Travanj 2011. • broj 13 • besplatni primjerak U OVOM BROJU PROČITAJTE: IZVRŠENJE PRORAČUNA ZA 2010. GODINU - str. 2 STIPENDIJE UČENICIMA I STUDENTIMA - str. 3 GOSPODARSKE ZONE OPĆINE KONJŠČINA - str. 4 ZAVRŠENA PRVA FAZA VODOOPSKRBE U G. KONJŠČINI - str. 6 REKONSTRUKCIJA DRŽAVNE CESTE D-24 PRIBLIŽAVA SE KRAJU - str. 7 CRTICE IZ POVIJESTI ŽUPE KONJŠČINA - str. 10 STRJELIČARI - DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE - str. 14 Sretan Uskrs v Intervju s načelnikom Općine Konjščina Mirkom Krznarom Izvršenje proračuna za 2010. godinu Proračun jedinice lokalne i područne samouprave akt je kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne samouprave za jednu godinu, a donosi ga njezino predstavničko tijelo. Uz proračun jedinica lokalne i područne samouprave donosi se odluka o izvršavanju proračuna. Njime se uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Kako je Općina Konjščina riješila problem izvršenja proračuna, koji su planovi ostvareni te koji bi trebali biti ostvareni doznali smo od načelnika Općine Mirka Krznara. Lampaš: Kako se odrazila velika svjetska ekonomska kriza na punjenje proračuna Općine Konjščina? Načelnik: U prvih šest mjeseci 2010. godine izvršenje proračuna bilo je najveće od formiranja Općine Konjščina, no promjenom stope poreza na osobni dohodak smanjenje za 3 posto, od 1. srpnja rezultiralo je smanjenjem izvornih prihoda za 801.229,42 kune u odnosu na 2009. godinu. Bez obzira na smanjenje izvornih prihoda ostvaren je proračun u visini od 9.513.475,32 kune koji je veći za 1.023.592,04 kune u odnosu na 2009. godinu. Ovo je osmi proračun po izvršenju u odnosu na ostalih 25 općina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Stoga zaključujem da smo u najtežoj ekonomskoj krizi u Kolodvorske ulice ispred Konzuma, tri ceste u Galovcu i put Vranići u Sušobregu. Hrvatske vode izvele su regulaciju dijela Krapine i potoka Batina u dužini od 1500 metara. Lampaš:Koje projekte nastavljate, a koje nove planirate započeti u 2011. godini? Načelnik:Nastavljamo s projektom vodoopskrbe u Gornjoj Konjščini i Šavorićima; time ćemo i zadnje domaćinstvo u općini Konjščina opskrbiti pitkom vodom. U zoni malog gospodarstva nastavljamo s izgradnjom kanalizacije i pristupne ceste u iznosu od milijun kuna, nastavljamo s rekonstrukcijom javne rasvjete na području cijele općine gdje se planira investirati 300.000,00 kuna uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uz sufinanciranje općine u iznosu od 40.000,00 kuna, HEP nastavlja rekonstrukciju niskonaponske mreže u Jertovcu, Bočakima, Donjoj Konjščini i Krapina Selu. Nastavlja se izrada projektne dokumentacije uređenja tržnice i centra Konjščine uz Zagorsku ulicu te projekt proširenja Doma kulture. novijoj povijesti čovječanstva uspjeli namaknuti velika sredstva iz državnog i drugih proračuna i nastavili sa započetim investicijama te započeli nove. Lampaš: Koliki su rashodi proračuna i kakva je njihova struktura za 2010. godinu? Načelnik:Ukupni rashodi i izdaci za 2010. godinu iznose 9.520.854,66 kuna što je 97,08 posto od plana. U strukturi rashoda rashodi poslovanja iznose 4.922.571,69 kuna ili 51,7 posto dok izdaci za nabavu nefinancijske imovine ili investicije iznose 4.598.282,97 kuna ili 48,3 posto izvršenih rashoda proračuna za 2010. godinu. Iz gore navedenog vidljivo je da je u 2010. godini ostvaren tekući manjak u proračunu od 7.379,34 kuna. Lampaš:Koje kapitalne investicije su izvedene i o kolikim iznosima je riječ? Načelnik:Tijekom 2010. godine završena je prva faza vodoopskrbnog sustava Gornja Konjščina sa spojem na Klimen čime smo postigli 98 postotnu pokrivenost vodom. Utrošeno je preko 3,5 milijuna kuna, velikom većinom dobivenih sredstava iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. U 2011. godini planirano je završiti drugu fazu vodoopskrbnog sustava Gornja Konjščina i zaselak Šavorići u Pešćenom gdje očekujemo pomoć od Hrvatskih voda. Tada bi i zadnja kuća u općini Konjščina imala pitku vodu iz sustava Zagorskog vodovoda. Također je završena izgradnja kanalizacije u Sportskoj i Varaždinskoj ulici i rekonstrukcija kolnika u dužini od 1300 metara s pripadajućim nogostupima gdje je uloženo preko 3 milijuna kuna. Koncem 2010. godine završena je kanalizacija do Pešćenoga gdje