2. REGIONALNA KONFERENCIJA ŠUMOPOSJEDNIKA JUGOISTOČNE EUROPE: 27.8.2014. - Zagreb, Hrvatska (Hotel Westin) ZAKLJUČCI I PREPORUKE Više od 150 sudionika ove vodeće regionalne međunarodne konferencije založilo se za veće promicanje održivog gospodarenja šumama i ne želi se pomiriti sa vrlo lošim stanjem u ovom sektoru. Konferencija se uglavnom usmjerila na prilike u privatnim šumama Hrvatske i zemalja regije JIE, a kroz stručna predavanja, rasprave i panel diskusije te kroz prezentacije sektorskih politika i najboljih praksi u privatnim šumama u Hrvatskoj, zemljama regije, kao i na razini EU, došlo se do zaključaka i preporuka koje uključuju slijedeća područja: ŠUME I KLIMATSKE PROMJENE Potrebno je intenzivno naglašavati prednosti šuma kod ublažavanja klimatskih promjena, posebice ulogu šuma u ciklusu smanjenja CO2 te isticati krucijalnu ulogu šuma u prijelazu na zeleno gospodarstvo, kao i veće korištenje drva kao održivog energenta, što su istovremeno glavni ciljevi EU politika. Stoga je važno očuvati i pojačati njihov ekološki kapacitet za otpornost i prilagodbu, uključujući i važne aktivnosti prevencije požara i drugih rješenja za prilagodbu. POTREBA USKLAĐENOSTI S EU PRAKSOM I REGULATIVOM Politika upravljanja privatnim šumama u Hrvatskoj i zemljama regije mora biti usklađena s glavnim strateškim okvirima EU, posebno s novom Šumarskom strategijom koja šumarstvo u EU pozicionira kao jednu od važnih gospodarskih grana. Privatne šume u EU s udjelom od 60% u vlasništvu dominiraju i predstavljaju važan segment gospodarstva. Znatne društvene i političke promjene tijekom proteklih 15 godina utjecale su na način na koji društvo EU-a gleda na šume i šumarstvo. S jedne strane, ekološke prijetnje sve više naglašavaju pozitivne aspekte šuma u regulativi i razvojnim smjernicama, ali ukupnu situaciju karakteriziraju sve veća potražnja za drvom iz šuma i ozbiljne prijetnje šumama. PRIVATNE ŠUME U HRVATSKOJ SU ZAPUŠTENE U Hrvatskoj je situacija u mnogome teža, budući da nedostaje strateški okvir, posjedi su usitnjeni, naglašen je diskontinuitet nadležnosti i česte administrativne promjene, a sve više operativnih problema kod rijetko aktivnih šumovlasnika stvara vrlo složeno okružje, zbunjuje ih i demotivira. Privatne šume u Hrvatskoj su zapuštene i gospodarski neiskorištene, a mnogobrojni usitnjeni vlasnici (600.000) većinom s malim parcelama nemaju ekonomski interes, stručnih znanja i odgovarajućih informacija o mogućim koristima i benefitima gospodarenja šumom. ČESTE POJAVE KRIMINALA Mnogobrojni gospodarski, trgovački, konzultantski, politički i medijski protagonisti na različite načine tumače moguće razvojne smjerove i odrednice privatnog šumarstva, što produbljuje krizu sektora i stvara podlogu za česte slučajeve kriminala i pustošenja šumskih posjeda. Sve više dolazi do izražaja tržišni pritisak i glad za drvom što omogućuje učestale pojave kriminala i čistih sječa privatnih posjeda, posebice onih čiji vlasnici ne vrše nadzor nad svojom šumskom imovinom te uslijed nejasnih zakonskih odredbi oko dozvola za sječe šuma koje se nalaze na zapuštenim poljoprivrednim površinama. ILEGALNE SJEČE SE ZANEMARUJU Posebno zabrinjavaju činjenice da se većina institucija proglašava nenadležnima i nije jasno tko treba pokrenuti mjere za otkrivanje i sankcioniranje opisanih pojava, posebno u manjim ruralnim sredinama. Zabrinjava što su u pojedinim otkrivenim kriminalnim radnjama uključeni i predstavnici policije ili stručnjaci-šumari koji su inače odgovorni za zakonitost i nadzor nad zakonom propisanim postupcima doznake, transporta i trgovine drva iz privatnih šuma. O tome svjedoče mnogobrojni slučajevi prijavljeni i sudski procesuirani od strane šumovlasnika ili njihovih udruga, ili otkriveni kroz rad policije, a o svemu tome postoje i medijski natpisi. Nažalost, sudski epilozi su neizvjesni sa simboličnim kaznama i prekršajnom odgovornošću, što potiče prijestupnike na ponavljanje kriminalnih djela, a dobra konjuktura energetskog drva stvara prigodu da se ukradenom drvu izgubi trag i sljedivost nakon što je drvo uobičajeno samljeveno u sječku. U SIVOJ ZONI ZAVRŠI 2/3 SIROVINE Aktivnosti Carinske uprave na otkrivanju i suzbijanju opisanih pojava su dobrodošle iz razloga što se glavnina trgovine drvom iz