MASLINARSTVO agrot. mj. u masl.

MASLINARSTVO
AGROTEHNIČKE MJERE U MASLINIKU
mr. sc. Marijo Tomić
Zagreb, siječanj 2015.
AGROTEHNIČKE MJERE U MASLINIKU
 NA TERENU: OBRADA
GNOJIDBA
NATAPANJE
 NA MASLINI: REZIDBA
BERBA
ZAŠTITA
• CILJ: STIMULACIJA BRŽEG RASTA I ULAZ U ROD
OBRADA TLA
NEOPHODNI UVJETI ZA RAST I AKTIVNOST KORIJENOVA SUSTAVA:
- DOBRA FIZIKALNA SVOJSTVA TLA (vodo-zračni režim)
KULTIVACIJA TLA (nagib terena – moguće zatravljivanje)
- MOGUĆA PRIMJENA HERBICIDA
- UNOSIMO DODATNA MINERALNA GNOJIVA I STAJSKI GNOJ
- IMAJU SVOJE MJESTO NAROČITO U SUŠNIM KLIMATIMA
- U TIJEKU GODINE PROVESTI 4 DO 5 PLITKIH KULTIVACIJA
- ZATRAVLJIVANJE SE SASTOJI U USPOSTAVI TRAVNOG POKROVA:
- sjetve specifičnih trava i djeteline
- puštanjem spontanog biljnog pokrova po čitavoj površini
ZATRAVLJIVANJE JE INTERESANTAN NAČIN ODRŽAVANJA TLA:
- u intenzivnim nasadima maslina naročito na brežuljkastim ali i na
ravničarskim terenima
OVIM NAČINOM ODRŽAVANJA TLA:
- izbjegavaju se problemi sa erozijom tla
- omogućeno je slobodno kretanje mehanizacije tokom godine
- obogaćuje se površinski sloj tla organskom tvari
- u sušnim uvjetima uzgoja treba se paziti da ne dođe do neskladnog
odnosa za vodu između kulture i travnog pokrova
HRANIDBA I GNOJIDBA
- GNOJIDBOM SE ŽELI KONSTANTNO OSIGURATI MASLINI
DOVOLJNU KOLIČINU RAZNIH BIOGENIH ELEMENATA U
URAVNOTEŽENOM ODNOSU
- GNOJIDBOM SE U TLO UNOSE HRANJIVI ELEMENTI NA BAZI
NPK TE STAJSKOG GNOJA I ODREĐENI MIKROELEMENTI KOJI
POBOLJŠAVAJU FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA TLA
DUŠIK (N)
 FIZIOLOŠKA ULOGA
- POSPJEŠUJE RAST I RAZVOJ
- SASTAVNI DIO LISNOG ZELENILA I BJELANČEVINA,
- U ENCIMIMA , HORMONIMA, VITAMINIMA, KLOROFILU (LIST),
SJEMENU (BJELANČEVINE)
 ZNAKOVI NEDOSTATKA
- IZBOJI (MLADICE) TANKI I KRATKI,
- LISTOVI RIJETKI, MALI , PRIJEVREMENO OTPADAJU
- CVJETNI GROZDOVI I CVJETOVI – RIJETKI
- PLODOVI – SITNI, IZRAZITO OBOJENI, PRERANO
DOZRIJEVAJU
ILI PAK PRERANO OPADAJU NEDOZRELI
 DUŠIČNA GNOJIVA
 AMONIJEV NITRAT (AN) = NH4NO3 : 32 -35 % N granulirano gnojivo,
za prihranu N,
- Prihrana preko sustava za navodnjavanje
- 100 - 120 kg N = 310 – 375 kg/ha
 KALCIJEV AMONIJEV NITRAT (KAN)
- N 27= NH4NO3 CaCO3 granulirano i prilirano gnojivo, za prihranu N
- Primjena u tlo 100 - 120 kg N = 370 – 444 kg/ha
 UREA N 46 Najkoncentriranije dušično gnojivo za prihranu u tlo , putem
sustava za navodnjavanje, putom lista 100 - 120 kg N = 217 – 260 kg/ha
 UAN (Urea amonij nitrat) N 30,5 Tekuće mineralno gnojivo za primjenu
po tlu ,za sustave za navodnjavanje, preko lista
- 100 l =39 kg N
- 100- 120 kg N= 320– 393 l/ha
FOSFOR
 IMA ULOGU REGULIRANJA RASTA, A NEOPHODAN JE KOD