je utrošeno preko 1,5 milijuna kuna uz pomoć Hrvatskih voda od 1.300.894,00 kuna. Izvršeno je uređenje i asfaltiranje prilaznih putova te okoliša zgrada u Jertovcu i Konjščini, uređen je i asfaltiran dio Izvršenje proračuna za 2010. godinu 2 U završnoj smo fazi legalizacije društvenog doma u Pešćenom i domova DVD-a u Jertovcu i Gornjoj Konjščini gdje smo do sad utrošili oko 100.000,00 kuna. Od novih projekata završen je natječaj za uređenje općinske zgrade. Prva faza uređenja trebala bi se završiti do dana općine. Pri kraju smo izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju dionice državne ceste od Jelovca do Galovca u dužini od 1400 metara. Planirana je i izgradnja nogostupa uz D-24 od groblja do ceste za Bočadir, izgradnja nogostupa od mrtvačnice do crkve u Donjoj Konjščini , izgradnja nogostupa i kanalizacije uz županijsku cestu 2205 od Konjščine do Jertovca. Tijekom 2011. godine planirano je izvršiti asfaltiranje nerazvrstanih putova u Jertovcu, Pešćenom i Klimenu. Intenzivno radimo na izradi dokumentacije potrebne za prijavu na drugi krug IPARD programa gdje smo uložili oko 150.000,00 kuna a kandidirat ćemo više putova kroz poljoprivredno zemljište i slabo naseljena mjesta, i to: put u Turnišću od Šoštarića preko v Grošeka za Brlekovo, put BatinaBrlekovo, put CrnekovićiCerovci, put u Gornjoj Konjščini, Sačeri do Klimena te spojni put Bočadir - Batinska cesta. Sveukupna investicija iznosi preko 3 miliona kuna od čega 90 posto sredstava očekujemo bespovratno iz IPARD programa. Lampaš:Kako se odrazilo smanjenje izvornog proračuna na potpore radu udruga i socijalno ugroženih građana? Načelnik: Kao što sam već prethodno rekao, izvorni proračun je u opadanju i očekujemo ga na razini ili nešto manji nego 2010. godine, no u proračunu za 2011.godinu predvidjeli smo zadržati potpore udrugama građana i izdvajanja za socijalno ugrožene građane na razini prethodnih godina. U općini Konjščina djeluje 27 udruga građana i potpore za njihov rad iznose preko 560.000,00 kuna što nije dovoljno za adekvatno financijsko praćenje njihovih aktivnosti. Za socijalu u proračunu općine Konjščina za 2011. godinu predviđeno je izdvajanje preko 200.000,00 kuna po raznim osnovama i na razini je 2010. godine. Moram naglasiti da mnoge općine u našoj županiji i druge pomoći socijalno i egzistencijalno ugroženim građanima koji su radno sposobni uvjetuju odrađivanjem u korist lokalne zajednice. Najnoviji primjer je općina Sveti Križ Začretje gdje je općinsko vijeće na posljednjoj sjednici donijelo odluku o visini dnevnice za odrađenu pomoć u visini od 150,00 kuna. Stoga ćemo i mi za sljedeću sjednicu općinskog vijeća ponovo pripremiti sličnu odluku. Lampaš:Koliki su ostvareni prihodi od komunalne naknade i na što se sve troše? Načelnik:Tijekom 2010. godine uplaćeno je 446.727,66 kuna u stavci komunalne naknade što je 90 posto od plana. Naplata komunalne naknade za 2010. je u porastu u odnosu na prethodno razdoblje; no još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Izvršenje rashoda i izdataka za 2010. godinu Prikupljena sredstva su utrošena namjenski na uređenje komunalne infrastrukture i to preko 400.000,00 kuna na trošak električne energije i proširenje javne rasvjete, navoz kamenog agregata, iskop odvodnih jaraka te uređenje bankina malčiranjem stajalo je 476.895,52 kuna, čišćenje snijega i održavanje javnih površina 180.526,56 kuna uz ostale aktivnosti u održavanju i uređenju komunalne infrastrukture sveukupni izdaci prelaze 1.200.000,00 kuna. Da bismo mogli zadržati nivo realizacije održavanja i uređenja komunalne infrastrukture, u najskorije vrijeme bit će potrebno racionalizirati rashode. Stoga smo prionuli rekonstrukciji javne rasvjete gdje možemo učinke te uštede očekivati već krajem 2011. godine. U narednim godinama očekujemo manje izdatke u navozu kamenog agregata i uređenju nerazvrstanih putova zbog planiranog povećanja asfaltiranja dotičnih putova u 2011. i 2012. godini. Lampaš: Što biste zaželjeli svojim sugrađanima za uskrsne blagdane? Načelnik: Svim građankama i građanima općine Konjščina uz puno zdravlja, sreće i osobnog zadovoljstva poželio bih sretan i blagoslovljen Uskrs te sve najbolje u narednom razdoblju. Općina Konjščina dodijelila 30 stipendija učenicima i studentima Komisija