IZVJEŠTAJ 17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Tuheljske Toplice, 25. – 27.10.2012. PROGRAM 17. JESENSKOG POSLOVNOG SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA ČETVRTAK, 25.10.2012. – SUBOTA, 27.10.2012., TERME TUHELJ ČETVRTAK, 25.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj 14.30 – 15.00 Otvaranje poslovnog sastanka: Gđa Sonja Borovčak, Županica Krapinsko-zagorske županije Prof.dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG 15.00 – 18.00 Prikaz modela dobre prakse (domaćini): 15.00 – 16.30 Aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije, Tanja Cujzek, prof. soc. pedagog, Obiteljski centar KZŽ Centar za mlade i nezavisnu kulturu Zabok, Ivana Radanović, Mreža udruga Zagor Primjeri međusektorske suradnje Službe za prevenciju ovisnosti, Svetislav Joka, dipl. psiholog, Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Zdravstvena ispravnost vode za piće u KZŽ, Irena Mikša, dipl.ing. prehrambene tehnologije, Zavod za javno zdravstvo KZŽ Razvoj izvaninstitucionalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe, Karolina Martinuš, dipl. soc. radnica, voditeljica Odjela socijalnog rada i psihosocijalne rehabilitacije Patronažna djelatnost u lokalnoj zajednici Krapinsko-zagorske županije, Marija Mirt, VMS, glavna sestra Doma zdravlja KZŽ 16.30 – 17.00 Pauza za kavu 17.00 – 18.00 Zabočka kuharica, univ. spec. Ružica Kotarski, prof., Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog „Zdravo i fino“ – projekt DND-a Zabok, Jasenka Borovčak, Tajnica DND-a Zabok 18.30 – 20.00 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže Zdravih gradova 2 PETAK, 26.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj 9.00 – 11.00 Prezentacije strategija (gosti-nacionalno): „Strateški plan razvoja javnog zdravstva Republike Hrvatske 2012. – 2015.“, dr.sc. Tamara Poljičanin, dr.med. „Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020.“, Ministarstvo zdravlja RH, dr.sc. Dario Sambunjak, dr.med. „Europska strategija Zdravlja za sve do 2020. godine“, prof.dr.sc. Selma Šogorić 11.00 – 11.30 Pauza za kavu 11.30 – 13.00 Radionica: „Razvoj mehanizama za unapređenje suradnje vertikalno i horizontalno) za implementaciju strategija“ Plenarna rasprava i zaključci, voditelji dr.sc. Aleksandar Džakula, gđa. Sonja Grozić-Živolić 13.00 – 14.30 Pauza za ručak 14.30 – 19.00 Posjeti (domaćini): Opća bolnica Zabok Muzej Krapinskih neandertalaca, Krapina 20.00 – 22.00 Zajednička večera, Klet „Kozjak“, Sveti Križ Začretje SUBOTA, 27.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj 8.30 – 10.00 Tematski sastanak županije i gradovi: „Ulaganje u rani razvoj – značaj predškolskog obrazovanja djece“ i „Planovi za evaluaciju programa Zdrave županije, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.00 – 10.30 Pauza za kavu 10.30 – 12.00 Izvještajna Skupština Hrvatske mreže Zdravih gradova, voditelj: prof. dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG Dnevni red: 1. Izvještaj o radu HMZG u 2012. godini 2. Dogovor o aktivnostima u 2013. godini 3. Razno 3 17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Tuheljske Toplice, četvrtak, 25. listopada 2012. 17. jesenski poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je sedamdesetak koordinatora i političara iz hrvatskih zdravih gradova i županija. Otvaranje Poslovnog sastanka bilo je kratko. Prisutnima su se obratile gđa Sonja Borovčak (o.d. župana – zamjenica župana) u ime domaćina Krapinsko - zagorske županije i prof.dr.sc. Selma Šogorić (nacionalna koordinatorica) u ime HMZG. U nastavku, tijekom poslijepodneva, predstavljeni su modeli dobre prakse domaćina Krapinsko - zagorske županije. U prvom su dijelu prikazane aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko - zagorske županije, Centra za mlade i nezavisnu kulturu Zabok te Mreže udruga Zagor, aktivnosti međusektorske suradnje Službe za prevenciju ovisnosti, Zavoda za javno zdravstvo KZŽ i aktivnosti na unapređenju zdravstvene ispravnost vode za piće u KZŽ, Zavoda za javno zdravstvo KZŽ, zatim proces razvoja izvaninstitucionalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe Doma za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad te Patronažna djelatnost u lokalnoj zajednici Doma zdravlja KZŽ. Iza pauze za kavu predstavljeni su projekti „Zabočka kuharica“, Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog i projekt „Zdravo i fino“ DND-a Zabok. 4 Aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko zagorske županije predstavila je gđa Tanja Cujzek, socijalni pedagog. U uvodnom dijelu ukratko je upoznala prisutne s redovnom djelatnošću Obiteljskog centra. Veći dio izlaganja posvetila je predstavljanju univerzalnih preventivnih programa koji su dopuna redovne djelatnosti. Prvi je program „Baby fitnes“, namijenjen djeci do 12 mjeseci starosti i njihovim roditeljima čiji je cilj poticanje rane stimulacije i ranog razvoja djeteta, kao i razvoj poticajnog roditeljstva. Projekt „Rastimo zajedno“ namijenjen je roditeljima djece predškolskog uzrasta s ciljem promicanja roditeljske odgovornosti, usvajanje znanja i vještina, osnaživanje roditelja i jačanje njihovih roditeljskih kompetencija u prvim godinama života djeteta. Program namijenjen roditeljima koji se nalaze na odsluženju kazne zatvora „Odgovorno roditeljstvo“ djelatnice Obiteljskog centra provode u kaznionici Lepoglava, u dva ciklusa sa po 8 radionica i sa ukupno 28 polaznika. Projekt je osmišljen s ciljem promicanja roditeljske odgovornosti i jačanja roditeljskih vještina. Projekt „Vjerujem u sebe“ usmjeren je na aktivnosti prevencije vršnjačkog nasilja i drugih neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih u KZŽ, a provodi se već četiri godine zaredom. Obuhvaćene su gotovo sve škole na području KZŽ, tako da je u 2011. god. u radionicama sudjelovalo gotovo 8000 učenika, roditelja i nastavnika. Projekt je usmjeren prema trima skupinama, i to djeci i mladima radi razvijanja socijalnih i emocionalnih vještina, roditeljima s ciljem podrške i informiranja te stručnim radnicima u školama s ciljem preventivnog djelovanja na pojavnost rizičnih ponašanja djece i mladih (vršnjačko