RAZMNOŽAVANJA STANICA I ZA RAZVOJ MERISTEMSKOG TKIVA
 VRLO JE VAŽAN ELEMENT MNOGIH ENZIMA TE IGRA PRIMARNU
ULOGU U FOTOSINTEZI
 UTJEČE NA FORMIRANJE CVJETOVA, OPLODNJU,
SAZRIJEVANJE PLODOVA I ODRVENJAVANJE MLADICA
 POTREBA ZA FOSFOROM KOD MASLINE JE RELATIVNO
MALENA
ULOGA FOSFORA (P2O5)
 razvoj generativnih organa i korijena
 uravnotežuje bujnost
 pravodobno dozrijevanje drveta
 pospješivanje cvatnje, oplodnje i dozrijevanje ploda
 procesi disanja, promet i skladištenje energije
 bolje korištenje vode, dioba stanica, prenošenje nasljednih osobina
 nukleinske kiseline, ATP
 cijelo priobalje prirodno ima izuzetno male koncentracije fosfora
manje od 4 mg/P2O5 /100 grama tla
 MAP (MONOAMONIJ FOSFAT 52 -54% P, 11-12 % N) mineralna NPK
gnojiva
 SUPERFOSFAT (19 % ) mineralno gnojivo
KALIJ
- IMA FUNKCIJU AKUMULIRANJA UGLJIKOHIDRATA, STIMULIRA
FOTOSINTEZU TE STVARANJE ULJA U PLODOVIMA
- POMAŽE OTPORNOSTI MASLINE OD BOLESTI I ŠTETNIKE, A
POSEBNO OD PAUNOVA OKO
 tvorba ulja, suhe tvari , šećera
 utjecaj na prinos i randman
 uravnotežuje rast korijena i povoljno djeluje na debljinu, boju i
kvalitetu plodova
 na crvenicama i smeđim tlima na vapnencu srednja do visoka
opskrbljenost
 ZNACI NEDOSTATKA
- kasniji i slabiji rast drveta, sitniji podovi, i slabija rodnost
- slabija otpornost na neke bolesti
 SUVIŠAK KALIJA
- nedostatak magnezija i kalcija
PRIMJENA KALIJA
U TLO PUTEM:
NPK 7-20-30, NPK 20-30 = 350 – 400 kg/ha
NPK (SO3) 7-14-21 (24) = 500 – 800 kg//ha (50-80 kg/1000m2)
PUTEM LISTA I PLODA:
Fertinom V (Fertina G, Fertina R)
Fertinom V + 5 % otopina Uree
KALCIJ
ULOGA
- pomaže otpornosti masline od bolesti i štetnika
- utječe na čvrstoću ploda
- utječe na klijanje i geotropizam polena= pospješuje zametanje
polena
- odgađa starenje ploda
- građevna tvar staničnih stjenki i organela u stanici
NEDOSTATAK
- na crvenicama – propadanje tkiva ploda (nekroza tkiva)
- tipičan problem na crvenicama koje ga sadrže manje
od 2 % CaCO3, najčešće oko 0,5 % CaCO3
MAGNEZIJ
ULOGA:
- VAŽAN SASTOJAK MOLEKULE KLOROFILA KOJI POMAŽE
SINTEZI
MOLEKULE RNA I VAŽAN AKTIVATOR ENZIMA
- KOD POMANJKANJA MAGNEZIJA VEGETATIVNA AKTIVNOST
MASLINE SE SMANJUJE
- BITAN ZBOG PRIJENOSA FOSFORA U BILJCI , A ZAJEDNO
POSPJEŠUJU OPLODNJU I RAZVOJ PLODA
- BITAN ZA KAKVOĆU I ČUVANJE PLODA, POSEBICE ONE
UZGOJENE NA KISELIM TLIMA
IZVOR :
- Fertina G, Fertina R
BOR
ULOGA:
 POVEĆAVA PROIZVODNOST I POKRETLJIVOST POLENA
=POSPJEŠUJE OPLODNJU
 SINTEZA HORMONA RASTA= FORMIRANJE I RAST SJEMENKE I
PLODA
 GRADIVNI ELEMENT STANIČNIH STJENKI
 RAST I RAZGRANATOST KORIJENA
SUZBIJANJE I UKLANJANJE NEDOSTATKA BORA
- Putem lista Od sredine travnja do kraja 9 mjeseca 4 – 8 x kao 1 %
