Izvještaj s 16. Poslovnog sastanka HMZG Rab

IZVJEŠTAJ
16. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Rab, 20. – 22.10.2011.
1
PROGRAM 16. JESENSKOG POSLOVNOG
SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
ČETVRTAK, 20.10.2011. – SUBOTA, 22.10.2011., RAB
ČETVRTAK, 20.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
11.30 – 13.30
Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže Zdravih gradova
14.00 – 15.00
Otvaranje poslovnog sastanka:
Gđa Nada Turina-Đurić, Zamjenica Župana Primorsko-goranske županije
Gosp. Zdenko Antešić, Gradonačelnik grada Raba
Doc.dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG
15.00 – 18.00
Prikaz modela dobre prakse (domaćini):
Moderatorice: Mr.sc. Iva Josipović, koordinatorica projekta „Zdrava županija“
PGŽ i Rosanda Krstinić-Gušćić, prof., koordinatorica projekta „Rab-Zdravi grad“
15.00 – 16.30
Projekt samoorganiziranja mladih u PGŽ, Darko Roviš, prof.
Županijska koordinacija zdravih gradova u PGŽ - programi i plan aktivnosti
Paths program PGŽ
Screening - mentalno zdravlje učenika sedmih razreda O.Š. PGŽ
16.30 – 17.00
Pauza za kavu
17.00 – 18.30
Projekt “Rab-Zdravi grad“, Rosanda Krstinić-Gušćić, prof.
GDCK Rab - Savjetovalište za djecu, mladež i obitelj,
Branka Staničić-Kuparić, prof.
Dječji vrtić“Pahuljica“ - Plan Grada Raba, Sanja Grozdanić, ravnateljica
OŠ Ivana Rabljanina, Anamari Šarin, ravnateljica i Franciska Plješa,
pedagoginja
Preventivni programi NZZJZ PGŽ, mr.sc. Daniela Glažar-Ivče
Udruga „KOCKA“- samoorganiziranje mladih, Kristina Ribarić prof.
Padova wellness&fitness day-vježbom do zdravlja, Manuela Halović, prof. i
Maja Jureša, vft.
19.00 – 20.00
Koktel dobrodošlice i večera (Hotel „Padova“ Rab)
2
PETAK, 21.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
9.00 – 11.00
Prezentacije (gosti-nacionalno):
Moderatorica: Nataša Basanić-Čuš, prof., članica Predsjedništva HMZG
„Nacionalna strategija skrbi o duševnom zdravlju i njezino provođenje“,
dr. Maja Silobrčić Radić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
„Prema zajedničkoj akciji za mentalno zdravlje“ aktivnosti Europske komisije
(DG Sanco) na području mentalnog zdravlja, dr.sc. Elizabeta Radonić, Centar
za zaštitu mentalnog zdravlja Dom zdravlja Zagreb Zapad
11.00 – 13.00
Posjet Psihijatrijskoj bolnici Rab prikaz projekta „Post-hospitalna skrb za
duševno bolesne osobe“, Doc.dr.sc. Vesna Šendula Jengić, ravnateljica PB Rab
13.00 – 14.30
Razgled grada i pauza za ručak
15.00 – 16.30
Prikaz modela dobre prakse (gosti-gradovi i županije):
Moderatorica: Sonja Borovčak, članica Predsjedništva HMZG
„Mentalno zdravlje starijih osoba i utjecaj na korištenje zdravstvene zaštite,
dr.sc Draženka Vadla, ZZJZ Koprivničko-križevačke županije
„Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici – specifičnosti zagrebačkog modela“,
dr.sc. Elizabeta Radonić, Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Dom zdravlja
Zagreb Zapad
Plenarna rasprava i zaključci: „Može li bolje?“
16.30 – 17.00 Pauza za kavu
17.00 – 19.00
Sastanak koordinatora i političara projekta Zdrava Županija – tematska
rasprava „Izrada i implementacija uz monitoring Planova promicanja zdravlja i
Planova zdravstvene zaštite“, voditelji: dr.sc. Aleksandar Džakula i gđa. Sonja
Grozić-Živolić
17.00 – 19.00
Sastanak koordinatora projekta Zdravi grad – tematski sastanak istraživačke
grupe „Procjena potreba jedno-roditeljskih obitelji“, voditelji: doc.dr.sc.
Selma Šogorić i mr.sc. Irena Deže-Starčević
20.00 – 22.00
Večera (Hotel „Padova“, Rab)
SUBOTA, 22.10.2011., Hotel „Padova“, Rab
8.30 – 10.00
Radionica: „Kako tumačiti rezultate istraživanja potreba gradova i županija
članova Mreže“, doc.dr.sc. Selma Šogorić
10.15 – 12.00
Izvještajna Skupština Hrvatske mreže Zdravih gradova, voditeljica:
Sonja Borovčak, članica Predsjedništva HMZG
Dnevni red:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. god.
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
3
16. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Rab, četvrtak, 20. listopada 2011.
Prije otvaranja 16. Poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova, održan je sastanak
Predsjedništva HMZG. Sastanak je vodila nacionalna koordinatorica HMZG, doc.dr.sc. Selma
Šogorić. Kako su članovima Predsjedništva i
Mreže prije poslovnog sastanka (mailom) poslani
svi relevantni dokumenti na uvid, rasprava je
trajala vrlo kratko. Nije bilo komen-tara na radne
dokumente: Analizu odgovora gradova i županija
(istraživanje potreba članova - šira i uža verzija),
Prijedlog Strategije razvoja HMZG 2010. - 2014. i
Prijedlog Programa rada predsjedništva do 2014.
godine. Odlučeno je da će se u subotu, zadnjeg
dana poslovnog sastanka, manje vremena
utrošiti na prikaz Izvještaja o radu Mreže u 2011.
godini, kako bi više vremena preostalo za
raspravu s članovima o prijedlozima Strategije i
Programa rada Predsjedništva te dogovor o radu
za 2012. godinu.
Poslovni sastanak je okupio 70-ak koordinatora i
političara iz hrvatskih zdravih gradova i županija.
Prisutnima su se na službenom otvaranju
Poslovnog sastanka u ime domaćina obratili gđa
Nada Turina-Đurić, zamjenica Župana Primorskogoranske županije i gosp. Zdenko Antešić,
Gradonačelnik grada Raba. U ime Mreže
pozdravila ih je doc.dr.sc. Selma Šogorić,
dopredsjednica i nacionalna koordinatorica
HMZG.
Program je nastavljen prikazom modela dobre prakse koje provode Primorsko-goranska
županija i grad Rab.
Programe Primorsko-goranske županije prikazao je gosp. Darko Roviš iz Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo PGŽ. Rano pijenje kod mladih odabrano je kao jedan od prioriteta županijskog
tima za zdravlje Primorsko-goranske županije 2003. godine. Podaci koji potvrđuju postojanje ovog
problema dobiveni su provođenjem nekoliko istraživanja. Europsko istraživanje ESPAD, provedeno
u Hrvatskoj 2007. godine, pokazalo je da je 64% srednjoškolaca konzumiralo alkoholna pića u
zadnjih 30 dana, da 45-55% učenika 2. razreda srednjih škola ekscesivno pije, a 1/3 čini to svaki
vikend. 15-30% učenika 2. razreda pije više od 5 pića zaredom (tzv. Binge drinking), a Hitna
medicinska pomoć je npr. 2002. godine imala vezano uz pijenje adolescenata više od 50
intervencija. Istraživanje rizičnih ponašanja učenika 8. razreda OŠ PGŽ provedeno u 2009. godini
pokazalo je da se 30-38% učenika napilo u zadnjih godinu dana, 12-16% učinilo je to više od 3
4
puta. Svaki peti dječak pio je alkohol više od 10
puta u zadnjih godinu dana. Prisutni su i drugi
oblici rizičnih ponašanja - bullying, kockanje, do
20% djece niskog je samopouzdanja, polovica je
izložena socijalnom nasilju, ¼ fizičkom nasilju.
12-25% se osjeća odbačeno od vršnjaka, a više
od ½ kaže da se njihovu društvu pije, puši ili
drogira. Komunikacija u obitelji je izuzetno loša,
a loša je i komunikacija sa nastavnicima.
Polovica učenika je nezadovoljna odnosom s
nastavnicima i nastavom. Školski kapaciteti za
prevenciju su neujednačeni (planiranje, resursi,
provedba, praćenje) što je direktno povezano i
sa ishodima u ponašanju mladih.
