INTERMODALNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ S - ipc-dj

INTERMODALNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ S PRIJEDLOGOM PROGRAMA I SMJERNICAMA
RAZVOJA, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb 2009.
Dragi čitatelju,
Pred Vama je knjiga Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran (IPC) o aktivnostima,
promociji i prijedlozima za razvoj intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj.
Europska komisija za transport i Europska unija, prometu ljudi, robe i kapitala pridaju
izuzetno značenje, budući da su svjesni da bez dobro organiziranog i funkcionalnog prometa
može doći do zagušenja širih razmjera, a u pojedinim situacijama i do kolapsa s nemjerljivim
posljedicama. Za unapređenje i razvoj teretnog prometa osmišljen projekt budućeg razvoja
intermodalnog prijevoza. (Intermodalni prijevoz je prijevoz tereta, u jednoj te istoj
prijevoznoj jedinici (kontejneru) ili vozilu, za koje se sukcesivno koristi nekoliko vrsta
prijevoza bez manipuliranja samog tereta prilikom promijene vrste prijevoza.).
Komisija EU je 2003. godine zatražila od Europske intermodalne asocijacije (EIA), da dade
svoje mišljenje, na koji način bi Komisija mogla osnivati IPC-ove u svim zemljama EU. EIA je
dala opširan odgovor Komisiji i inicirala rad grupe entuzijasta Hrvatskih željeznica, koji su
osnovali i vode ovaj IPC četiri godine, u suradnji s EIA, kao njihova članica i podružnica.
Na početku knjige dane su poruke Predsjednika RH, Generalnog direktora DG-TRENa
Europske Komisije, Ministra prometa RH, Predsjednika i Glavnog tajnika EIA, kao i
Predsjednika IPC-a, Uvod Glavnog tajnika IPC-a i tekst „Četiri godine IPC-a“.
Navedeni su skupovi IPC-a. Dani su programi s temama, govornicima i zaključcima održanih
skupova. Pored dva okrugla stola, tri foruma, posebno ističem dvije međunarodne
konferencije: Prva na temu „JADRANSKE LUKE – JADRANSKA VRATA EUROPE“ i druga na
temu „ZAGREB – VRATA JUGOISTOKA EUROPE“.
Potom su navedeni skupovi u pripremi i „Rekli su na skupovima IPC-a i promociji prvog
izdanja knjige“, gdje ćete naći citate niza govornika, a njihove kompletne prezentacije i
izlaganja pohranjena su u elektroničkom obliku u arhivi IPC-a, dostupna svakome, koga to
zanima.
U ključnom dijelu knjige dani su:
- Program razvoja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj
- Smjernice akcijskog plana programa razvoja intermodalnog prijevoza
- Uska grla u logistici teretnog prijevoza u Hrvatskoj i njihova rješenja (pregled).
Ovi dokumenti su proizišli iz europske prometne politike i njene „Bijele knjige“ iz 2001.
godine i ocjene ostvarenja tih ciljeva 2006. godine, hrvatske prometne politike, Strategije
prometnog razvoja Hrvatske 1999. i poglavito na temelju izlaganja, rasprava i zaključaka sa
skupova IPC-a.
Vjerujem da ovi dokumenti jesu solidna podloga Vladi RH i resornim ministarstvima za izradu
Akcijskog plana Vlade RH za razvoj prijevoza roba, posebno intermodalnog prijevoza. Isto
tako ovaj model može biti od koristi za susjedne zemlje. Naime, krajnje je vrijeme, da
Hrvatska smišljeno koristi svoj položaj, bogom dan, koji joj daje mogućnost da napravi
zaokret u proizvodnji hrane, u turizmu i teretnom prijevozu i na tim djelatnostima stvara
nove novostvorene vrijednosti i osigura bolji život svojih građana.
