji koristi niz tehinformacijske sustave nika kako bi prikrio svoje početkom 2012. svoja zapažanja o ko- Analizom izvornog koda i često prođe puno munikaciji nekih od sudionika ilegalnih malvera moguće je detekdjelovanje i vitalne dijeloonline foruma koji se koriste za kupnju tirati domenu ili IP adrevremena prije nego ve. Kod se uopće neće poi prodaju ofenzivnih cyber-alata, kori- su iza koje se nalazi C&C četi izvršavati do trenutka što se detektira sničkih i ostalih podataka otuđenih sa poslužitelj čime istražidok korisnik ne započne s njegova prisutnost zaraženih računala. Jedan od korisnika vači dolaze do ključne aktivnostima koje malveforuma za kojeg se dugo pretpostavljalo informacije za gašenje ru mogu biti zanimljive, da je originalni autor ZeuSa, u jednoj je bot mreže. Korištena metoda naziva se primjerice dok ne pokrene internetski fazi vrlo aktivno prodavao veliku koli- sinkhole a sastoji se od toga da se DNS preglednik. Postoji i mehanizam kojim činu korisničkih podataka što je prepo- zapisi koji usmjeravaju komunikaciju malver provjerava je li korisnik pristuznato kao njegovo konačno povlačenje botova prema C&C poslužitelju preu- pio aplikaciji za internet bankarstvo. iz priče o ZeuSu i ubiranje posljednje smjere na domenu koja je pod kontro- Nadalje, ako se programski kod izvršafinancijske koristi prije nestanka i za- lom istražitelja. Time bi C&C poslužitelj va u virtualnom okruženju (uobičajeno metanja svih tragova. Nažalost, priča o postao izoliran, a bot mreža osuđena na okruženje u kojem istraživači provode odumiranje. ZeuSu tu ne prestaje. dinamičku analizu rada malvera) kod se 56 OpenInfoTrend 196/08/2014 CYBER KRIMINAL Operacija Tovar Sredinom prošlog mjeseca američko Ministarstvo pravosuđa objavilo je kako je provedena koordinirana međunarodna akcija gašenja ZeuS GameOver bot mreže. U akciji su sudjelovali stručnjaci i predstavnici zakona iz brojnih zemalja pogođenih tim malverom. Pretpostavlja se da je u trenutku rušenja mreže u nju bilo uključeno od 500.000 do milijun računala. Iako još nisu poznati tehnički detalji rušenja ZeuS GameOver mreže, zna se da je akcija pod nazivom Operation Tovar provedena uz sudjelovanje FBI-ja, Europola, britanske National Crime agencije i niza tvrtki proizvođača antivirusnog softvera. Uspješno su identificirane i osobe za koje se pouzdano sumnja da su glavni administratori te mreže, međutim još nema značajnijih uhićenja budući da su glavni osumnjičeni državljani Ruske Federacije i nisu dostupni pravosudnim tijelima zapadnog svijeta. Tijekom rušenja ZeuS GameOver mreže paralelno je zaustavljena i druga pošast koja je bila izuzetno prisutna diljem svijeta tijekom ove godine. Riječ je o CryptoLocker malveru koji je distribuirao zlonamjerni kod baš preko ZeuS GameOver mreže. Metoda rada CryptoLockera je klasična ucjena. Kad malvera i nadalje nekoliko koraka ispred bi se instalirao na ciljano računalo, stručnjaka za informacijsku sigurnost CryptoLocker bi kriptirao sadržaj cije- antivirusnih kompanija. ZeuS GameOlog diska izuzetno jakom enkripcijom ver bot mreža je ugašena, ali pitanje je čime bi korisniku postao nedostupan vremena kada će se pojaviti nova varicjelokupan sadržaj račujanta istog malvera i počenala. Nakon toga korisnik ti izgradnju nove mreže, bi primio e-mail poruku s iako je teško vjerovati da Danas su prioriteti uputama za plaćanje ucjeveć ne postoje bot mreže svakog tima ne nakon čega će mu pokojih ćemo postati svjesni slati ključ za dekriptiranje prepoznati malver tek u budućnosti. njegovih podataka. Prema Neke stvari ipak ostaju unutar sustava, nekim podacima oko 40% iste, a u ovom slučaju to shvatiti način korisnika iz Velike Britanije važnost edukacije korinjegova rada i je platilo je otkupninu svog snika i podizanje svijesti o ublažiti utjecaj ključa, a kuriozitet je da su opasnosti cyber-napada. i neke policijske postaje iz ZeuS GameOver malver Sjedinjenih Američkih Država platile raširen je slanjem običnih spam e-maotkupninu od oko 750 američkih dolara il poruka, tehnike koja je uspješna već plativih u Bitcoin valuti. Taj primjer po- godinama, a oslanja se isključivo na kazuje da su i predstavnici zakona mo- naivnosti i pogreške krajnjih korisnika. rali pristati na ilegalnu ucjenu kako bi Mislim da je jako malo onih koji nisu oporavili svoje kritične podatke. nikad čuli upozorenja da je otvaranje e-mail poruka s nepoznatim sadržajem Lessons learned ili kako dalje izuzetno opasno, ali spam kampanje Posljednji događaji u svijetu cyber-si- nažalost i dalje savršeno dobro funkcigurnosti pokazali su da više ne funkcio- oniraju. Posljednja pouka iz ovog slučaja odniraju tradicionalni zaštitni mehanizmi. Današnji malver ulazi gotovo neprimi- nosi se na prihvaćanje odgovornosti jećen u informacijske sustave i vrlo često – iako su korisnicima kompromitirani prođe jako puno vremena prije nego što korisnički podaci za pristup bančinim se detektira njegova prisutnost. Fokus sustavima, sama kompromitacija se u institucijama koje su meta hakerskih dogodila na njihovim osobnim računapada danas se vrlo često usmjerava nalima, a ne na bančinom sustavu. Pri na procedure oporavka sustava nakon otvaranju korisničkog računa za interkompromitacije, a ne više isključivo na net bankarstvo korisnici su upozoraprevenciju. Danas su prioriteti svakog vani da računalo koje će se koristiti za tima prepoznati malver unutar sustava, pristup internet bankarstvu mora biti pokušati shvatiti način njegova rada i pod posebnom pažnjom, opremljeno ublažiti utjecaj kao odgovor na incident. ažurnom verzijom antivirusnog alata. Taj nas je primjer naučio da su tvorci Unatoč tome, neki i dalje olako shvaćaju takva upozorenja, a stvar na kraju najčešće završi na novinskim naslovnicama. Očigledno je da će i banke morati uložiti dodatne napore i posvetiti se edukaciji svojih korisnika jer broj i intenzitet prijetnji raste iz godine u godinu. Čini se da će ta vrsta edukacije u bližoj budućnosti morati ući i u školski sustav, jer oni najmanji će za koju godinu otvarati svoje prve Facebook korisničke račune, a nakon toga postaju dio svijeta kojim zasad vladaju genijalci s lošim namjerama. FOTO: www.freeimages.com neće početi izvršavati jer će biti svjestan da ga se promatra. Uz nekoliko slojeva enkripcije koji se koriste kako bi se zamaskirao stvarni izvorni kod u memoriji zaraženog računala te metode čine ovaj malver gotovo sigurnim od uspješne analize. Iako je njegova osnovna namjena krađa korisničkih podataka osobito onih kojima se mogu autorizirati bankarske transakcije, ZeuS GameOver ima i funkcionalnosti uobičajene bot mreže. Tako je primijećeno da se prije napada na aplikaciju internet bankarstva vrlo često pokreću DDoS napadi na informacijski sustav te organizacije kako bi se skrenula pažnja s pravog napada kojemu je cilj krađa sredstava. Uza sve ovo malver omogućuje napadačima direktno VNC spajanje na zaraženo računalo i preuzimanje bilo koje vrste podataka i datoteka što sugerira da se ta ZeuSova verzija može vrlo lako iskoristiti i za industrijsku ili diplomatsku špijunažu. 