otopina (1 litra Fertine B u 99 litara vode)
- Fertina B (4 % i 3 % N) može se koristiti zasebno ili s 5 % otopinom
UREE
- s većinom zaštitnih sredstava (osim bioloških i bakrenih)
ZALIJEVANJEM TLA
- Do 2 % otopina - potrebno je znati normu (0,2 1 – 1 l Fertine B po
stablu godišnje koja se rasporedi u više obroka)
- 5-7,5 L/1000 m2 (0,3-0,4 kg B)
 NA SVIM TLIMA OBVEZNO JE PRSKANJE FERTINOM B PUTEM
LISTA NAJKASNIJE DVA TJEDNA PRIJE CVATNJE, KAO I 6 -8
TJEDANA NAKON U KONCENTRACIJI 1 %
NEDOSTATAK BORA
POVRŠINA RASIPANJA MINERALNOG GNOJA
PRIHRANA TEKUĆIM GNOJIVIMA PUTOM LISTA I
PLODA
 DUŠIK - DEPRESIJA : POČETAK 6. – 20. 9 PRSKATI S 3 % UREOM
 FOSFOR – 6, 7, 8, 9 MJESEC – FERTINA V – 2 % + 3-5 % UREE
 KALIJ - KRAJ 6. MJ – 20. 9. –FERTINA V – 2 % + 3-5 % UREE
 KALCIJ – OD 10. 7. DO BERBE – FERTINA CA – 2 % OTOPINA
 MAGNEZIJ - OD TRAVNJA DO KRAJA RUJNA – FERTINA G ILI
FERTINA R– 2 % OTOPINA
ORGANSKA TVAR
-UTJEČE NA POVEĆANJE KOHEZIJE IZMEĐU ČESTICA TLA
-POBOLJŠAVA STRUKTURU TEŠKIH TALA
-REGULIRA PH TLA
-AKTIVIRA MIKROBIOLOŠKU AKTIVNOST I POMAŽE ASIMILACIJI OSTALIH HRANJIVIH ELEMENATA KOJI SE NALAZE U TLU
-RASPADANJEM ORGANSKE TVARI, HRANJIVI ELEMENTI
POSTAJU PRISTUPAČNI BILJCI
-GNOJIDBU MASLINE MOŽEMO PODIJELITI U TRI DIJELA:
GNOJIDBA PRILIKOM SADNJE
GNOJIDBA U PRVIM GODINAMA UZGOJA
GNOJIDBA U PUNOJ RODNOSTI
NAVODNJAVANJE
- NEDOSTATAK VLAGE U TLU, POGOTOVO U LJETNOM
RAZDOBLJU, JEDAN JE OD NAJZNAČAJNIJIH UZROČNIKA
SMANJENOG URODA I NEREDOVITE RODNOSTI MASLINA
- RJEŠENJE JE SVIMA DOBRO POZNATO – NAVODNJAVANJE
- OSIM ŠTO DJELUJE NA POVEĆANJE VLAGE U TLU, NATAPANJE
DJELUJE NA TEMPERATURU I VLAŽNOST ZRAKA
- NATAPANJEM SE JAMČI REDOVITOST RAĐANJA POVEĆAVAJUĆI
PRI TOME KRUPNOĆU PLODA I VEGETATIVNI RAST
- ZANIMLJIVO JE NAGLASITI DA POVEĆANJE PRINOSA NE PRATI I
KOLIČINA ULJA, JER GA KOD NATAPANIH BILJAKA IMA MANJI
POSTOTAK U PLODU
- KORIST OD NATAPANJA SE NA NEKI NAČIN ZBRAJA PA JE
POTREBNO I VIŠE OD JEDNE SEZONE DA SE TO I VIDI U
MASLINIKU
- MASLINA JE JAKO OSJETLJIVA NA SUVIŠAK VODE U TLU PA ONI
MASLINARI, KOJI IMAJU TAKVE POLOŽAJE I TEŠKA TLA, MORAJU
VODITI RAČUNA O PRIPREMI SUSTAVA ZA ODVODNJU
(POSTAVLJANJE DRENAŽE)
LOKALIZIRANA NATAPANJA
- VLAŽE SAMO DIO PROIZVODNE POVRŠINE (OKO SAMIH
BILJAKA) ILI DIO VOLUMENA TLA (ZONA KORIJENA BILJAKA)
- ZNAČAJKA TE METODE: SPORIJE DODAVANJE MANJE
KOLIČINE VODE (I RASTOPLJENIH HRANJIVA) NA PROSTOR
OKO BILJKE ILI U ZONU OKO KORIJENA BILJKE, NAPRAVAMA
ZA RASPODJELU VODE
- POSTOJE DVA NAČINA LOKALIZIRANOG NATAPANJA:
 NATAPANJE KAPANJEM I
 NATAPANJE MIKRORASPRSKIVAČIMA
- POSEBNO SE PREPORUČUJU U PRILIKAMA GDJE JE CIJENA
VODE VEĆA, NA NAGNUTIM I VALOVITIM TERENIMA, GDJE JE
