SADRŢAJ
CASE 1 MAKROSKOPSKA MODELIRANJA ...............................................................................2
CASE 2 MEZOSKOPSKA MODELIRANJA ..................................................................................3
CASE 3 MIKROSKOPSKA MODELIRANJA .................................................................................4
CASE 1 MAKROSKOPSKA MODELIRANJA
Optimizacija prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske
ţupanije
Prezentacija
Studije prijevoza putnika u
cestovnom prometu na podruĉju
Zadarske ţupanije
Zagreb, 2010.
1
1
2
3
4
UVOD
PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA
CILJEVI I METODOLOGIJA IZRADBE STUDIJE PRIJEVOZA
PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM I ŠKOLSKIM LINIJAMA
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
5
6
ZAKLJUĈCI ANALIZE POSTOJEĆEG STANJA
PROGNOZA PUTNIKA NA LINIJAMA
7
8
9
REGULATIVNE MJERE
OPTIMIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM LINIJAMA
PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG
PRIJEVOZA PUTNIKA
PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA
MOGUĆNOST OBJEDINJAVANJA LINIJA ŢUPANIJSKOG
PRIJEVOZA PUTNIKA I LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA
GRAFIĈKI PRIKAZ LINIJA I STAJALIŠTA
FINANCIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA
10
11
12
13
2
UVOD
•
•
•
•
•
javni ţupanijski linijski prijevoz putnika te prijevoz školske djece jedan
je od podsustava u nadleţnosti ţupanije
budući da se radi o mnoštvu linija na kojima se odvija prijevoz koji obavljaju
prijevoznici-koncesionari, pojavljuju se i mnogobrojni sloţeni problemi,
poput pravilnog razmještaja linija i izrade voznih redova u prostoru i
vremenu,
pojavljuju se i problemi vezani uz dostupnost prijevoza putnika i školske
djece, kvalitete infrastrukture i samih voznih parkova te naĉina financiranja
Upravni odjel za gospodarstvo Zadarske ţupanije povjerio je izradu Studije
prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske ţupanije (u
daljnjem tekstu: Studije) Institutu prometa i veza iz Zagreba.
osmišljenom strategijom istraţivanja odvijanja javnog ţupanijskog
linijskog prijevoza te prijevoza školske djece potrebno je napraviti optimalan
sustav javnoga prijevoza putnika, što znaĉi povećanje kvalitete odvijanja
prijevoza uz racionalizaciju troškova
3
PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA
•
podruĉje istraţivanja obuhvaćeno ovom Studijom odnosi se na cjelokupnu
Zadarsku ţupaniju, s time da prijevoz školske djece nije obuhvaćen u Gradu
Zadru, kao ni sam javni prijevoz putnika u Zadru
Slika 1. Šira zona obuhvata s
poloţajem Zadarske ţupanije u
Republici Hrvatskoj
www.zadarska-zupanija.hr
Zakonom o podruĉjima
ţupanija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj, u
Zadarskoj ţupaniji je ustrojeno
šest gradova i 28 općina.
4
GRAD / OPĆINA
GRAD ZADAR
GRAD BIOGRAD
Popis gradova i općina u Zadarskoj županiji
GRAD BENKOVAC
GRAD OBROVAC
GRAD NIN
GRAD PAG
OPĆINA BIBINJE
OPĆINA GALOVAC
OPĆINA GRAĈAC
OPĆINA JASENICE
Popis osnovnih škola koje imaju organizirani
prijevoz školske djece
OPĆINA KALI
OPĆINA KOLAN
OPĆINA KUKLJICA
OPĆINA LIŠANE OSTROVIĈKE
OPĆINA NOVIGRAD
OPĆINA PAKOŠTANE
OPĆINA PAŠMAN
OPĆINA POLAĈA
OPĆINA POLIĈNIK
OPĆINA POSEDARJE
OPĆINA POVLJANA
OPĆINA PREKO
OPĆINA PRIVLAKA
OPĆINA RAŢANAC
OPĆINA SALI
OPĆINA STANKOVCI
OPĆINA STARIGRAD
OPĆINA SUKOŠAN
OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV
OPĆINA ŠKABRNJA
OPĆINA TKON
OPĆINA VIR
OPĆINA VRSI
OPĆINA ZEMUNIK DONJI
NAZIV ŠKOLE
OŠ BENKOVAC
OŠ BIOGRAD
OŠ BRADE RADID
OŠ BRADE RIBAR
OŠ GALOVAC
OŠ IVANA G. KOVAČIDA
OŠ JURJA BARAKOVIDA
OŠ JURJA DALMATINCA
OŠ NIKOLE TESLE
OŠ NOVIGRAD
OŠ OBROVAC
OŠ PAKOŠTANE
OŠ PETRA LORINIJA
OŠ PETRA ZORANIDA
OŠ PETRA ZORANIDA
OŠ PETRA ZORANIDA
OŠ POLAČA
OŠ POLIČNIK
OŠ PRIVLAKA
OŠ STARIGRAD
OŠ BIBINJE
OŠ SUKOŠAN
OŠ SV FILIP I JAKOV
OŠ VALENTIN KLARIN
OŠ VLADIMIRA NAZORA
OŠ VLADIMIRA NAZORA
OŠ ZEMUNIK
MJESTO
Benkovac
Biograd n/m
Pridraga
Posedarje
Galovac
Lišane Ostrovičke
Ražanac
Pag
Gračac
Novigrad
Obrovac
Pakoštane
Sali
Nin
Jasenice
Stankovci
Polača
Poličnik
Privlaka
Starigrad-Paklenica
Bibinje
Sukošan
Sv. Filip i Jakov
Preko
Škabrnja
Neviđane
Zemunik
5
CILJEVI I METODOLOGIJA IZRADBE STUDIJE
PRIJEVOZA PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM I ŠKOLSKIM
LINIJAMA
Pod osnovne ciljeve mogu se nabrojiti:
• predloţiti izmjene i dopune linija u prijevozu putnika ţupanijskim
cestovnim linijama,
• predloţiti izmjene i dopune linija u prijevozu školske djece na školskim
linijama,
• sagledati mogućnosti objedinjavanja linija ţupanijskog prijevoza putnika i
linija školskih autobusa, odnosno
• optimirati sustav prijevoza na takvu razinu da pruţa najveću moguću
kvalitetu prijevoza sa stajališta dostupnosti, frekventnosti i sigurnosti
prometa uz najmanje moguće troškove prijevoza (fiksne i varijabilne
troškove),
• sagledati mogućnosti smanjenja troškova koje pokriva ţupanija i provjeriti
ili dopuniti model financiranja od strane drţave,
• napraviti scenarij kretanja prometne potraţnje u budućem razdoblju, a
temeljem demografskih, ekonomskih i prometnih pokazatelja ţupanije i
mikroregije.
6
Uz ove osnovne ciljeve, kao dodatne ciljeve mogu se definirati:
•
•
•
•
•
smanjenje eksternih troškova u prijevoznom procesu (gubitak vremena
pri ĉekanju i praznom hodu, smanjenje potrošnje goriva, troškovi u
sigurnosti prometa, troškovi ekološkog oneĉišćenja /ispušni plinovi, buka i
vibracije)
fleksibilnost u prijevoznom procesu s obzirom na stvarne potrebe
graĊanstva i školske djece, i to osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta
uspostava baze podataka o prijevozu putnika u ţupaniji (kontrola linija,
ispunjenosti putnicima i ostali statistiĉki podaci)
veća interakcija izmeĊu prometne potraţnje i ponude
ostali prometno-ekonomski i tehniĉki prijedlozi u svrhu obnove i
povećanja prometne flote (mini-autobusa i autobusa, te ostalih cestovnih
vozila) te poboljšanja u kvaliteti infrastrukture na kojoj se odvija prometni
proces (stajališta, ugibališta, okretališta i terminali na linijama, mogućnosti
boljeg obiljeţavanja na drţavnim, ţupanijskim i lokalnim cestama).
7
•
•
za izradu ove Studije pripremljen je Elaborat istraživanja za javni
županijski prijevoz putnika i školske djece
istraţivanja provedena za potrebe ove Studije sastojala su se od
prikupljanja dostupne graĊe i informacija o prijevozu u ţupaniji od strane
drţavnih uprava, prijevoznika, škola, statistiĉkih ureda i ostalih ustanova i
internet resursa te podacima dobivenim istraţivanjima na terenu.
Naĉelno, metodologija izrade Studije moţe se podijeliti na slijedeće
skupine,odnosno istraţivanja i obradu informacija:
•
•
•
•
•
•
anketiranje,
brojanje,
intervju,
statistiĉke analize,
demografska analiza (kohortno-komponentna metoda) te
modeliranje (upotreba znanstvenih metoda).
8
• za potrebe anketiranja i brojanja prometa koji je obavljen dana 29. studenog
2007. angaţirani su uĉenici Srednje strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra.
Uĉenici su educirani za potrebna istraţivanja koja su obavljena.
• za potrebe Studije obavljena su istraţivanja autobusnih linija koje prometuju
u Zadarskoj ţupaniji, a prijevoznici na tim linijama su prikazani u tablici. Analiza
školskih linija obavljena je obradom dostupnih materijala te anketiranjem.
Istraţivanje je obavljeno na dva naĉina (istraţivanje I i II).
Tablica 1. Prijevoznici na autobusnim linijama u Zadarskoj ţupaniji
RB
BR.
DOZVOLA
(LINIJA)
PRIJEVOZNIK (skradenica)
1)
LIBURNIJA d.o.o. Zadar (LIB)
28
2)
STARI VELIM d.o.o. Velim (SVEL)
3
3)
ČAZMATRANS PRIJEVOZ d.o.o. Čazma (ČTR)
8
4)
CROATIA ZADAR LINE d.o.o. (CROZL)
1
5)
Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS Pag (ANT)
4
6)
LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane Ostrovičke (LTR)
4
7)
Prijevoznički obrt MARKO ČULINA – BILI Zadar (MČB)
2
UKUPNO
50
9
I istraživanje
• na odabranim autobusnim kolodvorima i stajalištima brojaĉi putnika su, prema
dobivenim brojaĉkim listovima, pratili odlaske i dolaske autobusa navedenih
prijevoznika. Upisivali su broj putnika koji su ušli u autobuse koji napuštaju kolodvor,
odnosno, ukoliko je autobus u dolasku, zapisivali su koliki je broj putnika doputovao u
autobusu. Istraţivanja su obavljana brojanjem putnika na glavnim stajalištima
(kolodvorima) za sve ţupanijske linije
• organizirani su brojaĉi iz mjesta navedenih u tablici 2. Brojanje putnika je obavljano cijeli
dan za sve ţupanijske linije prema priloţenim voznim redovima, a rezultati su se
unosili u ankete. Brojanje je trajalo cijeli dan u dvije smjene od 6.00 do 14.00 i 14.00 do
22.00 sata. Na zadarskom kolodvoru, brojanje je obavilo deset brojaĉa, koji su brojali
putnike na odabranim linijama (peroni ţupanijskih linija).
Tablica 2. Brojači na autobusnim kolodvorima i stajalištima u Zadarskoj ţupaniji
RB
1)
2)
3)
4)
5)
6)
MJESTO
I smjena
II smjena
ZADAR
5
5
BIOGRAD
1
1
BENKOVAC
1
1
OBROVAC
1
1
PAG
1
1
POSEDARJE
1
1
Ukupno za brojače na kolodvorima (stajalištima)
Angažirano
brojača
10
2
2
2
2
2
20
10
II istraživanje
• na odabranim autobusnim linijama, obavljeno je brojanje putnika te
njihov ulaz i izlaz na linijama ţupanijskog prijevoza putnika i to u
jutarnjem i popodnevnom vršnom opterećenju.
• brojaĉi su obavili po dvije voţnje i to od poĉetne do krajnje stanice, te
natrag ujutro, i još jednu kruţnu voţnju popodne (odnosno s obzirom
na dostupnost brojaĉa). Zapisivali su koliko je putnika ušlo i izašlo u
autobus kako bi se dobila ispunjenost i izmjena putnika po linijama na
svim postajama.
• za ta istraţivanja angaţirano je 50 brojaĉa
• u nastavku su prikazane linije prijevoznika s pripadajućim itinererima i
voznim redovima.