nasilje, poremećaji u ponašanju, ovisnosti). Obiteljski centar već niz godina vodi i razna savjetovališta: Savjetovalište za mlade, Savjetovalište za roditelje u sklopu kojeg se provodi i Škola za uspješno roditeljstvo, Savjetovalište za buduće roditelje, Savjetovalište za osobe s invaliditetom. Niz programa Centar provodi u suradnji s drugim institucijama. U suradnji s PU krapinsko zagorskom provodi se projekt „Živim život bez nasilja“, a u suradnji sa Vijećem Europe kampanja „Jedno od pet“. Oba su programa namijenjena prevenciji nasilja među djecom. Projekt „Znam, hoću, mogu“ provodi se u suradnji s Centrom za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije. U 2012. godini započelo se s novim programom „Jačanje profesionalnih kompetencija“ namijenjenom edukaciji stručnih radnika s ciljem poboljšanja znanja i kompetencija stručnih radnika te uspostavljanju suradnje među ustanovama. Obiteljski centar tijekom godine organizira i brojne druge edukativne radionice, javna predavanja i tribine, kao i prigodno obilježavanje datuma relevantnih za rad obiteljskih centara. Osim već ranije navedenih ustanova, u dosadašnjem radu Obiteljski centar je razvio i kontinuiranu suradnju s Krapinsko 5 - zagorskom županijom, JLS, sudovima, centrima za socijalnu skrb, vrtićima i školama, udrugama mladih i udrugama osoba s invaliditetom, a po potrebi i s drugim ustanovama i organizacijama. U nastavku izlaganja iznijeta je statistika savjetodavne djelatnosti iskazana po broju i vrsti usluga i strukturi korisnika. Gđa Ivana Radanović predstavila je rad Centra za mlade i nezavisnu kulturu u Zaboku. Sam prostor u kojem Centar djeluje dat je od strane Krapinsko - zagorske županije na korištenje Mreži udruga Zagor - krovnoj organizaciji udruga mladih koja djeluje na području županije. 2009. godine započelo se s renoviranjem i uređenjem prostora te kupnjom tehničke opreme, a financirano je sredstvima EU fondova te Krapinsko - zagorske županije. U prostoru centra provode se različite aktivnosti: dnevni boravak, izložbe, koncerti, radionice i volonterski kampovi. Mreža udruga Zagor određena ja za nositelja Županijskog programa za mlade u čijem provođenju surađuje s brojnim subjektima: Krapinsko - zagorskom županijom, organizacijama civilnog društva, Zavodom za javno zdravstvo KZŽ, Domom zdravlja KZŽ, MUP - PU krapinsko - zagorskom i drugima. Aktivnosti Mreže udruga mladih uvrštene su i u Strategiju Krapinsko - zagorske županije te županijski Plan za zdravlje. Gosp. Svetislav Joka, psiholog predstavio je rad Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo KZŽ koji je Planom za zdravlje KZŽ određen kao nositelj većine aktivnosti na prioritetu „Prekomjerno pijenje alkohola kod osnovnoškolske i srednjoškolske populacije“. U svakodnevnom radu Centra većina korisnika dolazi zbog zlouporabe alkohola, dok je manji broj ovisnika o opojnim drogama. U području primarne prevencije ovisnosti, aktivnosti se provode u više smjerova: a) edukacija djece i mladih, stručnih suradnika, nastavnika i roditelja, b) poticanje i organizacija aktivnosti kvalitetnog provođenja slobodnog vremena kroz suradnju sa sportskim udrugama i udrugama mladih te c) provedbom 5 specifičnih preventivnih programa: „Znam, hoću, mogu”, „Što znam o...”, „Edukacija edukatora”, „Znanje daje prednost” i „Centar za prevenciju u zajednici”, dok je u pripremi implementacija programa „Trening životnih vještina“. Navedeni programi provode se u suradnji s Obiteljskim centrom KZŽ, MUP-om, osnovnim i srednjim školama, udrugama mladih, Krapinsko - zagorskom županijom, centrima za socijalnu skrb, Gradskim društvom Crvenog križa Krapina te uz kontinuiranu podršku medija. Razvijena je i suradnja s općinskim i županijskim sudovima, državnim odvjetništvom, Županijskim povjerenstvom za prevenciju ovisnosti, Županijskim vijećem za prevenciju kao i zajednicom klubova liječenih alkoholičara. Centar je razvio i međunarodnu suradnju, sudjeluje u redovitim edukacijama relevantnih institucija i tijela Europske unije te u projektu „Prevencija kriminaliteta s međunarodnim iskustvom“ u okviru programa za cjeloživotno učenje Leonardo Da Vinci. Gđa Irena Mikša, prehrambeni tehnolog iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ svoje je izlaganje o aktivnosti Zavoda na provedbi prioriteta Zdravstveno neispravna voda za piće započela s podacima o stanju vodoopskrbnog sustava prije početka rada na prioritetu. U to su vrijeme (2003/04 godine) na području županije postojala 4 javna poduzeća za distribuciju vode i 200 lokalnih vodovoda, zbog čega je čak trećina stanovništva koristila vodu iz lokalnih vodovoda. Kvaliteta i zdravstvena ispravnost takve vode, kao i stanje vodovodne mreže u lokalnim 6 vodovodima bili se nepoznati. Po definiranju prioriteta, imenovano je Povjerenstvo za očevid lokalnih vodovoda te se za početak započelo s prikupljanjem podataka o točnom broju lokalnih vodova na području svake pojedine JLS. Od 2006. godine pristupilo se i uzimanju uzoraka, po četiri puta godišnje, radi analize. Dobiveni rezultati bili su zabrinjavajući: (1) većina vodovoda bila je starija od 30 godina, u lošem stanju i neodržavana, njima su upravljale (u najboljem slučaju) općine, vodovodni odbori ili grupe građana, (2) postojalo je oko stotinjak vodovoda koji su opskrbljivali manje od 50 stanovnika dok je najveći broj opskrbljivao 50-100 stanovnika ili 100-200 stanovnika. Manji broj vodovoda opskrbljivao je vodom i do 4500 stanovnika, (3) analiza je pokazala da standardima udovoljava samo 5 vodovoda, da 30 samo uvjetno zadovoljava, a 87 je ocijenjeno kao vrlo loše. Od 553 izuzetih uzorka čak 92 % bilo je zdravstveno neispravnih. Potaknuti tim rezultatima, 2007. godine, uz kontinuiranu analizu vode iz lokalnih vodovoda, započeli su i edukaciju osoba koje se brinu o vodovodima, uveli informiranje i edukaciju stanovnika te u škole s najlošijim rezultatima analize vode postavili aparate s vodom za piće. Slijedeće godine aktivnosti su dopunjene i sa edukacijom djece u osnovnim školama, sa dijeljenjem brošura te prikazivanjem crtanog filma. Statistika Zavoda pokazala je da je sve navedeno dalo rezultate. Broj nezadovoljavajućih uzoraka