196/08/2014 OpenInfoTrend 57 UGROŽAVANJE PRIVATNOSTI KOLAČIĆI I MREŽNE BUBE KAO ŠPIJUNSKI ALATI Netko nas promatra PIŠE MIHOVIL IVANIĆ O ko te teme vode se razne polemike, a ima i mnogo nejasnoća. Tko nas zapravo prati i koje informacije skuplja o nama? Kako iskorištava te informacije? Podiže li se oko cijele te priče nepotrebna pompa ili zaista trebamo brinuti? To su tek neka od pitanja koje si barem jednom postavlja sigurnosno osviješteni korisnik. Web 2.0 označio je prekretnicu u web-tehnologiji i predstavio koncept u kojemu korisnici interneta više nisu puki konzumenti usluga ili informacija već aktivno sudjeluju i u kreiranju online sadržaja. No, tehnike programiranja za Web 2.0 ujedno su omogućile razvojnim inženjerima da o korisnicima doznaju puno više informacija negoli dotad. IP adrese, kolačići (cookie), web-beacons ili web-bugs te digitalni otisci naših računala elementi su koji vanjskim entitetima omogućuju mapirati naše surferske navike pa nas i prate na taj način. Špijunski kolačići Prije negoli se počnemo baviti specifičnostima vezanima za kolačiće, mrežne bube i digitalne otiske, razjasnimo neke terminološke detalje. Kada unutar svog web-pretraživača pristupite nekoj web-stranici kažemo da ste s njom započeli web-sesiju. To traje sve dok se ne maknete s tog weba. Sesija može biti nešifrirana (koristi se HTTP protokol, a podaci se prenose u jasnom tekstu) ili šifrirana (najčešće uz pomoć SSL ili TLS protokola odnosno X.509 standarda). HTTP je stateless protokol što znači kad pretraživač pošalje web-poslužitelju vaš prvi pa onda i drugi zahtjev web-poslužitelj nikako ne može znati da ta dva zahtjeva dolaze s istog računala i što se njega tiče, drugi s onim prvim nema veze. Unutar HTTP protokola jednostavno nema mehanizma na temelju kojega bi web-poslužitelj mogao povezati dva takva zahtjeva. Tu u priču ulaze web-kolačići zahvaljujući kojima poslužitelj zna koje su bile vaše preference tijekom prethodne komunikacije. Želite li otkriti kako rade kolačići posjetite neku online-trgovinu bez logiranja, stavite u svoju košaricu određene proizvo58 OpenInfoTrend 196/08/2014 Pitate li se koje informacije vaše računalo šalje u svijet dok bezbrižno surfate? Kakve podatke vaš internetski pretraživač ostavlja na različitim web-stranicama i na koje ih sve načine mogu iskoristiti njihovi vlasnici? de, resetirajte računalo pa opet otvorite istu web-stranicu i u košarici će vas dočekati isti artikli. Pitate li se kako web zna što ste tijekom prethodne veze imali u košarici iako se niste identificirali - odgovor su web-kolačići. Štoviše, bez sesijskih web-kolačića već pri odabiru checkout opcije web-poslužitelj bi vašem pretraživaču vratio praznu košaricu jer što se njega tiče checkout je novi zahtjev koji nema veze s prethodnom komunikacijom (HTTP je stateless protokol). Sesijski web-kolačići, za razliku od trajnih persistent web-kolačića, egzistiraju samo tijekom konkretne sesije. Velika većina web-stranica na temelju kolačića broji i svoje unique posjetitelje. Pri prvom posjetu pretraživač pohranjuje na disk first-party kolačiće i vi ste zabilježeni kao unique visitor. Dok god je taj ko- lačić tu pohranjen, web-stranica vas neće zabilježiti kao novog unique posjetitelja. Ako pak odmah uklonite kolačić već kod sljedećeg posjeta bit ćete zabilježeni kao novi, dotad na tom webu neviđeni posjetitelj. Web-stranice se često vrednuju na temelju unique posjetitelja, a ne prema sveukupnom broju posjeta. Kolačići su najobičnije tekstualne datoteke koje vaš pretraživač na zahtjev nekog weba pohranjuje u memoriju (session cookies) ili na tvrdi disk (permanent cookies) i koje pri sljedećem povezivanju s istim webom vraća poslužitelju tako da zna koje informacije treba vratiti klijentu odnosno kako urediti traženu web-stranicu. Kolačići sadrže jednostavne podatke kao što je naziv web-poslužitelja koji ih je generirao, vrijeme njihove valjanosti te nasumično generiran broj pa ne mogu napraviti nikakvu štetu na vašem računalu. Ovisno o tome tko ih je postavio na naše računalo dijelimo ih na first i third-party cookies. First-party kolačiće postavlja web-stranica koju ste posjetili (to je obično poželjna aktivnost) dok će third-party kolačiće postavljati web-stranica koju niste posjećivali tijekom sesije. Danas je uobičajeno da se pretraživaču dozvoli pohranjivanje first-party kolačića jer bez njih si znatno otežavamo pretraživanje. S druge strane, third-party kolačići Špijuniranje špijuna - Ovim malim dodatkom za Firefox možete vidjeti koje sve webstranice žele ostaviti na vašem računalu svoje third-party kolačiće. Rezultati bi vas mogli zapanjiti. Algoritmi za fingerprinting skupljat će razne informacije koje vaše računalo čine jedinstvenim: vremensku zonu, rezoluciju zaslona, instalirane fontove, postavke vezane za kolačiće i slično. Želite li vidjeti kako to funkcionira u praksi posjetite stranicu panopticlick.eff.org i testirajte svoj pretraživač. Uvjerit ćete se koliko informacija o vašem računalu vaš pretraživač transparentno predaje i koliko je vaše računalo zapravo jedinstveno. Svemogući Google se često blokiraju ako na neki način nisu poželjni. Mnogi takve intervencije smatraju zadiranjem u privatnost, a često i antispyware alati mogu detektirati third-party kolačiće kao zloćudne datoteke - mada s vrlo niskim rizikom. Kako ne bi sve ostalo jednostavno pobrinuli su se hakeri koji vam kroz session hijack napad mogu zadati priličnu glavobolju. Naime, web-stranice na koje se morate prijaviti kao potvrdu pozitivne autentifikacije obično vam šalju kolačić (magic cookie) tako da ne morate