11
Tablica 3. Vozni redovi brojača putnika u autobusima s
nazivima linija (dio I)
1. vožnja
2. vožnja
rb/rbu
prijevoznik
1 - 43
SVEL
2 - 44
ČTR
6,45
14,30
3 - 51
ANT
6,05;
14,00
4 - 52
ANT
6,00
14,00
--
--
Vlašidi-Povljana-Zadar
5 - 53
LIB
13,30
17,20
16,20
--
Zadar-Privlaka-Lozice
6 - 54
LIB
6,10
6,50
13,30
12,00
Zadar-Nin-Vrsi
7 - 55
LIB
6,15
6,50
11,00
12,50
Zadar-Briševo-Nin
8 - 56
LIB
5,45
6,25
14,30
16,30
Zadar-Ražanac-Miletidi
9 - 57
LIB
11,00
12,20
14,30
--
10 - 58
LIB
11 - 59
LIB
11,00
12,10
--
--
12 - 60
LIB
7,00
11,00
12,50
14,30
13 - 61
LIB
9,30
10,15
16,30
17,10
14 - 62
LIB
11,30
12,30
14,20
15 - 63
LIB
5,30
6,10
11,00
16 - 64
LIB
17 - 65
LIB
9,30
10,20
14,30
15,25
Zadar-Galovac-Polača
18 - 66
LIB
11,30
12,30
14,20
15,30
Zadar-Sikovo
19 - 67
LIB
9,30
10,00
11,30
12,50
Zadar-Debeljak
20 - 68
LIB
8,30
9,00
14,20
14,30
Zadar-Sukošan
21 - 69
LIB
8,30
9,15
11,30
12,20
Zadar-Biograd-Pakoštane
22 - 70
LIB
11,30
12,45
23 - 71
LIB
6,20
9,15
12,00
13,00
24 - 72
LIB
5,50
6,30
11,00
12,15
25 - 73
LIB
6,15
--
12,15
--
Zadar-Visočane-Zadar
26 - 74
LIB
11,00
12,15
--
--
Zadar - Starigrad- Kruščica
27 - 75
LIB
11,25
12,30
--
--
Zadar-Vinjerac-Jasenice
28 - 76
LIB
10,30
12,25
--
--
Biograd-Sikovo-Raštane
polazak
povratak
polazak
povratak
Benkovac-Polača-Biograd
linija nije analizirana
--
Linija s početnom stanicom
--
Zadar-Poličnik-Posedarje-JaseniceObrovac
Gajac-Pag-Povljana-Ražanac-PoljicaZadar
Zadar-Krneza-Radovin-Kneževidi
Zadar-Ražanac-Radovin
linija nije analizirana
Zadar-Posedarje-Radovin-Ražanac
Islam Latinski -Lovinac- Zadar
Zadar-Murvica-Škabrnja-Nadin
Nadin-Zemunik-Zadar
12,30
Zadar-Zemunik-Pridraga-(Karin)
Polača- Zemunik-Zadar
linija nije analizirana
Biograd-Vrana-Radašinovci
Preko-Tkon
Pridraga- Posedarje- Novigrad - Zadar
12
Tablica 4. Vozni redovi brojača putnika u autobusima s
nazivima linija (dio II)
1. vožnja
2. vožnja
rb/rbu
prijevoznik
29 - 77
LIB
30 - 78
LIB
9,20
9,35
10,20
10,35
31 - 79
LIB
13,30
13,55
--
--
32 - 80
LIB
5,30
6,45
10,30
14,00
33 - 81
MČB
34 - 82
MČB
35 - 83
SVEL
linija nije analizirana
Velim -Benkovac
36 - 84
LTR
linija nije analizirana
Benkovac-Polača-Biograd
37 - 85
LTR
38 - 86
LTR
linija nije analizirana
Lišane Ostrovičke-Benkovac
39 - 87
LTR
linija nije analizirana
Morpolača-Benkovac
40 - 88
ČTR
Sezonska linija
41 - 89
ČTR
linija nije analizirana
42 - 90
ČTR
43 - 91
ČTR
44 - 92
ČTR
45 - 93
ČTR
linija nije analizirana
46 - 94
ČTR
linija nije analizirana
47 - 95
SVEL
linija nije analizirana
48 - 96
CROZL
49 - 97
ANT
50 - 98
ANT
polazak
povratak
polazak
Preko-Kukljica
linija nije analizirana
6,20
11,00
15,00
12,15
10,45
12,55
15,15
--
20,20
14,15
6,00
7,30
13,15
7,00
12,00
Zadar-Posedarje
Žegar -Obrovac- Pridraga- Zadar
Pridraga-Smilčid- Zadar
Lišane Ostrovičke-Benkovac-ŠkabrnjaZemunik-Zadar
Zadar-Starigrad
Krupa-Obrovac-Karin-Zadar
--
Zadar-Zemunik-Škabrnja-Benkovac
Gračac-Obrovac-Maslenica-Poličnik-Zadar
linija nije analizirana
6,00
Zadar-Bibinje
Pridraga-Novigrad-Smilčid-Zadar
linija nije analizirana
7,30
Linija s početnom stanicom
povratak
15,00
Zadar-Pridraga-Obrovac-Gračac
Zadar-Zemunik-Biljane Donje-Benkovac
Zadar-Zeleni Hrast-Smilčid-Benkovac
Benkovac-Šopot-Zapužane-Jagodnja-PolačaTinj-Kakma-Jankolovica-Biograd
13,00
Benkovac-Škabrnja-Zemunik-Zadar
Zadar-Poljica-Ražanac-Pag-Gajac
Sezonska linija
Vlašidi-Povljana-Pag-Gajac
Angažirani broj brojača
47
13
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
ANALIZA LINIJA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG PRIJEVOZA
•
•
•
•
•
analiza postojećeg stanja ţupanijskog linijskog prijevoza putnika sastoji se od analize
samih linija i analize putnika na tim linijama
u dostupnoj dokumentaciji evidentirane su linije prema izdanim dozvolama, s rednim
brojem dozvola, nazivom i sjedištem prijevoznika. Definirana je linija s nazivom
poĉetne i krajnje stanice s usputnim odredištima, definiran je i dokumentiran grafiĉki
itinerer i vrijeme polaska
nadalje, provedeno je i anketiranje i intervju temeljem upitnika koji je dostavljen
svim nadleţnim ustanovama u gradovima i općinama u Zadarskoj ţupaniji.
Izvješće govori o problemima u odvijanju prometa u odreĊenim podruĉjima, a što
je uzeto kasnije kao osnova za prijedloge u poboljšanju prijevoza.
izvješće se sastoji od dostavljenih opaski vezanih uz promet. Gradovi i općine
koje nemaju posebnih opaski su upisani kao subjekti koji su dostavili informacije, dok
se oni koji nisu dali odgovore nakon tri poţurnice upisuju kao takvi.
izvješće su podnijela nadleţna tijela ĉetiri od pet gradova, te deset od 28 općina.
TakoĊer, zapisane su i primjedbe prijevoznika koji su dostavili traţene podatke.
14
Slika 1. Ţupanijske autobusne linije na području Zadarske ţupanije s voznim redovima
(OptaGIS sustav)
15
Slika 2. Ţupanijske autobusne linije na području Zadarske ţupanije s voznim redovima (OptaGIS
sustav) – detalj središnjeg dijela Zadarske ţupanije
16
Analiza dostupne dokumentacije vezane uz linije
ţupanijskog prijevoza
• dostupna dokumentacija vezana uz linije ţupanijskog prijevoza sastoji se od
dokumentacije ţupanijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, dokumentacije
prijevoznika s aktivnim linijama te dokumentacije dobivene od predstavnika lokalnih
uprava u Zadarskoj ţupaniji.
• prijevoznici koji su dobili koncesiju za obavljanje ţupanijskog linijskog
prijevoza putnika su prikazani u tablici 5.
Tablica 5. Popis prijevoznika koji obavljaju ţupanijski linijski prijevoz putnika s
ukupnim brojem linija i rednim brojem linija u Upisniku
RB
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
PRIJEVOZNIK
LIBURNIJA d.o.o. Zadar
STARI VELIM d.o.o. Velim
ČAZMATRANS PRIJEVOZ d.o.o. Čazma
CROATIA ZADAR LINE d.o.o.
Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS Pag
LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane Ostrovičke
Prijevoznički obrt MARKO ČULINA – BILI Zadar
UKUPNO
BR. DOZVOLA
(LINIJA)
28
3
8
1
4
4
RB LINIJE U
UPISNIKU
53-80
43, 83, 95
44, 88-94
96
51, 52, 97, 98
84-87
2
81, 82
50
17
Tablica 6. Primjer linija prijevoznika s pripadajućim itinererima i voznim redovima,
s vrstom dozvole i rokom vaţenja te duljinom itinerera
Linija
Redni broj
Vrsta linije
km
Serijski broj
dopusnice
Rok važenja
dopusnice
Zadar-Privlaka-Lozice
stalna
36
5,50;6,30;7,05;9,30;11,00; 4,50;5,30;6,20;6,30;7,30;9,
11,45;12,30;13,30;15,20;16 30;10,30;12,20;12,30;13,30
,20;18,00;19,30;20,30;22,2 ;14,30;15,20;16,30;17,20;1
0;
8,30;19,00;20,30;21,15;
C1 000001
31. svibnja 2011.
Naziv i sjedište
prijevoznika Vrijeme u polasku Vrijeme u dolasku
Napomena
53
"LIBURNIJA" d.o.o.
Zadar
Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda
54
"LIBURNIJA" d.o.o.
Zadar
Zadar-Nin-Vrsi
stalna
25
4,50;5,30;6,50;7,45,10,00;1
6,10;7,05;9,00;9,30;11,00;
0,15;12,00;12,50;14,40;15,
12,00;13,30;14,25;16,20;18
30,17,30;19,00;20,15;21,00
,00;19,30;20,30;21,30;
;
C1 000002
31. svibnja 2011.
Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda
Zadar-Briševo-Nin
55
"LIBURNIJA" d.o.o.
Zadar
56
"LIBURNIJA" d.o.o.
Zadar
6,15; 11,00; 11,00; 14,20;
20,30;
5,00; 6,50; 11,20; 12,50;
17,40;
stalna
24
C1 000003
31. svibnja 2011.
Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda
Zadar-Ražanac-Miletidi
stalna
33
18
Analiza provedenih terenskih istraţivanja
Analiza kvalitete prijevoza prema podacima gradova, općina i
prijevoznika u Zadarskoj ţupaniji
Radi potrebe ispitivanja kvalitete prijevoza u Zadarskoj ţupaniji, napravljen je upitnik koji je
proslijeĊen prema gradovima, općinama i prijevoznicima. Istraţivanje je zapoĉeto u
studenom 2007 godine te ponovljeno u sijeĉnju 2008. godine. Zadnja revizija (telefonski upit)
napravljena je u veljaĉi 2008 godine. U nastavku su prikazani primjeri primljenih izviješća.
Tablica 7. Primjer nekih konstatacija prijevoznika-pruţatelja prijevozne usluge na
ţupanijskim i školskim linijama u Zadarskoj ţupaniji
NAZIV PRIJEVOZNIKA
Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS
Pag
ČAZMATRANS d.o.o. Čazma
LARUS d.o.o. CROATIA ZADAR LINE
d.o.o.
LIBURNIJA d.o.o. Zadar (LIB)
LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane
Ostrovičke (LTR)
MARKO ČULINA – BILI STARI VELIM
d.o.o. Velim (SVEL)Zadar (MČB)
IZVJEŠĆE O OPASKAMA PRIJEVOZNIKA VEZANE UZ
PRIJEVOZ ŠKOLSKE DJECE
Potrebno je urediti i obilježiti autobusna stajališta i
ugibališta radi sigurnosti putnika i ostalih sudionika u
cestovnom prometu.
Stari velim; roditelji traže da autobus stane svakom djetetu,
potrebno je napraviti pješačke prijelaze, makar na cesti.
Koncesija za vožnju školske djece bi trebala trajati koliko i
leasing za nabavu novog autobusa prema svim
standardima, a to je pet do sedam godina, kako bi se
prijevoznicima isplatilo nabaviti namjensko vozilo za
prijevoz djece.
Posebno je potrebno upozoriti da svi prijevoznici trpe velike
štete koju naprave djeca na unutrašnjosti autobusa te
karoseriji.
19
Analiza kvalitete prijevoza prema podacima dobivenim
brojanjem putnika i autobusa na odabranim autobusnim
kolodvorima u Zadarskoj ţupaniji
•
•
•
•
•
•
za potrebe ove Studije, a prema navedenoj metodologiji istraţivanja napravljena je
analiza dolazaka, odlazaka i popunjenosti autobusa putnicima na odabranim
kolodvorima i stajalištima u Zadarskoj ţupaniji, odnosno na autobusnom
kolodvoru i stajalištima u Benkovcu, Posedarju, Obrovcu, Biogradu i Zadru
uz analizu linija i putnika dat je i kratki osvrt na stanje kolodvora s obzirom na
kategorizaciju. Primjeri rezultata brojanja su prikazani na slikama 3, 4 i 5
u sredini grafikona nalazi se vremenska ljestvica, podijeljena na deset-minutne
intervale od jutra pa do zadnjih polazaka (dolazaka) uveĉer.
s lijeve strane prezentirani su dolasci autobusa (zelene strelice), dok su odlasci
prikazani s desne strane (crvene strelice)
svima autobusima dodijeljena je stanica (kolodvor) iz koje su pristigli, odnosno
stanica prema kojoj se odlazi, te naziv prijevoznika koji to obavlja
dana je i ispunjenost autobusa s obzirom na kapacitet
20
Slika 3. Analiza županijskih linija
autobusa na AK Biograd
21
Slika 4. Analiza županijskih linija
autobusa na AK Zadar
22
Slika 5. Analiza županijskih linija
autobusa na AK Zadar - detalji
23
ANALIZA PUTNIKA NA LINIJAMA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG
PRIJEVOZA
Analiza putnika na linijama ţupanijskog linijskog prijevoza - analiziran je protok
putnika, na ukupno 35 linija od 50 linija koje su aktivne. Linije koje nisu analizirane su
sezonske, povremene ili nije bilo moguće organizirati istraţivanje radi nedostatka brojaĉa
na tim linijama. U nastavku je prikazana tablica istraţivanih linija u kojoj su navedeni
osnovni podaci vezani uz linije, te su prikazani grafovi sa svim detaljima vezanim uz linije,
a to su:
1) broj linije prema dozvoli ţupanije,
2) naziv linije,
3) naziv prijevoznika koji obavlja prijevoz,
4) vrijeme odlaska autobusa s poĉetne stanice i vrijeme dolaska do krajnje
stanice (postaje, kolodvora),
5) graf voţnje distribuiran po minutama,
6) ukupna duljina puta od poĉetnog do završnog kilometra,
7) protok putnika po stanicama (broj putnika koji su ušli i izašli, te ispunjenost
autobusa),
8) naziv svih stanica na razmatranom itinereru oznaĉen rednim brojevima,
9) kapacitet autobusa, s prikazom sjedećih i stajaćih mjesta,
10) prosjeĉna ispunjenost putnicima,
11) maksimalna ispunjenost putnicima na cijelom itinereru i
12) grafiĉki prikaz ispunjenosti putnika izmeĊu stanica.
