GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 1 PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS POD KRINKOM „DEMOKRATSKE PROCEDURE“ Razbaštinjenje i nas i budućih generacija Neshvatljiv je ovaj Prijedlog Zakona o strateškim i investicijskim projektima Republike Hrvatske od prvog do posljednjeg slova, od prve do posljednje riječi, od prve do posljednje točke, jer izigrava tekovine Domovinskog rata i poništava slobodarstvo, neovisnost, suverenost i samostalnost, temelje na kojima se, i zbog kojih, ginulo za Hrvatsku Državu Povodom otvaranja javne rasprave o „Pr- kamenjara, šume i poljoprivrednog zemlijedlogu zakona o strateškim investicijskim jišta naknadno prenamijenjenog u građprojektima Republike Hrvatske“ ( koji se evinsko. Dok se na jugu, mirnim mogao zvati na hrvatskom i prijedlogom demokratskim putom pokušava spriječiti Zakona Republike Hrvatske o ulagačkim ili ublažiti rezultate dovođenja pred svršepothvatima najviše razine), koja je otvore- ni čin prodaje cijelog platoa-zaravni Srđa, na u trajanju od samo, jedan jedini, tjedan dana (uobičajeno je mjesec), kako bi se svelo na najmanju moguću mjeru vrijeme za proučavanje i davanje primjedbi svima koji su za to zainteresirani. Dakako primjedbe na propisanim obrascima su omogućene uglavnom samo onima, koji se služe računalom povezanim mrežom. U ime Vlade RH predlagatelj Ministarstvo gospodarstva donošenje Zakona traži od Sabora žurni postupak, što je ovako obrazloženo: „Odredbom članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora predviđena je mogućnost donošenja Zakona po hitnom postupku, ukoliko to, između ostalog, zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili otklanjanje većih poremećaja u gospodarstvu.“ Cijeli prijedlog se može pronaći na: http:/ Ilustracija: Fotografija ne predstavlja reklamu za /mingo.hr/default.aspx?id=3675. Peticija koju je u 3 dana potpisalo preko Portal Oko niti nekakvo tzv. teoretsko zavjerenič3.000 građana na: http://www.change.org/pe- ko-masonsko oko, već se radi o cijevi u kojoj se vidi titions/potpi%C5%A1ite-peticiju-jeste-li-protiv- odraz vode na dnu, a nalazi se iznad izvorišta Omble nedaleko poznatog Golubovog kamena, pa se rasprodaje-imovine-prostora-i-prirodnih-resursa- može pretpostaviti da je to početak eksploatacije rh?utm_source=share_petition&utm_medium vode za takozvani projekt „Dubrovnik Heights“ =url_share&utm_campaign=url_share_after_sign (takozvanih „dubrovačkih“ visova) na Ivanici u BiH. Sukladno navedenom i ponukan mo- Valjda će vode za potrebe Dubrovnika ovim biti još gućim posljedicama na poduhvate Srđ i više? u ovoj „našoj“, „lijepoj“, „razvojnoj“ bajci. Ombla poslao sam primjedbu Predlagatelju, kao prilog raspravi: Odlučio sam pojavljuje se prijedlog Zakona, koji ukolise uključiti u ovu javnu raspravu i obratiti ko bude usvojen, sav trud i svu volju Vladi Republike Hrvatske, kako se pod građana Dubrovnika, koji su ujedno i krinkom „demokratske procedure“ ne bi stanovnici Hrvatske, poništava. dozvolilo razbaštinjenje nas i budućih gen- Nezamislivo je da se pod izlikom investieracija, kako bi se spriječilo sječenje grane ranja u Hrvatsku provodi rasprodaja jedinog preostalog supstituta, zemlje a i vode, na kojoj svi skupa sjedimo. Neshvatljiv je ovaj Prijedlog Zakona o te zapasuje more. strateškim i investicijskim projektima Re- Negdje tamo u početku listopada 1991. publike Hrvatske od prvog do posljedn- godine nakon općeg napada na područje jeg slova, od prve do posljednje riječi, od Dubrovnika jedne noći između Dubrovniprve do posljednje točke, jer izigrava tek- ka i ostatka Hrvatske na crti bojišnice osovine Domovinskog rata i poništava slo- talo je 27 duša, hrvatskih gardista sa kojibodarstvo, neovisnost, suverenost i samo- ma su kucala mnogobrojna srca, ali očistalnost, temelje na kojima se, i zbog kojih, to, puno je bilo onih sposobnih, koji nisu ginulo za Hrvatsku Državu. Trenutno se u imali hrabrosti stati pred mnogostruko Dubrovniku vode javne rasprave, prava jačeg neprijatelja. Mukom, znojem, krvlbitka za očuvanje hrvatskog teritorija-zem- ju, velikim trudom i odricanjem od usta lje od kriminalno obavljene rasprodaje narod je podržao obranu i potom osamo2 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. staljivanje Hrvatske. Danas nakon više od 20 godina događa se ono što se ni u snu ne može zamisliti. Donosi se Zakon po kojemu se tu obranjenu zemlju za čiji svaki kamen se žrtvovalo otvoreno nastoji rasprodati pod izlikom „investicija“. Možda smo, kao ratom pogođena zemlja, i jesmo, osiromašeni i bačeni u kreditno dužničko ropstvo ali zar se ne može donijeti, ako već mora, i uz potpuno razvidno objašnjenje, i provedenu široku demokratsku proceduru, Zakon po kojemu će se moći prepustiti zemlja u najam, koncesiju investitorima na 30, 50, 99 godina a po tom vratiti Hrvatskoj Državi ili vlasnicima zemlje, građanima, stanovnicima Hrvatske. U takvom slučaju mogla bi se stvoriti vjera i povjerenje u dobra namjere Vlasti i možda bi umjesto ovakvog priloga raspravi čitali pismo potpore, no očito takvo pismo, nakon ovoga, teško da ćete dobiti. Da ne duljim i skratim, jer se nemam namjere očitovati pojedinačno o člancima Zakona, recimo da sam u strategijskom smislu (dakako da nisam sam). Protiv. Dovoljno je reći da ga ne podržavam. Ujedno, dao sam vam svoje mišljenje i prijedlog za razmišljanje a vi kako hoćete. Svakako, nadam se da demokratska prava promišljanja i djelovanja, kao i iskonska prava čovjeka na samoobranu u ovoj Državi ili EU-ropskoj, kojoj ste prepustili dio suvereniteta, građanima Republike Hrvatske ovakvim načinom žurne procedure, kao primjerom mogućeg pravila, u budućnosti neće biti oduzimana niti oduzeta. Dubrovnik, 19. siječnja 2013. Marko Mujan, mag.pol. PS Osvrćući se općenito (potpuno nevezano za moje primjedbe) stanoviti ljubitelj humora pod pseudonimom Malik Tintilinić našalio se bajkovito do gole kože, na slijedeći način, valjda prelasku, da se i ja našalim, u feudalizam: „Ovdje je problem korumpiranost državnih institucija i takozvanih političkih elita koji podvodeći sebe podvode i sve nas krupnom kapitalu. Da budem grublji, slikovitiji i jasniji, te naše takozvane strukture i elite se ponašaju, kao kakva islužena madame (mama san), koja je dugogodišnjom praksom toliko ispekla zanat da je zahvaljujući umijeću i poznanstvima otvorila svoj ekskluzivni, luksuzni bordel samo za biranu klijentelu koja pati od debelih lisnica i erektivne disfunkcije. Ali ništa zato mama san garantira lijek. Podvodeći mlado nevino meso za njihove najodvratnije perverzije i sve to zagarantirano diskretno umotano u grimiznom satenu. Ne dozvolimo da budemo naivno mlado meso za nečije perverzije. Protjerajmo mamu san i njezin bordel! Spasimo našu mladost i budućnost naše unučadi !“ Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva. SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA ODRŽIVI ILI NEODRŽIVI RAZVOJ U nas se turistički blebeće već pedesetak godina A meni su - nakon pedeset godina apartmanizacijske prakse ala Jure i Luce, prodavanja turističkih teoretskih magluština ala Pave i Veljko, novinarskih prdoklačenja ala Ružica i Jurica, politikantskog populizma ala Matko i Teo, ekoloških žveukanja ala Jadranka i Đuro, urbanističko-arhitektonskih kompleksaških njorketanja ala Marija i Dinko - ovi Frenkeli, Brinari i engleske gospođe sve draži, dobrodošliji i spasonosniji Suvišni ministar suvišnog ministarstva (vidi PS!) dao je suvišni intervjuić suvišnoj novinarčici jedne od naših suvišnih (svako)dnevnih žutoserina u kojemu je ispred svoga „jedinoga uspješnoga“ ministarstva u Vladi Republike Hrvatske, jasno dao do znanja da je dušom i srcem za golf u Dubrovniku, pa i na Srđu, jer golf jest turizam (golf = turizam), ali onih, po pretpostavci nakaznih i antiturističkih, čak dvije stotine vila su nekretninski biznis, kojemu je golf samo paravan i koji s ministrovom apoteozom turizma nema nikakve veze, jer, kako se novinarka Ružica uvodno izrazila, „odudara od osnovnih postavki održivog turističkog razvoja“ (Taj intervju je resavski precizno pronio naš uvaženi gospar Lukša Lucianović u svojoj turističkoj kolumni u prošlom broju Glasa Garda, dakako ne iznoseći svoj stav, što ja tumačim njegovim potpunim slaganjem s tezama koje raspačava). Ministar je decidiran da Dubrovniku svakako treba kvalitetan golfski teren, i to ne jedan, nego više njih, jer „novim (kao da ih već imamo nekoliko! - opaska moja) terenima za golf dobilo bi se na podizanju kvalitete destinacije, njezinu repozicioniranju, proširenju sezone i …“bla…, bla…bla, kako se u nas turistički blebeće već pedesetak godina. Oni, tj. On i njegovo Ministarstvo su u projekt golfa na Srđu uključeni od početka sa svojim predstavnikom u povjerenstvu za zaštitu okoliša, i, ako već lokalni politikanti usuglase prostornu dokumentaciju s tih nesretnih 200-tinjak vila, onda će oni u Ministarstvu, nemajući kud, podržati i takav, u turističkom smislu unakažen, projekt. Ali, bezuvjetno će inzistirati na slijedećoj dinamici gradnje: prvo hoteli, pa golf-tereni, pa tek na kraju te viletine. Pitajući se zbog čega baš prvo hoteli, jedino što mi pada na pamet je da oni posluže za smještaj radnika koji budu gradili igrališta… Ove dubokoumne misli jedva je dočekao notorni Jurica Pavičić, kolumnistička beleca u dotičnoj tiskovini i pasionirani borac za očuvanje kulturne i krajobrazne baštine, naročito dubrovačke, u zadnje vrijeme srcu mu posebice prirasle. Pa je bez krzmanja uskliknuo: „Ostojić razotkrio žderače prostora“!, likujući da je time s najneprikosnovenijega mjesta definitivno presuđeno: „Srđ nije turistički, nego antituristički projekt, da će njime Dubrovnik dobiti samo gomilu vikendica (dakle, ljepše dizajnirani Žaborić i Grebašticu), jedan pregolem, cementni kruzer s kojeg će se auti i smeće spuštati dnevno onom istom uskom cesticom preko Bosanke i Brgata u grad.“ U svom kolumnističkom samozadovoljavajućem orgazmu ne libi se ni šovinističkih odnosno ksenofobnih poruka: „Pritom se čak ne može govoriti ni o povratku na staro, jer u staro su doba Žaborić i Grebašticu apartmanizirali Jure i Luce, domaći ljudi koji su nagrdili obalu, ali je taj novac barem ostao u zajednici, njim se kupio kruh, verdura i odojak, školovalo djecu, uvećavalo ljudski kapital. Sada, imat ćete cimer fraj iz kojeg će Jure i Luce biti isključeni, cimer fraj u aranžmanu Frenkela i Brinara u kojem će jedna engleska gospođa drugoj iznajmljivati vikendicu u time shareu, a nama će ostati komunalna i infrastrukturna kolateralna šteta.“ Dakle, Jure, Luce ili npr. Ljubo (Ćesić Rojs) su naši ljudi koji po definiciji, samo zbog toga što su naši, bez obzira što činili ili jamili, uvećavaju naš „ljudski kapital“; a svi Frenkeli, Brinari i sve engleske i ostale ne-naše gospođe su, argumento a contrario, ne-ljudi, monstrumi umreženi u nezasitnu međunarodnu prostornožderačku subverzivnu organizaciju koja se namečila podrovati odnosno umanjiti baš naš ljudski kapital. A meni su - nakon pedeset godina apartmanizacijske prakse ala Jure i Luce, prodavanja turističkih teoretskih magluština ala Pave i Veljko, novinarskih prdoklačenja ala Ružica i Jurica, politikantskog populizma ala Matko i Teo, ekoloških žveukanja ala Jadranka i Đuro, urbanističko-arhitektonskih kompleksaških njorketanja ala Marija i Dinko - ovi Frenkeli, Brinari i engleske gospođe sve draži, dobrodošliji i spasonosniji. Darko Kaciga, Dubrovčanin PS Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime. DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE Rešetke Na Ilijinoj glavici, u blizini trafike, neposredno uz kontejnere za smeće, izgrađen je odvod za vodu s rešetkama. I sve je to u redu, posebno u prigodi jačih oborina, ali je pitanje što će velika daska ispod rešetaka? Ne vjerujem da je zaboravljena, ali… razlog ne znam, no pretpostavljam kakve sve posljedice može prouzročiti začepljenje… Zdravko Trojanović Trojo Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi se ne vraćaju. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 3 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / RASKRINKAJMO IZDAJICE, PREVIŠE IH JE (2) Tko su to izdajnici i koga to treba raskrinkati? Ne ulazeći u neka autoričina razmišljanja s kojima se i ja slažem (čisto iz tehničkih razloga), nazivati nekoga, danas u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, IZDAJNIKOM, podsjeća me na vremena kada su se izdajnicima nazivali svi oni koji nisu mislili kao onaj glavni („Tko ne glasa za druga Tita, smatramo ga za bandita“) Ponekad, moram priznati da sam stoga nemaran, pročitam vaš cijenjeni list. Ovaj put do mene je došao GLAS GRADA, br. 409 od 18. siječnja 2013.g. Odmah na početku, a na stranici 4. izvjesna gospođa ili gospođica, svejedno, Terezija (Teica) Margaretić, piše tekst, koji nosi naslov: „RASKRINKAJMO IZDAJICE, PREVIŠE IH JE“. Taj naslov naveo me na želju da do kraja pročitam što to, i koga to citirana autorica, tako grubo naziva i blati. Slijede podnaslovi, koji negiraju jedan drugoga, a onda opet velikim slovima (kao da viče) autorica piše „NE DOZVOLIMO, DA OVAJ NAŠ GRAD PADNE U RUKE TUĐINA“. Ne znam je li autorica bila u službi neke od političkih struktura (vjerujem da nije), pa je baš u ovo predizborno vrijeme željela nekoga „raskrinkati, kao izdajnika, jer ih je previše“. Ne ulazeći u neka njena razmišljanja s kojima se i ja slažem (čisto iz tehničkih razloga), nazivati nekoga, danas u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj IZDAJNIKOM, podsjeća me na vremena kada su se izdajnicima nazivali svi oni koji nisu mislili kao onaj glavni („Tko ne glasa za druga Tita, smatramo ga za bandita“). Vrlo dobro se sjećam tih vremena i na svu sreću, nisam ih ni razumio, pa mi nisu ni smetali, sve do moje punoljetnosti i početka razmišljanja svojom glavom. U tekstu autorice opet se spominju izdajnici, ali ovaj put se valjda oni nalaze u saborskim zastupnicima koji su donijeli Zakone ovakve kakve imamo. Ja ne mislim da su naši saborski zastupnici izdajnici i da ih treba raskrinkati, jer sam ih i ja i autorica citiranog članka, i veliki broj građana koji žive u ovoj zemlji, birao. Naravno, radi se o onom famoznom pamfletu „Srđ je naš“. Pa naravno da je naš. Nikada 4 ga nama nitko neće ni uzeti, jer su za taj naš Srđ, kao i za cijelu nam Hrvatsku, dali živote mnogi mladi i stari ljudi, u želji da imamo ovo što imamo. Nije potrebno upotrebljavati teške riječi, jer postoji želja slobodnih ljudi u slobodnoj zemlji, da rade i grade u zemlji gdje im se to isplati i gdje im to Zakoni omogućuju. Dubrovnik je grad (namjerno pišem „grad“malim slovom, jer mislim na cijeli Dubrovnik i sva ona naselja koja mu povijesno pripadaju, ne postoji od jučer. Od njegovog postanka, pa do danas u njemu su živjeli, usudim se reći, milioni ljudi, sa jako puno različitih mišljenja. Dubrovnik nije grad „GOSPARA“, nego i GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. sirotinje, sa njegove periferije i okolnih naselja. Mijenjao se i mijenja se svakodnevno. To je neminovan prirodni proces, koji nije moguće zaustaviti. To je evolucija. Netko hoće graditi na platou Srđa. Pa neka gradi. Kako to Dubrovnik može izgubiti svoj duh(tu autorica citira gospara Benića) i nestati, ako se uredi plato Srđa onako kako su to vlasnici (legalni vlasnici tih građevinskih parcela) zamislili. Dubrovnik nije od vazda niti će postojati do kraja svijeta. Mijenja se kao što se mijenjaju i Zagreb i Split i Osijek i Koprivnica i svi ostali manji i veći gradovi naše zemlje. Što to hoće autorica? Ne vjerujem (a ko zna), da bi ona zabranila da u Dubrovniku žive i sa sobom donose svoje običaje i svoje navike, svi oni koji to hoće i koji mu žele dobro, kao i državi Hrvatskoj. U Domovinskom ratu grad Dubrovnik, branili su mnogi ljudi koji u njemu nikada nisu živjeli. Pa zar im sada zabraniti da dođu i da žive ovdje u gradu Gundulića, Držića, Boškovića, Luka Paljetka , Masle, Dulčića ili Pulitike, Sorkočevića ili Luke Ciganovića. Nikada na to nećemo pristati, jer ovo je NAŠ grad, slobodan i sretan što u njemu mogu živjeti svi oni koji vole njegovu povijest i sadašnjost. A gradnja na Srđu je previše bezvrijedna, da bi se stoga nekoga nazvalo IZDAJNIKOM. To niti je domoljubno, niti je normalno. Autorica spominje neke geologe i hidro-geologe, koji se boje da bi izgradnja na Srđu mogla izmijeniti podzemne tokove vode koju imamo. Ni to nije točno, jer sva atmosferska i podzemna voda sa platoa Srđa, nema nikakve veze sa bogatstvom izvorskih voda koju nam je Bog dao. Na koncu iz kakve se to apatije mi sada moramo probuditi, kako kaže autorica, i da dignemo svoj glas, jer smo prevareni. Pa zar autorica nije bila suglasna da od jednoumne, neprirodne tvorevine, sa društveno-političkim sistemom, koji nam nije bio sklon napravimo državu po svojoj mjeri. Možda bi ona opet pravila revolucije i da ginemo, jer eto netko hoće da na svojoj zemlji gradi ono što mu nitko nije zabranio. Gluposti. Naravno da su kroz povijest narodi nastajali i nestajali „Što će biti s nama“, piše autorica? Štovana Terezija, točno je da su kroz povijest narodi nastajali i nestajali. „…Bez pomoći višnjeg s nebi, svijet je stvarnost svijem bjeguća. Satiru se sama u sebi silna carstva i moguća…“Ovako su pisali dubrovački velikani, jer su znali da ništa nije vječno osim Boga. Pročitajte samo Vojnovićevu Dubrovačku trilogiju, pa će te vidjeti kako države nastaju, cvjetaju i nestaju. Hvala Bogu, nadam se da se gospođa ili gospođica Margaretić malo zanijela, pa joj opraštam, jer izgleda nije znala što govori. Jozo Marčinko, L. Beritića 15, Dubrovnik / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA BEZ PUNO BUKE I BRUKE Državu su pretvorili u čaršiju Kako netko može imati veliku kuću u starome Gradu Dubrovniku, a jesti u pučkoj kuhinji, i ko to odlučuje? Kako je moguće da netko ima veliku stranu mirovinu, a jede u pučkoj kuhinji? Prijedlog kako riješiti tri krucijalna proble- dame, da se otvore ustanove odnosno sve doprinose, a postojeću zgradu bi iznama a to je pitanje zdravstvenog i spolnog agencije, da ne kažem javne kuće jer se jmio ili prodao, jer njeno održavanje u odgoja, energetike i pučke kuhinje. Prvo ljudi jeze na taj naziv. Osobe koje žele da Gradu Dubrovniku je skupo. Moj prijatelj idemo riješiti pitanje zdravstvenog odgo- se bave najstarijim zanatom osigurajmo kaže da bi još uposlio par inžinjera smjer ja između Ministarstva zdravlja i Crkve. im zdravstveno, mirovinsko i plaću i da se visoka struja, i na taj način poboljšao rad Prvo trebamo odabrati dva susjedna oto- smanji broj spolno prenosivih bolesti. HEP-a, i smanjio broj funkcionera i činovnika; na jednome će biti predstavnici od Neki zdravstveni i spolni odgoj povezuju ka. gospodina ministra Jovanovića, a na s homoseksualcima, a u novinama sam Treće pitanje u svezi Pučke kuhinje u drugom otoku predstavnici Grozda. Tu ih našla jedan podatak, da država godišnje Gružu. Jedne subote su me sreli neki pozostavimo jednu godinu pa ćemo vidjeti homoseksualnoj udruzi daje 3 milijuna nanici u Gružu i pitali me dva pitanja u rezultate jednih i drugih. Bez puno buke i kuna, od nas poreznih obveznika i plus svezi Pučke kuhinje. Prvo je pitanje bilo bruke, bolje rečeno: tresla se brda a rodio kune da bi se osigurala smotra homosek- kako netko može imati veliku kuću u se miš. sualaca. Pošto država daje 3 milijuna kuna starome Gradu Dubrovniku, a jesti u Ja sam osoba koja tražim konkretne re- za gore navedenu udrugu, zašto gospodo pučkoj kuhinji, i ko to odlučuje? Odgovozultate, a ne prazne priče; što je ko kome ne napišemo dopis Vladi Hrvatskoj da se rila sam im da se obrate Gradu Dubrovnirekao, cijelu državu su pretvorili u čaršiju, taj novac iskoristiti za pravu stvar ,npr. prvi ku i Centru za socijalnu skrb. Drugo pia to nije dobro. Moj bivši tehničar je imao milijun kuna za učenike i studente lošijeg tanje kako osoba može imati veliku stranu jednu dobru uzrečicu „Dite materi“, i time imovinskog stanja, drugi milijun kuna mirovinu, a jesti u pučkoj kuhinji? je sve rekao, za pametna čovika dosta. uložiti u kadrove koji nam hitno trebaju za Isti odgovor sam dala kao i za prvo pitanPitanje adolescenata (14-19 god.) koji se razvoj gospodarstva, treći milijun kuna za je. Pučanstvo samo kuka na vlast Repubbave eskortom, i odraslih osoba od (19- elementarne nepogode kao što su: like Hrvatske, ali nema snage javno 30.g.) koji se isto bave eskortom, jer os- poplave (uređivanje nasipa uz rijeku itd) i priznati ni sebi i drugima da su oni odabobe iznad 30 god. su stare za eskort. potresi. Ako država izdvaja još 1 milijun rali tu vlast. Što se tiče adolescenata to neka riješi kuna za osiguranje smotre homoseksua- Svake četiri godine glasujete za HDZ ili Ministarstvo zdravlja, a što se tiče ovih star- laca, onda pola milijuna kuna dati policiji SDP, i dobro znamo da se te dvije stranke ijih to neka riješi Vlada Republike Hrvatske. pa neka oni odluče u što će uložiti, a pola naizmjenično mijenjaju. Eskort bi mi stariji preveli u riječ prostituci- milijuna kuna za homoseksualnu udrugu. Znam da ću uraditi buru s ovim mojim ju, koji je najstariji posao na ovom svijetu, Drugo pitanje - HEP. Moj prijatelj iz Župe člankom, čak sam se povukla iz političke čak datira iz starog vijeka. Eskort dame u dubrovačke ovako je rekao: Zamislite dok- stranke jer sam shvatila da je svim predHrvatskoj služe za relaksaciju novo torice, hidrocentrala u Platu, a upravna sjednicima stranaka najvažnije prodavati pečenih biznismena, koji su bez kapi znoja zgrada u Dubrovniku, to Nijemac ne bi maglu i doći do funkcije saborskog zasdošli do bogatstva, a to smo svi odgovor- dopustio, on bi napravio novu Upravnu tupnika, čija je mjesečna plaća par ni. Pa imam prijedlog za odrasle eskort zgradu u Platu i Župi dubrovačkoj plaćao liječničkih plaća. Katica Šarac, dr.med. POJAVA MOGUĆEG NEOJUGOSLAVENSTVA KOD HRVATSKIH POLITIČARA S kojim motivom se Zoran Milanović poklonio Srbima u Beogradu? Suradnja i dobri odnosi gdje su tijekovi kapitala i radne snage neumoljivi je razumno, ali skidanje gaća Srbima što je kulminiralo sramotnim posjetom predsjednika vlade RH Zorana Milanovića Srbiji više je nego skandalozno. Umjesto državničkog posjeta, crvenog tepiha, intoniranja državnih himni, doživjeli smo sramotno podilaženje agresoru na Republiku Hrvatsku. Dok je predsjednik vlade Srbije Ivica Dačić na reveru imao zastavu Srbije, Zoran Milanović nije imao nikakvog hrvatskog obilježja. Dok hrvatska nacionalna manjina u Srbiji nema nikakva ustavna prava, niti svog zastupnika u Skupštini Srbije, srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj je najprivilegiranija nacionalna manjina u svijetu na koju se troše enormne svote novca hrvatskih poreznih obveznika. Umjesto politike reciprociteta, kao i bivše vlade, tako i današnja vlada jednostavno Srbima podilazi i skidaju gaće što upućuje na pojavu mogućeg neojugoslavenstva kod hrvatskih političara. I upravo taj posjet dolazi kad je ministrica vanjskih poslova RH Vesna Pusić najavila moguće odustajanje od tužbe protiv Srbije zbog agresije na Hrvatsku, davanja Registra hrvatskih branitelja i Srbima na uvid, uvođenja dvojezičnosti (ćirilički Vukovar) u najveći simbol stradanja hrvatskog naroda u Domovinskom ratu – Vukovar, uvođenja internetskog verbalnog delikta, napada ministara u vladi RH na katoličku crkvu zbog uvođenja globalizacijskog antihrvatskog zdravstvenog odgoja, u vrijeme bombaških terorističkih aktivnosti u Zagrebu, nespremnosti Srbije da prizna agresiju na Hrvatsku, kada Srbi od Haškog suda traže reviziju presude hrvatskim generalima, kada Srpska akademija znanosti svojata Ivana Gundulića i Marina Držića, a još je svježa izjava predsjednika države da se u postupku državnog razgraničenja neće svađati sa Srbima oko jednog malog otočića na Dunavu gdje bi Šarengradsku i Vukovarsku adu prepustili Srbiji. Posjet koji je trebao obilježiti nove odnose sa Srbijom sa pozicije hrvatskih državnih i nacionalnih interesa je čisti promašaj, i sa pravom se pitamo s kojim motivom se Zoran Milanović poklonio Srbima u Beogradu. Pero Grkeš, predsjednik Županijskog vijeća HČSP-a DN županije GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 5 PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PRIOPĆENJE ZA MEDIJE INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ, ZELENA AKCIJA Postoje mnogi prikriveni troškovi za građane Dubrovnika Golf RESORT na platou Srđa je nekretninski projekt bez cjelovite analize troškova i koristi projekta - poručuju stručnjaci Instituta za turizam i Instituta Ivo Pilar Ovih dana smo sa svih strana u medijima bombardirani pričom o golf RESORTU na Srđu kao velikom investicijskom projektu koji će napuniti gradsku i državnu blagajnu i donijeti zapošljavanje. Zbog tih se razloga u drugi plan stavljaju utjecaj na okoliš i prirodu te činjenica da će gotovo cijeli Srđ biti u vlasništvu jedne privatne tvrtke, zauvijek nedostupan građanima Dubrovnika. Stoga smo zamolili relevantne stručnjake iz instituta Ivo Pilar, Instituta za turizam i sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da analiziraju i daju mišljenje o studiji: “Utjecaj projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika”, koju je izradila tvrtka Effect d.o.o iz Dubrovnika za tvrtku Golf razvoj. Dr. sc. Ivo Kunst, iz Instituta za turizam, je u recenziji studije naveo slijedeće: “...točnost velike vecěine izračuna u razmatranoj studiji je samo orijentacijskog karaktera, a što je posljedica činjenice da se oni uvelike temelje na nizu subjektivnih procjena autora studije (primjerice, prodajne cijene, broj zaposlenih i njihova primanja, očekivana iskorištenost smještajnih objekata, pretpostavljeni prihod kompleksa u godini tržišne normalizacije, vrijednost ugrađenih domacěih proizvoda i usluga i slično), pri čemu ‘izračun’ turističkog multiplikatora valja shvacěati samo na hipotetskoj razini, posebno valja ukazati na činjenicu da metodološki pristup mjerenja utjecaja projekta na lokalnu ekonomiju izrazito jednodimenzionalan te pogoduje potrebama investitora.”