uvijek ponovno upisivati korisničko ime i lozinku. Ako haker dođe do takvog kolačića može ga jednostavno postaviti u svoj HTTP zahtjev i predstaviti se na web-stranici kao vi. Jedina zaštita od takvog napada je sigurni HTTPS protokol jer sve što će haker vidjeti snifanjem tako šifriranje sesije je hrpa nesuvislog materijala. Mrežne bube Manje poznata, ali zato naprednija metoda od dobro znanih kolačića je praćenje pomoću web-bug, web-beacon ili tracking bug tehnologije. Svi ti pojmovi označavaju istu stvar koja najčešće dolazi u obliku nevidljive gif ili png slike ili pak kao IFrame objekt implementiran unutar weba. Pojedine web-stranice često imaju i referencu prema sadržaju neke druge. Kada pretraživač priprema web-stranicu za prikaz šalje zahtjev i prema poslužitelju na kojemu se nalazi taj dodatni sadržaj. Takav zahtjev među ostalim mora sadržavati IP adresu klijenta, vrijeme, tip pretraživača te popis postojećih kolačića konkretnog web-servera. A baš taj mehanizam iskorištavaju web-bube. Za razliku od kolačića čije prihvaćanje možete selektivno zabraniti, takve skrivene datoteke vaš će pretraživač uvijek transparentno preuzimati odajući pritom administratoru drugog poslužitelja svu silu vaših informacija. Web bugs-tehnologiju često Valja naglasiti da navedene tehnologije koriste isključivo oglašivačke kompanije poput Googlea kako bi se formirale preiskorištavaju i spameri koji će web-bubu traživačke navike i potrošačke preference. postaviti u tijelo svoje spam e-mail poru- Ako ste se pitali zašto vam Facebook prike. Kada otvorite takav e-mail, vaš će mail godno servira ponudu obuće iz različitih klijent od nekog udaljenog web-poslužite- online-trgovina, a nedavno ste na e-Bayu ili lja (prema kojemu je usmjerena referenca Amazonu tražili nove tenisice – odgovor je unutar poruke) zatražiti dodatni sadržaj što jasan: zaslužni su Facebookovi third-parties će spameru jasno dati do znanja da je netko kolačići koje je vaš pretraživač pokupio na otvorio e-mail i da je ta e-mail adresa ak- Amazonu. Ili, nedavno ste u e-mail poruci tivna. Navedeni dodatni sadržaj je najčešće koju ste poslali Gmailom spomenuli riječ sličica veličine 1x1 piksel i iste je boje kao protein pa vam sad s desne strane pretraživača Google nudi oglase za propozadina pa se može detektirati teinske napitke. Nije vam jasno isključivo uvidom u izvorni kod kako Google zna da vas zanima web-stranice ili e-mail poruke. Kad dobijete baš to. Vaše e-mail poruke čita Zato poruke za koje sumnjate da e-mail za koji Googleova umjetna inteligencija su spam nikad ne otvarajte već sumnjate da koja na vaše računalo postavlja ih obrišite. Naime, zbog web-bug kolačiće, a oni poslije odaju Goobjekata već samo otvaranje po- je spam - ne ogleu vaše preference. Štoviše, ruke sigurno će dovući dodatni otvarajte ga već ga obrišite sve Googleove nove tehnologije spam. bez pregleda sadrže komponentu koja će skuDigitalni otisak pljati vaše osobne informacije i Unutar web-pretraživača može se pode- njima hraniti svoje uvijek gladne analitičke siti opcija Do Not Track (DNT) koja u svaki algoritme. njemu upućen zahtjev postavlja i DNT heNa koncu, Google prilično dobro zaraader. Teorijski, taj bi header trebao obavi- đuje preciznim i relevantnim online-oglajestiti sve web-stranice koje ne posjećujete šavanjem. U tomu su zaista dobri. Teško izravno - a čiji se objekti nalaze na stranici da će si pucati u petu da na bilo koji način koju ste posjetili i koji bi na našem računa- namjerno naškodi svojim surferima na telu inače pohranili third-party kolačiće - da melju o njima skupljenih informacija, no ne želite biti praćeni odnosno da ne želite problem i povod za različite špekulacije su njihove kolačiće. Ta shema nikada nije za- navodne poveznice između Googlea i nježivjela kao standard, a i popis web-stranica mu sličnih kompanija s tajnim službama koje uistinu poštuju DNT header je prilič- poput CIA-e i NSA-e. Ipak, valja naglasiti no kratak. Većina će jednostavno ignorirati - za veliku većinu vlasnika web-stranica mi DNT header te našem pretraživaču isporu- smo samo alfanumerički niz definiran ločiti svoje (third-party) kolačiće i pomoću kalno pohranjenim kolačićima, a one koji njih pratiti vaše pretraživačke navike. crpu informacije iz tih kolačića uopće nije Najmlađa tehnologija među ovima koje briga tko smo zapravo. Najveća realna opaspominjemo je browser fingerprinting. To snost po privatnost i dalje su različiti maje vjerojatno najpreciznija metoda praćenja liciozni programi koji nam mogu nanijeti pretraživačkih navika među svima trenutno ozbiljnu materijalnu štetu, a oko kolačića, postojećim. Browser fingerprinting sakuplja mrežnih buba i fingerprinta ne bismo se informacije koje nedvosmisleno diferen- trebali posebno uzbuđivati - barem ne u ciraju pojedino računalo od svih ostalih. normalnim uvjetima. 196/08/2014 OpenInfoTrend 59 >ICT vijesti BiH PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ Podrška tehnologije u nastavi Microsoft BiH je uz pomoć svojih partnera Logosoft d.o.o. Sarajevo i Lanaco d.o.o. Banja Luka, održao Microsoft Lync On-line konferenciju za visokoškolske ustanove u dva grada i na pet lokacija: u School of Science and Technology (SSST) - Sarajevo, na Mašinskom fakultetu univerziteta u Sarajevu, u uredskom prostoru Microsoft BiH, na Elektrotehničkom fakultetu sveučilišta u Banjoj Luci i na Aperion sveučilištu također u Banjoj Luci. Studenti u visokoškolskim ustanovama osim nužnog teorijskog znanja trebaju stjecati i praktične vještine potrebne u industriji, kako bi se lokalna ekonomija lagano usmjerila prema ekonomiji znanja. Istodobno institucije imaju mogućnost korištenja najnovijih tehnologija kako bi unaprijedile i svoje interne procese. U nastavku online konferencije, uz predavače iz Microsoft BiH, sudionici su imali priliku vidjeti i prezentacije o Lync implementaciji predstavnika SSST i Aperion sveučilišta, koji već koriste Microsoft Lync u svrhu poboljšanja nastave u svojim obrazovnim ustanovama. Organizacijom događaja te vrste želimo podijeliti naše znanje s visokoškolskim ustanovama koje su zadužene za obrazovanje kadrova spremnih pridružiti se modernom načinu poslovanja po završetku školovanja. Microsoft Lync omogućuje željeni razvoj praktičnih vještina studenata, povezivanje i suradnju unutar fakulteta ali i s