24
Maksimalna
popunjenost autobusa
(posto)
Prosjeĉna popunjenost
autobusa (posto)
6,45
30+20
12%
8%
odlazak
14,30
30+20
12%
10%
polazak
--
--
--
--
odlazak
--
--
--
--
polazak
6,05
49+40
52,6%
52,6%
odlazak
14,00
49+40
45,9%
45,9%
polazak
--
--
--
--
odlazak
--
--
--
--
polazak
6,00
51+45
46,8%
36,4%
odlazak
14,00
51+45
35,4%
26%
polazak
--
--
--
--
odlazak
--
--
--
--
polazak
13,30
45+54
62,6%
39,6%
odlazak
17,20
45+54
10,1%
6,1%
polazak
16,20
45+54
34,3%
19,2%
odlazak
--
--
--
--
polazak
6,10
49+20
5,8%
4,3%
odlazak
6,50
49+20
59,4%
40,6%
polazak
13,30
49+20
15,9%
13,1%
odlazak
12,00
49+20
11,6%
7,2%
polazak
6,15
54+44
3%
2%
odlazak
6,50
54+44
63%
32,5%
polazak
11,00
54+44
14,7%
8,4%
odlazak
12,50
54+44
43,1%
20%
Vrijeme polaska ili
odlaska
Broj sjedećih i stajaćih
mjesta
polazak
Polazak ili dolazak s
linije
Redni broj voţnje
Linija s poĉetnom
stanicom
Prijevoznik
Redni broj linije
Tablica 8. Primjer podataka o protoku putnika na istraţivanim
linijama prijevoza putnika u Zadarskoj ţupaniji
Dio I
2 - 44
ĈTR
ZadarPoliĉnikPosedarjeJaseniceObrovac
voţnja I
voţnja II
voţnja I
3 - 51
4 - 52
5 - 53
ANT
ANT
LIB
Gajac-PagPovljanaRaţanacPoljica-Zadar
VlašićiPovljanaZadar
ZadarPrivlakaLozice
voţnja II
voţnja I
voţnja II
voţnja I
voţnja II
voţnja I
6 - 54
7 - 55
LIB
LIB
Zadar- NinVrsi
ZadarBriševoNin
voţnja II
voţnja I
voţnja II
• prikazani kapacitet autobusa sastoji se
od sjedećih i stajaćih mjesta
• maksimalna popunjenost prikazuje
odnos ukupnog ponuĊenog kapaciteta
i maksimalne popunjenosti putnicima
na odabranoj dionici, dok je srednja
popunjenost odnos ponuĊenog kapaciteta
i srednje ukupne popunjenosti autobusa
na cijelom itinereru.
• kapacitet ispunjenosti do 30% prikazan je
crvenim brojkama, od 30-50%
naranĉastim brojkama, dok je ispunjenost
preko 50% prikazana zelenim brojkama
25
Slika 6.
26
Slika 7.
27
Slika 8.
28
Slika 9.
29
ANALIZA LINIJA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE
• analiza linija prijevoza školske djece napravljena je prema podacima koje je
ustupila Zadarska ţupanija, prijevoznici koji obavljaju prijevoz školske djece, te
podaci dobiveni provedenim anketama po školama
• budući da je u trenutku izrade ove Studije drţava propisala i obvezno srednje
školstvo, ţupanije su obvezne financirati i prijevoz prvih razreda uĉenika
srednjih škola na podruĉju ţupanije. Osvrt na to prikazan je u poglavlju
Financiranja prijevoza
• u nastavku je prikazan primjer podataka o broju uĉenika koji putuju po relaciji
te ukupan broj putovanja svih linija prema odreĊenoj školi.
• svaka linija je oznaĉena i to brojem od 1. do posljednje, 24. linije. Drugi broj
oznaĉava relaciju pod glavnom skupinom.
• prikazane su i duljine linije, prijevoznik koji obavlja prijevoz na toj liniji, te
vremena polaska i odlaska.
30
64
109
78
LINIJA 1.1 Benkovac-Kula
Atlagić-Korlat-Biljane GornjeSmilĉić-Kašić Donji
LINIJA 1.2 Benkovac-ŠopotPodlug-Miranje G.-Miranje D.Ceranje G.-Pristeg
LINIJA 1.3 Benkovac-RodaljiceBjelina-Lisiĉić-PodgraĊeBuković
33
45
LINIJA 1.5 MedviĊa-BruškaKarin D.-Popovići-Benkovac
10
OŠ BIOGRAD
LINIJA 2.1 Biograd-ToroviBiograd
LINIJA 2.2 Biograd-ToroviBiograd
LINIJA 2.3 Biograd-TkonBiograd
LINIJA 2.4 Biograd-Raštane
Gornje-Biograd
LINIJA 2.5 Biograd-JankolovicaBiograd
LINIJA 2.6 Biograd-KumenatBiograd
LINIJA 2.7 Biograd-KumenatBiograd
89
OŠ S. RADIĆA BIBINJE
58
LINIJA 3.1 Bibinje (Reţani)Bibinje (centar)
31
LINIJA 3.2 Bibinje (Bralići)Bibinje (centar)
48
OŠ SUKOŠAN
48
LINIJA 4.1 Debeljak - Sukošan
70
42
28
34
8
20
u km
vrijeme
polaska
vrijeme povratka
iz škole
26
7,00
12,20 i 13,30
13
7,00
12,20 i 13,30
20
7,00
12,20 i 13,30
12
7,00
12,20 i 13,30
28
7,00
3 do 5
7,30
13,30
3 do 5
12,30
17,20
5
7,30
14,30
15
7,15
13,30
8
7,30
13,30
5
7,20
13,30
5
12,45
17,20
5
7,30; 11,20 i
12,30
3
7,30; 11,20 i
12,30
11,35: 12,35;
13,35;16,35 i
17,35
11,35: 12,35;
13,35;16,35 i
17,35
7
7,45
13,15
OŠ BENKOVAC
LINIJA 1.4 Benkovac-RaštevićNadin-Perušić Gornji
212
prijevoznik
LIŠANE TRANSTURIST
329
relacija
LIBURNIJA
broj
uĉenika po
relaciji
ĈAZMATRANS NOVA
Tablica 9. Primjer - podaci o broju učenika osnovnih
škola u prijevozu u šk. godini 2007.
12,20 i 13,30
31
Slika 10. Školske autobusne linije s voznim redovima u Zadarskoj ţupaniji
32
Slika 11. Školske autobusne linije s voznim redovima u Zadarskoj ţupaniji – detalji
33
ANALIZA PUTNIKA NA LINIJAMA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE
• analiza prijevoza školske djece napravljena je prema raspoloţivim podacima koji su ustupljeni od
strane Zadarske ţupanije
• te temeljem anketa provedenim po svim školama, gradovima i općinama te prijevoznicima koja je
raĊena u listopadu i studenom 2007. godine
• u tablici 10 prikazan je primjer rezultata anketa dobivenih od nadleţnih tijela osnovnih škola u
Zadarskoj ţupaniji. Ankete su ispunjavali uĉenici koji se sluţe prijevozom te ravnatelji škola. Ankete
su svrstane prema pristiglim rezultatima
Tablica 10. Primjer rezultata anketa dobivenih od nadleţnih tijela osnovnih škola u Zadarskoj
ţupaniji.
broj
uĉenika po
relaciji
89
58
relacija
prijevoznik
napomene iz ankete
LIBURNIJA
Opća konstatacija je guţva i nedostatak
mjesta za sjedenje u autobusu, naroĉito
ujutro, kada uĉenici idu u školu. Sugestija
škole odnosi se na vozni red. Predlaţu da se
promijeni vozni red na naĉin da autobus
krene 10 minuta ranije ujutro, budući da
uĉenici dolaze u školu u zadnji trenutak ili
kasne na poĉetak nastave. Moraju brzo
hodati od autobusnog stajališta do škole, a
na tom putu prelaze preko ţeljezniĉke pruge,
što zahtijeva oprez i ponekad ĉekanje da
proĊe vlak.
Prema anketi ukupan broj uĉenika iznosi 42
+52=94 što je za pet uĉenika više od
sluţbenog podatka.
OŠ S. RADIĆA BIBINJE
LINIJA 3.1 Bibinje (Reţani)Bibinje (centar)
34
ZAKLJUĈCI ANALIZE POSTOJEĆEG STANJA
• provedenom analizom linija i putnika na ţupanijskim i školskim linijama u
Zadarskoj ţupaniji dobiveni su kvalitetni podaci koji govore o problemima koji
se javljaju u svakodnevnom odvijanju prometa
• analiza je provedena na osnovi statistiĉkih analiza i istraţivanjima
provedenim praćenjem voznog parka, popunjenosti autobusa te analizom
podataka prikupljenih od raznih institucija (gradskih i općinskih uprava, škola te
drugih subjekata)
• pregledom odreĊenih problema, nedostataka i potreba za poboljšanje prijevoznog
sustava, napravljene su odvojene grupe i to grupa ţupanijskih linija i grupa
školskih linija, prema tablici 11.
• glavni ili vaţniji problemi koji se pojavljuju razvrstani su u pet skupina i to
skupina putnici, linije, vozila, infrastruktura i prijevoznici
• u tablici su prikazane opaske vezane za pojedinu grupaciju prema grupi
ţupanijskih i školskih linija. Tu su prikazani najizraţeniji problemi, odnosno
generalizirani su u podskupine.
• tablicu treba tumaĉiti kao interpretaciju podataka skupljenih pomoću
napravljenih istraţivanja
35
RAZMATRANE AUTOBUSNE LINIJE
ANALIZIRANA SKUPINA
Putnici
ŢUPANIJSKE LINIJE
izrada jedinstvenih voznih redova za sve
prijevoznike i dostupnost podataka
povezanost sa stajalištima drugih linija
(meĊuţupanijskih i gradskih)
skuplje voţnje na meĊuţupanijskim i drugim
linijama
slaba uĉestalost ţupanijskih linija na
odreĊenim prostorima
Linije
nedostaci linija, posebno onih s malom ili
nikakvom rentabilnošću
potencijalno isti putnici na dijelovima
ţupanijskih i meĊuţupanijskih linija
Vozila
udobnost (klima ureĊaji)
guţve u vršnim vremenima
starost voznog parka
Infrastruktura
Prijevoznici
ŠKOLSKE LINIJE
edukacija vozaĉa o voţnji i sigurnosti
upravljanja vozilom tijekom prijevoza djece
potrebe za uĉestalim stajanjem autobusa
na neoznaĉenim stajalištima (u prvome
redu na izvangradskim prometnicama gdje
stanovništvo nije grupirano)
plaćanje pune cijene karte za uĉenike kada
koriste ţupanijske linije radi izvanškolskih
aktivnosti
nedostatak pojedinih linija radi osnovnih
školskih i izvanškolskih aktivnosti
nefleksibilnost prijevoznika na pojedinim
linijama glede voznih redova
starost voznog parka, kvarovi i kašnjenja
uslijed kvarova, dotrajalost i neispravnost
autobusa
udobnost autobusa
nemogućnost da sva djeca sjede, udobnost
(klima ureĊaji, sigurnosni pojasevi…)
slaba ili nikakva opremljenost autobusnih
kolodvora ili stajališta u ţupaniji
nedostatak voznih redova
mala razina sigurnosti za putnike (posebice
na neoznaĉenim stajalištima)
neizgraĊenost stajališta i ugibališta
neoznaĉenost stajališta na cestama
neizgraĊenost okretišta za autobuse
uništena prometna infrastruktura u podruĉju
koje je bilo zahvaćeno u Domovinskom ratu
neizgraĊenost stajališta i ugibališta
(nedostatak nadstrešnica, voznih redova,
prometne signalizacije)
neoznaĉenost stajališta na cestama
neizgraĊenost okretišta za autobuse
problemi u kreditiranju za nabavku vozila
visoke nabavne cijene vozila
potreba za financiranjem nerentabilnih linija
problemi uslijed stalnog rasta cijena, u
prvome redu goriva i maziva
potreba za duljim vremenom trajanja
koncesije za obavljanje prijevoza školske
djece
problemi uslijed stalnog rasta cijena, u
prvome redu goriva i maziva
zakonske odredbe o kvaliteti autobusa koji
prevoze školsku djecu
problemi u kreditiranju, visoke nabavne
cijene vozila
ponašanje uĉenika tijekom voţnje,
potrebna je edukacija djece da se sprjeĉava
uništavanje vozila
Tablica 11.
36
PROGNOZA PUTNIKA NA LINIJAMA
• prema popisu iz 1991. Zadarska ţupanija imala je 214.641 stanovnika, dok je prema
popisu iz 2001. broj stanovnika pao na 162.045 to je uzrokovano Domovinskim
ratom i iseljavanjem stanovništva, pogotovo zadarskog zaleĊa
• osim grada Zadra, svi ostali dijelovi ţupanije imaju trend depopulacije. Bruto-domaći
proizvod (BDP) u Zadarskoj ţupaniji, 2004. godine bio je 3.943 USD, dok je prosjek
Republike Hrvatske bio 7.732 USD
DEMOGRAFSKA ANALIZA ŢUPANIJE
• demografske promjene jedan su od bitnih ĉinitelja u odreĊivanju potraţnje za
uslugama prijevoza putnika odnosno prijevoznim kapacitetima u cjelini
• potraţnja za prijevoznim kapacitetima ovisi o broju stanovnika, dobnoj strukturi te o
mobilnosti stanovništva i potrebama istog za prijevozom
• potrebe stanovništva za putovanjima ovise o broju stanovnika, s demografske
strane, kao i o njihovim općim potrebama i stilu ţivota, što je više socio-ekonomski
ĉimbenik
• pretpostavka je da će porast broja stanovnika proizvesti jednaki porast broja
putnika odnosno potraţnje za uslugama prijevoza putnika
• prouĉavanje kretanja broja, strukture i prostornog razmještaja stanovništva daje
neophodne osnove npr. za planiranje broja škola ili pak broja autobusnih linija.
• koliko će se djece raĊati u budućnosti, hoće li se produţiti ţivotni vijek, hoće li više ljudi
doseliti ili odseliti iz promatranog podruĉja temeljna su demografska pitanja
37
• demografska analiza Zadarske ţupanije pokazuje da se broj stanovnika u njoj povećava
uslijed pozitivnog prirodnog prirasta i pozitivnih migracijskih kretanja (više doseljenih nego
odseljenih
• u svakom sluĉaju, za razliku od Hrvatske u cjelini, u Zadarskoj ţupaniji u slijedećih
petnaestak godina oĉekujemo kontinuirano povećanje ukupnog broja stanovnika.