smanjio se od 92% u 2006. godine na 60% u 2011. godini. Rad Doma za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad predstavila je gđa Karolina Martinuš, socijalna radnica. Lobor-grad zbrinjava 300-ak korisnika s područja cijele Hrvatske, a od 2011. započelo se i s provođenjem izvaninstitucionalnih programa skrbi (pomoći u kući) na području 7 jedinica lokalne samouprave te s programom organiziranog stanovanja uz podršku stručnih suradnika. Potonjim željelo se unaprijediti kvalitetu života određenog broja korisnika (smještenih u instituciji) njihovim smještanjem u manje stambene jedinice u lokalnoj zajednici. Programom se željelo i senzibilizirati te utjecati na svijest ljudi u lokalnoj zajednici. Provođenje organiziranog stanovanja provodi se kroz tri etape: a) Izdvajanje osoba u samostalni stambeni objekt unutar Doma, b) Izdvajanje osoba u samostalni stambeni objekt izvan Doma, c) Povratak osoba u matične sredine iz kojih su došli na smještaj. Kroz svoje izlaganje gđa. Martinuš je naglasila kako je psihička bolest puno više od zdravstvenog problema. Ona predstavlja i značajan socijalni problem, radi čega je i nužan multidisciplinaran pristup osobi (no) i zajednici u kojoj osoba živi. Ako se kronično psihički bolesnoj osobi omogući da ostane živjeti u svojem socijalnom miljeu i tu mu se pruži potrebna podrška, može se postići kvalitetan i zdrav život. U ovom procesu Dom sebe vidi kao inicijatora promjena i poticatelja procesa deinstitucionalizacije no ne u smislu potpunog ukidanja ustanove. Ovim će se programom omogućiti kvalitetniji način zbrinjavanja duševnog bolesnika i osigurati mogućnosti izbora samom bolesniku. Na kraju prezentacije predstavljen je još jedan program Doma - Psihosocijalna rehabilitacija psihičkih bolesnika u obitelji (patronaža) kao jedan od modela prevencije institucionalizacije. U najskorijoj budućnosti Dom planira izgradnju još 9 kuća za samostalno stanovanje te otvaranje dnevnog boravka za psihički bolesne odrasle osobe. 7 Patronažnu djelatnost u lokalnoj zajednici na području Krapinsko - zagorske županije predstavila je Marija Mirt, glavna sestra Doma zdravlja KZŽ. Na početku svog izlaganja ukratko je predstavila organizaciju patronažne djelatnosti i ulogu patronažne sestre koju je nazvala „sestrom u zajednici“. Naglasila je kvalitetan odnos i intenzivnu suradnju uspostavljenu sa svim bitnim akterima u lokalnoj zajednici: zdravstvenom službom, lokalnom upravom, organizacijama civilnog društva, vjerskim organizacijama i medijima. Patronažne sestre, osim provođenja različitih preventivnih programa, aktivne su članice različitih organizacija koje djeluju u lokalnoj zajednici u kojoj sestre žive i rade. Na području županije patronažna služba provodi različite programe edukacije i podrške, pa tako djeluje 8 grupa za potporu dojenja, provode se tečajevi za trudnice, zdravstveni odgoj u vrtićima i školama, postoje savjetovališta za pacijente u svim većim jedinicama lokalne samouprave. Patronažne su sestre angažirane i na aktivnostima u zajednici poput organiziranja zdravog doručka, mjerenja krvnog tlaka i šećera te organiziranja općenitih zajedničkih druženja povodom obilježavanja važnih datuma kao što su Dan bolesnika, Međunarodni dan zdravlja, Svjetski dan bolesnika, Međunarodni dan starijih osoba i drugi. Projekt Osnovne škole K. Š. Gjalskog „Zabočka kuharica“ predstavila je gđa Ružica Kotarski, prof. Pokretačka ideja projekta bilo je očuvanje tradicije, razvoj humanitarnog i volonterskog rada, izrada suvenira grada Zaboka te predstavljanje škole i grada u Hrvatskoj i u svijetu. Projekt je krenuo 2007. godine na inicijativu učenika Martina Kotarskog. Ideja je bila da se tiskanjem kuharice zaboravljenih tradicijskih zagorskih recepata na kajkavskom narječju prikupe novčana sredstva za učenika čija se obitelj nalazila u teškoj socijalnoj situaciji. Sredstvima prikupljenim tiskanjem prvog izdanja u 1000 primjeraka, u suradnji s GD Crvenog križa Krapina i Centrom za socijalnu skrb Zabok, podijeljeni su paketi hrane socijalno ugroženim obiteljima. Sam projekt prešao je nacionalne granice kada je esej učenika Martina Kotarskog o ideji i realizaciji projekta „Zabočka kuharica“ osvojio prvo mjestu na međunarodnom natječaju UNESCO-a i GOI PEACE FOUNDATION-a te priznanje za najbolju kuharicu za 2009. u Hrvatskoj (kategorija lokalnog izričaja i čuvanje tradicije) Gourmand Cookbook Awarda (sajam najboljih svjetskih kuharica). „Zabočka kuharica“ uvrštena je u područje Fund Raising (kuharica humanitarnog značaja) te je dobila pripadajući certifikat i naljepnice koje se smiju pridodati publikaciji (Winners Certificates and Stickers). Ono po čemu je projekt poseban, jest da polazi od učeničke inicijative, da je poduprijet od lokalne vlasti i udruga, usmjeren promicanju ideje očuvanja tradicije te humanitarnog i volonterskog rada učenika. Posebnost same kuharice je u tome da su recepti pisani na kajkavskom narječju, mjera je od oka, izbjegavaju se namirnice s masnoćama i šećerima (redukcija), upotrebljavaju se sezonske namirnice, količina pripremljene hrane mjeri se prema veličini obitelji, a sami obroci simboliziraju i obiteljsko okupljanje uz blagovanje. 8 Posljednja prezentacija tog dana bila je predstavljanje projekta „Zdravo i fino“ gđe Jasenke Borovčak, tajnice Društva Naša djeca Zabok. Na početku je predstavljena udruga DND Zabok i njezini ciljevi. U organizaciji DND-a, u Zaboku djeluje Logopedski kabinet čije usluge mogu koristiti svi zainteresirani roditelji bez uputnice nadležnog liječnika, Igraonica „Kutić slikovnica” namijenjena djeci koja nisu uključena u redovite vrtićke programe, Dječji zbor Zabočki mališani, Dječji forum i Dječje Gradsko vijeće, a provode se i kreativne radionice. U sklopu Akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ uređen je prostor Odjela pedijatrije OB Zabok (oslikani zidovi i uređen prostor za igru), a organiziraju se i različite aktivnosti za djecu smještenu na Odjelu. Značajan dio aktivnosti usmjeren je na prevenciju pretilosti djece. Tako se unutar Igraonice „Kutić slikovnica“ provodi promoviranje zdrave prehrane i organiziraju proslave rođendana u zdravom tonu. Kroz projekt „Zdravo i fino“, Dječje gradsko vijeće u suradnji sa Srednjom školom Zabok provodi niz aktivnosti namijenjenih promoviranju zdrave prehrane i zdravih prehrambenih namirnica kod djece: radionice zdravog kuhanja namijenjene djeci i roditeljima, posjet OPG-ima, savjetovanje „Prevencija pretilosti djece“ namijenjeno predstavnicima škola i dječjih vrtića, a u planu je i izdavanje zdrave kuharice. Na kraju izlaganja gđa Borovčak je naglasila kako je puno lakše mijenjati prehrambene navike djece nego odraslih, te je stoga važno već u najranijoj dobi krenuti s usvajanjem zdravih prehrambenih navika. Nakon prezentacija održan je sastanaka Predsjedništva HMZG (o sadržaju rasprave i zaključcima više u dijelu o Izvještajnoj skupštini). 