Rezultati provedenih istraživanja rizičnih ponašanja učenika osnovnih i srednjih škola
prezentirani su javnosti, a pokrenuti su i odgovarajući programi kojima se adresirao izazov ranog
pijenja mladih. Program samoorganiziranja mladih u PGŽ potaknuo je Upravni odjel za
zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb PGŽ koji je pripremio poziv za prijavu projekata koje će
financijski pomagati, a na koji će aplicirati samoorganizirane grupe mladih koje svojim
djelovanjem omogućuju kvalitetnije provođenje slobodnog vremena svojim vršnjacima. Projekt
„Samoorganiziranje“ mladima pruža priliku da se organiziraju oko aktivnosti koje su njima
interesantne, uključuje i lokalne zajednice, osigurava potporu Županije, pruža javnu podršku,
prepoznavanje i nagrađivanje. Ovim se projektom jača i uključuje mlade ljude, obogaćuje ponuda
aktivnosti slobodnog vremena, smanjuje izloženost rizičnim ponašanjima, povećava privrženost
prosocijalnom razvoju te smanjuje zloupotreba alkohola i sredstva ovisnosti. Pokrenut je i
Savjetovališni rad s mladima u malim sredinama, program Mobilnog savjetovališta NZZJZ PGŽ
koje pet dana u tjednu radi na području grada Rijeke i susjednih gradova i općina te jednom u
dva tjedna na kvarnerskim otocima (Krk, Rab, Cres, Lošinj) i u Gorskom kotaru (Delnice). U
Savjetovalište za mlade u 2009. godini ukupno se javilo 174 klijenta koji su ostvarili preko 626
posjeta savjetovalištu. Kroz projekt evaluacije školskih preventivnih programa provedena ja
analiza stanja školskih preventivnih programa i sastavljen prijedlog smjernica za njihovo
unaprjeđenje. Senzibilizirana je javnost za problem ranog pijenja mladih poticanjem suradnje s
lokalnim medijima. Zajedničkom organizacijom mladih i struke održana je tribina pod nazivom
»Alkohol u školskim torbama« (»Party bez alkohola« i »Juice party«) s ciljem da se pokaže da se
mladi mogu dobro zabaviti i bez konzumacije alkohola. Pružena je potpora edukaciji kadrova u
području promocije zdravlja i prevencije ovisnosti te su time ojačani kapaciteti za provođenje
učinkovitih programa prevencije. Program promicanja i zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih
u PGŽ usklađen je i s Nacionalnom strategijom zaštite mentalnog zdravlja 2009. - 2013. NZZJZ
PGŽ planira provođenje novih mjera iz područja rane detekcije i rane intervencije u zaštiti
mentalnog zdravlja djece i mladih. Posebno uspješnima ocjenjuju se programi Trening životnih
vještina i PATHS - rastem program (više informacija o programima moguće je dobiti od D.Roviša).
Projekt “Rab-Zdravi grad“ predstavila je zamjenica gradonačelnika gđa Rosanda Krstinić-Gušćić.
Grad Rab ima 8.300 stanovnika, najbrojnija je skupina onih iznad 65. godine. Značajan je broj
privremenih stanovnika, a u turističkoj sezoni grad broji i do 50.000 ljudi. Grad ima noviji dječji
vrtić, osnovnu školu, srednju ugostiteljsku školu i gimnaziju, područni odjel glazbene škole, pučko
otvoreno učilište te dom za starije osobe u osnivanju. U gradu je aktivno više od četrdeset
udruga, društava i klubova u čijem se djelovanju ostvaruju kulturne, umjetničke, sportske,
tehničke i društvene potrebe. Udruge samopomoći pokrivaju sve dobne skupine, a izrazito su
5
aktivne udruga umirovljenika i udruga roditelja djece sa posebnim potrebama. Snažno je
izražena aktivnost lokalne zajednice i civilnog društva u očuvanju i njegovanju tradicije. Sve su
aktivnosti naslonjene i na turizam te obogaćuju i turističku ponudu kroz značajne projekte Rapska fjera, Geopark, Kampor polje sjećanja …
Projekt Rab Zdravi grad temelji se na dostignućima u razvoju demokracije, mirotvorstva,
humanitarnog rada, ravnopravnosti, ljudskim pravima, ekologiji, holističkom pristupu zaštiti
zdravlja svih dobnih skupina i spolova te osoba sa dodatnim potrebama u ravnoteži sa
osobitostima lokalne otočke sredine. Uz prezentaciju aktivnosti koje provode Dječji vrtić
“Pahuljica“ i OŠ Ivana Rabljanina, prezentiran je program Savjetovališta za djecu, mladež i obitelj
koje djeluje od 1998. godine (od 2003. pri Gradskom društvu Crvenog križa). Gđa Branka
Staničić-Kuparić je pojasnila ciljeve rada
Savjetovališta. Ono predstavlja organizirani
oblik stručne psihološke pomoći djeci, mladeži
i obitelji usmjereno na životne probleme za
razliku od zdravstvenih uputa. Cilj djelovanje
je pružiti pomoć i podršku djeci i mladeži
tijekom dinamičkog procesa emocionalnog,
socijalnog i intelektualnog rasta i razvoja,
odnosno pomoći pojedincu da se bolje snađe,
odluči i izabere. Područja rada su pružanje
podrške, rješavanje problema, učenje životnih
vještina, odlučivanje i pomoć u kriznim
stanjima.
Specifično djelovanje vezano je uz preventivni
rad (prevencija bolesti ovisnosti) i intenzivnu
skrb o rizičnoj skupini djece i mladih upućenih
u Savjetovalište od strane Centra za socijalnu
skrb (izvršenje odgojne mjere posebne obveze
uključivanja u individualni ili grupni
savjetodavni rad). Dr. Daniela Glažar-Ivče
predstavila je preventivne programe NZZJZ
PGŽ koji se iznad standarda (dogovorenog sa
HZZO-om) provede u rapskim ustanovama –
dječjem vrtiću (zdravstveno prosvjećivanje i
promidžba zdravlja) i školi (debljina je bolest –
hrana može biti lijek). Prof. Kristina Ribarić
predstavila je rad udruge „KOCKA“, jedan od projekata samoorganiziranja mladih, a gđa Manuela
Halović i gđa Maja Jureša Padova wellness & fitness dan - vježbom do zdravlja (više informacija o
programima moguće je dobiti od autora prezentacija).
Na kraju dana priređen je koktel dobrodošlice u restoranu Hotela „Padova“.
6
Rab, petak, 21. listopada 2011.
Drugi dan poslovnog sastanka započeo je s prezentacijama gostiju – dr. Maje Silobrčić Radić i
dr.sc. Elizabete Radonić, koje su prisutne trebale upoznati sa širim okvirom (nacionalnim i
nadnacionalnim) brige o duševnom zdravlju.
U ime Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, Maja Silobrčić predstavila je Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja za
razdoblje od 2011. do 2016. godine usvojenu na Vladi RH u rujnu 2010. godine. Svrha donošenja
Strategije bila je uspostava smjernica za zajedničko djelovanje na unapređenju postojećih
uspješnih mjera i razvoju novih načina zaštite mentalnog zdravlja. Strategijom zacrtani ciljevi
djelovanja su: smanjivanje pojave mentalnih poremećaja, povećanje i ujednačavanje dostupnosti
kvalitetnog i pravovremenog liječenja, rehabilitacija i društveno uključivanje osoba s mentalnim
poremećajima jačajući i njihovu ulogu u odlučivanju u navedenim procesima. Dugoročni ciljevi su
povećanje osobnog zadovoljstva i zdravlja građana, smanjenje troškova te poticanje ekonomskog
i društvenog razvoja zajednice.
Prisutnima su predočeni pokazatelji koji govore o velikoj važnosti problema duševnog zdravlja u
RH. Prema procjenama opterećenja bolestima (DALYs) za Hrvatsku za 2002. godinu, mentalni i
neurološki poremećaji su na 2. mjestu među vodećim skupinama dizabiliteta: kod muškaraca s
udjelom od 20,7%, a kod žena s udjelom od 25,6%. Među 10 vodećih uzroka ukupnog
opterećenja bolestima prema dijagnostičkim entitetima, tri su iz skupine mentalnih poremećaja:
unipolarni depresivni poremećaji s udjelom 7,5% na 3. mjestu, poremećaji uzrokovani alkoholom
s udjelom 4,7% na 4. mjestu te Alzheimerova i druge demencije s udjelom 2,6% na 7. mjestu.
Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja sudjeluju u ukupnom bolničkom pobolu sa 6-7%.
Najveći broj hospitalizacija u dobi je 20-59 godina, što ove poremećaje čini jednim od vodećih
uzroka bolničkog pobola u radno sposobnoj populaciji. Ovi poremećaji vodeći su uzrok bolničkog
pobola i prema korištenju dana bolničkog liječenja, jer se svaki 4. ili 5. dan koristi za ovu skupinu.