. Institut za turizam je mišljenja da je sadržaj studije povijesni anakronizam koji nikako nije primjeren dostignutoj razini društvenoekonomskog i političkog razvoja Hrvatske. Samim tim, metodološki pristup autora predmetne studije valja zamijeniti boljim, a što podrazumijeva izradu cjelovite analize troškova i koristi projekta (cost benefit analysis) prema uobičajenoj međunarodnoj metodologiji. Istodobno u studiji se posve zaboravlja (prešucěuje) bitna činjenica da se projekt, ponajviše u želji da se osigura maksimalni povrat na investiciju privatnoj poduzetničkoj grupaciji, u velikoj mjeri oglušuje na velik broj (direktivnih) županijskih prostorno-planskih odrednica. “U takvim uvjetima, ulazak u realizaciju projekta, bez njegove prethodne prilagodbe kako važecěim (županijskim) prostorno-planskim odrednicama, tako i interesima relevantnih razvojnih dionika na lokalnoj razini, ukazivala bi na činjenicu da bogati pojedinci mogu u Hrvatskoj činiti što hocěe, čime bi Hrvatska i njeno zakonodavstvo implicite poprimile bitne značajke tzv. ‘banana država’.”, navodi dr.sc. Ivo Kunst. Dr.sc. Saša Poljanec-Borić sa Instituta Ivo Pilar navodi sljedeće: “Studija polazi od pretpostavke da je projekt „Golf park Dubrovnik“ zapravo „koncept najbolje uporabe“ na lokaciji platoa Srđa za vrijednosni lanac turističke ponude u Dubrovniku u cjelini. U tom smislu u predmetnoj studiji manjka uvid u dokumentacijska uporišta koja ekonomski i razvojno opravdavaju tu polaznu pretpostavku. Takva dokumentacijska uporišta mogu biti: „Glavni plan razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije“ i Analiza troškova i koristi (CostBenefit Analysis) projekta Golf park Dubrovnik. Bez spomenutih dokumentacijskih uporišta, predmetna studija ima arbitrarni institucionalni položaj te ne predstavlja obvezujući dokument. Nadalje, Studija ne može nadomjestiti „Analizu troškova i koristi projekta“ jer niti strukturom niti sadržajem ne odgovara uobičajenom formatu tog dokumenta. Naime, analiza troškova i koristi pojedinog projekta tipično, u jasno definiranoj strukturi obaveznih elemenata analize, donosi diskontiranu financijsku sliku troškova i koristi za svaku pojedinu godinu vremenskog horizonta projekta, uzimajući u obzir jasno definiran opseg dionika promatranog projekta. mARKETIN T: 020 358 980 F: 020 311 992 6 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. Iz analize planiranih troškova od ukupno 6.5 milijardi kuna, samo će pet posto biti uloženo u igralište za golf, dok se čak 61% posto planira uložiti u građevinske objekte od čega vile čine čak 33%. Sadržaji namijenjeni za šport i rekreaciju građana iznose 1% projekta jednako kao i komunalni doprinos. Dr. sc. Vladimir Cvijanović sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom dopisu stručnom savjetodavnom povjerenstvu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš za projekt golf RESORTA na Srđu navodi da je “dokument „Utjecaj projekta “Golf park Dubrovnik” na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika“, koji predstavlja službenu studiju na kojoj se temelji strategija Dubrovnika prema ovom projektu netočan, nedostatan i navodi na krivi zaključak da je projekt o kojemu je riječ opravdan.”. Dr. Cvijanović navodi kako studija nije napravljena prema pravilima financijske struke, u njoj sadržane tvrdnje su u kontradikciji jedna sa drugom te zaključuje: “Javni interes grada Dubrovnika odnosno njegovih građanki i građana stoga se ne može temeljiti na ovakvom dokumentu. Smatram da bi svaka drugačija odluka od odbacivanja ove tzv. „studije“ bila suprotna javnom interesu kako grada Dubrovnika, tako i Republike Hrvatske.” Osim ovih konkretnih podatak zabrinjavaju i činjenice da predstavnici Golf-razvoja u javnosti spominju i veće iznose od navedenih u studiji, te iznose sasvim nerealne brojke o zapošljavanju, a postavlja se pitanje i je li investitor uopće likvidan s obzirom na podizanje kredita od 675 milijuna kuna (90 milijuna eura) u 2011. godini. Stoga ne čudi da dotični inzistiraju na gradnji nekretnina umjesto na golfu i što se u prvoj fazi projekta planira izgraditi 39 vila na obodu Srđa s pogledom na Grad i samo mali golf od devet rupa, vjerojatno da bi se ostvarilo financiranje daljnjih faza projekta. Povrh toga, postoje mnogi prikriveni troškovi za građane Dubrovnika, jer infrastruktura izvan područja projekta (poput trafostanice i pristupnih cesta) nisu uračunati u troškove, a i komunalna naknada će se vraćati investitoru kao sufinanciranje projekta. ”, - izjavio je Đuro Capor u ime Inicijative Srđ je naš. Đuro Capor, Srđ je naš, dr.sc. Ivo Kunst, Insititut za turizam, dr.sc. Vladimir Cvijanović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu [email protected] / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE – PODRUŽNICA DUBROVNIK Kvaliteta društva se ogleda u odnosu prema nemoćnima Sindikat umirovljenika inicira HITNO uvođenje socijalnih potpora za starije od 65 godina kao jednu od početnih mjera u borbi protiv siromaštva. Sindikat umirovljenika Hrvatske inicira HITNO uvođenje tzv. stalnih potpora za osobe starije od 65 godina, a koje ne primaju mirovine ni po kojoj osnovi. Popis stanovništva i analiza pokazala je poraznu statistiku: u Hrvatskoj živi 120.000 osoba , starijih od 65 godina, a koje ne primaju mirovinu. Istovremeno, broj onih koji u ovoj kategoriji stanovništva redovito primaju socijalnu pomoć je minoran, stoga su nove potpore za osobe starije od 65 godina neophodne. Riječ je o novom socijalnom pravu koje bi se financiralo iz proračuna i ne bi se trebalo brkati s pojmom „mirovina“, pošto je pravo na mirovinu kao redovno primanje, temeljeno na uplatama mirovinskog doprinosa tijekom radnog vijeka. Nova vrsta socijalnih potpora izravna je mjera u sprečavanju bijede starije populacije, koja je najranjivija skupina kada govorimo o riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U situaciji duboke ekonomske krize, koja dominira hrvatskom svakodnevnicom već 5 godina, može se olako reći da nema dovoljno novca za ove, početne mjere, za borbu protiv siromaštva, diskriminacije i socijalne isključivosti, ali kriza ne amnestira vladu i nadležno ministarstvo od obveze sprečavanja bijede. Kada se radi o starijoj populaciji, Ministarstvo socijalne politike i mladih, nije pokazalo potreban senzibilitet prema starijoj populaciji. Napominjemo to stoga što je jasno da nisu u puno boljoj situaciji ni umirovljenici koji su zaradili svoje mirovine. Primjerice, najniža mirovina stečena radom za 15 godina staža iznosi oko 850 kuna, dok više od polovice svih umirovljenika ima primanja manja od 2.000 kn mjesečno. Svi navedeni iznosi nedostatni su za bilo kakvo dostojno preživljavanje. Stoga je većina umirovljenika u kategoriji onih kojima je potrebna socijalna pomoć. Osim što je neophodno povećati uvjet staža za mirovine stečene radom na 20 godina, te uvesti minimalnu mirovinu koja osigurava osnovno preživljavanje, potrebno je pronaći dodatna sredstva za socijalno najugroženije. Jer kvaliteta društva se ogleda u odnosu prema nemoćnima, a to populacija iznad 65 godina sigurno jest. Potrebne uštede vlada i ministarstvo može pronaći na brojnim mjestima, agencijama, službama i projektima koji bespotrebno i neumjereno rasipaju proračunski novac. Predlaže se i mjera izjednačavanja subvencija za državne i privatne domove umirovljenika. Cijena smještaja u državnim domovima iznosi oko 2.500 kn, dok se u privatnim penje do 6.000 kn. Ukoliko bi se subvencija za obje vrste izjednačila, padala bi cijena privatnih domova. Danas je činjenica da samo imućniji umirovljenici mogu sebi priuštiti dom. Naime, broj raspoloživih mjesta u državnim domovima umirovljenika je 10.700, dok je zahtjeva za smještaj 59.700. Lista čekanja duga i po 10 godina kazuje da ćemo uskoro zajedno sa molbom za zaposlenje pisati i aplikaciju za dom umirovljenika. Što je sigurno, sigurno je. Novih kapaciteta za starije osobe nema, u Dubrovniku nije sagrađen već 20 godina, a broj onih koji mogu sebi priuštiti smještaj u privatnim domovima, zanemariv je. Europska praksa poznaje i niz drugih mjera kojima se sprječava ili dokida siromaštvo starijih osoba. Hrvatska , nažalost, takve strategije nema. Nadamo se da će posebni interes iskazati i nadležno ministarstvo u čijem imenu nisu izrijekom spomenuti stariji građani, ali su nažalost upravo oni danas najugroženija socijalna skupina stanovništva. Vesna Mijović, umirovljeni profesor PRIOPĆENJE ZA JAVNOST UDRUGE DUBROVNIK REGIJA Zakon koji će Hrvatsku baciti na koljena Članak 18. predloženog Zakona, osim prodaje javnih dobara, omogućava i oduzimanje privatnog zemljišta u korist privatnog investitora ako se utvrdi da je to važno za realizaciju nekog strateškog investicijskog projekta. Drugim riječima radi se o ozakonjenoj otimačini vaše djedovine u korist ulaska stranog kapitala Ovih dana hrvatsku javnost uzdrmala je najava ubrzane procedure donošenja novog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Novi je to zakon koji će Hrvatsku baciti na koljena, a Hrvate dovesti u situaciju da nakon 14 stoljeća opstojnosti na svojoj djedovini, postanu stranci u rođenoj zemlji. Prethodne Vlade Republike Hrvatske su od osamostaljenja Hrvatske prodavale državne tvrtke i javno dobro pod izlikom gospodarskog napretka Hrvatske, no prosječan Hrvat od takve prodaje nije imao nikakve koristi, a gospodarski napredak je u pravilu bio korak naprijed, nazad dva. Odrekli smo se najprofitabilnijih hrvatskih firmi u korist ulaska stranog kapitala, a zarada od njihove prodaje uglavnom je, umjesto u unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva, odlazila na pokrivanje tekućih troškova. Istovremeno su sve dosadašnje vlade zaduživale Hrvatsku, a njene građane postupno dovodile u rop- sko dužnički položaj, pa je danas svaki građanin Republike Hrvatske dužnik odmah po rođenju. Kao da to nije bilo dosta, kao da smo premalo poniženi, ova trenutna Vlada RH priprema novi zakon kojim će Hrvatska biti dokrajčena, a Hrvati će konačno postati svoji na tuđem. Naime novim zakonom će, usvoji li se, biti dozvoljena rasprodaja i onih nacionalnih svetinja u koje nikad nitko nije dirao. Sve će biti na prodaju, od voda i šuma, preko oranica i pašnjaka, do pomorskog dobra i rijetkih preostalih hrvatskih firmi, a da narod koji je birao vlast nitko ništa neće pitati. Članak 18. predloženog Zakona, osim prodaje javnih dobara, omogućava i oduzimanje privatnog zemljišta u korist privatnog investitora ako se utvrdi da je to važno za realizaciju nekog strateškog investicijskog projekta. Drugim riječima radi se o ozakonjenoj otimačini vaše djedovine u korist ulaska stranog kapitala. Mi iz Udruge Dubrovnik Regija smatramo da nitko, bez obzira što je narod birao ovu vlast, nema mandat da o tako bitnim strateškim pitanjima, koja se tiču opstojnosti hrvatskog naroda, donosi odluke bez suglasnosti naroda. Sva javna dobra, sve šume i vode, obala, more, rudna i ina bogatstva Hrvatske nisu ničija privatna prćija i u vlasništvu su ovoga naroda i nitko, ali baš nitko nema pravo njima raspolagati onako kako se njemu prohtije. Privatno vlasništvo se nikad i pod nikakvim okolnostima ne smije dovoditi u pitanje, a nasilno izvlašćenje, koje je predviđeno ovim zakonom, držimo otimačinom. Zbog svega navedenog pozivamo sve hrvatske građane i institucije pravne države, političke stranke i ostale čimbenike hrvatskog javnog života da se svi zajedno odupremo ovoj nasilnoj otimačini koja će nas dovesti u situaciju da svojim potomcima ostavimo jedno veliko ništa i da ih dovedemo u situaciju da budu svoji na tuđem. Udruga Dubrovnik Regija GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 7 UČIMO HRVATSKI Kabeli ili kablovi? Od kada je električne struje, od tada je i električnih provodnika, kojima ta struja teče od generatora u kojemu je nastala pa do potrošača / korisnika. Provodnik je bakrena žica omotana nekim izolirajućim materijalom. Iako je provodnik dobra hrvatska riječ za taj materijal, isto kao i za njen sinonim vodič, ipak je uobičajen i više korišten naziv kabel, pohrvaćena riječ engleskog podrijetla cable. Ta činjenica je neosporiva i ne bi bilo razloga o tome raspravljati da nije uobičajene i uvriježene prakse pogrešno raširenog naziva za množinu koji glasi kablovi, umjesto jedino ispravno kabeli. S obzirom na široko korištenje toga materijala, od prijenosa električne struje na velike udaljenosti pa do priključka kućanskih aparatića u električnu mrežu, možemo mirne duše reći da nema osobe koja nije bila u prilici ili po- trebi imati s njima nekoga posla. To ujedno znači da korisnici moraju znati i imenovati tu stvar, što velika većina “običnih” ljudi, ali nažalost i onih čije je zanimanje da se time bave, izgovara i imenuje pogrešno kako je prije rečeno. Budući da je zbog pogrešnog izgovora naziva toga materijala u množini, nastao jezični problem nepostojećeg “nepostojanog e”, pogledajmo što o tome kažu stručnjaci za jezik. Gospođa Ljiljana Šarić iz Instituta za jezik i jezikoslovlje piše: “ … pa ipak, govori se i piše o oštećenim kablovima u zemlji prigodom građevinskih radova, o kablovskoj televiziji- poboljšanoj verziji toga medija, o ostavljenim kablovima po podu nakon izvođenja radova proširenja telefonske mreže i td. U hrvatskom standardnom jeziku postoji samo jedan nepostojani samoglasnik, a to je samoglasnik a. Nepostojanoga e nema pa valja govoriti o kabelskoj televiziji, o ostavljenim kabelima na podu nakon obavljenih radova, jer su pri tim radovima korišteni tele- fonski kabeli, a ne kablovi, imamo kabelsku, a ne kablovsku televiziju. Doduše riječ kablovi nećemo odbaciti, ona postoji i ima svoju vrijednost, ali u sasvim drugačijem kontekstu. Naime, u hrvatskom jeziku postoji riječ kabao s nepostojanim a i izgovoru kabla u genitivu jednine, odnosno kablovi u nominativu množine. Kako imenica kabel nije imenica s nepostojanim a, nepravilno se deklinira kao imenica kabao.” Navoditi druge autore koji su pisali na ovu temu nema smisla, jer se sve svodi na isto, a to je da se riječi kabla i kablovi smiju koristiti samo u odnosu na riječ kabao, a kabela i kabeli u odnosu na riječ kabel. Objektivnosti radi, valja spomenuti da jedino autori Anić i Goldstein u svome Rječniku izjednačuju spomenute dvije riječi i navode: kabao, G.jed. kabla, N mn.kablovi, G.mn kablova , također za riječ kabel kažu sve isto kao i za kabao. To pišu u Rječniku hrvatskoga jezika, ali u svom Pravopisnom rječniku izjašnjavaju se kao i ostali. T.K. ULICAMA MOGA GRADA... PIZZA, HOT DOG, HAMBURGER, PILETINA, ĆEVAPI, POMMES FRITES, PALAČINKE Stara Mokošica 453 521 Irish pub "The Gaffe" Marende ponedjeljakpetak cijena 35.00kn od 10.00h-15.00h Kino Sloboda LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik NEMOGUĆE – triler/drama SVEĆENIKOVA DJECA – hrvatska komedija/drama MACHAN – komedija/drama 25.siječanj 19.30 Zimski kulturni program: FA Linđo DvoranaVisia KRŠ I LOM 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik JADNICI – mjuzikl, drama ODBJEGLI DJANGO – akcijski triler PET LEGENDI 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik 27.siječanj 16.00 PRIJENOS BALETA IZ BOLSHOI TEATRA: Ludwig Minkus : LA BAYADERE ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected] 8 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. CRVENI KRIŽ DUBROVNIK Automobilisti i bikeri u akciji Trkačke staze i adrenalin su članovi auto klubova Dubrovnik Racing Team i Ragusa Racing nakratko zamijenili bolničkim okruženjem da bi darovali krv. Ovo je prva akcija novoosnovanog aktiva kojeg je ok- upio gospodin Dragan Serden. Akcija se održala 15. siječnja, a po prvi su put krv darovali: Dubravko Čikor, Mirko Pendo, Juraj Popović, Marko Kortizija, Maro Slade, Roberto Zvono, Dragan Serden i Ivo Labaš, a krv su dali i Nikola Serden i Nikša Stahor. Kolegama sa staze su se 17. siječnja pridružili i bikeri. Prvi je put krv dao Željko Mirović, a akciji su podržali i Vedran Žarak, Andrija Bratičević, Konsuelo Končić, Dario Dragičević, Antonio Cukrov, Igor Bajac, Damir Tutić, Darko Marić, Boro Stražičić, Ivo Duplica, Maja Lukačević Stražičić i Antun Lobrović. GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA Novo rukovodstvo Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik na sjednici, održanoj 22.siječnja, imenovalo je novo rukovodstvo za mandatno razdoblje od 2013. do 2017. godine. Za predsjednika je ponovno izabran dr. Vicko Mihaljević, a novi potpredsjednici su Silva Mladošić i Jerko Matana. U nadzorni odbor izabrani su Kate Pendo, u funkciji predsjednice, te Miho Krečak i Tanja Franić kao članovi. U novi odbor GDCK-a imenovani su dr. Vicko Mihal- jević, Silva Mladošić, Jerko Matana, Krešimir Marković, Antun Franković, Mirjana Beg i dr. Dolores Martinović. U skupštini koja broji 19 članova nalaze se, pored gore navedenih članova odbora, još i Antonia Prišlić, Kate Pendo, Miho Krečak, Marko Soldo, Tanja Franić, Snježana Holovka, Ljuba Siničić, Nestor Nestorov, Augusta Čikor, Perica Kopanica, Stanka Kodelli i Berislav Bečić, koji je na ovoj sjednici imenovan počasnim članom. AGROTURIZAM Kad se ujedine Torcida i Obje bande… Pobjedničke ekipe Festivala zelene menestre i vina, Torcida Konavle i Obje bande, obilježili su 17.siječnja svoju pobjedu na Festivalu prigodnim čašćenjem koje je organizirano u pros- torijama Torcide Konavle i Doma kulture na Grudi. Prigodnom čašćenju prisustvovale su sve natjecateljske ekipe s Festivala, članovi žirija, organizatori i mnogobrojni navijači i prijatelji dviju pobjedničkih ekipa, a za dobar štimung pobrinuli su se DJ Žarak i DJ Bačvar. Podsjetimo, Torcida Konavle i Obje bande prilikom bodovanja osvojile su identičnih 46 bodova, te je Festival na taj način po prvi put dobio dvije pobjedničke ekipe. Agroturizam Konavle GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 9 GRAD DUBROVNIK PRIOPĆENJE/REAGIRANJE GRADA DUBROVNIKA O SASTANKU S TURISTIČKIM AGENCIJAMA I NAPLATI PRIJEVOZA AUTOBUSIMA: Razgovore s turističkim agencijama nastavit ćemo pojedinačno Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić 23.siječnja je trebao održati sastanak s predstavnicima nekoliko dubrovačkih turističkih agencija koje se bave prijevozom putnika od Luke Gruž do Pila. Obzirom da je prethodno bio uživo u programu Radio Dubrovnika te nije mogao napustiti emisiju, opravdano je kasnio na zakazani sastanak točno petnaest minuta. Međutim, prethodno su predstavnici turističkih agencija napustili mjesto sastanka na inzistiranje predstavnika jedne agencije koja u poslu o kojem je trebalo biti riječi sudjeluje s vrlo malim tržišnim udjelom. Gradonačelnik takvo ponašanje smatra politički motiviranom provokacijom i odbijanjem suradnje koje može naštetiti svim turističkim agencijama. Međutim, Grad Dubrovnik nastavit će pojedinačno pregovarati s turističkim agencijama koje se bave prijevozom putnika od Luke Gruž do Pila i to prvenstveno s onima koje čine najveći tržišni udjel. Trend broja putnika na kružnim putovanjima pokazuje da je, usprkos najavi naplate prelaska autobusima preko Ilijine glavice, Dubrovnik još uvijek razmjerno povoljna i privlačna destinacija. Naime, prema najavama, od svibnja do listopada 2013. godine u Dubrovnik će doći 825 tisuća putnika, odnosno 160 tisuća put- nika više nego prošle godine, što čini porast od 25 %. Povećanja su najizraženija u svibnju i rujnu, mjesecima u kojima je lani došlo 203 tisuće gostiju, a ove godine bit će ih 283 tisuće. Ovo povećanje turističkog prometa dovest će do povećanja, a ne smanjenja prihoda za dubrovačke poduzetnike, trgovce, ugostitelje, taksiste i autobusere. Upravo zato, Grad Dubrovnik neće odustati od naplate Naknade za prekomjernu upotrebu prometnica turističkim autobusima, kojom će se omogućiti da sva ulaganja u prometnu infrastrukturu, hortikulturno uređenje i čistoću grada plaćaju izletnici koji su organizaciju izleta s broda unaprijed već platiti, a ne građani Dubrovnika.“ PRIJEM Mikulandra kod gradonačelnika Vlahušića Dobitnika državne nagrade za šport „Franjo Bučar“ za životno djelo, Marinka Mikulandru, primio je 17.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić te mu čestitao na ovom vrijednom državnom priznanju i zahvalio na ustrajnom i vrijednom radu i doprinosu dubrovačkom športu. Razgovarali su i o proslavi 80. godišnjice Jedriličarskog kluba Orsan, a gradonačelnik je rekao kako će Grad Dubrovnik značajnim novčanim iznosom poduprijeti kupnju novog broda Orsanu, koji će nositi ime „Dubrovnik“, a trebao bi zaploviti do 1. lipnja. Marinko Mikulandra je u dubrovačkom športu više od 50 godina i jedan je od osnivača Dubrovačkog saveza športova, na čijem je čelu bio osam godina. U svojoj karijeri bio je 10 godina igrač, a zatim jednako toliko i predsjednik GOŠK-a, a sada je predsjednik Jedriličarskog kluba Orsan. Jedini je dobitnik ove nagrade u Gradu Dubrovniku, ali i u cijeloj Dubrovačko – neretvanskoj županiji, koja je najveće priznanje koje športaš u Hrvatskoj može dobiti. IDEJA GRADONAČELNIKA DOBILA ZELENO SVJETLO MINISTARSTVA FINANCIJA Subvencije za zrakoplovne karte oslobođene poreza Grad Dubrovnik primio je mišljenje Ministarstva financija - Porezne uprave kojeg potpisuje ravnateljica Nada Čavlović Smiljanec, a kojim se subvencije zrakoplovnih karata za građane Grada Dubrovnika na relaciji Dubrovnik – Zagreb i obratno definiraju kao neoporezive. Nastavno na sastanak gradonačelnika Andra Vlahušića i ministra financija Slavka Linića koji se održao 8. siječnja, Ministarstvo je sukladno odredbama zakona, odlučilo da Grad Dubrovnik nije obvezan pri isplati odobrenog subvencioniranog iznosa građanima obračunati porez na dodanu vrijednost te da se na subvenciju neće plaćati ni porez na dohodak. Time se omogućavaju direktne isplate subvencija građanima na tekući račun. UPRAVNI ODJEL ZA OBRAZOVANJE, ŠPORT, SOCIJALNU SKRB I CIVILNO DRUŠTVO Uspješnost korisnika gradskih kredita 83,3% U Izvješću koje je Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo pripremio gradonačelniku Vlahušiću, potvrđeno je da je postotak prolaznosti i uspješnosti korisnika studentskih kredita 83,3%. Kreditiranje studenata dio je Obrazovne vertikale kroz koju Grad Dubrovnik svakom svom mladom sugrađaninu omogućuje, da bez obzira na financijsko stanje obitelji, ostvari maksimum svojih potencija10 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. la. Projekt kreditiranja započeo je u akademskoj godini 2010./2011., a Gradsko povjerenstvo od tada je odobrilo i Zagrebačkoj banci proslijedilo 342 zahtjeva. Kredit trenutno koriste 202 studenta, za dvije namjene: troškove života i školarinu. Jedini uvjet Grada za nastavak kreditiranja je redoviti upis u narednu akademsku godinu. Grad Dubrovnik na godišnjoj razini za kreditiranje studenata izdvaja 900,000 kuna. PROJEKT ZRAČNI MOST Info telefon 0800 - 2013 Grad Dubrovnik pokrenuo je besplatni info telefon u sklopu projekta Zračni most: 0800 2013, a linija je otvorena svakim radnim danom od 9 do 16 sati. Svrha ovog telefona je informiranje građana o mogućnostima korištenja subvencija za letove Dubrovnik-Zagreb. Podsjetimo, na prijedlog gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića, Gradsko vijeće je donijelo odluku o subvencioniranju zračnog prijevoza na liniji Dubrovnik – Zagreb i obratno za građane Dubrovnika. Utvrđen je iznos od 125 HRK za zrakoplovne karte Dubrovnik - Zagreb u jednom smjeru, a 250 HRK za povratnu kartu. DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU Nastavit će se i bez suglasnosti susjeda Izaslanstvo Grada Dubrovnika: gradonačelnik Andro Vlahušić, predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti te pročelnici Marita Daničić, Silva Vlašić i Miho Katičić obišli su 17.siječnja Hotel Gruž gdje su se sastali sa vlasnikom susjedne parcele koji odbija dati suglasnost za izgradnju Doma za starije u bivšem hotelu Gruž. Naime, na aktualni projekt koji predviđa 54 smještajna mjesta ne može se izdati dozvola bez suglasnosti susjeda, ali je gradska uprava spremna reducirati projekt čime suglasnosti više neće biti potrebne, a ukoliko uvjeti za davanje suglasnosti i dalje budu nerealni i suprotni zakonskim okvirima. PRIOPĆENJE GRADA DUBROVNIKA O STIPENDIRANJU UČENIKA I STUDENATA Grad Dubrovnik godišnje izdvaja milijun i 700 tisuća kuna za stipendije i potpore Gradonačelnik Grada Dubrovnik Andro Vlahušić, saborska zastupnica i zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić i predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti primili su 17.siječnja učenike i studente odnosno njihove roditelje koji su u ovoj školskoj godini ostvarili pravo na stipendiju Grada Dubrovnika Cilj Grada Dubrovnika je omogućiti svakom svom djetetu obrazovanje do krajnjih granica njegove mogućnosti, bez obzira na financijsko stanje obitelji – istaknuo je gradonačelnik Vlahušić, te dodao kako su stipendije dio mozaika ulaganja u mlade ljude i obrazovanje za koje vjeruje da će se Gradu višestruko vratiti. Grad Dubrovnik na godišnjoj razini za stipendije i potpore izdvaja milijun i 700,000 kuna. Danas su ugovor o stipendiranju dobila 63 učenika i studenta, a u prijateljskom gradu Vukovaru Grad Dubrovnik stipendira pet studenata. Dio je to Obrazovne vertikale u kojoj se još i za projekte kreditiranja studenata izdvaja 900,000 kuna godišnje. Zamjenica Šimac Bonačić rekla je kako joj je bila čast voditi povjerenstvo za dodjelu stipendija i svim stipendistima poželjela uspjeh u njihovu obrazovanju, a predsjednica Muratti istaknula je važnost pomoći koju lokalna zajednica pruža svojim mladim sugrađanima u ostvarenju njihovih želja. Grad Dubrovnik OU za poslove gradonačelnika NOVOSTI U GRADSKOM PRIJEVOZU Nova linija za Solitudo, češći polasci za Brsečine i Orašac Korekcije voznog reda – bile su temom sastanka gradonačelnika Andra Vlahušića i direktora gradskog javnog prijevoza Libertas Đura Deranje s predstavnicima mjesnih odbora i gradskih kotareva. Kupnja šesnaest novih klimatiziranih autobusa, od kojih je dosad isporučeno deset, omogućila je Libertasu bolje korištenje linija, a nabavka malih autobusa omogućava uvođenje prolazaka ulicama koje dosad nisu bile obuhvaćene javnim prijevozom, kazao je Đuro Deranja. Te mogućnosti odmah će biti primijenjene na boljoj povezanosti Nuncijate, češćim polascima linije br. 1 te uvođenjem nove autobusne linije koja će prolaziti kroz naselje Solitudo i okretati se pokraj autokampa. Predstavnici GK Gruž predložili su da linija br. 7 prometuje i neradnim danima, obzirom na to da je mnogi koriste za posjete Općoj bolnici te da prvi polazak bude nešto kasnije kako bi je mogli koristiti stanovnici Kantafiga i Gruža koji rade na Babinom kuku. Oba zahtjeva su opravdana i bit će uvažena, najavio je gradonačelnik Vlahušić. Na zahtjev Mjesnog odbora Lapad do 1. ožujka uvest će se posebna linija za auto-kamp Solitudo koja će povezati taj dio Lapada, ali i rasteretiti liniju br. 6 u ljetnim mjesecima. Mokošani su tražili postavljanje novih autobusnih stajališta te direktnu vezu s OB Dubrovnik i u povratnom smjeru. Za čekaonicu na Pobrježju Grad će osigurati mještani- ma građevinski materijal. Prenijeli su i primjedbe građana o neklimatiziranim autobusima tijekom ljeta, međutim nabavkom novih autobusa, svi autobusi koji prometuju na gradskim linijama bit će klimatizirani. Gornja sela Orašca predložila su kasnije polaske učeničkih autobusa prema Gradu i OŠ Orašac, a MO Zaton da povremeno autobus iz Stare Mokošice produži do rasadnika u Zatonu. Gradonačelnik je podržao potrebu uvođenja linije između Mokošice i Zatona koja će Zatonjanima omogućiti bolju povezanost s Gradom, a tijekom ljetnih mjeseci stanovnicima Mokošice omogućiti kupanje na plažama u Štikovici i Zatonu. Od ovog ljeta uvest će se i češći polasci Libertasovih autobusa prema Brsečinama i Orašcu, rekao je direktor Deranja. Najavljeno je i da će, odlukom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, biti sufinanciran prijevoz učenika iz ruralnih dijelova Grada sa 75 posto, čime će školska djeca s tog područja ubuduće plaćati samo 12,50 kn. Gradonačelnik je najavio mogućnost prostorno-planskog planiranja veće autobusne stanice na području Orašca, kojom bi Orašac postao prekrcajna stanica za autobuse prema Gornjim selima, Trstenome i Brsečinama, a linija DubrovnikOrašac redovita gradska linija. Mjesni odobri sa Šipana izrazili su zadovoljstvo načinom vožnje linije Suđurađ-Šipanska Luka te pozdravili uvođenje potpuno novog autobusa na toj liniji. 