9 Tuheljske Toplice, petak, 26. listopada 2012. Centralna tema 17. Jesenskog poslovnog sastanka bila je suradnja. Kroz prezentacije gostiju dr.sc. Tamare Poljičanin, dr.med., ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr.sc. Daria Sambunjaka, dr.med., savjetnika u Ministarstvu zdravlja RH prikazane su nacionalne strategije razvoja zdravstva i javnog zdravstva dok je prof.dr.sc. Selma Šogorić, dr.med. sa Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazala Europsku strategiju razvoja zdravlja do 2020. godine. Nakon prezentacija održana je radionica kojom su se trebali definirati mehanizmi suradnje (vertikalno i horizontalno) kojima će se omogućiti implementacija spomenutih strategija. „Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012. – 2020.“ s naglaskom na ključne aspekte suradnje tijekom izrade i u sadržaju strategije, prezentirao je dr. sc. Dario Sambunjak, dr. med., savjetnik za strateško planiranje u Ministarstvu zdravlja. Iako je izrađena u relativno kratkom roku, broj i kvaliteta suradnika uključenih u njenu izradu stalno su se povećavali, od užih radnih grupa – povjerenstava (do 20-tak stručnjaka) zaduženih za specifična pitanja, preko konferencije sa stotinjak sudionika, do javne rasprave i konzultacija s drugim ministarstvima. Naglašavanje „zdravlja u svim politikama” (health in all policies) i „zdravlja kroz cijelu vladu” (whole-of-government) naglašavaju predanost međuresorskoj suradnji. U samoj strategiji, suradnja s drugim sektorima i društvom u cjelini, jedno je od prioritetnih područja aktivnosti, i to opisana kao: međuresorna suradnja, suradnja s lokalnom i regionalnom samoupravom, suradnja s organizacijama civilnog društva i medijima. Strategijom je definirano pet strateških razvojnih pravaca: Poboljšanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu, Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava, Povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite te Poboljšanje pokazatelja zdravlja. Kao prioritetna područja aktivnosti do 2020. godine označeni su: Razvoj informatizacije i eZdravstva, Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, Jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, Jačanje preventivnih aktivnosti, Očuvanje financijske stabilnosti zdravstva te Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini. Dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izložila je „Strateški plan razvoja javnog zdravstva Republike Hrvatske 2012. – 2015.“. Suradnja u okviru sustava zdravstva kao i intersektorska suradnja istaknute su kao posebne vrijednosti već u samoj Misiji ovog dokumenta, a dr. Poljičanin istaknula je i neke teškoće u provedbi suradnje, kao npr. pitanje jurisdikcije (nadležnosti nad drugim resorima), nedostatne komunikacije i uvida u stanje (resursa i/ili prioriteta na lokalnim razinama). Prioriteti koje naglašava strategija su: Promicanje zdravlja, Prevencija bolesti i upravljanje preventivnim aktivnostima, Utjecaj okoliša i rada na zdravlje, Informatizacija javnozdravstvenog sustava, Razvoj analitičkih javnozdravstvenih kapaciteta, Reorganizacija sustava uz uspostavu funkcionalne mreže javnozdravstvene djelatnosti te Razvoj zdravstvene komponente sustava za rano uzbunjivanje i djelovanje na prijetnje zdravlju (EWRS). Shodno odabranim prioritetima, postavljena su i područja za mjerenje očekivanih postignuća kao npr. uspostavljen integralni informacijski sustav mreže zavoda za javno zdravstvo povezan s CEZIH-om i adekvatno ustrojenim informacijskim sustavima drugih sektora; smanjenje udjela 10 rizičnih ponašanja u populaciji vezano uz pušenje, pijenje alkohola, pretilost i tjelesnu neaktivnost; povećanje obuhvata ciljnih populacija nacionalnim programima ranog otkrivanja raka dojke na 70 %, i raka debelog crijeva na 45 % pozvanih na testiranje, odnosno započet program ranog otkrivanja raka vrata maternice, uspostavljen sustav upravljanja preventivnim aktivnostima te uspostavljen Fond za promicanje zdravlja itd. Primjer uspješne suradnje u izradi strategije, kao i najznačajnije ciljeve i smjernice „Europske strategije Zdravlja za sve do 2020. godine“ prikazala je prof.dr.sc. Selma Šogorić. Prof. Šogorić je naglasila da je cilj rada međunarodne skupine eksperata bio oblikovati europski okvir zdravstvene politike kojom će se podržati aktivnosti suradnje između različitih sektora vlade i društva s ciljem dostizanja boljeg zdravlja i blagostanja u zemljama članicama. Dokument „Zdravlje 2020.“ navodi četiri prioritetna područja djelovanja: ulaganje u zdravlje tijekom cjelokupnog života i jačanje ljudi (programi promicanja zdravlja u okruženju u kojem ljudi žive, rade ili se školuju); izazovi vezani uz vodeće nezarazne i zarazne bolesti (koje uzrokuju najveće breme bolesti u populaciji); jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima (i novonastalim zdravstvenim potrebama) te jačanje otpornosti zajednica (za izlaženje na kraj sa problemima uzrokovanim naglim i negativnim promjenama u okruženju). Radionica: „Razvoj mehanizama za unapređenje suradnje (vertikalno i horizontalno) za implementaciju strategija“ pokazala je da se suradnja deklarativno često propagira, no u praksi se ne dovoljno (kvalitetno) implementira. Hrvatska mreža zdravih gradova, kao i neki zdravi gradovi/zdrave županije pojedinačno dobar su primjer umrežavanja institucija i/ili pojedinaca sličnih interesa, ali i u tom su okviru naše