SADRŢAJ CASE 1 MAKROSKOPSKA MODELIRANJA ...............................................................................2 CASE 2 MEZOSKOPSKA MODELIRANJA ..................................................................................3 CASE 3 MIKROSKOPSKA MODELIRANJA .................................................................................4 CASE 1 MAKROSKOPSKA MODELIRANJA Optimizacija prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske ţupanije Prezentacija Studije prijevoza putnika u cestovnom prometu na podruĉju Zadarske ţupanije Zagreb, 2010. 1 1 2 3 4 UVOD PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA CILJEVI I METODOLOGIJA IZRADBE STUDIJE PRIJEVOZA PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM I ŠKOLSKIM LINIJAMA ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 5 6 ZAKLJUĈCI ANALIZE POSTOJEĆEG STANJA PROGNOZA PUTNIKA NA LINIJAMA 7 8 9 REGULATIVNE MJERE OPTIMIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM LINIJAMA PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA MOGUĆNOST OBJEDINJAVANJA LINIJA ŢUPANIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA I LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA GRAFIĈKI PRIKAZ LINIJA I STAJALIŠTA FINANCIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA 10 11 12 13 2 UVOD • • • • • javni ţupanijski linijski prijevoz putnika te prijevoz školske djece jedan je od podsustava u nadleţnosti ţupanije budući da se radi o mnoštvu linija na kojima se odvija prijevoz koji obavljaju prijevoznici-koncesionari, pojavljuju se i mnogobrojni sloţeni problemi, poput pravilnog razmještaja linija i izrade voznih redova u prostoru i vremenu, pojavljuju se i problemi vezani uz dostupnost prijevoza putnika i školske djece, kvalitete infrastrukture i samih voznih parkova te naĉina financiranja Upravni odjel za gospodarstvo Zadarske ţupanije povjerio je izradu Studije prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske ţupanije (u daljnjem tekstu: Studije) Institutu prometa i veza iz Zagreba. osmišljenom strategijom istraţivanja odvijanja javnog ţupanijskog linijskog prijevoza te prijevoza školske djece potrebno je napraviti optimalan sustav javnoga prijevoza putnika, što znaĉi povećanje kvalitete odvijanja prijevoza uz racionalizaciju troškova 3 PODRUĈJE ISTRAŢIVANJA • podruĉje istraţivanja obuhvaćeno ovom Studijom odnosi se na cjelokupnu Zadarsku ţupaniju, s time da prijevoz školske djece nije obuhvaćen u Gradu Zadru, kao ni sam javni prijevoz putnika u Zadru Slika 1. Šira zona obuhvata s poloţajem Zadarske ţupanije u Republici Hrvatskoj www.zadarska-zupanija.hr Zakonom o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, u Zadarskoj ţupaniji je ustrojeno šest gradova i 28 općina. 4 GRAD / OPĆINA GRAD ZADAR GRAD BIOGRAD Popis gradova i općina u Zadarskoj županiji GRAD BENKOVAC GRAD OBROVAC GRAD NIN GRAD PAG OPĆINA BIBINJE OPĆINA GALOVAC OPĆINA GRAĈAC OPĆINA JASENICE Popis osnovnih škola koje imaju organizirani prijevoz školske djece OPĆINA KALI OPĆINA KOLAN OPĆINA KUKLJICA OPĆINA LIŠANE OSTROVIĈKE OPĆINA NOVIGRAD OPĆINA PAKOŠTANE OPĆINA PAŠMAN OPĆINA POLAĈA OPĆINA POLIĈNIK OPĆINA POSEDARJE OPĆINA POVLJANA OPĆINA PREKO OPĆINA PRIVLAKA OPĆINA RAŢANAC OPĆINA SALI OPĆINA STANKOVCI OPĆINA STARIGRAD OPĆINA SUKOŠAN OPĆINA SVETI FILIP I JAKOV OPĆINA ŠKABRNJA OPĆINA TKON OPĆINA VIR OPĆINA VRSI OPĆINA ZEMUNIK DONJI NAZIV ŠKOLE OŠ BENKOVAC OŠ BIOGRAD OŠ BRADE RADID OŠ BRADE RIBAR OŠ GALOVAC OŠ IVANA G. KOVAČIDA OŠ JURJA BARAKOVIDA OŠ JURJA DALMATINCA OŠ NIKOLE TESLE OŠ NOVIGRAD OŠ OBROVAC OŠ PAKOŠTANE OŠ PETRA LORINIJA OŠ PETRA ZORANIDA OŠ PETRA ZORANIDA OŠ PETRA ZORANIDA OŠ POLAČA OŠ POLIČNIK OŠ PRIVLAKA OŠ STARIGRAD OŠ BIBINJE OŠ SUKOŠAN OŠ SV FILIP I JAKOV OŠ VALENTIN KLARIN OŠ VLADIMIRA NAZORA OŠ VLADIMIRA NAZORA OŠ ZEMUNIK MJESTO Benkovac Biograd n/m Pridraga Posedarje Galovac Lišane Ostrovičke Ražanac Pag Gračac Novigrad Obrovac Pakoštane Sali Nin Jasenice Stankovci Polača Poličnik Privlaka Starigrad-Paklenica Bibinje Sukošan Sv. Filip i Jakov Preko Škabrnja Neviđane Zemunik 5 CILJEVI I METODOLOGIJA IZRADBE STUDIJE PRIJEVOZA PUTNIKA NA ŢUPANIJSKIM I ŠKOLSKIM LINIJAMA Pod osnovne ciljeve mogu se nabrojiti: • predloţiti izmjene i dopune linija u prijevozu putnika ţupanijskim cestovnim linijama, • predloţiti izmjene i dopune linija u prijevozu školske djece na školskim linijama, • sagledati mogućnosti objedinjavanja linija ţupanijskog prijevoza putnika i linija školskih autobusa, odnosno • optimirati sustav prijevoza na takvu razinu da pruţa najveću moguću kvalitetu prijevoza sa stajališta dostupnosti, frekventnosti i sigurnosti prometa uz najmanje moguće troškove prijevoza (fiksne i varijabilne troškove), • sagledati mogućnosti smanjenja troškova koje pokriva ţupanija i provjeriti ili dopuniti model financiranja od strane drţave, • napraviti scenarij kretanja prometne potraţnje u budućem razdoblju, a temeljem demografskih, ekonomskih i prometnih pokazatelja ţupanije i mikroregije. 6 Uz ove osnovne ciljeve, kao dodatne ciljeve mogu se definirati: • • • • • smanjenje eksternih troškova u prijevoznom procesu (gubitak vremena pri ĉekanju i praznom hodu, smanjenje potrošnje goriva, troškovi u sigurnosti prometa, troškovi ekološkog oneĉišćenja /ispušni plinovi, buka i vibracije) fleksibilnost u prijevoznom procesu s obzirom na stvarne potrebe graĊanstva i školske djece, i to osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta uspostava baze podataka o prijevozu putnika u ţupaniji (kontrola linija, ispunjenosti putnicima i ostali statistiĉki podaci) veća interakcija izmeĊu prometne potraţnje i ponude ostali prometno-ekonomski i tehniĉki prijedlozi u svrhu obnove i povećanja prometne flote (mini-autobusa i autobusa, te ostalih cestovnih vozila) te poboljšanja u kvaliteti infrastrukture na kojoj se odvija prometni proces (stajališta, ugibališta, okretališta i terminali na linijama, mogućnosti boljeg obiljeţavanja na drţavnim, ţupanijskim i lokalnim cestama). 7 • • za izradu ove Studije pripremljen je Elaborat istraživanja za javni županijski prijevoz putnika i školske djece istraţivanja provedena za potrebe ove Studije sastojala su se od prikupljanja dostupne graĊe i informacija o prijevozu u ţupaniji od strane drţavnih uprava, prijevoznika, škola, statistiĉkih ureda i ostalih ustanova i internet resursa te podacima dobivenim istraţivanjima na terenu. Naĉelno, metodologija izrade Studije moţe se podijeliti na slijedeće skupine,odnosno istraţivanja i obradu informacija: • • • • • • anketiranje, brojanje, intervju, statistiĉke analize, demografska analiza (kohortno-komponentna metoda) te modeliranje (upotreba znanstvenih metoda). 8 • za potrebe anketiranja i brojanja prometa koji je obavljen dana 29. studenog 2007. angaţirani su uĉenici Srednje strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra. Uĉenici su educirani za potrebna istraţivanja koja su obavljena. • za potrebe Studije obavljena su istraţivanja autobusnih linija koje prometuju u Zadarskoj ţupaniji, a prijevoznici na tim linijama su prikazani u tablici. Analiza školskih linija obavljena je obradom dostupnih materijala te anketiranjem. Istraţivanje je obavljeno na dva naĉina (istraţivanje I i II). Tablica 1. Prijevoznici na autobusnim linijama u Zadarskoj ţupaniji RB BR. DOZVOLA (LINIJA) PRIJEVOZNIK (skradenica) 1) LIBURNIJA d.o.o. Zadar (LIB) 28 2) STARI VELIM d.o.o. Velim (SVEL) 3 3) ČAZMATRANS PRIJEVOZ d.o.o. Čazma (ČTR) 8 4) CROATIA ZADAR LINE d.o.o. (CROZL) 1 5) Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS Pag (ANT) 4 6) LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane Ostrovičke (LTR) 4 7) Prijevoznički obrt MARKO ČULINA – BILI Zadar (MČB) 2 UKUPNO 50 9 I istraživanje • na odabranim autobusnim kolodvorima i stajalištima brojaĉi putnika su, prema dobivenim brojaĉkim listovima, pratili odlaske i dolaske autobusa navedenih prijevoznika. Upisivali su broj putnika koji su ušli u autobuse koji napuštaju kolodvor, odnosno, ukoliko je autobus u dolasku, zapisivali su koliki je broj putnika doputovao u autobusu. Istraţivanja su obavljana brojanjem putnika na glavnim stajalištima (kolodvorima) za sve ţupanijske linije • organizirani su brojaĉi iz mjesta navedenih u tablici 2. Brojanje putnika je obavljano cijeli dan za sve ţupanijske linije prema priloţenim voznim redovima, a rezultati su se unosili u ankete. Brojanje je trajalo cijeli dan u dvije smjene od 6.00 do 14.00 i 14.00 do 22.00 sata. Na zadarskom kolodvoru, brojanje je obavilo deset brojaĉa, koji su brojali putnike na odabranim linijama (peroni ţupanijskih linija). Tablica 2. Brojači na autobusnim kolodvorima i stajalištima u Zadarskoj ţupaniji RB 1) 2) 3) 4) 5) 6) MJESTO I smjena II smjena ZADAR 5 5 BIOGRAD 1 1 BENKOVAC 1 1 OBROVAC 1 1 PAG 1 1 POSEDARJE 1 1 Ukupno za brojače na kolodvorima (stajalištima) Angažirano brojača 10 2 2 2 2 2 20 10 II istraživanje • na odabranim autobusnim linijama, obavljeno je brojanje putnika te njihov ulaz i izlaz na linijama ţupanijskog prijevoza putnika i to u jutarnjem i popodnevnom vršnom opterećenju. • brojaĉi su obavili po dvije voţnje i to od poĉetne do krajnje stanice, te natrag ujutro, i još jednu kruţnu voţnju popodne (odnosno s obzirom na dostupnost brojaĉa). Zapisivali su koliko je putnika ušlo i izašlo u autobus kako bi se dobila ispunjenost i izmjena putnika po linijama na svim postajama. • za ta istraţivanja angaţirano je 50 brojaĉa • u nastavku su prikazane linije prijevoznika s pripadajućim itinererima i voznim redovima. 11 Tablica 3. Vozni redovi brojača putnika u autobusima s nazivima linija (dio I) 1. vožnja 2. vožnja rb/rbu prijevoznik 1 - 43 SVEL 2 - 44 ČTR 6,45 14,30 3 - 51 ANT 6,05; 14,00 4 - 52 ANT 6,00 14,00 -- -- Vlašidi-Povljana-Zadar 5 - 53 LIB 13,30 17,20 16,20 -- Zadar-Privlaka-Lozice 6 - 54 LIB 6,10 6,50 13,30 12,00 Zadar-Nin-Vrsi 7 - 55 LIB 6,15 6,50 11,00 12,50 Zadar-Briševo-Nin 8 - 56 LIB 5,45 6,25 14,30 16,30 Zadar-Ražanac-Miletidi 9 - 57 LIB 11,00 12,20 14,30 -- 10 - 58 LIB 11 - 59 LIB 11,00 12,10 -- -- 12 - 60 LIB 7,00 11,00 12,50 14,30 13 - 61 LIB 9,30 10,15 16,30 17,10 14 - 62 LIB 11,30 12,30 14,20 15 - 63 LIB 5,30 6,10 11,00 16 - 64 LIB 17 - 65 LIB 9,30 10,20 14,30 15,25 Zadar-Galovac-Polača 18 - 66 LIB 11,30 12,30 14,20 15,30 Zadar-Sikovo 19 - 67 LIB 9,30 10,00 11,30 12,50 Zadar-Debeljak 20 - 68 LIB 8,30 9,00 14,20 14,30 Zadar-Sukošan 21 - 69 LIB 8,30 9,15 11,30 12,20 Zadar-Biograd-Pakoštane 22 - 70 LIB 11,30 12,45 23 - 71 LIB 6,20 9,15 12,00 13,00 24 - 72 LIB 5,50 6,30 11,00 12,15 25 - 73 LIB 6,15 -- 12,15 -- Zadar-Visočane-Zadar 26 - 74 LIB 11,00 12,15 -- -- Zadar - Starigrad- Kruščica 27 - 75 LIB 11,25 12,30 -- -- Zadar-Vinjerac-Jasenice 28 - 76 LIB 10,30 12,25 -- -- Biograd-Sikovo-Raštane polazak povratak polazak povratak Benkovac-Polača-Biograd linija nije analizirana -- Linija s početnom stanicom -- Zadar-Poličnik-Posedarje-JaseniceObrovac Gajac-Pag-Povljana-Ražanac-PoljicaZadar Zadar-Krneza-Radovin-Kneževidi Zadar-Ražanac-Radovin linija nije analizirana Zadar-Posedarje-Radovin-Ražanac Islam Latinski -Lovinac- Zadar Zadar-Murvica-Škabrnja-Nadin Nadin-Zemunik-Zadar 12,30 Zadar-Zemunik-Pridraga-(Karin) Polača- Zemunik-Zadar linija nije analizirana Biograd-Vrana-Radašinovci Preko-Tkon Pridraga- Posedarje- Novigrad - Zadar 12 Tablica 4. Vozni redovi brojača putnika u