• kako to povećanje neće biti ravnomjerno (bit će više starijih, a manje djece), kao
najvaţniji demografski ĉinitelj potraţnje za prometnim uslugama nameće se dobna
struktura stanovništva
• prema zadnjem popisu stanovništva
Zadarska ţupanija imala je 162.045
stanovnika, od ĉega je 100.000 ili 61%
stanovnika ţivjelo u gradovima (Zadru,
Benkovcu, Biogradu, Ninu, Obrovcu te
Pagu)
• preostalih 39% pripada dijelu stanovništva
koje je ţivjelo na podruĉju općina, odnosno
sela
• potrebno je napomenuti, da je u usporedbi
sa 1991. godinom Zadarska ţupanija imala
gubitak od preko 50 tisuća stanovnika, koji
je najvećim dijelom posljedica
Domovinskog rata
OPĆINE
38%
Zadar
45%
Obrovac
2%
Pag
3% Nin
3%
Benkovac
6%
Biograd na Moru
3%
Slika 12 „Prisutno“ stanovništvo po gradovima i
općinama u cjelini
38
• ako bi Zadarsku ţupaniju podijelili na 3 geografske cjeline, odnosno na
"Priobalje", "ZaleĊe" i "Otoke", dobivamo zanimljivu klasifikaciju, s cjelinama
ĉiji gradovi i općine imaju donekle sliĉne specifiĉne demografske trendove.
Tablica 12 Prisutno stanovništvo po geografskim cjelinama Zadarske ţupanije
PRIOBALJE
Biograd na Moru
Nin
Sveti Filip i Jakov
Sukošan
Bibinje
Pakoštane
Raţanac
Privlaka
Starigrad
UKUPNO
5.016
4.444
4.249
4.138
3.746
3.738
2.972
2.107
1.850
32.260
OTOCI
Pag
Preko
Pašman
Sali
Kali
Vir
Povljana
Tkon
Kukljica
UKUPNO
4.177
3.553
1.894
1.741
1.655
1.387
696
694
619
16.416
ZALEĐE
Benkovac
Poliĉnik
Graĉac
Posedarje
Obrovac
Novigrad
Stankovci
Zemunik Donji
Škabrnja
Polaĉa
Jasenice
Galovac
Lišane Ostr.
UKUPNO
9.023
4.062
3.741
3.338
3.115
2.081
2.000
1.721
1.584
1.303
1.188
1.128
696
34.980
Slika 12 Struktura prisutnog stanovništva po
geografskim cjelinama
39
Projekcije kretanja stanovništva na podruĉju Zadarske
ţupanije do 2021. godine
• projekcije stanovništva neke zemlje, regije, grada ili općine trebale bi biti jedna
osnovnih polazišnih toĉaka kad se sagledava budući razvoj promatranog podruĉja
• demografski razvoj uvelike utjeĉe na funkcioniranje društva, stoga se za
demografska kretanja najĉešće predviĊa kohortno-komponentnom metodom,
• Kao što smo već naveli, projekcije stanovništva gradova i općina Zadarske ţupanije
do 2021. godine nije napravljen za svaki grad/općina pojedinaĉno, već smo ih
prema nekim geografskim kriterijima grupirali u podruĉja otoka, priobalja i zaleĊa.
40
Slika 13 Projiciranje budućih migracijskih kretanja na otocima Zadarske ţupanije
• rezultati pokazuju da će se ukupan broj stanovnika na otocima smanjiti za
17,9%, s tim da to smanjenje neće biti podjednako raspodijeljeno po dobnim
skupinama.
• najviše će se smanjiti udio djece i mladih, posebno srednjoškolska skupina od
15 do 19 godina (za velikih 64,7%), dok će udio starijih ĉak i porasti, posebno
onih starijih od 80 godina
• premda je Zadarska ţupanija podruĉje na koje se stanovništvo doseljava, to
se za otoke ne bi moglo reći
• projekciju za otoke su napravljene uz pretpostavku nultog salda migracija, što
moţda i neće odgovarati realnosti, no smatramo da bi bolja prometna povezanost
mogla utjecati barem na zadrţavanje postojećeg stanovništva na otocima.
41
Slika 14 Projekcije stanovništva priobalja Zadarske ţupanije
• projekcije stanovništva za priobalne gradove/općine Zadarske ţupanije
pokazuju na povećanje broja stanovnika
• no i u priobalju u dobnoj skupini od 15 do 19 godina doći će do smanjenja
broja stanovnika za 12%. Broj djece u osnovnoškolskoj dobi neće se
promijeniti. Broj starijih od 65 godina će se povećati za od 25% u mlaĊoj
starijoj dobi pa ĉak do 60% onih najstarijih (80 +)
42
Slika 15 Projekcije stanovništva zaleđa Zadarske ţupanije
• prikazane su projekcije stanovništva općina i gradova koje su u zadarskom zaleĊu.
Napomenimo da smo u zadarsko zaleĊe uzeli i općine koje se nalaze uz Novigradsko
more jer su uvuĉene dublje u kopno
• stanovništvo zadarskog zaleĊa će se prema projekcijama do 2021. godine lagano
povećati za 3,7%. I u ovom sluĉaju broj mladih će se smanjiti, i to najviše u
najmlaĊoj dobi od 0 do 4 godine. I sve dobne skupine mladih od 5 do 19 godina će se
u periodu 2001.-2021 smanjiti
• uslijed demografskog starenja doći će do znaĉajnog povećanja stanovništva starog
80 i više godina, ĉime se ni zadarsko zaleĊe previše ne razlikuje od ostatka ţupanije
43
PROGNOZA PUTNIKA
• prognoziranje putnika temelji se na sadašnjim i budućim potrebama za kretanjem,
odnosno na napravljenim (1) istraţivanjima ţupanijskih linijskih putovanja, (2)
prijevoza školske djece i smjernicama (3) demografskog razvitka prikazanim u
ovom poglavlju.
• s obzirom na demografsku stagnaciju i smanjenje broja stanovnika na cijelom
prostoru Republike Hrvatske s jedne strane i kontinuiranog povećanja cijene goriva vrlo
teško je pouzdanije prognozirati stope rasta broja putnika.
• općenito se smatra da porast mobilnosti raste proporcionalno bruto domaćem
proizvodu (BDP). MeĊutim porast cijene goriva utjeĉe vrlo nepovoljno i na rast BDP-a,
kao i na porast individualnog prometa
• oko 80% gospodarskih aktivnosti smješteno je u 6 gradova, a ostatak otpada na 28
općina u Zadarskoj ţupaniji, što znaĉi da će i dalje naviše prometnih aktivnosti
(putnik-cestovnih kilometara) biti napravljeno u gradovima, odnosno prilazima
gradova
• pretpostavka je da će porast broja stanovnika proizvesti jednaki porast broja
putnika odnosno potraţnje za uslugama prijevoza putnika, naravno ako se ostali
ĉimbenici ne promijene, odnosno ako se pretpostavimo da neće doći do drastiĉnih
promjena u stilu ţivota ili pak do promjene prostornog razmještaja stanovništva.
• prema demografskoj analizi broj stanovnika većine općina i gradova u Zadarskoj
ţupaniji će se u razdoblju 2001.-2021. ipak povećati. Projekcije nisu raĊene odvojeno
za svaki grad/općinu već su grupirani u tri kategorije, otoci, priobalje i zaleĊe
• temeljem navedenog, u slijedećih 5-10 godina neće doći do znaĉajnije izmjene
broja putnika na linijama za više od 5%, što neće znaĉajnije poremetiti ravnoteţu
44
u prometnoj ponudi i potraţnji
REGULATIVNE MJERE
Tijekom izrade Studije prijevoza putnika u cestovnom prometu na podruĉju zadarske
ţupanije, korišteni su razni zakonski akti i podaci. Najvaţniji pravni propisi koji su
obuhvaćeni ovom tematikom su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04, NN142/06)
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05 111/06)
Zakon o osnovnom školstvu (59/90., 26/93., 27/93., 7/96., 59/01., 114/0169/03 i 76/05)
Zakon o otocima (34/99, 33/06)
Pravilnik o autobusnim stajalištima (119/07)
Pravilnik o načinu provođenja, rokovima i mjerilima za obavljanje linijskog prijevoza
putnika temeljem javnog poziva (11/07)
Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora (117/05)
Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz
za vlastite potrebe (NN 111/03, NN 148/03, 102/07)
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni
cestovni prijevoz (82/07)
Pravilnik o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika (NN 177/03, NN 61/04, NN
106/04)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se prevoze djeca (NN 08/06)
Pravilnik o obiljeţavanju vozila kojima se prevoze djeca (20/05)
Odluka o kriterijima i načinu financiranja troškova prijevoza redovitih učenika
prvih razreda srednjih škola
45
OPTIMIRANJE PRIJEVOZA
• uvijek kada postoje mogućnosti potrebno je integrirati linijski ţupanijski prijevoz s
prijevozom školske djece
• potrebno je ukljuĉiti široki krug mogućih (potencijalnih) prijevoznika, osobito za linije s
malim brojem putnika i školske djece s prikladnim vozilima
do najviše 4 putnika (4+1) koristiti osobno vozilo; ovdje postoji mogućnost carpoolinga
(poznatog i kao car-sharing, ride-sharing, lift-sharing) gdje udruge daju na
raspolaganje automobile koji se koriste za skupne voţnje,
do najviše 8 putnika (1+8), kombi vozilo,
do 25 putnika (22), korištenje minibuseva (ili druga prikladna vozila, ovisno o kapacitetu
minibusa),
više od 25 (22) putnika, korištenje jednog ili više autobusa,
• dio linijskog prijevoza putnika moţe se integrirati i optimizirati suradnjom prijevoznika na
ţupanijskim i meĊuţupanijskim linijama
• dugoroĉna optimizacija će se dogoditi u skladu s razvitkom sustava javnoga prijevoza koji će
ukljuĉivati ţeljeznicu i pomorski promet,
• povećanje kvalitete javnoga prijevoza, uz povećanje cijene goriva, dovest će do manje
uporabe osobnih vozila i povećanja korištenja javnog prijevoza,
• dugoroĉno se prijevoz moţe optimirati sufinanciranjem od strane drţave, a ne kao do sada u
cijelosti od ţupanija, gradova i općina, odnosno potrebna je redistribucija poreznih sredstava
od drţavne razine prema ţupanijama, gradovima i općinama, te
• povećanje koncesije prijevoznicima na najmanje pet godina (odnosno do sedam) kako bi
iz sigurnosti za posao krenuli u nabavku kvalitetnijih prijevoznih sredstava. Smjernice
Europske unije preporuĉaju drţavne stimulacije pri nabavci ekološki prihvatljivih vozila, koja
46
se pogone npr. plinom ili nekom verzijom hibridnih motora.
PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŽUPANIJSKOG
LINIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA
• analiza ţupanijskih linija na podruĉju Zadarske ţupanije pokazala je poloţaj linija i
ispunjenost putnicima tijekom dana
• većina linija na kojima se odvija najveći promet putnika na autobusnim linijama
postavljene su zrakasto prema centru ţupanije, Gradu Zadru, te Gradu Benkovcu i
Gradu Biogradu, odnosno povezuju sjeveroistoĉne prostore zadarske ţupanije s
priobaljem,
• otoĉke linije i linije u zadarskom zaleĊu, u blizini priobalja, postavljene su dijelom i
tangencijalno, odnosno povezuju prostore od sjeverozapada prema jugoistoku,
• nema ţupanijskih linija koje povezuju sjeveroistoĉni bazen od Benkovca te nema
ţupanijskih linija u cijelom istoĉnom prostoru od Graĉaca,
• sve ţupanijske linije koje su u funkciji izravno ili s jednim presjedanjem povezuju Grad
Zadar sa zaleĊem, dok su otoĉke linije povezane i pomorskim prijevozom (trajektima)
prema kopnu,
• postojeći smještaj (distribucija) linija u prostoru postavljena je, u većini, prema
prometnoj potraţnji, te se povremeno (mijenjanjem voznih redova) prilagoĊava
putnicima,
• osim autobusnog kolodvora u Zadru, koji ima dobar poloţaj i pruţa kvalitetnu uslugu
putnicima, ostali kolodvori u ţupaniji su zapušteni i potrebna im je temeljita obnova.
47
U nastavku su navedeni prijedlozi, temeljem napravljene analize, koji ukazuju na
neke od potreba za promjenom ili dodavanjem novih linija, a svrstani su prema
zahtjevima gradova i općina, te se preporuĉa njihovo razmatranje, u dogovoru s
predstavnicima prijevozniĉkih tvrtki.
• Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Benkovca; nedovoljan je broj linija prema nekim slabo razvijenim
sredinama (npr. Bijelina ili MedviĊa) u kojem ţivi stanovništvo preteţno starije ţivotne dobi (v. demogafsku
analizu), koje je zbog nedovoljnog broja linija ili nepostojanja autobusnih linija, prometno izolirano, odnosno nije
povezano s Benkovcem i Obrovcem. Ukoliko nema financijskih mogućnosti općina i ţupanije, moguće je
osnovati udrugu za carpooling, te uvesti barem jednu voţnju dnevno prema Benkovcu. TakoĊer, radi
nefunkcioniranja autobusnog kolodvora u Benkovcu, potrebno je hitno naći model obnove kolodvora. Mogućnost
financiranja postoji i preko Europskih fondova za ĉije financiranje je potrebno napraviti iscrpnu dokumentaciju za
nadmetanje, radi dobivanja nepovratnih sredstava ili povoljnih kredita.
• Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Obrovca, nedostatak je u povezanosti Obrovca s Benkovcem prema kojem
gravitiraju ljudi koji rade na tom podruĉju. Predlaţe se detaljnije ispitiovanje od strane prijevoznika za poboljšanje
ovih veza.
.
• Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Nina; potrebna je bolja povezanost Grada Nina sa središtem ţupanije
odnosno Gradom Zadrom u kojem se nalaze sve srednje škole i sveuĉilište. Ţupanijska autobusna linija koja
povezuje Grad Nin s Gradom Zadrom preko naselja Ninski Stanovi i Ţerave, prometujući ĉetiri puta dnevno,
preko naselja Briševa i Murvice (prva linija prema Zadru je u 07,00 sati povratna u 08,30 sati) povećava vrijeme
putovanja, te ĉesto uĉenici i studenti kasne na predavanja. TakoĊer, ne postoje posebne linije za srednjoškolce i
studente te posebno onih koje bi zadovoljile druge potrebe (predsat, putovanje vezano za sport i sl.).
• Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Paga; prijedlog je razmatranje uvoĊenja jedne ili dvije voţnje prema Zadru
vozilima manjeg kapaciteta, odnosno do Raţanca, gdje bi bilo moguće doći do Zadra jednim presjedanjem.
Postojeće linije imaju ispunjenost od 50%. TakoĊer, potrebno je izgraditi, barem u prvoj fazi, stajalište za
autobuse, s natkrivenim prostorom za putnike.
• Te prijedlozi za općine
48
PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŠKOLSKIH
AUTOBUSA
• linije školskih autobusa u Zadarskoj ţupaniji analizirane su pomoću dobivenih
statistiĉkih podataka i analizom anketa dostavljenih od uprava osnovnih škola i
općinskih tijela.
• troškovi prijevoza uĉenika osnovnih škola financirani su od strane Zadarske ţupanije,
te općina i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Svi uoĉeni nedostaci koji bi se
mogli ukloniti (ispravnosti autobusa i sl.) prikazani su u analizi školskih linija. U
nastavku se prikazuju prijedlozi poboljšanja organiziranosti postojećih školskih linija.
PRIMJER
Prijedlozi poboljšanja školskih linija za Općinu Kolan; Općinu Kolan ĉine tri naselja:
Kolan, Mandre i Kolanjski Gajac. Vaţeći vozni red zahtijeva rano ustajanje djece (6:30), a
nastava je niţim razredima pomaknuta na 7:30. Razlog vide u nedostatku jednog
autobusa. Uoĉeni su i problemi s ĉestim kvarovima školskih autobusa. Nadalje, postoji
problem u nedostatku autobusne veze (mini-bus) izmeĊu Kolana i Mandri za popodnevnu
smjenu srednjoškolaca, te se postavlja i pitanje financiranja ove kombi veze koje plaća
Općina Kolan, a rijeĉ je o srednjoškolskoj djeci na otoku.
49
MOGUĆNOST OBJEDINJAVANJA LINIJA ŢUPANIJSKOG
PRIJEVOZA PUTNIKA I LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA
• analizom linija ţupanijskog prijevoza putnika i prijevoza školske djece, napravljen je
prilog objedinjenih linija prijevoza putnika i uĉenika. Mogućnost za prijevozom uĉenika
na postojećim linijama ţupanijskog prijevoza ispitana je u 28 zona prekrivanja.
• naime, prema postojećem Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima
se prevoze djeca, u kojem su navedeni svi ureĊaji koje autobus mora posjedovati
(ukljuĉujući sigurnosne pojaseve), gotovo da i nema autobusa u Hrvatskoj koji u
cijelosti mogu zadovoljiti nabrojane uvjete.
• takvi autobusi su iskljuĉivo novi (odnosno ne postoje polovni, do deset godina starosti
na trţištu) i nabavna cijena je od 150.000 do 180.000 € (bez PDV-a), a prometuju u
Gradu Zagrebu te na par lokacija u Hrvatskoj, gdje je i gospodarska situacija drugaĉija,
ali su i djeca koncentrirana u takvim podruĉjima, za razliku od npr. Zadarskog zaleĊa
gdje je velika disperzija prebivališta uĉenika.
• stoga će proći još dosta vremena dok se u cijeloj Republici Hrvatskoj ne uvedu
autobusi takve kvalitete, a sama brzina zamjene će ovisiti o gospodarskoj situaciji,
moguĉnošću dobivanja povoljnijih kredita, duljini koncesije koju dobije prijevoznik te o
drugim ĉimbenicima.
50
Slika 16.
51
Tablica 13. Primjer mogućnost objedinjavanja ţupanijskih i školskih linija
Redni broj podruĉja
presijecanja linija
Ţupanijske linije
Broj linije u
upisniku i naziv
prijevoznika
Školske linije
Vozni red koji se
pribliţno podudara s
rasporedom školskih
linija
Odlazna
51 - Antonio-tours
(Gajac-Pag-ZD)
6:05
52 - Antonio-tours
(Vlašići-Povljana-ZD)
6:00
Vozni red
Prosjeĉna
popunjenost
autobusa
Broj linije u
upisniku,naziv
prijevoznika te broj
uĉenika koji putuju
Dolazna
NAPOMENA
Naziv škole
Odlazak
u školu
22.1 - Antonio-tours (58)
6:40
22.2 - Antonio-tours (12)
6:50
Povra
tak iz
škole
45-50 %
22.3 - Antonio-tours (15)
14:00
12:00
22.4 - Antonio-tours (27)
2.
-
98 - Antonio-tours
(Vlašići-Povljana-PagGajac)
-
74 – Liburnija d.o.o.
(ZD-Starigrad-Krušĉica)
11:00,
14:30
-
-
6:00, 12:15
OŠ
Starigrad
postoji mogućnost objedinjavanja
linija na relaciji Starigrad –
Mandalina i obrnuto, s obzirom na
ispunjenost ţupanijske linije na toj
karakteristiĉnoj relaciji
nedostatak - dva razliĉita
koncesionara ţupanijske i školske
linije
nedostatak - vremenski
neusklaĊen vozni red ţupanijskih i
školskih linija
12:15
1.
97 - Antonio-tours
(ZD-Poljica-RaţanacGajac)
OŠ Pag
nemogućnost objedinjavanja linija
ispunjenost autobusa je oko 2650% te nema dovoljno sjedećih
mjesta za uĉenike osnovne škole
linije br. 97 i 98 su sezonske te
nisu uzete u razmatranje
26-36 %
22.5 - Antonio-tours (28)
13:45
22.6 - Antonio-tours (27)
17:40
22.7 - Antonio-tours (31)
13:45
22.8 - Antonio-tours (28)
13:10
-
-
17.1 – Larus (21)
7:00
13:10
17.3 – Larus (10)
7:00
12:05
20-40 %
17.4 - Larus (3)
7:00
12:05
52
FINANCIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA
• svakoga dana svjesni smo povećanja varijabilnih troškova, odnosno troškova
koji nastaju uslijed povećanje cijene nafte i derivata koji su, zasada, energent koji
se koristi za pokretanje gotovo svih prijevoznih sustava (izuzevši mali dio vozila
koji se pokreću na alternativne naĉine). Upravo stoga, svakim danom i rastu
stvarni troškovi u prijevozu, bilo da se radi o individualnom ili profesionalnom
prijevozu ljudi i dobara.
• kada se govori o javnom prijevozu putnika, obiĉno se podrazumijeva prijevoz
putnika autobusima na cestovnoj mreţi, prijevozu putnika traĉniĉkim sustavima te
prijevozu putnika vodnim i zraĉnim putevima.
• u sustavu masovnog prijevoza putnika, posebice u gradovima, gotovo svugdje u
svijetu javni prijevoz putnika je sufinanciran, kako bi se s prikladnom cijenom
putnici odluĉili na favoriziranje javnog prijevoza na raĉun individualnog prijevoza.
Sufinanciraju se i posebne vrste prijevoza (npr. prijevoz školske djece), dok su
druge vrste prijevoza samofinancirajuće npr. ţupanijske linije autobusa itd.
• meĊutim, najnovija kretanja u povećanju troškova prijevoza, nuţno će
dovesti do većeg korištenja javnog gradskog i prigradskog prometa pa i
onog meĊuţupanijskog i meĊunarodnog. Ovakve prognoze predstavljene su i
u Bijeloj knjizi razvitka prometa koju je izradila radna skupina Europske unije.
53
FINANCIRANJE LINIJA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE
• školske linije koje sluţe za prijevoz osnovnoškolske djece i djece prvoga razreda srednjih
škola financirane su od ţupanije i dijelom od općina. Linije ţupanijskog autobusnog
prijevoza, djeluju komercijalno, odnosno nakon dobivanja koncesije za odreĊenu liniju,
prijevoznik nema pravo na subvencioniranje prijevoza.
• prema dostupnim podacima, moţe se napraviti projekcija troškova prijevoza u
slijedećih tri godine
• u 2007. godini financiran je prijevoz osnovnoškolske djece i ĉetiri mjeseca prijevoza
srednjoškolske djece prvih razreda (IX-XII) mjesec.
• prema navedenim podacima, ukupna prosjeĉna cijena prijevoza u jedinici uĉenik/kilometar,
na godišnjoj bazi od 228 dana prijevoza, iznosi 0,59 kn. Prema podacima iz tablice cijena
varira od 0,14 do 2,29 kuna po uĉeniku za prevezeni kilometar, a ovisno o linijama prema
navedenim školama (tablica 13.2).
Tablica 14 Izdaci za prijevoz učenika u Zadarskoj ţupaniji te prognoza izdataka
godina
cijena prijevoza
uĉenika osnovnih
škola (mln kn)
cijena prijevoz
uĉenika srednjih
škola (mln kn)
ukupni izdaci za
prijevoz uĉenika
(mln kn)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
8,92
9,96
9,96
9,96
9,96
(1r /40%/)
3,20 (1r)
6,40 (1r+2r)
9,60 (1r+2r+3r)
12,80 (1r+2r+3r+4r)
8,92
13,16
16,36
19,56
22,76
54
FINANCIRANJE LINIJA ŢUPANIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA
•
•
•
•
•
•
ţupanijski linijski prijevoz putnika sastoji se od pedesetak linija na kojima prometuju
prijevoznici-koncesionari. Te linije se financiraju trţišnim putem
prema raspoloţivim podacima i napravljenim istraţivanjima, mogu se uoĉiti neke linije,
odnosno intervali voţnje na liniji koje su na granici rentabilnosti, odnosno nisu
ekonomski isplative. Prijevoznici tada to kompenziraju s prihodima od isplativijih linija,
te na taj naĉin pokrivaju razliku troškova. Subvencije za takve, slabo prihodovne i
neisplative linije ne postoje
na takvim linijama, posebice u zaleĊu, i otocima, a temeljem pokazatelja iz
demografske analize, u bliţoj budućnosti će se trebati subvencionirati prijevoz na
pojedinim linijama. Prema kretanju goriva ĉija je cijena sada veća od 125 US$ po barelu
(159 l) i ĉija je tendencija daljnjeg rasta, u pravilu niti jedna prijevozniĉka tvrtka neće moći
opstati bez financijske potpore drţave. Stoga, biti će potrebno stvoriti posebne izvore
sredstava za tu namjenu, jer, iako drţava potiĉe ostanak stanovništva na pojedinim
podruĉjima, za to ne postoje svi uvjeti, a jedan od tih uvjeta je i dostupan i pristupaĉan
prijevoz
iako nisu posebno istraţivane vikend linije, prema podacima iz susjednih ţupanija, prema
unutrašnjosti, gdje ţivi preteţno starije stanovništvo, broj putnika se poveća samo
vikendom
prilikom istraţivanja uoĉeno je da su velike fluktuacije putnika na istim linijama pa se
teško moţe predvidjeti broj putnika, radi upotrebe npr. kombija (8+1). Na takvim
podruĉjima broj putnika po istim danima jako varira, pa se kombi vozila mogu ukljuĉiti
samo na kraćim linijama gdje se, ako se ne pokupe svi putnici, to moţe amortizirati većim
brojem obrta
radi smanjenja troškova, prijevoznici još ne ukidaju linije, ali postoje tendencija smanjenja
broja polazaka na liniji. Posebice na onima gdje se skupi malo putnika, a relacije su duge 55
ZAKLJUĈNO:
• Studija prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske ţupanije
odgovorila je na postavljene ciljeve, odnosno zadatke
• napravljena su iscrpna istraţivanja vezana uz ţupanijske linije prijevoza putnika
te školske linije
• prikupljena je ostala graĊa i napravljene su ankete i intervjui s predstavnicima
gradova, općina i škola
• dati su konkretni prijedlozi za pojedine linije odnosno istraţivana podruĉja
• napravljena je baza podataka s podacima o ţupanijskim i školskim linijama u
GIS okruţenju
• predloţene su mjere djelovanja za nabrojane subjekte
56
CASE 2 MEZOSKOPSKA MODELIRANJA
Koncepcija prometnog razvitka Grada Preloga
Prezentacija
KONCEPCIJA PROMETNOG
RAZVITKA GRADA PRELOGA
Zagreb, 2010.
1
1. UVOD
2. CILJEVI IZRADE KONCEPCIJE RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA PRELOGA
2.1. CILJEVI USPOSTAVE OPTIMALNE ORGANIZACIJE I FUNKCIJE PROMETNOG SUSTAVA
2.2. CILJEVI UČINKOVITOG UNUTARNJEG POVEZIVANJA TE POVEZIVANJA SA SUSJEDNIM GRADOVIMA I
ŢUPANIJAMA (DRŢAVAMA) UZ RAZRJEŠAVANJE PROBLEMA TRANZITNOG PROMETA
2.3. CILJEVI USPOSTAVE OPTIMALNE SIGURNOSTI PROMETA I ZAŠTITE OKOLIŠA
3. DEFINIRANJE PROSTORNOG OBUHVATA
4. METODOLOŠKI PRISTUP
5. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
5.1. ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA
5.2. ANALIZA POSTOJEĆEG PROMETA
5.3. PARKIRALIŠNE POVRŠINE
5.4. ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE U PROSTORNO-PLANSKOJ DOKUMENTACIJI
6. PRIJEDLOZI RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA
6.1. PRIJEDLOZI IZGRADNJE CESTOVNE INFRASTRUKTURE
6.2. PARKIRALIŠNE POVRŠINE
6.3. JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ
6.4. PRIJEDLOZI REGULACIJE I ORGANIZACIJE PROMETNIH TOKOVA U GRADSKOM SREDIŠTU
7. ETAPE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE
8. FINANCIRANJE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE
9. ZAKLJUĈAK
10. LITERATURA
2
UVOD
•
•
•
•
•
Gradsko poglavarstvo Grada Preloga povjerilo je izradu Koncepcije prometnog razvitka Grada
Preloga Institutu prometa i veza iz Zagreba.
Riječ koncepcija (koncept) iz latinskog jezika conceptio, naznačuje da se radi o glavnoj zamisli,
odnosno o glavnim zamislima u izradbi temeljnih odrednica plana. Takav prometni plan
izrađuje se kao jedan od planova, a podloga je u izradbi prostornih, odnosno generalnih
planova gradova.