Četiri dijagnostičke kategorije (zlouporaba alkohola, shizofrenija, depresivni poremećaji i reakcije
na teški stres) čine 2/3 hospitalizacija u bolničkom pobolu zbog duševnih poremećaja. U
bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja, bilježi se, uz oscilacije, izrazitiji trend rasta broja i
stopa hospitalizacija na 100.000 stanovnika ukupno, za oba spola. Trendovi porasta pobola od
mentalnih poremećaja registriraju se i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a njihov udio iznosi 4-5%
u ukupnom pobolu. Neuroze, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji, s udjelom
oko 50%, vodeća su dijagnostička podskupina. Osobe čiji su uzroci invaliditeta ili komorbiditetne
dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju iz skupine duševnih poremećaja i mentalne
retardacije sudjeluju s oko 26% u ukupnom broju invalida.
Najznačajnija područja djelovanja koja ističe Strategija su: Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u
općoj populaciji, Unaprjeđenje mentalnog zdravlja u dobno - specifičnim i vulnerabilnim
populacijama, Unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu, Prevencija, liječenje i
rehabilitacija mentalnih poremećaja, Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici i Suradnja s drugim
sektorima, razmjena informacija i znanja te istraživanje.
U 2009. godini donesena je Mreža javne zdravstvene službe prema kojoj je ustrojena i mreža
timova za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u zavodima za
javno zdravstvo županija i grada Zagreba (ukupno 45 timova). Postojeće službe za prevenciju
7
ovisnosti proširile su djelokrug aktivnosti na zaštitu mentalnog zdravlja te je organizirana
djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvan bolničkog liječenja ovisnosti na razni
županijskih Zavoda. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo povjerena je strateška i koordinativna
uloga.
Aktivnosti Europske komisije (DG Sanco) na području mentalnog zdravlja predstavila je dr.sc.
Elizabeta Radonić, članica ekspertne skupine za mentalno zdravlje. Politički okvir tematskih
(vezanih uz duševno zdravlje) Povelja koje je usvojila Europska Komisija daje poseban značaj
djelovanju na: Promociji duševnog zdravlja djece i mladih (poslije - porođajna depresija,
roditeljske vještine, patronažna služba, medicinske sestre u školama, školska sredina, edukacija
učenika, nastavnika i roditelja), intervencijama vezanim uz radno aktivnu populaciju (uočavanje
duševnih smetnji, fleksibilni radni uvjeti), starije sugrađane (društvene mreže, tjelesna aktivnost,
volonterski programi), ranjive skupine (zaposlenje), duševno bolesne - depresija (KBT, psihološka
podrška, edukacija u prevenciji, ranom prepoznavanju i liječenju), ovisnost o psiho - aktivnim
tvarima, suicid (regionalne mreže), socijalnu inkluziju te razmjenu znanja i informacija.
Strateški dokumenti Europske komisije „Prema zajedničkoj akciji za mentalno zdravlje“ odabiru
pet prioritetnih područja djelovanja: Prevencija depresije i suicida, Duševno zdravlje mladih i
obrazovanje, Duševno zdravlje na radnom mjestu, Duševno zdravlje starijih, Suprotstavljanje
stigmi i društvenoj izolaciji te Stvaranje i jačanje inovativnih partnerskih odnosa zdravstva i
drugih relevantnih sektora (uključujući sektor rada).
U nastavku Poslovnog sastanka za
sudionike je bio organiziran terenski
posjet Psihijatrijskoj bolnici Rab. Kroz
desetak prezentacija, djelatnici bolnice
prikazali su okupljenima svoj dnevni
radi i provedena istraživanja. Najviše
zanimanja privukle su prezentacije
sestre Zorice Vujić o bolničkom
programu kao važnoj karici u
sveobuhvatnom tretmanu ovisnika i
doc.dr.sc. Vesne Šendula Jengić,
ravnateljice PB Rab, „Post - hospitalna
skrb za duševno bolesne osobe“. Da bi
se ostvario kontinuum skrbi za
kronične
psihijatrijske
bolesnike,
radna grupa županijskog tima za zdravlje Primorsko-goranske županije postavila si je kao cilj do
31.12.2010. za 50% povećati broj psihičkih bolesnika otpuštenih iz bolnice koje je posjetila
patronažna sestra 1. dan po otpustu. Analizom provedbe procesa skrbi, ustanovljeno je da ključni
uzrok (na koji je bilo moguće djelovati) odsustva kontinuiteta skrbi jest nepostojanje sestrinskog
otpusnog pisma. Koordinacijom sudionika procesa skrbi (kliničke bolnice, specijalne bolnice, dom
zdravlja, centar za socijalnu skrb, domovi za stare…) u vremenskom periodu od 25.02.2010. do
31.12.2010. na području grada Rijeke za svakog od 388 otpuštenih bolesnika upućeno je i
sestrinsko otpusno pismo. 304 bolesnika je patronažna sestra posjetila u zadanom roku te
pomogla u prihvatu i organizaciji (post-hospitalnog) života liječenih. Iako je postavljeni cilj već
ostvaren, članovi radne grupe rade na daljem unaprjeđenju procesa i razvoju suradnje među
ključnim dionicima procesa skrbi o duševno bolesnim osobama.
8
Nakon odličnog ručka i obilaska paviljona za radnu terapiju, domaćini sastanka sudionike su
poveli u razgledavanje staro-gradske jezgre Raba.
Nakon terenskih posjeta sastanak je nastavljen plenarnim prikazom modela dobre prakse
gostiju iz hrvatskih gradova i županija. Dr.sc. Draženka Vadla, ravnateljica Zavoda za javno
zdravstvo Koprivničko-križevačke županije prikazala je rezultate istraživanja provedenog tijekom
projekta “Studija o starima”, 2006. (“TTB Second Decennial Survey of the Health Needs and
Health Care For Older People in Europe”) u tri hrvatske županije, Koprivničko-križevačkoj,
Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Cilj je bio istražiti pojavnost anksioznosti i depresivnosti u
starijih osoba u KKŽ, IŽ i DNŽ, analizirati korištenje zdravstvene zaštite obzirom na
samoprocijenjeno zdravlje i modificirajuće čimbenike (dob, spol, “živi sam”, regija) te predložiti
mjere za prevenciju mentalnih bolesti u starijih osoba. Rezultati su pokazali da se pojavnost
(prevalencija) anksioznosti i depresivnosti mjerena HAD ljestvicom značajno razlikuje između tri
istraživane županije. Najviša prevalencija vjerojatne depresivnosti (40%) i anksioznosti (28%) je u
ispitanika KKŽ, a najmanja u ispitanika DNŽ (26%, odnosno 16%). U starijih osoba nađena je
visoka pojavnost granične i vjerojatne depresivnosti (53,6%) i anksioznosti (43,3%). Žene su
anksioznije od muškaraca (p<0,001), a za depresivnost nije nađena statistički značajna razlika. S
porastom dobi značajno raste učestalost depresivnih osoba (p=0,034), a smanjuje se broj
anksioznih osoba (p=0,028). Ispitanici koji žive sami ne razlikuju se u pojavnosti anksioznosti i
depresivnosti od onih koji žive s nekim. Liječnici vrlo rijetko prepoznaju i liječe anksioznost (8,2%)
i depresivnost (2%). Kod ispitanika koji spadaju u kategoriju vjerojatno i granično anksiozni,
značajno je veći rizik za korištenje specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite. Kod ispitanika
iz kategorije vjerojatno i granično depresivni te vjerojatno anksiozni značajno je veći rizik
hospitalizacije. Planiranje skrbi za starije osobe na lokalnoj razini treba biti provedeno temeljem
procijenjenog zdravstvenog stanja i specifičnih potreba populacije i vezano uz raspoložive
financijske i ljudske resurse. Timovi za mentalno zdravlje u županijskim zavodima za javno
zdravstvo trebaju osmisliti i koordinirati provođenje preventivnih javnozdravstvenih mjera za
očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja starije populacije. Značajno bi bilo raditi na ranom
otkrivanju i adekvatnom liječenju anksioznosti i depresivnosti na razini primarne zdravstvene
zaštite (LOM uz bolju suradnju svih zdravstvenih djelatnika). Važno bi bilo raditi na proširenju i
unaprjeđenju djelovanja patronažnih službi i gerontoloških centara za pružanje psihološke
pomoći u kući starije osobe te na formiranju i razvijanju suportivnih grupa oboljelih od mentalnih
bolesti. Promocija zdravog stila življenja s ciljem osposobljavanja i održavanja aktivnog i
samostalnog života kroz što duži period, vodeća je mjera nespecifične primarne prevencije.