autobusima s nazivima linija (dio II) 1. vožnja 2. vožnja rb/rbu prijevoznik 29 - 77 LIB 30 - 78 LIB 9,20 9,35 10,20 10,35 31 - 79 LIB 13,30 13,55 -- -- 32 - 80 LIB 5,30 6,45 10,30 14,00 33 - 81 MČB 34 - 82 MČB 35 - 83 SVEL linija nije analizirana Velim -Benkovac 36 - 84 LTR linija nije analizirana Benkovac-Polača-Biograd 37 - 85 LTR 38 - 86 LTR linija nije analizirana Lišane Ostrovičke-Benkovac 39 - 87 LTR linija nije analizirana Morpolača-Benkovac 40 - 88 ČTR Sezonska linija 41 - 89 ČTR linija nije analizirana 42 - 90 ČTR 43 - 91 ČTR 44 - 92 ČTR 45 - 93 ČTR linija nije analizirana 46 - 94 ČTR linija nije analizirana 47 - 95 SVEL linija nije analizirana 48 - 96 CROZL 49 - 97 ANT 50 - 98 ANT polazak povratak polazak Preko-Kukljica linija nije analizirana 6,20 11,00 15,00 12,15 10,45 12,55 15,15 -- 20,20 14,15 6,00 7,30 13,15 7,00 12,00 Zadar-Posedarje Žegar -Obrovac- Pridraga- Zadar Pridraga-Smilčid- Zadar Lišane Ostrovičke-Benkovac-ŠkabrnjaZemunik-Zadar Zadar-Starigrad Krupa-Obrovac-Karin-Zadar -- Zadar-Zemunik-Škabrnja-Benkovac Gračac-Obrovac-Maslenica-Poličnik-Zadar linija nije analizirana 6,00 Zadar-Bibinje Pridraga-Novigrad-Smilčid-Zadar linija nije analizirana 7,30 Linija s početnom stanicom povratak 15,00 Zadar-Pridraga-Obrovac-Gračac Zadar-Zemunik-Biljane Donje-Benkovac Zadar-Zeleni Hrast-Smilčid-Benkovac Benkovac-Šopot-Zapužane-Jagodnja-PolačaTinj-Kakma-Jankolovica-Biograd 13,00 Benkovac-Škabrnja-Zemunik-Zadar Zadar-Poljica-Ražanac-Pag-Gajac Sezonska linija Vlašidi-Povljana-Pag-Gajac Angažirani broj brojača 47 13 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ANALIZA LINIJA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG PRIJEVOZA • • • • • analiza postojećeg stanja ţupanijskog linijskog prijevoza putnika sastoji se od analize samih linija i analize putnika na tim linijama u dostupnoj dokumentaciji evidentirane su linije prema izdanim dozvolama, s rednim brojem dozvola, nazivom i sjedištem prijevoznika. Definirana je linija s nazivom poĉetne i krajnje stanice s usputnim odredištima, definiran je i dokumentiran grafiĉki itinerer i vrijeme polaska nadalje, provedeno je i anketiranje i intervju temeljem upitnika koji je dostavljen svim nadleţnim ustanovama u gradovima i općinama u Zadarskoj ţupaniji. Izvješće govori o problemima u odvijanju prometa u odreĊenim podruĉjima, a što je uzeto kasnije kao osnova za prijedloge u poboljšanju prijevoza. izvješće se sastoji od dostavljenih opaski vezanih uz promet. Gradovi i općine koje nemaju posebnih opaski su upisani kao subjekti koji su dostavili informacije, dok se oni koji nisu dali odgovore nakon tri poţurnice upisuju kao takvi. izvješće su podnijela nadleţna tijela ĉetiri od pet gradova, te deset od 28 općina. TakoĊer, zapisane su i primjedbe prijevoznika koji su dostavili traţene podatke. 14 Slika 1. Ţupanijske autobusne linije na području Zadarske ţupanije s voznim redovima (OptaGIS sustav) 15 Slika 2. Ţupanijske autobusne linije na području Zadarske ţupanije s voznim redovima (OptaGIS sustav) – detalj središnjeg dijela Zadarske ţupanije 16 Analiza dostupne dokumentacije vezane uz linije ţupanijskog prijevoza • dostupna dokumentacija vezana uz linije ţupanijskog prijevoza sastoji se od dokumentacije ţupanijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, dokumentacije prijevoznika s aktivnim linijama te dokumentacije dobivene od predstavnika lokalnih uprava u Zadarskoj ţupaniji. • prijevoznici koji su dobili koncesiju za obavljanje ţupanijskog linijskog prijevoza putnika su prikazani u tablici 5. Tablica 5. Popis prijevoznika koji obavljaju ţupanijski linijski prijevoz putnika s ukupnim brojem linija i rednim brojem linija u Upisniku RB 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) PRIJEVOZNIK LIBURNIJA d.o.o. Zadar STARI VELIM d.o.o. Velim ČAZMATRANS PRIJEVOZ d.o.o. Čazma CROATIA ZADAR LINE d.o.o. Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS Pag LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane Ostrovičke Prijevoznički obrt MARKO ČULINA – BILI Zadar UKUPNO BR. DOZVOLA (LINIJA) 28 3 8 1 4 4 RB LINIJE U UPISNIKU 53-80 43, 83, 95 44, 88-94 96 51, 52, 97, 98 84-87 2 81, 82 50 17 Tablica 6. Primjer linija prijevoznika s pripadajućim itinererima i voznim redovima, s vrstom dozvole i rokom vaţenja te duljinom itinerera Linija Redni broj Vrsta linije km Serijski broj dopusnice Rok važenja dopusnice Zadar-Privlaka-Lozice stalna 36 5,50;6,30;7,05;9,30;11,00; 4,50;5,30;6,20;6,30;7,30;9, 11,45;12,30;13,30;15,20;16 30;10,30;12,20;12,30;13,30 ,20;18,00;19,30;20,30;22,2 ;14,30;15,20;16,30;17,20;1 0; 8,30;19,00;20,30;21,15; C1 000001 31. svibnja 2011. Naziv i sjedište prijevoznika Vrijeme u polasku Vrijeme u dolasku Napomena 53 "LIBURNIJA" d.o.o. Zadar Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda 54 "LIBURNIJA" d.o.o. Zadar Zadar-Nin-Vrsi stalna 25 4,50;5,30;6,50;7,45,10,00;1 6,10;7,05;9,00;9,30;11,00; 0,15;12,00;12,50;14,40;15, 12,00;13,30;14,25;16,20;18 30,17,30;19,00;20,15;21,00 ,00;19,30;20,30;21,30; ; C1 000002 31. svibnja 2011. Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda Zadar-Briševo-Nin 55 "LIBURNIJA" d.o.o. Zadar 56 "LIBURNIJA" d.o.o. Zadar 6,15; 11,00; 11,00; 14,20; 20,30; 5,00; 6,50; 11,20; 12,50; 17,40; stalna 24 C1 000003 31. svibnja 2011. Rješenjem od 20. ožujka 2007. godine odobrena izmjena voznog reda Zadar-Ražanac-Miletidi stalna 33 18 Analiza provedenih terenskih istraţivanja Analiza kvalitete prijevoza prema podacima gradova, općina i prijevoznika u Zadarskoj ţupaniji Radi potrebe ispitivanja kvalitete prijevoza u Zadarskoj ţupaniji, napravljen je upitnik koji je proslijeĊen prema gradovima, općinama i prijevoznicima. Istraţivanje je zapoĉeto u studenom 2007 godine te ponovljeno u sijeĉnju 2008. godine. Zadnja revizija (telefonski upit) napravljena je u veljaĉi 2008 godine. U nastavku su prikazani primjeri primljenih izviješća. Tablica 7. Primjer nekih konstatacija prijevoznika-pruţatelja prijevozne usluge na ţupanijskim i školskim linijama u Zadarskoj ţupaniji NAZIV PRIJEVOZNIKA Prijevoznički obrt ANTONIO TOURS Pag ČAZMATRANS d.o.o. Čazma LARUS d.o.o. CROATIA ZADAR LINE d.o.o. LIBURNIJA d.o.o. Zadar (LIB) LIŠANE TRANSTURIST d.o.o. Lišane Ostrovičke (LTR) MARKO ČULINA – BILI STARI VELIM d.o.o. Velim (SVEL)Zadar (MČB) IZVJEŠĆE O OPASKAMA PRIJEVOZNIKA VEZANE UZ PRIJEVOZ ŠKOLSKE DJECE Potrebno je urediti i obilježiti autobusna stajališta i ugibališta radi sigurnosti putnika i ostalih sudionika u cestovnom prometu. Stari velim; roditelji traže da autobus stane svakom djetetu, potrebno je napraviti pješačke prijelaze, makar na cesti. Koncesija za vožnju školske djece bi trebala trajati koliko i leasing za nabavu novog autobusa prema svim standardima, a to je pet do sedam godina, kako bi se prijevoznicima isplatilo nabaviti namjensko vozilo za prijevoz djece. Posebno je potrebno upozoriti da svi prijevoznici trpe velike štete koju naprave djeca na unutrašnjosti autobusa te karoseriji. 19 Analiza kvalitete prijevoza prema podacima dobivenim brojanjem putnika i autobusa na odabranim autobusnim kolodvorima u Zadarskoj ţupaniji • • • • • • za potrebe ove Studije, a prema navedenoj metodologiji istraţivanja napravljena je analiza dolazaka, odlazaka i popunjenosti autobusa putnicima na odabranim kolodvorima i stajalištima u Zadarskoj ţupaniji, odnosno na autobusnom kolodvoru i stajalištima u Benkovcu, Posedarju, Obrovcu, Biogradu i Zadru uz analizu linija i putnika dat je i kratki osvrt na stanje kolodvora s obzirom na kategorizaciju. Primjeri rezultata brojanja su prikazani na slikama 3, 4 i 5 u sredini grafikona nalazi se vremenska ljestvica, podijeljena na deset-minutne intervale od jutra pa do zadnjih polazaka (dolazaka) uveĉer. s lijeve strane prezentirani su dolasci autobusa (zelene strelice), dok su odlasci prikazani s desne strane (crvene strelice) svima autobusima dodijeljena je stanica (kolodvor) iz koje su pristigli, odnosno stanica prema kojoj se odlazi, te naziv prijevoznika koji to obavlja dana je i ispunjenost autobusa s obzirom na kapacitet 20 Slika 3. Analiza županijskih linija autobusa na AK Biograd 21 Slika 4. Analiza županijskih linija autobusa na AK Zadar 22 Slika 5. Analiza županijskih linija autobusa na AK Zadar - detalji 23 ANALIZA PUTNIKA NA LINIJAMA ŢUPANIJSKOG LINIJSKOG PRIJEVOZA Analiza putnika na linijama ţupanijskog linijskog prijevoza - analiziran je protok putnika, na ukupno 35 linija od 50 linija koje su aktivne. Linije koje nisu analizirane su sezonske, povremene ili nije bilo moguće organizirati istraţivanje radi nedostatka brojaĉa na tim linijama. U nastavku je prikazana tablica istraţivanih linija u kojoj su navedeni osnovni podaci vezani uz linije, te su prikazani grafovi sa svim detaljima vezanim uz linije, a to su: 1) broj linije prema dozvoli ţupanije, 2) naziv linije, 3) naziv prijevoznika koji obavlja prijevoz, 4) vrijeme odlaska autobusa s poĉetne stanice i vrijeme dolaska do krajnje stanice (postaje, kolodvora), 5) graf voţnje distribuiran po minutama, 6) ukupna duljina puta od poĉetnog do završnog kilometra, 7) protok putnika po stanicama (broj putnika koji su ušli i izašli, te ispunjenost autobusa), 8) naziv svih stanica na razmatranom itinereru oznaĉen rednim brojevima, 9) kapacitet autobusa, s prikazom sjedećih i stajaćih mjesta, 10) prosjeĉna ispunjenost putnicima, 11) maksimalna ispunjenost putnicima na cijelom itinereru i 12) grafiĉki prikaz ispunjenosti putnika izmeĊu stanica. 24 Maksimalna popunjenost autobusa (posto) Prosjeĉna popunjenost autobusa (posto) 6,45 30+20 12% 8% odlazak 14,30 30+20 12% 10% polazak -- -- -- -- odlazak -- -- -- -- polazak 6,05 49+40 52,6% 52,6% odlazak 14,00 49+40 45,9% 45,9% polazak -- -- -- -- odlazak -- -- -- -- polazak 6,00 51+45 46,8% 36,4% odlazak 14,00 51+45 35,4% 26% polazak -- -- -- -- odlazak -- -- -- -- polazak 13,30 45+54 62,6% 39,6% odlazak 17,20 45+54 10,1% 6,1% polazak 16,20 45+54 34,3% 19,2% odlazak -- -- -- -- polazak 6,10 49+20 5,8% 4,3% odlazak 6,50 49+20 59,4% 40,6% polazak 13,30 49+20 15,9% 13,1% odlazak 12,00 49+20 11,6% 7,2% polazak 6,15 54+44 3% 2% odlazak 6,50 54+44 63% 32,5% polazak 11,00 54+44 14,7% 8,4% odlazak 12,50 54+44 43,1% 20% Vrijeme polaska ili odlaska Broj sjedećih i stajaćih mjesta polazak Polazak ili dolazak s linije Redni broj voţnje Linija s poĉetnom stanicom Prijevoznik Redni broj linije Tablica 8. Primjer podataka o protoku putnika na istraţivanim linijama prijevoza putnika u Zadarskoj ţupaniji Dio I 2 - 44 ĈTR ZadarPoliĉnikPosedarjeJaseniceObrovac voţnja I voţnja II voţnja I 3 - 51 4 - 52 5 - 53 ANT ANT LIB Gajac-PagPovljanaRaţanacPoljica-Zadar VlašićiPovljanaZadar ZadarPrivlakaLozice voţnja II voţnja I voţnja II voţnja I voţnja II voţnja I 6 - 54 7 - 55 LIB LIB Zadar- NinVrsi ZadarBriševoNin voţnja II voţnja I voţnja II • prikazani kapacitet autobusa sastoji se od sjedećih i stajaćih mjesta • maksimalna popunjenost prikazuje odnos ukupnog ponuĊenog kapaciteta i maksimalne popunjenosti putnicima na odabranoj dionici, dok je srednja popunjenost odnos ponuĊenog kapaciteta i srednje ukupne popunjenosti autobusa na cijelom itinereru. • kapacitet ispunjenosti do 30% prikazan je crvenim brojkama, od 30-50% naranĉastim brojkama, dok je ispunjenost preko 50% prikazana zelenim brojkama 25 Slika 6. 26 Slika 7. 27 Slika 8. 28 Slika 9. 