1. Razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA, osnovana je 2008.g. i registrirana je kao Ustanova (u daljnjem tekstu LIRA). Osnivač je Ličko-senjska županija. LIRA je osnovana sa zadadom poticanja, provedbe i koordinacije aktivnosti regionalnog razvoja, stvaranja pozitivne klime za ulaganje i poduzetništvo s ciljem ostvarenja gospodarskog i društvenog razvitka Ličko-senjske županije. Poslovi i zadade utvrđeni Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta Razvojne agencije Ličko-senjske županije – LIRA-e, a koji se obavljaju u Agenciji su slijededi: uredsko poslovanje; koordinacija svih aktivnosti vezanih za regionalni razvoj; izrada razvojnih strategija, identifikacija razvojnih prilika, projekata i programa; pružanje stručne podrške nositeljima pripreme programa i projekata kroz pripremu projektne dokumentacije, pradenje i informiranje o mogudnostima financiranja sredstvima Europske unije i sredstvima drugih domadih i međunarodnih izvora; proučavanje i vrednovanje prijedloga projekata te pradenje njihova ostvarivanja, privlačenja direktnih domadih i stranih investicija; izgrađivanje institucionalnih kapaciteta te ostale vezane usluge i aktivnosti; provođenje programa MINGORP-a, izgradnje i razvoja financijskih institucija i financijskih mjera; potpora tehnološki utemeljenom i inovativnom poduzetništvu (kreditiranje, jamstvene sheme); organiziranje sajmova poduzetništva i sudjelovanje na sajmovima; povezivanje svih bitnih činitelja razvoja poduzetništva te koordinacija poduzetničkih aktivnosti. Potvrda od strane Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske: Na prijedlog Ličko-senjske županije LIRA je upisana u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i (regionalne) područne samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja koji vodi Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske. 2. Županijska razvojna strategija Županijska razvojna strategija (ŽRS) temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj svake županije. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Strategije regionalnog razvoja RH ŽRS zamjenjue Regionalni operativni program (ROP). ROP Ličko-senjske županije, koji pokriva razdoblje od 2005. do 2010. godine, koncem 2010. naslijedila je Županijska razvojna strategija za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Po završetku spomenutog razdoblja, uslijedit de izrada strateških dokumenata usklađenih sa sedmogodišnjim ciklusima planiranja Europske unije. Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne samouprave u skladu s načelom Partnerstva i suradnje. ŽRS Ličko-senjske županije 2011.-2013. i dodatke možete pronadi na web stranicama LIRA-e www.lszlira.hr i Ličko-senjske županije www.licko-senjska.hr . Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije izrađena je sukladno sljededim pravnim propisima: Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 153/2009); Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. godine. (59. sjednica Vlade RH., 4.6.2010. godine); Pravilnik o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija („Narodne novine“ br. 53/10); Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Županijske razvojne strategije Ličko-senjske županije (Županijski glasnik br. 10/2010). Snage Slabosti •Dostupna pozicija u Hrvatskoj •Čist (nedirnut) prirodni okoliš. •Bogati prirodni resursi. •200 km obalne linije i postojanje planinskih vrhova. •Potencijal za daljnji razvoj proizvodnje energije •Malen i nerazvijen poslovni sektor. •Skroman udio u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske, a pogotovo mali udio u ostvarenom izvozu. •Izvorni prihodi JLP(R)S po stanovniku u LSŽ znatno su manji od istih na nivou RH i na nivou Jadranske Hrvatske. •Nepovoljna demografska kretanja •Nedostatni prerađivački kapaciteti u poljoprivredi i niska iskorištenost poljoprivrednog zemljišta SWOT analiza - sažetak Prilike •Poticajna nova autocesta A1. •Plinofikacija svih vedih naselja u županiji •Potencijal izgradnje autoceste Rijeka-Žuta lokva. •Potencijal izgradnje pomorskih i zračnih luka. •Razvoj turističkih potencijala. Slika 1: Sažetak SWOT analize Prijetnje •Zagađenje i onečišdenje okoliša. •Proces razminiranja nije završen •Neriješeno pitanje vlasništva nad zemljištem i nekretninama, usitnjenosti posjeda •Dostupnost nisko-kamatnih kredita malom poduzetništvu i poljoprivrednicima je ograničena. • Mogudnost porasta zagađenja Jadranskog mora i obale Vizija Ličko-senjske županije 2011. – 2013. Ličko-senjska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena, korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u kojoj njeni građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj takvog dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma, poljoprivrede i ekološki prihvatljive industrije, a proizvodnja se bazira na održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvaranju visokog stupnja dodane vrijednosti. Županijsku razvojnu strategiju treba promatrati kao dokument kojim su definirani vizija, strateški ciljevi razvoja Županije, prioriteti razvoja te mjere koje se moraju poduzeti kako bi se ostvarili strateški ciljevi lokalne zajednice, a samim tim i nacionalni ciljevi. Slijedi prikaz ciljeva i prioriteta ŽRS Ličko-senjske županije 2011.-2013., s tim da su prioriteti u ŽRS detaljnije razrađeni u mjere. 1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj 2. Razvoj ljudskih resursa 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša •1.1. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva •1.2. Razvoj turizma •1.3. Razvoj ruralnog područja i razvoj poljoprivrede, ribarstva i akvakulture •1.4. Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika •2.1. Povedanje zaposlenosti povedanjem ulaganja u ljudski kapital, povedavanjem i promicanjem prilagodljivosti gospodarskih subjekata i radnika •2.2. Jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama •2.3. Jačanje sektora obrazovanja i civilnog društva •3.1. Gospodarenje otpadom •3.2. Zaštita od elementarnih nepogoda •3.3. Zaštita voda, mora, zraka i tla •3.4. Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti Horizontalne mjere: Razminiranje i Teritorijalna suradnja Slika 2: Pregled ciljeva i prioriteta ŽRS Ličko-senjske županije 2011. - 2013. Baza razvojnih projekata Provedba Županijske razvojne strategije realizirati de se kroz provedbu razvojnih projekata. Zbog toga je potrebno uspostaviti Bazu razvojnih projekata na županijskoj razini koja de biti usklađena s Bazom razvojnih projekata na razini države (u nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva). Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA de voditi Bazu razvojnih projekata na županijskoj razini, prikupljati, unositi i ažurirati podatke. 3. Financijska potpora EU EU pruža specifičnu i ciljanu financijsku pomod državama kandidatkinjama, potencijalnim bududim članicama i državama pristupnicama kako bi potpomogla njihova nastojanja u jačanju političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi potrebnih za ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU. Tijekom godina, Europska unija je pružala Hrvatskoj financijsku pomod putem više instrumenata. U razdoblju od 2000. do 2004. godine, Hrvatska je dobila oko 278,8 milijuna eura iz programa CARDS dok je u 2005. i 2006. koristila programe PHARE, ISPA i SAPARD putem kojih je na raspolaganju imala 252 milijuna eura. Od 2007. godine, Hrvatska koristi Instrument za pretpristupnu pomod (Instrument for Pre-accession, IPA). U razdoblju od 2007. do 2010., financijska alokacija za Hrvatsku u okviru IPA programa iznosi 589,9 milijuna eura. Upravljanje pretpristupnom pomodi u Hrvatskoj odvija je decentralizirano i odvija se prema decentraliziranom sustavu provedbe (DIS). U okviru tog sustava, nacionalne provedbene vlasti su odgovorne za upravljanje pretpristupnim fondovima i podliježu prethodnoj kontroli (tzv. ex-ante kontroli) Delegacije EU. 3.1. IPA - Instrument pretpristupne pomoći Instrument pretpristupne pomodi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Zbog učinkovitije provedbe osnovnih ciljeva IPA program je podijeljen na pet komponenti: I. Pomod u tranziciji i jačanje institucija II. Prekogranična suradnja III. Regionalni razvoj IV. Razvoj ljudskih potencijala V. Ruralni razvoj KOMPONENTA I. PROGRAMA IPA: POMOD U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA I VIŠEKORISNIČKA IPA KOMPONENTA Komponenta I. pomaže državi korisnici u izgradnji administrativnih i pravosudnih kapaciteta i ispunjenju kriterija za članstvo: političkih, gospodarskih, pravnih i administrativnih. Pokriva sve aktivnosti izgradnje institucija i investicija povezane s usvajanjem i provedbom pravne stečevine Zajednice te se, u pretpristupnom kontekstu, odnosi na sve mjere suradnje koje nisu izričito pokrivene drugim komponentama. Projekti iz nacionalne komponente namijenjeni su hrvatskim državnim tijelima. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije - http://www.strategija.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr KOMPONENTA II. PROGRAMA IPA: PREKOGRANIČNA SURADNJA Komponenta II. programa IPA Prekogranična suradnja za Republiku Hrvatsku predstavlja važan doprinos aktivnostima regionalnoga razvoja. 18 od 21 hrvatske županije ima izravne granice s regijama susjednih država, koje čine prihvatljiva područja suradnje na osnovi čega se izrađuju zajednički programi prekogranične suradnje. Razdoblje od 2007. do 2013. godine obuhvada 6 posebnih programa prekogranične suradnje Republike Hrvatske, i to s državama članicama EU: 1. Republika Slovenija - Republika Hrvatska 2. Republika Mađarska - Republika Hrvatska 3. Jadranska prekogranična suradnja (prihvatljivo područje za ovaj program uključuje Ličkosenjsku županiju) i s državama potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU: 4. Republika Hrvatska - Bosna i Hercegovina (prihvatljivo područje za ovaj program uključuje Ličko-senjsku županiju) 5. Republika Hrvatska - Republika Crna Gora 6. Republika Hrvatska - Republika Srbija Također, u sklopu komponente II. programa IPA, financirat de se i projekti u sklopu transnacionalnih programa suradnje u kojima aktivno sudjeluje Republika Hrvatska, a to su: 1. Transnacionalni program Jugoistočni Europski Prostor SEE (South Eastern Space) 2. Transnacionalni program Mediteran Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva - http://www.mrrsvg.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr KOMPONENTA III. PROGRAMA IPA: REGIONALNI RAZVOJ Komponenta III. programa IPA obuhvada tri sektora - promet, zaštitu okoliša i regionalnu konkurentnost. Tako su u sklopu te komponente izrađena tri operativna programa: 1. Operativni program zaštite okoliša predstavlja programsku osnovu za korištenje sredstava u sektoru zaštite okoliša. Na temelju provedene analize stanja u sektoru, gospodarenje otpadom i upravljanje vodama prepoznati su kao prioritetne aktivnosti za usmjeravanje sredstava iz programa IPA. Navedene su aktivnosti odabrane s obzirom na to da sustavi gospodarenja otpadom te upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj ne odgovaraju u potpunosti standardima Europske Unije, a njihovo usklađivanje zahtijeva iznimno visoka financijska ulaganja. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - http://www.mzopu.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost http://www.fzoeu.hr , Hrvatske vode - http://www.voda.hr i SAFU 2. Operativni program za promet predstavlja stratešku osnovu za korištenje sredstava iz III. komponente programa IPA u sektoru prometa. Na osnovi analize stanja u sektoru definirane su prioritetne aktivnosti te pripadajude mjere u koje de se usmjeravati raspoloživa financijska sredstva. Analiza ukazuje na značajnu razvijenost cestovnog prometa u odnosu na ostale prometne grane. Imajudi u vidu potrebe proizašle iz analize te cilj uravnoteženog razvoja mreže koja uključuje sve vrste prometa, ovaj program usredotočuje se na područje željeznice i unutarnje plovidbe. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture http://www.mmpi.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Hrvatske željeznice -Infrastruktura - http://www.hznet.hr i SAFU 3. Operativni program za regionalnu konkurentnost je strateški dokument za područje regionalne konkurentnosti. To podrazumijeva korištenje raspoloživih financijskih sredstava za mjere jačanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja manje razvijenih područja. Glavna okosnica poticanja razvoja i rasta je poduzetništvo, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima. Prioritetne aktivnosti ovo programa uključuju: Poboljšanje razvojnih mogudnosti područja s poteškodama u razvoju kroz razvoj poslovne infrastrukture i Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz Poboljšanje ulagačke klime i transfer tehnologije. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva http://www.mingorp.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr KOMPONENTA IV. PROGRAMA IPA: RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA Operativni program za razvoj ljudskih resursa predstavlja programski okvir za korištenje sredstava u sektoru zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti. Analiza stanja izrađena tijekom pripreme Operativnog programa ukazuje na potrebu intenzivnog rada sa skupinama koje su pogođene visokom nezaposlenošdu, zatim usklađivanje obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada i promicanje načela cjeloživotnog učenja, kao i na potrebu provedbe posebnih mjera za osobe koje zbog socijalne isključenosti imaju otežan pristup tržištu rada. U cilju stvaranja novih i kvalitetnijih radnih mjesta, program de se baviti ograničenim brojem prioriteta od ključne važnosti za socijalnu i ekonomsku koheziju: Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada, Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada i Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva http://www.mingorp.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Hrvatski zavod za zapošljavanje - http://www.hzz.hr i Agencija za strukovno obrazovanje - http://www.aso.hr KOMPONENTA V. PROGRAMA IPA: RURALNI RAZVOJ – IPARD Peta komponenta IPA programa pruža potporu Hrvatskoj u razvoju politika i pripremama za provedbu i upravljanje Zajedničkom poljoprivrednom politikom s naglaskom na doprinos održivoj prilagodbi poljoprivrednog sektora i ruralnih područja te na pripremu za provedbu pravne stečevine Zajednice u vezi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Prioritetna su područja unutar kojih su definirane mjere što de se provoditi kroz komponentu Ruralnoga razvoja sljededa: Unaprjeđenje učinkovitosti tržišta i provedba standarda Zajednice, Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-ekoloških mjera u lokalne strategije za ruralni razvoj i Razvoj ruralnog gospodarstva. LEADER pristup: Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujudi i lokalnu upravu nastoje mobilizirati da razmotre potencijale svojega kraja te izrade i primjene svoje razvojne strategije. Također važno je osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje de voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje. Tijelo odgovorno za operativnu strukturu: Uprava za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - http://www.mps.hr Provedbeno tijelo (ugovaratelj): Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - http://www.mps.hr , Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – http://www.apprrr.hr 3.2. Programi EU-a otvoreni Hrvatskoj Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora dosadašnji naziv ''Programi Zajednice'' je izmjenjen te se koristi naziv ''Programi EU-a'' (osim u slučajevima kada se u u imenu samog programa nalazi termin ''Zajednica'', kao što je to kod programa Aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. - 2013.). Temelj za sudjelovanje Hrvatske u programima EU-a čini Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o opdim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima Zajednice. Programi EU-a otvoreni Hrvatskoj tijekom i nakon 2007. Program mladi na djelu - Mladi na djelu je program EU namijenjen mladim ljudima u dobi od 15 do 28 godina (u nekim slučajevima 13-30 godina). Teži potaknuti osjedaj građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima i uključiti ih u oblikovanje bududnosti Unije. Agencija za mobilnost i programe EU provodi ovaj program - http://www.mobilnost.hr Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007.