Dr.sc. Elizabeta Radonić, voditeljica Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Zagreb Zapad prikazala je program Zaštite mentalnog zdravlja u zajednici – specifičnost zagrebačkog
9
modela. Centar je osnovao Gradski ured za zdravstvo grada Zagreba 2006. godine. Rad Centra
orijentiran je na djelovanje u zajednici - pružanje ambulantne skrbi za duševno zdravlje u blizini
mjesta stanovanja i korisnici mogu doći bez uputnice. Djelatnost Centra usmjerena je prema
prevenciji (rad s rizičnim skupinama), ranom otkrivanju, liječenju i rehabilitaciji osoba s duševnim
poremećajima. Principi rada su: aktivno vođenje slučaja (“case management”), timska sinteza,
obiteljski pristup, multisektorska suradnja / interdisciplinarni pristup. Održavaju se i radionica za
osobe s psihotičnim poremećajem, kreativna radionica za osobe s anksiozno - depresivnim
smetnjama, radionica za članove obitelji / skrbnike psihički bolesne djece i mladih i
muzikoterapija. Prema obrađenim podacima za 2009. godinu, od ukupnog broja korisnika (5900)
Centra, 30% je bilo djece i adolescenata.
Na kraju drugog dana Poslovnog sastanka održane su dvije
paralelne radionice – jedna za gradove i druga za županije.
Na sastanku koordinatora i političara projekta Zdrava
Županija raspravljalo se o izradi Planova zdravstvene
zaštite i drugim planovima vezanim uz skrb za zdravlje, o
mogućnostima osnaživanja Savjeta za zdravlje i evaluaciji
provedbe Planova za zdravlje izrađenih u periodu 2002.2009.
Zaključeno je:
ad 1) Temeljem izrađenog Plana zdravstvene zaštite Županije istarske izradit će se matrica
(struktura / obrazac) koja ima za cilj omogućiti svim županijama oblikovanje Plana zdravstvene
zaštite koji će sadržavati sve obaveze, mogućnosti i aktivnosti koje županije planiraju provoditi u
području skrbi za zdravlje. Uz matricu, bit će naveden i popis dokumenata koji određuje sadržaj
plana, a predstavlja zajedničke obaveze županija. Odgovorna osoba: A. Džakula, rok za izvršenje:
15. studeni 2011.
ad 2) Oblikovati edukacijski blok u trajanju cca pola dana namijenjenog članovima Savjeta.
Organizirati edukacije prema regijama na kojima će se okupiti predstavnici Savjeta za zdravlje i
Timova za zdravlje iz susjednih županija. Odgovorna osoba: Predstavnici županija (predlažu
termin i mjesto održavanja), A. Džakula (sadržaj i provođenje edukacije.) Rok za izvršenje: u
dogovoru sa županijama – kontinuirano od 01. prosinca 2011.
ad 3) Temeljem materijala korištenih za izradu planova za zdravlje (tijekom i nakon edukacija za
„Zdrave županije“), oblikovati evaluacijski alat te vrednovati provedene procese predviđene
edukacijom i planovima za zdravlje. Rezultate ovog vrednovanja koristiti kao polazišta za
monitoriing budućih planova za zdravlje (prema novim ili revidiranim prioritetima). Za ovu
aktivnost koristit će se materijali, programi i aktivnosti korišteni u Županiji istarskoj. Odgovorna
osoba: Predstavnici županije Istarske, A. Džakula, rok za izvršenje: 01.07.2012.
ad 4) Svi predstavnici županija podržavaju održavanje Savjetovanja županija u zdravstvu - Marija
Bistrica, 27. i 28. 10. 2011. Ističe se važnost održavanja skupa koji se bavi neposrednim i
aktualnim problemima. Podržava se ideja o održavanju dva Savjetovanja godišnje. Iskustva
Savjetovanja u Mariji Bistrici bit će iskorištena u organizaciji budućih savjetovanja pa se svi
predstavnici županija pozivaju da se aktivno uključe u evaluaciju savjetovanja te davanje
prijedloga za unaprjeđenje kvalitete budućih skupova.
10
Paralelno sa sastankom Zdravih županija, odvijao se tematski sastanak koordinatora projekta
Zdravi grad – istraživačke grupe „Procjena potreba jedno - roditeljskih obitelji“. Sastanak je
okupio predstavnike gradova Rijeke, Poreča, Labina, Pule, Zagreba, Splita, Dubrovnika i Raba.
U teškim vremenima, sadašnjem posebno, u duhu je poslanja Mreže otvarati teške i bolne teme
čijim adresiranjem zajednički možemo doprinijeti jačanju socijalnih mreža i osnaživanju
društvene podrške, posebno ranjivim skupinama našeg stanovništva. Opredjeljenje je
Predsjedništva i članova Mreže da u 2011. godini posebno naglasimo potrebe naših obitelji,
naročito jedno - roditeljskih koje (prema nizu do sada objavljenih međunarodnih studija)
predstavljaju grupu izrazito izloženu riziku od siromaštva. Cilj je ovog akcijskog istraživanja koje
pokrećemo, prepoznati specifične potrebe jedno - roditeljskih obitelji te razviti učinkovite
programe pomoći i podrške na lokalnoj razini kojima će se prepoznatim potrebama udovoljiti.
Ovo je istraživanje ujedno doprinos Hrvatske mreže zdravih gradova adresiranju vodećeg izazova
V. faze Europskog projekta Zdravih gradova „razvoj okruženja koje omogućava brigu i podršku“ „Zdravi grad - grad za sve svoje stanovnike“. Ovo je „ogledni“ projekt kojim će HMZG pokazati
koliko su njezini gradovi članovi socijalno osjetljive, inkluzivne i suportivne sredine sposobne
odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana. Provođenjem ovog akcijskog
istraživanja kroz edukaciju i jačanje lokalnih upravljačkih kapaciteta razvit ćemo politiku kojom
ćemo „zagrliti“ obitelj i uspostaviti sustav skrbi primjeren potrebama ove grupe naših građana.
Naš je projekt dio mreže europskih istraživanja nejednakosti u zdravlju (koje se temelje na
nejednakim životnim mogućnostima) Svjetske zdravstvene organizacije, koja naglašavaju značaj
ranog razvoja djeteta i stavljaju naglasak na intervencije u tom periodu života, naročito kod djece
koja odrastaju u nepovoljnim socijalno - ekonomskim uvjetima.
Istraživanje će se odvijati u etapama i njegova je prva stepenica stjecanje uvida, odnosno
utvrđivanje veličine i značaja problema (tijekom 2011. godine kroz tri tematska okupljanja). Na
prva dva sastanka, na Forumu zdravih gradova u Vinkovcima na Sajmu zdravlja i na Radionici:
Proaktivni pristup smanjivanju nejednakosti u zdravlju – istraživanje potreba jedno - roditeljskih
obitelji u Motovunu, dobili smo prikaz situacije u tri hrvatska grada – Poreču, Rijeci i Vinkovcima. Do
Poslovnog sastanka na Rabu dobili smo informacije i od grada Labina. Na tematskom sastanku na
Rabu razmijenili smo do sada prikupljene informacije lokalno i predstavili rezultate pretraživanja
literature (pregled dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj i u svijetu – sve reference biti će
dostupne članovima Mreže putem web stranica - intraneta).
Zaključci: članovi Mreže koji žele sudjelovati u istraživanju trebaju do kraja 2011. godine pripremiti i
Suportivnom centru poslati svoj:
1. prikaz stanja temeljem raspoloživih dostupnih informacija:
Demografski pokazatelji - trendovi zadnja tri popisa stanovništva (struktura obitelji, %
razvedenih brakova, socijalno - ekonomski pokazatelji i obrazovni status jedno roditeljskih obitelji, zaposlenost / nezaposlenost roditelja, stambeni status, socijalna
ugroženost, broj djece o kojima skrbe … );
Pokazatelji za 2010. / 2011. iz vrtića i škola (struktura obitelji učenika, % razvedenih
brakova, socijalno - ekonomski pokazatelji i obrazovni status jedno - roditeljskih obitelji,
zaposlenost / nezaposlenost roditelja);
2. izvještaj o postojećim programima kojima se adresiraju potrebe ove ranjive populacije;
11
3. te poslati primjerke obrazaca koje ispunjavaju roditelji prilikom ostvarivanja Prava po osnovu
kriterija samohranog roditelja navedena u okviru gradskih socijalnih programa, kao na primjer:
poklon za novorođenče, pravo na upis u predškolske ustanove kojima je osnivač grad, pravo
na upis u produženi boravak učenika osnovnih škola i druge.
Preporuka je da gradovi koji sudjeluju u istraživanju formiraju svoje lokalne istraživačke grupe
(osam do deset članova) koje trebaju uključivati predstavnike nadležnih gradskih odjela
(zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje), obiteljskog centra i centra za socijalnu skrb, djelatnike
doma zdravlja (patronažne sestre, pedijatre, liječnike obiteljske medicine), zavoda za javno
zdravstvo (liječnici školske medicine, psiholozi, socijalni pedagozi) i zainteresiranih nevladinih
udruga.