Vedina suvremenih gradova kronično je opteredena zastojima u uličnom prometu, bukom,
onečišdenim zrakom, nedostatkom mjesta za parkiranje, te konfliktom pješaka, biciklista i
motornih vozila. S druge strane, javni gradski prijevoznici sve češde se susredu sa
nezadovoljstvom u prijevoznoj usluzi te padom broja korisnika. Razlog za takvo stanje je osobni
automobil, ne zbog toga što je on osnovni uzročnik problema, ved stoga što se njime, u
neprihvatljivo velikoj mjeri, pokušava riješiti rast prometne potražnje u gradovima.
Iako zbog svakodnevnih gužvi postaje u gradovima sve sporije prijevozno sredstvo, automobil
je sve udobniji, sigurniji, suvremeniji, intenzivnije se troši i brže kupuje, te njegova atraktivnost,
bez obzira na pratede probleme, neprekidno raste.
Jedini razuman način za usklađivanje individualnih želja i kolektivne volje (koncepti koji su u
osnovi kontradiktorni) jest osigurati usluge javnog gradskog prijevoza najviše mogude kvalitete i
navesti veliki broj stanovnika da se odupru kušnji za korištenjem osobnog vozila i prihvate
mogudnosti koje im nudi javni prijevoz.
3
• Grad Prelog jedan je od onih gradova u Hrvatskoj čiji prostorni, gospodarski, kulturni i društveni
resursi daju temeljne naznake pozitivnog pristupa razvitku,
• Očekivani brzi gospodarski razvoj Grada i realizacija planiranih poslovnih zona i drugih krupnih
objekata, koji de generirati i privlačiti jake prometne tokove, nede se modi ostvariti ako ne dođe do
unapređenja i dogradnje postojedeg prometnog sustava, prvenstveno gradske cestovne mreže
kao i veze te mreže s postojedom cestovnom mrežom Republike Hrvatske,
• Zadatak ove koncepcije razvitka prometa je da analizom postojedeg stanja prometne potražnje i
prometne ponude svih vidova prometa koji se pojavljuju na gradskoj prometnoj mreži, te
sagledavanjem bududih prometnih zahtjeva koje de generirati planirani razvojni projekti na
području Grada Preloga, predloži optimalna rješenja organiziranosti, dogradnje i vođenja svih
prometa,
• U Studiji je definiran dugoročni koncept razvitka prometnog sustava i prometne politike Grada
Preloga, a odabir redoslijeda i intenziteta realizacije po pojedinim programima biti de prepušten
Gradskom poglavarstvu,
• Studija se temelji na istraživanjima koja su u svrhu izrade predmetne Prometne studije provedena
brojanjem prometa 6. kolovoza 2008. godine, na planskim dokumentima Grada, kao i ostalim
prikupljenim podacima iz projekata i studija koje su napravljene na temu unapređenja cestovnog
prometa za Grad Prelog posljednjih godina.
• Važno je naglasiti kako je ova Prometna studija tek prvi korak u sustavnom rješavanju prometnih
problema Grada. Njome je analizirano trenutno stanje, sintetizirani problemi i date smjernice za
daljnje korake iz kojih treba proistedi niz programskih zadataka, projekata i njihova realizacija.
• Dakle, ova Prometna studija je temeljni planski dokument na području razvoja prometnog
sustava Grada Preloga iza kojega tek trebaju slijediti konkretni projektni zadaci i projekti te njihova
realizacija, kako bi se u razumnom vremenu ostvarili zacrtani ciljevi.
4
CILJEVI IZRADBE STUDIJE RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA
GRADA PRELOGA
•
•
•
•
•
temeljni cilj izrade Koncepcije prometnog razvitka Grada Preloga je u tome da svojim
spoznajama, rješenjima i prijedlozima pomogne da promet u gradu bude sustavni, sukladni
i učinkoviti dio njegovog ukupnog društvenog i gospodarskog razvitka. Da bi se ostvario
ovaj cilj nužno je da razvitak prometa zadovolji sljedede temeljne postavke:
da je razvoj prometa primjereni dio opdeg gospodarskog koncepta, u vremenu i u prostoru;
da se prometni sustav razvija u fazama i etapama primjereno gospodarskom i društvenom
razvitku kako pojedinih dijelova Grada tako i Županije, odnosno šire regije i Republike
Hrvatske;
da sigurnost prometa bude na onoj razini koju omogudava ukupni dostignuti društveni i
gospodarski razvitak hrvatskog društva, što znači da bude na europskoj razini;
da se u razvitku gradske prometne infrastrukture i voznih sredstava, te eksploatacije
organizacije i funkcije troši što manje energije i sirovina sa što manje nepovoljnim
utjecajem na okoliš kako bi se zadovoljili kriteriji primjerenog, dugoročno održivog
razvitka.
5
DEFINIRANJE PROSTORNOG OBUHVATA
Prostorni obuhvat ove Studije postavljen je po rubnim granicama jedinice lokalne samouprave
– Grada Preloga. Predmetno područje određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i
opdina u Republici Hrvatskoj, uključivo izmjene i dopune istog Zakona (”Narodne novine” br.
10/97., 68/98., i 128/99.). Bududi su okolna naselja dobro povezana s Prelogom, vedi interes
posveden je samom Gradu Prelogu.
6
Tablica 1. Broj stanovnika po naseljima u Gradu Prelogu
GRAD
1991.
2001.
Cirkovljan
945
819
Čehovec
744
725
Čukovec
328
318
Draškovec
718
676
Hemuševec
292
281
Oporovec
393
425
Otok
329
339
Prelog
4.274
4.287
UKUPNO
8.024
7.871
Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi
Spol
Prelog
sv.
m
ž
4-7
1-3
razreda razreda Osnovna
Ukupno Bez škole
osnovne osnovne škola
škole
škole
6.426
3.156
3.270
44
15
29
333
102
231
1.010
356
654
1.734
701
1.033
Svega
2.930
1.825
1.105
Srednje škole
Viša škola,
Škole za
Fakulteti,
I.(VI.)
zanimanje Škole za
umjetničke
stupanj
(1-3)
zanimanje
akademije i Magisterij Doktorat Nepoznato
godine i u trajanju Gimnazija fakulteta i
sveučilišni
stručni
škole za kv od 4 i više
studij
studij
i vkv
godina
radnike
1.994
810
126
164
174
8
29
1.445
331
49
65
72
6
14
549
479
77
99
102
2
15
7
METODOLOŠKI PRISTUP
U
izradi prometne studije Grada Preloga postoje tri, međusobno ovisne i složene metodološke
cjeline, a to su:
• metodološki pristup analizi postojedeg stanja (prometna analiza),
• metodološki pristup analizi bududih trendova rasta prometa odnosno rasta prometne
potražnje u srednjoročnom i dugoročnijem razdoblju (prometna prognoza),
• metodološki pristup izradi onih rješenja vezanih za mogudnost prometnog sustava da u
dinamičkoj međuovisnosti može zadovoljiti prometnu potražnju u vremenu i prostoru
obuhvata (prometna terapija).
Prometni sustav nije sam sebi cilj i svrha, ved on treba zadovoljiti, na racionalan način i
sa što manje uloženih sredstava, današnje i budude potrebe za prijevozom ljudi i dobara uz
optimalnu sigurnost i u prometu prihvatljivu zaštitu okoliša.
Ulaganje u prometnu infrastrukturu jedan je od preduvjeta kontinuiranog i održivog
rasta svake države, ali to ne znači da investiranje u prometnu infrastrukturu samo po sebi
znači i razvitak.
8
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
• Prilikom analize postojedeg stanja prometnog sustava potrebno je podi od analize
gospodarskog i demografskog stanja regije. U tom cilju dat je kratki pregled najznačajnijih
resursa i planova Grada Preloga.
• Gospodarstvo i školstvo inducira najvedi dio putovanja u samome gradu,
• Prema viziji gospodarskog razvitka, Grad Prelog trebao bi biti mali EKO Grad s razvijenom
infrastrukturom, jakim sustavom zaštite okoliša, tradicijom u sportu i razvijenim
poduzetništvom u proizvodnji i turizmu. Grad s razvijenim identitetom u sportu i
poduzetništvu prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu, odnosno mali grad bez megalomanskih
pretenzija, više posveden uređenim stambenim i javnim gradskim prostorima i očuvanju
kulturnih tradicija i dobrih društvenih odnosa.
• Prema SWOT analizi, kojom se utvrđuju prednosti i nedostaci o kojima treba voditi računa pri
utvrđivanju intervencija za ostvarivanje vizije Grada,
• Činjenica je da je postojeda poduzetnička zona u potpunosti popunjena i da postoje
interventne potrebe za proširenjem postojede i osnivanjem novih poduzetničkih zona.
• Poduzetničkim zonama ostvaruju se maksimalni uvjeti za razvoj širokog spektra poduzetničkih
aktivnosti i uvjeti da se stambeni prostori Grada oslobode poduzetničkih aktivnosti (radi
očuvanja tih prostora za ugodniji boravak i stanovanje) i otvaraju šire mogudnosti privlačenja
novih poduzetnika iz okruženja Grada Preloga. Stoga se postavlja zadatak uređenja prostora za
poduzetničke aktivnosti koji de zadovoljiti dugoročnije potrebe.
9
Slika 1 Poduzetničke zone u Gradu
Prelogu
Postojedi cestovni prometni sustav na području Grada Preloga dio je cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu
je državna cesta D20 Varaždin (D2) – Nedelišde – Čakovec – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec – Drnje (D41).
Na državnu cestu vezana je mreža županijskih prometnica koje prolaze prostorom Grada i to :
• ŽC-2026 čvor Goričan (D3) – Goričan – Donji Kraljevec – Prelog – Otok (ŽC-2071);
• ŽC-2071 Otok (ŽC-2033) – Hrženica;
• ŽC-2038 Donji Kraljevec – Draškovec (D-20);
• ŽC-2039 Draškovec (D-20) – Oporovec prometnica od Hemuševca do Goričana.
Značajnije lokalne ceste su:
•LC-20037 Orehovica (ŽC-2022) – Podbrest – Otok (ŽC-2033);
•LC-20038 Prelog (D20) – cesta uz akumulaciju; L-20039 HE Dubrava – Donja Dubrava (D-20);
•LC-20041 željeznički kolodvor Donji Mihaljevac – Čukovec – Donji Mihaljevac (D-20);
•LC 20042 Čukovec (LC-20041) – D20.
10
Slika 2 Kategorizacija cesta Grada Preloga
11
ANALIZA POSTOJEĆEG PROMETA
• Utvrđivanje prometnih tokova jedna je od najvažnijih informacija prilikom prometnog
planiranja. Utvrđeni su smjerovi, intenzitet i struktura prometnih tokova u cijeloj
gradskoj mreži.
• Bududi je promet mjeren u vršnim i izvanvršnim satima, dobivena prometna slika je
podloga za planiranje prometa u različitim uvjetima.
• Vremenski intervali u kojima je brojan promet, izabrani su tako da predstavljaju
egzemplar vršnog i izvanvršnog prometnog opteredenja tijekom tipičnog radnog dana,
a nastali su prethodnim sondiranjem i prezentirani u sljededoj tablici:
Tablica 3. Vremenski interval brojanja prometa
1)
07.30 – 08.30 h
2)
10.30 – 11.30 h
3)
15.00 – 16.00 h
4)
17.00 – 18.00 h
12
13
Rezultati obrade brojanja prometa
•
•
•
•
•
Izračunat je vršni sat, odnosno vršno satno opteredenje cestovne mreže Grada Preloga,
koje prikazuje mjerodavno prometno opteredenje koje služi pri prognozi prometnih
tokova. Tokovi su raspodijeljeni prema smjeru i upisan im je intenzitet (EJA). Ovakva
distribucija je kasnije poslužila kao bazna slika za prijedloge rekonstrukcije križanja.
Prosječni godišnji dnevni promet koji je dobiven na bazi brojanja prometa. PGDP se
definira kao prosječan broj vozila koja dnevno (24h) prođu kroz promatrani presjek
prometnice tijekom jedne godine u jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba
za dvosmjerne.
Prema PGDP-u je vidljivo da je najopteredenija cestovna prometnica državna cesta D-20
(Čakovečka – Glavna - Kralja Zvonimira), koja se prostire u smjeru zapad-istok, čiji je
intenzitet u rasponu 4.000–7.000 vozila, što prometnica ovog gabarita jedva podnosi.
Zbog različitih smetnji (ulično parkiranje, tokovi pješaka, izlasci i ulasci vozila iz kolnih
ulaza, manifestacije, bočne smetnje) jedno je od najizraženijih čvorova po intenzitetu
vozila unutar grada je i raskrižje Glavne ulice - Franje Glada -Ludbreška koja je tek nešto
slabijeg intenziteta s južnog privoza.
Ostale cestovne prometnice Grada Preloga su srednjeg i slabijeg opteredenja u odnosu na
državnu cestu D-20 koja se pruža gradskim ulicama od Čakovečke preko Glavne do ulice
Kralja Zvonimira.
Na osnovu podataka dobivenih iz vršnog satnog opteredenja i prosječnog godišnjeg
dnevnog prometa mogu se napraviti prognoze odivijanja prometa u bududnosti za Grad
Prelog.
14
Slika 4. Primjer:
BROJAČKO MJESTO 1
RASKRIŢJE:
GLAVNA – TRG SV. FLORIJANA –
KONOPLIŠĆE
BROJAĈKO MJESTO:
LOKACIJA:
SMJER:
VRIJEME BROJANJA:
15:00- 16:00
sat
smjer
OA
8
4
5
8
25
25
LT
0
0
0
0
0
0
TT
0
0
0
0
0
0
27
28
BUS
0
0
0
0
0
0
TRA
0
1
1
0
2
3
sat
smjer
OA
7
8
5
9
29
29
LT
3
0
0
0
3
4,5
TT
0
1
2
0
3
6
35
40
BUS
0
0
0
0
0
0
TRA
0
0
0
0
0
0
sat
15'-int
0-15'
15'-30'
21
30'-45'
45'-60'
ukupno
EJA
sveukupno vozila
sveukupno EJA
10:30 - 11:30
15'-int
0-15'
15'-30'
21
30'-45'
45'-60'
ukupno
EJA
sveukupno vozila
sveukupno EJA
21
srijeda, 6. kolovoza 2008.