19. SIJEČNJA 2013. Obilazak protupožarnih putova i Gornjih sela Kao krajnji cilj naglašena je potreba za izgradnjom Primorske ceste preko Primorja, Osojnika pa do Mosta, koja bi Gornja sela Orašca približila Gradu Dubrovniku Protupožarne putove Sustjepan – Golubov kamen i nedavno probijeni Osojnik – Ljubač, obišao je 19.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić sa suradnicima i vatrogasnim zapovjednicima, a potom se u Gornjim selima sastao s predstavnicima mjesnih odbora i mještanima. Pod zapovjedništvom Stjepka Krilanovića, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovačkih vatrogasaca te Antuna Grčića, zapovjednika Vatrogasne zajednice Dubrovnik, čiste se i održavaju protupožarni putovi na području Grada. Sustjepan – Golubov kamen prva je crta obrane dubrovačkog zaleđa od požara na kojoj su postavljeni i rezervoari s vodom na nekoliko lokacija u slučaju nemogućnosti prolaska vatrogasnih cisterni. Na Golubovu kamenu postavljena je i kamera koja nadzire cijelu Mokošicu i Rijeku dubrovačku. Nanovo probijeni protupožarni put Osojnik – Ljubač dug je tri kilometra, a za vrijeme sezone požara vatrogascima će biti od velikog značaja. Ovaj zajednički obilazak organiziran je kako bismo utvrdili koliko dodatnih sredstva možemo uložiti u održavanje i probijanje putova, istaknuo je zapovjednik Grčić. Dijelom današnjeg protupožarnog puta Sustjepan – Golubov kamen nekoć je prolazila željeznica, a zahvaljujući radu i trudu vatrogasaca ta je dionica danas u jako dobrom stanju te će postavljanjem zaštitnih ograda za koje su u gradskom Proračunu već osigurana sredstva, postati sigurna pješačka i biciklistička staza. U Proračunu je osiguran novac i za uređenje starog dubrovačkog vodovoda iz 1428. godine od Šumeta do Nuncijate, te je ishođena lokacijska dozvola za protupožarnu šetnicu dugu oko 10 kilometara od Nuncijate do serpentina prema Golubovu kamenu. U budućnosti bi ovo neiskorišteno bogatstvo pješačkih staza i prirode trebalo postati neizostavan dio turističke i razvojne slike Grada Dubrovnika, zaključio je gradonačelnik Vlahušić. Došavši u Gornja sela, gradonačelnik se u Kliševu sastao s predstavnicima mjesnog odbora te s njima razgovarao o radovima na mjesnoj vodovodnoj mreži te projektu izgradnje glavnog, magistralnog cjevovoda, investicije Grada i Vodovoda teške 30 milijuna kuna za koji je raspisan natječaj. Kliševo je četvrto selo, nakon Ljupča, Riđice i Mravinjca koje će dobiti mjesnu mrežu, a projekt izgradnje glavnog cjevovoda obuhvaća izgradnju vodosprema Gromača, Mravinjac i Orašac te crpnih stanica Mrčevo i Orašac, na koje će se potom spajati novoizgrađene mjesne mreže. Gradonačelnik je s mještanima razgovarao i o drugim, manjim projektima čijim bi se ostvarenjem poboljšala kvaliteta života u Gornjim selima. Kao krajnji cilj naglašena je potreba za izgradnjom Primorske ceste preko Primorja, Osojnika pa do Mosta, koja bi Gornja sela Orašca približila Gradu Dubrovniku. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 11 GRAD DUBROVNIK GRADONAČELNIKOV DOPIS ŽUPANU Spremni smo preuzeti troškove rada djelatnika ambulante u povijesnoj jezgri Gradonačelnik Andro Vlahušić uputio je 23.siječnja dopis županu Dubrovačko – neretvanske županije Nikoli Dobroslaviću o preuzimanju troškova rada djelatnika ambulante u povijesnoj jezgri. Dopis prenosimo u cijelosti: Stanovnici povijesne jezgre Grada Dubrovnika godinama traže od gradske uprave pronalaženje prostora za ambulantu. Grad Dubrovnik je 2010. pronašao idealan prizemni prostor u Androvićevoj ulici, u neposrednoj blizini Prirodoslovnog muzeja, dostupan invalidima i starijima, jer nema nikakvih arhitektonskih prepreka. Ambulanta bi primarno služila stanovnicima u Gradu, no dodatni razlozi za njeno otvorenje su potrebe gostiju i posjetitelja Dubrovnika, ne samo u glavnoj turističkoj sezoni, već tijekom cijele godine zbog brojnih posjetitelja na kružnim putovanjima. Nadalje, potreba za ambulantom u povijesnoj jezgri pojavljuje se kod organizacije brojnih manifestacija poput Feste Sv. Vlaha, otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara, dočeka Nove godine na Stradunu, Dubrovačkog karnevala i dr. Konstruktivnu sanaciju i uređenje ambulante financirao je Grad Dubrovnik kroz Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika, putem Zavoda za obnovu Dubrovnika. Ukupni troškovi uređenja iznose 1.166.899,35 kn. Grad Dubrovnik financirao je i nabavu opreme i namještaja u vrijednosti od 71.701,25 kuna te izradu atesta i certificiranja utjecaja buke na prostor ambulante u vrijednosti od 984,00 kn. Odlukom gradonačelnika Grad Dubrovnik donirao je cjelokupnu opremu te dodijelio prostor ukupne površine 64 metra četvorna u Androvićevoj ulici Domu zdravlja bez naknade. 5. listopada 2010. organizirana je UDRUZI „SLATKI ŽIVOT“ Grad Dubrovnik osigurao nabavu inzulinskih pumpi Predsjednika Udruge djece oboljele od šećerne bolesti i njihovih roditelja „Slatki život“ Željka Jakovića i predsjednika Društva za zaštitu od šećerne bolesti Dubrovnik Iva Bratičevića, primio je 21.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Za Udrugu „Slatki život“ Grad Dubrovnik je osigurao 80 tisuća kuna u Proračunu za četiri inzulinske pumpe, sukladno Zakonu o udrugama i Pozivu za predlaganje programa i projekata u socijalnoj skrbi, skrbi o stradalnicima Domovinskog rata, zdravstvenoj zaštiti i skrbi o djeci i mladima za 2013. godinu. Grad je također i pokrovitelj 11. kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske koji će se održati u Dubrovniku od 4. do 7. travnja ove godine. 12 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. primopredaja prostora Ambulante Domu zdravlja u Dubrovniku. Dopisom od 26. listopada 2010., Grad Dubrovnik suglasio se i podržao prijedlog Doma zdravlja Dubrovnik za izmjenu i proširenje Mreže javne zdravstvene djelatnosti, kojim bi se osigurao dodatni tim opće/obiteljske medicine za ambulantu u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Istovremeno smo iskazali spremnost Grada Dubrovnika da, ukoliko se ne usvoji prijedlog o proširenju Mreže, snosi sve troškove funkcioniranja Ambulante u Androvićevoj ulici, što bi se reguliralo posebnim ugovorom između Grada Dubrovnika i Doma zdravlja Dubrovnik. U međuvremenu nas je ravnateljica Doma zdravlja u Dubrovniku obavijestila da „Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne prihvaća financiranje rada jednog doktora medicine i jedne medicinske sestre, pri tom ističući mišljenje na nema zapreke otvaranja ambulante na teret jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno jedinice lokalne samouprave, dok će HZZO na uobičajeni način osigurati dodatnu količinu recepata i uputnica“. Kao što možete vidjeti, Grad Dubrovnik uložio je velike napore i financijska sredstva kako bi se zadovoljila potreba građana i posjetitelja Dubrovnika u oblasti javnog zdravstva. Stoga Vas obavještavamo da je Grad Dubrovnik spreman preuzeti i troškove rada djelatnika ambulante te Vas molimo da poduzmete sve potrebne radnje kako bi ambulanta u povijesnoj jezgri Dubrovnika što prije otpočela s radom. S osobitim poštovanjem, Andro Vlahušić Gradonačelnik IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE ŠTIKOVICALOZICA Završetak radova do kraja ožujka O tijeku radova izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u sklopu Projekta Jadran gradonačelnik Andro Vlahušić održao je 23.siječnja radni sastanak sa stručnim službama Grada Dubrovnika, predstavnicima Vodovoda i izvođača radova Brodomerkur i Cesta Varaždin. Gradonačelnik je istaknuo važnost koordinacije nadzora i izvođača na dionici Štikovica-Lozica kako bi se cesta prema Gradu prohodila do kraja ožujka. Ovo je jedini pristup Gradu Dubrovniku sa zapada, jer Dubrovnik nema obilaznicu. Uz to, gradilište je otvoreno na nekoliko lokacija i promet reguliraju semafori, pa je prometovanje usporeno. Stoga je potrebno da se radovi završe u najkraćem mogućem roku, naglasio je gradonačelnik Vlahušić. 18. SIJEČNJA 2013. FESTA 2013 DUBROVNIK Producenti izabrali Dubrovnik Humanitarna namjena – obnova Crkve sv. Vlaha Gradonačelnik Andro Vlahušić održao je 18.siječnja sastanak s predstavnicima indijske producentske kuće FOX star studios India. Prema najavi sa sastanka, Indijci će u Dubrovniku sredinom svibnja početi snimati film najviše produkcije, a snimanje će trajati 50-ak dana. Radi se o obradi poznatog američkog filma “Knight and day”, prema scenariju Patricka O’ Neilla. Gradonačelnik je obećao staviti filmašima na raspolaganje sve gradske resurse te pomoći u realizaciji ovog projekta. “Dubrovnik se organizacijski i gospodarski već navikao na ugošćavanje najvećih filmskih i televizijskih produkcija, a iskorak prema Indiji za nas je iznimno važan”, kazao je gradonačelnik. Indijska filmska industrija najveća je na svijetu, a predviđa se da će ovaj film pogledati više od 30 milijuna ljudi. KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA Hasanaginica 26. i 27. siječnja U Kazalištu Marina Držića, ponovno igra hit predstava Milana Ogrizovića, ‘’Hasanaginica’’, u režiji Ivana Lea Lema. Ovo je neizostavan ep iz narodne predaje, te sastavni dio školskih lektira – predstava koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim! Što se bjeli u gori zelenoj? Al’ su snjezi, al’ su labudovi? Da su snjezi, već bi okopnuli, Labudovi već bi poletjeli. Redatelj Ivan Leo Lemo je najbolje opisao Hasanaginicu u raskošnoj produkciji dubrovačkog teatra: „Riječ je o tekstu o ljubavi, odnosu između žene i muškarca te pojedinca prema Bogu. Grandiozna scenografija i atmosferična popratna glazba odvode gledatelja u neko drugo vrijeme. Igraju: Jasna Jukić, Vladimir Posavec, Slavko Juraga, Milka Podrug Kokotović, Izmira Brautović, Lana Helena Hulenić, Zdeslav Čotić, Branimir Vidić Flika, Nina Hladilo, Mirej Stanić, Helena Kovačić, Ivana Ljepotica, Gracija Filipović, Marina Ljepotica, Niko Arapović, Mate Pleša, Maro Drobnić, Igor Knezović, Marko Kriste, Igor Ivkić. U ostvarenju predstave također sudjeluju: scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, skladateljica Paola Dražić Zekić, kiparski radovi Mišo Baričević, te oblikovatelj svijetla Silvio Giron. Predstava je na programu 26. i 27. siječnja u 19:30 sati. Sve informacije i rezervacije na tel. br. 020 / 321 088 ili na email: kmd. blagajna @gmail. com Žarko Dragojević „Festa od Klapa“ u četvrtak 24. siječnja 2013. u Kazalištu Marina Držića, je okupila četrnaest muških i ženskih klapa uglavnom iz Dubrovačko-neretvanske županije, a kroz prigodni tratamenat predstavila se udruga AGROTURIZAM KONAVLE. Klape: STAGLIN – Slano, KURENAT – Mljet, KRŠ – Mostar, FORTUNA – Dubrovnik, OŠTRO – Konavle, MARETA – Dubrovnik, AMFORA – Dubrovnik, RAGUSAVECCHIA – Cavtat, SKONTRADURA – Dubrovnik, ATLANT – Dubrovnik, SUBRENUM Župa Dubrovačka, FA LINĐO – Dubrovnik, KAŠE – Dubrovnik, MAESTRAL – Dubrovnik. FESTA 2013 DUBROVNIK - središnji veliki koncert u petak 25. siječnja (20,00 h) u Culture Clubu Revelin, programski se nastavlja po konceptu tematskih cjelina: Gala koncert JOSIPE LISAC – 40 godina od Dnevnika jedne ljubavi – njenog prvog albuma. Angažirani su i priznati hrvatski instrumentalisti koji zajedno tvore FESTA-orkestar. Ulaznice: 70 kn – stajanje i vip, u kancelariji CC Revelin, Mercante centar, 2. kat 50 kn – stajanje , na pretprodajnim mjestima Revelina Dubrovačka Rock-parada, u subotu 26. siječnja (22,00 h) u Culture Clubu Revelin ćemo nastaviti niz nekad čuvenih, a kroz Festin program obnovljenih okupljanja dubrovačkih glazbenika, ansambala i DJ-a. Nastupit će EMBASSY 516, LAPADSKE TRATINČICE, SELECTION (DARIVA, VANZ TOBOGAN, MODELI), FEREDON, VALETUDO i drugi. Kao posebni gosti koncert će održati kultni band Atomsko Sklonište. Cijena ulaznice: 30 u pretprodaji, 50 na ulazu CC Revelina Pretprodajna mjesta: Caffe “BRAZIL” – DOC, Sport caffe “BALUN” – Mokošica, Caffe Bar “PARADISO”, Caffe Bar “AFRIKA”, Caffe Bar “CASABLANCA”, Caffe Bar “MICRO”, Caffe Bar “DIX”, Caffe Bar “LAUS” (TC MERCANTE), Lounge Bar “CULTO”, Pizzeria “TABASCO”, Caffe Pizzeria “BLUE PLANET”, Club “23”, Caffe Bar “Zino” U nedjelju 27. siječnja (19,00 h) u crkvi Svetoga Vlaha priređujemo koncert studentske klape KAŠE apsolutnih pobjednika prošlogodišnjeg festivala klapa u Omišu, te niza drugih festivala i međunarodnih smotri. Izložbu i promociju knjige o Sv. Vlahu – u ponedjeljak 28. siječnja (19:30 h) u predvorju Kazališta Marina Držića pripremamo zajedno s Europskim domom u Dubrovniku. U subotu 2. veljače (10,00 h) na Kandeloru u Luži ćemo prirediti Festu od vina s Gospodarskom i Obrtničkom komorom Dubrovačko-neretvanske županije! Humanitarna namjena dvanaeste FESTE sa svih je izvedaba usmjerena obnovi Crkve svetoga Vlaha. Predsjednik Udruge Slobodan Nano Vlašić GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 13 DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO SVE VIŠE INTERESA ZA SPORTSKE AKTIVNOSTI Športska dvorana u Slanomu sve promijenila Sportska dvorana u Slanomu je izgleda potaknula mnoge na rekreativno bavljenje sportom. Uz mlade, za koje je i bilo očekivano da će pronaći vrijeme za mali nogomet, košarku i slično, svoje slobodno vrijeme zajedno s njima provode i veterani slanjskog nogometa još i danas dovoljno aktivni i slobodni odmjeriti svoja nogometna umijeća s juniorima. Pravi prostor i dosta slobodnog vremena u Dubrovačkom primorju samo po sebi određuje i usmjerava mlade na sportske aktivnosti. Stoga se slobodno može reći kako sportska dvorana nije namijenjena samo za potrebe učenika OŠ Slano, nego za sve koji organizirano u dogovoru s ravnateljicom Škole i uz određenu novčanu nadoknadu žele koristiti dvoranu za svoje aktivnosti pridržavajući se kućnoga reda i poštujući dogovore. Za sada dvoranu koriste članovi Judo kluba Slano, Športsko društvo za nogometne sekcije starijeg i mlađeg uzrasta, aerobicgrupa,a uskoro i ženski rukomet. Svakako je važno napomenuti i pohvaliti inicijative koje potječu od samih učenica OŠ Slano koje su same potražile prostor, vrijeme i trenericu ovoga veoma atraktivnog sporta. A kako je zdravstveni odgoj nezaobilazna tema svih razgovora na svim razinama, ovakav interes za sport samo nam kazuje kako naša djeca i mladi doista koriste sve mogućnosti zdravoga života. U razgovoru s gospođom Vesnom Vodopivec, ravnateljicom OŠ Slano, u čijem je vlasništvu i dvorana, saznali smo kako je zadovoljna korisnicima dvorane i odnosu prema opremi i svakako poziva sve one koji svoje slobodno vrijeme provode koristeći je i one, koji će eventualno pronaći svoj interes i rekreaciju u dvorani da se pridržavaju kućnog reda i dogovora kako bi suradnja bila korektna. Škola je osigurala dežurstvo odgovorne osobe koja brine o rasporedu korisnika i održavanju dvorane što je veoma bitno kada su korisnici i djeca i odrasli. Svakako otvorena vrata sportske dvorane, za sve koji se sportom žele baviti u Dubrovačkom primorju, a uz to poštivati dogovor i kućni red, promijenila su život mladih kojima je izbor sport, a ne cjelovečernji boravak u kafićima. Lj.Šimunović EKOLOŠKA JAVNA RASVJETA U DUBROVAČKOM PRIMORJU Ušteda električne energije i do 30 posto Koračajući u EU, u Dubrovačkom primorju se provode projekti sukladni europskim standardima. Jedan od takvih, koji je nedavno u potpunosti realiziran, je i zamjena postojećih javnih rasvjetnih tijela ekološkim rasvjetnim tijelima na čitavom području Općine Dubrovačko primorje. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša Općina je postavila preko 600 novih rasvjetnih tijela kojim će ostvariti očekivanu uštedu električne energije od 25% do 30% dosadašnje potrošnje. Sam projekt je koštao 127 tisuća kuna, a korist za okoliš ne može se mjeriti novcem. Naime, nova rasvjeta ne zagađuje okoliš, odnosno ne stvara ekološko zagađenje što je u vremenu i borbi za očuvanje zdravog okoliša veoma važno. Među prvim smo općinama u Županiji koja je privela ovaj projekt kraju i to sa velikim zadovoljstvom svih kojima je očuvanje okoliša i ekološki zdrava sredina življenja veoma važna. Izvedba projekta trajala je od rujna 2012. do prosinca iste godine. U Općini Dubrovačko primorje kazali su kako su sa izvođačem radova veoma zadovoljni. “ Elektro Team doo“ je projekt realizirao očekivano kvalitetno i u dogovorenom roku. Lj.Šimunović ŽUPA DUBROVAČKA ŽUPSKI KARNEVO Primopredaja ključa od Općine 27. siječnja Karnevo u Župi 2013. započinje u subotu 26. siječnja okupljanjem školske maškarane povorke ispred zgrade Općine. Dječja maškarana zabava započet će u 15 sati u Hotelu Astarea gdje djecu tradicionalno očekuje tratamenat, dok će ulaz za odrasle biti 10 kuna. Za dobru zabavu pobrinut će se Modul 5. Nešto malo kasnije, u 16 sati u restoranu TC Spiona Land, organizirana je dječja maškarata za vrtić i mlađe uzraste uz Dj glazbu. U nedjelju 27. siječnja, program počinje okupljanjem ispred Caffe bar Club 23 odakle u 12:30 kreće povorka do zgrade Općine. U 13:00 sati je primopredaja ključa od Općine Županu karnevala uz likerijadu, a u 14:00 je partenca za Grad. Župski karnevo se na Stradunu očekuje u 15 sati, a nakon povorke i čitanja ostavštine, povorka se vraća u Župu, na zdravice kroz Postranje, te tratamenat i bal u Domu na Brgatu. 14 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. KONFERENCIJA ZA NOVINARE KANDIDATA DUBROVAČKIH LABURISTA ZA MJESTO GRADONAČELNIKA Matko Bupić: „Politika može biti čestit i častan posao za opće dobro“ Matko Bupić je istaknuo da je ponosan što je 1989. bio jedan od četiri osnivača HDZ-a, ali da je isto toliko ponosan i što je 1993. napustio tu stranku, kada je vidio kamo i kuda ona ide. Odgovornost, rad, poštenje, istina, znanje, društvena pravednost - to su postulati djelovanja Hrvatskih laburista, rekao je danas na konferenciji za novinare kandidat za gradonačelnika Matko Bupić. Laburisti na lokalne izbore izlaze samostalno, nemaju biračko tijelo prema kojemu će usmjeriti svoje izborne poruke. Računaju na sve one koji s njima dijele bliskost oko hijerarhije vrijednosti koju će pokušati ustoličiti kroz svoju politiku kao čestitan i častan posao za javno dobro. Revitalizacija života u Gradu, unutar zidina, briga o Mokošici i rješavanje prometa – tri su strateška programska cilja Hr- vatskih laburista, stranke rada koja je 23.siječnja predstavila svog kandidata za gradonačelnika dr. Matka Bupića, sveučilišnog profesora. Bupić je govorio o motivima i razlozima zbog kojih se nakon 20 godina političke “apstinencije” ponovno uključio u rad za dobrobit zajednice, te je istaknuo da je ponosan što je 1989. bio jedan od četiri osnivača HDZ-a, ali da je isto toliko ponosan i što je 1993. napustio tu stranku, kada je vidio kamo i kuda ona ide. - Društvo je bolesno, građani obespravljeni. Postajemo sluge u vlastitoj domovini. Možemo pasivno promatrati ili se izložiti i pokušati nešto učiniti. Hrvatska je ugrožena. Hrvatski laburisti misle da politika može biti čestit i častan posao za opće dobro. Idealist sam, mislim da može biti bolje – istaknuo je Bupić te je dodao kako su duhovne vrijednosti na kojima počivaju odrednice laburističkog djelovanja – odgovornost, rad, poštenje, istina, znanje, društvena pravednost. Laburisti nude različit model upravljanja od dosadašnje politike, jer ćemo svojim ponašanjem dokazati da je to čestit posao, dugoročne strateške odluke planiramo donositi referendumom, služit ćemo, a ne vladati građanstvom, poštivat ćemo tradiciju i promovirati moralne i duhovne vrijednosti – kazao je Bupić. Laburistički kandidat se dotaknuo svih manjkavosti sadašnje vladajuće koalicije i vlasti prije njihova mandata, spominjući kako nije zaboravljeno ništa – od garaže, sudskih postupaka, sukoba, interesnog koaliranja, nedosljednosti i sl. Odgovarajući na pitanje kako bi riješio pitanje s Društvom prijatelja dubrovačke starine rekao je da ne bi “bianco vjerovao da je sve regularno”, ali ukoliko postoji sumnja, da postoje institucije koje bi se tom problematikom trebale baviti, kazao je i kako omjer 50 – 50 posto u raspodjeli sredstava zadovoljava, ali da bi ih onda Grad trebao namjenski koristiti. Pohvalio je sve ono što Društvo radi već 60 godina u zaštiti baštine. Spomenuo je i kako laburiste ne bi smjestio ni na lijevu niti na desnu političku ideološku stranu, te kako nemaju posebnu kategoriju populacije na koju će ciljati svojom kampanjom i izbornim porukama. - Imamo svoje ideale, principe, ideologije koje počivaju na poštivanju vrednota o kojima sam govorio. Nećemo se nikome dodvoravati niti govoriti ono što bi neki krugovi ljudi voljeli čuti. Za nas će glasati svi oni koji dijele bliskost s našim vrijednosnim sustavom – zaključio je Bupić. L.Crnčević www.dubrovniknet.hr KONAVLE MARIJIN DOM U CAVTATU Dnevni boravak i pomoć u kući za stare i nemoćne Načelnik Općine Konavle Luka Korda sastao se s vrhovnom poglavaricom Družbe Kćeri Milosrđa M. Emilom Barbarić na temu provedbe programa “Dnevni boravak i pomoć u kući za stare i nemoćne “ koju već šest godina za Općinu Konavle uspješno provodi Marijin dom u Cavtatu. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 15 DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA Župani traže odgodu odluke o sanaciji županijskih bolnica Iz Hrvatske zajednice županije upozorili su kako je županijama za donošenje Odluke o sanaciji i provedbu i Zakona o sanaciji javnih ustanova ostavljeno premalo vremena Župani i ravnatelji bolnica tražit će od Ministarstvo zdravlja odgodu primjene Zakona o sanaciji javnih ustanova jer Zakon je nedorečen, ne zna se na što se točno donosi, a županije kao osnivači bolnica se nisu stigle pripremiti za odluku. Naime, prema Zakonu o sanaciji, županije se do kraja siječnja moraju odlučiti hoće li svoje bolnice prepustiti državi ili će milijunske dugove sanirati same. Stupanjem na snagu Zakona o sanaciji javnih ustanova 1. siječnja ove godine ostvarile su se najave ministra Rajka Os- tojića kako će zbog dugova država biti prisiljena preuzeti upravljanje bolnicama u vlasništvu županija. Pročelnici županijskih ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, ravnatelji županijskih bolnica, predstavnici Udruge poslodavci u zdravstvu te župani zainteresirani za tematiku okupljeni u Hrvatskoj zajednici županija, raspravljali su o obvezama koje predstoje županijama kako bi se proveo postupak sanacije bolnica kojima su županije osnivači i na kojima županije kao vlasnici imaju upravljačka prava. Iz Hrvatske zajednice županija ističu da im nitko nije objasnio što nosi predaja prava i znači li ona prenamjenu bolnica, gašenje pojedinih odjela te tko će sjediti u sanacijskim vijećima. Nejasno je definiran i sam dug, na koje vremensko razdoblje se odnosi te u kojem razdoblju se moraju podmiriti nepodmirene obveze ustanova „Jednokratna sanacija neće riješiti problem, potrebno je mijenjati model financiranja županijskih bolnica. Drugim riječima, Zakon je definiran i mora se provoditi, ali za donošenje odluke o tome kako provesti program sanacije naprosto nemamo dovoljno vremena. U ovom trenutku nemamo sve elemente za donošenje tako važne odluke, stoga svi zajednički zahtijevamo od Ministarstva zdravlja od- godu Odluke o sanaciji“, rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija Božo Galić. „Zakonom nije predviđena ocjena uzroka poslovanja s manjkom prihoda i nije objašnjeno kako postupiti kad je poslovanje s manjkom prihoda. Nepoznate su osnove za izradu metodologije sanacijskog programa, nisu utvrđeni kriteriji za izbor i imenovanje sanacijskog upravitelja i vijeća, a ne zna se ni u kojem roku nakon stupanja na snagu zakona treba podmiriti nepokrivene obveze ustanova po završnom računu za 2012. godinu. Otvoreno je pitanje, dodao je, i sudbine novonastalih obveza u godini dana provođenja sanacijskog programa“, istaknuo je ravnatelj šibenske Opće bolnice Željko Burić i tako naveo otvorena pitanja Udruge poslodavaca u zdravstvu. O Hrvatskoj zajednici županija www.hrvzz.hr Udruga broji 20 županija te njihovih župana koji, bez obzira na političku pripadnost, imaju ulogu u promicanju regionalne samouprave te u poticanju i potpori gospodarskog ali i društvenog razvitka svih županija. Na ovaj način Hrvatska zajednica županija želi komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnom vlasti i javnosti te ojačati sustav koji se zajednički, kroz niz godina, gradi. PRIOPĆENJE RAVNATELJA ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE DUBROVNIK ŽELJKA DADIĆA Iskrivljavanje istine Povodom medijskih izjava gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra Vlahušića o komunalnoj lučici Batala, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić uputio je priopćenje za javnost: „Neugodno smo iznenađeni i razočarani izjavama dubrovačkog gradonačelnika oko komunalne lučice na Batali. Naime, unatoč činjenici da smo ga nakon više sličnih istupa u javnosti demantirali odnosno prezentirali pravo stanje stvari o ovom značajnom projektu ŽLUD, on je nastavio obmanjivati građane. Nisu nam poznati razlozi njegovog upornog iskrivljivanja istine oko komunalne lučice te želimo javnosti ponovo ukazati na činjenice i kronologiju zbivanja oko ovog projekta. Tako smo još 11.travnja 2012. godine izvijestili Grad Dubrovnik o namjeri financiranja Idejnog rješenja, Glavnog projekta i izgradnje komunalne luke na Batali, sve sukladno UPU Gruškog akvatorija, 16 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. međutim preduvjet za izgradnju komunalne luke i luke posebne namjene (Marina) jest izrada Studije utjecaja na okoliš, dobivanje Potvrde na Glavni projekt, te izgradnja prometnice od istezališta Batala do ex.Vile Pitarević. Nažalost, po našim saznanjima, projekt izgradnje prometnice na Lapadskoj obali tek je u izradi, još nije ishođena lokacijska dozvola, napravljene su samo geomehaničke istražne radnje pa je sasvim neizvjesno kada će se ishoditi pravomoćna Potvrda na glavni projekt kako bi se prometnica mogla početi graditi, što je sve u nadležnosti Grada Dubrovnika. Želimo vjerovati da će Grad Dubrovnik osigurati sredstva potrebita za izgradnju prometnice, šetališta i parkinga na Lapadskoj obali, te izgraditi prometnicu, što je preduvjet početka realizacije izgradnje komunalne luke na Batali. Što se tiče izrade Studije o utjecaju na okoliš gruškog akvatorija, gradonačelnik očito zaboravlja na prije 15 dana potpisani ugovor koji su potpisali Grad, ŽLUD i Laguna Trade, dobitnik koncesije za nautičku marinu, a kojim se privatni investitor obavezao izraditi i snositi sve troškove Studije. Stoga se izrada Studije može u najboljem slučaju očekivati do konca 2013. godine, a poznato je da su odredbe Studije nužne za postupak izdavanja lokacijske dozvole. Inače, nakon što smo u ovom mandatu završili projekte pristaništa na Šipanu, Kalamoti, obale u gruškoj luci, ishodili građevinsku dokumentaciju za valobran Kaše (projekt je kandidiran i za sredstva fondova EU) te upravo započeli s radovima na obnovi i rekonstrukciji obale u luci Komolac (Tenturija), jedini projekt koji nam je preostao jest upravo komunalna lučica na Batali. Stoga bi gradonačelnika zamolili da ubuduće ne obmanjuje vlastite građane, a ŽLUD i Županija su i dalje otvorena za sve vidove suradnje na realizaciji ovog za Dubrovnik značajnog projekta.“ U ORGANIZACIJI DUBROVAČKO – NERETVANSKE ŽUPANIJE Tribina o Zdravstvenom odgoju Javna tribina pod nazivom „Uvođenje Zdravstvenog odgoja u hrvatske škole“ u organizaciji Dubrovačko – neretvanske županije održana je u utorak 22. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Na tribini su sudjelovali: prof. Ladislav Iličić, predsjednik udruge Grozd (Glas roditelja za djecu), prof. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, te dr. Joško Mikuš uime Dubrovačke biskupije kao i mnogobrojni građani koji su imali prilike iznijeti svoje stavove i primjedbe. Moderatorica programa bila je Marija Vučković, zamjenica župana Dubrovačko – neretvanske županije, koja je na početku zahvalila svima koji su došli, te ukratko okupljene uvela u tematiku javne tribine. Prvo je riječ dobio ravnatelj Filipović. Ukazao je na prijašnje neuspjele pokušaje uvođenja Zdravstvenog odgoja, te sve poteškoće koje su stajale na tom putu. Ujedno je iznio zabrinjavajuće brojke o nasilničkom ponašanju, ovisnostima, maloljetničkim trudnoćama i pobačajima, što je iznio kao argument za neophodnost uvođenja Zdravstvenog odgoja. Iznio je i podatke po kojima roditelji gotovo uopće ne razgovaraju sa svojom djecom o tematici spolnosti, te da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta želi mladima ponuditi informacije, kako bi mogli donijeti zrele odluke. Naglasio je da ga „zanima samo stručno polazište, a ne diskurs liberalnog ili konzervativnog stajališta,“ a sve u svrhu dobrobiti djece. Predsjednik Grozda Iličić je naglasio potrebu uvođenja Zdravstvenog odgoja, te da je velik dio programa neupitan i nije sporan, poput pravilne prehrane, higijene, prevencije ovisnosti i prevencije nasilja. Ukazao je na određene propuste prilikom uvođenja istog: „Program je izrađen i objavljen tek 29. rujna, dakle mjesec dana nakon što je uveden, i nakon što su sve škole donijele Plan i program rada škole u koji su trebale uključiti program zdravstvenog odgoja – bez da su ga prethodno vidjele.“ Naglasio je i da je program iz ruku autora direktno ušao u škole tj. nije postojalo neutralno stručno ocjenjivanje programa, kao niti javna rasprava o sadržaju programa. Ukazao je na određene citate iz preporučene literature s kojima se ne slaže, poput: „Krajnje je vrijeme da homoseksualnost uđe u škole, makar i pod nemogućim uvjetima“; „Ali zašto ne reći: ‘Ja sam muškarac s vaginom!’, zašto ne bi rekonstruirali i taj biološki imperativ koji označava genitalije kao muške ili ženske?“; „Pornografija ima didaktičku svrhu jer povećava znanje o spolnosti te korištenje pornografije u terapeutske svrhe može smanjiti inhibicije, pružiti novo seksualno nadahnuće, ponuditi tehničku poduku i povećati komunikaciju među partnerima“ i slične. Posebno je spornom označio rodnu ideologiju kao onu koja nipošto nije vrijednosno neutralna, a isto je kazao za cjelokupni kurikulum Zdravstvenog odgoja. Dr. Mikuš je izrazio svoje zadovoljstvo zbog velikog broja okupljenih građana, tj. zbog njihove spremnosti da se angažiraju i sudjeluju na javnim tribinama. Uime Dubrovačke biskupije je kazao da je Zdravstveni odgoj potreban, te da Crkva, pa tako niti Dubrovačka biskupija, nije protiv uvođenja Zdravstneog odgoja, niti protiv govora o spolnosti. Problem vidi u redukcionističkom pristupu ljudskoj spolnosti koja je prisutna u uvedenom Zdravstvenom odgoju. Naglasio je i da Crkva ima pravo govoriti o društvenim pitanjima posebno ako je riječ o pitanjima koja se tiču morala i etike. Kazao je i da je cjelokupna inicijativa i došla od vjernika laika, koji zapravo i čine većinu Crkve, a hijerarhija Crkve se nije mogla niti željela oglušiti na pozive vjernika laika, te je reagirala. Skrenuo je pozornost i na Ustav RH koji roditeljima garantira pravo na odgoj vlastite djece, te dodao da se radi o kršenju tog prava od strane države koja uvođenjem ovakvog Zdravstvenog odgoja roditeljima oduzima to pravo. Upitao se koje su znanstvene činjenice na kojima je navedeni program utemeljen, te izrazio nezadovoljstvo zbog uvođenja rodne ideologije koja se nameće svima. Izrazio je i žalost što se nije uspostavio dijalog i što se nije omogućilo roditeljima pravo na izbor odgoja u skladu s njihovim svjetonazorom, čime je prekršen Ustav RH. Nakon izlaganja uslijedila je duga i žustra rasprava u koju su se uključili brojni građani prisutni na javnoj tribini, a u pitanjima, uglavnom upućenim ravnatelju Filipoviću, izrazili su svoje neslaganje s načinom uvođenja i samim sadržajem Zdravstvenog odgoja. Roditelje je zanimalo zašto nemaju mogućnost izbora na koji način će se odgajati njihova djeca, a iskazali su i nezadovoljno zbog provođenja eksperimentalnog programa, bojeći se što će biti, a i tko će odgovarati, ako eksperiment ne uspije. Šime Zupčić RADNI SASTANAK KOORDINACIJE REGIONALNIH KOORDINATORA STATISTIČKE REGIJE JADRANSKA HRVATSKA Kako do sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda Radni sastanak koordinacije regionalnih koordinatora statističke regije Jadranska Hrvatska održan je 22.siječnja u prostorijama Regionalne razvojne agencije DUNEA. Tema sastanka bila je uključivanje predstavnika regionalne razine u rad tematskih radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. u svrhu korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda. Na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u rujnu prošle godine osnovano je i međuresorno Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu programskih dokumenata te je uspostavljeno sedam tematskih radnih skupina za koje su određeni i voditelji. Šest tematskih radnih skupina formirano je na temelju tematskih ciljeva Europske unije za usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenata za razdoblje 2014.-2020., dok je sedma tematska radna skupina formirana zbog obveze izrade Nacionalnog programa reforme. Na koordinaciji regionalnih koordinatora Jadranske Hrvatske imenovani su predstavnici sa regionalne razine i njihovi zamjenici za pojedinu radnu skupinu. DUNEA daje predstavnike regionalne razine u četvrtoj tematskoj radnoj skupini koja se bavi tematskim ciljem promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi i u sedmoj skupini koja se bavi Nacionalnim programom reformi. Za ostale tematske ciljeva DUNEA je uključena u radna tijela za pripremu dokumenata prema tematskim radnim skupinama putem regionalnih predstavnika. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 17 DOC. DR. SC. IVONA VRDOLJAK RAGUŽ, PROČELNICA ODJELA ZA EKONOMIJU I POSLOVNU EKONOMIJU SVEUČILIŠTA U DUBROVNIKU, O NOVOM STUDIJSKOM SMJERU IT MENADŽMENT Zanimanje budućnosti podataka, ERP sustavima, programiranja i web programiranja, računarskih mreža i protokola. IT menadžeri su ljudi sa širokim znanjem iz područja informacijskih tehnologija, i ono što ih razlikuje od ostalih IT inženjerskih profila upravo je njihovo poznavanje ekonomskih disciplina, posebice menadžmenta. Oni nisu ni programeri ni administratori, ali se razumiju u to područje i sposobni su voditi timove ili nadgledati projektiranje mrežnih infrastruktura. Zbog svega naznačenoga IT menadžeri u proteklom desetljeću ostvaruju najviše zarade u industriji a perspektiva ovoga obrazovnog profila je zajamčena. - Što je to IT menadžment? - IT menadžment je niz postupaka, organizacijskih politika i procedura povezanih s primjenom, održavanjem i stalnom kontrolom tehnologije u poslovanju. Posao IT menadžmenta obuhvaća fizičke elemente tehnologije u poslovanju (hardver, softver i mrežna infrastruktura) i ljudske elemente (podrška, podučavanje, sigurnost, pristup i uporaba). Od IT odjela zahtijeva se da pridonese više nego ikad s vrlo malo sredstava. Uz izvrsno poznavanje informacijske tehnologije, IT menadžer mora imati znanja, vještine i iskustvo u poslovnom procesu, planiranju, strategiji, organizaciji poslovanja, vodstvu, timskom radu, motiviranju, kontroliranju, i mora biti lider kompleksnog IT tima. IT menadžment pruža sveobuhvatan uvid u prirodu menadžerskog poziva nudeći potrebna znanja za kvalitetno poslovanje u svijetu sve veće konkurencije. Obuhvaća brojne teme iz područja poslovanja organizacija općenito, informacijskih tehnologija, menadžmenta, marketinga, financija, upravljanja projektima i kvalitete a uz to i teme za upravljanje radom i razvojem informacijskih sustava u organizacijama. Osim toga studenti se upoznaju s arhitekturom računala, office aplikacijama, strukturama podataka i razvojem algoritama, osnovama baza 18 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. - Zašto ste odlučili pokrenuti studijski smjer IT menadžment? - Dosadašnja iskustva pokazuju da se najuspješniji poslovni rezultati postižu integracijom kompetencija, znanja i vještina iz područja poslovne ekonomije i kompetencija, znanja i vještina iz informacijskokomunikacijskih tehnologija. Na tržištu postoji neprestana potreba za ljudskim potencijalima koji su obrazovani za kreiranje, korištenje i upravljanje informacijskom tehnologijom. Usmjerenje će, vjerujem, prepoznati studenti, ali i poslodavci o čemu svjedoči i visoka zapošljivost studenata u RH koji završe ovaj studijski smjer. Zbog svega toga, na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju od akademske godine 2013./2014. počinje se izvoditi novi studijski smjer IT menadžment. Preddiplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija, studijski smjer IT menadžment traje tri godine, ili šest semestara. Po završetku preddiplomskog studija, student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus) poslovne ekonomije. Nakon završenoga preddiplomskog sveučilišnog studija, studenti imaju mogućnost upisati diplomski sveučilišni studij. Između različitih smjerova na diplomskom studiju Poslovna ekonomija, student može odabrati i smjer IT menadžment. Diplomski studij Poslovna ekonomija, smjer IT menadžment traje dvije godine, ili četiri semestra, a po njegovu završetku student stječe akademski naziv magistar/magistra poslovne ekonomije. Nakon završenoga diplomskog studija Poslovna ekonomija, smjer IT menadžment, studenti će, između ostaloga, biti osposobljeni za obavljati ruko- vodeće poslove upravljanja u svim kategorijama organizacija bez obzira na veličinu i djelatnost koju obavljaju, jednako tako za upravljanje IT projektima, primjenu metoda i modela strateškog planiranja informacijskih sustava i slično. Nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija, studenti imaju mogućnost upisati poslijediplomski doktorski studij ili neki od oblika specijalističkih poslijediplomskih studija, odnosno programa cjeloživotnog učenja. - Jesu li IT stručnjaci traženi i gdje se sve mogu zaposliti? - Studijski smjer IT menadžment pripremat će studente za planiranje informacijskih sustava, implementaciju IT-a u poslovanju, optimizaciju organizacija, mjerenje performansa organizacija, upravljanje razvojem informacijskih sustava i slično. Studenti će na ovom studijskom smjeru stjecati znanja iz područja upravljanja poslovnim procesima s pomoću IT-a, reinženjeringa poslovnih procesa, te organizacije poslovanja i metoda razvoja informacijskih sustava. Program je orijentiran na obrazovanje budućih IT menadžera u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini, bankarstvu, javnom i ostalim gospodarskim sektorima. U listopadu 2010. u izdanju časopisa „Lider“ objavljeno je kako je istraživanje koje su proveli Microsoft i IDC na globalnoj razini pokazalo da će se u sljedećih pet godina za čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati IT znanja i vještine, što je već danas izazov obrazovnim institucijama. S druge strane, uloga IT profesionalaca i broj informatičkih stručnjaka u procesu izlaska iz krize bit će od velikog utjecaja na brzinu transformacije i optimizaciju procesa unutar javnoga, ali i privatnog sektora. Unatoč činjenici da je od početka krize broj zaposlenih smanjen za nešto više od deset posto, neki su sektori pokazali veću otpornost. Prema podacima Zavoda za statistiku, IT sektor je reducirao broj radnih mjesta za tek tri posto - analiza domaće potražnje za informatičkim znanjima i IT stručnjacima objavljene na web-portalu MojPosao.net. Iz svega proizlazi da će stručnjaci s diplomom studijskog smjera IT menadžment biti traženi i u RH i u Europskoj uniji. HLADNI SJEVER VOLI MEDITERAN Skandinavci "poludjeli" za Dubrovnikom Sa Skandinavskog turističkog tržišta se u predstojećoj sezoni, prema dosadašnjim najavama, u dubrovačkoj zračnoj luci očekuje povećanje letova od čak 43%. Uz redovite svakodnevne linije iz Dubrovnika prema Beču, Frankfurtu i London Gatwicku, u ljetnom redu letenja (od 31.03. do 26.10.) u sezoni 2013. naći će se i Helsinki koji će, kako sada stvari stoje, s najjužnijim hrvatskim aerodromom biti povezan sa 209 letova. U protekloj 2012. realizirano je između ta dva grada 145 letova. Broj letova između Dubrovnika i Helsinkija povećan je za 44%. Sveukupno se s različitih odredišta u Skandinaviji očekuju 722 leta, što je značajan porast u usporedbi s lanjskih 506 letova. Scandinavian (SAS-SK) će Dubrovnik povezivati sa Arlandom (Stockholm), Copenhagenom, Helsinkijem, Oslom, te Bergen- om koji je njihova nova destinacija u ovogodišnjoj karti prema Dubrovniku. Norwegian Air Shuttle je najavio 122 leta iz Osla prema Dubrovniku, a letit će i iz Bergena, Trondheima, Stavangera, Copenhagena, Stockholma, a ova će kompanija uvesti i novu liniju iz Dubrovnika prema London Gatwicku, te prema Helsinkiju. Norwegian bi prema dosadašnjim najavama prema Dubrovniku letio 380 puta, što je značajno povećanje u odnosu na lanjskih 196 letova. Finnair je stari znanac na stajanci dubrovačke zračne luke, a u ovoj je sezoni najavio i pojačanje letova iz Helsinkija s 3 na 5 puta tjedno. Avioprijevoznik Primera će povezivat Dubrovnik s Gothenburgom i Stockholmom, dok će Atlantic Airways povezivati Dubrovnik - Kristiansand u Norveškoj i Copenhagen te Southend u Velikoj Britaniji. Nova kompanija koja je najavila svoj dolazak u Dubrovnik iz Norveške, grada Kristiansanda, je Flynonstop sa 22 leta. To je za dubrovačku zračnu luku nova destinacija s kojom će je povezati posve nova avio kompanija. Prema dosadašnjim najavama, Dubrovnik će u ovoj 2013. godini biti povezan s čak 118 odredišta u Europi i Aziji, što su dvije destinacije više nego u 2012. Dobre najave stižu i s njemačkog tržišta koje je oduvijek bilo sklono hrvatskoj turističkoj ponudi, a ne očekuju se ni problemi u dolasku gostiju iz Rusije i Ukrajine, zbog ponovnog uvođenja viza koje će za Hrvatsku biti potrebne kada se pristupi EU zajednici, jer su najave i interes aviokompanija bolji nego lani. Iako će se karta odredišta i kompanija upotpunjavat vjerojatno i sljedećih nekoliko mjeseci, procjena ovogodišnjih rezultata dubrovačke zračne luke i prema dosadašnjim najavama je vrlo optimistična. Lanjska je godina okončana s brojkom od 4033 sveukupna leta, dok je već sada ta brojka premašena i zaustavljena na 4096 letova. Ukoliko bi se pribrojila i očekivanja koja realno postoje od kompanija koje redovito dolaze u Dubrovnik, ali svoje najave daju do ožujka, ovogodišnje povećanje putničkog prometa moglo bi se kretati i preko 5% u odnosu na lanjsku, rekordnu godinu u povijesti dubrovačkog aerodroma. Što se tiče našeg nacionalnog avioprijevoznika, Croatie Airlines, u 2013. najavljuje 1995 letova, od kojih 1010 u međunarodnom, a 985 u domaćem prometu. Ukoliko ne dođe do kakvih nepredviđenih okolnosti u planiranom odvijanju zračnog prometa u ovom dijelu Europe i svijeta, već na početku 2013. dubrovačka zračna luka ima brojne razloge da bi s radošću očekivala nadolazeću turističku sezonu i mjesece ispred sebe. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 19 PRAVILNIK O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU Dubrovnik - centar za edukaciju aerodromskih zaposlenika Agencija za civilno zrakoplovstvo na svojim stranicama objavljuje kako je u Narodnim novinama broj 7 od 17. 01. 2013. godine objavljen Pravilnik o stručnom osposobljavanju zaposlenika i drugih ugovornih djelatnika aerodroma, pružatelja zemaljskih usluga i korisnika usluga aerodroma koji samostalno obavljaju zemaljske usluge. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donio je taj pravilnik da bi se propisali uvjeti koje moraju ispunjavati zaposlenici i drugi ugovorni djelatnici aerodroma. To je cijeli katalog zanimanja i struka koje imaju neku ulogu u zračnim lukama u raznim njenim funkcijama. Propisuje se što se mora znati kako se ta znanja stječu i provjeravaju, tko su instruktori, kako se znanje ocjenjuje i koje se isprave daju kao povrde da djelatnik tim znanjem vlada. Tri školska centra organizirana u zračnoj luci Dubrovnik, zračnoj luci Split i zračnoj luci Zagreb, koja su ishodila odobrenje za stručno osposobljavanje zaposlenika aerodroma. Njima je dano 12 mjeseci da se u radu usklade s odredbama novoga pravilnika. Pravilnik počinje važiti od 25. siječnja, a tri školska centra organizirana u zračnoj luci Dubrovnik, zračnoj luci Split i zračnoj luci Zagreb, koja su ishodila odobrenje za stručno osposobljavanje zapos- DOKUMENT ZA BUDUĆNOST lenika aerodroma na temelju Pravilnika o stručnoj spremi, ispitima i dozvolama za rad stručnog osoblja koje obavlja poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe, moraju se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uskladiti s njime. PO FESTI SV. VLAHA Vizija civilnog Susret predstavnika zračnih luka u Dubrovniku zrakoplovstva Radna skupina Europske komisije “High-Level Group on Aviation Research” u čijem su radu sudjelovali predstavnici Opće uprave za istraživanje i inovacije te predstavnici Opće uprave Europske komisije za promet izradila je dokument “Flightpath 2050 Europes vision for aviation”. U dokumentu je opisana vizija i smjer kojim će se kretati civilno zrakoplovstvo u EU do 2050. U dokumentu se naglašava kako će europski zrakoplovna industrija biti izložena snažnoj konkurenciji ne samo iz SAD već iz Brazila, Kanade, Kine, Indije i Rusije. Tri su ključna izazova, naglašava se u dokumentu, a to su : povećati razinu investicija u tehnologije, poboljšati kompetitivnost na svjetskom tržištu zračnog prijevoza i ubrzati integraciju različitih politika u europskoj zrakoplovnoj industriji. Danas, još više sutra, siguran i učinkovit sustav zračnog prijevoza, na čelu s inovativnim tehnologijama, biti će vrlo važan za europsko gospodarstvo, društvo i koheziju u Europi i svijetu. (agencija za civilno zrakoplovstvo) 20 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. Predstavnici svih hrvatskih zračnih luka sastat će se u Dubrovniku 4. veljače. Na sastanku će se razgovarati o analizi poslovanja za proteklu godinu, te planovima i procjenama za turističku sezonu 2013. godine. Ova će se prigoda svakako iskoristiti i za raspravu o novoj zakonskoj regulativi koja će se morati poštivati po ulasku u Europsku uniju, nakon 1. srpnja 2013. Tu se prvenstveno misli na poslovanje duty free shop-ova i promjene međunarodnih letova u domaće, kada Hrvatska postane članica europske obitelji. RICHARD BACH NAPISAO ČETVRTO POGLAVLJE „Nadopisan“ kultni „Jonathan Livingston“ Američki kultni romanopisac Richard Bach (76), koji motive za svoja djela crpi iz pilotskih iskustava, uspješno se oporavlja u svom domu na otoku Orcas na krajnjem sjeverozapadu američke savezne države Washington, u pacifičkom priobalnom arhipelagu “prekoputa” kanadskog otoka Vancouver, javlja Seattle Times. Nakon što je prije gotovo pet mjeseci umalo poginuo pri slijetanju svojom ultralakom letećom amfibijom u obilasku prijatelja na susjednom otoku San Juan, i nakon što se od ozljeda gotovo četiri mjeseca oporavljao od teških ozljeda mozga, grudnog koša i kičme, on za novine kaže kako upravo uživa u ponovnom otkrivanju jednostavnih životnih zadovoljstava kao što su šetnje, neobavezni razgovori i rezanje božićne purice. U oporavku mu puno pomaže bivša supruga Sabryna Bach (42), koja ga je - što je glavna vijest - navodno nagovorila da, polagano, nanovo otkrije i svoj užitak u pisanju. Više od 40 godina poslije prvog objavljivanja njegovog kultnog kratkog romana Galeb Jonathan Livingston (iz 1970. godine) on je s iznenađujućm energijom “zagrijao stolac” i dovršio je četvrto poglavlje toga romana izvorno objavljenoga u tri glave. Nedavno je dopisani i dovršeni rukopis poslao nakladniku i uskoro se može očekivati reklamna kampanja i prodaja tog novog, sada dopunjenog i dovršenog izdanja. Mada je teško zamisliti što se u priči još može dogoditi nakon što galeb, toliko drukčiji od svog jata, prednost daje letenju umjesto hranjenju i kričanja u jatu, usavršava ga i otkriva slobodu te prelazi u neki spiritualni oblik užitka, pisac je reporterki Jennifer Sullivan otkrio da se četvrto poglavlje bavi jatom u potrazi za dubljim značenjima. Jonathan Livingston im se vraća i pokušava prenijeti svoja otkrića. Jonathanu to isprva uspijeva i jato ga slavi kao neku vrstu proroka, ali ga protokom vremena odbacuju kao mit. Tvrdi da nakon 180 stranica četvrtoga poglavlja roman završava uz tračak nade. Sabryna Bach kaže da se povratak pisanju za Richarda Bacha pokazao kao odlična terapija povratku u normalan život. Vratilo mu je povjerenje u vlastite sposobnosti i sada se čini kao da će se potpuno oporavati. Shvatio je, kaže, da se mu se nesreća ni na koji način nije odrazila na intelekt i da je s velikim užitkom odlučio dovršiti ono što je započeo još prije četiri desetljeća a u međuvremenu mu se nije dospijevao posvetiti. Za one kojima je promaklo: Richard Bach je prilikom slijetanja na travnatu stazu otoka San Jose svojom amfibijom Easton Gilber G SeaRey, registracije N346PE, proizvedenom 2008. godine, zapeo za električni vod i zaustavio naglavce. Spasioci su došli brzo i prenijeli ga u bolnicu u Seattleu gdje je punih tjedan dana bio u komi. Ozljede su mu bile teško narušile sposobnost da hoda, govori i uopće obavlja i neke najosnovnije radnje. Sam Richard Bach tvrdi da činjenicu što je preživio prvenstveno duguje kompaniji Airlift Northwest koja je spasilačkim helikopterom ubrzo došla na mjesto nesreće i dopremila ga unutar “zlatnog sata” u bolnicu Harborview u Seattleu. Helikopter je i baze u Bellinghamu na mjestu nesreće bio 12 minuta nakon dojave o njoj, a u bolnicu je Bach predan 18 minuta nakon uzlijetanja. Za sve vrijeme leta primao je kompetentnu liječničku prvu pomoć. Richard Bach je u znak zahvalnasti ustanovio zakladu pod nazivom “Gift of Wings” (Dar krila) za prikupljanje donacija u korist bolnice Harborview i operatora medicinskih helikoptera Airlift Northwest. Obitelj je reporterima potvrdila da Richard Bach namjerava obnoviti uništeni avion, kojega je nazvao Puff po svojevremenoj pjesmi “Puff, the Magic Dragon” koju je pjevao protestni folk trio Peter, Paul and Mary. (izvor:aerosvijet.hr) Uređivački kolegij: Roko Tolić ([email protected]), Frano Luetić ([email protected]), Lidija Crnčević ([email protected]), Tilda Bogdanović ([email protected]), Tel: 020 773 377, fax: 020 773 322, e-mail: [email protected], www.airport-dubrovnik.hr CROATIA AIRLINES DUBROVNIK - ZAGREB ZAGREB - DUBROVNIK PETAK 25.1. 