-2013.) - FP7 - FP7 je glavni instrument za financiranje istraživanja u Europi i trajat de od 2007. do 2013. godine. FP7 je osmišljen i kako bi odgovarao na potrebe Europe za zapošljavanjem i konkurentnosti. FP7 podupire istraživanja u odabranim prioritetnim područjima s ciljem da EU postigne ili održi svjetsko vodstvo u tim sektorima. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa - http://public.mzos.hr/ . Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu - Glavna uloga Financijskog instrumenta za civilnu zaštitu je olakšati suradnju u intervencijama civilne zaštite u slučajevima izvanrednih stanja koja mogu zahtijevati hitno reagiranje. To se također odnosi na situacije u kojima može postojati prijetnja od takvih izvanrednih stanja. Ovaj instrument je stoga alat koji unaprjeđuje suradnju zajednice u pitanjima civilne zaštite. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju ovog programa je Državna uprava za zaštitu i spašavanje - http://www.duzs.hr/ Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) - CIP ima za cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzeda. Poduprijet de inovativne aktivnosti (uključujudi eko-inovacije), osigurati bolji pristup financijama te osigurati usluge za potporu poslovanju u regijama. Potaknut de bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te pomodi u razvoju informacijskog društva. Također de promicati povedano korištenje obnovljivih energija i energetsku učinkovitost. Institucija odgovorna za cjelokupnu provedbu programa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – http://www.mingorp.hr. Program Kultura 2007. - 2013. - Cilj programa Kultura 2007 - 2013 jest poboljšati zajedničko europsko kulturno područje utemeljeno na zajedničkoj kulturnoj baštini jačanjem kulturne suradnje između kulturnih stvaratelja, korisnika i institucija zemalja koje sudjeluju u navedenom programu, a s ciljem poticanja na stvaranje europskog državljanstva. Kontaktna točka u Republici Hrvatskoj poseban je odjel pri Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva kulture – http://www.minkulture.hr Europa za građane - Program „Europa za građane“ promiče aktivno europsko građanstvo, stavlja građane u središte pažnje i nudi im mogudnost da u potpunosti preuzmu odgovornost kao europski građani. Odgovara na potrebu za aktivnijim sudjelovanjem građana u izgradnji Europe i potiče suradnju između građana i njihovih organizacija u različitim zemljama s ciljem susreta, zajedničkog djelovanja i razvoja njihovih vlastitih ideja u europskom okruženju koje nadilazi nacionalne granice, uz poštivanje međusobne različitosti. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske - http://www.uzuvrh.hr MEDIA 2007 - Program MEDIA namjenjen je očuvanju i unaprijeđenju europske kulturne raznolikosti i njenog kinematografskog i audivizualne baštine promociji međukulturalnog dijaloga, povedanju protoka europskih audiovizualnih radova izvan i unutar Europske unije, kao i povedavanju konkurentnosti europskog audiovizualnog sektora. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH je Ministarstvo kulture - http://www.min-kulture.hr. Na stranici MEDIA desk Hrvatske opisani su detalji programa - http://www.mediadesk.hr/ Progress (Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost) – Progress daje financijsku potporu za provedbu ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja i socijalnih pitanja. Progress je usmjeren na: zapošljavanje, socijalno uključivanje i zaštita, radni uvjeti, nediskriminacija i različitost, ravnopravnost spolova. Institucija odgovorna za cjelokupnu provedbu programa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - http://www.min-kulture.hr Tempus - Tempus je program Europske unije koji podupire modernizaciju visokog obrazovanja u zemljama partnerima i doprinosi suradnji na području visokog obrazovanja između Europske unije i zemalja partnera. Posljednja faza programa, Tempus IV, je započela 2008. godine. Tempus IV financira dvije vrste aktivnosti putem redovnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga: Zajedničke projekte i Strukturne mjere. Više se informacija može nadi na internet stranicama Nacionalnog Tempus ureda Republike Hrvatske lociranog unutar Agencije za znanost i visoko obrazovanje - http://www.azvo.hr/ Erasmus Mundus - Erasmus Mundus je program suradnje i mobilnosti na polju visokog obrazovanja kojem je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi i promicati dijalog i razumijevanje između ljudi i kultura kroz suradnju s tredim zemljama. Isto tako, program doprinosi i razvoju ljudskih resursa i kapaciteta za međunarodnu suradnju institucija za visoko obrazovanje kroz povedanu mobilnosti između Europske unije i navedenih zemalja. Nacionalna kontakt točka je Agencija za mobilnost i programe Europske unije - http://www.mobilnost.hr Program za cjeloživotno učenje – LLP - Program za cjeloživotno učenje objedinjuje razne inicijative obrazovanja i usavršavanja pod jednim programom. Program za cjeloživotno učenje omoguduje pojedincima u svim fazama života da prihvate poticajne mogudnosti za učenje diljem Europe. Sastoji se od četiri potprograma: Comenius (za škole), Erasmus (za visoko obrazovanje), Leonardo da Vinci (za strukovno obrazovanje i usavršavanje) i Grundtvig (za obrazovanje odraslih). Agencija za mobilnost i programe EU provodi ovaj program - http://www.mobilnost.hr Djelovanje Zajednice na području zdravlja 2008-2013 - Svrha Aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008-2013. je nadopuniti, poduprijeti i dodati vrijednost politikama država članica te pridonijeti jačanju solidarnosti i prosperiteta u Europskoj uniji i to putem zaštite i promicanja zdravlja i sigurnosti ljudi te unapređivanjem javnog zdravstva.