17:00 - 18:00
7:30 - 8:30
sat
1
Glavna - Sv. Florijana - Konoplišće
smjer
15'-int
0-15'
15'-30'
21
30'-45'
45'-60'
ukupno
EJA
sveukupno vozila
sveukupno EJA
OA
15
11
17
13
56
56
LT
2
1
0
2
5
7,5
TT
0
0
0
0
0
0
65
70
BUS
0
0
0
0
0
0
TRA
1
1
0
2
4
6
smjer
OA
2
4
3
2
11
11
LT
0
0
1
0
1
1,5
TT
0
0
0
0
0
0
13
14
BUS
0
0
0
0
0
0
TRA
1
0
0
0
1
1,5
15'-int
0-15'
15'-30'
21
30'-45'
45'-60'
ukupno
EJA
sveukupno vozila
sveukupno EJA
15
Raskrižje: Glavna - Sv. Florijana - Konoplišće (BRM 1)
679
700
658
600
Broj vozila prikazan u EJA
(ekvivalent jedinice automobila)
520
500
400
338
300
200
100
0
7:30 - 8:30
10:30 - 11:30
15:00- 16:00
17:00 - 18:00
Vremenski interval brojanja prometa
PGDP:
8821
Slika 5. Satna distribucija prometnih
tokova
16
17
18
19
Tablica 4 Broj prometnih nesreća prema mjestu i vremenskom
intervalu nastanka nesreće
Grad Prelog
za razdoblje
01.01.2003. –
01.01.2004.
ukupno
nesreća
40
sa poginulim
osobama
sa ozlijeđenim
osobama
1
8
smrtno stradalih na
mjestu
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
1
4
sa
materijalnom
štetom
31
7
6
01.01.2004. –
01.01.2005.
31
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
0
1
01.01.2005. –
01.01.2006.
31
5
1
11
smrt do 30 dana
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
1
25
6
19
8
14
01.01.2006. –
01.01.2007.
35
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
0
7
2
01.01.2007. –
01.01.2008.
30
21
9
12
smrt do 30
dana
smrt pri
prijevozu
1
1
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
2
16
12
10
01.01.2008. –
01.10.2008.
23
0
teţe
lakše
ozlijeĎenih ozlijeĎenih
5
13
6
20
Analiza postojedeg stanja parkirališta
U Gradu Prelogu postoji osam lokacija parkirališta pod naplatom. Uz osam naplatnih
automata korisnici parkiranje mogu platiti preko mobilnog telefona, kupnjom karte u
trgovinama ili kupnjom mjesečne, odnosno godišnje karte.
Koncesionar sustava naplate parkirališta je gradsko komunalno poduzede „Pre-kom“ iz
Preloga. Ukupni kapacitet parkirališnih mjesta pod naplatom je 308, a od toga je 20 mjesta
za invalide.
Tablica 5. Lokacije parkirališta pod naplatom
PARKIRALIŠTE
ZONA
VRIJEME
VRIJEME NAČIN
CIJENA
PARKIRANJA NAPLATE PLAĆANJA
automat,
max. 2 sata 7-15/7-13
3 kn/sat
Glavna 26, kod
crkve
I
Glavna 1-27
I
max. 2 sata
I
max. 2 sata
automat,
3 kn/sat
m-parking
7-15/7-13 m-parking 3 kn/sat
I
max. 2 sata
7-15/7-13 m-parking 3 kn/sat
Glavna 46-59
Trg Slobode / kod
Ide
Trg K. Tomislava/
Trţnica
Srednja škola
Prelog
m-parking
7-15/7-13
II
neograničeno 7-15/7-13
II
neograničeno 7-15/7-13
Ambulanta Prelog
II
neograničeno 7-15/7-13
Dvorište Grada
Preloga
II
neograničeno 7-15/7-13
N. Tesle
III
neograničeno 7-15/7-13
automat, 3 kn/sat
m-parking 6 kn/dan
3 kn/sat
m-parking
6 kn/dan
3 kn/sat
m-parking
6 kn/dan
automat, 3 kn/sat
m-parking 6 kn/dan
2 kn/sat
m-parking
6 kn/dan
21
ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE U PROSTORNO – PLANSKOJ
DOKUMENTACIJI
Analiza prometne infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji obuhvada analizu
postojedih dokumenata koji se odnose na izgrađenu i planiranu cestovnu infrastrukturu, a to
su:
• Prostorni plan uređenja Grada Preloga
• Prijedlozi razvitka cestovne mreže na području Međimurske županije
• Detaljni planovi uređenja zona Grada Preloga
• Ostali dostupni planovi
•
•
•
•
•
•
•
•
Detaljni plan uređenja proširenja industrijske zone istok u Prelogu
Detaljni plan uređenja dijela centra u Prelogu – istok
Detaljni plan uređenja stambene zone iza groblja u Cirkovljanu
Detaljni plan uređenja gospodarske zone sjever u Prelogu
Detaljni plan uređenja gospodarsko – stambene zone Draškovec - Hemuševec
Detaljni plan uređenja dijela naselja jug u Prelogu
Detaljni plan uređenja stambene zone u Draškovcu
Detaljni plan uređenja stambene zone u Otoku - zapad
22
PRIJEDLOZI RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA
•
•
•
izgradnja Zapadne obilaznice Grada Preloga A-B-C; izgradnja ove obilaznice nužna je radi
rasteredenja grada od teškog teretnog (tranzitnog prometa) koji prolazi centrom grada. Trasa
ove obilaznice čvora podudara se s trasom iz PPUG-a Preloga,
izgradnja Sjeverne obilaznice Grada Preloga C-D-E-F-G; trasa je djelomično definirana PPUGom od D-E. Prema napravljenoj analizi prometnih tokova vidljivo je sadašnje opteredenje
prometom na D-20 u središtu Preloga koje iznosi gotovo 7.000 vozila na dan. Gotovo 2/3
prometa koji se odvija kroz Grad je tranzitnog karaktera. Bez izgradnje sjeverne obilaznice
Grada taj bi promet bio udvostručen do 2028. godine. Sjeverna obilaznica zatvara poluprsten sa
Zapadnom obilaznicom i spaja se na Istočnu obilaznicu. Ukoliko se u bududnosti pokaže potreba
za izgradnjom obilaznice Cirkovljana, ovu obilaznicu je mogude produljiti od čvora F. Na
prilozima su prikazani i oblici čvorova u razini, koji su planirani za ove obilaznice.
izgradnja Istočne obilaznice Grada Preloga, G-H-I-J-K-L; trasa ove prometnice u koridoru je s
trasom PPUG-a u dijelu I-J-K. Bududi je izrađen i detaljni plan uređenja industrijske zone istok,
predložena obilaznica spaja predviđene trase prometnica. Modernizacijom Južne obilaznice
Grada (A-N-M-L-K) zatvara se vanjski prometni prsten Grada.
23
25
• Poboljšanje i izgradnja cestovnih veza unutar samog Grada Preloga; izgradnja novih
cestovnih veza predviđena je temeljem postojede planske dokumentacije i proširena
je u cilju poboljšanja odvijanja unutarnjeg prometa u Gradu.
• Izgradnja unutarnjeg cestovnog prstena Preloga otežana je radi izgrađenosti na
koridorima na kojima bi prometnice mogle tvoriti unutarnji krug. Ovaj unutarnji
prometni prsten potreban je radi ostvarivanja strategije bududeg zatvaranja centra
Grada za promet.
• Naravno, za ostvarenje ove strategije potrebna je potpuna izgrađenost vanjskog
prometnog prstena te omoguden kružni tok prometa oko samog centra izgradnjom
predloženih prometnica. Radi lakšeg odvijanja prometa predviđeni su i neki drugi
spojevi izvan samog centra Grada.
• Krajnji cilj izgradnje ove infrastrukture u planskom razdoblju do 2028. godine je
vođenje tranzitnog prometa izvan središta Grada, uspostava jednosmjernog
kretanja prometa u središtu grada, a time se dobiva i mogudnost proširenja uličnog
parkiranja.
• Središte Grada se može potpuno ili djelomično zatvoriti. Potpuno zatvaranje
središta Grada na postojedoj državnoj cesti D-20 podrazumijeva dobru prometnu
ponudu za kretanje vozila u središtu Grada, dok se djelomično zatvaranje grada
može ostvarivati samo za vrijeme manifestacija ili uvođenjem sustava Space
Sharinga.
26
Iz analize je vidljivo, da zasad nema potrebe za povedanjem broja parkirališnih mjesta pod
naplatom, kao ni za izgradnju vedih parkirališnih površina.
Novom regulacijom i organizacijom prometa u Prelogu, pogotovo uvođenjem
jednosmjernih ulica u prometnu mrežu, postoji mogudnost i proširenja parkirališnih površina
pod naplatom ili bez naplate, ovisno o potrebi. O tome treba odlučivati Gradsko poglavarstvo
temeljem postojedeg stanja.
Ukoliko bi se u praksi pokazalo da bi parkirališta bila prekapacitirana bilo bi mogude
izmijeniti cijene na slijedede načine:
• povedanjem cijena linearno
• progresivnim povedanjem cijena za dulja parkiranja.
U gradu Prelogu se javni prijevoz putnika ograničava na prigradski te međugradski promet
sa središtem županije, Čakovcem.
U središtu Preloga odnosno u zoni regulacije i organizacije prometnih tokova obuhvadenoj
Studijom autobusna stajališta nalaze se samo na Glavnoj ulici.
Za potrebe kretanja lokalnog stanovništva mogude je uvesti bike-sharing sustav
iznajmljivanja bicikala ili car-sharing.
Također, mogude je, nakon izgradnje obilaznica Grada i zatvaranja središnjeg dijela Grada
napraviti i novi manji autobusni kolodvor, u sjevernom dijelu Grada, na spojnoj cesti s Donjim
Kraljevcem, kroz koji prolazi magistralna željeznička pruga.
Manji gradovi ove vrste prakticiraju i uvođenje jedne kružne gradske linije minibusa, koji
dnevno obavi 10-20 kružnih vožnji spajajudi najvažnije dijelove grada sa centrom.
27
PRIJEDLOZI REGULACIJE I ORGANIZACIJE PROMETNIH TOKOVA U
GRADSKOM SREDIŠTU
• Za postupno uvođenje nove regulacije prometa u Prelogu potrebno je, u prvome redu, izgraditi
sve obilaznice. To je nužan uvjet, kao i izgradnja unutarnjeg prstena u gradu.
• Tada se može pristupiti i uvođenju jednosmjernog kretanja prometa, u cilju smanjenja suvišnog
presijecanja prometa i dobivanja prostora koje se može prenamijeniti i za ulično parkiranje.
Glavna ulica – Franje Glada – Ludbreška ulica
Kako je raspelo praktično u sredini raskrižja Glavne i Ludbreške ulice, vrlo malo je moguće učiniti
na rekonstrukciji ovoga raskrižja, ukoliko se ono ne premjesti. Potrebno je smanjiti radijuse koji su u
postojećem stanju preveliki, te na taj način kanalizirati sav promet i „natjerati“ vozače koji prilaze po
Ludbreškoj da stanu na raskrižju, propuste glavni smjer i onda se uključe. Na raskrižju Glavne i ulice
Franje Glada, također je potrebno smanjiti radijuse kako bi se temeljem toga smirio promet koji ulazi u
raskrižje sa sporedne ulice. Mogućaja je i poželjna semaforizacija raskrižja.
Glavna – Sajmišna
Jedno od središnjih raskrižja u Prelogu ujedno je i jedna od „crnih točaka“ ovoga Grada. Stoga je
potrebna rekonstrukcija ovog raskrižja i to smanjivanjem postojećih radijusa, kao i fizičkim odvajanjem
tokova pješačkim otocima tamo gdje je to moguće. Također, potrebno je i razmisliti o postavljanju
semafora kao regulatora prometa.
Trg Svetog Florijana
Prometnice koje okružuju Trg Svetog Florijana, Glavna ulica, Kralja Zvonimira i Kalmana Mesarića,
potrebno je urediti na sljedeći način kako bi se postigla veća propusnost mreže i sigurnost prometa. Za
promet je potrebno zatvoriti dio Trga koji spaja Glavnu ulicu i Kalmana Mesarića. Dio Trga koji je u
postojećem stanju jednosmjeran pretvara se u dvosmjernu ulicu.
Glavna ulica
Moguće je napraviti odn. semaforizirati Glavnu ulicu s Ludbreškom, Sajmišnom I Trgom sv.
Florijana te napraviti koordinaciju za zeleni val od 40-50 km/h. Ne preporuča se izgradnja kružnih
raskrižja na samoj Glavnoj cesti u središtu grada. Takva rješenja su poželjnja nakon izgradnje
28
obilaznica I uvođenja SHARE SPACE sustava u centru.
29
Prijedlog "Shared space" koncepta u Gradu Prelogu
"Shared space" je europski projekt kao dio "IIIB-North Sea" programa. Cilj projekta je
razvoj novih pravila i ideja u pristupu planiranju integriranih zona višenamjenskog karaktera u
kojima su čovjek, i njegov okoliš stavljeni u prvi plan. Ova filozofija na bazi sedam pilot projekata
provedena je u najrazvijenijim europskim zemljama poput Nizozemske, Belgije, Francuske,
Danske, Njemačke i Velike Britanije. U viziji "Shared space" potrebno je stvoriti više prostora za
ljudska bida, za dobrobit pojedinaca i opstanak našeg demokratskog ustava.
To je mogude ostvariti kroz:
• javni prostor (u fizičkom smislu) koji nudi mogudnosti za razvoj slobodnih i odgovornih
građana koji se bave jedni drugima i svojom okolinom.
• nove strategije koje pružaju mogudnost građanima da daju svoj doprinos u vezi njihove
prostorne okoline i kvalitete istih. Uvjet za promjenu je da se prvenstvo za planiranje
javnog prostora, koji je sada pod kontrolom inženjera, preda sociolozima i znanstvenicima
kojima je čovjek na prvom mjestu.