kolegama s drugih sveučilišta, te predstavnicima poslovne zajednice - izjavila je Nina Kremenović iz Lanaco d.o.o. Studenti u Imagine Cupu 2014 Ulaz u finale Mic svijeta izborila je i ekipa sastavljena od studenata s Fakulteta informacijskih tehnologija pri Univerzitetu Džemal Bijedić Mostar. Studenti sa FIT-a, nakon pobjede na lokalnom Imagine Cup 2014 natjecanju u Bosni i Hercegovini s projektom pod nazivom Chemicalium u kategoriji inovacije, otputovali su na veliko finale natjecanja u sjedište 60 OpenInfoTrend 196/08/2014 Omar Krivošija, direktor Microsoft ureda u Bosni i Hercegovini Microsofta, Redmond - Seattle. Projekt Chemicalium kroz prateću Windows Phone aplikaciju omogućuje učenje kemije korištenjem pametnih telefona i NFC tehnologije te sam proces učenja čini zabavnijim. Microsoft Imagine Cup službeno je završen 1. kolovoza 2014. godine proglašenjem pobjednika u Washington State Convention centru u Seattleu. Pobijedila je ekipa Eyenaemia iz Australije s istoimenim projektom, odnosno aplikacijom. Ekipa iz Bosne i Hercegovine nije uspjela osvojiti jedno od prva tri mjesta u kategoriji Innovations. Ipak, autori Chemicaliuma odlično su obavili sve zadatke koje je Imagine Cup postavio pred njih i već su ostvarili određene kontakte koji bi im mogli pomoći u daljem razvoju aplikacije, prenosi portal info.ba. Imagine Cup natjecanje za Microsoft ima veliki značaj jer omogućuje studentima pokazati njihova znanja i inovativnost na globalnoj razini te da steknu iskustva koja im mogu pomoći pri ostvarenju njihovih snova. Izuzetno smo ponosni na činjenicu da će naša zemlja i ove godine imati predstavnike na najvećem tehnološkom studentskom natjecanju u svijetu te na izrazito uspješnu suradnju s Fakultetom informacijskih tehnologija iz Mostara - rekao je Omar Krivošija, direktor Microsoft ureda u Bosni i Hercegovini. INTSIKT 2014 U Tuzli je održan međunarodni simpozij iz informa- cijsko-komunikacijskih tehnologija, INTSIKT 2014. Na skupu je bilo stotinjak sudionika koji su imali priliku čuti 12 predavanja renomiranih profesora i eksperata sa sveučilišta iz Ujedinjenih Ljetna škola programiranja U Sarajevu je uspješno završena ljetna škola programiranja za sarajevske srednjoškolce. Centar za edukaciju i usavršavanja u oblasti informacijskih tehnologija Academy387 nedavno je pokrenuo ovaj program s namjerom da polaznici steknu novo znanje i vještine ili obogate već postojeće, prenosi portal eKapija.BA U dva petodnevna ciklusa, sudjelovalo je 30 mladih ljudi koji su imali priliku teorijski i praktično naučiti više o razvoju web-aplikacija koristeći različite tehnologije i programske jezike kao što su HTML, CSS, JavaScript, Ruby i PHP. Ljetnu školu web-developmenta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) putem projekta Partnerstvo za inovacije (www.innovation.ba). Domaćin tog događaja bio je HUB387, prvi tehnološki park u centru Sarajeva. Od jeseni 2013, kada je otvoren, postao je dom za više od 14 IT kompanija. Koncept HUB387 je okupljanje regionalne IT komune s ciljem izgradnje potentnijeg IT ekosustava, pospješujući suradnju, inkubaciju i brzi transfer znanja, kao i stvaranje klime koja ohrabruje inovacije i poduzetništvo. KONFERENCIJE Arapskih Emirata, Švicarske, Slovačke, Austrije, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Turske, Norveške i naše zemlje. Okvirna tema dvodnevnog Simpozija je Pametne tehnologije za pametnu budućnost. Inače, osnovni cilj INTSIKT-a svih ovih godina bio je povezivati akademsku zajednicu s industrijom i otvarati vrata novim projektima i suradnji. Na tom putu u Tuzli se do danas susrelo na stotine stručnjaka iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija sa 14 svjetskih sveučilišta. Prezentirano je više od 150 znanstvenih radova. Kao i prethodnih godina i ovogodišnji INTSIKT su organizirali fakulteti elektrotehnike sveučilišta u Ljubljani i Tuzli i BIT centar Tuzla. Dokazano nezaobilazni godišnji susret za prikupljanje ključnih informacija o okruženju u kojem ćete poslovati. Bez previše teoretiziranja. Konkretna i precizna predviđanja lidera poslovne i političke scene. Ključni podaci za planiranje vrlo izazovne poslovne 2015. 6. KONfERENCijA Zagreb, HYPO CENTAR IPI akademija 26. rujna 2014. Visoka škola za suvremeno poslovanje, informacijske tehnologije i tržišne komunikacije Internacionalna poslovno-informaciona akademija Tuzla, prva privatna visokoškolska ustanova u Tuzli, je 13. kolovoza 2014. press konferencijom službeno najavila početak svog rada. U sljedećoj akademskoj godini IPI akademija će upisati i prvu generaciju studenata na tri studijska programa: Informacijske tehnologije, Tržišne komunikacije i Suvremeno poslovanje i informatički menadžment, a planiran je upis 140 studenata. Riječ je o trogodišnjem stručnom studiju koji će studentima DaN VeLIKIH PLaNOVa Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2015. godini Organizator: Zlatni sponzori: Sponzori: Organizacijski partner: Medijski pokrovitelj: Generalni sponzor: www.liderpress.hr/konferencije/ Kontakt tel.: 01/6333-536; e-mail: [email protected] 1-1 DVP 2014 210x270+3mm.indd 1 9/2/14 3:37 PM pružiti znanja s kojima će već s dobivanjem diplome biti konkurentni na tržištu. - izjavio je mr. Damir Bećirović, direktor prve tuzlanske privatne visokoškolske ustanove. Većinski vlasnik akademije je građevinska tvrtka Tehnograd Company Tuzla. Pokrenuta stranica poplave.ba Damir Bećirović, direktor i Hamza Šarić većinski vlasnik IPI akademije Tuzla Dosadašnja iskustva su pokazala da zbog loše koordinacije prijeko potrebna pomoć mnogima nije stigla na vrijeme. Stranica poplave.ba trebala bi omogućiti bolju suradnju i organizaciju terenskih ekipa, donatora i svih građana koji pomažu na područjima pogođenim poplavama, prenosi portal federalna.ba Na poplave.ba građani mogu unositi podatke o potrebnim stvarima za određeno područje, mjesta na kojima se pomoć prikuplja. Osim toga, omogućeno je da volonteri koji čiste gradove ostave podatke gdje idu, kako ne bi došlo do gomi196/08/2014 OpenInfoTrend 61 >ICT vijesti Srbija PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ lanja na jednom mjestu, dok bi drugi bili bez prijeke pomoći u ljudstvu. Na stranici je dostupna mapa i popis svih prihvatnih centara u BiH, ali i mnoge druge informacije od koristi za humanitarne napore. Slične