spoznaje o suradnji uglavnom na razini (jednostranih) opažanja, dok objektivniji opis stanja suradnje ne postoji. Sudionici radionice iznijeli su niz specifičnih teškoća u uspostavljanju suradnje, posebno vertikalne, a kao barijere isticali su nedovoljnu komunikaciju ili odsutnost komunikacije, stalne promjene u sustavu, ograničene resurse… Upravni odjeli za zdravstvo imaju niz specifičnih zadatak vezanih uz različite nacionalne programe (posebice izvještavanja) koje značajno ometaju razvoje projekata i iscrpljuju postojeće resurse. Komunikacija županija i gradova sa Ministarstvom je slaba, što blokira mnoge projekte, ali i izvršavanje postojećih dogovorenih projekata. Zaključak je radionice da je potrebno unaprijediti komunikaciju i definirati ciljeve koji bi unaprijedili horizontalnu i vertikalnu suradnju, da je nužno utjecati na količinu poslova (izvještavanje, administriranje,…) koji onemogućavaju odvijanje redovitih aktivnosti ili značajno smanjuju kapacitet lokalne uprave te da treba razmotriti mogućnost pokretanja projekta za unapređenje vertikalne suradnje (s MZ) te ideju da se u Ministarstvu zdravlja imenuje osoba koja bi koordinirala suradnju sa županijama. Iza pauze za ručak domaćini su organizirali obilazak Opće bolnice Zabok te posjet Muzeju Krapinskih neandertalaca u Krapini. Prekrasno zajedničko druženje bilo je organizirano uz večeru u Kleti „Kozjak“ u Svetom Križu Začretje. 11 Tuheljske Toplice, subota, 27. listopada 2012. Prva aktivnost posljednjeg dana bila je zajednički tematski sastanak gradova i županija na temu „Ulaganje u rani razvoj - značaj predškolskog obrazovanja djece“. Naime, poznato je da temelji zdravlja u odrasloj dobi leže u prenatalnom životu i ranom djetinjstvu. Spori rast i manjak emocionalne podrške za vrijeme ovog razdoblja donosi rizik za loše tjelesno zdravlje tijekom života i smanjuje tjelesno, spoznajno i osjećajno funkcioniranje. „Jadne” socijalne i ekonomske okolnosti predstavljaju najveću prijetnju rastu djeteta, i „lansiraju" dijete u nisku društvenu i obrazovnu putanju (začarani krug siromaštva). U procesu izrade Europske strategije „Zdravlje 2020“ kroz izvještaj radne grupe „Rano djetinjstvo, obrazovanje i obitelj“ dobili smo i neosporne akademske dokaze koji potkrepljuju naše dosadašnje spoznaje o značaju ranog djetinjstva i važnosti intervencije u predškolsko doba. Vezano uz ulaganje u rani razvoj djeteta, tri elementa vode dobrom edukacijskom ishodu: poticajno okružje u obitelji, kvalitetno predškolsko obrazovanje (dugotrajnije) i kvalitetno osnovno obrazovanje. Djeca sa sva tri elementa imaju bolji edukacijski ishod od one se dva, ona sa dva bolji od one s jednim, ona sa jednim bolje od onih koji nemaju ništa… Temeljem dokaza cijelog niza do sada provedenih longitudinalnih studija, učinkovito predškolsko obrazovanje dokazano čini razliku u budućim postignućima djeteta. Pri tome je pet područja od posebne važnosti: kvaliteta verbalne interakcije odrasli - dijete, znanje i razumijevanje gradiva, znanje o procesu učenja kod male djece, podrška odraslih djeci kod razrješavanja konflikta i pomoć roditeljima da podrže učenje djeteta kod kuće. Kako je predškolska razina obrazovanja u ingerenciji gradova, svakako je potrebno razmotriti mogućnosti osnaživanja potencijala za zdravlje djece provođenjem ciljanih intervencija u najranijoj dobi. Na završetku tematske radionice kratko je predstavljen plan provođenja regionalnih evaluacijskih radionica vezano uz evaluaciju Programa Zdrave županije. 12 HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA ZAPISNIK S IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE održane 27. listopada 2012. u Tuheljskim Toplicama Na kraju Poslovnog sastanka održana je Izvještajna skupštine HMZG. Prisutni su bili predstavnici gradova Poreča, Rijeke, Vinkovaca, Zaboka, Zagreba i Labina te županija Istarske, Primorsko - goranske, Krapinsko - zagorske, Međimurske, Bjelovarsko - bilogorske, Vukovarsko - srijemske, Požeško - slavonske, Zadarske i Zagrebačke. Dnevni red je obuhvatio: 1. Izvještaj o radu HMZG u 2012. godini 2. Dogovor o aktivnostima u 2013. godini 3. Razno Ad 1) Izvještaj o provođenju aktivnosti Mreže u 2012. godini prezentirala je prof.dr.sc. Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Mreže. U skladu s prihvaćenim programom rada Predsjedništva, predstavnici gradova i županija zastupljeni u Predsjedništvu HMZG počeli su preuzimati značajnije veće obveze u provođenju redovitih aktivnosti Mreže. Vinkovci imaju potpunu samostalnost u organizaciji i provođenju Sajma zdravlja, Istarska županija i gradovi Poreč i Labin u organizaciji tečajeva Motovunske ljetne škole te gradovi Vinkovci i Poreč u predvođenju tematske grupe Zdravo urbano planiranje (edukacija urbanista i ostalih inženjerskih struka koje sudjeluju u procesu oblikovanja prostora). Prevođenjem ključnih dokumenata Eu SZO nastalih u procesu izrade Zdravlja 2020. i oblikovanjem (na dokazima temeljenih) smjernica, predstavnici gradova Vinkovaca i Poreča priredit će materijale koje će moći koristiti urbanisti svih drugih hrvatskih gradova. Sukladno „predviđenoj decentralizaciji“, Suportivni centar će donekle zadržati svoju koordinacijsku ulogu (posebno vezano uz horizontalno i vertikalno umrežavanje s drugima), ali značajno smanjiti izvršnu. Ključni dio djelovanja Suportivnog centra biti će uvođenje spoznaja akademskog javnog zdravstva u svakodnevnu praksu lokalne samouprave no pri tom će biti jasno razlučeno što je dio paketa vezan uz članstvo u Mreži (i članarinu), a koje se „usluge“ ugovorno plaćaju preko Fakulteta. Tijekom 2012. godine značajan je naglasak stavljen na međunarodnu suradnju Mreže sa regionalnim i Europskim partnerima. Od 21. do 23.03.2012. godine, hrvatska je Mreža bila domaćin edukacijske radionice za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe. Tijekom sastanka u Dubrovnik (Babin kuk, Hotel „La Croma“) članovi HMZG bili su u mogućnosti čuti iskustva drugih nacionalnih mreža vezano uz suradnju s drugim partnerima i vezano uz projekte jačanja socijalne kohezije. Selmina pozicija nacionalne koordinatorice za zdravlje, u Mreži za zdravlje jugoistočne Europe (imenovanjem Ministra Ostojića u proljeće 2012. godine) koja okuplja visoku razinu donositelja odluka deset zemalja regije, omogućava nam učinkovitiji pristup (u davanju podrške) susjednim zemljama u razvoju projekta Zdravi grad i provođenju procesa akreditacije (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija, Bugarska, Rumunjska, Moldova). 