za dodjelu stipendija je u siječnju na drugoj održanoj sjednici, donijela zaključak te rang listu o dodjeli 30 stipendija za učenike i studente s područja Općine, a prema ostvarenim bodovima. Samo svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenika i studenata održano je u petak, 11. veljače u prostorijama Općine. Tom je prigodom sveukupno dodijeljeno 30 stipendija, od čega 15 stipendija učenicima u iznosu od 300 kuna mjesečno te 15 stipendija studentima u iznosu od 400 kuna mjesečno. Na svečano potpisivanje bili su pozvani roditelji te sami učenici i studenti dobitnici stipendija. Prilikom potpisivanja ugovora načelnik Općine Mirko Krznar pozdravio je sve okupljene i u kratkom govoru istaknuo važnost sufinanciranja školovanja učenika i studenata te ulaganja u obrazovanje svojih mladih stanovnika, a koji je Općina Konjščina prepoznala kao jedan od najvažnijih ciljeva svoje politike. 3 v Gospodarske zone općine Konjščina Buduće prilike za nezaposlene i odlični uvjeti za poduzetnike kolodvora te posjeduje građevinske dozvole za komunalno opremanje i rekonstrukciju prometnice. Također, cijena zemljišta je izrazito povoljna i iznosi 70 kuna po kvadratnome metru, a poduzetnicima se nudi i mogućnost spajanja zemljišta. Zona malog gospodarstva Konjščina 1 - (ZMG Konjščina 1) Na području naše Općine ubrzano traju projekti na razvoju jedinstvene Gospodarske zone koja bi obuhvaćala četiri lokacije; Zonu malog gospodarstva Konjščina 1 te poduzetničke zone Mala Lasača, Pešćeno i Jertovec. Trenutno se najviše ulaže u Zonu malog gospodarstva za koju su općinske vlasti ustanovile da je najpogodnija za malo i srednje poduzetništvo jer je upravo ona u doba krize pokazala veliku prilagodljivost svim uvjetima, a u najgorem slučaju njihov nestanak ne može u velikom postotku utjecati na stukturu zaposlenih u lokalnoj zajednici. Zona malog gospodarstva Konjščina 1 prostire se na gotovo 59 tisuća kvadratnih metara u Bistričkoj cesti u Konjščini, a planirano je da u potpunosti bude spremna tijekom sljedeće godine. U Zoni trenutno djeluju trojica poduzetnika (Pekara Čakovečkih mlinova d.d., Veterinarska ambulanta i Z.M.H. Horvat), a predviđeno je da na području ove Zone bude ukupno 15 građevinskih parcela odnosno poduzetnika. Dosad je u Zonu uloženo više od četiri, a planirano je da ukupna ulaganja budu više od devet milijuna kuna. Zona je u potpunosti opremljena (struja, voda, plin, kanalizacija) i nalazi se u neposrednoj blizini županijske ceste i željezničkog Poslovne zone Mala Lasača, Pešćeno i Jertovec Ostale tri zone također nude brojne pogodnosti budućim poduzetnicima. Poduzetnička zona Mala Lasača nalazi se u mjestu Bočaki ukupne površine od 164 tisuće kvadratnih metara, a predviđeno je da ima proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu ili skladišnu namjenu. Planirano je da na toj površini bude 13 građevinskih parcela ili gospodarskih subjekata, a trenutno djeluje tvrtka MRS Konjščina Plina Cro. Što se tiče komunalne opremljenosti, ova se zona također nalazi u blizini državne ceste i željezničkog kolosjeka, a priključena je na strujnu i plinsku mrežu. Svi idejni projekti su napravljeni, a u tijeku je izrada izvedbenih projekata. Potpisivanje ugovora o izvođenju radova na infrastrukturi u ZMG Konjščina1 Radovi na sustavu odvodnje u ZMG Konjščina 1 4 v Poduzetnička zona Pešćeno ima identične namjene kao i Zona Mala Lasača, ali je nešto manje površine (oko 110 tisuća kvadratnih metara) i na njoj trenutno djeluje tvrtka Armko Konjščina. Nalazi se u blizini industrijskog željezničkog kolosjeka, a ima struju, vodu i plin dok je u izgradnji i kolektorska mreža. Četvrta poduzetnička zona Jertovec najveća je od svih zona (oko 200 tisuća kvadratnih metara), a prostire se duž polja na području Jertovca. Uz proizvodnu, energetsku, poslovnu, uslužnu i skladišnu namjenu također ima i poslovno zanatsku te je u potpunosti komunalno opremljena (struja, voda, plin, kanalizacija s priključkom na kolektorsku mrežu). Također, nalazi se uz županijsku cestu i u samoj je blizini željezničkog industrijskog kolosjeka i željezničkog kolodvora. Važnost poslovnih zona za lokalnu zajednicu Dok su u svijetu poslovne zone već uobičajena pojava, u Hrvatskoj se tek u posljednih desetak godina počelo ubrzano