29 ANALIZA LINIJA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE • analiza linija prijevoza školske djece napravljena je prema podacima koje je ustupila Zadarska ţupanija, prijevoznici koji obavljaju prijevoz školske djece, te podaci dobiveni provedenim anketama po školama • budući da je u trenutku izrade ove Studije drţava propisala i obvezno srednje školstvo, ţupanije su obvezne financirati i prijevoz prvih razreda uĉenika srednjih škola na podruĉju ţupanije. Osvrt na to prikazan je u poglavlju Financiranja prijevoza • u nastavku je prikazan primjer podataka o broju uĉenika koji putuju po relaciji te ukupan broj putovanja svih linija prema odreĊenoj školi. • svaka linija je oznaĉena i to brojem od 1. do posljednje, 24. linije. Drugi broj oznaĉava relaciju pod glavnom skupinom. • prikazane su i duljine linije, prijevoznik koji obavlja prijevoz na toj liniji, te vremena polaska i odlaska. 30 64 109 78 LINIJA 1.1 Benkovac-Kula Atlagić-Korlat-Biljane GornjeSmilĉić-Kašić Donji LINIJA 1.2 Benkovac-ŠopotPodlug-Miranje G.-Miranje D.Ceranje G.-Pristeg LINIJA 1.3 Benkovac-RodaljiceBjelina-Lisiĉić-PodgraĊeBuković 33 45 LINIJA 1.5 MedviĊa-BruškaKarin D.-Popovići-Benkovac 10 OŠ BIOGRAD LINIJA 2.1 Biograd-ToroviBiograd LINIJA 2.2 Biograd-ToroviBiograd LINIJA 2.3 Biograd-TkonBiograd LINIJA 2.4 Biograd-Raštane Gornje-Biograd LINIJA 2.5 Biograd-JankolovicaBiograd LINIJA 2.6 Biograd-KumenatBiograd LINIJA 2.7 Biograd-KumenatBiograd 89 OŠ S. RADIĆA BIBINJE 58 LINIJA 3.1 Bibinje (Reţani)Bibinje (centar) 31 LINIJA 3.2 Bibinje (Bralići)Bibinje (centar) 48 OŠ SUKOŠAN 48 LINIJA 4.1 Debeljak - Sukošan 70 42 28 34 8 20 u km vrijeme polaska vrijeme povratka iz škole 26 7,00 12,20 i 13,30 13 7,00 12,20 i 13,30 20 7,00 12,20 i 13,30 12 7,00 12,20 i 13,30 28 7,00 3 do 5 7,30 13,30 3 do 5 12,30 17,20 5 7,30 14,30 15 7,15 13,30 8 7,30 13,30 5 7,20 13,30 5 12,45 17,20 5 7,30; 11,20 i 12,30 3 7,30; 11,20 i 12,30 11,35: 12,35; 13,35;16,35 i 17,35 11,35: 12,35; 13,35;16,35 i 17,35 7 7,45 13,15 OŠ BENKOVAC LINIJA 1.4 Benkovac-RaštevićNadin-Perušić Gornji 212 prijevoznik LIŠANE TRANSTURIST 329 relacija LIBURNIJA broj uĉenika po relaciji ĈAZMATRANS NOVA Tablica 9. Primjer - podaci o broju učenika osnovnih škola u prijevozu u šk. godini 2007. 12,20 i 13,30 31 Slika 10. Školske autobusne linije s voznim redovima u Zadarskoj ţupaniji 32 Slika 11. Školske autobusne linije s voznim redovima u Zadarskoj ţupaniji – detalji 33 ANALIZA PUTNIKA NA LINIJAMA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE • analiza prijevoza školske djece napravljena je prema raspoloţivim podacima koji su ustupljeni od strane Zadarske ţupanije • te temeljem anketa provedenim po svim školama, gradovima i općinama te prijevoznicima koja je raĊena u listopadu i studenom 2007. godine • u tablici 10 prikazan je primjer rezultata anketa dobivenih od nadleţnih tijela osnovnih škola u Zadarskoj ţupaniji. Ankete su ispunjavali uĉenici koji se sluţe prijevozom te ravnatelji škola. Ankete su svrstane prema pristiglim rezultatima Tablica 10. Primjer rezultata anketa dobivenih od nadleţnih tijela osnovnih škola u Zadarskoj ţupaniji. broj uĉenika po relaciji 89 58 relacija prijevoznik napomene iz ankete LIBURNIJA Opća konstatacija je guţva i nedostatak mjesta za sjedenje u autobusu, naroĉito ujutro, kada uĉenici idu u školu. Sugestija škole odnosi se na vozni red. Predlaţu da se promijeni vozni red na naĉin da autobus krene 10 minuta ranije ujutro, budući da uĉenici dolaze u školu u zadnji trenutak ili kasne na poĉetak nastave. Moraju brzo hodati od autobusnog stajališta do škole, a na tom putu prelaze preko ţeljezniĉke pruge, što zahtijeva oprez i ponekad ĉekanje da proĊe vlak. Prema anketi ukupan broj uĉenika iznosi 42 +52=94 što je za pet uĉenika više od sluţbenog podatka. OŠ S. RADIĆA BIBINJE LINIJA 3.1 Bibinje (Reţani)Bibinje (centar) 34 ZAKLJUĈCI ANALIZE POSTOJEĆEG STANJA • provedenom analizom linija i putnika na ţupanijskim i školskim linijama u Zadarskoj ţupaniji dobiveni su kvalitetni podaci koji govore o problemima koji se javljaju u svakodnevnom odvijanju prometa • analiza je provedena na osnovi statistiĉkih analiza i istraţivanjima provedenim praćenjem voznog parka, popunjenosti autobusa te analizom podataka prikupljenih od raznih institucija (gradskih i općinskih uprava, škola te drugih subjekata) • pregledom odreĊenih problema, nedostataka i potreba za poboljšanje prijevoznog sustava, napravljene su odvojene grupe i to grupa ţupanijskih linija i grupa školskih linija, prema tablici 11. • glavni ili vaţniji problemi koji se pojavljuju razvrstani su u pet skupina i to skupina putnici, linije, vozila, infrastruktura i prijevoznici • u tablici su prikazane opaske vezane za pojedinu grupaciju prema grupi ţupanijskih i školskih linija. Tu su prikazani najizraţeniji problemi, odnosno generalizirani su u podskupine. • tablicu treba tumaĉiti kao interpretaciju podataka skupljenih pomoću napravljenih istraţivanja 35 RAZMATRANE AUTOBUSNE LINIJE ANALIZIRANA SKUPINA Putnici ŢUPANIJSKE LINIJE izrada jedinstvenih voznih redova za sve prijevoznike i dostupnost podataka povezanost sa stajalištima drugih linija (meĊuţupanijskih i gradskih) skuplje voţnje na meĊuţupanijskim i drugim linijama slaba uĉestalost ţupanijskih linija na odreĊenim prostorima Linije nedostaci linija, posebno onih s malom ili nikakvom rentabilnošću potencijalno isti putnici na dijelovima ţupanijskih i meĊuţupanijskih linija Vozila udobnost (klima ureĊaji) guţve u vršnim vremenima starost voznog parka Infrastruktura Prijevoznici ŠKOLSKE LINIJE edukacija vozaĉa o voţnji i sigurnosti upravljanja vozilom tijekom prijevoza djece potrebe za uĉestalim stajanjem autobusa na neoznaĉenim stajalištima (u prvome redu na izvangradskim prometnicama gdje stanovništvo nije grupirano) plaćanje pune cijene karte za uĉenike kada koriste ţupanijske linije radi izvanškolskih aktivnosti nedostatak pojedinih linija radi osnovnih školskih i izvanškolskih aktivnosti nefleksibilnost prijevoznika na pojedinim linijama glede voznih redova starost voznog parka, kvarovi i kašnjenja uslijed kvarova, dotrajalost i neispravnost autobusa udobnost autobusa nemogućnost da sva djeca sjede, udobnost (klima ureĊaji, sigurnosni pojasevi…) slaba ili nikakva opremljenost autobusnih kolodvora ili stajališta u ţupaniji nedostatak voznih redova mala razina sigurnosti za putnike (posebice na neoznaĉenim stajalištima) neizgraĊenost stajališta i ugibališta neoznaĉenost stajališta na cestama neizgraĊenost okretišta za autobuse uništena prometna infrastruktura u podruĉju koje je bilo zahvaćeno u Domovinskom ratu neizgraĊenost stajališta i ugibališta (nedostatak nadstrešnica, voznih redova, prometne signalizacije) neoznaĉenost stajališta na cestama neizgraĊenost okretišta za autobuse problemi u kreditiranju za nabavku vozila visoke nabavne cijene vozila potreba za financiranjem nerentabilnih linija problemi uslijed stalnog rasta cijena, u prvome redu goriva i maziva potreba za duljim vremenom trajanja koncesije za obavljanje prijevoza školske djece problemi uslijed stalnog rasta cijena, u prvome redu goriva i maziva zakonske odredbe o kvaliteti autobusa koji prevoze školsku djecu problemi u kreditiranju, visoke nabavne cijene vozila ponašanje uĉenika tijekom voţnje, potrebna je edukacija djece da se sprjeĉava uništavanje vozila Tablica 11. 36 PROGNOZA PUTNIKA NA LINIJAMA • prema popisu iz 1991. Zadarska ţupanija imala je 214.641 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. broj stanovnika pao na 162.045 to je uzrokovano Domovinskim ratom i iseljavanjem stanovništva, pogotovo zadarskog zaleĊa • osim grada Zadra, svi ostali dijelovi ţupanije imaju trend depopulacije. Bruto-domaći proizvod (BDP) u Zadarskoj ţupaniji, 2004. godine bio je 3.943 USD, dok je prosjek Republike Hrvatske bio 7.732 USD DEMOGRAFSKA ANALIZA ŢUPANIJE • demografske promjene jedan su od bitnih ĉinitelja u odreĊivanju potraţnje za uslugama prijevoza putnika odnosno prijevoznim kapacitetima u cjelini • potraţnja za prijevoznim kapacitetima ovisi o broju stanovnika, dobnoj strukturi te o mobilnosti stanovništva i potrebama istog za prijevozom • potrebe stanovništva za putovanjima ovise o broju stanovnika, s demografske strane, kao i o njihovim općim potrebama i stilu ţivota, što je više socio-ekonomski ĉimbenik • pretpostavka je da će porast broja stanovnika proizvesti jednaki porast broja putnika odnosno potraţnje za uslugama prijevoza putnika • prouĉavanje kretanja broja, strukture i prostornog razmještaja stanovništva daje neophodne osnove npr. za planiranje broja škola ili pak broja autobusnih linija. • koliko će se djece raĊati u budućnosti, hoće li se produţiti ţivotni vijek, hoće li više ljudi doseliti ili odseliti iz promatranog podruĉja temeljna su demografska pitanja 37 • demografska analiza Zadarske ţupanije pokazuje da se broj stanovnika u njoj povećava uslijed pozitivnog prirodnog prirasta i pozitivnih migracijskih kretanja (više doseljenih nego odseljenih • u svakom sluĉaju, za razliku od Hrvatske u cjelini, u Zadarskoj ţupaniji u slijedećih petnaestak godina oĉekujemo kontinuirano povećanje ukupnog broja stanovnika. • kako to povećanje neće biti ravnomjerno (bit će više starijih, a manje djece), kao najvaţniji demografski ĉinitelj potraţnje za prometnim uslugama nameće se dobna struktura stanovništva • prema zadnjem popisu stanovništva Zadarska ţupanija imala je 162.045 stanovnika, od ĉega je 100.000 ili 61% stanovnika ţivjelo u gradovima (Zadru, Benkovcu, Biogradu, Ninu, Obrovcu te Pagu) • preostalih 39% pripada dijelu stanovništva koje je ţivjelo na podruĉju općina, odnosno sela • potrebno je napomenuti, da je u usporedbi sa 1991. godinom Zadarska ţupanija imala gubitak od preko 50 tisuća stanovnika, koji je najvećim dijelom posljedica Domovinskog rata OPĆINE 38% Zadar 45% Obrovac 2% Pag 3% Nin 3% Benkovac 6% Biograd na Moru 3% Slika 12 „Prisutno“ stanovništvo po gradovima i općinama u cjelini 38 • ako bi Zadarsku ţupaniju podijelili na 3 geografske cjeline, odnosno na "Priobalje", "ZaleĊe" i "Otoke", dobivamo zanimljivu klasifikaciju, s cjelinama ĉiji gradovi i općine imaju donekle sliĉne specifiĉne demografske trendove. Tablica 12 Prisutno stanovništvo po geografskim cjelinama Zadarske ţupanije PRIOBALJE Biograd na Moru Nin Sveti Filip i Jakov Sukošan Bibinje Pakoštane Raţanac Privlaka Starigrad UKUPNO 5.016 4.444 4.249 4.138 3.746 3.738 2.972 2.107 1.850 32.260 OTOCI Pag Preko Pašman Sali Kali Vir Povljana Tkon Kukljica UKUPNO 4.177 3.553 1.894 1.741 1.655 1.387 696 694 619 16.416 ZALEĐE Benkovac Poliĉnik Graĉac Posedarje Obrovac Novigrad Stankovci Zemunik Donji Škabrnja Polaĉa Jasenice Galovac Lišane Ostr. UKUPNO 9.023 4.062 3.741 3.338 3.115 2.081 2.000 1.721 1.584 1.303 1.188 1.128 696 34.980 Slika 12 Struktura prisutnog stanovništva po geografskim cjelinama 39 Projekcije kretanja stanovništva na podruĉju Zadarske ţupanije do 2021. godine • projekcije stanovništva neke zemlje, regije, grada ili općine trebale bi biti jedna osnovnih polazišnih toĉaka kad se sagledava budući razvoj promatranog podruĉja • demografski razvoj uvelike utjeĉe na funkcioniranje društva, stoga se za demografska kretanja najĉešće predviĊa kohortno-komponentnom metodom, • Kao što smo već naveli, projekcije stanovništva gradova i općina Zadarske ţupanije do 2021. godine nije napravljen za svaki grad/općina pojedinaĉno, već smo ih prema nekim geografskim kriterijima grupirali u podruĉja otoka, priobalja i zaleĊa. 