stranice već su pokrenute u Hrvatskoj i Srbiji te su se pokazale jako korisnim za nastradale. Elektronski registar administrativnih postupaka U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, održana je press konferencija povodom promocije Elektronskog registra administrativnih postupaka MVTEO BiH (u daljnjem tekstu: Registar). Registar je izrađen u suradnji s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom grupacije Svjetske banke i Švedskom razvojnom agencijom (SIDA). Dragiša Mekić, pomoćnik ministra u Sektoru za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja MVTEO BiH, izjavio je da su u Registru sadržane informacije o administrativnim postupcima kojima se reguliraju uvozne i izvozne aktivnosti. Registar je javan i objavljen je na web-stranici MVTEO BiH. IDC konferencija IDC Adriatics, agencija za analizu i konzalting ICT tržišta, organizirala je u suradnji sa svojim partnerima konferenciju u Sarajevu pod nazivom IDC IT Security and Datacenter Transformation Roadshow 2014. Nakon pokretanja CIO Kluba (direktora informatike) u Hrvatskoj, lokalni ured IDC-a, osnovao je nedavno i CIO Klub BiH putem LinkedIna te će se prvi službeni sastanak održati u hotelu Sarajevo nakon završetka konferencije. Cilj pokretanja takve grupe je povezivanje IT profesionalaca zaposlenih kod end usera i zajednički nastup prema vendorima. 62 OpenInfoTrend 196/08/2014 državne uprave i ponudila pomoć u razvoju web-prezentacije. Novi zakon? Predlaže se novi Zakon o zaštiti podataka i osobno- Porast IT tržišta Prema završenom godišnjem istraživanju analitičke kompanije IDC Adriatics, IT tržište u Srbiji u 2013. poraslo je u odnosu na prethodnu godinu, za 9,24 % dostigavši tako vrijednost od 1,02 milijardi dolara. Mjereno u lokalnoj valuti, vrijednost IT tržišta porasla je za 5,75 % u odnosu na 2012. godinu. Za 2014 godinu, IDC je inicijalno prognozirao daljnji blagi rast tržišta (oko 1,2 %), ali u svjetlu skorašnjih velikih elementarnih nepogoda ta se prognoza trenutno revidira. Zorana Jurić, menadžer IDC Adriaticsa za Srbiju, kaže: Većina tehnoloških kategorija u 2013. godini zabilježila je porast vrijednosti. U segmentu hardvera najsnažniji rast zabilježile su isporuke pametnih telefona i tableta, a blagi porast primjetan je i na tržištu pisača, prvi put nakon četiri godine konstantnog opadanja, dok je blago opala vrijednost isporučenih desktop računala. Tržište laptop-notebook računala pretrpjelo je najveći pad u vrijednosti isporuka. Blagi rast vrijednosti zabilježen je i na tržištu servera, dok je tržište uređaja za skladištenje podataka stagniralo. IT usluge su u 2013 činile 14 % tržišta, paketni softver zauzeo je 10,5 %, a osobna računala zauzela su 18,2 posto u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini. Udio ilegalnog softvera u padu BSA Softver alijansa objavila je krajem srpnja studiju s podacima o stopama softverskog piratstva u svijetu koja uključuje i Srbiju. Trend piratstva u Srbiji opada i u odnosu na 2011. godinu niži je za 3 posto i sad iznosi 69 posto. Time se pridonosi zaštiti intelektualnog vlasništva, stvaranju nove vrijednosti, razvoju domaće ekonomije, porastu poreznih prihoda i osiguravanju novih radnih mjesta. Najzaslužniji za pad stope piratstva u Srbiji su BSA te pоrеzna i tržišna inspеkciјa pri Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija. Državne ustanove na internetu Od 116 tijela državne uprave u Srbiji službenu web-stranicu ima 94 (81 posto), objavila je Uprava za digitalnu agendu. U odnosu na analizu provedenu 2012. broj državnih organa koji imaju službenu internet prezentaciju porastao je za sedam posto. Uprava za digitalnu agendu prezentirala je unaprijeđene smjernice za standardiziranu izgradnju web-prezentacija tijela sti. Već nekoliko godina postoji potreba da se postojeći zakon usuglasi s propisima EU i aktualnim domaćim potrebama. Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka - nakon dugogodišnjeg iščekivanja da Vlada predloži potrebne izmjene i dopune - izašao je u javnost sa svojim modelom zakona. Predloženo je da se zakonom obuhvate novi fenomeni kao što su: video nadzor, prijenos podataka u okviru oblaka, evidentiranje i korištenje biometrijskih podataka, zabrana objavljivanja JMBG-a preko interneta, fotokopiranja osobne iskaznice i putovnice te drugo. Google Street View stigao u Srbiju Servis Google Street View je promoviran 10. srpnja te je dostupan u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Zahvaljujući ovom servisu korisnici mogu virtualno pronalaziti i istraživati ulice putem panoramskih slika zabilježenih iz perspektive promatrača. Korisnik kroz virtualnu šetnju može pronaći određenu lokaciju i vidjeti kako izgleda okolina mjesta koje želi posjetiti. Servis Google Street View se koristi u pedesetak zemalja i ima ga oko 3000 gradova. Trgovina putem interneta U Srbiji se tijekom 2013. godine svakog dana na trgo- vinu preko interneta trošilo više od 22 milijuna dinara, pokazali su podaci Narodne banke Srbije (NBS). Prema toj evidenciji, prošle je godine u trgovini preko interneta na domaćim i stranim portalima potrošeno ukupno oko 8,16 milijardi dinara, što je 2,3 milijarde dinara više negoli u 2012. godini. Šest milijuna platnih kartica U Srbiji je krajem travnja 2014. postojalo samo oko šest milijuna platnih kartica. Od 2008. godine broj platnih kartica opada i aktivno ih je samo 48 posto. U sljedećem se razdoblju očekuje da će se uvođenjem novih servisa i tehnologija pridonijeti povećanoj primjeni platnih kartica. To može pridonijeti povećavanju prometa i suzbijanju sive ekonomije rečeno je na sastanku grupacije Za platne kartice u Privrednoj komori Srbije. E-Smart Systems Rješenjem Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija kom- panija E-Smart Systems upisana je u registar certifikacijskih tijela za izdavanje kvalificiranih elektroničkih certifikata. E-Smart Systems d.o.o. ima više od deset godina iskustva u radu s infrastrukturom javnih ključeva (PKI), upravljanja smart-karticama i razvojem softvera te ima certifikate za implementirani sustav upravljanja sigurnošću informacija po ISO 27001:2006 standardu i sustav upravljanja kvalitetom po ISO 9001:2005 standardu. Automatizirani procesi Fond solidarnosti uveo je automatsku obradu zahtjeva za naknade radnika koji rade u kompanijama u stečaju. Softverski