raditi na njihovom planiranju i razvoju. Naime, upravo su za lokalnu zajednicu one poka- zale najveći dobitak jer općine koje su počele raditi na ovoj domeni imaju relativno sigurniju budućnost te se lokalnoj vlasti pruža odlična prilika za zapošljavanje vlastitog stanovništva. Nadalje, razvijena lokalna industrija jamči sigurnije punjenje proračuna Općine te odlično jamstvo opstanka i povećanje životnog standarda pojedine lokalne samouprave. Upravo su zbog tih razloga općinski čelnici Konjščine prepoznali profitabilnost poslovnih zona. Naime, ulaganjem u njih te ZMH Horvat - Jedna od tri tvrtke koje već djeluju u zoni Konjščina 1 POVOLJNI UVJETI ZA PODUZETNIKE! Kako bi privukli nove investitore općinski su čelnici omogućili iznimno povoljne uvjete ulaska u naše poslovne zone. Naime, u svim zonama Općina Konjščina prilikom gradnje poduzetnicma omogućuje: • oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa • oslobođenje od plaćanja naknada za priključenje na komunalnu infrastrukturu (vodu i kanalizaciju) • u prvim godinama poslovanja poduzetnici su oslobođeni od plaćanja poreza na tvrtku i komunalne naknade • izuzetno povoljne cijene kvadrata zemljišta (od 10 do 70 kn/m2) Općinska vlast u potpunosti je spremna pomoći svim poduzetnicima i investitorima u gospodarskim zonama Konjščina kako bi što lakše zajedno došli do zajedničkog cilja: kvalitetnog upošljavanja naših sumještana. Potencijalni i budući poduzetnici sve informacije mogu dobiti u tijelima Općine Konjščina, na broj telefona 049 465 905 ili putem email adrese [email protected]. brojnim aktivnostima i pogodnostima nastoje privući što više poduzetnika pružajući im veliki broj povoljnih uvjeta. Također, time se omogućuju i dugoročne pozitivne posljedice i za samo naše stanovništvo. Naime, dobro je poznato da je u povijesti Konjščine broj zapo-slenih prelazio i granicu od 3000 ljudi dok je danas taj broj na dosta nižim brojkama. Samim time, dugoročna želja i tendencija naše lokalne vlasti jest da razvojem takvih poslovnih zona i privlačenjem odgovarajućih investitora ponovno postigne, a i prijeđe tu magičnu brojku. 1 Zona malog gospodarstva Konjščina 1 (ZMG Konjščina 1) 2 3 2 Poduzetnička zona Mala Lasača 1 3 Poduzetnička zona Pešćeno 4 4 Poduzetnička zona Jertovec 5 v ZAVRŠENA PRVA FAZA VODOOPSKRBE U GORNJOJ KONJŠČINI Tehničkim pregledom cjevovoda održanog 30. ožujka 2011. godine završena je prva faza vodoopskrbnog sustava u Gornjoj Konjščini. Ostaje nam izgradnja cjevovoda u zaseoku Šavorići čime bi i posljednje domaćinstvo u općini dobilo pitku vodu iz sustava Zagorskog vodovoda. Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konjščina održanoj 23.ožujka donesena je odluka o ustupanju vodovodne mreže u Gornjoj Konjščini Zagorskom vodovodu na korištenje i održavanje. Time smo uklonili zadnji formalni razlog pokretanja priključivanja građanstva na pitku vodu. Mjesni odbor Gornje Konjščine proveo je anketu zainteresiranosti za priključivanje i ovih dana očekujemo troškovnike o pojedinim priključcima. Podsjećamo, projekt izgradnje vodovodne mreže i njene obnove započeo je početkom 2004. godine na inicijativu Vlade Republike Hrvatske i potpredsjednika Hrvatskog Sabora Ivana Jarnjaka sloganom „Do svake hiže voda, do svake hiže cesta“. Dotadašnja pokrivenost općine pitkom vodom bila je nešto veća od 50 a danas iznosi 98 posto. Zahvaljujući vladi i gospodinu Jarnjaku ubrzana je izgradnja vodovodne mreže u cijelom Zagorju pa tako i kod nas sa željom da do 2012. godine i zadnje domaćinstvo dobije pitku vodu. Kao što smo već istaknuli, prva faza projekta vodoopskrbe ujedno i najveća investicija u 2010. godini približava se završetku. Drugu fazu dotičnog vodoopskrbnog sustava planirali smo završiti tijekom 2012. godine. Ovaj projekt uz Općinu Konjščina sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva a zahvaljujući općinskoj vlasti u sufinanciranje su se uključile i Hrvatske vode. Time je u velikoj mjeri promijenjen omjer sufinanciranja u korist proračuna općine. Također, veliku olakšicu za građane koji se priključuju na vodovod čini i plaćanje priključnog ventila 1.200,00 kuna i bušenja ispod asfalta 600,00 kuna po dužnom metru, od strane Općine Konjščina. Da bi građanstvu dodatno olakšali plaćanje priključaka općinsko