RASPORED STANOVANJA Peline ULICA PRIJEKO RSKA Zlatarska ulica ŽIDOVI Do sredine 16.st. u Dubrovnik se doselilo već toliko Židova da je vlada 1546.odlučila osnovati geto ograđeni prostor u kojem smiju živjeti i raditi samo Židovi. Za geto su određene 4 stambene cjeline i 6 poslovnih prostora u Lojarskoj ulici. Područje je obuhvaćalo 1/6 grada i dobilo naziv Ghetto degl’Ebrei. Najamnina je iznosila pola dukata mjesečno po osobi i pripadala je dubrovačkoj carinarnici. Geto je bio odvojen od ostatka grada vratima koja su zaključavana u večernjim satima u vrijeme Zdravo Marije i otključavana s jutarnjim zvonima. ZLATA OBRTNICI se grupiraju u pojedine ulice prema karakteru posla. Uglavnom su obrtnicima namijenjene poprečne ulice sjever-jug. Jedino je ulica crevljara bila u današnjoj ulici Od puča. U 15. stoljeću počinje intenzivnija gradnja na Pilama te to postaje prostor na kojem su smješteni proizvođači sapuna, lumbardi, zvona, kositrenih ploča, stakla, ljevači topova, kožari i manufakture sukna. Sve su to tzv. prljava zanimanja uz koja se vežu neugodni mirisi, zagušljivost, nečistoća. Mesari (tzv. komardari) su smješteni na Komardi – istočnom prilazu Gradu. Stradun TRGOVCI su svoje trgovine, a poviše njih stambene objekte, najčešće imali na Stradunu, jer je tradicionalno i funkcionalno bilo da trgovine budu u glavnim ulicama koje vode prema luci. Vremenom je teško razlučiti isključivo trgovačke kuće od vlastelinskih palača, jer se bogati trgovci svojim prihodima približavaju vlasteli. Uvala Pile NAJSIROMAŠNIJI PUK živio je u drvenim kućicama koje se od 14. st također moraju graditi od kamena. O njihovim ku ćama najmanje znamo jer su stradavale u svakom većem potresu. Nalazile su se na rubnim područjima ispod zidina, ispod Sv. Marije, na Pelinama...) Ulaz na Pustijernu Ulica Svete Marije Projekt Povijesne grupe Gimnazije Dubrovnik 2011. - 2012.: STAMBENA ARHITEKTURA STAROGA DUBROVNIKA Učenice:Tia Špero, Paula Franić, Diana Jovica, Ana Radoje, Ivona Tomašević i Ivana Krkić Mentori: Kiti Jurica-Korda i Renata Lujak-Grdović Literatura: • Ana Ćavar: Tipološko i funkcionalno razdjeljivanje stambenog prostora u povijesnoj jezgri Dubrovnika (pregledni članak u Znanstvenom časopisu za arhitekturu i urbanizam) • Maja Nodari: Dubrovačka stambena arhitektura XV. i XVI. st., časopis Dubrovnik 4/1979. • Lukša Beritić: Urbanistički razvitak Dubrovnika, Zavod za arhitekturu i urbanizam Instituta likovne umjetnosti JAZU, Zagreb 1958, 11 • Vesna Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546-1808), Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2005. Ruševine na Pustijerni VLASTELA se grupira u pojedinim dijelovima grada, te tako nastaju rezidencijalne četvrti. Najznačajnija i najstarija je Pustijerna, gdje se nalaze najočuvanije palače gotičko-renesansnog stila, ali vlastelinskih kuća ima i u drugim dijelovima grada. Kako se središte grada premjestilo prema Placi tako su i vlastela sve više gradila svoje palače u novom dijelu grada - oko Place.