6:40-7:35 13:00-13:55 18:40-19:45 PETAK 25.1. 5:55-6:50 11:45-12:45 21:10-22:05 SUBOTA 26.1. 6:40-7:35 16:10-17:15 SUBOTA 26.1. 14:40-15:40 21:10-22:05 NEDJELJA 27.1. 6:40-7:35 13:25-14:30 20:00-21:05 21:30-22:25 NEDJELJA 27.1. 11:50-12:50 14:20-15:20 14:35-15:30 21:10-22:05 PONEDJELJAK 28.1. PONEDJELJAK 28.1. 6:40-7:35 11:45-12:45 16:10-17:15 14:40-15:40 18:40-19:45 21:10-22:05 UTORAK 29.1. 6:40-7:35 13:00-13:55 16:10-17:15 UTORAK 29.1. 5:55-6:50 14:40-15:40 21:10-22:05 SRIJEDA 30.1. 6:40-7:35 16:10-17:15 SRIJEDA 30.1. 14:40-15:40 21:10-22:05 ČETVRTAK 31.1. ČETVRTAK 31.1. 6:40-7:35 11:50-12:50 13:25-14:30 14:25-15:20 16:10-17:15 14:40-15:40 21:10-22:05 PETAK 1.2. 6:40-7:35 PETAK 1.2. 13:00-13:55 5:55-6:50 18:40-19:45 11:45-12:45 21:10-22:05 SUBOTA 2.2. 6:40-7:35 SUBOTA 2.2. 16:10-17:15 14:40-15:40 21:10-22:05 NEDJELJA 3.2. 6:40-7:35 NEDJELJA 3.2. 13:25-14:30 11:50-12:50 20:00-21:05 14:20-15:20 21:30-22:25 14:35-15:30 21:10-22:05 PONEDJELJAK 4.2. PONEDJELJAK 4.2. 6:40-7:35 16:10-17:15 11:45-12:45 18:40-19:45 14:40-15:40 21:10-22:05 UTORAK 5.2. 6:40-7:35 UTORAK 5.2. 13:00-13:55 5:55-6:50 16:10-17:15 14:40-15:40 21:10-22:05 SRIJEDA 6.2. 6:40-7:35 SRIJEDA 6.2. 16:10-17:15 14:40-15:40 21:10-22:05 ČETVRTAK 7.2. 6:40-7:35 ČETVRTAK 7.2. 13:25-14:30 11:50-12:50 16:10-17:15 14:25-15:20 14:40-15:40 21:10-22:05 Informacije o ostalim polascima i odlascima možete dobiti na telefon 773 377, 773 100 ili na www.airport-dubrovnik.hr GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 21 22 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Olakšavanje u po’ cijene Domovinu ćemo, nakon što su je već odavno reciklirali tajkuni, potpuno pretvorit’ u ekološku državu Prijestolnica nam je bila u smrtnoj opasnosti od bombi. Očevici su rekli, da bi bili umrli od straha, da su imali solada za sprovod. Prema nekim stručnjacima, ponoćni zagrebački bombaš je bio inteligentan. A strad’o od vlastite bombe, pa su ga uhitili bolničari a ne policija. I ne zato što je predstavnik nacionalne manjine, i to iz Banja Luke. Dok psiholozi osmišljavaju njegov psihološki profil začinjen s barutno- patološkim poremećajem, gradonačelnik Zagreba, vazda korak ispred, već je donio konačnu dijagnozu; bombaš je patolog. Čeka se second opinion udruženja liječnika patologa. A bombaševi prijatelji kažu, da je bio čovjekoljubac i paraglajder. To je ono, kad’ ljudi lete na adrenalinu, mjesto avionom. Sva sreća što ne lete po noći, jer bi njih nekoliko moglo, ne daj Bože, bombardirat’ cijeli Zagreb. A ‘ko zna koliko emigranata, zračnim mostom prebacit’ preko granice. U nas u gradu, moglo bi se rijet, nema više bombi. Bar ne onih, radi kojih se ide u zatvor. Pa ipak, neki se boje naših domaćih komunalnih bombaša. Govore, da naš gradski doktor, vazda korak ispred, obnavlja tradiciju, u elitnom turizmu pomalo zastarjelu; zarađivanju kruha bez motike. A za sve su krivi ovi turisti muktiši, što ništa ne troše u Gradu. Pa će platit’ dogodine duple tarife za posjetu gradu. Onda neka šetaju k’o paraziti po našoj muci. Neka i dalje ništa ne kupuju i neka ne jedu i ne piju. Ali platit’ moraju. Jer, kako kaže struka, posjete zidinama su porasle, zato što su ulaznice poskupile. Pa to je sjajno! Jedini problem bi mog’o bit’ u temu, kako gladne i žedne turiste natjerat’ da koriste nove zahode i da se olakšaju po cijeni od deset kuna. Dubrovčani, željni bilo kakvih olakšica, s oduševljenjem su primili vijest o olakšavanju u po’ cijene. Gruški će zahod bit’ jeftiniji, jer u cijenu nije uključena spomenička renta. Svi koji su vjerovali, da besposlena vlada jariće krsti, sad’ su se predomislili. Jer, s te nam adrese dolazi zakon, koji će svima omogućit’ kupovinu novoga auta, čiji auspuh ne zagađuje okoliš više od prosječnog tjelesnog ispuha. Jer, govore, zrak nam se usmrdio, pa pod hitno treba trsit’ polovne aute, što puno dime. Mnogi od nas samo čekaju, da im istekne sedamdeset druga rata kredita, pa da smrdljivca subito prodaju u Pakistan ili slično, a onda kupe novi, ekološki autić, po mogućnosti, na pedale. Tako ćemo domovinu, nakon što su je već odavno reciklirali tajkuni, potpuno pretvorit’ u ekološku državu. A nema ni dva mjeseca, kako smo se radovali obećanom jeftinom uvozu polovnjaka iz Europe. Ali, ako Europi nešto smrdi, onda smrdi. Šteta samo, što se Kinezi i Amerikanci tega još nisu sjetili. Oni misle, da se od freške arije prije dobije upala pluća nego objed na trpezi. A nama je dovoljna i spoznaja, da se bilježi mali broj umrlih od gladi, što je najveći uspjeh vlade na gospodarskom planu. Hrvatska voli susjedne zemlje. Zato je naš premijer, umjesto u Sloveniju po našu podršku, poš’o u Srbiji njima dat’ podršku za EU. A tamo ga kritikaju, što se nije se isprič’o zato, što su naši generali oslobođeni, što nas je toliko izginulo, i što nismo povukli tužbu za to, što su nam razorili pola Hrvatske i uvalili nam milijun i po’ izbjeglica. Ma nam se nisu pohvalili, kako njihov ministar pravosuđa traži u Hagu obnavljanje suđenja našim generalima. Ima se, može se, kaže narod što vrijedno radi od jutra do mraka, ponosan na pohvalni potez naše vlade. Uspjeli su, za nepunih devedeset milijuna kupit’ u Briselu zgradu od četiri tisuće kvadrata, u kojoj će na miru, daleko od biračke gomile i Vukovarskih đaka bez školske zgrade, ali s ćiriličnim imenima ulica i institucija, vodit’ europsku politiku. Govore, četiri podzemne etaže i sedam poviše zemlje. Čeka li nas procvat podzemlja u dijaspori, nakon što ga je doma uništila kriza, ne zna se, ali i najvećem vjerniku i štovatelju hrama zvanog EU, brzo će bit’ jasno, kome od svih nas, najviše koristi Europa . Ne zna tovar, što je petrusin, govorili su stari, kad’ bi ne’ko, u svom neznanju, radije nešto nem’o, nego im’o. U nas je još boćanje s drvenim boćama, elitni sport za mnoge, altroke ćeš ti Piše: Mario Klečak uvjerit’ našega čovjeka, kako je golf jedina anti - krizna terapija. Pa onda, zločesto pričaju, kako je golf samo fasada za gradnju vila za bogate strance, dok su naši tamo mogli jedino trčat’ za kozama. A da to i nije baš tako, ovih dana nas je izvijestila, ona fina gospođa, što s inozemnim mužem preši, da izgradi golf. Gostovala je na omiljenoj nam TV kući. Paralo je ukazanje. Ma koja šesna i draga persona. Nema tu grubih riječi, pokude, zloće, prijetnji ni karanja.! Ni prostačkoga mahanja rukama! In tanto je rekla, kako se na Srđu već tristo godina nije ništa događalo. A trebalo bi. Osim ovaca i njima posljedičnih lokalnih pastorala. Njezin gospar muž se već bio ofendio i hotio poć’ ča, ma ga je ona nekako udobrovoljila. I tako bome zaslužila, da za cijeli trud i spenđane solde nešto i zaradi ovim poslom. Premda je njima glavni cilj, nakrcat gradsku kasu i zaposlit’ tisuće skupljača loptica. Koje skupljanje, nije nikakva sramota, pa bi gospođa i svojoj brojnoj dječici poželila, tako jedno dragocjeno iskustvo. Zna ona, kako se mi strašimo, da bi stranci mogli sve podredit’ zaradi, pa tako sve uneredit’ i porobit’ nas, ali ona je Hrvatica, a svaki pravi Hrvat’ bi rado vidio svoju djecu, da preko pauze za objed (kad’ ne skupljaju bijele loptice), koriste bogate sportske i zabavne sadržaje, objeduju u restoranima, i obilaze brojne kulturne ustanove na Srđu. Pa je još rekla, da će Grad, o svomu trošku njima gradit’ puteve, struju i vodu, kanalizaciju, jer, nota bene, ako ONI to izgrade, onda bi to bilo njihovo. A to se ne može. Onda je gospođa lijepo rekla, da bi oni prihvatili sve dobre prijedloge lokalne zajednice, kako bi naše ovce i njihovi vukovi, bili na broju. I onda meni sinula spasonosna ideja. Ni oni silni kruzeri nisu baš svima bili po volji, ma smo nekako naučili s njima, i od njih živit’. Ma, oni dođu i pođu. Ne treba im ni struja ni voda ni kanalizacija. Pa kad’ bi ovi ulagači, recimo izgradili golf igralište prema idejnom projektu, k’o na priloženoj slici, bilo bi lakše svima, a naročito njima. Ne bi morali plaćat’ one silne milijune za poreze i dozvole, a mi bismo solde od infrastrukture, mogli korisno iskoristit’. A onda, ako im jednoga dana dosade ove plačljive udruge, što bremzaju uzbrdo, mogu lijepo dignut’ sidro i navegat’. I, čiča miča, svršila priča! GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 23 Trebala su mi desetljeća Piše: Bajro Sarić za shvatiti kako nemam nimalo dara za struku, www.effectdubrovnik.com da, da struku, koja se zove politika. Niti kako u meni zapravo i nema političara, jer taj se posao ne da naučiti, s njim se rađate ili ne rađate. To što sam opsjednut politikom i političarima, što su predmetom mojega stalnog zanimanja i pozornosti, ispostavilo se, značilo je samo i jedino da naučio nisam ništa do prije par godina. A onda sam, posve slučajno, pri promišljanju o nekakvom lokalnom političkom izboru spoznao kako i politika, ali i ekonomija, pa i poduzetništvo nisu jedan više jedan jednako dva i gotovo. Nego da je netko drugi, dakle izbornik, birač, glasač, potrošač, kupac “ovlašten” kazati jesu li jedan više jedan dva ili je možda ipak nešto drugo posrijedi. Razmišljajući o političkim, poduzetničkim, čak i kulturnim, nazovimo ih tako dobitnicima ili gubitnicima tu po, kako kome Gradu, pa i nešto šire, zaključio sam da su uspješni oni koji su razumjeli da jedan više jedan ipak nisu dva, a da su neuspješni oni koji su se držali “žive istine” da su jedan više jedan dva. Jed- nostavno, politika, pa i poduzetništvo su nešto drugo, s neizmjernim i stalno promjenljivim varijablama i tko to ne razumije od njega ni političara ni poduzetnika, ali ni pokretača. Najčešće se takozvani obični i neobični puk “gadi” politike i političara, navodno neće imati posla ni s politikom ni političarima. Jer je riječ, opet navodno o beskarakternim osobama, prevrtljivcima, fukarama i sve tako naspram ostalih, navodno karakternih, dosljednih, stručnih i poštenih. Ali to je samo prividan i privremen bijeg od sebe samih, dakle bijeg tog običnog i neobičnog puka koji ni po čemu nije ni bolji ni gori od takozvane političke klase. Politička klasa najobičniji je preslik običnog i neobičnog puka koji je izabrao, dakle većina su uglavnom isti ili slični, ne zavaravajmo se i to je zakon političke demokracije. I dobro je da je tako. Alternativa je diktatura koja je i politička i ekonomski nerijetko produktivnija, ali se tada ne može tvrditi da što se tražilo to se i dobilo. Problem je u tome što su politička demokracija, slobodno tržište, kapitalizam i smisao za toleranciju različitosti naporni za mozgove najčešćeg puka, što ih neprekidno tjera u egzistencijalne izazove i utakmicu s ovim ili onim konkurentima. Dakle, ono što pripada u naša prava poput slobode, dužnosti, pa i morala prepuštamo drugima, kako se zna reći “političkim fukarama”, vođama i ništa drugo nego vještim zavodnicima. Evo se pomalo zahuktava i kampanja za predstojeće lokalne izbore diljem i Dubrovačko-neretvanske županije, pa i tu po Gradu. Slažu se liste, kandidati, programi, krovate, priča se o poštenju, vizijama, neupletenosti u bilo kakve “afere” onih koji bi se htjeli dočepati komada ili cijele vlasti i o nepoštenju, nedostatku vizija, upletenosti u svaku “pređu” onih koji još uvijek imaju komadić vlasti ili apsolutnu vlast i moć. Ali, to su, barem za mene sve već i više puta ispričane priče, pročitani kandidati i čast izuzetcima, dokazano neuspješni, riziku neskloni i trulom kompromisu skloni ljudi, uglavnom depresivni, smrtno ozbiljni, sračunani i ovisnici od ovih ili onih još većih moćnika. Stvar je u tome, za razliku od onih koji ih biraju ili ne biraju, ipak utrčavaju u okrutnu političku i politikantsku arenu i utakmicu, kad već neće njihovi navodno pošteni, čestiti, stručni i moralni oponenti. posvuda raspršeni, samo ne tamo gdje bi trebali biti. Inače, jadan li ti je i kukavan onaj koji je ovisan o ćudima političara, a ne svojim ćudima i takvih je sve više i to je jedan od zakona ekonomske recesije. Čega se sve nećemo naslušati i nagledati u idućih par mjeseci sudeći kako je krenulo. Na prste jedne ruke, pa čak i pola, primjerice OSOBA TJEDNA što je za nas dobro, uzorito, moralno i sve tako, čini se da Antun Maračić to i uistinu jest, dakle zbog kojega će srušiti cjelokupna kulturna struktura grada kao kula od karata. Ali eto primitivni i neuki političari, odnosno demokratski i legalno izabrani zastupnici običnog i neobičnog puka, dakle vlasnika, to ne razumiju i navodno ga nasilno “ruše” i ne produljuju mu mandat na još četiri godine. U takav opis, bolje reći klopku “turobne sudbine” Antuna Maračića uklopio se meni inače dragi, a za ne baš rijetke uvijek budne “domoljupce” upitno hrvatski književnik Miljenko Jergović, pišući o jadima i žrtvi ne baš ni mladog Antuna Maračića pred tobožnjim nasrtajima dubrovačkog provincijalizma, političke bešćutnosti i elementarne nepristojnosti gradskih vijećnika koji su odlučili kako su odlučili i dali prednost “političkom aparatčiku” Vesni Delić Gozze, možebitno članici HNS-a. Takva razmišljanja o ovome “eklatantnom” primjeru uplitanja “mrske” politike i poli- tičara u nedodirljivu svetinju zvanu kultura, umjetnost ili struku naša su svakidašnjica i potrajat će to još dugo. Kao da su politika i političari, nije u ovome “predmetu” ni važno kojih su opcija, neki divljaci, primitivci, nasilnici i sve tako, a kultura i kulturnjaci nešto po sebi uzvišeno, umno i umjetničko. Ma dajte molim vas, u zbilji ništa drugo nego beskrajnog licemjerja, narcisoidnosti i ljudske pokvarenosti, kakva je oduvijek bila, nazovimo je tako, “politička klasa” izložena je kakvoj-takvoj, ali ipak demokratskoj proceduri i svakodnevnom stresu, “mila je majka” spram “kulturne klase”, koja tome nikad nije izložena, osim međusobnim narcisoidnostima i taštinama. Antun Maračić i svi ostali “antuni maračići” i ona takozvana ugledna gospoda od Zagreba do Dubrovnika koja se digla na “sve četiri noge” morala bi znati i priznati da je nečijom političkom voljom došla do vrhova nečega o čemu ne presuđuje tržište, odnosno njegovo veličanstvo potrošač i da nečijom političkom voljom ne mora biti vječno na vrhu, ma što god držali o sebi. A naravno da drže sve najbolje i to je prirodno i to je pozicija ravnatelja u gradskim i sličnim ustanovama. I otkuda pravo i obraz Jer- SAPIENTI SAT Strah od budućnosti Jadan li ti je i kukavan onaj koji je ovisan o ćudima političara, a ne svojim ćudima i takvih je sve više i to je jedan od zakona ekonomske recesije Antun Maračić U zbilji ništa drugo nego beskrajnog licemjerja, narcisoidnosti i ljudske pokvarenosti, kakva je oduvijek bila, nazovimo je tako, “politička klasa” izložena je kakvoj-takvoj, ali ipak demokratskoj proceduri i svakodnevnom stresu, “mila je majka” spram “kulturne klase”, koja tome nikad nije izložena, osim međusobnim narcisoidnostima i taštinama Nisam, što bi se reklo “stručno” kompetentan za ocijeniti je li Antun Maračić, takozvani čuveni umjetnički fotograf po takozvanim umjetničkim elitama zavrijedio četvrti mandat ravnatelja Javne ustanove u kulturi “Umjetnička galerija Dubrovnik”, osnivač koje je, sa svim pravima i obvezama Grad Dubrovnik, što znači da ih on, dakle politika, razrješava i postavlja. Moguće da je riječ o genijalnom ravnatelju i umjetniku, vrag bi ga znao, ali sudeći po takozvanim kulturnim elitama, krajnje zatvorenim i slabo “ventilacijom opskrbljenim” duhovnjacima i svima onima koji nas pritiskaju s onim 24 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. u Gradu, postoje samo tri osobe koje dosta dobro, iako ni oni ne najbolje, razumiju političku tehnologiju i način kako zavesti birače, a to su Dubravka Šuica, Andro Vlahušić i Pero Vićan. Sve ostalo što se nudi i što će se ponuditi, ma koliko pošteni, dragi i “neokaljani” bili sitne su ribe u ovom nevelikom “ribogojilištu”. Doduše, može se dogoditi da se spomenuta trojka uopće i ne pojavi na kandidacijskim listama, jer su već poodavno na drugim, kandidacijskim listama za zatvor. Ali, to bi bila tek prava katastrofa da spomenuti i slični skončaju u zatvoru. Naravno, poglavito za ne baš malu “količinu” njihovih ovisnika, pa i za Grad u cjelini. Jer alternativa njima, nazvao bih pokretljivim, takozvani su pošteni, čestiti, dobri i aferama netaknuti kandidati, uglavnom većinskog svjetonazora. To je vjerojatno i točno, ali u okrutnim vremenima u kojima živimo, a nikad nisu bila ni laka to jednostavno nije dovoljno za probuditi uspavanu “ljepoticu” poput Dubrovnika. Uzgred, najmrža mi je riječ oduvijek bila u predizbornim vremenima “vizija” i “vizionari”. Zakleo bi se da svi oni koji ih izgovaraju nemaju pojma o semantici, odnosno značenju tih riječi, a siguran sam i u to da nemaju nikakve vizije niti su uopće vizionari, štogod to značilo. Odavno se na ovim prostorima zna što se neće i ne zna što hoće. Nikakav umni, pa ni fizički napor nije stati iza onoga što se neće, a jest golemi, nerijetko i uzaludni napor stati iza onoga što se hoće za vlastitu, ali to automatski znači i opću dobrobit. Ne postoji samo vlastita i samo opća dobrobit, profit i javni interes, jedno je uvjetovano drugim, potvrdilo se to u sve omraženijem razvijenom kapitalizmu, ali ne i u onim “starim, dobrim vremenima socijalizma”. Tako se sad u pandemijskim razmjerima, na svakom dobrom ili lošem mjestu, od učenih do neučenih ljudi grmi o skoroj propasti kapitalizma, “profitera”, nemoralnoj naravi novca i neizbježnom povratku socijalizma. Doduše, riječ socijalizam se “ne uzima u usta”, grubo zvuči, ali svjesno ili nesvjesno, svejedno zaziva se socijalizam. Jer što je socijalizam nego dokidanje privatnog vlasništva, “krupnog kapitala”, nacionalizacija banaka, raspodjela “svakome prema potrebama” a ne prema tržišno potvrđenim rezultatima rada, gušenje poduzetničkih sloboda, profita kao glavnog pokretača ekonomske, a onda i svake druge aktivnosti, prepuštanje vlastite slobode i inicijative državi, političkim i ostalim moćnicima, podjela na “naše” i “njihove”, društvo nejednakih šansi za sve itd. Druga ključna riječ za “novake” u političkoj areni je, “ali mi smo drugačiji, bolji”. A ja vam tvrdim da je samo “omot drugačiji, a sadržaj u bitnim odrednicama isti ili sličan” i ne nasjedajte na takve besmislice. Sve to bit će razvidno i na predstojećim lokalnim izborima, bez brige. Skoro pa svi kandidati za lokalnu vlast već i pričaju u takvom, za mnoge primamljivom stilu. Oni su duboko u sebi svjesni kako obećanja ne mogu ispuniti. Ali moraju galamiti ono što im pretpostavljeni čelnici naređuju, a nerijetki i nemaju alternative osim političkih, često i politikantskih igara i politike općenito. Iako nisu toliko glupi da ne razumiju kako je riječ o običnim tlapnjama i da će sva ta obećanja već i prva poslijeizborna kiša isprati i oni koji su ih izabrali također zaboraviti. A vjerojatno i ponovno za te iste glasovati u idućoj zgodi ili nezgodi, jer hrvatsko biračko tijelo nesklono je radikalnijim promjenama. Tu je ponajviše riječ o kandidatima bez ikakvih valjanih radnih i stručnih referenci, nerijetko i bezvoljnim i neživotnim. Sve u svemu, ljudima dostojnim žaljenja. A oni koji nisu takvi, ako ih bude među kandidatima, koji imaju radne i stručne reference i koji će uputiti obični i neobični puk da skrbi sam o sebi, a oni će mu samo pripomoći u okviru svoje nadležnosti, takvi ni u predstojećim lokalnim izborima nemaju nikakve šanse. Bio sam u toj poziciji, znam o čemu pišem i vrlo sam sretan što odavno nisam u toj poziciji. Treba ipak priznati kako se i ne može biti posve neovisan o politici i političarima, bilo što da radite, ali ne u prevladavajućoj mjeri. A bitku sa životnim izazovima, moje spoznaje su takve, dobili ste onda kada vas trebaju i traže, a ne vi kad nekoga trebate ili tražite, barem u egzistencijalnim pitanjima i u onome na što možete utjecati. goviću i “jergovićima” da blate i ponižavaju Vesnu Delić Gozze, spuštajući je na razinu običnog stranačkog poslušnika, provincijskog kulturnjaka, skoro da je i iz džungle izašla i da ne idem dalje. Gospođu i ne poznajem, ali očito ima sve formalne uvjete, pa i reference, možda u drugim umjetničkim djelatnostima, za vođenje “Umjetničke galerije Dubrovnik.” Hoće li biti bolja ili lošija od Antuna Maračića, tek će se vidjeti. Pa i onako se neće ništa dramatično dogoditi ako bude čak i lošija. Jer u kojem promilu, primjerice, postoje oni koji će presuditi jesu li fotografija ili fotografije Lokruma Antuna Maračića bolje od fotografije ili fotografija nekoga fotoamatera. Pregledao sam na stotine fotografija Lokruma od umjetnika po zvanju do onih koji to nisu po zvanju i taj mi se Lokrum uglavnom uvijek čini istim, lijepim ili ružnim, ovisno o vremenu i one Antuna Maračića nisu čudesne, kako ih je opisao Miljenko Jergović. Najlakše je, pa i najpodlije, bez ikakvih valjanih argumenata, što kod nas baš tako nije ni rijetko, za neostvarene vlastite ambicije i frustracije svakoga uvrstiti u “tor” političkih poslušnika, plaćenika i ništavila, konvertita i što ti ja znam. “Prati ruke” od mrskih političara, “krupnih kapitalista”, “profitera”, običnih i neobičnih poduzetnika, onih navodno niskih estetskih kriterija i tome slično. Nema velikih muka za steći potporu takvom stavu, svakim danom sve je više onih frustrirajućih ambicija, precijenjenih i gubitnika prema nekim mojim parametrima. Kako ne bi bilo nesporazuma, iako će ga biti, svi sukobi, ratni, politički, kulturni, vjerski i slični, sukobi su materijalnih interesa i interesnih skupina, koji su nerijetko toliko “prozirni” da se vide “prostim okom”. A nije ni u tome problem u “slučaju Maračić” i sličnim. Pravi problem hrvatskog društva i države je što i ne od danas vlada potpuno ravnodušje kod podosta puka, posebice onih koji nisu na slobodnom tržištu rada, robe i kapitala kad propadne, recimo neki poduzetnik i na stotine i tisuće ljudi ostanu bez posla, država i lokalna zajednica bez ubranih poreza itd. I što neodgodivo putujemo u ropstvo ni zbog čega drugoga nego mentaliteta nesklonog promjenama navika i “garda” i što su nam predodžbe svijeta u nama i oko nas nepromjenljive, statične. I što smo nespremni za rat sa samim sobom i izazove kojima smo svakodnevno izloženi, na žalost i bez naše vol- je. Antuna Maračića izabrao sam za osobu tjedna ne zbog ocjene njegovog lika i djela, zašto i nisam kompetentan, nego samo zbog čistog primjera čime se “opterećuju” naši mediji i svakidašnjica, kakvi su nam jadni prioriteti i u što trošimo ono što nam je najograničenije i najkraće, um, vrijeme i energija. Ali, kao što negdje pročitah, u zemlji Hrvatskoj u kojoj se ništa ne događa oko stvaranja novih duhovnih i materijalnih vrijednosti odavno, u zemlji “distributivne” ekonomije, vijesti poput ove o “smjeni” Antuna Maračića ili lomu noge Tarika Filipovića i intrige u vezi Sulejmana Veličanstvenog i o tome da je Luka Modrić asistirao asistentu kod gola Ronalda, nije nimalo čudno da su “udarne igle” medijskih naslovnica i komentara. Još da nema ni toga, bio bi totalni kolaps. Nisu potrebne ponekad ni ove moje /po/dulje mudrolije. Dovoljno je pročitati veću medijsku naslovnicu i lako je zaključiti gdje smo i kamo kanimo ići, ako nam se uopće negdje i ide, jer po medijskoj svakidašnjici se lako naslućuje ne baš blistava sutrašnjica. Ali, spoznao sam i to da nekome i nije blistavo ono što ja držim da je blistavo i sve tako i trebamo se “batrgati” i s time u ovom kratkom i prolaznom ovozemaljskom životu. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 25 ZELENA LINIJA – GDJE STE KOMUNALNE SLUŽBE GRADA? Kome je smetao bor u Šipčinama? Već danima dobivamo ogorčene dojave naših sugrađana sa predjela Šipčina na našu Zelenu liniju Eko-Fon 020 453 850, kako se na predjelu Šipčina u Ulici Andrije Hebranga na broju 57, u samoj blizini bivše Dubrovkinjine samoposluge, pod okriljem kišne noći u prošlu subotu posjekao motornom pilom prekrasni bor kojemu su se, kako kažu, dičile cijele Šipčine. Kako je u ponedjeljak 21.siječnja lijevala kiša nismo mogli poći na uviđaj te smo pošli u utorak 22.siječnja kada je bio ljepši dan... Čim smo se pojavili, dvojica muškaraca koji su upravo vadili posljednje korijenje bora, su se počeli opravdavati kako je bor bio pao pa da su ga morali na brzinu posjeći… Odmah su nam prišli obližnji susjedi i glasno rekli: “Bor nije pao, oni su ga namjerno posjekli jer im je smetao za buduću butigu.“ Da bor nije pao nego da je bio zdrav potvrdili su i ostali stanari koji su se pojavili na prozorima, balkonima, ulazima. Hvala našim ekološki osviještenim sugrađanima iz Šipčina koji nam se često javljaju na našu Zelenu liniju Eko-Fon i time pomažu u očuvanju zelenih oaza našaga Grada. Žalosno što nam se posljednjih godina događa sa stablima našega Grada, svako malo dobivamo dojave o njihovoj sječi. Da se uvedu strože kazne ovo se sigurno ne bi događalo, a ovako čini svatko što hoće. Komunalni redari gdje ste? Što ćemo disati ako sve pretvorimo u beton? „Kada smo okruženi svim opasnostima, ne treba ustuknuti niti od jedne!“ (Sun Tzu) Voditeljica Zelene linije Jadranka Šimunović DOBRE VIJESTI IZ MOKOŠICE Grad Dubrovnik uređuje dječje igralište Naši apeli urodili plodom - uređuje se dječje igralište iznad šetnice „Krijesnica“u Mokošici. Proteklih dana se započelo s uređenjem dječjeg igrališta iznad šetnice Krijesnica u Mokošici, što je razveselilo i djecu i mlade cijelog naselja. Hvala lijepa Gradu Dubrovniku što će djeci i mladima Mokošice uskoro omogućiti sigurnu i opuštenu igru na ovom igralištu. Hvala medijima koji podržavaju naš rad s djecom i mladima. Već nekoliko puta smo putem dopisa Gradu i medija reagirali da se ovo dječje igralište kojeg mi od milja zovemo „Maslačak“ (jer okolo njega raste na livadama puno maslačaka) uredi budući je zbog slabe zaštitne ograde tu nekoliko djece palo, slomilo ruku ili se ozlijedilo. Nadamo se da će Grad iznaći sredstva za uređenje i „šminkanje“ ostalih dječjih igrališta u objema Mokošicama te konačno izgraditi prijeko potrebni multimedijalni centar (kino, kazalište, kazalište lutaka, plesnjak, disco, fitness i eko-kulturni centar) za djecu i mlade u Mokošice . „Mir i sklad u svijetu počinje u srcima djece i odatle se širi dalje!“ (Fields & Boesser ) Predsjednica Zelenog foruma Jadranka Šimunović 26 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. ZELENI FORUM, EKO OMBLIĆI, ZELENO SUNCE, ZELENI TELEFON Razigrani stihovi Marije Đanović Djeca i mladi Mokošice uživali su 19.siječnja u Eko centru u Mokošici, u okviru našeg „Projekta Mokošica ne budi Trnoružica, u „Razigranim stihovima“ naše sugrađanke Marije Đanović, umirovljene učiteljice koja piše pjesme i priče za djecu. Nakon prezentacije poklonila je svima prisutnima svoje knjige : Razig- Kapljica rose Sjela je na dlan lista i onako sva blista. A onda svijetli, ljeska se blješti, premeće, treska i smješka, a zatim s pojavom Sunčeva svjetla odjednom s lista nesta. (Iz „Razigranih stihova „ Marije Đanović) rani stihovi i Miris juga(haiku poezija) uz posvetu . I ne samo knjige, nego im je svakom poklonila po jedan školski pribor, dječje novine te bombone i čokoladice. Druženje se s dragom pjesnikinjom i spisateljicom Marijom Đanović nastavilo uz druženje, kolačiće i tople napitke...Hvala Vam draga gosp. Marija, zaista ste nam Vašim razigranim stihovima uljepšali popodne u Mokošici . Želimo Vam još puno ispisanih stihova i priča na radost djece i mladih cijelog Planeta! Dobro nam došli opet. Predsjednica Jadranka Šimunović MARKETING [email protected] T: 020 358 980 T/F: 020 311 992 POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA Gnojidba maslina u rodu (1) Kao i kod drugih biljnih vrsta, ishrana masline se temelji na tri glavna makro elementa – hranjiva (N, P i K), te na specifičnim potrebama prema nekim ostalim hranjivima i to: kalciju, magneziju, sumporu i boru Gnojidba je neizostavna agrotehnička radnja u maslinarstvu s kojom se počinje već u pripremi tla za sadnju (meliorativna gnojidba) ili samoj sadnji te se svake godine obavlja u većem ili manjem obimu i na različite načine kroz cijeli period uzgoja. Gnojidbom se pospješuje rast i vitalnost stabla, povećava količina i kvaliteta plodova, omogućava maslini redovita rodnost te joj se povećava otpornost na nepovoljne uvjete za njen rast i rodnost. Kao i kod drugih biljnih vrsta, ishrana masline se temelji na tri glavna makro elementa – hranjiva (N, P i K), te na specifičnim potrebama prema nekim ostalim hranjivima i to: kalciju, magneziju, sumporu i boru. Dušik (N) - stimulira vegetativni rast masline. Najveće potrebe masline za dušikom su u fazi cvatnje pa do momenta otvrdnjavanja koštice ploda. U tlu je dušik pokretan i lako se ispire iz tla, te se maslini i razvoju masline – povećava krupnoću i kvalitetu plodova (potpomaže nakupljanje ulja u plodovima), povećava otpornost stabala na sušu i bolesti. U tlu je kao i fosfor slabo pokretan i unosi se NPK gnojivima. Kalcij (Ca) - također igra veliku ulogu u rastu i razvoju masline. Maslina je kalcifilna kultura- za svoj nesmetan rast i razvoj troši dosta kalcija. Njegova prisutnost u tlu zavisno je od tipa tla – smeđa tla na karbonatima i tzv. bijela tla na flišu i dolomitu su dobro opskrbljena kalcijem za razliku od crvenica. Magnezij (Mg) – sastavni je dio klorofila odgovornog za sintezu organske tvari u biljkama. Rijetko se u našim tlima javlja njegov nedostatak. Bor (B) – mikroelement važan za klijanje polena i oplodnju. Za poboljšanu oplodnju najefikasnije je folijarno prihranjivanje (preko lista) sa ovim hranjivom. Slika 1. Uvjeti za normalan rast biljke (B. Škarica, I. Žužić, M. Bonifačić, 1996.) daje kad joj je potreban – prihranjivanje stabala s dušičnim gnojivima Fosfor (P) – ima važnu ulogu u diferencijaciji pupova masline, potpomaže cvatnju i oplodnju te ubrzava procese zriobe plodova. U tlu je slabo pokretan. Svi tipovi naših tala su u pravilu siromašna s ovim hranjivom. U tlo se unosi NPK gnojivima u osnovnoj gnojidbi. Kalij (K) - ima mnogobrojne uloge u rastu Piše: - bujnost i rodnost sorte, Marijo Car, - potrebe masline prema dipl.inž.agr. hranjivima u njenim poje- poljoprivredni dinim fazama rasta i razsavjetnik vića - u vrijeme diferencijacije pupova (razvrstavanje pupova na cvjetne i drvne – uglavnom tijekom veljače) zahtjev masline najveći je za fosforom, u vrijeme resanja, cvatnje i oplodnje za dušikom, kalijem i borom, nakon zametanja plodova raste potreba za fosforom, odnosno od polovice ljeta pa do berbe maslini su podjednako potrebna sva hranjiva. Prema tome, potrebno je maslini već u rano proljeće osigurati sva potrebna hranjiva. Vrsta gnojiva kojima se gnoji - NPK gnojivo uneseno u tlo nije odmah dostupno maslini već treba proći određeno vrijeme koje se kreće od 15 do 60 dana pa i više zavisno od kemijskog i fizičkog sastava te mikrobiološke aktivnosti tla. Tako kompleksna mineralna gnojiva obično treba unijeti barem dva mjeseca prije kretanja vegetacije koliko im treba da postanu pristupačna korijenu.Za razliku od njih, dušična gnojiva su takoreći pristupačna odmah s tim da amonijski oblik (UREA) duže ostaje maslini na raspolaganju. U skladu sa navedenim činjenicama, kod nas se NPK gnojiva preporučuju primjenjivati s prvim jesenjim kišama. Ovom gnojidbom maslini se osigurava fosfor i kalij za narednu vegetacijsku godinu. Uz ova hranjiva se u ovoj kombinaciji daje i manja količina dušika koja zadovoljava zahtjeve jesenskog porasta masline koji obično slijedi poslije zastoja uzrokovanog ljetnom sušom. Preporučljivo je također da se jesenska gnojidba podudara s dubljom obradom tla (do 30 cm) čime se slabo pokretni fosfor i kalij unesu što bliže korijenovom sustavu masline. Ovo jednokratno unošenje u tlo NPK gnojiva se naziva još i osnovna gnojidba. (nastavlja se) VRIJEME I NAČIN PRIMJENE GNOJIVA Na vrijeme i način gnojidbe maslina, a samim time na njenu efikasnost utječe niz čimbenika: - količina i raspored oborina u tijeku godine – za naše priobalje karakterističan je jesensko zimski period s većim dijelom oborina, - obrada tla – preporučljiva je jesenska dublja i proljetna plitka obrada, GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 27 mali OGLASI STANOVI MIJENJAM ili prodajem stan u Zagrebu, cca 30m2, u centru, blizina autobusnog kolodvora, za stan u Dubrovniku ili okolici (od Stona do Cavtata). 099 871 7262. Prodajem stan 78 m2 na Zvekovici poviše Cavtata, 099 402 8779. Prodajem stan 55 m2, prizemlje, u centru n.naselje Mokošica. Cijena po dogovoru. 453 217 ili 098 220 236. SOBE U Cavtatu iznajmljujem sobu komfornu blizu centra. 091 726 0230. GARAŽE Iznajmljujemo garažu uz parking. 099 793 5050. Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected] Popravci i prodaja računala. Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vašu adresu. Povoljne cijene. 091 300 5099. Popravci i prodaja računala. Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vasu adresu. Povoljne cijene. 091 300 5099. RAZNO Prodajem 6 štandova za prodaju suvenira u luci Gruž. 098 880 644. POTRAŽNJA Kupujem stare akumulatore. Dolazim na adresu. 098 166 8966. OSOBNI ODNOSI Tražim žensku osobu radi intimnog druženja. 099 854 7168. Mladić 29 god. želi upoznat partnericu radi prijateljstva. 098 973 8252. POSLOVNI PROSTORI Iznajmljujem poslovni prostor do kemijske čistionice u Gružu! 020 417 781 Mob:091 519 2402. ZEMLJIŠTA Čilipi Gruščići, poljoprivrednu parcelu 7300 m2 prodajem, cijena 3.5 eura po kvadratu. 091 471 4500. HITNO prodajem 2650 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći-Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 100 000 Eura. 098 747 107. AUTOMOBILI AUDI A4, 1.6, ‘96.g.,vrlo povoljno. 091 7632 988 Prodaje se Golf 3 1.9 diesel, reg. do 6 mj. 091 579 5483. POSAO Ako ste vrijedni, pouzdani, volite timski rad, želite dobru i poslovnu karijeru... imamo posao za Vas! 099 828 4648. POTRAŽNJA Kraljevska yoga (Raja yoga) za vježbe, nazvati Asima. 091 506 1526. Pružam usluge uređenja vrtova, krčenje šume i šikare, pilanje i orezivanje stabala, košnja trave. 091 574 6674. Muškarac srednjih godina želi upoznat damu zbog druženja, godine i status nebitni. 099 649 9256. SEXI PRIČA ZA TEBE...želis čuti kako ja to radim? Zovi 064600605 biraj 1,2 ili 3 i slušaj (tel. 6.88 kn min, mob. 8.29 kn min, IT jedan d.o.o, Gmajna 14, Rakitje, OIB 75235737688 Tel: 062 700700, +18) PIA zavodljiva i privlačna mulatkinja trazi muškarca koji ce polizati njeno čokoladno tijelo. Šalji PIA na 66906. (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) SLATKI OSMJEH te zove da pokupiš med s njenih usana i razmažeš ga po toploj napaljenoj koži. Šalji SLATKI OSMIJEH na 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) ANĐELINA voli blagi dodir po cijelom tijelu. Ako voliš nježnost kao ja javi mi se. Šalji ANĐELINA na 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) ČUPKICA Sve što je moje želim da bude i tvoje, ako voliš čupavice šalji ČUPKICA na 66906 (3,72kn/ sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700, +18) JOANNA VEZA žena u godinama traži društvo iskrenog muškarca koji želi trajnu vezu. Šalji JOANNA na 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700,+18) PUPOLJAK Netaknuta, željna strasti i iskrene ljubavi, samo ozbiljne ponude. Šalji PUPOLJAK na 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) CHERRY-vatrena mulatkinja u 30tim godinama trazi muskarca za lude nocne provode u krevetu. Šalji CHERRY na 66906 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700,+18) KARAMELA-rasna crnka trazi iskusnog muskarca koji ce se znati izboriti s njenim bujnim grudima. Šalji KARAMELA na 66310 (3,72kn/ sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18) HELLA SPOJ Dođi da sladimo se uzdasima da pričamo našim tjelima, ja sam HELLA i čekam te u krevetu. Šalji HELLA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700, +18) BRONHI dođi k meni i otkrij lakoću disanja u strastvenoj noći. Šalji BRONHI na 66906 (3,72kn/ sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700,+18) CRNE OCI-jako njezna,zaigrana i umiljata crnka dovest ce te do ludila,zelis me iskusiti? Šalji CRNOOKA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700,+18) KIARA mlada brazilka želi upoznati muškarca koji će ju upoznati s našim običajima. Šalji KIARA na SOCNA BRESKVICA socna kao zrela breskva,puna finih i slatkih OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. 28 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. sokova,zaigrana,ako si zaigran kao i ja ti si muskarac za mene. Šalji BRESKVICA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700, +18) SLATKI ANĐEO-plavusa vrelih usana,andjeoskog lica pruzit ce ti bas ono sto trebas,ako si mastovit onda si ti ono sto ja trebam. Šalji ANĐEO na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700,+18) LIZALICA-opasno zagrijavam do usijanja,cekam te da razmjenimo toplinu. Šalji LIZALICA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) MAGDALENA-crnka 35god, vrhunske guze,bujnih grudi uvijek raspolozena za vruce igrice,moze i u troje. Šalji MAGDALENA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700, +18) NEMIRNA JAHAČICA mlada i nazasitna traži muškarca za neobavezan seks. Šalji JAHAČICA na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,+18) NEVEN 29god traži ozbiljnu mušku osobu za druženje, mogućnost veze. Šalji NEVEN na 66310 (3,72kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688,info 062700700, +18) NA 064660666 čekaju te vruće strastvene dame. Nazovi, poslušaj ih i piši im na 66310. (tel. 6.99 kn/ min, mob. 8.41 kn/min,3,72 kn/sms, IT jedan d.o.o, Zg, Selska c. 90a,OIB 75235737688, Tel: 062700700,+18) Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. PETAK, 25. SIJEČNJA 2013. U DUBROVAČKIM MUZEJIMA ‘Pavlinim i Đivovim vremeplovom’ u žitnici ‘Rupe’ počinje sedma Noć muzeja! Predstavljanjem dviju edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja, vlastelina Điva i sluškinje Pavle, u petak, 25. siječnja, u 18 sati u prizemlju žitnice „Rupe“ će započeti dubrovačka sedma po redu manifestacija Noć muzeja. Noć muzeja se i ove godine odvija na četiri lokacije Dubrovačkih muzeja – u Kneževu dvoru, tvrđavama Revelin i sv. Ivan te žitnici Rupe te, uz stručna vodstva kroz stalne postave i povremene izložbe, uključuje brojna predavanja, radionice i igraonice, prezentacije, ali i glazbene pre- dahe te prigodni domjenak i neformalno druženje. Posebna atrakcija ovogodišnje Noći muzeja svakako je predstavljanje edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja. Đivo i Pavle, koje će utjeloviti dubrovački glumci Edi Jertec i Gloria Šoletić, svatko sa svojom pričom, vode publiku kroz vrijeme. Redaju se segmenti iz vremeplova Republike, a publici ostaje procijeniti tko ne govori istinu. Sam tekst je prepun stvarnih događanja, crtica iz života povijesti zavičajne svakidašnjice, eksponata i prostorija u Dvoru, likova znamenitih Dubrovčana, etnografije, odgojnih pouka, šale i humora. Bogati kulturno-edukativni program nastavlja se kostimiranim vodstvom kroz izložbu „Znameniti pomorci Dubrovačke Republike“ u Kneževu dvoru s Marojicom Bijelićem kao Mihom Pracatom, igrokazom za najmlađe o tom dubrovačkom moreplovcu koji će se, u suradnji s Brunovim knjigicama, odigrati u tvrđavi sv. Ivana, otvaranjem izložbe restaurirane kacige grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije u Kneževu dvoru, nastupom klape Kaše, pričama iz prošlosti Grada, prezentacijom tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata, predavanjima o Domovinskom ratu te o Crnoj Gospi/Madoni i pomorstvu. Sedma Noć muzeja završit će u žitnici Rupe gostovanjem glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk te prigodnim domjenkom i izvlačenjem dobitnika već tradicionalne U GALERIJI MATICE ISELJENIKA Prva izložba u novoj sezoni Slike iz novog ciklusa „Krajolici“ dubrovačke akademske slikarice Nade Zec Ivanović, predstavljene su u četvrtak 17. siječnja na samostalnoj izložbi u podružnici Hrvatske matice iseljenika u Gradu. Posljednju izložbu naziva „Friendship“ Nada Zec Ivanović je ostvarila u studenome 2011. godine, a sada je predstavila sasvim novi ciklus s motivom pejzaža. Voditeljica ureda Matice iseljenika, Maja Mozara, naglasila je kako je ovo prva izložba u novoj sezoni, za koju se nada kako će biti još uspješnija nego prošlogodišnja. Napomenula je kako je izložbeni program galerije Matice iseljenika započeo o prošloj Festi svetoga Vlaha istoimenom izložbom Miša Baričevića, te se nastavio izlaganjem radova Lorena Ligoria, Iris Dvornik, Josipa Ivanovića, Ljiljane Knez i Emila Bobanovića Ćolića. Zahvalila je selektoru Marinu Ivanoviću, dosadašnjim suradnicima i sugrađanima koji uvijek prate programe Matice iseljenika te je pozvala one koji nisu prisustvovali otvorenju ove izložbe da je pogledaju tijekom narednih petnaest dana u jutarnjim satima. Galerija se nalazi u Gradu, na adresi Petilovrijenci 7. nagradne igre koju Muzeji organiziraju za Noć muzeja. Tijekom održavanja Noći muzeja i ove će godine biti odobren poseban popust od 20 posto na sve suvenire Dubrovačkih muzeja. PROGRAM Žitnica Rupe 18.00 – 19.30 „Pavlin i Đivov vremeplov“, predstavljanje dviju edukativnih maskota Dubrovačkih muzeja uz pripovijedanje Jasne Held i radionicu za djecu 19.00 i 21.00 Vodstvo kroz stalni postav 22.00- 23.15 „Zlatna grana, multimedijalni etnografsko-glazbeni kolaž o mitsko-bajkovitim motivima u hrvatskoj usmenoj lirici“, gostovanje glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk 23.15 Prigodni domjenak i izvlačenje dobitnika nagradne igre Knežev dvor 18.00 i 19.15 Vodstvo kroz stalni postav 18.45 Kostimirano vodstvo kroz izložbu „Znameniti pomorci Dubrovačke Republike“ s Marojicom Bijelićem kao Mihom Pracatom 20.00 - 20.45 Izložba restaurirane kacige grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije (viši konzervator-restaurator Dalibor Martinović iz Muzeja grada Šibenika). 21.00 Priče iz prošlosti Grada: Priča o nosiljci i Priča o kneževoj odori (pripovjedačica Jasna Held) 21.45 Powerpoint prezentacija tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata 22.30 Predavanje na temu Domovinskog rata Tvrđava sv. Ivana 18.00 i 22.30 Vodstvo kroz stalni postav 19.30 - 20.00 Igrokaz za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu u suradnji s Brunovim Knjigicama 20.00 – 20.30 Nastup klape Kaše 21.00 Predavanje „Crna Gospa/Madona i pomorstvo“ Tvrđava Revelin 22.00 Vodstvo kroz dvije arheološke izložbe – „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin: Arheološka istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica“ *20% popusta na sve suvenire Dubrovačkih muzeja GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 29 NOVO!!! NOVO!!! NOVO!!! U ponudi poliklinike Marin Med: Brzi testovi za otkrivanje: Streptokoka, Gripe A & B, Mononukleoze, PSA, spolnih bolesti, test na okultno krvarenje, testiranje na droge, i Helycobacter pylori. U SURADNJI S POLIKLINIKOM KRPAN IZ ZAGREBA: Ugledni svjetski stručnjak za vene dr. Yair Galili uskoro u Poliklinici Marin Med Riješite se problema s venama trajno, bez bolova i bez rizika Proširene vene i hemoroidi jedne su od najčešćih bolesti za koje donedavno nije bilo zadovoljavajućeg liječenja. U Poliklinici Marin Med od veljače će se izvoditi tzv. UGS metoda liječenja vena, te THD metoda liječenja hemoroida. Riječ je o neinvazivnim metodama, dakle bez operacije, kojim se trajno rješavaju problemi bolesnih vena i hemoroida te se ujedno i smatraju najboljim metodama za liječenje bolesti vena i hemoroida. - Proširene vene ima oko 60 posto žena i 30 posto muškaraca iznad 45 godina. Nije riječ samo o estetskom problemu jer ako se ne liječe mogu uzrokovati brojne zdravstvene posljedice.- kaže dr. YairGalili, izraelski stručnjak koji će u Poliklinici Marin Med tretirati pacijente sa ovim problemima. - Uzrok proširenih vena je promjena na zaliscima, tj. “ventilima” koji se nalaze u venama kako bi spriječili vraćanje krvi u niže dijelove. Međutim ukoliko su ventili deformirani i ne zatvaraju se dobro, dolazi do povrata krvi što dovodi do porasta tlaka u svim onim venskim granama koje su vezane na bolesnu venu. Posljedica toga su proširenje vena i zastoj u cirkulaciji koji može dovesti do teških promjena na koži i potkožnom tkivu. Pojava proširenih vena ovisi primarno o genetici, a tome mogu doprinijeti i dugo stajanje kod nekih profesija, tromboze, hormonalne promjene, trudnoća i dr. – kaže dr. YairGalili PRIJE POSLIJE vaskularni kirurg iz Izraela sa ogromnim iskustvom u ovom području te jedan od vodećih liječnika za tretmane UGS-om u svijetu. Navedenu tehniku specijalizirao je u SAD-u u klinici u Chichagu te je NAJAVE DOLASKA LIJEČNIKA SPECIJALISTA U POLIKLINIKU MARIN MED: prof. dr. sc. Ognjen Kraus, dr. Mario Zambelli, speci- dr. YairGalili, vaskularspecijalist urologije - ambu- jalist opće i plastične kiru- ni kirurg- ambulanta u lanta u petak 1. veljače 2013. rgije – ambulanta u petak, petak, 8. veljače 2013. 1. veljače 2013. 30 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. u posljednjih deset godina obavio više od 30 tisuća (!) uspješnih tretmana na pacijentima. - Ne postoji način kojim bi mogli izliječiti ili zamijeniti deformirane zaliske (ventile). Ono što možemo učiniti je “isključiti” bolesnu venu iz cirkulacije i “preusmjeriti” krvotok na zdrave vene. To se pokušava postići na više načina, no jedina metoda kojom možemo trajno riješiti problem proširenih vena je upravo UGS metoda. Ne čudi stoga što i Svjetska udruga vena upravo UGS preporučuje ovu metodu. Glavna prednost ove metode je da se njome trajno može riješiti gotovo svaki slučaj proširenih vena, te da je neinvazivna. Izvodi se ambulantno i posve je bezbolna pa nema potrebe čak ni za lokalnom anestezijom. Nakon zahvata pacijent može otići kući, nema potrebe za bolničkim oporavkom niti drugih restrikcija. Ovisno o težini i stupnju bolesti, trećina slučajeva rješava se jednom injekcijom, za trećinu su potrebna dva tretmana a za trećinu tri, nakon čega je problem proširenih vena zauvijek riješen. Zahvat je posve bezbolan, traje otprilike dvije minute, a nakon njega pacijent se odmah može vratiti normalnim dnevnim aktivnostima. Kroz slijedećih nekoliko mjeseci postupno nestaju svi simptomi.- naglašava dr. Galili. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA GRAD DUBROVNIK I DUBROVAČKO NERETVANSKU ŽUPANIJU Bosansko hercegovačka kuhinja U organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvansku županiju u hotelu Lero-18.1.2013. je održana već tradicionalna, osma po redu, prezentacija čuvene Bosansko hercegovačke kuhinje servirana isključivo po izvornim receptima naših vrijednih domaćica, kao i konobe “Tajmahal”, hotela “Braća Mujići”iz Sarajeva i samoga hotela “Lero”. Restoran našega poštovanog domaćina hotela “Lero” bio je tijesan da primi sve naše mnogobrojne prijatelje, uzvanike, predstavnike medija i društveno političke dužnosnike. Svi posjetitelji ovoga gastronomskog vatrometa su uz renomirani ansambl “Mostarski behari” iz Mostara uživali u priređenim specijalitetima do jutarnjih sati, tvrdo obećavši da će doći i sljedeći put. Posebno se zahvaljujemo brojnim sponzorima, našim dragim domaćinima, vlasnicima hotela “Lero” obitelji Šimec, direktorici gospođi Nataši Bašić, tvrtki “Libertina”, Hotelu “Rixos- Libertas”, Optici “Katušić”, butiku “O” Ozrenke Kaliterne, pekarnici “Sufaj”i drugima. Najavljujemo i našu sljedeću manifestaciju, predavanje dr. Semira Osmanagića, suvremenoga Indiana Jonesa, antropologa i arheologa o već posve afirmiranoj dolini BOSANSKIH PIRAMIDA u Visokom koja će se upriličiti dana 9.2.2013./subota/ u hotelu “Rixos Libertas” u 18 sati. I na kraju bez lažne skromnosti moramo spomenuti i glavne krivce za ovu nezaboravnu večer, gospodu Namika Bakšića i Šemsudina Brkovića. Šemsudin Brković, predsjednik BNZ DU i DNŽ EUROPSKI TJEDAN PREVENCIJE RAKA VRATA MATERNICE 21.-27. siječnja 2013. Biser mudrosti - simbol prevencije raka vrata maternice U Hrvatskoj svaki dan jedna žena oboli od raka vrata maternice, koji se može otkriti na vrijeme i uspješno liječiti. Glavni uzročnik raka vrata maternice je humani papiloma virus (HPV) koji se uglavnom prenosi tijekom spolnog odnosa. Svaka žena koja ima HPV ne znači da će oboljeti od ovog raka. Od infekcije ovim virusom do razvoja raka može proći sedam do deset godina. Promjene koje se događaju u tom razdoblju ne stvaraju vidljive simptome, ali ih je moguće otkriti. Za rano otkrivanje promjena u stanicama vrata maternice koristi se jednostavna, brza i neinvazivna metoda poznata kao PAPA-test. U tijeku je Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u kojemu se žene u dobi 25-64 godine pozivaju na ginekološki pregled i PAPAtestiranje, www.zzjzdnz.hr. Drage sugrađanke, odazovite se, jer redoviti pregledi i PAPA-testiranje ključni su u ranom otkrivanju prekanceroznih promjena i ranog stadija raka vrata maternice, što znači i uspješnije liječenje. IZABERITE ZDRAVLJE! mr. Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavod za javno zdravstvo DNŽ GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 31 ŠPORT VATERPOLO REPREZENTACIJA HRVATSKE Nakon Australije, Grčka i Crna Gora Reprezentacija Hrvatske je u Perthu, u prijateljskom susretu, pobijedila domaćina Australiju 7:5 (2:0, 1:2, 2:0, 2:3). Izabrana vaterpolska vrsta Hrvatske je bila gost Australskog vaterpolskog saveza, a gdje je nakon nekoliko dana zajedničkih treninga s reprezentacijom Australije, odigrala i službenu utakmicu u sklopu tradicionalne plivačko/vaterpolske priredbe BHP Billiton Aquatic Super Series. Hrvatska: Pavić, Bukić 1, Paškvalin, Krapić, Marković, Buljubašić, Muslim 1, Bušlje 2, Sukno 1, Dobud 1, Šetka, Obradović 1, Bijač. Sljedeći ispit izabranika Ivice Tucka bit će u Svjetskoj ligi. Prvo 30.siječnja igraju u Ateni protiv Grčke, a 2.veljače su gosti Crne Gore. A-1 LIGA KOŠARKAŠA Stiže vodeći Kvarner U 12.kolu Dubrovnik je prošle subote izgubio u gostima od Križevaca 75:67 (39:30), te mu i dalje predstoji grčevita borba za opstanak. Dubrovnik: Jakoliš 11, Meštrović, Proleta 9, Najev 5, Lučić 8, Pešut, Vasiljević 2, Perić 15, Mikulić 17, Katić. Ostali rezultati 12.kola: Kvarner 2010. Zagreb 76:70, Alkar - Zabok 83:65, Đuro Đaković - Osječki sokol 89:68, Darda Jolly JBS 65:71. Poredak: 1. Kvarner 2010. 9-2, 2. Jolly JBS 8-3, 3. Zagreb 8-3, 4. Alkar 7-4, 5. Đuro Đaković 6-5, 6. Križevci 5-6, 7. Darda 5-6, 8. Zabok 4-7, 9. Osječki sokol 2-9, 10. Dubrovnik 1-10. Dubrovnik u 13.kolu, u subotu 26. siječnja u Gospinom polju dočekuje Kvarner 2010. Početak je u 18 sati. U subotu se još sastaju: Osječki sokol - Alkar, Jolly JBS - Đuro Đaković i Zabok – Križevci. U nedjelju 27. siječnja igraju Zagreb- Darda. NK KONAVLJANIN Branko Buzov novi trener Nakon što je čilipske redove napustio trener Damir Borovac (prešao u Neretvu), čilipski trećeligaš je za novog trenera doveo Branka Buzova, dosadašnjeg pomoćnog trenera Vala iz Kaštel Starog, inače jesenskog prvaka trećeligaškog nadmetanja. Čilipljani su započeli s pripremama, te se nadaju da će u drugom dijelu natjecanja izboriti zlatnu sredinu (prvi dio prvenstva su završili na 12. mjestu). 32 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. VATERPOLO-PRVENSTVO HRVATSKE (KADETKINJE) Jugašice četvrte Vaterpolistice Juga (kadetkinje), zauzele su posljednje četvrto mjesto na završnom turniru prvenstva Hrvatske koje se prošlog vikenda održalo u Rijeci. U 1.kolu Jug je izgubio od Mladosti iz Zagreba 10:3, u 2. od splitske Bure 14:3, da bi u posljednjem uspješnije od Dubrovkinja bile Riječanke. Primorje je pobijedilo 14:13. Jug: Mia Depolo, Martina Pulić, Lea Matić, Nikolina Klešković, Ana Cvitanović, Katarina Nadilo, Nina Božić, Jasna Peručić, Nera Budalica; Katija Sučić i Angela Gverović. Trener: Siniša Zonić. Prvakinje Hrvatske su vaterpolistice splitske Bure, druga je bila Mladost a treće Primorje. KOŠARKAŠKA REPREZENTACIJA HRVATSKE Nikša Prkačin športski direktor Dubrovčanin Nikša Prkačin je direktorsku funkciju u Ciboni zamijenio onom u reprezentaciji Hrvatske, čiji je izbornik Jasmin Repeša. Nikša Prkačin je bio kapetan reprezentacije Hrvatske kada je Repeša prvi put bio izbornik reprezentacije (Europsko prvenstvo u Španjolskoj 2007., Olimpijske igre u Pekingu 2008. te Europsko prvenstvo u Poljskoj 2009.). Suradnja Prkačina i Repeše, bila je i u Ciboni prošle sezone kada je Prkačin bio športski direktor a Repeša trener, a počela je prije desetak godina kada je Prkačin još igrao u Ciboni a kada je Repeša također bio trener. Dubrovački športski kroničar Tonći Vlašić iz Dubrovačkog vjesnika navodi kako je Prkačin uspješnu igračku karijeru zaključio u dresu Zagreba u ljeto 2010. godine, a u karijeri je nosio dres dubrovačkog Pomorca, zatim Splita, Cibone, Efes Pilsena, Dinama iz Moskve, Panathinaikosa te na kraju Zagreba. 38-godišnji Dubrovčanin je u karijeri osvojio čak 17 trofeja (sedam puta osvajao Kup Hrvatske, pet puta bio prvak Hrvatske, jednom prvak Turske, dva puta pobjednik Kupa Turske te po jednom prvak Grčke i pobjednik Kupa Grčke). Drugi je igrač u povijesti koji je nastupio na čak sedam europskih prvenstava (1997., 1999., 2001., 2003., 2005., 2007. i 2009.). Osim toga za reprezentaciju je igrao i na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. JK DUBROVNIK 1966 Otkazan turnir Tradicionalni judo turnir Sveti Vlaho, koji je trebao biti održan 27.siječnja, je otkazan zbog trenerskog seminara u Zagrebu. Novi termin je 17.02.2013.godine. I.Vuković AUSTRALIAN OPEN Ana Konjuh niže uspjehe Jedan jedini gem! Toliko je Ana Konjuh dopustila svojoj protivnici u osmini finala juniorskog Australian Opena. Mlada Dubrovkinja je u srijedu 23. siječnja pobijedila Amerikanku Kiick 6:0 i 6:1 i na impresivan način izborila plasman među osam najboljih na prvom Grand Slamu sezone. Za polufinale u Melbourneu igrat će protiv Čehinje Krajcikove, 12. nositeljice turnira. Anina protivnica u četvrtfinalu dobro je poznato ime za dubrovačke prijatelje tenisa. Krajcikova je s uspjehom nastupila na nedavna dva ITF turnira u Dubrovnika. Prvo je iz kvalifikacija osvojila ITF Dubrovnik Open, a potom je u paru s Malikovom (Češka) bila najbolja u konkurenciji parova na ITF Jamnica Babin kuk Cupu. I 15 - godišnja Dubrovkinja se može pohvaliti dobrim igrama u konkurenciji parova. Potvrda toga je i nova pobjeda s Kanađankom Zhao i polufinale u Australiji. U četvrtfinalu u tri seta bile bolje od Talijanke Rosatello i Turkinje Soylu. Za finale će igrati protiv Ruskinja Daniline i Kulichkove. Mario Buconić, portalOko A-1 LIGA KOŠARKAŠICA Splićanke s osmijehom prošle Dubrovnik Iako su bile uvjerene u pobjedu košarkašice Raguse su izgubile susret 13.kola u Gospinom polju od Splita 52:46 (28:25), te su i nadalje ostale u donjem dijelu prvenstvene ljestvice. Susret su pred oko tridesetak gledatelja sudili Rogić iz Splita te dubrovački suci Bajramović i Bokić. Ragusa: Petrović 9, Babun 8, K. Zarač, M. Zarač, I. Matić 14, Tošić 10, Lovrić, Tomičić 3, Malada 2, Pocrnjić. Ostali rezultati 13.kola: Novi Zagreb - Gospić 98:103, Zadar - Agram Zagreb 81:59, Studenac Omiš - Jolly JBS 73:87, Trešnjevka 2009. - Rockwool Pula 66:70, Medvešćak - Pleter 84:48. Poredak: 1. Gospić 12-1, 2. Novi Zagreb 12-1, 3. Joly JBS 112, 4. Medveščak 10-3, 5. Trešnjevka 6-7, 6. Zadar 6-7. 7. Split 6-7, 8. Studenac Omiš 4-9, 9. Pleter 4-9, 10. Rockwool Pula 4-9, 11. Ragusa 3-10, 12. Agram Zagreb 0-13. Ragusa je u 14.kolu, u subotu 2. veljače, gost posljednje plasiranog Agrama u Zagrebu. Još se sastaju: Rockwool Pula Studenac Omiš, Jolly JBS - Zadar, Split Novi Zagreb, Gospić – Medvešćak i Pleter - Trešnjevka 2009. DUBROVAČKI GOŠK ZAPOČEO S PRIPREMAMA I. HBL Na prozivci 24 igrača, Baldo Cicijelj i Božo Menalo novi igrači Metkoviću pobjeda Nogometaši GOŠK-a počeli su s pripremama za nastavak prvenstva u Trećoj hrvatskoj nogometnoj ligi - južna skupina. Na prozivci u ponedjeljak 21.siječnja, u 14 sati i 30 minuta, treneru Milanu Petroviću javilo se ukupno 24 igrača. U odnosu na prvi dio prvenstva dubrovački trećeligaš ne može računati na Iva Caputa koji je na pripremama splitskog Hajduka u Turskoj, a nova dva igrača su Menalo (Župa dubrovačka) i Cicijelj (Croatia Sesvete). Na prvom treningu je bilo 24 igrača i to: Papić, Kovačić, Kristić, Pralas, Ivanišević, Hodžić, Tikvica, Čečur, Đajić, Zečević, Lekaj, Lukačević, Begušić, Jusić, Bušić, Mihaljević, Daničić, Elezović, Bobanović, braća Vinko i Zvonimir Čikato te Antonio Ničetić koji se ponovno priključio treninz- ima prve momčadi. Odsutni su bili Mrđen i Sarić, Antonio Dragić se opravdao obvezama na fakultetu u Zagrebu (ispiti), iskusni Hasan Kacić je zamolio još nekoliko slobodnih dana, a povratak je najavio Maroje Kokanović. Dubrovčane u pripremnom razdoblju očekuju susreti s ostalim županijskim trećeligašima, sigurno i s Croatiom iz Gabrila. Jedno je jasno, sve u okvirima Dubrovačko - neretvanske županije. GOŠK je nakon 15 odigranih utakmica na diobi osmog mjesta s 22 boda (sedam pobjeda, jedan neriješeni rezultat i sedam poraza). U prvom kolu nastavka prvenstva u Dubrovnik dolazi vodeći Val. Mario Buconić, portalOko PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA/Ž Poraz Dalmatinke u Pločama Rukometašice Dalmatinke izgubile su u 15.kolu prošle nedjelje u Pločama, pred nešto više od 300 gledatelja, od riječkog Zameta 29:28 (15:16). Rezultat je do samoga kraja bio neizvjestan, da bi Pločanke ispustile vodstvo 26:24, a Riječanke sa tri uzastopna pogotka preokrenule rezultat i do kraja održavale prednost. Dalmatinka: Ka. Barišić, Pavlović, Boras 1 Klarić 5, Blažević 4, Marinović 2, Kežić 7, Rakušić, Kr. Barišić, Batur 2, Prusina 7 (4), Domić, Lekić, Tolj, Jelčić (9 obrana). Ostali rezultati 15.kola: Zelina - Koka 30:20, Split 2010. - Sesvete AP 23:36, Umag - Ivanić 31:25, Osijek - Samobor 24:24. Poredak: Zelina 24, Sesvete 21, Samobor 20, Zamet i Trešnjevka po 16, Umag 12, Koka 11, Osijek i Split po 9, Dalmatinka 8, Ivanić 2. U 16.kolu 26 siječnja igraju: Koka-Dalmatinka, Zamet-Osijek, Samobor-Split, Sesvete-Umag, Ivanić-Trešnjevka. STOLNI TENIS Nastavak 35. prvenstva grada bez iznenađenja Rezultati IX. kola I. lige: Konavljanin – Marinkolor 3:7, Eurokarbon – Lea Travel 2:8, OŠ Cavtat – Umjetnici 9:1 i Kliševo – Šampinjoni 10:0. II. liga: Geoplan – Kapljica 2:8, Jadransko osiguranje – OŠ Lapad 8:2, Halo 92 – STK Dubrovnik 5:5, Lapadkolor slobodan. U X. kolu I.lige, koje se igra u subotu 26. siječnja, sastaju se: Marinkolor – Kliševo, Šampinjoni – OŠ Cavtat, Umjetnici – Eurokarbon i Lea Travel – Konavljanin. II.liga: STK Dubrovnik – Jadransko osiguranje, OŠ Lapad – Geoplan, Kapljica – Lapadkolor, Halo 92 slobodan. V. Komarica Boćari Metkovića izborili su važnu pobjedu u nastavku prvenstva nakon pauze za Božićne blagdane i novogodišnje slavlje. Oni su u 8. kolu na domaćem terenu pobijedili momčad Imotskog i tako zadržali izglede u borbi za opstanak u ligi. Odlično su otvorili utakmicu gdje su u prvoj fazi utakmice dobili sva 4 kruga i poveli 8:0. Nakon tehničkih disciplina (2 brzinca, 2 precizna i štafeta) gdje su gosti bili dosta uspješniji rezultat je glasio 9:9. U zadnjoj fazi utakmice Metković dobiva 3 od 4 discipline i na kraju zasluženo osvaja nove bodove. Derbi kola odigran je u Zagrebu gdje je Zrinjevac uvjerljivo porazio Istru Poreč. Na ovoj utakmici štafeta Istre Poreč u sastavu Joško Mardešić i Darijan Živolić oborila je hrvatski i izjednačila svjetski rekord ostvarivši rezultat od 60 pogodaka. Dosadašnji rekord Hrvatske iznosio je 57 pogodaka, dok su 60 pogodaka na svjetskoj razini ostvarili još samo Bunino i Giordanino iz Italije. U slijedećem kolu Metković odlazi u goste posljednje plasiranom Podhum Kvigu. U slučaju pobjede Metkoviću bi se otvorile realne šanse za opstanak. Rezultati 8. kola: Zrinjevac – Istra Poreč 20:6, Vargon – Podhum Kvig 17:9, Metković – Imotski 15:11, Sokol – Marinići 16:10. Trio Pazin – Ante Starčević 21:5. Poredak: 1. Zrinjevac 14 bodova, 2. Istra Poreč 12, 3. Trio Pazin 11, 4. Vargon 10, 5. Sokol 7, 6. Marinići 6, 7. Imotski 6, 8. Ante Starčević 6, 9. Metković 6, 10. Podhum Kvig 2 boda. Raspored 9. kola igra se 26.01.2013. u 15,00 sati: Ante Starčević – Zrinjevac, Marinići – Trio Pazin, Imotski – Sokol, Podhum Kvig – Metković, Istra Poreč – Vargon. Turnir parova na Gornjem Brgatu U tijeku je natjecanje u turniru parova na Gornjem Brgatu na kojem nastupa 36 parova. Odigrano je pred kolo i 1. kolo. Trenutno 16 parova se bori za ulazak među 8. Završnica turnira je predviđena 01.02.2013. (petak). Luko Hendić RUKOMET Dubrovnik – Bosna 27:34 U pripremnom susretu pred nastavak drugoligaškog nadmetanja, rukometaši Dubrovnika izgubili su u Gospinom polju od prvaka Bosne i Hercegovine, ekipe Bosne iz Sarajeva 34:27. U prvom kolu drugog dijela prvenstva Dubrovnik je 16.veljače gost Krilnika. GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 33 VIJEĆE TZ GRADA DUBROVNIKA Romana Vlašić – nova direktorica TZG Dubrovnika Vijeće Turističke zajednice Grada Dubrovnika pod predsjedavanjem gradonačelnika Andra Vlahušića a u sastavu Stanko Ljubić, Jasna Đurković, Danijel Marušić, Nataša Bašić, TomisLukša Lucianović lav Dumančić, Božo Burić i www.dubrovnik- Siniša Mudrinić je na sastanku turistinfo.com 22.siječnja 2013. g. izabralo Romanu Vlašić za novu direktoricu ureda Turističke zajednice grada Dubrovnika U startu je bilo 12 molbi, ali su dvije odbačene kao nepotpune a za ovo radno mjesto prijavili su se slijedeći kandidati: Ivana Bjelogradski, Viktor Jakov Carić, Jelena Di Ceglie, Ivica Dediol, Marijan Lujo, Marko Miljanić, Jelena Poklepović, Pavle Radonić, Tonči Skvrce i Romana Vlašić. Od devet članova vijeća na sastanku je bilo nazočno 8 članova (odsutan Maro Hajdarhodžić). Romana Vlašić dobila je 7 glasova a Marko Miljanić jedan glas. Inače Romana Vlašić je čitav svoj radni vijek provela radeći na raznim poslovima u turizmu. Prvo je radila na nekoliko recepcija u nekadašnjem Hotelsko turističkom poduzeću Dubrovnik te u hotelu Holidy Inn u Sarajevu za vrijeme zimske olimpijade, zatim radi u turističkim agencijama a zadnjih nekoliko godina u TZG Dubrovnika na mjestu voditelja kongresnog ureda. Želimo joj uspješan rad i na ovom radnom mjestu. ’Kulturni kalendar Grada Dubrovnika’’ I Amerikancima smo jedna od ‘najvrućih’ zemalja Od ovih dana je na službenoj stranici Grada Dubrovnika dostupan ‘’Kulturni kalendar Grada Dubrovnika’’ (www.kalendar.dubrovnik.hr). Riječ je o suvremeno dizajniranom kalendaru koji donosi pregled aktualnih kulturnih događanja na području Grada Dubrovnika. Budući je Dubrovnik danas domaćin vrhunskih kulturnih manifestacija, koje odlikuje visoki standard i kvaliteta primjerena ovom kulturnom središtu, dubrovačka gradska uprava, u suradnji s dubrovačkim ustanovama u kulturi, kreirala je kulturni kalendar koji će na jednom mjestu pružiti sve informacije o dubrovačkoj kulturnoj sceni. Kulturni kalendar sadrži rubriku pod nazivom ‘’Prijava događaja u Kulturni kalendar’’, u kojoj je moguće prijaviti održavanje planiranog kulturnog događaja na području Grada Dubrovnika. Grad Dubrovnik poziva sve dubrovačke kulturne subjekte, da svoje programe i projekte planiraju u skladu s gradskim ‘’Kulturnim kalendarom’’ i na vrijeme prijavljuju njihovo održavanje, kako bismo izbjegli možebitna preklapanja različitih kulturnih događaja. Kako smo ušli u novu godinu, tako je došlo vrijeme da se napravi popis destinacija koje svakako treba posjetiti u 2013. godini, a na tom se popisu još jednom našla i Lijepa naša a posebno Dubrovnik Posljednjih smo dana pisali o tome kako se, zahvaljujući skorašnjem ulasku u Europsku uniju te novom direktnom letu zrakoplovne tvrtke British Airways koji od prosinca spaja London i Zagreb, pisali o tome kako se očekuje velika navala britanskih turista na našu obalu. No, izgleda da ćemo bilježiti i pojačane posjete Amerikanaca, s obzirom da je jedna od vodećih televizijskih kuća u SAD-u, NBC, u svojoj je emisiji Today napravila popis od šest ‘najvrućih destinacija u 2013.’, a na kojem se nalazi i Hrvatska. Na prvo mjesto ovog popisa tako je zauzeo Miami na Floridi, zatim Birmingham u Alabami, Pittsburgh u Pennsylvaniji te Marseille u Francuskoj. Hrvatska se i ovoga puta našla na petom mjestu, a kao što je to bilo za očekivati, najviše se govorilo o Dubrovniku. ZANIMLJIVO JE PROČITATI Novi trendovi u turizmu - Smartphone revolucija u hotelskoj usluzi „Putnici budućnosti“ koristit će smartphone za otključavanje putnicima je osigurao prostor za vježbanje joge, dok Minneaphotelske sobe, vježbat će jogu na aerodromima i odsjedati u olis-St. Paul ima nekoliko staza za hodanje. hotelima smještenim u trgovačkim centrima, piše australski Nakon otvaranja Sheratona u jednom trgovačkom centru u Dubaiju, može se očekivati da će biti još takvih primjera. PopuHerald Sun Potražnja za krstarenjima, a naročito rijekom, nastavit će rasti i larna postaju i putovanja u svemir, a među neobične trendove ove godine. Popularne će biti destinacije specijalizirane za spadaju privremeni hoteli izgrađeni u igluima. (np) vjenčanja, dok će se mladi odlučivati na duga prekooceanska putovanja, piše australski Herald Sun u članku o najnovijim Fitness Bazen Sauna·Parna kupelj·Power Plate trendovima u turizmu. Fitness Pool·Sauna Steam room Power Plate Navodi se da su hoteli i aerodromi počeli pružati nove usluge. Tako smartphone može poslužiti kao ključ za sobu, aerodromi osiguravaju prostor za vježbanje, a hoteli se otvaraju u sklopu trgovačkih centara. Kao primjer ističe se hotel Skypark Central smješten u Seulu, glavnom gradu Južne Koreje, koji gostima omogućava da pomoću pametnog telefona otključavaju sobe, mijenjaju programe na televizoru, Hotel Hilton Imperial namještaju sobnu temperaturu te pale i gase svijetla. tel: 020 320 389 Međunarodni aerodrom u San Franciscu 34 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. NA MCGP KARASOVIĆI Spriječen pokušaj krijumčarenja više od 232 kg marihuane U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj 23.siječnja je održana konferencija za medije povodom zapljene velike količine droge marihuane na MCGP Karasovići. Uz načelnika PU dubrovačko-neretvanske Tonćija Radibratovića, voditelja Odjela kriminaliteta droga Hrvoja Neusidla i voditelja Odjela za graničnu kontrolu i zaštitu državne granice Mata Barišića, konferenciji su nazočili predstavnici carine, i to pomoćnica pročelnika Carinarnice Ploče Vedrana Starić te predstojnik Carinske ispostave Karasovići Miho Arbulić. Suradnjom policijskih službenika Policijske postaje Gruda i djelatnika Carinske ispostave Karasovići, na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Karasovići spriječen je pokušaj krijumčarenja 232,794 kg marihuane. Naime, oko ponoći, u noći s ponedjeljka na utorak, 21/22.siječnja, prilikom ulazne granične kontrole na MCGP Karasovići, kontrolirano je teretno vozilo s priključnim vozilom, albanskih nacionalnih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnji državljanin Albanije. Tijekom obavljanja granične kontrole od strane granične policije i djelatnika carine, u prednjem dijelu priključnog vozila uočen je posebno prerađen prostor u kojem se nalazilo više pvc i platnenih vreća s paketima karakterističnim za pakovanje opojnih droga. Zbog sumnje u krijumčarenje opojnih droga 47-godišnji vozač je uhićen i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. Temel- jem naloga Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je detaljna pretraga teretnog i priključnog vozila kojom prilikom je pronađeno 220 omota s ukupno 232,794 kg marihuane. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnova sumnje da je 47-godišnji vozač počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Osumnjičeni 47-godišnjak je predan pritvorskom nadzorniku PU dubrovačkoneretvanske, a kriminalističko istraživanje se nastavlja u cilju utvrđivanja svih okolnosti odnosno otkrivanja i procesuiranja osoba uključenih u ovo krijumčarenje. Vrijednost zaplijenjene marihuane procjenjuje se na oko 4 milijuna kuna. U uličnoj preprodaji na području RH dosegla bi iznos od skoro 12 milijuna kuna dok bi ta vrijednost na zapadnom europskom tržištu bila duplo veća. Tijekom protekle 2012.godine na državnoj granici sa Crnom Gorom zabilježene su rekordne zapljene u broju slučajeva i oduzetoj količini opojne droge. U ukupno 66 slučajeva na ovom graničnom prijelazu zaplijenjeno je oko 280 kg marihuane, preko 21 kg hašiša, više od 24 kg heroina i dr. Duži niz godina djelatnici policije i carine uspješno surađuju u suzbijanju svih oblika krijumčarenja, a posebno krijumčarenja opojnih droga što u konačnici i dovodi do ovakvih velikih zapljena droga. www.dubrovackoneretvanska.policija.hr DUBROVAČKI ARHITEKTI I GRAĐEVINARI PROTIV APARTMANIZACIJE Božo Letunić: Na Srđu 10 tisuća apartmana i šest Babinih kukova! -Na djelu je proizvodnja šoka. Investitori žele da budemo sretni što nam u Grad donose milijarde ulaganja, a istina je da od prvog dana koriste nespremnost i nekompetentnost Grada Dubrovnika, te se poigravaju zakonima napuhujući kvadraturu apartmana i vila na Srđu. Iako je za natjecateljski golf predviđeno 24 tisuće kvadrata, ulagači planiraju čak 10 tisuća apartmana kategorije četiri zvjezdice za tri osobe. Površina odgovara trima gradovima u zidinama i šest naselja Babin kuk. Postavlja se pitanje treba li nam sve to da bi dnevno 200 ljudi na Srđu igralo golf? - zapitao se predstavnik dubrovačkog Društva građevinskih inženjera i član nacionalnog Savjeta građevinskih inženjera Božo Letunić na susretu s novinarima u srijedu 23.siječnja sazvanom uoči javnog izlaganja Urbanističkog projekta uređenja športsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem i turističkim naseljima Bosanka sjever i jug. - Ako projekt kakav zamišljaju investitori prođe, sve što znamo u Dubrovniku će se nepovratno promijeniti, od navika i kulture do naslijeđa. Mi smo izgubili dubrovački lakat, investitori uz pomoć marketinga uništavaju našu memoriju i zalazimo u prostor izvan etike – ustvrdio je Letunić. Jerko Brešković iz dubrovačkog Društva prijatelja prirode “Dub” podsjetio je kako Dubrovnik još nije riješio osnovnu prometnu infrastrukturu, elektroopskrbu i odvodnju, a istodobno 400 metara od dubrovačke povijesne jezgre dopušta izgradnju “Grada iznad Grada”: Investitor se služi agresivnim marketingom, a prije ulaska u projekt trebalo je golf na Srđu testirati među građanima referendumom – ocijenio je Brešković i dodao kako je površina namijenjena golfu i popratnih sadržajima zaprema sedam puta veća od otoka Lokruma. Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika Marija Kojaković naglasila je kako je javna rasprava o UPU Bosanka nezakonita jer se temelji na programu urbanističkog plana odbačenog na Javnoj raspravi 2010.godine. Gradskoj upravi zamjerila je što, kako je istaknula, negira bilo kakav dogovor zainteresiranih strana oko planiranih sadržaja sporta i rekreacije na platou Srđa. Napomenula je kako je u novoj izradi UPUa za Srđ preskočena dva ključna koraka, odnosno nisu zatražena mišljenja i podataka tijela s posebnim ovlastima nakon čega je trebalo pripremiti prethodnu raspravu, a tek zatim javnu. Jedino s čime su Grad i potencijalni ulagači smjeli izaći u planu ŠRC s golfom na Srđu su smjernice golf igrališta obvezne od lipnja 2010. i to 100 hektara za golf igrališta s 18 i 9 polja i najviše 24 tisuće bruto razvijeneizgrađene površine. 100 hektara je površina cijelog babina kuka. Nije li to više nego dovoljno ? - zapitala se Marija Kojaković, koja se zauzela za sportsko rekreacijske sadržaje kroz turističko-gospodarski razvitak umjesto pukih apartmana za prodaju. Gabrijela Bijelić, Dubrovački vjesnik GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 35 RATNA ZBIVANJA-CAVTAT 1991.