čelništvo omogućilo je plaćanje na 30 rata uz prosječni mjesečni anuitet od 250,00 kuna. Dakle, prilikom izrade priključka građanima ostaje iskop rova za polaganje priključne cijevi te šahta u vlastitom aranžmanu. Komisija prilikom pregleda tehničke dokumentacjie vodovoda ČIŠĆENJE I UREĐENJE KORITA RIJEKE KRAPINE I POTOKA BATINE izvođenja radova na uređenje dotičnih vodotoka što iz priloženih fotografija možete sami zaključiti. Ovim putem zahvaljujemo na suradnji Hrvatskim vodama Uređeno korito rijeke Krapine Tijekom posljednje dvije godine Hrvatske vode ulažu puno napora i sredstava da bi uredile obale rijeka i potoka u slivu Krapine na području općine Konjščina. Tako i ove 2011. godine nastavljena je izvrsna suradnja između Općine Konjščina i Hrvatskih voda u dogovaranju dinamike Uređeno korito rijeke Krapine 6 i direktoru Vodnog sliva SavaSutla Stjepanu Merkašu i njegovim suradnicima te se nadamo daljnjoj uspješnoj suradnji. v Rekonstrukcija državne ceste D-24 približava se kraju REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA KONJŠČINA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 302-01/11-01/1 URBROJ: 2211/04-3-11-3 KONJŠČINA, 23. ožujka 2011. Temeljem članka 25. Statuta Općine Konjščina («Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije» br. 12/08 i 14/09) Općinsko vijeće Općine Konjščina na 17. sjednici, održanoj 23. ožujka donijelo je ODLUKU I. Općina Konjščina u PROGRAM IPARD mjera 301.kandidirat će projekt rekonstrukcija javnih lokalnih nerazvrstanih cesta na području općine Konjščina prema raspisanim natječajima. II. Projekt iz točke I. ove Odluke obuhvaća javne lokalne nerazvrstane ceste i to: 1. Javna lokalna nerazvrstana cesta u naselju Turnišće zaselci Grošeki do naselja Brlekovo pod kat. oznakom čkbr. 2917, 2921, 2922 k.o. Veleškovec, te čkbr. 2525 i 2526 k.o. Batina 2. Javna lokalna nerazvrstana cesta Bočadir pod kat. oznakom čkbr. 1756 k.o. Konjščina Troškovnička vrijednost projekta za javne lokalne nerazvrstane ceste iz podtočke 1. i 2. iznosi 2.000.000,00 kuna. 3. Ostale javne nerazvrstane ceste koje će temeljem raspisanog natječaja zadovoljavati uvjete. III. Ukoliko će projekt proći na natječaju, te se Općini Konjščina odobre sredstva za provedbu projekta, isti će se financirati kreditnim sredstvima od strane poslovne banke o čemu će se donijeti posebna odluka Općinskog vijeća. Novouređena D-24 pred u Konjščini pred završetkom Radovi na rekonstrukciji državne ceste D-24 koji su zapčeti prošle godine na području triju općina (Budinščina, Hraščina, Konjščina), na većem dijelu dionice koja prolazi upravo područjem naše općine približavaju se kraju. Nakon početnog skepticizma na tijek radova, ipak moramo istaknuti da se nakon nekoliko desetaka godina konačno krenulo s rekonstrukcijom i obnovom ove državne ceste inače od iznimnog značaja za istočni dio Krapinsko-zagorske županije. Usto, ovaj je projekt vrijedan više od 27 milijuna kuna te je trenutno i najveća investi- Predsjednik Općinskog vijeća: Mladen Majcen, dipl.ing.agr cija u cestogradnji u Hrvatskoj čiji su investitori Hrvatske ceste. Također, ovim putem želimo zahvaliti svim dobrim ljudima koji imaju razumijevanja i tolerantnosti za sve probleme koji se javljaju na terenu, ali koje u suradnji s nadzorom i investitorom uspješno uspijevamo otkloniti. Usto, zahvaljujemo i našim predstavnicima u Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Hrvatskim cestama i svima ostalima koji su zaslužni što se nakon toliko godina konačno prionulo na rekonstrukciju ove važne državne ceste. IZGRADNJA MOSTA PREKO POTOKA ŽITOMIRKA U ZASEOKU CEROVCI Na inicijativu mjesnog odbora Jertovec i njihovog predsjednika Ivice CrnekovićaZeke pokrenuta je obnova mosta preko potoka Žitomirka u zaseoku Cerovci. Uz pomoć Općine Konjščina nabavljene su cijevi i organiziran rad strojara Dragutina Gluhaka. Vrijedni mještani predvođeni dvojcem Ivicom CrnekovićPjerom i Ivicom Crneković- Na inicijativu mještana uređenje prijekopotrebnog mosta Zekom izveli su obnovu mosta preko potoka Žitomirka neophodnog za nesmetano odvijanje poljoprivrednih radova na drugoj strani potoka. „Ovakve 7 inicijative su dobrodošle i njih će se u budućnosti svakako podržavati“, istaknuo je načelnik Općine Konjščina, Mirko Krznar. v UREĐENJE