Unutar koncepta "Shared space" prostoru se pristupa sa stajališta zajednice. Postoje
područja u kojem se ljudi susredu, koja predstavljaju "dnevni boravak" modernog urbanog
grada, gdje se nešto odvija, poduzima, gdje se ljudi opuštaju i gdje se upoznaju sa javnim
životom i okolišem. Javni prostori omoguduju da vidimo ono o čemu ljudi pričaju, mjesto na
kojem se prezentiraju, kako sebe tako i prostor koji zauzimaju.
30
Slika 6. Prikaz uvođenja potpune zabrane kretanja motornih vozila u centru, odnosno povremenog (radi javnih
događanja) ili uvođenje sustava Share Space u Gradu Prelogu
Slika 6.3 Primjeri uvođenja sustava Share Space (i)
32
ETAPE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE
PROMETNICA
DIONICA
1.
2.
A-B
Zapadna obilaznica
DULJINA
(km)
TIP ČVORA
3.
4.
Izgradnja vanjskog prometnog prstena
0,49
A – T raskrižje u razini
B – četverokrako raskrižje u razini
C – kružno raskrižje u razini
1,48
B-C
C-D
D-E
E-F
Sjeverna obilaznica
0,62
0,75
1,24
0,85
C – kružno raskrižje u razini
D – T raskrižje u razini
E – kružno raskrižje u razini
F – kružno raskrižje u razini
G – kružno raskrižje u razini
H – T raskrižje u razini
ETAPA
5.
I
2008. do
2012.
I-II*
2008. do
2018.
F-G
G-H
H-I
I-J
Istočna obilaznica
0,33
0,66
0,25
0,71
G – kružno raskrižje u razini
H – T raskrižje u razini
I – četverokrako raskrižje u razini
J – T raskrižje u razini
K - T raskrižje u razini
J-K
Južna obilaznica
A-N
N-M
M-L
L-K
A – T raskrižje u razini
N – T raskrižje u razini
M – T raskrižje u razini
L – T raskrižje u razini
K - T raskrižje u razini
II-III*
2008. do
2023.
IV
Izgradnja unutarnjih prometnica
Unutargradske
ceste*
7-8-9
10-11-12
14-15-16
1-2-3, 4
13, 17, 18,19
Napomena:
a
izgradnja trokrakih i četverotračnih
raskrižja u razini te mini-kružnih
prema posebnim kriterijima
b
c
5-6
d
* Etape u izgradnji dionica između čvorova ovise i o realizaciji izgradnje cestovne
infrastrukture poslovnih i stambenih zona
34
ZAKLJUČAK
•
•
•
•
•
•
Koncepcija prometnog razvitka Grada Preloga izrađena je od strane Instituta prometa i veza
iz Zagreba, za potrebe prometnog planiranja i dugoročne prometne vizije Grada Preloga.
Naime, postoji mnogo prostorno-planske dokumentacije Grada, međutim nije postojao
cjeloviti prometni projekt koji bi povezao postojedi prometni sustav i planove koji su
doneseni te oni koji su u izradi u takvu cjelinu koji bi predstavljao smjernice za budude
prometno planiranje Grada.
Pri izradi ove Studije, proučena je sva projektna dokumentacija te svi dostupni dokumenti
koji su vezani za promet, kako cestovni tako i za ostale vidove prometa.
Radi lakše analize cestovne infrastrukture napravljen je georeferencirani video zapis
prometnica Grada Preloga. Takav zapis omoguduje da se pomodu programa OptaGIS, na
jednostavan način pregledava situacija prometnica te svi vidljivi elementi tijekom izrade
analize prometnog sustava.
Nadalje, obavljeno je i brojanje prometa, po strukturi i intenzitetu na ključnim mjestima u
Gradu. Za brojanje prometa korišteni su educirani brojači prometa te automatski brojači
prometa.
Cjelokupna slika prometnih opteredenja prikazana je u Knjizi II brojanja prometa za Grad
Prelog.
35
•
•
•
•
•
•
Temeljem analize prometnih tokova napravljena je prognoza prometa za slijededih dvadeset
godina. Scenarij je napravljen u kontekstu “testa bez projekta”, odnosno napravljene su slike
prometnog opteredenja Grada Preloga za 2018. i 2028. godinu u slučaju kada se ne bi
napravile nove ceste odnosno obilaznice Grada.
Za poboljšanje odvijanja prometa u Gradu i povedanje sigurnosti prometa, napravljen je plan
razvitka prometne infrastrukture, uzimajudi u obzir postojede prostorne planove i planove
detaljnog uređenja. U tu svhu predložena je izgradnja novih cesta i to po prioritetima.
Predviđena je izgradnja zapadne, sjeverne i istočne obilaznice grada, po etapama, te
izgradnja odnosno povezivanje cesta u unutargradskom prometnom prstenu.
Izgradnjom navedenih cesta, biti de mogude zatvoriti (djelomično ili u potpunosti) dio
središta grada za motorni prometa, kako bi grad imao pješačku zonu u svom središtu, te
kvalitetne prometne komunikacije na potezu istok-zapad i sjever-jug.
Dati su i detalji novih regulacija prometa u određenim područjima grada te preporuke za
sanaciju opasnih raskrižja.
Prema predloženim etapama i prioritetima izgradnje nove cestovne infrastrukture i idejnim
izmjenama regulacije i organizacije prometnih tokova potrebno je pristupiti izradi glavnih
izvedbenih projekata.
36
CASE 3 MIKROSKOPSKA MODELIRANJA
Simulacija odvijanja prometa na raskriţju u razini
Teorija prometnog toka služi kao osnova za izradbu modela prometnog
sustava – raskrižja. Model raskrižja, koji će se prikazati, analiziran je u laboratorijskim
uvjetima, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjili neželjeni utjecaji na model,
povećala vjerodostojnost usporedbe rezultata dobivenih simulacijama različitih
varijacija modela, te povećala fleksibilnost modela na ispitivanja njegovih različitih
stanja. Model je izrađen i analiziran uz pomoć simulacijskog paketa Synchro Studio
tvrtke Trafficware, koji predstavlja verificirani i validirani simulacijski alat što ga je
preporučila za izradbu cestovnih prometnih modela Federal Highway Administration
(FHWA), kao krovna institucija referentna za sva pitanja cestovnog prometa u
Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovna karakteristika toga simulacijskog alata je
mogućnost simuliranja (analize) svakog od simulacijskih modela na istovjetan način,
odnosno izvođenje modela s različitim prometno-tehnološkim elementima uz uvijek
isti redoslijed pojavljivanja vozila u modelu. Takav način analiziranja prometnog
sustava omogućuje dobivanje kvalitetnih rezultata, pogodnih za međusobno
uspoređivanje, nužno potrebnih za izvođenje zaključaka.
Punjenje modela entitetima sastoji se od triju intervala u ukupnom trajanju od
60 minuta:
1. začetni interval
2. vršni interval
3. interval s uobičajenim volumenom.
Začetni interval jednak je najduljem vremenu putovanja koje je potrebno vozilu
kako bi se pojavilo u modelu, te potom napustilo model, ili najviše tri minute. U tom
intervalu dolazi do početnog punjenja modela vozilima za vrijeme kojega se ne
prikupljaju informacije o stanju modela, zbog čega se njegovo vrijeme ne pribraja
ukupnom vremenu simulacije modela. Volumen vozila koji se pojavljuje jednak je
unesenom volumenu vozila za svaki prometni trak po svakome prilazu. Namjena tog
intervala je stvaranje stabilnoga prometnog toka u modelu.
Vršni interval traje petnaest minuta. Za to vrijeme se vrijednosti volumena za
pojedine trakove na svim prilazima množe s faktorom vršnoga sata (0,92). Namjena
tog intervala je vjerodostojno modeliranje nastajanja efekta petnaestominutnoga
vršnog intervala unutar vršnoga sata.
Interval s uobičajenim volumenom traje 45 minuta. Za to vrijeme se vrijednosti
volumena na svim prilazima određuju na način da se vrijednost volumena vozila za
vrijeme petnaestominutnog intervala oduzme od ukupne vrijednosti volumena za sve
prometne trakove na svim prilazima. Taj korak je potreban kako bi u konačnici
ukupan broj vozila koji se pojavljuju u modelu s modeliranim petnaestominutnim
vršnim intervalom bila jednaka ukupnom broja vozila unesenih prilikom određivanja
osnovnih značajki modela. Namjena tog intervala je modeliranje vremena potrebnog
za pražnjenje repova čekanja nastalih za vrijeme petnaestominutnoga vršnog
intervala.
Osnovni model raskriţja
Osnovni model raskrižja korišten za izvođenje laboratorijskih ispitivanja
grafički je prikazan slikom 1. Sastoji se od četiriju prometno-tehnoloških istovjetnih
prilaza – istočni (WB), zapadni (EB), sjeverni (SB) i južni (NB), svaki s po jednim
odvojenim trakom za vozila koja skreću lijevo i desno, te dva traka za vozila koja se
kreću ravno. U svrhu dobivanja što točnijih vrijednosti osnovnih cestovnih prometnih
veličina, bez ikakvih dodatnih utjecaja, kao i složenosti modela, u osnovnome
modelu, ako niti u izvedenim modelima, nisu opisani pješački tokovi. Na tim
modelima prikupljani su podaci za sve trakove na svim prilazima, međutim kao
referentni prilaz uz pomoć kojega se kvantificiraju dobiveni rezultati, odnosno razina
promjena s obzirom na promjenu prometno-tehnoloških uvjeta, određen je zapadni
(EB) prilaz.
Slika 1 Osnovni model raskrižja
Izabrana
prometno-tehnološka
svojstva
osnovnog
modela
omogućuju
izvođenje različitih ispitivanja, odnosno određivanje utjecaja promjena trajanja
ciklusa, geometrije raskrižja, te načina upravljanja semaforskim uređajima na
propusnu moć raskrižja.
Osnovne vrijednosti prometnog toka i semaforizacije raskrižja koje opisuju
osnovni i izvedene modele raskrižja nalaze se u tablicama 1 i 2.
Tablica 1 Osnovni pojmovi prometnog toka koji opisuju osnovni model raskrižja
Osnovne vrijednosti prometnog toka
Najveća dopuštena brzina kretanja vozila na
prilazima
Zasićen prometni tok (po svakom prometnom
traku) 1
50 km/h
1.900 voz/h
Širina prometnog traka
3,5 m
Faktor vršnoga sata
0,92
Udio teretnih vozila u prometnom volumenu
2%
1
Prema HCM smjernicama
Tablica 2 Osnovni pojmovi semaforizacije raskrižja koji opisuju osnovni model raskrižja
Osnovne vrijednosti semaforizacije raskrižja
Minimalno trajanje zelenog svjetla
4s
Trajanje ţutog svjetla
3,5 s
Trajanje sve-crveno svjetla
0,5 s
Veličine i njihove vrijednosti ključne za izvođene potrebnih zaključaka, koje će
biti praćene i tablično prikazane u laboratorijskom ispitivanju modela su sljedeće:
stupanj zasićenja - v/c
izgubljeno vrijeme - LT
stupanj iskorištenja - ICU
stupanj iskorištenja - LOS
ukupno vrijeme čekanja (h)
vrijeme čekanja/vozilo (s)
ukupan broj zaustavljanja
prijeđena udaljenost (km)
vrijeme putovanja (h)
prosječna brzina kretanja (km/h)
potrošnja goriva (l)
emisija HC (g)
emisija CO (g)
emisija NOx (g)
najveća duljina repa čekanja (m)
prosječna duljina repa čekanja (m).
Osim promjene vrijednosti navedenih veličina, danih u tabličnom prikazu,
veličine stupanja zasićenja (v/c) i izgubljenog vremena (LT), prikazane su i grafički.
Grafički prikaz temelji se na apsolutnoj promjeni vrijednosti ciklusa s obzirom na
početni ciklus (C=40 sekundi pri dvofaznom načinu rada, odnosno C=80 sekundi pri
četverofaznom načinu rada), te na relativnu promjenu vrijednosti navedenih veličina
između dvaju slijednih ciklusa.
Analize su ograničene samo na ispitivanje međusobne povezanosti vrijednosti
prve dvije navedene veličine – stupnja zasićenja raskrižja (v/c) i izgubljenog vremena
(LT). Navedene veličine izabrane su i prema načelu gdje vrijednost stupnja zasićenja
raskrižja (v/c) predstavlja relevantnu vrijednost u procesu optimizacije odvijanja
prometa na semaforiziranom raskrižju sa stajališta cestovnih prometnih inženjera. S
druge strane vrijednost izgubljenog vremena predstavlja vrijednost koju izravno
doživljavaju i sudionici cestovnog prometnog sustava kroz vrijeme trajanja putovanja
od njihovog polazišta do odredišta. Zbog toga su navedene dvije veličine u
doktorskoj disertaciji klasificirane kao primarne veličine koje opisuju odvijanje
prometnog toka na semaforiziranom raskrižju.
Premda su navedene i druge relevantne veličine koje opisuju odvijanje
prometa na semaforiziranom raskrižju kao što su npr. ukupno vrijeme čekanja, broj
zaustavljanja vozila, prijeđena udaljenost, prosječna brzina kretanja vozila, potrošnja
goriva, emisija ispušnih plinova i sl. one su u nastavku doktorske disertacije samo
brojčano prikazane u odgovarajućim tablicama, ali ne i analizirane jer su promjene
njihovih vrijednosti izravno povezane sa promjenama vrijednosti primarnih dvaju
veličina – stupnja zasićenja raskrižja (v/c) i izgubljenog vremena (LT). Zbog toga su
navedene veličine u doktorskoj disertaciji klasificirane kao sekundarne veličine koje
opisuju odvijanje prometnog toka na semaforiziranom raskrižju.

INFORMATIVNI BILTEN CENTROTRANS EUROLINES

MULTIMODALNI TRANSPORT - - -

INTERMODALNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ S - ipc-dj

Intermodalna infrastrukturna mreža - ipc-dj

Održane sjednice Skupštine Društva i Nadzornog

2013/04 Intermodalni prijevoz i ulazak Hrvatske u EU

temelj uspješnog poslovanja informacioni sistem

37/14 - ks.gov.ba

informativni bilten centrotrans eurolines

Reportaža sa Hadža Ispraćene hadžije