40 Slika 13 Projiciranje budućih migracijskih kretanja na otocima Zadarske ţupanije • rezultati pokazuju da će se ukupan broj stanovnika na otocima smanjiti za 17,9%, s tim da to smanjenje neće biti podjednako raspodijeljeno po dobnim skupinama. • najviše će se smanjiti udio djece i mladih, posebno srednjoškolska skupina od 15 do 19 godina (za velikih 64,7%), dok će udio starijih ĉak i porasti, posebno onih starijih od 80 godina • premda je Zadarska ţupanija podruĉje na koje se stanovništvo doseljava, to se za otoke ne bi moglo reći • projekciju za otoke su napravljene uz pretpostavku nultog salda migracija, što moţda i neće odgovarati realnosti, no smatramo da bi bolja prometna povezanost mogla utjecati barem na zadrţavanje postojećeg stanovništva na otocima. 41 Slika 14 Projekcije stanovništva priobalja Zadarske ţupanije • projekcije stanovništva za priobalne gradove/općine Zadarske ţupanije pokazuju na povećanje broja stanovnika • no i u priobalju u dobnoj skupini od 15 do 19 godina doći će do smanjenja broja stanovnika za 12%. Broj djece u osnovnoškolskoj dobi neće se promijeniti. Broj starijih od 65 godina će se povećati za od 25% u mlaĊoj starijoj dobi pa ĉak do 60% onih najstarijih (80 +) 42 Slika 15 Projekcije stanovništva zaleđa Zadarske ţupanije • prikazane su projekcije stanovništva općina i gradova koje su u zadarskom zaleĊu. Napomenimo da smo u zadarsko zaleĊe uzeli i općine koje se nalaze uz Novigradsko more jer su uvuĉene dublje u kopno • stanovništvo zadarskog zaleĊa će se prema projekcijama do 2021. godine lagano povećati za 3,7%. I u ovom sluĉaju broj mladih će se smanjiti, i to najviše u najmlaĊoj dobi od 0 do 4 godine. I sve dobne skupine mladih od 5 do 19 godina će se u periodu 2001.-2021 smanjiti • uslijed demografskog starenja doći će do znaĉajnog povećanja stanovništva starog 80 i više godina, ĉime se ni zadarsko zaleĊe previše ne razlikuje od ostatka ţupanije 43 PROGNOZA PUTNIKA • prognoziranje putnika temelji se na sadašnjim i budućim potrebama za kretanjem, odnosno na napravljenim (1) istraţivanjima ţupanijskih linijskih putovanja, (2) prijevoza školske djece i smjernicama (3) demografskog razvitka prikazanim u ovom poglavlju. • s obzirom na demografsku stagnaciju i smanjenje broja stanovnika na cijelom prostoru Republike Hrvatske s jedne strane i kontinuiranog povećanja cijene goriva vrlo teško je pouzdanije prognozirati stope rasta broja putnika. • općenito se smatra da porast mobilnosti raste proporcionalno bruto domaćem proizvodu (BDP). MeĊutim porast cijene goriva utjeĉe vrlo nepovoljno i na rast BDP-a, kao i na porast individualnog prometa • oko 80% gospodarskih aktivnosti smješteno je u 6 gradova, a ostatak otpada na 28 općina u Zadarskoj ţupaniji, što znaĉi da će i dalje naviše prometnih aktivnosti (putnik-cestovnih kilometara) biti napravljeno u gradovima, odnosno prilazima gradova • pretpostavka je da će porast broja stanovnika proizvesti jednaki porast broja putnika odnosno potraţnje za uslugama prijevoza putnika, naravno ako se ostali ĉimbenici ne promijene, odnosno ako se pretpostavimo da neće doći do drastiĉnih promjena u stilu ţivota ili pak do promjene prostornog razmještaja stanovništva. • prema demografskoj analizi broj stanovnika većine općina i gradova u Zadarskoj ţupaniji će se u razdoblju 2001.-2021. ipak povećati. Projekcije nisu raĊene odvojeno za svaki grad/općinu već su grupirani u tri kategorije, otoci, priobalje i zaleĊe • temeljem navedenog, u slijedećih 5-10 godina neće doći do znaĉajnije izmjene broja putnika na linijama za više od 5%, što neće znaĉajnije poremetiti ravnoteţu 44 u prometnoj ponudi i potraţnji REGULATIVNE MJERE Tijekom izrade Studije prijevoza putnika u cestovnom prometu na podruĉju zadarske ţupanije, korišteni su razni zakonski akti i podaci. Najvaţniji pravni propisi koji su obuhvaćeni ovom tematikom su: • • • • • • • • • • • • • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04, NN142/06) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05 111/06) Zakon o osnovnom školstvu (59/90., 26/93., 27/93., 7/96., 59/01., 114/0169/03 i 76/05) Zakon o otocima (34/99, 33/06) Pravilnik o autobusnim stajalištima (119/07) Pravilnik o načinu provođenja, rokovima i mjerilima za obavljanje linijskog prijevoza putnika temeljem javnog poziva (11/07) Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora (117/05) Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe (NN 111/03, NN 148/03, 102/07) Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (82/07) Pravilnik o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika (NN 177/03, NN 61/04, NN 106/04) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se prevoze djeca (NN 08/06) Pravilnik o obiljeţavanju vozila kojima se prevoze djeca (20/05) Odluka o kriterijima i načinu financiranja troškova prijevoza redovitih učenika prvih razreda srednjih škola 45 OPTIMIRANJE PRIJEVOZA • uvijek kada postoje mogućnosti potrebno je integrirati linijski ţupanijski prijevoz s prijevozom školske djece • potrebno je ukljuĉiti široki krug mogućih (potencijalnih) prijevoznika, osobito za linije s malim brojem putnika i školske djece s prikladnim vozilima do najviše 4 putnika (4+1) koristiti osobno vozilo; ovdje postoji mogućnost carpoolinga (poznatog i kao car-sharing, ride-sharing, lift-sharing) gdje udruge daju na raspolaganje automobile koji se koriste za skupne voţnje, do najviše 8 putnika (1+8), kombi vozilo, do 25 putnika (22), korištenje minibuseva (ili druga prikladna vozila, ovisno o kapacitetu minibusa), više od 25 (22) putnika, korištenje jednog ili više autobusa, • dio linijskog prijevoza putnika moţe se integrirati i optimizirati suradnjom prijevoznika na ţupanijskim i meĊuţupanijskim linijama • dugoroĉna optimizacija će se dogoditi u skladu s razvitkom sustava javnoga prijevoza koji će ukljuĉivati ţeljeznicu i pomorski promet, • povećanje kvalitete javnoga prijevoza, uz povećanje cijene goriva, dovest će do manje uporabe osobnih vozila i povećanja korištenja javnog prijevoza, • dugoroĉno se prijevoz moţe optimirati sufinanciranjem od strane drţave, a ne kao do sada u cijelosti od ţupanija, gradova i općina, odnosno potrebna je redistribucija poreznih sredstava od drţavne razine prema ţupanijama, gradovima i općinama, te • povećanje koncesije prijevoznicima na najmanje pet godina (odnosno do sedam) kako bi iz sigurnosti za posao krenuli u nabavku kvalitetnijih prijevoznih sredstava. Smjernice Europske unije preporuĉaju drţavne stimulacije pri nabavci ekološki prihvatljivih vozila, koja 46 se pogone npr. plinom ili nekom verzijom hibridnih motora. PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŽUPANIJSKOG LINIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA • analiza ţupanijskih linija na podruĉju Zadarske ţupanije pokazala je poloţaj linija i ispunjenost putnicima tijekom dana • većina linija na kojima se odvija najveći promet putnika na autobusnim linijama postavljene su zrakasto prema centru ţupanije, Gradu Zadru, te Gradu Benkovcu i Gradu Biogradu, odnosno povezuju sjeveroistoĉne prostore zadarske ţupanije s priobaljem, • otoĉke linije i linije u zadarskom zaleĊu, u blizini priobalja, postavljene su dijelom i tangencijalno, odnosno povezuju prostore od sjeverozapada prema jugoistoku, • nema ţupanijskih linija koje povezuju sjeveroistoĉni bazen od Benkovca te nema ţupanijskih linija u cijelom istoĉnom prostoru od Graĉaca, • sve ţupanijske linije koje su u funkciji izravno ili s jednim presjedanjem povezuju Grad Zadar sa zaleĊem, dok su otoĉke linije povezane i pomorskim prijevozom (trajektima) prema kopnu, • postojeći smještaj (distribucija) linija u prostoru postavljena je, u većini, prema prometnoj potraţnji, te se povremeno (mijenjanjem voznih redova) prilagoĊava putnicima, • osim autobusnog kolodvora u Zadru, koji ima dobar poloţaj i pruţa kvalitetnu uslugu putnicima, ostali kolodvori u ţupaniji su zapušteni i potrebna im je temeljita obnova. 47 U nastavku su navedeni prijedlozi, temeljem napravljene analize, koji ukazuju na neke od potreba za promjenom ili dodavanjem novih linija, a svrstani su prema zahtjevima gradova i općina, te se preporuĉa njihovo razmatranje, u dogovoru s predstavnicima prijevozniĉkih tvrtki. • Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Benkovca; nedovoljan je broj linija prema nekim slabo razvijenim sredinama (npr. Bijelina ili MedviĊa) u kojem ţivi stanovništvo preteţno starije ţivotne dobi (v. demogafsku analizu), koje je zbog nedovoljnog broja linija ili nepostojanja autobusnih linija, prometno izolirano, odnosno nije povezano s Benkovcem i Obrovcem. Ukoliko nema financijskih mogućnosti općina i ţupanije, moguće je osnovati udrugu za carpooling, te uvesti barem jednu voţnju dnevno prema Benkovcu. TakoĊer, radi nefunkcioniranja autobusnog kolodvora u Benkovcu, potrebno je hitno naći model obnove kolodvora. Mogućnost financiranja postoji i preko Europskih fondova za ĉije financiranje je potrebno napraviti iscrpnu dokumentaciju za nadmetanje, radi dobivanja nepovratnih sredstava ili povoljnih kredita. • Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Obrovca, nedostatak je u povezanosti Obrovca s Benkovcem prema kojem gravitiraju ljudi koji rade na tom podruĉju. Predlaţe se detaljnije ispitiovanje od strane prijevoznika za poboljšanje ovih veza. . • Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Nina; potrebna je bolja povezanost Grada Nina sa središtem ţupanije odnosno Gradom Zadrom u kojem se nalaze sve srednje škole i sveuĉilište. Ţupanijska autobusna linija koja povezuje Grad Nin s Gradom Zadrom preko naselja Ninski Stanovi i Ţerave, prometujući ĉetiri puta dnevno, preko naselja Briševa i Murvice (prva linija prema Zadru je u 07,00 sati povratna u 08,30 sati) povećava vrijeme putovanja, te ĉesto uĉenici i studenti kasne na predavanja. TakoĊer, ne postoje posebne linije za srednjoškolce i studente te posebno onih koje bi zadovoljile druge potrebe (predsat, putovanje vezano za sport i sl.). • Prijedlog za gravitacijsku zonu Grada Paga; prijedlog je razmatranje uvoĊenja jedne ili dvije voţnje prema Zadru vozilima manjeg kapaciteta, odnosno do Raţanca, gdje bi bilo moguće doći do Zadra jednim presjedanjem. Postojeće linije imaju ispunjenost od 50%. TakoĊer, potrebno je izgraditi, barem u prvoj fazi, stajalište za autobuse, s natkrivenim prostorom za putnike. • Te prijedlozi za općine 48 PRIJEDLOZI RJEŠENJA LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA • linije školskih autobusa u Zadarskoj ţupaniji analizirane su pomoću dobivenih statistiĉkih podataka i analizom anketa dostavljenih od uprava osnovnih škola i općinskih tijela. • troškovi prijevoza uĉenika osnovnih škola financirani su od strane Zadarske ţupanije, te općina i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Svi uoĉeni nedostaci koji bi se mogli ukloniti (ispravnosti autobusa i sl.) prikazani su u analizi školskih linija. U nastavku se prikazuju prijedlozi poboljšanja organiziranosti postojećih školskih linija. PRIMJER Prijedlozi poboljšanja školskih linija za Općinu Kolan; Općinu Kolan ĉine tri naselja: Kolan, Mandre i Kolanjski Gajac. Vaţeći vozni red zahtijeva rano ustajanje djece (6:30), a nastava je niţim razredima pomaknuta na 7:30. Razlog vide u nedostatku jednog autobusa. Uoĉeni su i problemi s ĉestim kvarovima školskih autobusa. Nadalje, postoji problem u nedostatku autobusne veze (mini-bus) izmeĊu Kolana i Mandri za popodnevnu smjenu srednjoškolaca, te se postavlja i pitanje financiranja ove kombi veze koje plaća Općina Kolan, a rijeĉ je o srednjoškolskoj djeci na otoku. 