NASADA ZELENILA U KONJŠČINI Zadnjih godina izloženi smo kritikama zbog sječe stabala na području Konjščine. Međutim, ove radnje su nužne kako bi se osigurao prvenstveno nesmetan promet i efikasna javna rasvjeta. Također valja ukloniti i stabla koje zbog svoje starosti predstavljaju opasnost za mještane. Tako smo i ovog proljeća prišli smo uklanjanju grana i drveća koje je smetalo za odvijanje nesmetanog održavanja zelenih površina, prometa ili javne rasvjete. U narednom razdoblju planiramo provesti selekciju i DABROVI U NAŠEM KRAJU U nepune dvije godine susrećemo se s problemom povišenja nivoa vode u potoku i kanalu Selnica. Uzrok povišenju podzemnih voda te izlijevanju, poplavljivanju poljoprivrednih površina i i zl i jeva nju k a na l i za ci je u najnižim dijelovima poslije svake oborine su brane načinjene od strane dabrova. Njihovo djelovanje vidljivo je na fotografijama u prilogu. 8 pomlađivanje zelenila u Konjščini uz stručno vodstvo i time doprinijeti ljepšem izgledu centra općine. v IZVJEŠTAJNA SJEDNICA UDRUGE PČELARA «NEKTAR» Osnovnoškolci Zlatar Bistrice obišli našu općinu Ove godine izvještajna skupština udruge pčelara «Nektar» održana je 25. veljače 2011. godine u kinodvorani u Konjščini. Cijeli događaj upotpunio je nastup djece Dječjeg vrtića Konjščina, koja su, odjevena u pčelice i cvijeće u potpunosti doprinijela skupštini. Gospođa Mladenka Crneković izvela je prigodnu pjesmu. Skupštini su nazočili i gosti iz drugih udruga, predsjednik Pčelarskog saveza Martin Kranjec te načelnik Općine Konjščina Mirko Krznar. Skupština je bila izborna pa je došlo do promjene rukovodstva. Predsjednik i blagajnik ostali su isti a na mjesto tajnika izabran je Zoran Žugec. Učenici šestog razreda Osnovne škole Zlatar Bistrica svoju su terensku nastavu odlučili provesti na području općine Konjščine te obići neka naša važna i poznata mjesta. Stoga su se tog sunčanog ponedjeljka, 11. travnja, uputili u kombiniranu termoelektranu Jertovec, bajere te naš stari grad Konjščinu. Prof. Dragan Roksandić tom je prilikom upoznao mlade osno- Darko Milinković vnoškolce s bogatom poviješću i iznimnom značenju starog grada, a za koji su mladi pokazali izniman interes i znatiželju da saznaju više dok je Štefica Škrlec bila zadužena za koordinaciju ispred same škole. Ovom prilikom zahvaljujemo mladim učenicima što su iskazali veliko zanimanje te ih pozivamo da dođu i drugi put. Nastup djece Dječjeg vrtića Konjščina Osnovnoškolci su upoznali i unutrašnjost Starog grada Podjela priznanja zaslužnim članovima Fotografija za uspomenu: osnovnoškolci ispred Starog grada 9 v Vlč. Blaž Bartol CRTICE IZ POVIJESTI ŽUPE KONJŠČINA U naš kruh svagdanji spada i spoznaja (saznanje - znanje) o stvarima, prilikama i neprilikama koje okružuju čovjeka u njegovom zemaljskom životu. Spoznavajući i saznavajući svoje okruženje čovjek ulazi u vječnu spoznaju zajedništva s Bogom, izvorom i bogatstvom života. Tumačeći taj cilj života velikom naobrazbom, govorenjem i primjerom ostvarivao je i sveti Dominik, koji je rođen oko 1170. u Calarogi u Španjolskoj. Tom Dominiku posvećena je konjščinska župa, koja ima isti cilj – da tebe i mene usmjeri prema bogatstvu zemaljskog i nebeskog života. Pođi stoga s nama, dragi čitaoče, u povijest župe Konjščina. Ne ćemo ti dati sve bogatstvo povijesti Konjščine jer niti smo mi kadri pripremiti taj kolač, a niti bi ti odjedanput mogao sve upiti. Eto stoga par bobica toga grozda i par zrna pripravljena za tu pogačupovijest Konjščine. Konjščina (Selnica) kao župa spominje se u popisu župa od 1334. godine i bila je posvećena sv. Nikoli. No, u slijedećem sačuvanom popisu župa iz 1501., crkva je posvećena sv. Dominiku. Jedina je to župa svetog Dominika u Hrvatskoj sjeverno od Save. Mahom svi povjesničari slažu se da mjesto ima ime po plemenitašima Konjskim (najprije baruni, a zatim i grofovi). Konjščina je, dakle, staro mjesto koje se najprije spominje kao Selnica (selnički), a taj se naziv odnosi na vlastelinstvo (posjed), a ne naselje. Jedino što izaziva neko razmišljanje, domišljanje, a možda iziskuje i istraživanje, pisanje je Adama Baltazara Krčelića Krbavskog u knjizi „Povijest stolne crkve zagrebačke“ gdje on spominje neki članak iz 1471. godine u kojem piše da je utvrda Konjščina, možda i starija nego