Posebno ističem radove:
- Zagreb na sučelju europskih transportnih pravaca - prikaz prostorno - prometne studije
cestovno - željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Zagreba
- Prijedlog projekta uvođenja informatičkog sustava u intermodalnom logističkom lancu Postupak osnivanja i gradnje Cargo Centra Zagreb
- Predstudija izvedivosti „Krapinske željeznice“ Maribor –Zagreb (koridor Xa) (Petzmann)
- Projektni zadatak za izradu studije „Krapinska željeznica“
Ovi radovi su prvi korak konkretizaciji Programa, Smjernica i Uskih grla i predstavljaju
početnu dokumentaciju za realizaciju tih projekata.
Za lakše snalaženje dati su sadržaj i kazalo pojmova
Na kraju valja istači da je i ovaj rad i rezultat IPC-a bio omogućen financijskom i drugom
potporom svojih članica i donatora i entuzijasta IPC tima.
IPC-u je nužna financijska potpora Europske Komisije i Vlade RH za realizaciju ideja i
prijedloga sadržanih u ovoj knjizi. To više nije moguće obaviti vlastitim radom entuzijasta,
već angažiranjem profesionalaca, institucija i gospodarskih subjekata.
mr.sc. Dragutin Šubat, dipl.ing.el.
Voditelj IPC tima
SADRŽAJ:
DRAGI ČITATELJU
1. PORUKE
2. UVOD
3. ČETIRI GODINE INTERMODALNOG PROMOTIVNOG CENTRA DUNAV-JADRAN
3.1. OSNIVANJE INTERMODALNOG PROMOTIVNOG CENTRA DUNAV – JADRAN
3.2. CILJEVI IPC-a
3.3. AKTIVNOSTI IPC-a U REALIZACIJI CILJEVA
3.4. MISIJA IPC-a
3.5. PRIZNANJA
4. SKUPOVI IPC
4.1. ODRŽANI SKUPOVI
4.1.1. Prvi forum IPC-a „Intermodalni prijevoz u Hrvatskoj“
4.1.2. Drugi forum IPC-a „Intermodalni prijevoz u prostoru Dunav-Jadran“
4.1.3. Prva međunarodna konferencija i izložba o intermodalnom prijevozu „Intermodalni
prijevoz u jugoistočnoj Europi: Jadranske luke –Jadranska vrata Europe“
4.1.4. Treći forum IPC-a „Cargo i logistički centri, slobodne zone – temelj razvoja
intermodalnog prijevoza i gospodarstva“
4.1.5. Prvi okrugli stol IPC-a „Krapinska željeznica na Xa koridoru Graz – Maribor – Zagreb“
4.1.6. Drugi okrugli stol IPC-a „Informatička podrška intermodalnom prijevozu“
4.1.7. Druga međunarodna konferencija o intermodalnom prijevozu na jugoistoku Europe
„Zagreb – vrata jugoistoka Europe“ – „Krapinska željeznica“ na Xa koridoru i Cargo centar
Zagreb“
4.2. SKUPOVI IPC-A U PRIPREMI
4.3. REKLI SU NA SKUPOVIMA IPC-a
4.4. REKLI SU NA PROMOCIJI KNJIGE „INTERMODALNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ S
PRIJEDLOGOM PROGRAMA RAZVOJA“ – prvo izdanje
5. PROGRAM RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA U HRVATSKOJ
5.1. UVOD
5.1.1. Geoprometni položaj Republike Hrvatske
5.1.2. Poruke Bijele knjige
5.1.3. Paneuropski koridori i proširenje TEN mreže na JI Europe
5.1.4. Način djelovanja Intermodalnog promotivnog centra Dunav - Jadran
5.2. CILJEVI PROGRAMA
5.3. STANJE INTERMODALNOG SUSTAVA PRIJEVOZA U RH
5.3.1. Zakonodavne, regulativne i administrativne teškoće
5.3.2. Organizacijski problemi
5.3.3. Tehničko-tehnološki problemi
5.3.4. Sustavi za praćenje u prometu
5.3.5. Stanje prometne infrastrukture
5.3.6. Problem kadrova
5.3.7. Struktura obujam prijevoza u Europi i Hrvatskoj
5.3.8. Komparativne prednosti prijevoznih podsustava
5.3.9. Eksterni troškovi i ekologija
5.4.