SKUPA RADNA SNAGA TE KVALITETA VODE DISKUTABILNA
NATAPANJE KAPANJEM
NATAPANJE KAPANJEM
- KOD NATAPANJA KAPANJEM TEMELJNO JE NAČELO DA VODA
IZ CIJEVI IZLAZI KROZ KAPALJKE I KAPANJEM VLAŽI TLO
NEPOSREDNO UZ BILJKU
- POSTOJE DVA TEHNIČKA SUSTAVA S OBZIROM NA
RAZMJEŠTAJ
KAPALJKI:
 KAPALJKE POSTAVLJENE IZVAN CIJEVI
 KAPALJKE SMJEŠTENE UNUTAR CIJEVI
- KAPALJKE IZVAN CIJEVI POSTAVLJAJU SE TAKO DA SE CIJEVI
BUŠE NA ŽELJENO MJESTO I ONDA SE KAPALJKE FIKSIRAJU
- OSNOVNI NEDOSTATAK TOG SUSTAVA NATAPANJA JEST
NEMOGUĆNOST PRIMJENE NA TLIMA KOJA SADRŽE
ZNAČAJNE KOLIČINE SKELETA TE NE SADRŽE DOVOLJNO
SITNIH ČESTICA, KOJE BI MOGLE PRIMITI VODU I ŠIRITI JE
HORIZONTALNO
- KOD TIH TALA VODA SE PROCJEĐUJE VERTIKALNO I
IZGUBLJENA JE ZA BILJKU
NATAPANJE MIKRORASPRSKIVAČIMA
- KARAKTERISTIKA RADA MIKRORASPRSKIVAČA JE DA MOGU
RADITI S RELATIVNO NISKIM TLAKOM
- POTROŠNJA VODE KOD MIKRORASPRSKIVAČA PUNO JE NIŽA
U ODNOSU NA NATAPANJE KIŠENJEM, ALI IPAK VIŠA OD
NATAPANJA KAPANJEM
- TAJ NAČIN NATAPANJA PRIKLADAN JE ZA NATAPANJE MASLINA
TE U ODNOSU NA SUSTAV KAPANJEM POBOLJŠAVA
MIKROKLIMU NASADA I RAVNOMJERNIJE RASPOREĐUJE
VODU UNUTAR ZONE KORJENOVOG SUSTAVA
- PLASTIČNI RASPRSKIVAČI POSTAVLJAJU SE NA ODREĐENIM
RAZMACIMA NA CIJEVI KOJA PROLAZI UZDUŽ NASADA
- RASPRSKIVAČI IMAJU DOMET OD 2 PA DO VIŠE OD 10 M, ŠTO
PONAJVIŠE OVISI O RADNOM TLAKU
- AKO NAVODNJAVANJE PROMATRAMO KROZ INDIVIDUALAN
PRISTUP ONDA JE ZA MASLINARA NAJVEĆI PROBLEM KAKO
OSIGURATI IZVOR VODE U SUŠNOM RAZDOBLJU
 NEKE OD MOGUĆNOSTI SU:
- VEĆE ILI MANJE AKUMULACIJE VODE (BAZENI), KOJA SE
PRIKUPLJA
KADA POSTOJI VIŠAK OBORINA (KIŠNICA,
VODOTOKOVI)
- VODOVODNA MREŽA - MANJI NASADI BLIŽE NASELJIMA
- PRIRODNE PODZEMNE AKUMULACIJE
- ORGANIZIRANI SUSTAV ZAJEDNIČKIH ILI JAVNIH SUSTAVA ZA
NAVODNJAVANJE - PRIVATNI I JAVNI SEKTOR SUDJELUJE
U
IZGRADNJI SUSTAVA
- KORIŠTENJE MORSKE ILI BOĆATE VODE (DESALINIZACIJA)
Suša 2006
2006
Pros.prinos po
stablu kg
Randman
%
kg ploda
na ha
kg ulja na ha
l ulja na
ha
navodnjavano
15,85
19,03
5230,5
995,4
1087,9
ne
navodnjavano
4,68
23,24
1544,4
358,9
392,2
KAKO, KADA I KOLIKO VODE UTROŠITI ZA ODREĐENU
POVRŠINU ILI STABLO?
 KAKO
- POSTOJI ČITAV NIZ PROIZVOĐAČA I TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA
NAVODNJAVANJE ODREĐENE POVRŠINE ILI POJEDINOG
STABLA. PREPORUČUJE SE POSTAVLJANJE SUSTAVA
NAVODNJAVANJA KAPANJEM ILI RASPRŠIVAČIMA
 KADA
- U TEORIJI POSTOJE KRITIČNE FAZE GODIŠNJEG RAZVOJA
KADA BI MASLINA TREBALA IMATI DOVOLJNO VLAGE

KOLIKO NAVODNJAVATI
- PRAKTIČNA ISKUSTVA NEKIH MEDITERANSKIH ZEMALJA
GOVORE O KOLIČINAMA OD 1,5 – 2,0 m³/1 STABLO MASLINE
PROSJEČNE VELIČINE
- NORMA NAVODNJAVANJA ZAVISI OD TIPOVA TALA

Download Report