je automatizirano vođenje pravnog postupka i to tako da se na osnovi podnesenih dokumenata i dostavljenih podataka automatski primjenjuju zakonske odredbe (Zakona o radu, Zakona o stečaju i Zakona o upravnom postupku), automatska izrada prijedloga za odlučivanje i automatska izrada odluka po podnesenom zahtjevu. Uvođenjem web-aplikacije povećana je produktivnost rada u Fondu za oko pet puta i osigurana je visoka ažurnost poslovanja. Iskustva iz Fonda solidarnosti pokazuju da je informatizacija poslovnih procesa pravi put modernizacije uprave koja će tako postati mnogo efikasnija i s manje službenika. INFOFEST 2014 Ovogodišnji INFOFEST održat će se od 28. rujna do 4. listopada u Miločeru-Budva. O programskoj orijentaciji ovogodišnjeg INFOFESTA rječito govori njegov moto UNLIMITED. Program INFOFEST-a 2014. uključuje izložbene, diskusijske i prezentacijske sadržaje, kao što su: Uspješni govore – prezentacije značajnih projekata i rješenja svjetskih i regionalnih ICT lidera; Međunarodna konferencija Regulatorna djelatnost u sektoru elektroničkih komunikacija; Messages, pozivna izlaganja vodećih svjetskih ICT stručnjaka; Prezentacije najuspješnijih autorskih radova na javnom natječaju INFOFEST-a i drugo. Više informacija o skupu i prijave za sudjelovanje naći ćete na: www.infofest.com. Usvojen je Etički kodeks Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) usvojila je Etički kodeks kojemu je cilj da svim pojedincima i pravnim subjektima povezanim s RNIDS-om preporuči moralna načela po kojima bi se trebali rukovoditi u svojoj suradnji s RNIDS-om. Etički kodeks RNIDS-a zasniva se na poštovanju nacionalnog zakonodavstva, društvenog morala, dobrih poslovnih običaja te međunarodnih standarda u oblasti interneta i drugo. Cijeli tekst Etičkog kodeksa možete naći na adresi: www.rnids.rs/ data/DOKUMENTI/Dokumenti%20skupstine/RNIDS-Etickikodeks-2014.pdf Potencijal za zapošljavanje ICT je sektor s najvećim potencijalom za zapošljavanje. Državna tajnica Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Tatjana Matić izjavila je da su informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) sektor s najvećim potencijalom za zapošljavanje. Ona je govorila na skupu 150 maturantkinja beogradskih gimnazija, kojima su se predstavile uspješne žene iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija, obrazovanja i poduzetništva. Matić je također kazala da država ima obavezu i odgovornost motivirati mlade ljude, usmjeravati ih kroz obrazovni sustav, boriti se protiv svih vrsta predrasuda u vezi s tim oblastima zanimanja te pridonijeti da djevojke ravnopravno sudjeluju u njima. Inicijativa za obilježavanje dana posvećenog motiviranju mladih žena da se opredijele za karijeru u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija, inženjerstva i prirodnih znanosti, potekla je od Republike Srbije, a prijedlog je prihvatila Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) 2010. godine. 196/08/2014 OpenInfoTrend 63 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ZA SNALAŽENJE U RAZNIM SITUACIJAMA I PRONALAŽENJE NOVIH RJEŠENJA POTREBAN JE SLOŽEN SKUP SPOSOBNOSTI, ALI I DRUKČIJE RAZMIŠLJANJE Inteligencija nije dovoljna PIŠE ANA RIBARIĆ GRUBER Inteligencija je jedan od najvažnijih uvjeta za uspjeh u različitim životnim područjima, pogotovo u karijeri. No, sama po sebi nije dovoljna - tu su još ljudske osobine, situacijski čimbenici... ali i sposobnost da drukčije razmišljamo i nalazimo nova rješenja za probleme s kojima se suočavamo. Jedno od specifičnih ljudskih obilježja, ono što nas razlikuje od ostalih živih bića je - kreativnost. I nteligencija se najčešće definira kao Prema Cattellovom tumačenju intelisposobnost snalaženja u novim situa- gencija nije samo jedna sposobnost već cijama kad nam ne pomaže ranije ste- dvije ovisne međusobno - jer viša fluidčeno znanje ili iskustvo. Istraživanja na na inteligencija znači veći potencijal za jednojajčanim blizancima koji nisu odra- razvoj kristalizirane. Mnogi autori koji stali zajedno pokazuju da među njihovim su se bavili istraživanjem inteligencije rezultatima postoji visoka korelacija, što smatrali su da se sastoji od raznih megovori da je inteligencija većim dijelom đusobno neovisnih sposobnosti što su genetski uvjetovana. To nas može nave- dokazivali činjenicom da netko može biti sti na zaključak da je naša inteligencija, izvrstan u jednom području, a prosječan a time i sve što ona čini lakše dostupnim, ili ispodprosječan u drugomu. nešto poput zgoditka na Rekorder po broju lutriji - da jednostavno različitih vrsta inteovisi o sreći. Dokazano je ligencije nedvojbeno Kreativni ljudi često i da se inteligencija u naje američki psiholog postižu iznadprosječne južem smislu mijenja tijeJ. P. Guilford, autor rezultate u standardnim modela prema kojem kom života – u djetinjstvu testovima inteligencije naglo raste, vrhunac popostoji čak 120 neovistiže u adolescenciji, zatim no ne vrijedi i obrnuto snih vrsta inteligencije. dugo stagnira, a u starijoj Guilford je taj model – visoka inteligencija dobi počinje opadati - najproširivao pa je dogune jamči kreativnost prije blago, onda sve brže. rao do gotovo nevjeMeđutim, praksa pokarojatne brojke od 180 zuje da mnogi stručnjaci izuzetno dobro neovisnih vrsta. Ipak, Guilford nije zafunkcioniraju ne samo prije odlaska u uzeo značajno mjesto u povijesti psihomirovinu, nego i puno duže. Američki psiholog R. Cattell tu je pojavu objašnjavao postojanjem dviju vrsta inteligencije Želite li provjeriti svoju inteligenciju (neovisno o tome što taj poda- fluidne koja se mijenja kao što je opisatak ne možete upisati u svoj životopis i što no i kristalizirane koja pomalo raste cijega ne možete promijeniti) otvorite interlog života do duboke starosti. Kristalizinetsku stranicu www.mensa.hr ili se prijarana inteligencija znači primjenu ranijeg vite na testiranje u Mensu - hrvatsku poiskustva i znanja pri rješavanju novih družnicu međunarodne organizacije koja problema, rječitost, sposobnost procjeokuplja ljude čiji je kvocijent inteligencije njivanja situacije i predviđanja. To je muviši od 98 % populacije. drost koju pomalo skupljamo kroz život. 