privatnih šuma odvija izvan poreznog nadzora, kroz neposrednu trgovinu prekupaca s uobičajeno nepoznatim odredištom drva. Situaciju otežava činjenica što privatne šume uglavnom nemaju certifikat o gospodarenju (sljedivosti) koji je potreban domaćoj drvnoj industriji kojoj time privatna sirovina postaje nezanimljiva, a ne postoji burza ili javna nadmetanja na kojima bi se rješavali viškovi roba iz privatnih šuma, poput sličnih u zapadnim zemljama. Prema procjeni stručnih krugova radi se o cca 600-700.000 kubičnih metara drva na godišnjoj razini okvirne vrijednosti od 190 mil. KN (25 mil. EUR) na kojima se ne naplaćuje PDV niti drugi propisani porezi. TREBA BOLJE INFORMIRANJE I MAPIRANJE - ZEMLJIŠNE KNJIGE SU NEUSKLAĐENE! Predlaže se pokretanje web sučelja za problematiku privatnih šuma. Za te potrebe ali i zbog unaprjeđenja općeg stanja u privatnim šumama predlaže se početak mapiranja i procjene stanja šumskih ekosustava u privatnim šumama preko nacionalnih sustava za obradu poljoprivrednih podataka (npr. ARKOD), a EU program LIFE+ može pomoći pri kandidiranju i mobilizaciji potrebnih financijskih resursa. Stanje u gruntovnim knjigama i katastru je veliko ograničenje energičnijem i bržem uvođenju reda u sektor privatnih šuma što treba riješiti međuresornim djelovanjem. RURALNI RAZVOJ JE PRILIKA ZA POBOLJŠANJE STANJA Šume su društvu sve potrebnije, a vlast može nizom poticajnih mjera izraziti vidljivu i konkretnu podršku ruralnim zajednicama koje ovise o šumama, budući da one pokrivaju velike dijelove ruralnih područja. Stoga su privatne šume na nekim područjima RH važne i presudne za budućnost ruralnog stanovništva, jer osiguravaju ključne prihode i na šumi bazirana radna mjesta. Nažalost, rijetki su slučajevi gospodarskog blagostanja uvjetovanog dobrim gospodarenjem šumama, kao što je to slučaj u nekim zapadnim zemljama. PREDVIDJETI FINANCIJSKA SREDSTVA ZA OKRUPNJAVANJE Pozdravlja se izrada i usvajanje programa Ruralnog razvoja uz prijedloge nekih dopuna koje trebaju uzeti u obzir postojeća ograničenja u privatnim šumama, prije svega osiguranje financijskih sredstava za okrupnjavanje šumskih posjeda kao glavnu osnovu za kvalitetnije i održivo gospodarenje privatnim šumama. Predlaže se da Vlada RH iskoristiti sva raspoloživa sredstva za ruralni razvitak u svrhu poboljšanja konkurentnosti, promicanja diversifikacije gospodarskih aktivnosti i kvalitete života stanovništva na ruralnim područjima i potakne dodatno promicanje društvenih funkcija održivog gospodarenja privatnim šumama, umjesto da one uglavnom ispunjavaju svoju ekološku funkciju, kao što je to sada slučaj. Predlaže se što intenzivnije dinamiziranje procesa usvajanja i implementacije programa već u 2015, te povećanje udjela za privatne šume iz naknade za OKFŠ-a, koja je sada nesrazmjerna udjelu od 22% u šumama RH. Predlaže se da se ta sredstva namjenski upotrijebe za uzgojne radove, zaštitu od požara i izgradnju šumskih prometnica, a što zapravo predstavlja osnovu gospodarenja u privatnim šumama. POTREBAN JE VITALNI EKOSUSTAV, ALI I VITALNE PILANE! Predlaže se osmišljavanje i provođenje aktivnosti koje će pridonositi uravnoteženju raznih funkcija privatnih šuma, zadovoljavanju potražnje i pružanju vitalnih usluga ekosustava te osigurati uvjete da šumski proizvodi budu plasirani na tržište po korektnim uvjetima te da cijeli lanac vrijednosti i subjekata koji svoje prihode temelje na privatnim šumama budu konkurentni i održivi sudionici u biogospodarstvu. Šumovlasnicima treba tržište sirovine, jer na razini EU se 58 % drvne sirovine prerađuje u domicilnim industrijama koje se temelje na šumama, što predstavlja oko 7 % proizvodnog BDP-a EU-a i približno 3,5 milijuna radnih mjesta te znatno doprinosi postizanju ciljeva industrijske politike EU-a. Preostalih 42 % koristi se za proizvodnju energije, što obuhvaća približno 5 % ukupne potrošnje energije u EU-u. Snažna industrija je jamstvo stabilnosti i dugoročnog otkupa sirovine iz privatnih šuma, a do sada se na tu mogućnost nije tako gledalo. ŠUMSKA BIOMASA MOŽE UNAPRIJEDITI ENERGETSKU BILANCU Prema predviđanjima Europske komisije biomasa će 2020. g. i dalje biti glavni izvor obnovljive energije. Sakupljanje biomase u privatnim šumama je zanemareno i prisutno u manjoj mjeri, a