-92. GODINE (195) Tko je sve pomagao? Bilo je mnogih pojedinaca koji su na neki način pripomogli bez da je igdje njihova humanost ostala registrirana Mukotrpno i postupno uspijevali smo pritiskati Vojnu vlast Piše: Mato na popuštanje i priMišo Moretti hvaćanje naših zahtjeva gdje centralno mjesto zauzima naše opredjeljenje, prodor natrag u Konavle. Zbog opskrbe svih koji su tamo ostali i stvaranja uvjeta za život novo pridošlih. U početku povremenih i privremenih, postupno i trajnih povratnika. Kada su se naši napori počeli ostvarivati i kada se u Gradu pročulo za mogućnosti povratka uslijedio je značajan broj onih koji se preko Cavtata vraćaju u Konavle. Ova pojavnost je bila iznenađenje za okupacionu vlast s kojom su se teško mirili, jer njima su potrebne Konavle a ne Konavljani. S tim u vezi uporno su ponavljali priču o nekakvom definitivno postignutom sporazumu s hrvatskim vrhovništvom i međunarodnom zajednicom. Ovakav hrabar povratnički proces još u okupaciji, postavio je ovdašnjem Crvenom križu dodatne naporne obaveze. O svima se trebalo i moralo brinuti. Koliko god se nedovoljno imalo, bratski se dijelilo. Rad na dostavljanju životnih potrepština u Konavle nije tekao nimalo glatko. Mnogo toga je ovisilo o hirovima i raspoloženju pojedinih vojnih činovnika a utjecali su i pojedini politički događaji. Npr. kada bi komandant mjesta Nemanja Kurdulija bio odsutan, bilo bi svakakve samovolje od njegovih zamjenika. Ili, u danima priznavanja hrvatske državnosti, posebno od strane Vatikana i Njemačke, sve bi nam za inat zaustavili. Vojska je izmišljala kako naši navodno rade razne provokacije u Konavlima samo kako bi nas sputavala. Naša upornost je ipak uvijek pobjeđivala. U Gradu se pred naše opskrbljivače postavljao sve zahtjevniji zadatak, kako namiriti osnovne potrebe za sve veći broj ovdašnjih ljudi. Ante Mandić i Mišo Guljelmović su svesrdnim naporima uz razumijevanje brojnih humanitarnih donatora uspijevali održavati ovdašnje stanovništvo u životu. Tko su bili ti plemeniti ljudi, u razgovoru su mi pokušali predstaviti Ante i Mišo uz ispriku ako nesvjesno nekoga ne spomenu. A bilo je mnogih pojedinaca koji su na neki način pripomogli bez da je igdje njihova humanost ostala registrirana. Za potrebe skladištenja robe “Odbora za pomoć Konavlima” svoje prostore su ustupili: u Gradskoj kavani direktor Jako Ivaniš, u Građevinskom poduzeću Dubrovnik direktor Mato 36 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. Đurović, kasnije u prostoru gruške Luke, nekadašnjeg restorana u Gružu, Sportske dvorane, HTP Babin kuk, hotela Libertas. Kao prijevozno sredstvo dobiven je kamionet Aerodroma s vozačima Ninom Valjalom i Božom Šišom, a uskakali su i brojni “bezimeni”. S osobnim vozilima na raspolaganju su bili pok. Niko Miloslavić Čako sa svojim Opelom, za obilaske do- natora i skladišta, te Ivo Vojnić s Golfom za raznovrsne zadatke. Donatori hrane i ostalog životno potrebnog materijala bili su od institucija: Gospođa Pavica Obuljen – “Ljekarne Dubrovnik”, gospođa Stanka Kodelli i skladištar gosp. Mijo Radin – “Crveni Križ”, Don Marko Stanić i Don Ivan Šimić – “Caritas”, gospari Đuro Skočko i Pavo Đivanović , te Dr. Andro Vlahušić koordinator u ime “Sv. Vlaha”- Zagreb locirani u Hotelu “Libertas”, Don Stanko Lasić i gđa. Marija Primorac u ime “Dubrovačke katedrale”. Od poduzeća, moji sugovornici se sjećaju: “Radeljević” – gosp. Jako Mandun je donirao ulje za Župu i Konavle, “Duhan” – gosp. Knežević je osigurao svijeće i šibice, Pekara “Orlando” je ustupala kvasac. Većih donatora pojedinaca treba se također sa zahvalnošću prisjetiti jer su se dobrotom iskazali, a to su: gosp. Lovro Misir iz Njemačke je donirao brojne obiteljske pakete, gosp. Ruždo Hrapović iz Minhena je poslao brašno i obiteljske pakete, Goran Sukno iz Italije je poslao hranu i odjevne predmete, gosp. Aleksandar Milašinčić iz Njemačke je poslao više kamiona razne robe i lijekova, gosp. Stijepo Butijer iz Grada poslao je obiteljske pakete svim obiteljima morinjskih logoraša, gosp. Enver Moralić iz Njemačke poslao ček na 10.000 DM, gosp. Vane Ivanović, posinak i nasljednik brodovlasnika gosp. Boža Banca poslao ček od 5.000 US dolara. Svima njima naprijed spomenutim i mnogim ostalima koji su na bilo koji način olakšali patnje naroda na okupiranom području trebamo biti veoma, veoma zahvalni. Ovakvim svojim nesebičnim činom snažno su u presudnim trenutcima doprinijeli žilavoj borbi za očuvanje naše zajedničke postojbine. Za veliku potporu u radu, moji sugovornici ističu gosp. Ilara Paskojevića i gosp. Iva Žeravicu iz Općinskog ureda za prognanike, te gosp. Pera Penda iz Ureda za socijalnu skrb koji je redovito sa njima obilazio donatore. Posebnu zahvalnost duguju i dr. Slobodanu Langu čiji savjeti, sugestije i informacije koje je prvi donio iz Cavtata bile su dragocjeni u radu. Sjećaju se kako je tada po povratku iz Cavtata rekao da mu je “jedva dozvoljena posjeta prognanicima u hotelu Croatiji, kako narod pati, a s vojskom je teško razgovarati, oni bi samo ratovali.” Sjećam se kako je naš Odbor Crvenog križa donio odluku da se sve novčane donacije upotrebe za nabavu hrane putem dubrovačke trgovačke mreže. U sačuvanoj arhivi Ante Mandića imamo odgovarajuću dokumentaciju po kojoj se vidi kako se njega ovlašćuje da raspolaže čekom i izvrši kupovinu hrane. (nastavlja se) ZAŠTITA BAŠTINE PRIJE OSNIVANJA DRUŠTVA PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE (8) Tu fali dosta takta Zar nije ovo netaktičnost? Ako već vojnička vlast smatra potrebitim da izda trojezičnu objavu, prosto joj bilo Uredbu o čuvanju starina propisao je već Ban Banovine Hrvatske Ivan Šubašić (1892-1955), koja je tiskana u „Narodnim novinama“ broj 175. od 3.8.1940. godine. Za DPDS 2012. Je bila jubilarna je godina što se tiče osnivanja Društva, ali navedene godine navršio se još jedan značajan jubilej, a to je sto godina od prvog službenog obilaska dubrovačkih zidina o čemu lokalni tisak od prije 100 godina donosi sljedeću obavijest. „Crvena Hrvatska“ od 22.5.1912. godine, broj 41. OBILAŽENJE PO GRADSKIM ZIDINAMA Mjesno vojničko zapovjedništvo izdalo je objavu, kada i kako je dozvoljeno obilaženje po gradskim zidinama. Ta je objava izdana u tri jezika: talijanski, hrvatski i njemački. Zar nije ovo netak- tičnost? Ako već vojnička vlast smatra potrebitim da izda trojezičnu objavu, prosto joj bilo. Ali zašto tu objavu izdava sa talijanskim jezikom na prvom mjestu u gradu, gdje cijeli grad osjeća (se) hrvatski. To pitamo i mislimo da možemo rijeti, da tu fali dosta takta, da ne rečemo što drugo. Sa znatnim zakašnjenjem od skoro pet mjeseci uredništvo drugog lokalnog lista izvješćuje javnost da je moguće posjetiti gradske zidine. „Prava Crvena Hrvatska“ od 5.10.1912. godine, broj 397. POSJEĆIVANJE GRADSKIH ZIDINA Vojni Gragjevni Odsjek 16. Zbora izdao je oglas o posjećivanju naših gradskih zidina. Od sada svaki posjetioc mora da plati 40 para za ulaznicu. Dozvoljeno je hoditi na zidine u 10 i 11 sati do podne svaki dan, i u 3 i 4 sata po podne. Ulaznica se dobije kod bodiča u topničkoj vojarni. Stranci koji žele obaći zidine treba da se sakupe 10 minuta prije pred topničkom vojarnom. Kad je gradska vlast 1952. godine dodijelila Priredio: Društvu prijatelja du- Damir Račić brovačke starine da skrbi o dubrovačkim zidinama i utvrdama, odnosno o cjelokupnoj spomeničkoj baštini s područja nekadašnje Dubrovačke republike, bila je uvjerena da će članovi novoosnovanog Društva s gosparom Lukšom Beritićem na čelu najbolje skrbiti o najmonumentalnijem spomeniku Dubrovnika. Društvo je pokazalo u svojih 60 godina aktivnosti da su doista najbolji skrbnici za spomeničku baštinu, a to će biti i ubuduće, jer im jedino ljubav prema povijesnom nasljeđu daje snagu da sačuvaju za buduće naraštaje što su sagradili naši preci. (svršetak) Meni je vlaga svuda po stanu. Ne samo na prozorskim staklima ili štokovima vrata i prozora već i na svim zidnim površinama, plafonu, namještaju, posuđu u kuhinji... Lani smo premazali cijeli stan sa vašom bojom protiv gljivica, te sada po zidovima i plafonima toga više nema, ali orošavanje nikako riješit ne mogu. Prodora vlage-vode izvana nema. Najgore je od svega što mi se na robi u ormaru pojavljuju zelene gljivice. Stan je prizeman i ne znam više što mi je činit. U svakom domaćinstvu nastaje vodena para, mora biti izveden tako da se postigne što bolkako zbog obavljanja svakodnevnih poslova ja toplinska izolacija. U studiji o kvaliteti zraka (kuhanje, tuširanje, pranje, itd.), tako i zbog u unutrašnjim prostorima analizirano je u kosušenja građevinske konstrukcije, ili zbog dis- likoj mjeri pojedini elementi utiču na lošu anja – jedna četveročlana obitelj dnevno proiz- kvalitetu zraka. Studija je pokazala da je za vede/pošalje u svoj životni prostor prosječno 54% slučajeva nekvalitetnog zraka u unutraš10 l vode u obliku vodene pare. Kondenzaci- njim prostorima krivo nedovoljno prozračivanja se prvo pojavljuje na slabije zaštićenim je. Nedovoljno prozračivanje prostora ima više mjestima npr., rubovi stakala, zidovi iza negativnih učinaka, jer osim lošeg estetskog namještaja…, a ako takvi uvjeti traju duže vr- dojma, narušava ugodu i zdravlje ljudi koji ijeme dolazi do pojave kondenzacije i plijesni borave u takvim prostorima. Zbog tog, redovii na drugim zidovima, na stropovima, pa i na to izmjenjujte zrak u prostoriji - svakih 2-3 sata, odjeći u ormarima koju navodite... Rješili ste tzv., „redovitim prozračivanjem“. Prozračujte problem gljivica na zidovima i plafonu sa RD- što je moguće kraće tzv., - „naglim prozračiDECO ACRYL FF premazom, ali rješavanje vanjem“ - kod kojeg se odjednom u potpunkondenzacije zahtjeva pravila kojih se mor- osti otvore prozori i vrata i u kratkom vremenu ate pridržavati, pogotovo kada Vam je stan napravi potpuna izmjena zraka u prostoriji bez prizeman. Isto se događa i kad je stan man- gubitka topline u zidovima i namještaju, pa se sardni-u potkrovlju. U tim je stanovima poseb- uslijed toga puno brže i povrati željena temno izražen tzv. „termo most“. Naime, konden- peratura zraka u prostoriji/stanu. Pri „naglom zacija vlage nastaje gdje se para na hladnijim prozračivanju“ otvori bi trebali biti otvoreni cca. mjestima pretvara u vodu (podrumski i 2-3 min. Pošto ovakvo prozračivanje ne prizemni zidovi, dijelovi zidova ili stropova koji rashlađuje značajno zidove i namještaj, primsu slabo prozračni, nepravilno prozračivani ijetit ćete i sami kako će se prostorija vrlo brzo tijekom godine, bez obzira na godišnje ponovno zagrijati. Svježi zrak izvana brzo će doba...). U nekoliko zadnjih godina broj se zagrijati, te će moći apsorbirati novu ovakvih problema se znatno povećao. Osnov- količinu vlage koja će slijedećim provjetravanni uzrok ovome je današnji način gradnje jem izaći van, a Vaše orošavanje svega i usmjeren prema štednji energije, odn., objekt svačega u stanu biti će samo sjećanje... GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 37 SEKTE Neznanje je bolest, srećom nezarazna Osnivač joge u svakodnevnom životu Svamiđi Maheshvarananda dobio je za svoje djelovanje od bivšeg predsjednika države odličje Reda Danice. A sadašnji Piše: Dr Boris Sokal, predsjednik je Svamiđiju dodijelio visoko pokroviteljstvo spec. med. rada za događanja „Dan nenasilja za svjetski mir“ u Umagu, 2010. god. U nas je Svamiđi na izvrsno posjećenim i skupim tečajevima zaradio 340 milijuna kuna, ne plativši porez Zašto vlasti mnogih europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, dopuštaju neometan rad mnogobrojnim sektama? Dopuštanje je dovelo do „eksplozije“ ezoterijskog (tajnog) nauka. Dopuštanje zapravo dovodi do potiskivanja velikih monoteističkih religija, posebno kršćanstva (Kršćana je u svijetu 2,1 milijarde, odnosno 33%). Potiskivanjem kršćanstva treba omogućiti stvaranje tzv. sinkretičkih carstva „kozmičke svijesti“ (Sinkretizam je nenaravno spajanje nepovezanih religijskih i filozofskih nauka). Treba da se uspostave novi, općeniti kultovi (Iz uvoda knjige „Novi svjetski poredak“- New age, IV izdanje, 2000 g.). Iste te vlasti, posebno neokomunističke garniture, poslušno provode gospodarsku i financijsku politiku globalnih vlada što su pretežno u „sjeni“. U sličnom smislu, u nas, „zakulisno“, bez recenzije, započelo je nametanje programa o spolno/rodnoj ravnopravnosti u obrazovni program državnih škola. Nametanje, pod okriljem zdravstvenog odgoja, kako bi ljepše zvučalo. A nositelji „Novog svjetskog poretka“ su tzv. iluminati („prosvjetitelji“), nasljednici masona. Sve je počelo davne 1776. godine, kada je sveučil. prof. A. Weishaup kojeg je vrbovala iznimno bogata njemačkožidovska bankarska obitelj Rothscilda. Vrbovala ga je da uobliči njihov plan o vladavini svijetom. A Weishaup onda vrbuje dvije tisuće plaćenih sljedbenika. Bili su to vrlo inteligentni ljudi iz različitih društvenih i gospodarskih područja. Počinju nadzirati vlade i ljude na važnim funkcijama i to novčanim podmićivanjem. Iluminati preuzimaju masonske lože, uvlače se na fakultete, pa sjemeništa (samo odabrani) kako bi postali svećenici, a sve na nagovor ateista i komunističkih partija (Dokaz su pisane izjave A. Vossarta iz franc. kom. partije i bivšeg američkog komunista M. Johnsona ). U sjemeništa ulaze, jer se ne može uspostaviti svjetska vlada dok postoji živuće kršćanstvo. Iluminati također shvaćaju, kako je izuzetno važno kontrolirati masmedije. Jer oni modeliraju um svakog „građanina“. Da je tako, treba znati kako se mnoge informacije izobličuju. Dovoljno je pratiti odabir tema, pa izbor naslova i ilustracija, izbor riječi izvjestitelja ili pak, ton, glas i mimiku komentatora na TV. Današnji bankari i političari na položajima su 38 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. osrednji poslušnici što provode planove iluminata koji su uvijek iza „paravana“. Iluminati su također vrlo ambiciozni. A ambicija je kao svemir. Nema granica. Čak su i zli. Jednostavno ne vjeruju da postoje i dobri ljudi. U njih je novac. Ogroman novac. A novac je moć . Ekskluzivna moć. Novac upravlja svijetom (a štap ljudima). On je mjera svih stvari. „ Kad novac zazveči, načule se sve uši.“ On ne može mirno ležati. On hoće rušiti, graditi ili ratovati. Nema ratova bez ogromnog novca. To odgovara iluminatima. Odgovara im i da se prorijedi stanovništvo. Jer zalihe hrane postaju sve manje. Ako pak nema rata, tu su spremni genetski modificirani virusi za zamjenski rat. Poneki, tobože i pobjegnu (poput virusa SIDE). Osim toga, „ratovima“ se bolje „nadziru“ vlasti zaraćenih država. Ovdje treba spomenuti i tzv.„kreditni novac.“ Gigantske mašinerije, piše u knjizi “novi svjetski poredak, poput burzi i banaka, prisiljavaju novac da „proizvodi novac“ (kamate). Čisto lihvarstvo. Kriminal po zakonu.”New age” je izdašno financijski potpomognut polutajnim organizacijama: Bilderberga i trilateralne komisije, koja uključuje „poslovne ljude“ Zap. Europe, SAD i Japana. “Novi svjetski poredak”, također učinkovito djeluje preko rimskog kluba, svjetskog udruženja federalista, planeteranih građana, etc. Želi vladati. Želi svjetsku vlast. Čudno? Njemački pjesnik. E. Geibel je napisao: „Vjeruj mi, u vladanju je takav čar da zaludi i najjačeg!“ Zatim, “Novi svjetski poredak” je inspiriran budizmom, teozofijom, hinduizmom, gnosticizmom, reinkarnacijom, politeizmom, panteizmom, etc. On je sigurna „ombrela“ za raznorazne sekte (heretičke skupine), što su se odvojile od crkve. I sam je u izvjesnom smislu sekta. Sekta dolazi od latinske riječi „sequi“, a znači slijediti. Odatle i pojam „sljedba.“ Skoro u svim sektama dominira misterioznost, ali i duševna neuravnoteženost: Dok se članovi druže, prizivaju duhove, plaču, beštimaju, drhte, kliču, padaju na koljena, etc. Nekritično tumače Bibliju, izvlače iz konteksta ono što im paše. Ispiru mozak. Manipuliraju ljudima i uzimaju im sve što imaju Oduzimaju novac članova sa skupih tečajeva, kako bi obogatili „vođu“. No, razlozi njihovog širenja i u svijetu kao i u nas imaju donekle i psihološko opravdanje: Potreba za priznanjem, razočarenje matičnom crkvom, traganje za tajnovitim, potreba za duhovnim vođom, za vizijom, etc. Ali u njima ima i psihopatološkog: Izvode ritualna samoubojstava i ubojstva, podmuklo: Npr. davidijanska sekta u Texasu, s 95 učenika učinila je samoubojstvo, 1993. godine (prethodno je „šef“ sekte David K. seksualno iskorištavao sljedbenike). Pa „Hram naroda“- njihov „šef“ J. Jons sa sljedbenicima čini samoubojstvo u džungli Gvajane. Jedna sekta u Japanu,1995. u podzemnoj željeznici, pušta plin sarin (bojni otrov) i usmrćuje 11 osoba , a 5000 ranjava. U Hrvatskoj ima 20 sekti, koje nisu registrirane kao vjerske zajednice: Hari Krišna (vegetarijanci- trče, mole i pjevaju), Svjedoci Jehove kojima izravno upravlja Bog, odbijaju transfuziju i transplantaciju organa. Tu je i scijentološka crkva (u Americi religija, u Francuskoj sekta, a u nas „dobrotvorna vjerska organizacija“, što muze donacije od države). Scijentolozi tvrde da je čovjek besmrtno biće, čija se duša stalno reinkarnira (S umrlog čovjeka prelazi npr. u psa, pa magarca, pa opet u čovjeka, etc.). A gdje su tek pripadnici Sai Babe, pa „mormoni“, pa pripadnici „obitelji ljubavi“, pa „crkva jedinstva“, pa „pentekostalni pokreti“, etc. A tek sotonske sekte ( „Crna Zora“)? Na seansama puštaju krv, kako bi zadovoljili sotonu, a onda tjeraju pripadnike na samoubojstvo, kako bi „šef“ doživio inicijaciju („napredovanje“) preuzevši energiju od samoubojice poznati događaj u Varaždinu!). Osim toga, kod sekta se često radi o sivoj zoni kriminaliteta (muzu pare vrlo dovitljivo). Također se radi se i o patološkim tipovima unutar njih. Nisu to duševni bolesnici, već psihopatske ličnosti što odstupaju od prosječnosti: Naviše ili naniže! Prije ovo prvo! Vrlo inteligentni. U nas su posebno interesantni pokreti budističkog obilježja. Npr., osnivač joge u svakodnevnom životu Svamiđi Maheshvarananda dobio je za svoje djelovanje od bivšeg predsjednika države odličje Reda Danice. A sadašnji predsjednik je Svamiđiju dodijelio visoko pokroviteljstvo za događanja „Dan nenasilja za svjetski mir“ u Umagu, 2010. god. Zanimljivo, a Austrija (vladina agencija za sekte) prijavila ga je 2011. sudu zbog seksualne zloporabe sljedbenika, iznude novca i besplatnu radnu snagu (prijava, nažalost zastarila)! U nas je Svamiđi na izvrsno posjećenim i skupim tečajevima zaradio 340 milijuna kuna, ne plativši porez! Uz promicanje „New age“, on se bavi i pseudomedicinskom terapijom (šarlatanstvom). A naša čeljad je nažalost, neinformirana i neupućena. Uglavnom se čudi. Čuđenje je uvijek znak neznanja. Neznanje je bolest, srećom –nezarazna. MATO MALI I PERO NJIOV Śutra za prośutra Pazijo si što ćeš đe rijet, pret kijem, što đe učinjet kadarke te niko ne vidi, jerbo si vazda imo na pameti da te Oni Gore gleda. Sakrit Mu se ništa ne da. Tako su te naučili na prvoj dotrijenici. Doma Spo vejače, loza plače – močićka je od pantivjeka, kaže Mato. A pantivjek je iz onega doba kadarke se i u Donjoj i u Gornjoj Bandi ranilo i dvije sreće grabilo. Našemu domaćinu Matu ne da brijeme ujitit se nožnica, a lako da samo loza čeka. Zovu i smokve, prizivju i masline… a lako da su više godine kad se lećelo. Skakalo. Preskakalo. Moglo povazdan o komadu kruva, bokunu larda i glavici luka. Nije se imalo, ali se jopet moglo. I su malo. Nijesu naši stari njorgali ko mi danaske, vengo su radili koliko su znali i umjeli. Nijesu imali ni motorne pile ni motorne pumpe, ni auta ni traktora… a jopet su sve stizali. Gledali ne bit zadnji. I da i ništa ne čeka. I ne dočeka. U Gornjoj je Bandi još živa i ona: Ko se kasno ustaje, obojka mu nedostaje. Što oće rijet, da se prije nije imalo ni nazuvače ni prezuvače. I da je trebalo podranit za imat i obuj kakve opančine ili radničke crevje. To je danaske teško komu ispripoviđet, ma zaupravo rijet i – zamislit, ali tako je bilo. Borili su se naši stari za imat i jedan par opanaka, a nekmoli za nešto drugo. Pa jopet nijesu promišjali oće li prodat kakav dolac u Zgradi, kakvu peču u Poju, vengo se išlo u svijet da se kuća ne sronca, a domov- ina ostane. Ne proda. Prodat zemju bila je najveća Božja kazna. Kastig. Sve što se činilo i ne činilo, što se pazilo i čuvalo, čuvalo se za svoju đecu. Mogo si ne znat, ne imat, ali nijesi smijo ništa učinjet što bi moglo naškodit tvojoj đeci. Prija izginut nego Kuću zakinut. Pazijo si što ćeš đe rijet, pret kijem, što đe učinjet kadarke te niko ne vidi, jerbo si vazda imo na pameti da te Oni Gore gleda. Sakrit Mu se ništa ne da. Tako su te naučili na prvoj dotrijenici. Doma. Doduše, kaže Mato, i danaske se sve čini za đecu. Dižu se krediti, kupuje ovi i oni mobitel, ove i one patike, plejstešn, android, ovo i ono, kako se već izmišja imena koja ni učveni Hrvati ne stignu preves prija nego ih okoprčni trgovci prodadu današnijem brižnijem roditejima… samo da naš manjak ne bude gori od njiovoga maloga. A kad malo podraste; ako njiov ima golfa našemu ćemo uzet audija, pa neka košta koliko košta. Prija je bilo: ako smo mi patili, neka naša đeca ne pate. A danaske je: neka našemu đetetu ništa ne fali! Reko bi pokonji Jozo: „Boje mi je ništa ne rijet, jerbo ako išta rečem omrazit ću se.“ Zno je naš čoek, i iz onije bremena, da uz Deset zapovjedi ima i jedanesta, ali je Boga molijo da ga ne podujiti. Bježo je od www.effect-dubrovnik.com PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva. Obavijest o smrti U proteklom tjednu napustili su nas: IVANA MEMED 1939. LUKO VOJVODA 1944. ANE OBLIZALO 1934. MILICA MILJUŠ 1963. ANTON BRAUTOVIĆ 1943. MARIJA KRISTIĆ 1930. TEREZA PULJIZEVIĆ 1927. NIKO ĐIKOVIĆ 1932. PAVLA DABELIĆ 1915. GRGUR MATANA 1937. NEDELJKO GOJŠINA 1941. MARIJA MATEJČIĆ 1942. VINKA TURČINOVIĆ 1937. LUKO NJIRIĆ 1925. KATICA BUŠKO 1937. VLAHO PETRLIN 1958. Piše: Antun Švago nje ko vrag od tamjana. A danaske, žali Bože, ne znaš ni je li vrag – vrag i je li tamjan – tamjan. Malo se ko ne škropi krštenom vodom i ne kadi tamjanom, a tamo…! U ona je bremena – kaže Mato – jedanesta zapovijed bila: Daj mi sve, a današnjičari su je preinačili u: Ne daj drugome ništa! Navalijo je današnji čoek sve osve imat, pa trpa li trpa, i grće i zgrće, tovari se a lako da sve to može i ima đe odnijet. I da mu to može śutra za prośutra vajat. Ovo nije, reko bi pokonji Jozo 21. stojeće, vengo stojeće dušmana. Kadarke je svak svakome dušman; i sin ćaći, i ćaća sinu, i mati ćeri i ćer materi, brat bratu i sestra sestri, ma svak svakome. Govorijo je pokonji Jozo kako će nadoć brijeme u kojemu će se svak uvuć u se, kadarke će pare zamijenit i srce i pamet, pa će i duša morat pobjeć. Više niko nikoga ne može ni nacrtanoga, a svak svakome soli pamet. Nemoralni pjevaju o moralu, a bogati popjevaju o siromaštvu… Govorijo je jedan hvarski Pjesnik, što se u Gradu liječio od sičije: „Stvori, o Bože, jopet čojeka da stvarima nađene ime koje će trajat dovijeka. I da u izrazima riječi budu prozirne ko voda. I da ožive š njima mir, pravda, jubav i sloboda. “ PUSZ Pripreme za održavanja zajedničkih vježbi zaštite i spašavanja tijekom 2013. Predstavnici Stožera zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije te Područnog ureda za zaštitu i spašavanja Dubrovnik održali su 22.siječnja u Upravnom odjelu za komunalne poslove i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika radni sastanak na temu pripreme i održavanja zajedničkih vježbi tijekom 2013. godine. Sukladno Planu stožerno zapovjednih vježbi za ovu godinu dogovoreno je održavanje simulacijske vježbe namijenjene dodatnom osposobljavanju članova gradskog i županijskog Stožera zaštite i spašavanja. Posebno je bilo riječi o osposobljavanju pripadnika gradskih i županijskih specijalističkih postrojbi civilne zaštite za spašavanje iz ruševina te mogućoj organizaciji zajedničke vježbe spašavanja iz ruševina. Tom prigodom sudionici sastanka istaknuli su međusobnu dobru suradnju gradskog i županijskog Stožera zaštite i spašavanja i Državne uprave za zaštitu i spašavanje u cilju poboljšanja spremnosti operativnih snaga zaštite i spašavanja u slučaju hitnih situacija na području Dubrovačko-neretvanske županije. GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr, arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/ GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. 39 REKORDNA POBJEDA JUGA CO U LIGI PRVAKA EUROPE HPD DUBROVNIK Kreuzlingen – Jug CO 5:30 Obavijest Uoči susreta 8.kola Lige prvaka, skupine B, između švicarskog prvaka Kreuzlingena i hrvatskog prvaka Juga CO, koji je bio na rasporedu u srijedu 23.siječnja, bilo je samo pitanje s koliko će golova razlike završiti ovaj susret neravnopravnih suparnika. Već nakon prve četvrtine bilo je 8:0 za Juga CO, a na poluvremenu čak 15:0, pa onda i nije nikakvo iznenađenje što je susret završio s visokih, rekordnih 30:5 (8:0, 7:0, 8:2, 7:3) za Juga CO. Izabranici Veselina Đuha su i dalje vodeći sastav skupine, te ekipa s najboljim učinkom u ovogodišnjem najelitnijem klupskom europskom nadmetanju. Dodajmo i to da je Jug CO u ovom susretu igrao bez četvorice standardnih igrača: Andra Bušlje, Nikše Dobuda, Pava Markovića te Nikole Janovića. U Švicarskoj su bili: vratari Marko Bijač i Mirko Nižić te igrači Tiho Vranješ, Miho Bošković, Hrvoje Benić, Maro Joković, Toni Azevedo, Antun Goreta, Boris Pavlović, Frano Karač, Aleksandar Ivović i Marko Macan. Pogotke su postigli: Toni Azevedo 4, Antun Goreta, Miho Bošković, Marko Macan i Boris Pavlović po 3, Hrvoje Benić 2 a Tiho Vranješ i Frano Karač po 1. U drugom susretu Crvena Zvezda je pobijedila u gostima Montpellier 16: 8. Na tablici vodi Jug CO sa 21 bodom, druga je Crvena Zvezda koja ima 12, Olympiakos je treći sa 9 i td. STEP’N JAZZ Humanitarni plesni koncert HPD Dubrovnik započelo je s obilaskom planinarskih i pješačkih staza, radi čišćenja i markiranja istih. Ovim putem Hrvatsko planinarsko društvo obavještava sve svoje članove koji žele sudjelovati u čišćenju, markiranju i održavanju pješačkih staza od Konavala do Dubrovačkog primorja da se predbilježbe i organiziranje skupina obavlja svakoga ponedjeljka na sastanku društva u 19 sati. Više na www.hpddubrovnik.hr U PETAK 25.SIJEČNJA 2013. Kviz Humanitarni plesni koncert poznatog dubrovačkoj studija Step’n’Jazz se održao 20. siječnja 2013. godine u dvorani u Gospinom polju. Novcem od kupljenih ulaznica, plesači su dali svoj doprinos humanitarnoj akciji „Palčić gore“. Izvedbom koreografija s nedavno održanog Svjetskog prvenstva u stepu, publika je uživala u zvonkom zvuku step cipela, pritom pomažući nedonoščadi i dizanju svijesti javnosti o problemima i posljedicama s kojima se susreću prijevremeno rođena i bolesna novorođenčad i njihovi roditelji. L.Valjalo 30.SIJEČNJA 2013. Dan otvorenih vrata Babinog kuka U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – područnom službom Dubrovnik, Valamar organizira Dan otvorenih vrata Babinog kuka, koji će se održati 30. siječnja 2013. s početkom u 10 sati u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik. Dan otvorenih vrata Babinog kuka jedinstvena je prilika svim nezaposlenim Dubrovčanima koji žele raditi u hotelijerskoj industriji na poslovima konobara, po- 40 GlasGrada - 410 - petak 25. 1. 2013. moćnih konobara, kuhara, pomoćnih kuhara, kuhinjskih radnika, sobarica, i spremačica da se pobliže upoznaju s načinom rada u navedenim područjima, postojećim stručnim timom te da se i sami predstave. Stručni tim s kojim će svi kandidati imati prilike razgovarati sastoji se od voditelja pojedinih odjela kao što su kuhinja, restoran i domaćinstvo te zaposlenika službe ljudskih resursa. Dragi dubrovački kvizoljubci, nakon krizne 2012., pripremili smo za vas prvi kviz u kviznoj 2013. Pridružite nam se ovaj petak (25.01) u točno 19:00 u Living Room-u (pa ravno u muzeje!) na još jednom izdanju dubrovačkog pub quiz-a. Zabavite svoje moždane vijuge u dobrom društvu uz kategorije: OPĆA KULTURA, ŠPORT, REVOLUCIJE, TRIVIJA i ZDRAVSTVENI ODGOJ. Vidimo se u petak! I. Matić Dubrovnik-Babin kuk najveća je hotelska kuća u Dubrovniku koja u svom vlasništvu ima pet hotela i kamp, kojima upravlja Valamar, vodeća hrvatska tvrtka za upravljanje u turizmu. Valamar okuplja pojedince željne rada u dinamičnom okruženju, u kojem svaki novi dan predstavlja novu priliku za postizanje profesionalnih ciljeva. Prepoznaje talente, predanost i upornost kod pojedinaca koje razvija uz kontinuirano stručno i osobno usavršavanje. Rukovodi se partnerstvom i uzajamnim povjerenjem i tako osnažuje svoju najveću vrijednost - ljudski kapital. Nike Labaš
© Copyright 2024 Paperzz