64 OpenInfoTrend 196/08/2014 logije samo zbog kvantitativnog aspekta svoje teorije već zato što je prvi skrenuo pažnju na ono što su drugi istraživači jednostavno zanemarili. Naime, u svim standardnim testovima postoji samo jedno točno rješenje svakog zadatka, za razliku od stvarnih životnih situacija u kojima često postoji više rješenja koja mogu biti podjednako dobra. Guilford je razlikovao konvergentno mišljenje (ili konvergentnu produkciju) koje na temelju zadanih parametara vodi prema jednom cilju (takvo se mišljenje ispituje i uobičajenim testovima znanja u školama i na fakultetima) i divergentno mišljenje (ili divergentnu produkciju) koje vodi k različitim rješenjima. Ta vrst mišljenja je u zapadnjačkom školskom sustavu neopravdano zanemarena, a Guilford ju je smatrao iznimno bitnom za svakodnevni život. Upravo je divergentno mišljenje povezano s kreativnošću! Prema Guilfordu divergentno mišljenje ima nekoliko važnih obilježja. To su: fluentnost - raspolaganje brojnim idejama, fleksibilnost - mogućnost odmicanja od varijacija na istu temu i skretanje u drugom smjeru, originalnost - sposobnost iznalaženja potpuno novih ideja, ILUSTRACIJA JENIO VUKELIĆ Nekad se na kreativnost gledalo kao na sposobnost koju imaju samo sretnici, no danas prevladava stajalište da je kreativnost potencijal koji imaju mnogi, samo je pitanje dokle će se razviti. Razvijanje kreativnosti nije vezano isključivo za rano djetinjstvo što znači da za to nikad nije kasno. Najveća prepreka joj je rigidnost (krutost) mišljenja, odnosno nesposobnost promjene strategije rješavanja problema. Kreativnost koče i ljudske osobine povezane s rigidnošću ponašanja te neki okolinski čimbenici koji potiču takvo ponašanje. Brzina i stres također sprečavaju da razmišljamo izvan granica uobičajenog okvira i usmjeravaju nas na rješavanje problema na uobičajene načine, premda to u novim situacijama ne dovodi do rješenja. Jeste li spremni razmišljati izvan kutije ili ste zarobljeni u ustaljenim okvirima? Provjerite to rješavanjem sljedećih zadataka: 1. Pokušajte spojiti ovih devet točaka s četiri ravne linije ne dižući olovku s papira: elaboracija - sposobnost razrađivanja ideja u detalje, redefinicija - sposobnost novog načina upotrebe zadanih podataka ili materijala i osjetljivost za probleme uviđanje problema ili potrebe da se nešto poboljša. Istraživanja provedena na visokokreativnim ljudima često pokazuju iznadprosječne rezultate u standardnim testovima inteligencije (dakle, i kad je u pitanju konvergentno mišljenje), no ne vrijedi i obrnuto - visoka inteligencija ne jamči kreativnost. Također se pokazalo da kreativni pojedinci imaju neke zajedničke osobine. Većina ljudi zamišlja kreativce kao nekonvencionalne otkačenjake, osobe koje sanjare i samo čekaju da im nove ideje niotkuda padnu na pamet. Pokazalo se upravo suprotno: Kreativci puno znaju o području u kojem djeluju, jako su samodisciplinirani i puno rade (sjetimo se samo Leonarda da Vincija ili našeg velikana Nikole Tesle). Griješe kao i svi ljudi, ali ne odustaju zbog neuspjeha. Uporni su, nekonvencionalni i ne obeshrabruje ih nerazumijevanje okoline. Vodi ih intrinzična (unutarnja) motivacija - znatiželja ili želja da se riješi neki problem, a ne neka vanjska nagrada ili novac. 2. Pokušajte spojiti šest šibica tako da dobijete četiri jednakostranična trokuta: 5. Imate dvije posude - u jednu stane pet litara tekućine, a u drugu tri litre. Kako možete biti sigurni da ste u veću posudu ulili četiri litre vode, ako ni na jednoj posudi nema oznaka za zapreminu, a imate neograničenu količinu vode? 6. Na stolu su poredane tri pune i tri prazne čaše. Kako možete postići da se pune i prazne čaše izmjenjuju, ako smijete pomaknuti samo jednu? (Rješenja zadataka potražite na kraju članka) Nadamo se da su vas zadaci zaintrigirali, no ako ih niste riješili nema razloga za očajavanje. Mnogi se ljudi spotaknu već na prvom zadatku iako je rješenje jednostavno i ne zahtijeva nikakvo predznanje, osobito iz područja matematike (koja je još bauk u zapadnom obrazovnom sustavu). Riječ je o mentalnom setu - tendenciji da rješavanju problema pristupamo na način koji je ranije polučivao uspjeh. Mentalni set nije nužno negativna pojava jer nam omogućuje lakše i brže rješavanje uobičajenih problema. Problematično je kad nas uobičajeni pristup ne vodi do rješenja, a sprečava nas da razmišljamo izvan tog okvira. Zadatak broj četiri odnosi se funkcionalnu fiksiranost – usmjerenost na primarnu i uobičajenu funkciju predmeta. Funkcionalna fiksiranost otežava pronalaženje rješenja koje zahtijeva drukčiju uporabu predmeta od ustaljene. U anegdoti s barometrom (vidite okvir) funkcionalna fiksiranost manifestirala bi se tako da student nije u stanju dati nijedan drugi odgovor osim posljednjega. Kako misliti izvan kutije, spriječiti funkcionalnu fiksiranost i biti kreativniji? 3. U podrumu su tri prekidača u položaju ugašeno. Svaki od njih pali jednu žarulju u prizemlju. Kako utvrditi koji je prekidač povezan s kojom žaruljom, ako imate samo jedan pokušaj da se popnete u prizemlje i provjerite? 4. Imate li svijeću, kutiju šibica i čavliće, kako ćete pričvrstiti svijeću za zid, ako ne želite kad je zapalite da vosak kaplje na pod? 1 . Odvojite vrijeme za vlastiti kreativni projekt. To bi trebalo biti nešto što vas inače zanima, veseli i opušta, ali to ujedno treba shvatiti ozbiljno i tome se posvetiti, a ne odgađati unedogled. Često najveću kreativnost pokazujemo u hobijima jer nismo jako usmjereni na postignuće već uživamo u samoj aktivnosti. 2 . Prikupljajte informacije o području u kojem se želite razvijati. Bolje razumi196/08/2014 OpenInfoTrend 65 PSIHOLOGIJA jevanje pomoći će vam da lakše razvijete nove ideje i rješenja. 3 . Budite spremni riskirati. Svaka promjena donosi određeni rizik, ali bez toga nema napretka. 4 . Tražite alternativna rješenja za probleme (ne zaboravite da većina problema ima više mogućih rješenja). Što češće primjenjujte metodu oluje mozgova - brainstorming: nastojte pronaći i zapisati što više rješenja bez ikakvog ograničenja. I naoko neizvediva ili bizarna rješenja mogu nam poslužiti kao nadahnuće. 5 . Probudite dijete u sebi! Ponekad zaobiđite ono što radite na određeni način jer to se tako radi i pokušajte na svoj. 6 . Borite se protiv neugodnih emocija. Pesimizam, ljutnja, malodušnost, napetost i ostale neugodne emocije smanjuju motivaciju i blokiraju kreativnost. 