Druga stepenica istraživanja koja će se odvijati tijekom 2012. godine, logični je nastavak prve i
tijekom nje ćemo metodama kvalitativno analitičkog pristupa i svrhovitog uzorkovanja steći
„dublji“, osobniji uvid u potrebe različitih sub - grupa jedno - roditeljskih obitelji. Temeljem tako
dobivenih rezultata (jasno definiranih potreba) i temeljem prikupljenih domaćih i tuđih iskustva,
tzv. „na dokazima temeljeni“ uspješnih modela intervencija, razradit ćemo vlastite modele za
implementaciju.
Treća stepenica je proces implementacije intervencija, odnosno jačanje kapaciteta lokalnih
zajednica da adekvatno skrbe o prepoznatim potrebama jedno - roditeljskih obitelji. U tom ćemo
dijelu istraživanja (akademska zajednica biti će kontinuirano uključena u projekt) pružiti pomoć
lokalnim zajednicama da uvedu preporučene (na dokazima temeljene) programe jačanja podrške
obiteljima. Na kraju projekta izvršit će se evaluacija (rezultati, učinak).
Komunikacija među istraživačima u projektu odvijat će se elektronskim putem (materijali će biti
stavljani na zaporkom zaštićeni dio web stranica Mreže) i inter - personalno kroz tematske
sastanke i radionice.
Na kraju drugog dana poslovnog sastanka za sudionike je organizirana večera u restoranu Hotela
„Padova“.
12
Rab, subota, 22. listopada 2011.
Posljednji dan Poslovnog sastanka započeo je radionicom „Kako tumačiti rezultate istraživanja
potreba gradova i županija članova Mreže“ koje je predstavila doc.dr.sc. Selma Šogorić. Cilj
istraživanja provedenog među članovima Mreže, u proljeće 2011. godine, bio je dobiti
informaciju o sadašnjem stanju u projektu Zdravi grad / županija (vezano uz ciljeve, sadržaj rada
projekta / aktivnosti, način djelovanja i ulogu partnera u izgradnji politike zdravlja) te izglednoj
budućnosti projekta (smjeru razvoja, problemima u provođenju i potrebnoj pomoći).
Dobiveni odgovori vezani uz ciljeve, sadržaj projekta, aktivnosti i način njegovog djelovanja su
različiti. Nalaze se u rasponu od a) postojanja strategije promicanja zdravlja, jasnih prioriteta,
sustavnosti u pristupu, dugoročnog i održivog djelovanja, preko b) provođenja projekta ZG / ZŽ
kroz pružanje podrške radu (moćnim / značajnim) udrugama / interesnim grupama, c) djelovanje
dominantno kroz akcije, kampanje, obilježavanje značajnih dana i d) provođenje projekta kroz
redovite aktivnosti odjela (programe mjera). Uloga partnera u izgradnji politike zdravlja (odnos
politike i uprave prema stuci i građanima) ide u rasponu od sinergije do dominantne uloge
političke i upravne komponente u lepezi od upravne podrške, do apsolutne dominacije.
Budućnost projekta – smjer razvoja, gradovi i županije vide prilično slično, kroz intersektorsko
planiranje zdravlja i razvoja, jačanje suradnje građana – struke – politike, uključivanje svih
resursa i djelatnosti koje utječu na zdravlje, proaktivnu koordinaciju i komunikaciju među
ključnim sudionicima, stvaranje partnerskih odnosa, redefiniranje (ciklus planiranja za zdravlje)
prioriteta, nastavljanje dosadašnjih uspješnih projekata i unaprjeđenje već prepoznatih
aktivnosti.
Specifičnost gradova je da se žele razvijati u pravcu
suvremenog, ugodnog i za život poželjnog mjesta, da
žele biti servis za zdravlje u zajednici sukladno
odabranim prioritetnim područjima, održavati
postojeće servise koji pokazuju učinkovitost i
opravdanost te razvijati druge, nove za koje utvrde
potrebu. Gradovi žele uspostaviti bolje odnose sa
županijskom razinom i njezinim institucijama.
Županije bi voljele razviti županijsku mrežu suradnika
JLS - zdravih gradova i postići sinergističko djelovanje
Savjeta i Timova za zdravlje te dovršiti implementaciju
strateških dokumenata iz područja zdravlja.
Gradovi i županije prepoznaju slične probleme u
provođenju projekta, kao npr. unutar upravnih odjela
nema kadrovskog potencijala koji bi se bavio
projektom, osobama koje provode projekt unutar JLS
uglavnom je to dodatna aktivnost u redovnom, te
najvećim dijelom u prekovremenom radu, problem je
iznalaženje i nedostatak financijskih sredstava, ali i
mali broj ljudi koji se bave ovim projektom.
Županije prepoznaju još dio problema vezan uz tijek proces decentralizacije. Npr. „Upravni odjel
dobio je u nadležnost niz novih poslova, međutim kadrovski nije ojačao. Uz nove poslove koje
13
smo dobili slijedom Zakona (koncesije, izrada plana zdravstvene zaštite…), niz nacionalnih
programa koje moramo pratiti i o čijoj provedbi moramo izvještavati nadležna ministarstva, s
obzirom da nema više Poglavarstva koje je obavljalo dio protokolarnih obveza Županije pa
dijelom te obveze pokrivaju zaposlenici Upravnog odjela.“ „Političari (nacionalni) „uvalili“ su nam
brdo reformskih obveza zajedničkog predznaka „snađi se kako znaš i umiješ“ (koncesije, COM,
HMP, PDV…) što ljude u županijskoj upravi, kao i zdravstvene ustanove dodatno dovodi do burn
– outa. Nevladin sektor, u koji smatramo da smo puno uložili (ne samo financijski), i ne donosi
baš očekivane promjene. Suradnja NGO - a (s ustanovama, međusobno…), posebno u smislu rada
na zajedničkim projektima, zapravo se ne razvija. Što se tiče uključenosti građana, zapravo, čini
se da nas fokusiranje na „zakonske obveze i procedure“ dovodi u rizik udaljavanja od „baze“. „
Članovi tima za zdravlje u svojim ustanovama nemaju mogućnost primjene naučenih vještina
(nisu u mogućnosti utjecati na ravnatelje, stručno vijeće ili neko drugo tijelo...). Pri izradi Plana
zdravstvene zaštite problem je koordinirati rad Savjeta za zdravlje i Tima za zdravlje te jasno
definirati odnos Plan za zdravlje - Plan zdravstvene zaštite - Plan promicanja zdravlja, prevencije i
ranog otkrivanja bolesti (teško izvedivo zbog nedostatka vremena i rokova te nedostatka ljudi
koji bi mogli provesti edukaciju). Zdravstvene i socijalne ustanove koje su nam dostavljale
prijedloge vlastitih razvojnih planova, isključivo su se bazirali na razvoju infrastrukture (objekti,
izgradnja,...) koji ne uključuje razvoj ljudskih potencijala. Članovi Tima za zdravlje i Savjeta za
zdravlje teško povezuju aktivnosti dokumenata čiju provedbu nadziru i prate (Plan za zdravlje,
Plan zdravstvene zaštite) s glavnim županijskim razvojnim dokumentom - Županijska razvojna
strategija - potrebna zajednička izobrazba utemeljena na primjenjivoj metodologiji. Upravni
odjeli u čijoj je nadležnosti praćenje provedbe svih strateških dokumenata iz područja zdravstva i
socijale ne komuniciraju na međužupanijskoj razini, primjerice provedba postupka koncesija ili
postupka osnivanja Zavoda za hitnu medicinu zahtijeva razmjenu iskustava jer ne postoji jasno
propisana procedura za provedbu navedenih postupaka. Za sva sredstva koja se dodjeljuju bez
javnog natječaja, potrebno je prije isplate dostaviti sklopljen ugovor koji će se temeljiti na
konkretnim aktivnostima. Zbog ekonomske situacije (značajno kresanje proračuna kod nas i u
svim našim institucijama kojima smo osnivači) biti će teško realizirati provođenje programa i
suradnju.
Potrebe i gradova i županija vezane su uz: a) oblikovanje strategije i vođenje projekta, b)
implementaciju vezano uz rad tematskih grupa), c) vezano uz proces implementacije i evaluacije,
d) mentorski rad i e) informiranje.
Unutar navedenih kategorija gradovi i županije spominju različite edukacijske potrebe, kao npr.
gradovi spominju permanentno obrazovanje koordinatora projekta, ponuda "novih i drugih"
znanja i vještina, jačanje kapaciteta uprave za implementaciju projekta, dok županije više trebaju
„bazičnu“ javnozdravstvenu edukaciju (članovi Savjeta za zdravlje) ili „naprednu“
javnozdravstvenu edukaciju (policy proces - kreiranje i evaluacija javnih politika). I gradovima i
županijama zajednička je potreba za edukacijom članova tematskih radnih grupa, zajedničkim
tematskim sastancima sa svrhom razmjene iskustava i širenja modela dobre prakse, suradnja i
razmjena iskustava s drugima te podrška u provođenju istraživanja. I jedni i drugi reflektiraju
nedovoljnu međusobnu povezanost, nedovoljno znanje o metodama osiguravanja participacije
građana u procesu razvoja i provedbe projekta, uključivanju zajednice, pronalaženju, suradnji i
jačanju partnera.