što se misli. Evo tog odlomka iz Krčelićeve knjige:“Mnoge su utvrde u Matijino vrijeme, kako i pokazuje članak 29. iz 1471., u ovim krajevima Slavonije bile razorene i porušene: Kneževec, danas Kneginec kod Varaždina Blaže Husara (Tu utvrdu treba razlikovati od utvrde KHEENE, u Crkva Sv. Dominika u Gornjoj Konjščini kojoj je nekoć bio utamničen Andrija II). I po drevnim registrima desetine nedvojbeno je da se KHEENE nalazila u Zagorju. Vjerojatnije je to utvrda koja se danas zove Konjščinom po obitelji Konjski, a nekad se zvala KHEENE, kako se zaključuje po istim registrima, razmatranjem, dakako, susjednih posjeda koji se opisuju uz utvrdu KHEENE. Osim toga, uzmu li se u obzir i položaj, opkopi, postojeći dvostruki zidovi utvrde Konjščina, jasno da je to nekoć bilo glasovitije utvrđenje i prikladno da se u njemu zadrži Andrija II“* Eto, to je ono što ti prije rekoh - pričekaj, povjesničari će odgovoriti. Godine 1545. oko tog kaštela bila je bitka s Turcima, a to je vrijeme kad čudotvorni kip majke Božje prenose iz kapela sv Vida na Vinskom Vrhu u Mariju Bistricu da ne padne u ruke Turcima. Crkva sv. Dominika u Konjščini građena je u 16. stoljeću a nadograđivana 1722. godine. Župni dvor sagradio je biskup Galjuf 1777. godine. Župa je u početku imala ova sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina). Krapina Selo, Jelovec, Bočaki, Bočadir, Kosovečko. Dokumentom 4. listopada 1789. iz zlatarske župe uzeta su sela: Lipovec, Turnišče, Brlekovo a od belečke župe Klimen i Batina i uvršteni u Župu Konjščina. Za crkvu su 21. ožujka 1861. nabavljene nove orgulje a nastavlja se i preuređenje unutrašnjosti crkve. Iz nove povijesti zanimljiva je Naredba kraljevske zemaljske vlade, Odjela za unutrašnje poslove od 24. prosinca 1913. broj 89/415 kojom se određuje da se župa ima zvati Donja Konjščina dok se u šematizmima prije i poslije župa vodi samo pod imenom Konjščina. Popis župnika postoji od 1675. godine do danas. Vrijedno je u tom popisu spomenuti Josipa Hoziana koji je počeo 10 pisati spomenicu, te doktora Jurja Cenkića koji je sastavio novu spomenicu zapisavši u njoj stare događaje i opisavši naširoko novije. U vrijeme župnikovanja doktora Jurja Cenkića podignuta su u selima konjščinske župe mnoga raspela. Godine 1936. u župi Konjščina osnovano je nekoliko bratovština : Bratovština SVETE KRUNICE, Bratovština KĆERI MARIJINE te Bratovština KRŠĆANSKOG NAUKA. Osnivanje bratovština potaknulo je doktora Cenkića da kod križeva po selima održava nedjeljom večernice sa svrhom poučavanja župljana u vjeri. Večernica se sastojala od propovjedi, čitanja katekizma i molitava. Konjščinska župa u starije doba nije imala kapela. Godine 1938. blagoslovljena je „Kapelčica“ u Galovcu koju je sazidao Tomo Curiš a 24. srpnja 1942. godine blagoslovljena je kapela PRESVETOG OLTARSKOG SAKRAMENTA u Gornjoj Konjščini na poticaj učiteljica Ružice Radej i Štefice Dolenc. Po završetku rata ta je kapelica zatvorena, a otvorena je ponovno 29. ožujka 1961. u kući Milana Biškupa, koju je župa kupila za kapelu. Duhovnih zvanja u župi nema mnogo. U prošlosti poznat je svećenik dr Dinko Gudek te časna sestra karmelićanka Božanskog Srca Isusovog, Marija Hanžek, č.s. Huberta. Od uspostave samostalne države Hrvatske ova župa i okolne župe u podjednakom su vjerskom životu. Obavljaju se krštenja, vjenčanja, pokapanja crkvenim obredom, na misu nedjeljom i blagdanom neki idu, neki ne, pretežno su svi vjernici što se vidi kod blagoslova kuća i sprovoda. Župnik se snalazi u tim prilikama i pokušava kontaktirati sa svima, prema svojim sposobnostima i mogućnostima. Vele da je tako radio i sveti Dominik. (* Prema mišljenju mr.sc. Branka Čička, Krčeličevu teoriju o utvrdi Kheene kao Konjščini treba uzeti s rezervom (op.ur. časopisa za kulturu :“Hrvatsko zagorje“, rujan 2006.) v A LE R G I J E Kada govorimo o alergijama, mislimo na vrlo široki spektar raznih bolesti i stanja koja mogu zahvatiti bilo koji ljudski organ, a koje su danas u stalnom porastu i među najraširenijim bolestima današnjice. Zanimljivo je da su alergijske bolesti više zastupljene u urbanim sredinama, u sredinama s višim životnim standardom, s boljim higijenskim uvjetima. Što je alergija? Alergijom nazivamo neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na