7 . Ne bojte se neuspjeha! Što god počeli raditi postoji određena vjerojatnost da možda nećete uspjeti, ali neuspjeh ne treba uzimati kao nešto konačno već kao dio procesa rješavanja problema i priliku da nešto naučimo na pogreškama. Anegdota za razmišljanje Primjer suprotstavljenosti konvergentnog i divergentnog mišljenja, odnosno školskog i praktičnog rješavanja problema zabilježen je u poznatoj anegdoti. Student fizike dolazi na ispit na kojemu mu je postavljeno pitanje kako pomoću barometra izmjeriti visinu nebodera. Student spremno odgovara: Ako se popnemo na krov i za barometar privežemo uže te ga lagano spuštamo dok ne dotakne tlo, mjerenjem dužine užeta dobit ćemo visinu nebodera. Profesor odgovara da odgovor nije točan. Potom student nudi sljedeće rješenje - bacimo li barometar s krova i izmjerimo vrijeme slobodnog pada, a poznato nam je gravitacijsko ubrzanje, lako ćemo izračunati prevaljeni put, odnosno visinu nebodera. Profesor ponovno nije bio zadovoljan. Student nudi i treće rješenje: Postavimo li barometar po sunčanom vremenu na tlo, izmjerimo njegovu visinu, dužinu sjene koju baca i dužinu sjene nebodera možemo pomoću omjera izračunati visinu nebodera. Profesor odbacuje i taj odgovor. Student se ne da smesti - pričvrstimo li barometar za uže i upotrijebimo ga kao njihalo na vrhu nebodera i u podnožju, pomoću razlike u gravitacijskom potencijalu možemo izračunati visinu nebodera. Profesor je i dalje nezadovoljan. Student nudi novo rješenje - penjemo li se stubištem, prislanjajući okomito barometar uza zid, možemo zbrojiti koliko puta visina barometra ulazi u visinu nebodera te množeći toliko puta visinu barometra dobivamo visinu nebodera. Profesor i ovaj odgovor proglašava netočnim. Student dobiva novu ideju - možemo upitati pazikuću koliko je visok neboder i ponuditi mu barometar kao nagradu. Profesor je na rubu strpljenja, kad student konačno nudi očekivani odgovor - visinu nebodera izračunat ćemo pomoću razlike u tlaku na vrhu nebodera i u njegovu podnožju. Iako su svi prijašnji odgovori bili točni jer pomoću njih možemo doći do potrebnog podatka, profesor očekuje isključivo posljednji. Junaci ove anegdote su student danski nobelovac Niels Bohr - i njegov profesor, također nobelovac, Ernest Rutherford. tivne vas osobe mogu potaknuti i pomoći savjetom, dok su rigidne sklonije kritiziranju i obeshrabrivanju. Dobronamjerna kritika može pomoći, a ostalih se treba kloniti. 12 . Rješavajte zagonetke! One nisu samo razbibriga nego i prilika za vježbanje mozga. 8 . Želite li kvalitetno riješiti probleme odvojite za to dovoljno vremena. U vremenskoj stisci um se neprestano vraća na uhodane tračnice. 9 13 . Osmislite i druge vježbe - naprimjer, za što bi se neki predmet mogao upotrijebiti uza svoju standardnu namjenu. Otvorite nasumce knjigu i od rečenice koju prvu pročitate napravite priču. Kad čitate roman ili gledate film pokušajte zamisliti drukčiji kraj... . Ako vas blokira mentalni set ili funkcionalna fiksiranost, odmaknite se od problema i prebacite se na drugu aktivnost jer prisila i kreativnost jednostavno ne idu zajedno. Moguće je da vam rješenje jednostavno padne na pamet dok vam lutaju misli. ArhiU svim standardnim testovima postoji samo med se u anegdoti s is. Promijenite okrupitivanjem materijala od jedno točno rješenje ženje koje nas čekojega je bila napravljena svakog zadatka, dok sto navodi da razmišljamo kraljevska kruna nikako u stvarnim životnim na određeni način. Vrijedi nije mogao dosjetiti nasituacijama često pokušati razmišljati o pročina kako izmjeriti njeima više podjednako blemu na nekom drugom zin volumen (koji mu je ispravnih rješenja mjestu - u parku, vrtu... uz masu bio potreban da dođe do gustoće metala). . Nastojte se više družiti s kreativDa se nastavio mučiti s problemom i da nije nim ljudima ili barem onima koji ušao u kadu prepunu vode, možda ne bi bio se trude biti takvi. Možda ste pomislili da zapamćen po otkrivanju uzgona, nego po je kreativnost prijelazna - ne, nije. Kreaproblemu s osobnom higijenom... 10 11 66 OpenInfoTrend 196/08/2014 Rješenja zadataka s prethodne stranice: 1. Poteškoća u rješavanju ovog zadatka je u tome što se ograničavamo na zamišljeni kvadrat koji zatvaraju zadane točke. Ako izađemo iz tog okvira, problem postaje lako rješiv. 2. Načinite li od šest šibica piramidu, dobit ćete četiri jednakostranična trokuta. 3. Najprije upalite prvi prekidač pričekajte pet minuta i ugasite ga. Potom upalite drugi i popnite se u prizemlje. Drugi je očito povezan s upaljenom žaruljom, a opipavanjem ostalih utvrdit ćete koju pali prvi odnosno treći prekidač - prvi pali još toplu žarulju, a treći hladnu. 4. Za rješenje ovog problema treba se odmaknuti od uobičajene namjene predmeta. Ispraznimo li kutiju šibica i pričvrstimo je čavlićem za zid, dobit ćemo stalak za svijeću koji će ujedno spriječiti kapanje voska. 5. Prvo ulijte vodu u trolitrenu posudu i prelijte je u veću od pet 5 litara. Ponovno napunite manju i prelijte vodu u veću. U manjoj posudi ostat će litra vode. Sad ispraznite veću posudu i u nju ulijte jednu litru iz manje pa ponovno napunite manju i prelijte sadržaj u veću posudu. 6. Ako iz druge čaše prelijete tekućinu u petu čašu pomaknut ćete samo drugu i dobit ćete redoslijed puna-prazna. HR Business Arena 2014 New Age in Organizational Development & Human Resources Management 30th September – 1st October 2014 Croatian Employers' Association, Radnička cesta 52/I Zagreb 22nd – 23rd October 2014 Crowne Plaza Hotel/IDEA Learning Centar, Belgrade 196/08/2014 OpenInfoTrend 67 www.infoarena.biz +385 8180 58 123 456 FINA InfoBlokade 789 01 ...nij e blo kiran Više . o us www luzi n a .fina .hr Informirajte se na vrijeme! Provjerite jeste li vi ili poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi. Jednostavno pošaljite SMS poruku. Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela. 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu Pošaljite SMS poruku sa OIB-om poslovnog subjekta za kojeg želite saznati je li u blokadi na broj 818058 Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uključen) Cijena poslane poruke naplaćuje se prema cjeniku Vašeg mobilnog operatera. Operator usluge s posebnom tarifom: I.P.T. d.o.o., Miramarska 24, 10 000 Zagreb Davatelj usluge: Financijska agencija, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb Tradicija. Inovativnost. Partnerstvo.
© Copyright 2024 Paperzz