13 Vezano uz provođenje istraživanja potreba jedno-roditeljskih obitelji, u 2012. godini održane su dvije velike edukacijske radionice. Uvodna radionica za članove gradskih istraživačkih timova održana je početkom svibnja 2012. Sudjelovali su predstavnici gradova Dubrovnika, Poreča, Rijeke, Labina i Zagreba. Radi troškova putovanja, dogovoreno je da sastancima prisustvuje gradski koordinator istraživanja sa manjim brojem članova lokalnog tima. Sudionici radionica kod kuće će prenijeti informacije širem gradskom istraživačkom timu koji treba uključivati predstavnike gradskih odjela (zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje), obiteljski centar i centar za socijalnu skrb, dom zdravlja (patronažne sestre, pedijatre, liječnike obiteljske medicine), zavod za javno zdravstvo (liječnici školske medicine, psiholozi, socijalni pedagozi) i zainteresirane nevladine udruge. U istraživanju će se koristi strategija namjernog uzorkovanja „informacijama bogatih“ ispitanika, jedino ograničenje biti će dob djeteta (ispod 7 godina) i dob majke/oca (ispod 35 godina). Kao podloga za vođeni intervju služit će nekoliko grupa pitanja vezanih uz obilježja roditelja (dob, obrazovna struktura, zaposlenost, razlozi jedno-roditeljskog statusa, gdje i s kime žive, financijska situacija), podršku koju imaju u brizi oko djeteta (podrška ili odsustvo podrške obitelji, uključenost drugog roditelja u obaveze oko djeteta, psihološka i socijalna pomoć, pomoć prijatelja, pomoć od institucija), zdravlje i kvalitetu života (prehrana, zadovoljene potrebe za slobodnim vremenom, kulturom, odnos prema vlastitom i djetetovom zdravlju), provođenje vremena s djetetom, potrebe (osobne i u odgoju djeteta). Intervju će voditi (za tu priliku posebno) educirane patronažne sestre. Vođeni intervju biti će sniman i prepisan za obradu. Druga radionica, edukacije intervjuera održt će sa početkom prosinca 2012. u ŠNZ „A. Štampar“, a gradovi do tada trebaju definirati uzorak (pronaći 15/20 roditelja spremnih na razgovor) i naći patronažne sestre koje se žele educirati i provesti vođeni intervju s roditeljima. Nakon deset godina provođenja došlo je vrijeme za zaokruživanja projektnog ciklusa Programa „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje“ (Zdrave županije). Prof. Vuletić, Aco i Selma su (na prethodno održanoj radionici sa županijama) predložili proces i instrumente za evaluaciju. Tijekom studenog i prosinca 2012. održat će se četiri jednodnevne evaluacijske radionice (po regijama) sa županijskim timovima za zdravlje. Od ostalih značajnih aktivnosti u 2012. posebno je dobro obilježen Svjetski dan zdravlja 2012. posvećen starima, održane su četiri edukacijske radionice sa širim timom projekta Zagreb – zdravi grad, održan je prvi tjedan preventive i savjetovanje županija na temu Palijativne skrbi. Tim za zdravlje Istarske županije samostalno je proveo evaluaciju te na konsenzus konferenciji odabrao nove županijske prioritete za zdravlje. Ad 2) Dogovor o aktivnostima Mreže u 2013. godini Redovite aktivnosti Mreže u 2013. godini biti će maksimalno obojane temom naše 25. Obljetnice, tako da ovoga puta idemo na „koncentriranje obilježavanja“ na tri četiri termina, a vezano uz centralna događanja Mreže (nemamo snage ni resursa za Kampanju sličnu onoj iz 2008.) 17. Sajam zdravlja održat će se od 19. do 21. travnja 2013. u Vinkovcima (ne više na prostoru Lenije nego) u centru grada - u Hotelu Slavonija (i okolici). Uz već tradicionalne aktivnosti i Forumeovoga puta napravit ćemo promociju novog broja Epohe zdravlja i organizirati tzv. Slavonski zdravstveni forum. 14 Dan zdravih gradova, 20. svibnja 2013. obilježit će se lokalnim tiskovnim konferencijama na lokalnim/regionalnim medijima s temom npr. Što je projekt Zdravi grad donio našem gradu? (po čemu je naš grad bolji, isti, drugačiji nakon 5, 10, 15…godina lokalnog razvijanja projekta). Gradovi i županije mogu prirediti individualni program (na punktovima Zdravog grada), ali bismo preporučili povezivanje gradova u županijama (i sa županijama) oko 20. svibnja kako bi se demonstriralo povezivanje horizontalnog i vertikalnog (o kojoj smo govorili u Tuhelju). Selma će istražiti mogućnost nacionalne promocije 20. svibnja u tiskanim i elektronskim medijima. Svakako je važno da informacije o događanjima obilježavanja Dana zdravih gradova barem mjesec dana ranije javite Suportivnom centru da se može oblikovati jedinstveni nacionalni promotivni pristup. 20. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja održavla bi se krajem lipnja i početkom srpnja 2013. godine u Grožnjanu (Mediji i zdravlje, možda Zdrave radne organizacije), Motovunu (Zdravstvena politika ili Sustav zdravstva), Poreču (Zdravo urbano planiranje i Dječje filmsko stvaralaštvo), Labinu (Škole demokracije) i možda nekim novim lokacijama u Istri. 18. Poslovni sastanak HMZG održao bi se od 3. do 5. listopada 2013. u Biogradu i domaćini bi mu bili grad Biograd na moru i Zadarska županija. Domaćini su potvrdili gostoprimstvo, centralna tema još nije dogovorena. Epoha zdravlja bila bi pregledni broj u kojem će gradovi i županije, članovi Mreže, prikazati najznačajnije (najuspješnije) aktivnosti/događaje iz protekle tri godine. Uvodnik će biti prikaz Europske strategije Zdravlje 2020 (Selma) u kojoj Zdravi gradovi imaju vrlo značajnu ulogu, dok bi druge relevantne strategije (nacionalna razvoja zdravstva i javnog zdravstva) bile prikazane u drugom dijelu teksta. Duško će odmah iza Nove godine poslati poziv za priloge koji će se prikupljati do kraja veljače 2013. Tiraža Epohe biti će 5.000 komada i biti će tiskana do Sajma zdravlja. U aktivnostima obilježavanja 25 godina Zdravih gradova koristit ćemo već postojeći logo s jabukama koji smo imali za 20 godina. Mreža će pomoći da se u postojećim materijalima