49 MOGUĆNOST OBJEDINJAVANJA LINIJA ŢUPANIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA I LINIJA ŠKOLSKIH AUTOBUSA • analizom linija ţupanijskog prijevoza putnika i prijevoza školske djece, napravljen je prilog objedinjenih linija prijevoza putnika i uĉenika. Mogućnost za prijevozom uĉenika na postojećim linijama ţupanijskog prijevoza ispitana je u 28 zona prekrivanja. • naime, prema postojećem Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila kojima se prevoze djeca, u kojem su navedeni svi ureĊaji koje autobus mora posjedovati (ukljuĉujući sigurnosne pojaseve), gotovo da i nema autobusa u Hrvatskoj koji u cijelosti mogu zadovoljiti nabrojane uvjete. • takvi autobusi su iskljuĉivo novi (odnosno ne postoje polovni, do deset godina starosti na trţištu) i nabavna cijena je od 150.000 do 180.000 € (bez PDV-a), a prometuju u Gradu Zagrebu te na par lokacija u Hrvatskoj, gdje je i gospodarska situacija drugaĉija, ali su i djeca koncentrirana u takvim podruĉjima, za razliku od npr. Zadarskog zaleĊa gdje je velika disperzija prebivališta uĉenika. • stoga će proći još dosta vremena dok se u cijeloj Republici Hrvatskoj ne uvedu autobusi takve kvalitete, a sama brzina zamjene će ovisiti o gospodarskoj situaciji, moguĉnošću dobivanja povoljnijih kredita, duljini koncesije koju dobije prijevoznik te o drugim ĉimbenicima. 50 Slika 16. 51 Tablica 13. Primjer mogućnost objedinjavanja ţupanijskih i školskih linija Redni broj podruĉja presijecanja linija Ţupanijske linije Broj linije u upisniku i naziv prijevoznika Školske linije Vozni red koji se pribliţno podudara s rasporedom školskih linija Odlazna 51 - Antonio-tours (Gajac-Pag-ZD) 6:05 52 - Antonio-tours (Vlašići-Povljana-ZD) 6:00 Vozni red Prosjeĉna popunjenost autobusa Broj linije u upisniku,naziv prijevoznika te broj uĉenika koji putuju Dolazna NAPOMENA Naziv škole Odlazak u školu 22.1 - Antonio-tours (58) 6:40 22.2 - Antonio-tours (12) 6:50 Povra tak iz škole 45-50 % 22.3 - Antonio-tours (15) 14:00 12:00 22.4 - Antonio-tours (27) 2. - 98 - Antonio-tours (Vlašići-Povljana-PagGajac) - 74 – Liburnija d.o.o. (ZD-Starigrad-Krušĉica) 11:00, 14:30 - - 6:00, 12:15 OŠ Starigrad postoji mogućnost objedinjavanja linija na relaciji Starigrad – Mandalina i obrnuto, s obzirom na ispunjenost ţupanijske linije na toj karakteristiĉnoj relaciji nedostatak - dva razliĉita koncesionara ţupanijske i školske linije nedostatak - vremenski neusklaĊen vozni red ţupanijskih i školskih linija 12:15 1. 97 - Antonio-tours (ZD-Poljica-RaţanacGajac) OŠ Pag nemogućnost objedinjavanja linija ispunjenost autobusa je oko 2650% te nema dovoljno sjedećih mjesta za uĉenike osnovne škole linije br. 97 i 98 su sezonske te nisu uzete u razmatranje 26-36 % 22.5 - Antonio-tours (28) 13:45 22.6 - Antonio-tours (27) 17:40 22.7 - Antonio-tours (31) 13:45 22.8 - Antonio-tours (28) 13:10 - - 17.1 – Larus (21) 7:00 13:10 17.3 – Larus (10) 7:00 12:05 20-40 % 17.4 - Larus (3) 7:00 12:05 52 FINANCIRANJE PRIJEVOZA PUTNIKA • svakoga dana svjesni smo povećanja varijabilnih troškova, odnosno troškova koji nastaju uslijed povećanje cijene nafte i derivata koji su, zasada, energent koji se koristi za pokretanje gotovo svih prijevoznih sustava (izuzevši mali dio vozila koji se pokreću na alternativne naĉine). Upravo stoga, svakim danom i rastu stvarni troškovi u prijevozu, bilo da se radi o individualnom ili profesionalnom prijevozu ljudi i dobara. • kada se govori o javnom prijevozu putnika, obiĉno se podrazumijeva prijevoz putnika autobusima na cestovnoj mreţi, prijevozu putnika traĉniĉkim sustavima te prijevozu putnika vodnim i zraĉnim putevima. • u sustavu masovnog prijevoza putnika, posebice u gradovima, gotovo svugdje u svijetu javni prijevoz putnika je sufinanciran, kako bi se s prikladnom cijenom putnici odluĉili na favoriziranje javnog prijevoza na raĉun individualnog prijevoza. Sufinanciraju se i posebne vrste prijevoza (npr. prijevoz školske djece), dok su druge vrste prijevoza samofinancirajuće npr. ţupanijske linije autobusa itd. • meĊutim, najnovija kretanja u povećanju troškova prijevoza, nuţno će dovesti do većeg korištenja javnog gradskog i prigradskog prometa pa i onog meĊuţupanijskog i meĊunarodnog. Ovakve prognoze predstavljene su i u Bijeloj knjizi razvitka prometa koju je izradila radna skupina Europske unije. 53 FINANCIRANJE LINIJA PRIJEVOZA ŠKOLSKE DJECE • školske linije koje sluţe za prijevoz osnovnoškolske djece i djece prvoga razreda srednjih škola financirane su od ţupanije i dijelom od općina. Linije ţupanijskog autobusnog prijevoza, djeluju komercijalno, odnosno nakon dobivanja koncesije za odreĊenu liniju, prijevoznik nema pravo na subvencioniranje prijevoza. • prema dostupnim podacima, moţe se napraviti projekcija troškova prijevoza u slijedećih tri godine • u 2007. godini financiran je prijevoz osnovnoškolske djece i ĉetiri mjeseca prijevoza srednjoškolske djece prvih razreda (IX-XII) mjesec. • prema navedenim podacima, ukupna prosjeĉna cijena prijevoza u jedinici uĉenik/kilometar, na godišnjoj bazi od 228 dana prijevoza, iznosi 0,59 kn. Prema podacima iz tablice cijena varira od 0,14 do 2,29 kuna po uĉeniku za prevezeni kilometar, a ovisno o linijama prema navedenim školama (tablica 13.2). Tablica 14 Izdaci za prijevoz učenika u Zadarskoj ţupaniji te prognoza izdataka godina cijena prijevoza uĉenika osnovnih škola (mln kn) cijena prijevoz uĉenika srednjih škola (mln kn) ukupni izdaci za prijevoz uĉenika (mln kn) 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 8,92 9,96 9,96 9,96 9,96 (1r /40%/) 3,20 (1r) 6,40 (1r+2r) 9,60 (1r+2r+3r) 12,80 (1r+2r+3r+4r) 8,92 13,16 16,36 19,56 22,76 54 FINANCIRANJE LINIJA ŢUPANIJSKOG PRIJEVOZA PUTNIKA • • • • • • ţupanijski linijski prijevoz putnika sastoji se od pedesetak linija na kojima prometuju prijevoznici-koncesionari. Te linije se financiraju trţišnim putem prema raspoloţivim podacima i napravljenim istraţivanjima, mogu se uoĉiti neke linije, odnosno intervali voţnje na liniji koje su na granici rentabilnosti, odnosno nisu ekonomski isplative. Prijevoznici tada to kompenziraju s prihodima od isplativijih linija, te na taj naĉin pokrivaju razliku troškova. Subvencije za takve, slabo prihodovne i neisplative linije ne postoje na takvim linijama, posebice u zaleĊu, i otocima, a temeljem pokazatelja iz demografske analize, u bliţoj budućnosti će se trebati subvencionirati prijevoz na pojedinim linijama. Prema kretanju goriva ĉija je cijena sada veća od 125 US$ po barelu (159 l) i ĉija je tendencija daljnjeg rasta, u pravilu niti jedna prijevozniĉka tvrtka neće moći opstati bez financijske potpore drţave. Stoga, biti će potrebno stvoriti posebne izvore sredstava za tu namjenu, jer, iako drţava potiĉe ostanak stanovništva na pojedinim podruĉjima, za to ne postoje svi uvjeti, a jedan od tih uvjeta je i dostupan i pristupaĉan prijevoz iako nisu posebno istraţivane vikend linije, prema podacima iz susjednih ţupanija, prema unutrašnjosti, gdje ţivi preteţno starije stanovništvo, broj putnika se poveća samo vikendom prilikom istraţivanja uoĉeno je da su velike fluktuacije putnika na istim linijama pa se teško moţe predvidjeti broj putnika, radi upotrebe npr. kombija (8+1). Na takvim podruĉjima broj putnika po istim danima jako varira, pa se kombi vozila mogu ukljuĉiti samo na kraćim linijama gdje se, ako se ne pokupe svi putnici, to moţe amortizirati većim brojem obrta radi smanjenja troškova, prijevoznici još ne ukidaju linije, ali postoje tendencija smanjenja broja polazaka na liniji. Posebice na onima gdje se skupi malo putnika, a relacije su duge 55 ZAKLJUĈNO: • Studija prijevoza putnika u cestovnom prometu na području Zadarske ţupanije odgovorila je na postavljene ciljeve, odnosno zadatke • napravljena su iscrpna istraţivanja vezana uz ţupanijske linije prijevoza putnika te školske linije • prikupljena je ostala graĊa i napravljene su ankete i intervjui s predstavnicima gradova, općina i škola • dati su konkretni prijedlozi za pojedine linije odnosno istraţivana podruĉja • napravljena je baza podataka s podacima o ţupanijskim i školskim linijama u GIS okruţenju • predloţene su mjere djelovanja za nabrojane subjekte 56 CASE 2 MEZOSKOPSKA MODELIRANJA Koncepcija prometnog razvitka Grada Preloga Prezentacija KONCEPCIJA PROMETNOG RAZVITKA GRADA PRELOGA Zagreb, 2010. 1 1. UVOD 2. CILJEVI IZRADE KONCEPCIJE RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA PRELOGA 2.1. CILJEVI USPOSTAVE OPTIMALNE ORGANIZACIJE I FUNKCIJE PROMETNOG SUSTAVA 2.2. CILJEVI UČINKOVITOG UNUTARNJEG POVEZIVANJA TE POVEZIVANJA SA SUSJEDNIM GRADOVIMA I ŢUPANIJAMA (DRŢAVAMA) UZ RAZRJEŠAVANJE PROBLEMA TRANZITNOG PROMETA 2.3. CILJEVI USPOSTAVE OPTIMALNE SIGURNOSTI PROMETA I ZAŠTITE OKOLIŠA 3. DEFINIRANJE PROSTORNOG OBUHVATA 4. METODOLOŠKI PRISTUP 5. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 5.1. ANALIZA DOSADAŠNJEG RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA 5.2. ANALIZA POSTOJEĆEG PROMETA 5.3. PARKIRALIŠNE POVRŠINE 5.4. ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE U PROSTORNO-PLANSKOJ DOKUMENTACIJI 6. PRIJEDLOZI RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA 6.1. PRIJEDLOZI IZGRADNJE CESTOVNE INFRASTRUKTURE 6.2. PARKIRALIŠNE POVRŠINE 6.3. JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ 6.4. PRIJEDLOZI REGULACIJE I ORGANIZACIJE PROMETNIH TOKOVA U GRADSKOM SREDIŠTU 7. ETAPE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE 8. FINANCIRANJE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE 9. ZAKLJUĈAK 10. LITERATURA 2 UVOD • • • • • Gradsko poglavarstvo Grada Preloga povjerilo je izradu Koncepcije prometnog razvitka Grada Preloga Institutu prometa i veza iz Zagreba. Riječ koncepcija (koncept) iz latinskog jezika conceptio, naznačuje da se radi o glavnoj zamisli, odnosno o glavnim zamislima u izradbi temeljnih odrednica plana. Takav prometni plan izrađuje se kao jedan od planova, a podloga je u izradbi prostornih, odnosno generalnih planova gradova. Vedina suvremenih gradova kronično je opteredena zastojima u uličnom prometu, bukom, onečišdenim zrakom, nedostatkom mjesta za parkiranje, te konfliktom pješaka, biciklista i motornih vozila. S druge strane, javni gradski prijevoznici sve češde se susredu sa nezadovoljstvom u prijevoznoj usluzi te padom broja korisnika. Razlog za takvo stanje je osobni automobil, ne zbog toga što je on osnovni uzročnik problema, ved stoga što se njime, u neprihvatljivo velikoj mjeri, pokušava riješiti rast prometne potražnje u gradovima. Iako zbog svakodnevnih gužvi postaje u gradovima sve sporije prijevozno sredstvo, automobil je sve udobniji, sigurniji, suvremeniji, intenzivnije se troši i brže kupuje, te njegova atraktivnost, bez obzira na pratede probleme, neprekidno raste. Jedini razuman način za usklađivanje individualnih želja i kolektivne volje (koncepti koji su u osnovi kontradiktorni) jest osigurati usluge javnog gradskog prijevoza najviše mogude kvalitete i navesti veliki broj stanovnika da se odupru kušnji za korištenjem osobnog vozila i prihvate mogudnosti koje im nudi javni prijevoz. 