“ Više informacija možete pronadi na stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi - http://www.mzss.hr Marco Polo II - Marco Polo je program Europske unije za financiranje projekata prebacivanja prijevoza tereta s cesta na more, željeznicu i unutrašnje plovne vode. Sadašnji program Marco Polo, drugi po redu, započet je 2007., a trajat de do 2013. godine. Program je nastavak Marca Pola I, koji je provođen od 2003. do 2006. godine. Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja djeluje kao nacionalni kooridnator programa te pruža pomod svim gospodarstvenicima informacijama ili aktivnim sudjelovanjem u pripremi projektne dokumentacije http://www.shortsea.hr/ Fiscalis 2013 - Fiscalis 2013 je program suradnje EU koji nacionalnim poreznim upravama omogudava stvaranje i razmjenu informacija i stručnog znanja. Program omogudava partnerstvo u razvijanju i upravljanju velikim transeuropskim informacijskim sustavima, kao i uspostavljanje različitih mreža kojima se na individualnoj razini povezuju dužnosnici iz cijele Europe. Državno tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH: Ministarstvo financija, Porezna uprava - http://www.poreznauprava.hr/ Carine 2013 - Carine 2013 je program koji nacionalnim carinskim upravama Europske unije, zajedno s Europskom komisijom, pruža mogudnost suradnje na područjima od velikog i zajedničkog interesa. Svrha programa Carine 2013 je olakšavanje trgovine i borba protiv prijevara radi čuvanja financijskih i sigurnosnih interesa Zajednice i njezinih građana. U Republici Hrvatskoj za provedbu ovog programa nadležno je Ministarstvo financija - Carinska uprava – http://www.carina.hr 4. Upravljanje projektnim ciklusom u projektima EU-a1 Upravljanje projektnim ciklusom ili Project Cycle Management (PCM) jedinstvena je metodologija kojom se planiraju i provode projekti koji se financiraju iz različitih fondova EU-a, od razvoja projektne ideje do evaluacije završenog projekta i početka novog programskog ciklusa. PCM objedinjuje niz upravljačkih instrumenata koji su potrebni za učinkovitu provedbu projekata iz svih društveno-ekonomskih područja. Pri upravljanju projektnim ciklusom upotrebljava se standardna PCM terminologija, čime je olakšano razumijevanje utjecaja projekta na one društvene skupine koje su njegovi izravni ili neizravni korisnici (beneficiary). Projektni ciklus sastoji se od nekoliko faza, koje uključuju: programiranje, identifikaciju, formulaciju i ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekta te u konačnici evaluaciju ili ocjenjivanje završenog projekta. Nakon što su projekti iz završenog projektnog ciklusa evaluirani, stečena se iskustva primjenjuju u novom ciklusu programiranja. Na sličan način mogu se ocijeniti i programi EUa. Programiranje Evaluacija i revizija Implementacija Identifikacija Formulacija Slika 3: Upravljanje projektnim ciklusom 4.1. PROGRAMIRANJE Programiranjem se opdenita strategija pomodi Europske unije u pojedinoj državi utvrđuje prema: analizi stanja u državi, razvojnim potrebama države, problemima koji se susredu na putu pridruživanja EU-u (akoo se radi o pretpristupnim fondovima), lokalnim, regionalnim i nacionalnim kapacitetima države primateljic pomodi, kapacitetima EU-a te aktivnostima ostalih financijera (međunarodnih financijskih institucija, bilateralnih i multilateralnih donatora). Programiranje se temelji na dvjema vrstama dokumenata: programskim dokumentima Europske komisije i nacionalnim dokumentima, koji definiraju prioritete u pojedinim sektorima. 1 Izvor: EnterEurope, www.entereurope.hr 4.2. IDENTIFIKACIJA Nakon što je uspostavljen opdi okvir strategije pomodi EU-a slijedi faza identifikacije, koja znatno ovisi o kapacitetima predlagatelja projekata, odnosno o kapacitetima države korisnice pomodi zato što se u toj fazi identificiraju konkretne mjere/projekti za koje se traži (su)financiranje EU-a. Također, u toj fazi se ocjenjuju projektni prijedlozi, pri čemu su vrlo korisne predstudije izvodljivosti (pre-feasibility studies). One su osnova za odluku koju opciju dalje razrađivati nakon konzultacija s potencijalnim (i zainteresiranim) dionicima projekta. Predstudije izvodljivosti identificiraju probleme, procjenjuju alternativna rješenja i olakšavaju odabir odgovarajude alternative na osnovi kvalitete. 4.3. FORMULACIJA U tredoj fazi projektnog ciklusa, fazi formulacije, priprema se detaljna projektna i natječajna dokumentacija. Također, Europska komisija ocjenjuje podnesene dokumente, koji uključuju operativni prijedlog projekta i zahtjev za financiranjem. Ti dokumenti opisuju okvir tražene pomodi, analiziraju potrebe i probleme, opisuju očekivane rezultate i utjecaj projekta, tijek provedbe projekta, kao i raspodjelu financijskih sredstava. U vedini su slučajeva osnova za donošenje odluka studije izvodljivosti (feasibility studies), koje su posebno važne za infrastrukturne projekte jer se na osnovi zaključaka studije formulira konačan projekt. Europska komisija ocjenjuje glavne značajke projekta i njihovo slaganje s određenim sektorskim politikama. Ocjenjivanje se provodi prema utvrđenim kriterijima, pri čemu se provjerava je li projekt izvediv u uvjetima na terenu ijesu li postavljeni odgovarajudi ciljevi koje prate razumni troškovi. U slučaju pozitivne odluke i ako Europska komisija odluči financijski poduprijeti projekt, za završni (usuglašeni) prijedlog projekta odobravaju se određena financijska sredstva i s projektnim partnerom (nadležnim tijelom u državi korisnici EU pomodi) potpisuje službeni financijski sporazum. Taj formalni ugovor opisuje financijski aranžman nužan za provedbu projekta. 