sustavi poljoprivrenih potpora u programima SAPARD i IPARD nisu predviđali takve mjere, iako je to slučaj i praksa u mnogim zemljama EU gdje se tijekom godine nadopunjuje poljoprivredna i šumarska djelatnost farmera. Apsurdno je da se kroz slične mjere stimulira izgradnja energana na biomasu u vlasništvu JLS ili u javno-privatnom partnerstvu, a ne potiče sakupljanje biomase čime bi se ostvarili višestruki učinci zapošljavanja i većeg korišetanja OIE. UVESTI KASKADNI SUSTAV U sektoru šuma učinkovito korištenje resursa znači korištenje istih na način koji smanjuje utjecaj na okoliš i klimu na najmanju moguću mjeru te daje prednost šumskoj proizvodnji koja ima veću dodanu vrijednost, otvara više radnih mjesta i pridonosi boljoj ravnoteži ugljika. Ti se kriteriji zadovoljavaju kaskadnim korištenjem drva. U nekim slučajevima mogu se pojaviti izuzeci, na primjer, kod velikih promjena potražnje za šumskim proizvodima ili izvanrednih situacija oko zaštite okoliša. U skladu s kaskadnim načelom, drvo se koristi prema sljedećem redoslijedu prioriteta: proizvodi od drva, produljenje njihova vijeka trajanja, ponovna upotreba, recikliranje, bioenergija i odlaganje. UOČAVA SE DEFICIT STRUČNE RADNE SNAGE Dobro obučena, kvalificirana i sigurna radna snaga čini stupove konkurentnijeg sektora privatnih šuma, a one u kojima se dobro gospodari oslanjaju se na kvalitetu i znanje šumovlasnika ili šumoposjednika, uključujući i potrebu za kvalificiranim šumskim upraviteljima gdje oni postoje, uobičajeno kod većih privatnih posjeda. Na tržištu nema dovoljno stručne radne snage. Stoga je u sustav obrazovanja, formalnog i neformalnog, potrebno uključiti i šumske radnike, kao i poduzetnike u dijelu pružanja šumskih usluga, što se već kvalitetno provodi preko Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. ZNANOST I INOVATIVNO PRIVATNO ŠUMARSTVO Radi poticanja inovacija u cijelom sektoru šuma potrebno je utvrditi koherentno i ambiciozno područje istraživanja koje se temelji na privatnim šumama. Trebalo bi svakako uzeti u obzir specifičnosti šuma kao što su dugi vremenski okviri za ulaganja i povrat investicija. Okvirni program EU-a za istraživanje i razvoj podupire sektor šuma, pa su šume već bile prisutne ranije u 7. okvirnom programu istraživanja, a sada su prisutne i programu Horizon 2020. Komplementarni rad moguće je planirati putem akcija i istraživačkih projekata u okviru COST programa. Cilj je povećati održivost sektora i njegov doprinos ruralnom gospodarstvu, povećati njegov kapacitet za suočavanje s biotičkim i abiotičkim stresovima te razviti učinkovitije i pametnije šumske proizvodne sustave i proizvode. MEĐURESORNO DJELOVANJE I KOHERENTNO POSTUPANJE - POTREBA ZA POREZNIM IZUZEĆIMA Na privatne šume se odnose razna međusektorska pitanja, a njihovi se ciljevi katkad znatno razlikuju. Potrebna je koordinacija, suradnja i komunikacija kako bi se postigla usklađenost i dosljednost svih državnih tijela i njihovih politika za privatne šume te njihovo bolje razumijevanje u stručnoj javnosti, prije svega kod šumovlasnika. Najbolji primjer je porezna politika koja, nažalost, ne potiče zamjene šumskih parcela, a ako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje proces okrupnjavanja bi se pokrenuo s mrtve točke. POTREBNA JE STRATEGIJA ZA PRIVATNE ŠUME Tijekom rasprave istaknuta je potreba za izradom strategije za privatne šume koja treba razviti i provoditi zajedničku viziju višenamjenskog i održivog gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj, definirati prioritete i ciljeve akcija, predvidjeti koherentno međusektorsko i međuresorno planiranje, financiranje i provedbu aktivnosti. Strategija također treba uspostaviti jasne mehanizme kontrole i nadzora, ocjenjivanja i sektorskog izvještavanja te revidirati sudjelovanje svih sektorskih dionika. Navedena strategija treba predstavljati ključno ishodište za razvoj politika povezanih sa privatnim šumama koje bi se trebale pozicionirati na način koji osigurava njihov značajniji doprinos gospodarskim i razvojnim ciljevima RH i EU. U Zagrebu, 28. kolovoza 2014. Marijan Kavran Direktor Hrvatski drvni klaster I. Kršnjavog 1, 10000 Zagreb Tel/fax.00385/ 1 6329 111, 6329-113 mob. 098 440 098 e-mail. [email protected]
© Copyright 2024 Paperzz