3 • Grad Prelog jedan je od onih gradova u Hrvatskoj čiji prostorni, gospodarski, kulturni i društveni resursi daju temeljne naznake pozitivnog pristupa razvitku, • Očekivani brzi gospodarski razvoj Grada i realizacija planiranih poslovnih zona i drugih krupnih objekata, koji de generirati i privlačiti jake prometne tokove, nede se modi ostvariti ako ne dođe do unapređenja i dogradnje postojedeg prometnog sustava, prvenstveno gradske cestovne mreže kao i veze te mreže s postojedom cestovnom mrežom Republike Hrvatske, • Zadatak ove koncepcije razvitka prometa je da analizom postojedeg stanja prometne potražnje i prometne ponude svih vidova prometa koji se pojavljuju na gradskoj prometnoj mreži, te sagledavanjem bududih prometnih zahtjeva koje de generirati planirani razvojni projekti na području Grada Preloga, predloži optimalna rješenja organiziranosti, dogradnje i vođenja svih prometa, • U Studiji je definiran dugoročni koncept razvitka prometnog sustava i prometne politike Grada Preloga, a odabir redoslijeda i intenziteta realizacije po pojedinim programima biti de prepušten Gradskom poglavarstvu, • Studija se temelji na istraživanjima koja su u svrhu izrade predmetne Prometne studije provedena brojanjem prometa 6. kolovoza 2008. godine, na planskim dokumentima Grada, kao i ostalim prikupljenim podacima iz projekata i studija koje su napravljene na temu unapređenja cestovnog prometa za Grad Prelog posljednjih godina. • Važno je naglasiti kako je ova Prometna studija tek prvi korak u sustavnom rješavanju prometnih problema Grada. Njome je analizirano trenutno stanje, sintetizirani problemi i date smjernice za daljnje korake iz kojih treba proistedi niz programskih zadataka, projekata i njihova realizacija. • Dakle, ova Prometna studija je temeljni planski dokument na području razvoja prometnog sustava Grada Preloga iza kojega tek trebaju slijediti konkretni projektni zadaci i projekti te njihova realizacija, kako bi se u razumnom vremenu ostvarili zacrtani ciljevi. 4 CILJEVI IZRADBE STUDIJE RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA PRELOGA • • • • • temeljni cilj izrade Koncepcije prometnog razvitka Grada Preloga je u tome da svojim spoznajama, rješenjima i prijedlozima pomogne da promet u gradu bude sustavni, sukladni i učinkoviti dio njegovog ukupnog društvenog i gospodarskog razvitka. Da bi se ostvario ovaj cilj nužno je da razvitak prometa zadovolji sljedede temeljne postavke: da je razvoj prometa primjereni dio opdeg gospodarskog koncepta, u vremenu i u prostoru; da se prometni sustav razvija u fazama i etapama primjereno gospodarskom i društvenom razvitku kako pojedinih dijelova Grada tako i Županije, odnosno šire regije i Republike Hrvatske; da sigurnost prometa bude na onoj razini koju omogudava ukupni dostignuti društveni i gospodarski razvitak hrvatskog društva, što znači da bude na europskoj razini; da se u razvitku gradske prometne infrastrukture i voznih sredstava, te eksploatacije organizacije i funkcije troši što manje energije i sirovina sa što manje nepovoljnim utjecajem na okoliš kako bi se zadovoljili kriteriji primjerenog, dugoročno održivog razvitka. 5 DEFINIRANJE PROSTORNOG OBUHVATA Prostorni obuhvat ove Studije postavljen je po rubnim granicama jedinice lokalne samouprave – Grada Preloga. Predmetno područje određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj, uključivo izmjene i dopune istog Zakona (”Narodne novine” br. 10/97., 68/98., i 128/99.). Bududi su okolna naselja dobro povezana s Prelogom, vedi interes posveden je samom Gradu Prelogu. 6 Tablica 1. Broj stanovnika po naseljima u Gradu Prelogu GRAD 1991. 2001. Cirkovljan 945 819 Čehovec 744 725 Čukovec 328 318 Draškovec 718 676 Hemuševec 292 281 Oporovec 393 425 Otok 329 339 Prelog 4.274 4.287 UKUPNO 8.024 7.871 Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi Spol Prelog sv. m ž 4-7 1-3 razreda razreda Osnovna Ukupno Bez škole osnovne osnovne škola škole škole 6.426 3.156 3.270 44 15 29 333 102 231 1.010 356 654 1.734 701 1.033 Svega 2.930 1.825 1.105 Srednje škole Viša škola, Škole za Fakulteti, I.(VI.) zanimanje Škole za umjetničke stupanj (1-3) zanimanje akademije i Magisterij Doktorat Nepoznato godine i u trajanju Gimnazija fakulteta i sveučilišni stručni škole za kv od 4 i više studij studij i vkv godina radnike 1.994 810 126 164 174 8 29 1.445 331 49 65 72 6 14 549 479 77 99 102 2 15 7 METODOLOŠKI PRISTUP U izradi prometne studije Grada Preloga postoje tri, međusobno ovisne i složene metodološke cjeline, a to su: • metodološki pristup analizi postojedeg stanja (prometna analiza), • metodološki pristup analizi bududih trendova rasta prometa odnosno rasta prometne potražnje u srednjoročnom i dugoročnijem razdoblju (prometna prognoza), • metodološki pristup izradi onih rješenja vezanih za mogudnost prometnog sustava da u dinamičkoj međuovisnosti može zadovoljiti prometnu potražnju u vremenu i prostoru obuhvata (prometna terapija). Prometni sustav nije sam sebi cilj i svrha, ved on treba zadovoljiti, na racionalan način i sa što manje uloženih sredstava, današnje i budude potrebe za prijevozom ljudi i dobara uz optimalnu sigurnost i u prometu prihvatljivu zaštitu okoliša. Ulaganje u prometnu infrastrukturu jedan je od preduvjeta kontinuiranog i održivog rasta svake države, ali to ne znači da investiranje u prometnu infrastrukturu samo po sebi znači i razvitak. 8 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA • Prilikom analize postojedeg stanja prometnog sustava potrebno je podi od analize gospodarskog i demografskog stanja regije. U tom cilju dat je kratki pregled najznačajnijih resursa i planova Grada Preloga. • Gospodarstvo i školstvo inducira najvedi dio putovanja u samome gradu, • Prema viziji gospodarskog razvitka, Grad Prelog trebao bi biti mali EKO Grad s razvijenom infrastrukturom, jakim sustavom zaštite okoliša, tradicijom u sportu i razvijenim poduzetništvom u proizvodnji i turizmu. Grad s razvijenim identitetom u sportu i poduzetništvu prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu, odnosno mali grad bez megalomanskih pretenzija, više posveden uređenim stambenim i javnim gradskim prostorima i očuvanju kulturnih tradicija i dobrih društvenih odnosa. • Prema SWOT analizi, kojom se utvrđuju prednosti i nedostaci o kojima treba voditi računa pri utvrđivanju intervencija za ostvarivanje vizije Grada, • Činjenica je da je postojeda poduzetnička zona u potpunosti popunjena i da postoje interventne potrebe za proširenjem postojede i osnivanjem novih poduzetničkih zona. • Poduzetničkim zonama ostvaruju se maksimalni uvjeti za razvoj širokog spektra poduzetničkih aktivnosti i uvjeti da se stambeni prostori Grada oslobode poduzetničkih aktivnosti (radi očuvanja tih prostora za ugodniji boravak i stanovanje) i otvaraju šire mogudnosti privlačenja novih poduzetnika iz okruženja Grada Preloga. Stoga se postavlja zadatak uređenja prostora za poduzetničke aktivnosti koji de zadovoljiti dugoročnije potrebe. 9 Slika 1 Poduzetničke zone u Gradu Prelogu Postojedi cestovni prometni sustav na području Grada Preloga dio je cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je državna cesta D20 Varaždin (D2) – Nedelišde – Čakovec – Prelog – Donja Dubrava – Đelekovec – Drnje (D41). Na državnu cestu vezana je mreža županijskih prometnica koje prolaze prostorom Grada i to : • ŽC-2026 čvor Goričan (D3) – Goričan – Donji Kraljevec – Prelog – Otok (ŽC-2071); • ŽC-2071 Otok (ŽC-2033) – Hrženica; • ŽC-2038 Donji Kraljevec – Draškovec (D-20); • ŽC-2039 Draškovec (D-20) – Oporovec prometnica od Hemuševca do Goričana. Značajnije lokalne ceste su: •LC-20037 Orehovica (ŽC-2022) – Podbrest – Otok (ŽC-2033); •LC-20038 Prelog (D20) – cesta uz akumulaciju; L-20039 HE Dubrava – Donja Dubrava (D-20); •LC-20041 željeznički kolodvor Donji Mihaljevac – Čukovec – Donji Mihaljevac (D-20); •LC 20042 Čukovec (LC-20041) – D20. 10 Slika 2 Kategorizacija cesta Grada Preloga 11 ANALIZA POSTOJEĆEG PROMETA • Utvrđivanje prometnih tokova jedna je od najvažnijih informacija prilikom prometnog planiranja. Utvrđeni su smjerovi, intenzitet i struktura prometnih tokova u cijeloj gradskoj mreži. • Bududi je promet mjeren u vršnim i izvanvršnim satima, dobivena prometna slika je podloga za planiranje prometa u različitim uvjetima. • Vremenski intervali u kojima je brojan promet, izabrani su tako da predstavljaju egzemplar vršnog i izvanvršnog prometnog opteredenja tijekom tipičnog radnog dana, a nastali su prethodnim sondiranjem i prezentirani u sljededoj tablici: Tablica 3. Vremenski interval brojanja prometa 1) 07.30 – 08.30 h 2) 10.30 – 11.30 h 3) 15.00 – 16.00 h 4) 17.00 – 18.00 h 12 13 Rezultati obrade brojanja prometa • • • • • Izračunat je vršni sat, odnosno vršno satno opteredenje cestovne mreže Grada Preloga, koje prikazuje mjerodavno prometno opteredenje koje služi pri prognozi prometnih tokova. Tokovi su raspodijeljeni prema smjeru i upisan im je intenzitet (EJA). Ovakva distribucija je kasnije poslužila kao bazna slika za prijedloge rekonstrukcije križanja. Prosječni godišnji dnevni promet koji je dobiven na bazi brojanja prometa. PGDP se definira kao prosječan broj vozila koja dnevno (24h) prođu kroz promatrani presjek prometnice tijekom jedne godine u jednom smjeru za jednosmjerne prometnice ili u oba za dvosmjerne. Prema PGDP-u je vidljivo da je najopteredenija cestovna prometnica državna cesta D-20 (Čakovečka – Glavna - Kralja Zvonimira), koja se prostire u smjeru zapad-istok, čiji je intenzitet u rasponu 4.000–7.000 vozila, što prometnica ovog gabarita jedva podnosi. Zbog različitih smetnji (ulično parkiranje, tokovi pješaka, izlasci i ulasci vozila iz kolnih ulaza, manifestacije, bočne smetnje) jedno je od najizraženijih čvorova po intenzitetu vozila unutar grada je i raskrižje Glavne ulice - Franje Glada -Ludbreška koja je tek nešto slabijeg intenziteta s južnog privoza. Ostale cestovne prometnice Grada Preloga su srednjeg i slabijeg opteredenja u odnosu na državnu cestu D-20 koja se pruža gradskim ulicama od Čakovečke preko Glavne do ulice Kralja Zvonimira. Na osnovu podataka dobivenih iz vršnog satnog opteredenja i prosječnog godišnjeg dnevnog prometa mogu se napraviti prognoze odivijanja prometa u bududnosti za Grad Prelog. 14 Slika 4. Primjer: BROJAČKO MJESTO 1 RASKRIŢJE: GLAVNA – TRG SV. FLORIJANA – KONOPLIŠĆE BROJAĈKO MJESTO: LOKACIJA: SMJER: VRIJEME BROJANJA: 15:00- 16:00 sat smjer OA 8 4 5 8 25 25 LT 0 0 0 0 0 0 TT 0 0 0 0 0 0 27 28 BUS 0 0 0 0 0 0 TRA 0 1 1 0 2 3 sat smjer OA 7 8 5 9 29 29 LT 3 0 0 0 3 4,5 TT 0 1 2 0 3 6 35 40 BUS 0 0 0 0 0 0 TRA 0 0 0 0 0 0 sat 15'-int 0-15' 15'-30' 21 30'-45' 45'-60' ukupno EJA sveukupno vozila sveukupno EJA 10:30 - 11:30 15'-int 0-15' 15'-30' 21 30'-45' 45'-60' ukupno EJA sveukupno vozila sveukupno EJA 21 srijeda, 6. kolovoza 2008. 