Kao najkorisniji od već postojećih resursa Mreže, spomenuti su Poslovni sastanci Mreže (radi
unaprjeđenja suradnje između članova i sa nacionalnom razinom, razmjene iskustva i učenja iz
primjera dobre prakse), Epoha zdravlja (razmjena iskustava i predstavljanje aktivnosti, promocija
Mreže), web stranice (aktivna i dinamična, obiluje korisnim podacima), Sajam zdravlja
(prezentacija i dobivanje uvida u aktivnosti drugih, stvaranje osobnih kontakata),
14
Motovunska ljetna škola (edukacija), Knjiga zdravih gradova (promocija), Metodologija RAP i
Edukacija županijskih timova, TQM, tematske radionice, Edukacija u sklopu modula PDS JZ na
Školi narodnog zdravlja te Mentorski rad na zahtjev gradskog ili županijskog tima.
Nakon prezentacije, radeći u malim grupama, članovi Mreže trebali su raspraviti i dati odgovore
na slijedeća potanja: Da li su navedene potrebe odgovor na probleme u provođenju projekta
koje ste naveli? Da li navedene potrebe odražavaju željeni pravac razvoja projekta? Koje nove
resurse Mreže treba razviti (kao odgovor na nove potrebe)?
Zaključci radionice: Kao osnovne potrebe članova Mreže potvrđeni su: edukacija, koordinacija i
umrežavanje, monitoring i evaluacija. Članovi Mreže su svjesni da su resursi ograničeni, kao
takve ih treba prihvatiti, te očekuju podršku u što učinkovitijem upravljanju raspoloživim
resursima (učenje o rukovođenju lokalnim mrežama). Očekuju “evidence based” intervencije za
odabrana tematska područja. Neformalnu suradnju između članova treba pretvoriti u mentorski
proces za pojedine gradove i županije. Otvoriti Forum na web stranicama mreže. Trogodišnjim
partnerstvom između članova i Mreže postaviti osnove za dugoročniju suradnju.
Na kraju Poslovnog sastanka održana je Izvještajna Skupština Hrvatske mreže zdravih gradova, sa
slijedećim dnevnim redom:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. godine
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
15
HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA
ZAPISNIK S IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE
održane 22. listopada 2011. godine u Rabu s početkom u 10.30 sati
Nazočni:
Sonja Borovčak (Krapinsko-zagorska županija), Lidija Bijelić (Međimurska županija), Sonja GrozićŽivolić, Davorka Maras-Tkačuk (Istarska županija), Iva Josipović (Primorsko-goranska županija),
Franka Krajnović (Zadarska županija), Snježana Žunec (Zagrebačka županija), Rosanda KrstinićGuščić (Rab), Nataša Basanić- Čuš (Poreč), Vesna Kordić (Poreč), Erik Lukšić (Pula), Jasna Tucak
(Zagreb), Eni Modrušan (Labin), Irene Deže Starčević (Rijeka), Ankica Džono-Boban (Dubrovnik),
Gordana Vrdoljak (Split), Selma Šogorić (nacionalna koordinatorica), Aleksandar Džakula
(Suportivni centar).
Sonja Borovčak, članica predsjedništva, otvara i vodi Izvještajnu skupštinu. Predlaže slijedeći dnevni
red:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2011. godini
2. Prijedlog programa rada Predsjedništva HMZG do 2014. godine
3. Dogovor o aktivnostima u 2012. godini
4. Razno
Ad.1. Nacionalna koordinatorica doc.dr.sc. Selma Šogorić izvještava članove o radu i aktivnostima
Mreže u 2011. godini. Od redovnih aktivnosti održana je Skupština Mreže u veljači u Zagrebu, 15.
Sajam zdravlja u travnju u Vinkovcima, obilježen je Dan zdravih gradova, tečajevi 18.
Motovunske ljetne škole unaprjeđenja zdravlja održavali su se u lipnju / srpnju u Grožnjanu,
Motovunu, Labinu i Poreču, Poslovni sastanak u listopadu na Rabu. Kontinuirano se radi na
unaprjeđenju web - stranica HMZG. Tijekom 2011. godine, zbog financijskih razloga, nije tiskan
novi broj Epohe zdravlja.
Od ostalih dogovorenih aktivnosti Mreže u 2011. godini provedeno je istraživanje potreba
gradova i županija članova Mreže i o tome podnesen izvještaj, grupa za razvoj strategije Mreže
uspješno je završila svoj rad izradom Prijedloga strateških dokumenata Mreže (u prilogu).
Oblikovan je Program rada Predsjedništva u periodu 2010. – 2014. i održana je rasprava o
prijedlogu. Nastavljena je suradnja s Udrugom gradova RH. Rad Mreže je predstavljan
Predsjedništvu Udruge u rujnu 2011., a tajnica Udruge gradova gost je na ovom Poslovnom
sastanku Mreže. Otpočela je suradnja sa Zajednicom županija. Aktivnosti vezane uz program
Zdravih županija predstavljene su Predsjedništvu Zajednice u siječnju 2011. te je dogovorena
daljnja suradnja kroz zajednička tematska Savjetovanja (Sajam zdravlja, travanj Vinkovci,
listopad, Marija Bistrica). Kontinuirano se odvija suradnja s Ministarstvom zdravstva i socijalne
skrbi RH, a obilježavanje Svjetskog dana zdravlja bio je prilika da se na Školi narodnog zdravlja
„Andrija Štampar“ Predsjedniku RH Ivi Josipoviću predstave zaključci II. Hrvatskog kongresa
preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja. Odlična je suradnja sa Društvom za javno
zdravstvo Zbora liječnika Hrvatske s kojim je u suradnji, u svibnju 2011., odrađena promocija
tematskog broja časopisa Acta Medica Croatica pod nazivom JAVNOZDRAVSTVENA PRAKSA U
HRVATSKOJ DANAS. Nakon predstavljanja časopisa održana je zajednička rasprava o budućnost
(pravcima razvoja) javnog zdravstva u RH.
16
Tijekom 2011. godine odvijala se vrlo intenzivno i međunarodna suradnja mreže. U travnju 2011.
održan je edukacijski i koordinacijski sastanak koordinatora nacionalnih mreža zdravih gradova u
Oeirasu, Portugal. U Liege, Belgija u lipnju je održana poslovna i tehnička konferencija Europske
mreže zdravih gradova i Mreže nacionalnih mreža zdravih gradova, Europskog ureda Svjetske
zdravstvene organizacije pod nazivom „Rukovođenje za zdravlje na lokalnoj razini: ljudi, građani i
resursi za zdravlje“. U svibnju 2011. dr. Šogorić je boravila u Londonu na sastanku radne grupe
ciljevi i mjerenje, vezano uz izradu strategije Zdravlje za sve iza 2020. Članovi hrvatske Mreže
uključuju se u rad europskih sub - grupa: zdravo urbano planiranje, politika zdravog starenja,
zdravstvena pismenost, aktivni gradovi – tjelesna aktivnost, HIA, pravičnost u zdravlju te pružaju
podršku susjednim zemljama u razvoju projekta Zdravi grad i provođenju procesa akreditacije
(BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija). HMZG biti će domaćin edukacijskoj
radionici za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe u Dubrovniku (Babin kuk,
Hotel „La Croma“) od 21. do 23.03. 2012.
Centralna tema djelovanja hrvatskih zdravih gradova u 2011. godini bila je jačanje socijalnih
mreža i društvene podrške te promocija volonterskog rada (naglasak na područje obitelji i
zdravlja). U sklopu toga, pokrenuto je provođenje akcijskog istraživanja „Utvrđivanje potreba
jedno - roditeljskih obitelji u hrvatskim zdravim gradovima“. Kada se utvrde potrebe, osmislit će
se i implementirati, lokalno, učinkoviti programi pomoći i podrške članovima jedno-roditeljskih
obitelji. Do sada su održana četiri tematska sastanka / radionice grupe u Vinkovcima (travanj),
Zagrebu (svibanj), Motovunu (srpanj) i Rabu (listopad), a prijedlog projekta prijavljen je, radi
dobivanje financijske podrške, Hrvatskoj Zakladi za znanost i Europskoj komisiji na FP7.
RAP su proveli gradovi Labin (u ožujku 2011.) i Vinkovci (u svibnju 2011.), a grad Zagreb je kroz
seriju radionica sa širim projektnim timom dovršio izradu operativnog Plan za zdravlje za V. fazu
Europskog projekta Zdravi grad.