4.4. PROVEDBA Sljededa faza projektnog ciklusa obuhvada provedbu ili implementaciju projekta. To opdenito podrazumijeva da de se dogovorena financijska sredstva iskoristiti na taj način da se ispuni svrha pojedine mjere ili projekta kako bi se ostvarila korist za ciljane grupe, te kako bi provedena mjera pridonijela nekom opdem, zajedničkom cilju. Također, redoviti monitoring projekta, koji je sastavni dio faze provedbe (npr. izrada izvješda o pradenju provedbe), omoguduje određena poboljšanja ili korekcije ako su se okolnosti u kojima se projekt izvodi promijenile. U monitoringu važnu ulogu imaju projektni partneri na terenu. 4.5. EVALUACIJA I REVIZIJA Evaluacija je završna faza projektnog ciklusa zato što se radi o sistematskom ocjenjivanju završenog projekta (u nekim slučajevima moguda je također evaluacija tekudeg projekta). Pri tome se mogu ocijeniti dizajn projekta, sam proces provedbe te postignuti rezultati. Cilj faze evaluacije jest osigurati vjerodostojne i korisne informacije kako bi se naučene lekcije i iskustva uključili u proces donošenja odluka u novoj fazi programiranja pri odabiru novih projekata. Evaluacija je korisna ne samo tijelima države korisnice pomodi EU-a, nego i tijelima Europske komisije. Zaključci i preporuke provedenog projekta pomažu u bududoj suradnji između Europske komisije i države korisnice fondova EU-a. Navedeni evaluacijski izvještaji zajedno s nacionalnim dokumentima i dokumentima EU-a osnova su za novi ciklus programiranja. 5. Kako pripremiti prijedlog projekta2 Projekti koje financira Europska unija nisu usmjereni samo na radove, razvoj i pružanje roba ili usluga, provoditelji projekata jer se kroz provođenje projekata u partnerstvu jača prilika za suradnju na europskoj i međunarodnoj razini, dolazi do snažnije tržišne vidljivosti i modernizacije (osobito za mala i srednja poduzeda), nudi se prilika i za diverzifikaciju cijeloga niza usluga koje pružaju organizacije civilnoga društva), razvijaju se mreže i uči moderna europska praksa. Razvijanje projektne ideje do osnove projektnog prijedloga obuhvada dvije faze, analizu i fazu planiranja koje se progresivno izvode. Taj de proces imati krajnji rezultat u obliku tzv. Logičke matrice (Logframe matrix) koja de sažeti ključne elemente projektnog prijedloga. 5.1. Analiza problema i potreba Objektivno sagledati sadašnju negativnu situaciju znači utrošiti vrijeme i uložiti resurse u prikupljanje što je mogude više informacija. Kad tražite razloge i uzroke velikih problema, vrlo je vjerojatno da dete ih otkriti više od jednoga. Istovremeno mogu postojati razne stvari koje na različite načine utječu na problem. Preliminarna analiza Upoznavanje i proučavanje sljededih dokumentima i podataka: Operativni program, Smjernice za natjecatelje, ŽRS Ličko-senjske županije 2011. – 2013., Nacionalne sektorske strategije, Važede statističke podatke, Podatke dobivene osobnim razgovorima, telefonskim istraživanjem ili sl. Analiza dionika Smisao Analize dionike je prepoznati različite interese, ograničenja i kapacitete svih dionika i uzeti ih u obzir pri identifikaciji problema, postavljanju ciljeva i izboru strategije. Potrebno je identificirati skupine koje de imati interes u potencijalnom projektu. Također treba istražiti njihove uloge, interese, snagu i sposobnost sudjelovanja (jake strane i slabosti). Korisnici (Beneficiaries): dionici koji na bilo koji način imaju koristi od provedbe projekta Ciljana skupina (Target Group(s)): grupa na koju de se direktno pozitivno utjecati kroz ostvarenje svrhe projekta Krajnji korisnici (Final Beneficiaries): grupa koja de imati dugoročnu korist od projekta na široj društvenoj ili sektorskoj razini Nositelj i partneri u projektu Nositelj: Nositelj projekta je onaj dionik koji ima dovoljno kapaciteta za upravljanje projektom i najviše interesa i želje za postizanjem ciljeva projekta, te preuzima odgovornost za njegovu uspješnu provedbu Projektni partneri: provode projekt na terenu (također su dionici i mogu biti i ciljana skupina ili njen dio) Suradnici (associates): partnerska organizacija koja sudjeluje u provedbi ali ne u proračunu projekta 2 Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, www.strategija.hr Utjecaj dionika na projekt Mali Utjecaj projekta na dionika Mali Srednji Veliki Ove dionike se može konzultirati u sklopu pripreme projekta Ove dionike se može konzultirati u sklopu pripreme projekta Srednji Veliki Ove dionike se može konzultirati u sklopu pripreme projekta Ove dionike je nužno uključiti u planiranje i provedbu projekta Ove dionike je nužno uključiti u planiranje i provedbu projekta Ove dionike se može konzultirati u sklopu pripreme projekta Ove dionike je nužno uključiti u planiranje i provedbu projekta Ove dionike je nužno uključiti u vođenje, planiranje i provedbu projekta Slika 4: Analiza dionika Analiza problema Korisno je i vizualizirati problem u obliku dijagrama koji zovemo problemsko stablo. Ono nam pomaže analizirati i razjasniti uzročno-posljedične odnose. Prvo odlučite na koje specifi čno područje ili prioritetni problem želite usredotočiti raspravu. Počnite razgovarati s drugim dionicima o problemima u odabranom specifi čnom području, a da ne dajete rješenje. Sve defi nirane probleme/ potrebe nabrojite na odvojenim papirima. Za svaki problem pitajte "ZAŠTO?". Tako de se stvoriti novi problemi i vi dete se približiti bazi problemskoga stabla. To de vam