naprave grafičke izmjene i priprema, a gradovi i županije će sami (uz dozvolu Mreže) napraviti plakate, majice, bedževe i ostalo te prepoznatljive logo tipove staviti na web stranice gradova uz medijske članke i događanja tijekom godine. Sve naslovnice Epoha zdravlja mogu biti napravljene kao kaširane fotografije pa izložene povodom 25. godišnjice rada (Selma će se raspitati koliko to može koštati) pa tko želi može koristiti i taj oblik promocije. Preostao je značajan broj starijih brojeva Epohe zdravlja (pa i knjiga) koje članovi mogu preuzeti i podijeliti suradnicima i građanima tijekom lokalnih događanja (nazvati Anu Petrić na ŠNZ). Ostale nacionalne aktivnosti Mreže u 2013. Tijekom 2013. slijedi terenski dio provođenja istraživanja potreba jedno-roditeljskih obitelji. Odabrane su i educirane patronažne sestre koje će provoditi intervjue. Uzorak roditelja će biti formiran do kraja siječnja, a intervjui provedeni i prepisani (u elektronski format) do kraja veljače 2013. godine. Prve rezultate očekujemo krajem svibnja kada će se organizirati slijedeća radionica na kojoj će se raspraviti rezultati i razmotriti intervencije. Sa odabranim (zajedničkim) intervencijama krenut će se početkom jeseni. 15 Rezultati evaluacije programa Zdrave županije biti će dostupni krajem travnja pa Evaluacijsku konferenciju možemo organizirati prije ili tijekom Motovunske ljetne škole. Suradnja HMZG sa županijama i gradom Zagreb nastavit će se ciljano (definirani međusobni ugovori) vezano uz pomoć u evaluaciji programa, pokretanju novog ciklusa planiranja za zdravlje (novi prioriteti) i u organizaciji funkcionalnog modela Palijativne skrbi. Međunarodne aktivnosti Mreže u 2013. Osim već najavljenih događanja vezanih uz Europsku mrežu zdravih gradova SZO Edukacijskog sastanka nacionalnih koordinatora u Kopenhagenu od 13. do 15. ožujka 2013. i Tehničke konferencije Zdravih gradova EU SZO u Izmiru od 20. do 22. lipnja 2013., očekujemo vrlo intenzivnu suradnju sa susjedima kroz Mrežu za zdravlje jugoistočne Europe (SEEHN) a tako i intenzivniju suradnju sa međunarodnim agencijama partnerima (EuroHealthNet, Bolnice koje promiču zdravlje, HOPE, Međunarodna organizacija za migracije, Europski Parlament i druge …) Izvještajna skupština završila je s radom u 12.00 sati te je time zatvoren program 17. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG. Izvještaj pripremili: Martina Gregurović Šanjug, Sonja Grozić - Živolić, Aleksandar Džakula i Selma Šogorić 16 Popis sudionika 17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Tuheljske Toplice, četvrtak, 25. listopada 2012. 1. Barlović Ferenčak Željka Bjelovarsko-bilogorska županiija 7. Božić Krešimir, dipl.iur. Ravnatelj Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije M.Crikvenca 1, Krapina Tel: 049 373 411 Fax: 049 373 413 [email protected] 2. Basanić Čuš Nataša, psihologinja Koordinatorica Zdravi grad Poreč, Grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 Fax: 052 428 077 [email protected] 8. Božić Tončica, dipl.psiholog Psiholog Centar za socijalnu skrb Krapina D.Domjanića 6, Krapina Tel: 049 492 108 Fax: 049 371 649 [email protected] 3. Bernaca Ljiljana Tajnica Zdravi grad Poreč, Grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 Fax: 052 428 077 [email protected] 9. Buzjak Katica, dipl.MS OB Zabok Bračak 8, Zabok Tel: 049 204 372 Fax: 049 204 382 [email protected] 4. Bijelić Lidija, dr.med. Pročelnica Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, Međimurska županija R.Boškovića 23, Čakovec Mob: 099 7358 586 Fax: 040 374 177 [email protected] 10. Ceronja Ivana, dr.med. Voditelj službe za javno zdravstvo i socijalnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije Matice Hrvatske 15, Bjelovar Tel: 043 247 245 043 247 204 [email protected] 5. Borovčak Jasenka Tajnica DND-a DND Naša djeca Zabok Mob: 098 933 2055 [email protected] 11. Cerovec Duško, dr.med. Ravnatelj Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Lj.Gaja 2, Krapinske Toplice Mob: 099 3173 1414 Fax: 049 232 140 [email protected] 6. Borovčak Sonja Županica Krapinsko-zagorska županija Magistartska 1, Krapina Tel: 049 329 212 Fax: 049 329 211 [email protected] 17 12. Crkvenčić Zlatko, dr.med. Krapinsko-zagorska županija 19. Franjčec – Capar Zorica, dipl.iur. Pročelnica Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrv, udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija Magistartska 1, Krapina Tel: 049 329 078 Fax: 049 329 079 [email protected] 13. Cujzek Tanja, prof.soc.pedag. Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije F.Galovića 1C, Krapina Tel: 049 317 193 [email protected] 20. Gađe Okić Tatjana, dr.med. Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 502 146 [email protected] 14. Čačić Krunoslav Josip Zavod za javno zdravstvo Vukovarskosrijemske županije 15. Čuljak Ksenija, prof.defektologije Pročelnica Zagrebačka županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb Tel: 01 6009 430 Fax: 01 6009 432 [email protected] 21. Goluban Danica, MS Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 502 146 [email protected] 22. Gregurović Šanjug Martina, dipl.soc.radnik Viša stručna suradnica za socijalnu skrb Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Magistratska 1 49 000 Krapina Tel: 049 329 078 Fax: 049 329 079 [email protected] 16. Deže Starčević Irena, prof. Voditelj projekta Rijeka – zdravi grad Grad Rijeka, Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 624 Fax: 051 543 4502 [email protected] 17. Dogan Nada, dr.med. Ravnateljica Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije M.Crkvenca 1, Krapina Tel: 049 371 324 Fax: 049 371 418 [email protected] 23. Grozić-Živolić Sonja, prof.psihologije Pročelnica Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 372 155 Fax: 052 372 154 [email protected] 18. Džakula Aleksandar, dr.sc., dr.med. Hrvatska mreža zdravih gradova Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Rockefellerova 4, Zagreb Tel: 01 4590 185 Fax: 01 4684 441 [email protected] 24. Horvat Dunja Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije F.Galovića 1C, Krapina Tel: 049 317 193 [email protected] 18 25. Horvatek Ivana, dr.med. Voditelj službe Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Lj.Gaja 2, Krapinske Toplice Mob: 091 3173 440 [email protected] 31. Karlić Mladen, dr.med. Gradonačelnik, Grad Vinkovci Bana Jelačića 1, Vinkovci Tel: 032 337 201 Fax: 032 332 624 [email protected] 32. Koražija Nataša, dipl. soc. radnica Ravnateljica Centar za socijalnu skrb Samobor Zagorska 1, Samobor Mob: 095 900 1960 [email protected] 26. Hriberski Zrinka, MS Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 502 146 [email protected] 33. Kordić Vesna, dipl.iur. Pročelnica Upravno odjel za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč Obala maršala Tita 5/I, Poreč Tel: 052 451 099 Fax: 052 434 868 [email protected] 27. Jadan Tomislav, dipl.oec. Ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 467 425 Fax: 049 467 152 [email protected] 34. Kotarski Ružica OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Mob: 099 516 3671 Tel: 049 226 582 [email protected] 28. Joka Svetislav, dipl.psiholog Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 373 767 Fax: 049 371 213 [email protected] 35. Kovačević Jasmina Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije 29. Josipović Iva, mr.sc. Viša savjetnica Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Primorsko-goranska županija Slogin Kula 2, Rijeka Tel: 051 351 926 [email protected] 36. Krajnović Franka, prof. pedagogije i sociologije Savjetnica Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 417 [email protected] 30. Juraga Pavlinec Dunja, dipl.oec. V.d. ravnateljice Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije Ul.grada Vukovara 77, Zagreb Tel: 01 3319 109 [email protected] 37. Krešić Kata, dr.med. Ravnateljica Zavod za javno zdravstvo Vukovarskosrijemske županije Zvonarska 57, Vinkovci Tel: 032 370 428 Fax: 032 369 271 [email protected] 19 38. Lukšić Erik Pročelnik Upravni odjel za društvene djelatnosti, Grad Pula, Forum 1, Pula Tel: 052 371 930 Fax: 052 215 380 [email protected] 44. Milotti Ašpan Sandra, psihologinja Psiholog-terapeut Zdravi grad Poreč, Grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 Fax: 052 428 077 [email protected] 39. Maras-Tkačuk Davorka, dipl.oec. Pomoćnica pročelnice Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 372 152 Fax: 052 372 154 [email protected] 45. Mirt Marija, VMS Glavna medicinska sestra Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije M. Crikvenca 1 Mob: 098 227 818 Fax: 049 301 418 [email protected] 46. Modrušan Eni, dipl.iur. Zamjenica gradonačelnika Grad Labin Titov trg 11, Labin Tel: 052 8520 731 [email protected] 40. Martinuš Karolina, dipl.soc.radnica Voditeljica odjela socijalnog rada i psihosocijalne rehabilitacije Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad Markušbrijeg 131, Loborgrad Tel: 049 430 087 [email protected] 47. Mužar Sertić Miljenka, dipl.soc. radnica Viša stručna suradnica za socijalnu skrb Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrv, udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija Magistratska 1, Krapina Tel: 049 329 078 Fax: 049 329 079 miljenka.muž[email protected] 41. Mavar Mladen, dr.sc., dr.med. Ravnatelj Psihijatrijska bolnica Ugljan Otočkih dragovoljaca 42, Ugljan Mob: 091 2320 046 Fax: 023 288 183 [email protected] 48. Perhat Ankica, dipl.oec. Pročelnica Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Grad Rijeka Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 626 [email protected] 42. Mikulčić Tihana, socijalna pedagoginja Savjetnica Upravni odjel za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč Obala maršala Tita 5/I, Poreč Tel: 052 451 099 Fax: 052 434 868 [email protected] 49. Petrić Ana, dr.med. Zadarska županija 43. Mikulec Mikac Dušanka, psihologinja Stručni suradnik Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i javne potrebe, Grad Zabok Zivtov trg 10, Zabok Tel: 049 587 750 Fax: 049 587 757 [email protected] 50. Pletikosa Marija, mag.soc.rada Ravnateljica Dom za odrasle osobe sv.Frane Zadar Fra Donata Fabijanića 6, Zadar Tel: 023 250 480 [email protected] 20 51. Poljičanin Tamara, dr.sc., dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7, Zagreb [email protected] 59. Sugnetić Verica, mag.soc.rada Ravnateljica Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica Tel: 049 462 197 Fax: 049 461 805 [email protected] 52. Popović Ksenija Viši stručni suradnik, Grad Pula, Forum 1, Pula Tel: 052 371 930 Fax: 052 215 380 [email protected] 60. Šogorić Selma, prof.dr.sc., dr.med. Nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Rockefellerova 4, Zagreb Tel: 01 4590 132 Fax: 01 4684 441 [email protected] 53. Puščenik Danko, dr.med. Ordinacija obiteljske medicine Mob: 098 754 112 [email protected] 54. Radanović Ivana Koordinatorica Mreža udruga Zagor Trg D. Domjanića 6, Zabok Mob: 098 183 1380 [email protected] 61. Švajger Ivan, dr.med. Ravnatelj OB Zabok Bračak 8, Zabok Tel: 049 204 011 Fax: 049 204 019 [email protected] 55. Sambunjak Dario, dr.sc., dr.med. Savjetnik, Ministarstvo zdravlja RH Ksaver 200 a, Zagreb Tel: 01 4559 211 Fax: 01 4559 216 [email protected] 62. Tucak Jasna, dipl.ing.prehrambene tehnologije Koordinator projekta Zagreb zdravi grad Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Grad Zagreb Trg S.Radića 1, Zagreb Tel: 01 6101 245 [email protected] 56. Sanković Mandica, dipl.ing.arh. Pročelnica Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci Kralja Zvonimira 1, Vinkovci Tel: 032 493 314 Fax: 032 493 312 [email protected] 63. Vučić-Marasović Vlatka Pomoćnica pročelnika Ureda župana, glasnogovornica Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 331 Fax: 023 350 322 [email protected] 57. Srebačić Damir, lab.teh. OB Zabok, Bračak 8, Zabok Tel: 049 204 025 [email protected] 64. Žunec Snježana, dipl.iur. Voditeljica Odsjeka za zdravstvo UO za zdravstvo i socijalnu skrb Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb Tel: 01 6009 477 Fax: 01 6009 432 [email protected] 58. Stanković-Gjuretek Marina, dr.med. Voditeljica Odjela za soc. medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 502 144, Fax: 049 502 480 [email protected] 21
© Copyright 2024 Paperzz