Programsko partnerstvo između HMZG i županija regulirano je, po prvi puta ove godine, sa svim
županijama kroz ugovor o suradnji. Svaka od županija mogla je u ugovor ugraditi detalje
individualne konzultacije koji joj trebaju. Zajedničke radionice održane su tijekom Sajma zdravlja
u Vinkovcima (sastanak županija i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu), u Motovunu (radionica
na temu Planovi za zdravlje i Planovi zdravstvene zaštite – razvoj i implementacija), uz poslovni
sastanak (tematska rasprava “Izrada i implementacija uz monitoring Planova promicanja zdravlja
i Planova zdravstvene zaštite“) i slijedi savjetovanje “Obaveze i aktivnosti županija u zdravstvu” u
Mariji Bistrici. Individualne posjete i mentorski rad organiziran je sa županijama (u programskom
partnerstvu): Krapinsko-zagorskom, Istarskom, Primorsko-goranskom i Zagrebačkom županijom.
Financijsko stanje Mreže nije zadovoljavajuće jer je i prihod ostvaren od članarina (199.500 kn) i
prihod realiziran kroz Programsko partnerstvo (140.000 kn) niži nego ranijih godina.
Ad.2. Nacionalna koordinatorica doc.dr.sc. Selma Šogorić predstavila je prijedlog Strategije
razvoja HMZG 2010. - 2014. u kojoj su iznijeti misija, vrijednosti, strateški ciljevi i prioriteti
djelovanja Mreže (u prilogu). Predstavljen je i Program rada Predsjedništva HMZG u razdoblju
2010. – 2014. (u prilogu).
Ad.3. Predloženi program aktivnosti za 2012. godinu obuhvatio je prijedlog redovitih i ostalih
aktivnosti Mreže, s posebnim naglaskom na značaj uloge koju kao domaćini imamo vezano uz
organizaciju edukacijske radionice za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe.
Edukacija će se održati u Dubrovniku (Babin kuk, Hotel „La Croma“) od 21. (srijeda) do 23.
(petak) ožujka 2012. godine. Odabrane su dvije teme za edukaciju nacionalnih koordinatora
(prof. Ilona Kickbush, „governance“ i prikaz razvoja novih edukacijskih tehnologija „na daljinu“,
prof. Evelyne de Lewe) i o njima je obaviješten Europski ured za Zdrave gradove Svjetske
zdravstvene organizacije (koji plaća nastavnike i njihove troškove). Kao domaćini edukacije
17
imamo mogućnost u sva tri dana edukacijske radionice uključiti još nekoliko članova
Predsjedništva, a u četvrtak 22.03. (poslije podne) imat ćemo priliku (svi članovi Mreže koji to
žele) pridružiti se drugim nacionalnim koordinatorima. Potrebno je utvrditi temu za prezentaciju
njihovih iskustava. Paralelno s edukacijom europskih koordinatora, odvijat će se i program za
naše članove.
Ad.4. U okviru točke razno, kroz diskusiju je prihvaćen prijedlog o razvoju programskog
partnerstva između gradova i HMZG.
Najavljeno je održavanje Modula Poslijediplomske nastave iz Javnog zdravstva „Sekundarna
zdravstvena zaštita“ (TQM) od 5. do 10. prosinca 2011. na koji županije u programskom
partnerstvu mogu poslati svoje timove, te ispit županija koje su prošle II. set edukacijskih modula
koji će se održati 9. i 10. prosinca na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Zaključci:
novi pregledni broj časopisa Epoha zdravlja (više izvještaji o odrađenom u 2011. godini)
tiskati će se u manjoj tiraži (5.000 komada) u veljači 2012.;
dovršit će se izrada zaštićenog dijela weba (za tri razine korisnika – predsjedništvo, županije,
istraživačka grupa);
predlaže se, sukladno mogućnostima Mreže, pozvati predstavnike nama susjednih država
(BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija…) na edukaciju / sastanak europskih nacionalnih
koordinatora u Dubrovnik (ožujak 2012.), druge nacionalne koordinatore zamoliti da nam
prikažu svoja iskustva u stvaranju partnerstva za zdravlje (suradnje s drugim partnerima) i
jačanju socijalne kohezije;
vezano uz financiranje programskog partnerstva – preći će se na zaključivanje trogodišnjih
ugovora i sa županijama i sa gradovima. Predsjedništvo će razraditi i predložiti članovima
prioritetne aktivnosti i definirati sadržaj paketa (trogodišnjeg). Nataša Basanić-Čuš i Miho
Katičić napravit će prijedlog ugovora između HMZG i gradova (što bi pokrivalo programsko
partnerstvo i kako bi izgledao ugovor);
Mreže će unaprijediti suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (kao nacionalnim
partnerom) i oblikovati Program suradnje sa Udrugom gradova, Zajednicom županija,
Društvom za javno zdravstvo i resornim ministarstvima;
u suradnji sa Zajednicom županija, organizirat će se dva godišnja savjetovanja oko aktualnih
tema za županije;
razmotrit će se način kako uspostaviti kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju između
koordinatora zdravih gradova / županija i nacionalne koordinatorice Mreže, posebno u
redovitom izvještavanju o provedenim aktivnostima na lokalnoj razini;
radit će se na razvoju mehanizama projektnog financiranja Mreže – istraživanja, tematska
okupljanja, razvoj i implementacija intervencija (prikupljanje iskustava, regionalna suradnja i
projekti Europske komisije).
Cilj nam je razviti „Mudro upravljanje za zdravlje“ koje se postiže kroz dobru i učinkovitu
javnu upravu koja pomaže jačati demokraciju i ljudska prava, promovira ekonomski
prosperitet i socijalnu koheziju, smanjuje siromaštvo, unaprjeđuje zaštitu okoliša i održivo
korištenje prirodnih resursa te produbljuje povjerenje u upravu i javnu administraciju.
Obilježja „Mudrog upravljanja za zdravlje“ su:
18
Sinergija - Upravljanje kroz suradnju s različitim sektorima i dioničarima;
Aktivno građanstvo - Upravljanje kroz aktivno uključivanje građana, sustav izvještavanja
(podnošenja računa) i unaprjeđenje ishoda;
Širina - Upravljanje mješavinom regulatornih mjera i uvjeravanja primjerenog svrsi;
Transparentnost - Upravljanje nadzirano radom nezavisnih agencija i stručnih tijela koja će
vršiti monitoring procesa, etičnosti, poštivanja postavljenih pravila, podastirati dokaze;
Fleksibilnost - Upravljanje koje je sposobno predviđati i brzo se prilagoditi (predvidjeti
buduće potrebe, prilagoditi politiku, elastičnih struktura i sposobno akcijski djelovati).
Skupština je završila s radom u 12.00 sati, čime je i zaključen 16. Poslovni sastanak HMZG.
Izvještaj izradili:
Ankica Džono-Boban, Aleksandar Džakula, Sonja Grozić Živolić, Jasna Tucak, Selma Šogorić
19
Popis sudionika
Jesenski poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova
Rab, 20.-22. listopada 2011.
1. Antunović Danijel, psiholog
Predsjednik
Udruga U.Z.O.R., Primorsko – goranska županija
Blaža Polića 2, Rijeka
Tel: 051 321 130
Fax: 051 321 151
[email protected]
6. Bojka-Gregorić Dragica
Centar za socijalnu skrb Rijeka, Primorskogoranska županija
Laginjina 11a, Rijeka
Tel: 051 499 107
Fax: 051 226 425
[email protected]
7. Borovčak Sonja
Zamjenica župana za društvene djelatnosti
Krapinsko-zagorska županija
Magistratska 1, Krapina
Tel: 049 329 212
Fax: 049 329 211
[email protected]
2. Basanić Čuš Nataša
Koordinatorica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
[email protected]
8. Čuljak Ksenija, prof.defektologije
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 430
Fax: 01 6009 432
[email protected]
3. Bernaca Ljiljana
Tajnica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
[email protected]
9. Dabo Jagoda, dr.med., specijalist školske
medicine
Voditelj odjela školske i sveučilišne medicine
Nastavni zavod za javno zdravstvo rimorskogoranske županije, Primorsko-goranska županija
Krešimirova 52a, Rijeka
Tel: 051 358 790
Mob: 091 8992 939
Fax: 051 213 948
[email protected]
4. Bijelić Lidija, dr.med., spec.epidemiolog
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i
nacionalne manjine, Međimurska županija
Ruđera Boškovića 2, Čakovec
Tel: 040 374 275
Fax: 040 391 005
[email protected]
5. Bobić Antonija, dipl.socijalna radnica
Viša stručna suradnica
Odsjek za socijalne i socijalno zdravstvene
ustanove, Gradski ured za socijalnu zaštitu i
osobe s invaliditetom, Grad Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6100 071
Fax: 01 6100 015
[email protected]