biti uzroci problema. Identificirajte učinak na glavni problem. To dete učiniti tako da ponovno uzmete svaki pojedinačni papir i pitate "Što se događa kao rezultat toga?" Sad ste spremni ustanoviti uzročno-posljedični odnos. Tvrdnje koje izravno izazivaju problem na dnu su stabla, a iznad njih su izravne posljedice. Slika 5: Kako napraviti problemsko stablo Slika 6: Primjer problemskog stabla Analiza ciljeva Za projekt je važno transformirati stanje iz analize problema u pozitivnu promjenu koja se očekuje u bududnosti. To se postiže sljededim koracima: 1. Preformulirati negativnu situaciju u problemskoj analizi u pozitivna rješenja koja su: Poželjna Realno ostvariva 2. Provjeriti je li odnos sredstava i ciljeva logičan (proizlazi iz uzročno-posljedične logike problema) 3. Ako je potrebno: Revidirati formulacije Dodati nove ciljeve ako se čini da nedostaju u hijerarhiji kako bi se ostvarili viši Eliminirati ciljeve koje se čine nepotrebni ili neprikladni Opisati bududu pozitivnu situaciju Definirati hijerarhiju ciljeva Grafički prikazati odnos sredstava i ciljeva Izbor strategije U praksi nikada nedete modi zadovoljiti sve interese, zahtjeve i potrebe svih dionika. Zbog toga je potrebno odabratiti prikladnu strategiju za realizaciju projekta. Slijededa pitanja mogu pomodi kod odabira strategije: Treba li/može li projekt postidi sve potencijalne ciljeve (riješiti sve prepoznate probleme) ili treba izabrati neke? Koje su mogudnosti prepoznate u SWOT analizi, a na kojima bi se trebao graditi projekt? Kojom kombinacijom intervencija demo najvjerojatnije postidi rezultate i ostvariti koristi? Kako de se najbolje osigurati vlasništvo ciljane skupine i partnera nad projektnim rezultatima? Što si možemo priuštiti s obzirom na financijske i vremenske okvire te tehničke i administrativne kapacitete kojima raspolažemo? Koja opcija je najisplativija? Koja de strategija najuspješnije odgovoriti i na horizontalna pitanja (politike uključivanja, zaštite okoliša i sl.)? Slika 7: Primjer stabla ciljeva 5.2. Formulacija projekta Logička matrica Što je logička matrica? Sažet tabelarni prikaz projekta koji služi: Kvalitetnom i logičnom planiranju i formuliranju projekta Jasnoj prezentaciji projekta (donatorima i ostalim dionicima) Pradenju provedbe i ocjeni projekta Opis projekta 1 Opdi cilj/evi Koji de se opdi cilj ostvariti realizacijom projekta? 2 Svrha projekta/ specifični cilj/evi Koje de specifične ciljeve projekt ostvariti, što de pomodi ostvarenju opdega cilja? 3 Očekivani rezultati Rezultati su postignuda kojima se ostvaruju specifi čni ciljevi. Koji su očekivani rezultati? (nabrojite ih) 4 Aktivnosti Koje su ključne aktivnosti koje se moraju provesti i kojim redoslijedom kako bi se postigli očekivani rezultati? (grupirajte aktivnosti prema rezultatima) Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji 8 Koji su ključni pokazatelji uspjeha vezani za opdi cilj? Objektivni izvori provjere 9 Koji su izvori informacija za ove pokazatelje? Pretpostavke i rizici 10 Koji indikatori jasno pokazuju da je cilj ostvaren? 11 Koji su izvori informacija? Kojim se metodama informacije mogu prikupljati? 7 Koji su čimbenici, osim odgovornosti korisnika, važni za ostvarenje cilja? (vanjski čimbenici) Koje rizike treba uzeti u obzir? 12 Kojim se pokazateljima može mjeriti ostvaruje li projekt očekivane rezultate i u kojoj mjeri? 13 Koji su izvori informacija za ove pokazatelje? 6 Koji vanjski preduvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se očekivani rezultati ostvarili u skladu s planom? 14 Sredstva, resursi 15 Troškovi Koji su resursi potrebni za provođenje ovih aktivnosti, npr. osoblje, oprema, edukacija, studije, nabava, prostor itd. Slika 8: Tipična struktura logičke matrice <ostaje prazno> 5 Koji preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije Koji su izvori početka projekta? informacija za mjerenje Koji vanjski preduvjeti tijeka aktivnosti? moraju biti zadovoljeni Koji su troškovi prije početka provedbe projekta? planiranih aktivnosti? Kako su razvrstani? (detaljna razrada troškova projekta) Logika intervencije AKO se svrha projekta ostvari, projekt bi trebao pridonijeti ostvarenju opdega cilja AKO se rezultati ostvare, ostvarit de se i svrha projekta AKO se aktivnosti provedu, rezultati de se postidi Pretpostavke Pretpostavke su vanjski čimbenici koji mogu utjecati na uspjeh projekta, a izvan su izravne kontrole provoditelja projekta. “Što bi moglo poremetiti provedbu projekta ili utjecati na njegov učinak, a da mi na to ne možemo utjecati?” Dio su vertikalne logike matrice (povezuju niže razine s višima) Preduvjet je pretpostavka koja mora biti ostvarena da bi se započelo s aktivnostima Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji Pokazatelji odgovaraju na pitanje: “Kako znamo da se ono što smo planirali događa ili ostvaruje?” Dobri indikatori moraju imati SMART karakteristike: Specific Measurable • Specifični (za cilj koji mjere – svaki mora mjeriti jedan cilj/rezultat) • Mjerljivi (kvantitativno ili kvalitativno) Available • Dostupni (u okviru prihvatljivih troškova) Relevant • Relevantni (s obzirom na potrebe projektnog tima za informacijama) Timebound • Vremenski određeni (da znamo kada možemo očekivati postizanje očekivanih vrijednosti) Objektivni izvori provjere Izvori provjere, odnosno dokazi, jesu izvori informacija koje bi trebalo upotrijebiti u utvrđivanju ostvarenog na razini ciljeva i rezultata. Za logičku matricu potrebno je razmotriti: Vrstu potrebnih podataka, poput istraživanja i statistika, Izvor podataka - je li sekundarni (koje je prikupio netko drugi) ili primarni (koje je prikupila vaša organizacija ili drugi partneri u projektu), Tko ili koja institucija može pružiti podatke - državna ustanova, agencija ili projektni tim, učestalost prikupljanja podataka. Opis projekta 1 Opdi cilj/evi Oživljavanje turizma i kulturne baštine na području Opdine A 2 Svrha projekta/ specifični cilj/evi Predstavljanje obnovljene i oživljene kulturne baštine te uvrštavanje objekta X iz Opdine A u turističku ponudu. Povedana svijest javnosti o njegovanju turističkog i kulturnog proizvoda. 