AKTIVNOSTI ZA POBOLJŠANJE STANJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA
5.4.1. Strategija, program, studije i regulativa
5.4.2. Prijedlog mjera prometne politike intermodalnog prijevoza
5.4.3. Prijedlog projekata nužnih za stvaranje europskog prometnog sustava i
proširenje TEN-T mreže na jugoistok Europe
5.4.4. Istraživanje, razvoj i edukacija
5.5. ZAKLJUČAK Akcijski plan Vlade Republike Hrvatske
6.
SMJERNICE AKCIJSKOG PLANA PROGRAMA RAZVOJA INTERMODALNOG PRIJEVOZA
6.1. UVOD
6.2. ZAKONODAVNE, REGULATORNE I ADMINISTRATIVNE AKTIVNOSTI
6.2.1. Planski dokumenti – strategija, programi i studije
6.2.2. Prijedlog mogućih mjera prometne politike
6.2.3. Prometna regulativa
6.2.4. Inteligentni prometni sustavi
6.2.5. Elementi vrednovanja sustava
6.2.6. Statistika
6.3.ORGANIZACIJSKE MJERE
6.3.1. Organizacija državnih tijela nadležnih za promet
6.3.2. Organizacija planiranja i izvršenja prijevoza - LOGISTIKA
6.3.3. Znanstvena i stručna potpora i promocija
6.4. SMJERNICE ZA TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO UNAPREĐENJE
INTERMODALNOG PRIJEVOZA
6.4.1. Prijevozna sredstva – kapaciteti
6.4.2. Pretovarna oprema
6.4.3. Informatička oprema
6.5. PROMETNA INFRASTRUKTURA
6.5.1. Prometni koridori – prometnice
6.5.2. Terminali i logistička središta
6.5.3. Industrijski kolosijeci
6.6. KADROVI
6.7. EKSTERNI TROŠKOVI
6.8. PROJEKTI OTKLANJANJA USKIH GRLA
6.9. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
7. USKA GRLA U LOGISTICI TERETNOG PRIJEVOZA I NJIHOVA RJEŠENJA (Pregled)
7.1. Kargo centar Zagreb
7.2. «Krapinska željeznica» na A– ogranku X. prometnog koridora
7.3. Željeznička pruga Rijeka - Zagreb i drugi kolosijek Dugo Selo – Koprivnica (na B – ogranku
V. paneuropskog prometnog koridora)
7.4. Izgradnja i modernizacija morskih luka
7.5. VII. dunavski koridor - kanal Dunav - Sava
7.6. Plovni put rijeke Save
7.7. Izgradnja i modernizacija riječnih luka
7.8. X. paneuropski koridor (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Dimitrovgrad Bugarska/Turska granica u ukupnoj dužini od oko 1450 km)
7.9. Informatička podrška intermodalnom prijevozu
8. ZAGREB NA SUČELJU EVROPSKIH TRANSPORTNIH PRAVACA - PRIKAZ PROSTORNO PROMETNE STUDIJE CESTOVNO - ŽELJEZNIČKOG PROMETNOG SUSTAVA ŠIREG PODRUČJA
GRADA ZAGREBA (Jure Radić, Petar Sesar, Stjepan Kralj, Mirjana Mašala-Buhin, Zdravko
Duplančić)
9. PRIJEDLOG PROJEKTA UVOĐENJA INFORMATIČKOG SUSTAVA U
LOGISTIČKOM LANCU (CRUP)
INTERMODALNOM
10. POSTUPAK OSNIVANJA I GRADNJE CARGO CENTRA ZAGREB (Erlach)
11.
PREDSTUDIJA IZVEDIVOSTI „KRAPINSKE ŽELJEZNICE“ MARIBOR –ZAGREB (KORIDOR
Xa) (Petzmann)
12. PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU STUDIJE „KRAPINSKA ŽELJEZNICA“ (IPC i IGH)
13. KAZALO KRATICA
14. ČLANICE IPC-a I SPONZORI