10. Deže Starčević Irena, prof.
Voditeljica projekta Rijeka zdravi grad
Grad Rijeka
Korzo 16, Rijeka
Tel: 051 209 624
[email protected]
20
11. Držaić Valentina, magistar ekonomije
Savjetnik za poslove zdravstvene zaštite
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Varaždinska županija
Franjevački trg 7, Varaždin
Tel: 042 390 532
Fax: 042 210 343
[email protected]
17. Grozić-Živolić Sonja, prof.psihologije
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 155
Fax: 052 372 154
[email protected]
12. Džakula Aleksandar, dr.sc., dr.med.
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 185
Fax: 01 4684 213
[email protected]
18. Gverieri Ružica
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Osječko-baranjska županija
Kapucinska 40, Osijek
Tel: 031 221 604
Fax: 031 496 242
[email protected]
13. Džono Boban Ankica
Voditeljica službe za promicanje zdravlja
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačkoneretvanske županije, Dubrovačko-neretvanska
županija
Dr.A.Šercera 4a, Dubrovnik
Tel: 020 341 077
Fax: 020 341 099
[email protected]
19. Hrvatin Slaven
Primorsko-goranska županija
Adamićeva 10, Rijeka
Mob: 098 926 7166
[email protected]
20. Jadan Tomislav, dipl.oec.
Ravnatelj
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske
županije, Krapinsko-zagorska županija
I.G.Kovačića 1, Krapina
Tel: 049 467 152
Mob: 098 467 152
Fax: 049 502 480
[email protected]
14. Fržop Vedrana
Savjetnik za zdravstvenu zaštitu
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Primorsko-goranska županija
Ciottina 17b, Rijeka
Tel: 051 351 921
Fax: 051 351 923
[email protected]
21. Josipović Iva, mr.sc.
Viša savjetnica za socijalnu skrb
Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu
skrb, Primorsko-goranska županija
Ciottina 17b, Rijeka
Tel: 051 351 926
Fax: 051 351 923
[email protected]
15. Gerbl Katarina, dipl.socijalna radnica
Voditeljica savjetovališta
Savjetovalište za prevenciju ovisnosti, Zagrebačka
županija
Gajeva 37, Samobor
Tel:01 3330 763
[email protected]
22. Jureša Maja, viši fizioterapeut
Voditelj Wellness-a Hotela Padova
Imperial d.d.-Hotel Padova, Primorsko-goranska
županija
Banjol bb, Rab
Tel: 051 724 444
[email protected]
16. Grozdanić Sanja, odgajatelj
Ravnateljica
Dječji vrtić Pahuljica, Grad Rab
Palit 134 a, Rab
Tel: 051 724 224
Fax: 051 724 224
[email protected]
21
23. Kopajtich Škrlec Nives, dipl.iur.
Koordinator poslova za Udrugu gradova
Udruga gradova u RH, Grad Zagreb
Medveščak 17, Zagreb
Tel: 01 4668 003
[email protected]
29. Maras-Tkačuk Davorka, dipl.oec.
Pomoćnica pročelnice
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 155
Fax: 052 372 154
[email protected]
24. Kovačević Romana
Viši stručni suradnik
Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad
Osijek
F.Kuhača 9, Osijek
Tel: 031 229 107
Fax: 031 214 611
[email protected]
30. Mavar Mladen, psiholog
Ravnatelj
Psihijatrijska bolnica Ugljan, Zadarska županija
Ugljan
Tel: 023 208 201
Fax: 023 288 183
[email protected]
25. Krajnović Franka, prof.pedagogije i sociologije
Savjetnica za zdravstvo i socijalnu skrb
Zadarska županija
B.Petranovića 8, Zadar
Tel: 023 350 419
[email protected]
31. Mikulčić Tihana
Savjetnica za društvenu djelatnost, socijalnu skrb
i zdravstvo
Grad Poreč
Obala maršala Tita 5, Poreč
Tel: 052 451 099
[email protected]
26. Krešić Kata, dr.med., specijalist epidemiolog
Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske
županije, Vukovarsko-srijemska županija
Zvonarska 57, Vinkovci
Tel: 032 370 428
Fax: 032 369 271
[email protected]
32. Miladić Helena, dipl.učitelj
Voditeljica odjela za mlade
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Grad
Zagreb
Ilica 25, Zagreb
Tel: 01 6100 551
Fax: 01 6100 504
[email protected]
27. Krstinić-Guščić Rosanda, dipl.psiholog,
psihoterapeut
Zamjenica gradonačelnika
Grad Rab
Trg Municipium Arba 2, Rab
Tel: 051 777 488
Fax: 051 724 777
[email protected]
33. Milotti Sandra, psihoterapeut
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
[email protected]
28. Lukšić Erik, prof.
Pročelnik
Odjel društvenih djelatnosti, Grad Pula
Forum 1, Pula
Tel: 052 371 930
[email protected]
34. Modrušan Eni, dipl.iur.
Zamjenica gradonačelnika
Grad Labin
Titov trg 11, Labin
Tel: 052 866 821
Fax: 052 852 269
[email protected]
22
35. Perhat Ankica, dipl.oec.
Pročelnica gradskog odjela za zdravstvo i
socijalnu skrb
Grad Rijeka
Korzo 16, Rijeka
Tel: 052 209 626
Fax: 051 209 629
[email protected]
41. Staničić-Kuparić Branka, psiholog
Voditelj
Odsjek za društvene djelatnosti, Grad Rab
Trg Municipium Arba 2, Rab
Tel: 051 772 549
Fax: 051 724 777
[email protected]
42. Stanković Gjuretek Marina, dr.med., specijalist
javnog zdravstva
Voditelj službe za javno zdravstvo
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske
županije, Krapinsko-zagorska županija
I.G.Kovačića 1, Krapina
Tel: 049 467 152;
Mob: 099 7373 862
Fax: 049 502 480
[email protected]
[email protected]
36. Radonić Elizabeta, dr.sc.; dr.med., specijalist
psihijatrije
Psihijatar
Hrvatski institut za istraživanje mozga, Medicinski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Šalata 12, Zagreb
Tel: 01 4596 801
Stručni voditelj
Centar za zaštitu mentalnog zdravlja DZ Zagreb
Zapad, Grad Zagreb
Baštijanova 52, Zagreb
Tel: 01 3667 546
[email protected]
43. Stolfa Gordana
Ravnateljica
Obiteljski centar Primorsko-goranske županije,
Primorsko-goranska županija
Krešimirova 12, Rijeka
Tel: 051 338 526
Fax: 051 311 107
[email protected]
37. Rajčević Kazalac Marijana, psiholog-savjetodavac
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, PP 118, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
[email protected]
44. Šarin Anamari, pedagog
Ravnateljica
Osnovna škola Ivana Rabljanina, Primorskogoranska županija
Banjol 10, Rab
Tel: 051 771 499
Fax: 051 724 036
[email protected]
38. Ribarić Kristina, socijalni pedagog
Predsjednica
Udruga Kocka Rab, Primorsko-goranska županija
Palit 189, Rab
Mob: 095 337 7330
[email protected]
39. Roviš Darko
Voditelj Odsjeka za prevenciju ovisnosti
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorskogoranske županije, Primorsko-goranska županija
Krešimirova 52a, Rijeka
Tel: 051 335 920
[email protected]
45. Šogorić Selma, doc.dr.sc., dr.med.
Nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže
zdravih gradova
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 132
Tel/Fax: 01 4684 213
[email protected]
40. Silobrčić Maja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Zagreb
Tel: 01 4863 306
[email protected]
23
46. Tucak Jasna, dipl.ing.prehrambene tehnologije
Koordinator projekta Zagreb zdravi grad
Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Grad
Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6101 245
[email protected]
49. Vrdoljak Gordana, dipl.oec.
Stručni suradnik za rad na programima
zdravstvene i psihosocijalne prevencije i
zdravstvene zaštite
Grad Split
Obala kneza Branimira 17, Split
Tel: 021 310 108
Fax: 021 310 325
[email protected]
47. Vadla Draženka, dr.med., specijalist epidemiolog
Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke
županije, Koprivničko-križevačka županij
Trg dr.Tomislava Bardeka 10/10, Koprivnica
Tel: 048 655 111
Fax: 048 655 102
[email protected]
[email protected]
50. Žakula Desnica Tamara
Ravnateljica
Dječji dom "Tić", Primorsko-goranska županija
B.Kamik 11, Rijeka
Tel: 051 215 670
[email protected]
51. Žunec Snježana, dipl.iur.
Voditeljica odsjeka za zdravstvo
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 477
Fax: 01 6009 432
[email protected]
48. Vrbić Ljiljana, dipl.socijalna radnica
Viša savjetnica, pročelnica
Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s
invaliditetom, Grad Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6101 286
Fax: 01 6100 015
[email protected]
24