17:00 - 18:00 7:30 - 8:30 sat 1 Glavna - Sv. Florijana - Konoplišće smjer 15'-int 0-15' 15'-30' 21 30'-45' 45'-60' ukupno EJA sveukupno vozila sveukupno EJA OA 15 11 17 13 56 56 LT 2 1 0 2 5 7,5 TT 0 0 0 0 0 0 65 70 BUS 0 0 0 0 0 0 TRA 1 1 0 2 4 6 smjer OA 2 4 3 2 11 11 LT 0 0 1 0 1 1,5 TT 0 0 0 0 0 0 13 14 BUS 0 0 0 0 0 0 TRA 1 0 0 0 1 1,5 15'-int 0-15' 15'-30' 21 30'-45' 45'-60' ukupno EJA sveukupno vozila sveukupno EJA 15 Raskrižje: Glavna - Sv. Florijana - Konoplišće (BRM 1) 679 700 658 600 Broj vozila prikazan u EJA (ekvivalent jedinice automobila) 520 500 400 338 300 200 100 0 7:30 - 8:30 10:30 - 11:30 15:00- 16:00 17:00 - 18:00 Vremenski interval brojanja prometa PGDP: 8821 Slika 5. Satna distribucija prometnih tokova 16 17 18 19 Tablica 4 Broj prometnih nesreća prema mjestu i vremenskom intervalu nastanka nesreće Grad Prelog za razdoblje 01.01.2003. – 01.01.2004. ukupno nesreća 40 sa poginulim osobama sa ozlijeđenim osobama 1 8 smrtno stradalih na mjestu teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 1 4 sa materijalnom štetom 31 7 6 01.01.2004. – 01.01.2005. 31 teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 0 1 01.01.2005. – 01.01.2006. 31 5 1 11 smrt do 30 dana teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 1 25 6 19 8 14 01.01.2006. – 01.01.2007. 35 teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 0 7 2 01.01.2007. – 01.01.2008. 30 21 9 12 smrt do 30 dana smrt pri prijevozu 1 1 teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 2 16 12 10 01.01.2008. – 01.10.2008. 23 0 teţe lakše ozlijeĎenih ozlijeĎenih 5 13 6 20 Analiza postojedeg stanja parkirališta U Gradu Prelogu postoji osam lokacija parkirališta pod naplatom. Uz osam naplatnih automata korisnici parkiranje mogu platiti preko mobilnog telefona, kupnjom karte u trgovinama ili kupnjom mjesečne, odnosno godišnje karte. Koncesionar sustava naplate parkirališta je gradsko komunalno poduzede „Pre-kom“ iz Preloga. Ukupni kapacitet parkirališnih mjesta pod naplatom je 308, a od toga je 20 mjesta za invalide. Tablica 5. Lokacije parkirališta pod naplatom PARKIRALIŠTE ZONA VRIJEME VRIJEME NAČIN CIJENA PARKIRANJA NAPLATE PLAĆANJA automat, max. 2 sata 7-15/7-13 3 kn/sat Glavna 26, kod crkve I Glavna 1-27 I max. 2 sata I max. 2 sata automat, 3 kn/sat m-parking 7-15/7-13 m-parking 3 kn/sat I max. 2 sata 7-15/7-13 m-parking 3 kn/sat Glavna 46-59 Trg Slobode / kod Ide Trg K. Tomislava/ Trţnica Srednja škola Prelog m-parking 7-15/7-13 II neograničeno 7-15/7-13 II neograničeno 7-15/7-13 Ambulanta Prelog II neograničeno 7-15/7-13 Dvorište Grada Preloga II neograničeno 7-15/7-13 N. Tesle III neograničeno 7-15/7-13 automat, 3 kn/sat m-parking 6 kn/dan 3 kn/sat m-parking 6 kn/dan 3 kn/sat m-parking 6 kn/dan automat, 3 kn/sat m-parking 6 kn/dan 2 kn/sat m-parking 6 kn/dan 21 ANALIZA PROMETNE INFRASTRUKTURE U PROSTORNO – PLANSKOJ DOKUMENTACIJI Analiza prometne infrastrukture u prostorno-planskoj dokumentaciji obuhvada analizu postojedih dokumenata koji se odnose na izgrađenu i planiranu cestovnu infrastrukturu, a to su: • Prostorni plan uređenja Grada Preloga • Prijedlozi razvitka cestovne mreže na području Međimurske županije • Detaljni planovi uređenja zona Grada Preloga • Ostali dostupni planovi • • • • • • • • Detaljni plan uređenja proširenja industrijske zone istok u Prelogu Detaljni plan uređenja dijela centra u Prelogu – istok Detaljni plan uređenja stambene zone iza groblja u Cirkovljanu Detaljni plan uređenja gospodarske zone sjever u Prelogu Detaljni plan uređenja gospodarsko – stambene zone Draškovec - Hemuševec Detaljni plan uređenja dijela naselja jug u Prelogu Detaljni plan uređenja stambene zone u Draškovcu Detaljni plan uređenja stambene zone u Otoku - zapad 22 PRIJEDLOZI RAZVITKA PROMETNOG SUSTAVA GRADA • • • izgradnja Zapadne obilaznice Grada Preloga A-B-C; izgradnja ove obilaznice nužna je radi rasteredenja grada od teškog teretnog (tranzitnog prometa) koji prolazi centrom grada. Trasa ove obilaznice čvora podudara se s trasom iz PPUG-a Preloga, izgradnja Sjeverne obilaznice Grada Preloga C-D-E-F-G; trasa je djelomično definirana PPUGom od D-E. Prema napravljenoj analizi prometnih tokova vidljivo je sadašnje opteredenje prometom na D-20 u središtu Preloga koje iznosi gotovo 7.000 vozila na dan. Gotovo 2/3 prometa koji se odvija kroz Grad je tranzitnog karaktera. Bez izgradnje sjeverne obilaznice Grada taj bi promet bio udvostručen do 2028. godine. Sjeverna obilaznica zatvara poluprsten sa Zapadnom obilaznicom i spaja se na Istočnu obilaznicu. Ukoliko se u bududnosti pokaže potreba za izgradnjom obilaznice Cirkovljana, ovu obilaznicu je mogude produljiti od čvora F. Na prilozima su prikazani i oblici čvorova u razini, koji su planirani za ove obilaznice. izgradnja Istočne obilaznice Grada Preloga, G-H-I-J-K-L; trasa ove prometnice u koridoru je s trasom PPUG-a u dijelu I-J-K. Bududi je izrađen i detaljni plan uređenja industrijske zone istok, predložena obilaznica spaja predviđene trase prometnica. Modernizacijom Južne obilaznice Grada (A-N-M-L-K) zatvara se vanjski prometni prsten Grada. 23 25 • Poboljšanje i izgradnja cestovnih veza unutar samog Grada Preloga; izgradnja novih cestovnih veza predviđena je temeljem postojede planske dokumentacije i proširena je u cilju poboljšanja odvijanja unutarnjeg prometa u Gradu. • Izgradnja unutarnjeg cestovnog prstena Preloga otežana je radi izgrađenosti na koridorima na kojima bi prometnice mogle tvoriti unutarnji krug. Ovaj unutarnji prometni prsten potreban je radi ostvarivanja strategije bududeg zatvaranja centra Grada za promet. • Naravno, za ostvarenje ove strategije potrebna je potpuna izgrađenost vanjskog prometnog prstena te omoguden kružni tok prometa oko samog centra izgradnjom predloženih prometnica. Radi lakšeg odvijanja prometa predviđeni su i neki drugi spojevi izvan samog centra Grada. • Krajnji cilj izgradnje ove infrastrukture u planskom razdoblju do 2028. godine je vođenje tranzitnog prometa izvan središta Grada, uspostava jednosmjernog kretanja prometa u središtu grada, a time se dobiva i mogudnost proširenja uličnog parkiranja. • Središte Grada se može potpuno ili djelomično zatvoriti. Potpuno zatvaranje središta Grada na postojedoj državnoj cesti D-20 podrazumijeva dobru prometnu ponudu za kretanje vozila u središtu Grada, dok se djelomično zatvaranje grada može ostvarivati samo za vrijeme manifestacija ili uvođenjem sustava Space Sharinga. 26 Iz analize je vidljivo, da zasad nema potrebe za povedanjem broja parkirališnih mjesta pod naplatom, kao ni za izgradnju vedih parkirališnih površina. Novom regulacijom i organizacijom prometa u Prelogu, pogotovo uvođenjem jednosmjernih ulica u prometnu mrežu, postoji mogudnost i proširenja parkirališnih površina pod naplatom ili bez naplate, ovisno o potrebi. O tome treba odlučivati Gradsko poglavarstvo temeljem postojedeg stanja. Ukoliko bi se u praksi pokazalo da bi parkirališta bila prekapacitirana bilo bi mogude izmijeniti cijene na slijedede načine: • povedanjem cijena linearno • progresivnim povedanjem cijena za dulja parkiranja. U gradu Prelogu se javni prijevoz putnika ograničava na prigradski te međugradski promet sa središtem županije, Čakovcem. U središtu Preloga odnosno u zoni regulacije i organizacije prometnih tokova obuhvadenoj Studijom autobusna stajališta nalaze se samo na Glavnoj ulici. Za potrebe kretanja lokalnog stanovništva mogude je uvesti bike-sharing sustav iznajmljivanja bicikala ili car-sharing. Također, mogude je, nakon izgradnje obilaznica Grada i zatvaranja središnjeg dijela Grada napraviti i novi manji autobusni kolodvor, u sjevernom dijelu Grada, na spojnoj cesti s Donjim Kraljevcem, kroz koji prolazi magistralna željeznička pruga. Manji gradovi ove vrste prakticiraju i uvođenje jedne kružne gradske linije minibusa, koji dnevno obavi 10-20 kružnih vožnji spajajudi najvažnije dijelove grada sa centrom. 27 PRIJEDLOZI REGULACIJE I ORGANIZACIJE PROMETNIH TOKOVA U GRADSKOM SREDIŠTU • Za postupno uvođenje nove regulacije prometa u Prelogu potrebno je, u prvome redu, izgraditi sve obilaznice. To je nužan uvjet, kao i izgradnja unutarnjeg prstena u gradu. • Tada se može pristupiti i uvođenju jednosmjernog kretanja prometa, u cilju smanjenja suvišnog presijecanja prometa i dobivanja prostora koje se može prenamijeniti i za ulično parkiranje. Glavna ulica – Franje Glada – Ludbreška ulica Kako je raspelo praktično u sredini raskrižja Glavne i Ludbreške ulice, vrlo malo je moguće učiniti na rekonstrukciji ovoga raskrižja, ukoliko se ono ne premjesti. Potrebno je smanjiti radijuse koji su u postojećem stanju preveliki, te na taj način kanalizirati sav promet i „natjerati“ vozače koji prilaze po Ludbreškoj da stanu na raskrižju, propuste glavni smjer i onda se uključe. Na raskrižju Glavne i ulice Franje Glada, također je potrebno smanjiti radijuse kako bi se temeljem toga smirio promet koji ulazi u raskrižje sa sporedne ulice. Mogućaja je i poželjna semaforizacija raskrižja. Glavna – Sajmišna Jedno od središnjih raskrižja u Prelogu ujedno je i jedna od „crnih točaka“ ovoga Grada. Stoga je potrebna rekonstrukcija ovog raskrižja i to smanjivanjem postojećih radijusa, kao i fizičkim odvajanjem tokova pješačkim otocima tamo gdje je to moguće. Također, potrebno je i razmisliti o postavljanju semafora kao regulatora prometa. Trg Svetog Florijana Prometnice koje okružuju Trg Svetog Florijana, Glavna ulica, Kralja Zvonimira i Kalmana Mesarića, potrebno je urediti na sljedeći način kako bi se postigla veća propusnost mreže i sigurnost prometa. Za promet je potrebno zatvoriti dio Trga koji spaja Glavnu ulicu i Kalmana Mesarića. Dio Trga koji je u postojećem stanju jednosmjeran pretvara se u dvosmjernu ulicu. Glavna ulica Moguće je napraviti odn. semaforizirati Glavnu ulicu s Ludbreškom, Sajmišnom I Trgom sv. Florijana te napraviti koordinaciju za zeleni val od 40-50 km/h. Ne preporuča se izgradnja kružnih raskrižja na samoj Glavnoj cesti u središtu grada. Takva rješenja su poželjnja nakon izgradnje 28 obilaznica I uvođenja SHARE SPACE sustava u centru. 29 Prijedlog "Shared space" koncepta u Gradu Prelogu "Shared space" je europski projekt kao dio "IIIB-North Sea" programa. Cilj projekta je razvoj novih pravila i ideja u pristupu planiranju integriranih zona višenamjenskog karaktera u kojima su čovjek, i njegov okoliš stavljeni u prvi plan. Ova filozofija na bazi sedam pilot projekata provedena je u najrazvijenijim europskim zemljama poput Nizozemske, Belgije, Francuske, Danske, Njemačke i Velike Britanije. U viziji "Shared space" potrebno je stvoriti više prostora za ljudska bida, za dobrobit pojedinaca i opstanak našeg demokratskog ustava. To je mogude ostvariti kroz: • javni prostor (u fizičkom smislu) koji nudi mogudnosti za razvoj slobodnih i odgovornih građana koji se bave jedni drugima i svojom okolinom. • nove strategije koje pružaju mogudnost građanima da daju svoj doprinos u vezi njihove prostorne okoline i kvalitete istih. Uvjet za promjenu je da se prvenstvo za planiranje javnog prostora, koji je sada pod kontrolom inženjera, preda sociolozima i znanstvenicima kojima je čovjek na prvom mjestu. Unutar koncepta "Shared space" prostoru se pristupa sa stajališta zajednice. Postoje područja u kojem se ljudi susredu, koja predstavljaju "dnevni boravak" modernog urbanog grada, gdje se nešto odvija, poduzima, gdje se ljudi opuštaju i gdje se upoznaju sa javnim životom i okolišem. Javni prostori omoguduju da vidimo ono o čemu ljudi pričaju, mjesto na kojem se prezentiraju, kako sebe tako i prostor koji zauzimaju. 