3 Očekivani rezultati Obnovljen objekt X u Opdini A Uređene poučne staze i osnovana zbirka kulturne baštine Poboljšanje vještine i znanja turističkih vodiča Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji 8 Povedani prihodi od turizma; godišnje povedanje od 2 do 5%. Objektivni izvori provjere 9 Službena statistika (DZS, TZ) Pretpostavke i rizici Upitnici i ankete 10 Turistički posjeti obnovljenom objektu i zbirci kulturne baštine povedani od 2 do 5%. 11 Službena statistika Izvješda o napretku projekta 7 Turisti su kontinuirano zainteresirani za ponuđene informacije. Za 15% povedana prodaja kulturnih i turističkih proizvoda. 12 Do kraja 15. mjeseca obnovljeno 100 m2 objekta X. Do 7. mjeseca označene poučne staze - 3 km. Do 17. mjeseca tiskano 1.000 primjeraka brošure, ažurirana web stranica 13 Izvješde o napretku projekta 6 Promidžba turističke i kulturne baštine na postojedim turističkim okupljanjima i regionalnim vodičima. 4 Aktivnosti Upravljanje projektom ... Obnova objekta A (radovi) i nabava opreme ... Edukacija ... Do 17. mjeseca – 15 obučenih turističkih vodiča 14 Sredstva, resursi Stručnjaci, radnici, predavači, operma, prostor, materijal 15 Troškovi Ljudski resursi: 12.000 Putni troškovi: 125 Oprema: 1.500 Usluge: 5.000 Radovi: 50.000 Rezerva: 686,25 Administrativni troškovi: 4.851,78 Ukupno: 74.163,04 5 Lokalno stanovništvo je motivirano u vezi s projektom Promidžbene aktivnosti ... Proračun projekta Proračunska tablica sažetak je očekivanih troškova za sve aktivnosti sadržane u projektu te uz njih vezane zadatke upravljanja. Konačna PRIHVATLJIVOST troškova (ELIGIBILITY) potvrđuje se tek prilikom odobrenja financijskog izvještaja nakon implementacije projekta Često puta proračun projekta je podložan korekcijama u fazi ugovaranja (“čišdenje proračuna”), kako bi se uklonile greške iz projektnog prijedloga U okviru EU darovnica (grant sheme) troškovi se priznaju od trenitka potpisivanja ugovora s ugovornim tijelom odnosno troškovi se ne priznaju retroaktivno Troškovi moraju biti jasni, opravdani, dovoljni za provođenje aktivnosti, razlomljeni po stavkama Proračun za EU darovnice se sastoji od slijededih elemenata: Proračun projekta Opravdanje proračuna • troškovi provedbe po stavkama (jedinica x cijena) • Opravdanje razloga troškova (povezati s aktivnostima projekta) • Opravdanje iznosa (ponude, predračuni) Izvori financiranja • Iznos i postotak koji se traži od donatora • Iznos i postotak vlastitog doprinosa • Ostali izvori Tabela 1: Struktura proračuna Troškovi 1. Ljudski resursi 1.1. Voditelj projekta ... 2. Putni troškovi 2.1. Putni trošak za voditelja ... 3. Oprema i materijali 3.1. Laptop ... 4. Troškovi lokalnog ureda projekta 5. Drugi troškovi i usluge 5.1. Izrada vizualnog identiteta ... 6. Ostali troškovi 6.1. Radovi ... 7. Ukupni direktni troškovi projekta 8. Rezerva za jedinica # jedinica Cijena jedinice Trošak Mj. 12 1.000 12.000 km 500 0,25 125 Kom. 3 500 1.500 Mj. 0 0 0 ugovor 1 5.000 5.000 ugovor 1 50.000 50.000 68.625 nepredviđene troškove 9. Ukupni iznos troškova 10. Administrativni troškovi 11. Ukupno % 1 686,25 69.311,25 % 7 4.851,78 74.163,04 6. Linkovi LIRA : Web: www.lsz-lira.hr Twitter: www.twitter.com/lszlira Facebook: http://www.facebook.com/pages/Razvojna-agencija-Ličko-senjske-županijeLIRA/206947845984082 Skype: skype:lsz.lira?call Ministarstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - www.mingorp.hr Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva – www.mrrsvg.hr Ministarstvo turizma - www.mint.hr Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija – www.mvpei.hr Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – www.mmpi.hr Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – www.mps.hr Državne agencije Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske - www.arr.hr Hrvatska agencije za malo gospodarstvo - www.hamag.hr Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - www.aprrr.hr Županija, gradovi i opdine u Ličko-senjskoj županiji Ličko-senjska županija - www.lickosenjska.hr Grad Gospid – www.gospic.hr Grad Novalja – www.novalja.hr Grad Otočac – www.otocac.hr Grad Senj – www.senj.hr Opdina Brinje – www.brinje.hr Opdina Donji Lapac – www.donjilapac.hr Opdina Karlobag – www.karlobag.hr Opdina Lovinac – www.lovinac.hr Opdina Vrhovine– www.vrhovine.hr Opdina Perušid - www.perusic.hr Opdina Plitvička jezera - www.plitvicka-jezera.hr Opdina Udbina - www.udbina.hr Ostale institucije u LSŽ Turistička zajednica Ličko-senjske županije – www.lickosenjska.com Park prirode Velebit – www.pp-velebit.hr Nacionalni park Sjeverni Velebit – www.np-sjeverni-velebit.hr Nacionalni park Plitvička jezera – www.np-plitvicka-jezera.hr EU linkovi Delegacije Europske unije u RH - www.delhrv.ec.europa.eu Europska unija - europa.eu EnterEurope - www.entereurope.hr AER – Assembly of European Region - www.a-e-r.org Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske Unije – www.strategija.hr
© Copyright 2024 Paperzz