30 Slika 6. Prikaz uvođenja potpune zabrane kretanja motornih vozila u centru, odnosno povremenog (radi javnih događanja) ili uvođenje sustava Share Space u Gradu Prelogu Slika 6.3 Primjeri uvođenja sustava Share Space (i) 32 ETAPE RAZVITKA PROMETNE INFRASTRUKTURE PROMETNICA DIONICA 1. 2. A-B Zapadna obilaznica DULJINA (km) TIP ČVORA 3. 4. Izgradnja vanjskog prometnog prstena 0,49 A – T raskrižje u razini B – četverokrako raskrižje u razini C – kružno raskrižje u razini 1,48 B-C C-D D-E E-F Sjeverna obilaznica 0,62 0,75 1,24 0,85 C – kružno raskrižje u razini D – T raskrižje u razini E – kružno raskrižje u razini F – kružno raskrižje u razini G – kružno raskrižje u razini H – T raskrižje u razini ETAPA 5. I 2008. do 2012. I-II* 2008. do 2018. F-G G-H H-I I-J Istočna obilaznica 0,33 0,66 0,25 0,71 G – kružno raskrižje u razini H – T raskrižje u razini I – četverokrako raskrižje u razini J – T raskrižje u razini K - T raskrižje u razini J-K Južna obilaznica A-N N-M M-L L-K A – T raskrižje u razini N – T raskrižje u razini M – T raskrižje u razini L – T raskrižje u razini K - T raskrižje u razini II-III* 2008. do 2023. IV Izgradnja unutarnjih prometnica Unutargradske ceste* 7-8-9 10-11-12 14-15-16 1-2-3, 4 13, 17, 18,19 Napomena: a izgradnja trokrakih i četverotračnih raskrižja u razini te mini-kružnih prema posebnim kriterijima b c 5-6 d * Etape u izgradnji dionica između čvorova ovise i o realizaciji izgradnje cestovne infrastrukture poslovnih i stambenih zona 34 ZAKLJUČAK • • • • • • Koncepcija prometnog razvitka Grada Preloga izrađena je od strane Instituta prometa i veza iz Zagreba, za potrebe prometnog planiranja i dugoročne prometne vizije Grada Preloga. Naime, postoji mnogo prostorno-planske dokumentacije Grada, međutim nije postojao cjeloviti prometni projekt koji bi povezao postojedi prometni sustav i planove koji su doneseni te oni koji su u izradi u takvu cjelinu koji bi predstavljao smjernice za budude prometno planiranje Grada. Pri izradi ove Studije, proučena je sva projektna dokumentacija te svi dostupni dokumenti koji su vezani za promet, kako cestovni tako i za ostale vidove prometa. Radi lakše analize cestovne infrastrukture napravljen je georeferencirani video zapis prometnica Grada Preloga. Takav zapis omoguduje da se pomodu programa OptaGIS, na jednostavan način pregledava situacija prometnica te svi vidljivi elementi tijekom izrade analize prometnog sustava. Nadalje, obavljeno je i brojanje prometa, po strukturi i intenzitetu na ključnim mjestima u Gradu. Za brojanje prometa korišteni su educirani brojači prometa te automatski brojači prometa. Cjelokupna slika prometnih opteredenja prikazana je u Knjizi II brojanja prometa za Grad Prelog. 35 • • • • • • Temeljem analize prometnih tokova napravljena je prognoza prometa za slijededih dvadeset godina. Scenarij je napravljen u kontekstu “testa bez projekta”, odnosno napravljene su slike prometnog opteredenja Grada Preloga za 2018. i 2028. godinu u slučaju kada se ne bi napravile nove ceste odnosno obilaznice Grada. Za poboljšanje odvijanja prometa u Gradu i povedanje sigurnosti prometa, napravljen je plan razvitka prometne infrastrukture, uzimajudi u obzir postojede prostorne planove i planove detaljnog uređenja. U tu svhu predložena je izgradnja novih cesta i to po prioritetima. Predviđena je izgradnja zapadne, sjeverne i istočne obilaznice grada, po etapama, te izgradnja odnosno povezivanje cesta u unutargradskom prometnom prstenu. Izgradnjom navedenih cesta, biti de mogude zatvoriti (djelomično ili u potpunosti) dio središta grada za motorni prometa, kako bi grad imao pješačku zonu u svom središtu, te kvalitetne prometne komunikacije na potezu istok-zapad i sjever-jug. Dati su i detalji novih regulacija prometa u određenim područjima grada te preporuke za sanaciju opasnih raskrižja. Prema predloženim etapama i prioritetima izgradnje nove cestovne infrastrukture i idejnim izmjenama regulacije i organizacije prometnih tokova potrebno je pristupiti izradi glavnih izvedbenih projekata. 36 CASE 3 MIKROSKOPSKA MODELIRANJA Simulacija odvijanja prometa na raskriţju u razini Teorija prometnog toka služi kao osnova za izradbu modela prometnog sustava – raskrižja. Model raskrižja, koji će se prikazati, analiziran je u laboratorijskim uvjetima, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjili neželjeni utjecaji na model, povećala vjerodostojnost usporedbe rezultata dobivenih simulacijama različitih varijacija modela, te povećala fleksibilnost modela na ispitivanja njegovih različitih stanja. Model je izrađen i analiziran uz pomoć simulacijskog paketa Synchro Studio tvrtke Trafficware, koji predstavlja verificirani i validirani simulacijski alat što ga je preporučila za izradbu cestovnih prometnih modela Federal Highway Administration (FHWA), kao krovna institucija referentna za sva pitanja cestovnog prometa u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovna karakteristika toga simulacijskog alata je mogućnost simuliranja (analize) svakog od simulacijskih modela na istovjetan način, odnosno izvođenje modela s različitim prometno-tehnološkim elementima uz uvijek isti redoslijed pojavljivanja vozila u modelu. Takav način analiziranja prometnog sustava omogućuje dobivanje kvalitetnih rezultata, pogodnih za međusobno uspoređivanje, nužno potrebnih za izvođenje zaključaka. Punjenje modela entitetima sastoji se od triju intervala u ukupnom trajanju od 60 minuta: 1. začetni interval 2. vršni interval 3. interval s uobičajenim volumenom. Začetni interval jednak je najduljem vremenu putovanja koje je potrebno vozilu kako bi se pojavilo u modelu, te potom napustilo model, ili najviše tri minute. U tom intervalu dolazi do početnog punjenja modela vozilima za vrijeme kojega se ne prikupljaju informacije o stanju modela, zbog čega se njegovo vrijeme ne pribraja ukupnom vremenu simulacije modela. Volumen vozila koji se pojavljuje jednak je unesenom volumenu vozila za svaki prometni trak po svakome prilazu. Namjena tog intervala je stvaranje stabilnoga prometnog toka u modelu. Vršni interval traje petnaest minuta. Za to vrijeme se vrijednosti volumena za pojedine trakove na svim prilazima množe s faktorom vršnoga sata (0,92). Namjena tog intervala je vjerodostojno modeliranje nastajanja efekta petnaestominutnoga vršnog intervala unutar vršnoga sata. Interval s uobičajenim volumenom traje 45 minuta. Za to vrijeme se vrijednosti volumena na svim prilazima određuju na način da se vrijednost volumena vozila za vrijeme petnaestominutnog intervala oduzme od ukupne vrijednosti volumena za sve prometne trakove na svim prilazima. Taj korak je potreban kako bi u konačnici ukupan broj vozila koji se pojavljuju u modelu s modeliranim petnaestominutnim vršnim intervalom bila jednaka ukupnom broja vozila unesenih prilikom određivanja osnovnih značajki modela. Namjena tog intervala je modeliranje vremena potrebnog za pražnjenje repova čekanja nastalih za vrijeme petnaestominutnoga vršnog intervala. Osnovni model raskriţja Osnovni model raskrižja korišten za izvođenje laboratorijskih ispitivanja grafički je prikazan slikom 1. Sastoji se od četiriju prometno-tehnoloških istovjetnih prilaza – istočni (WB), zapadni (EB), sjeverni (SB) i južni (NB), svaki s po jednim odvojenim trakom za vozila koja skreću lijevo i desno, te dva traka za vozila koja se kreću ravno. U svrhu dobivanja što točnijih vrijednosti osnovnih cestovnih prometnih veličina, bez ikakvih dodatnih utjecaja, kao i složenosti modela, u osnovnome modelu, ako niti u izvedenim modelima, nisu opisani pješački tokovi. Na tim modelima prikupljani su podaci za sve trakove na svim prilazima, međutim kao referentni prilaz uz pomoć kojega se kvantificiraju dobiveni rezultati, odnosno razina promjena s obzirom na promjenu prometno-tehnoloških uvjeta, određen je zapadni (EB) prilaz. Slika 1 Osnovni model raskrižja Izabrana prometno-tehnološka svojstva osnovnog modela omogućuju izvođenje različitih ispitivanja, odnosno određivanje utjecaja promjena trajanja ciklusa, geometrije raskrižja, te načina upravljanja semaforskim uređajima na propusnu moć raskrižja. Osnovne vrijednosti prometnog toka i semaforizacije raskrižja koje opisuju osnovni i izvedene modele raskrižja nalaze se u tablicama 1 i 2. Tablica 1 Osnovni pojmovi prometnog toka koji opisuju osnovni model raskrižja Osnovne vrijednosti prometnog toka Najveća dopuštena brzina kretanja vozila na prilazima Zasićen prometni tok (po svakom prometnom traku) 1 50 km/h 1.900 voz/h Širina prometnog traka 3,5 m Faktor vršnoga sata 0,92 Udio teretnih vozila u prometnom volumenu 2% 1 Prema HCM smjernicama Tablica 2 Osnovni pojmovi semaforizacije raskrižja koji opisuju osnovni model raskrižja Osnovne vrijednosti semaforizacije raskrižja Minimalno trajanje zelenog svjetla 4s Trajanje ţutog svjetla 3,5 s Trajanje sve-crveno svjetla 0,5 s Veličine i njihove vrijednosti ključne za izvođene potrebnih zaključaka, koje će biti praćene i tablično prikazane u laboratorijskom ispitivanju modela su sljedeće: stupanj zasićenja - v/c izgubljeno vrijeme - LT stupanj iskorištenja - ICU stupanj iskorištenja - LOS ukupno vrijeme čekanja (h) vrijeme čekanja/vozilo (s) ukupan broj zaustavljanja prijeđena udaljenost (km) vrijeme putovanja (h) prosječna brzina kretanja (km/h) potrošnja goriva (l) emisija HC (g) emisija CO (g) emisija NOx (g) najveća duljina repa čekanja (m) prosječna duljina repa čekanja (m). Osim promjene vrijednosti navedenih veličina, danih u tabličnom prikazu, veličine stupanja zasićenja (v/c) i izgubljenog vremena (LT), prikazane su i grafički. Grafički prikaz temelji se na apsolutnoj promjeni vrijednosti ciklusa s obzirom na početni ciklus (C=40 sekundi pri dvofaznom načinu rada, odnosno C=80 sekundi pri četverofaznom načinu rada), te na relativnu promjenu vrijednosti navedenih veličina između dvaju slijednih ciklusa. Analize su ograničene samo na ispitivanje međusobne povezanosti vrijednosti prve dvije navedene veličine – stupnja zasićenja raskrižja (v/c) i izgubljenog vremena (LT). Navedene veličine izabrane su i prema načelu gdje vrijednost stupnja zasićenja raskrižja (v/c) predstavlja relevantnu vrijednost u procesu optimizacije odvijanja prometa na semaforiziranom raskrižju sa stajališta cestovnih prometnih inženjera. S druge strane vrijednost izgubljenog vremena predstavlja vrijednost koju izravno doživljavaju i sudionici cestovnog prometnog sustava kroz vrijeme trajanja putovanja od njihovog polazišta do odredišta. Zbog toga su navedene dvije veličine u doktorskoj disertaciji klasificirane kao primarne veličine koje opisuju odvijanje prometnog toka na semaforiziranom raskrižju. Premda su navedene i druge relevantne veličine koje opisuju odvijanje prometa na semaforiziranom raskrižju kao što su npr. ukupno vrijeme čekanja, broj zaustavljanja vozila, prijeđena udaljenost, prosječna brzina kretanja vozila, potrošnja goriva, emisija ispušnih plinova i sl. one su u nastavku doktorske disertacije samo brojčano prikazane u odgovarajućim tablicama, ali ne i analizirane jer su promjene njihovih vrijednosti izravno povezane sa promjenama vrijednosti primarnih dvaju veličina – stupnja zasićenja raskrižja (v/c) i izgubljenog vremena (LT). Zbog toga su navedene veličine u doktorskoj disertaciji klasificirane kao sekundarne veličine koje opisuju odvijanje prometnog toka na semaforiziranom raskrižju.
© Copyright 2024 Paperzz