razne čimbenike okoliša. Praktički možemo biti alergični na sve što nas okružuje. Međutim različite kliničke slike. Kako je nemoguće u jednom članku obuhvatiti sve alergijske bolesti, ovaj puta ćemo se malo više zadržati na alergijskim bolestima dišnih organa, koje su posebno aktualne sada , dakle u proljeće. Breza ipak postoje neke tvari na koje se alergija javlja češće i u težim oblicima. Akutna alergijska reakcija odvija se na stijenkama krvnih žila, koje se oštećuju, te se oslobađaju razne vazoaktivne tvari, kao što je histamin i druge, a koje su odgovorne za kliničku sliku pojedine alergijske reakcije. Alergijske reakcije mogu biti lokalne , vrlo blage i kratkotrajne pa ne zahtijevaju neko posebno liječenje (npr. blagi svrbež kože), te sistemske koje su burne, naglo nastaju, zahvaćaju više organa i mogu završiti smrću (npr. anafilaktički šok). Tvari iz okoline, koje izazivaju alergijske bolesti nazivamo alergenima. Alergene dijelimo na inhalacijske, tj. one koji se unose u organizam udisanjem, zatim nutritivne, koje unosimo hranom, kontaktne, koji izazivaju alergiju u dodiru s kožom i sluznicama i dr. Treba još spomenuti i alergije na lijekove, na otrov opnokrilaca (pčele, ose, stršljena) i dr. Ovisno o tome koji organ zahvaćaju, izazivaju Astma i alergijski rinitis (peludna hunjavica) Radi se uglavnom o dva klinička entiteta a to su astma i alergijski rinitis. Astma je bolest donjih dišnih puteva, tj bronha, dok je alergijski rinitis bolest nosne sluznice. Najčešći alergeni koji izazivaju astmu su grinje iz kućne prašine, dlake životinja, perje i dr., a alergijski rinitis najčešće izazivaju peludi (polen) trava, stabala i korova, pa se i te bolesti često nazivaju polenoze ili peludne hunjavice. Obje bolesti imaju na neki način sezonski karakter, tj. javljaju se u doba kada u zraku ima najviše alergena. Tako se astma češće javlja zimi kada se više boravi u zatvorenim prostorima, manje se zrače prostorije, dok se polenoze javljaju najčešće u vrijeme cvatnje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peluda u zraku. U rano proljeće kada cvatu lijeska, joha i vrbe, kao najpoznatiji alergeni u to doba, zatim u kasno proljeće kada su alergijske bolesti najčešće izazvane peludom breze i nekim travama, te u kasno ljeto kada je za nastanak alergijskih bolesti najodgovorniji pelud ambrozije (limundžika). Stoga su za potrebe liječenja tih bolesnika izrađeni tzv. peludni kalendari, prema kojima se može otprilike predvidjeti cvatnja određene biljke. Astma se manifestira kašljem, iskašljavanjem ili bez njega, otežanim disanjem, zaduhom, hroptanjem, sviranjem u prsnom košu, sve bez povišene tjelesne temperature. Simptomi alergijskog rinitisa su prije svega otežano disanje na nos ili posve začepljen nos uz sluzavu sekreciju ili bez nje, kihanje, svrbež nosa, čeona glavobolja, također bez temperature, ukoliko nije istovremeno prisutna i infekcija. Često se ove dvije bolesti isprepliću, tako da su kod mnogih ljudi, osobito djece, prisutni simptomi obje bolesti. U zadnje vrijeme uz alergijski rinitis često su zahvaćene i oči, te, uz već nabrojene simptome, imamo i znakove alergijskog konjunktivitisa, tj. izrazito suzenje, crvenilo spojnice oka, svrbež očiju i dr. Liječenje Preduvjet uspješnog liječenja je izbjegavanje alergena. To 10 Ambrozija znači, ako u kući boravi bolesnik koji boluje od astme uzrokovane grinjama iz kućne prašine, treba kućnu prašinu svesti naminimum, tj. odstraniti što više tekstilnih predmeta: sagove, zastore, plišane igračke, ukrasno bilje te kućne ljubimce i dr. Prostorije treba često prozračivati i usisavati, ne previše zagrijavati (<22° C), te održavati nisku vlagu (<50%), jer takvi uvjeti ne odgovaraju grinjama. Oni pak koji boluju od polenoza, trebali bi se za vrijeme cvatnje maknuti iz te sredine, više boraviti u kući, što manje se izlagati peludu. No, znamo da je to često nemoguće. Danas postoje moćni lijekovi za liječenje alergijskih bolesti. To su prije svega antihistaminici i kortikosteroidi, kojih ima u oliku injekcija, te u obliku tableta i sirupa za djecu. No pravu revoluciju u liječenju i kontroli ovih dviju bolesti zadnjih godina napravili su inhalacijski i intranazalni kortikosteroidi. To su lijekovi u obliku sprejeva koji se udišu ili uštrcavaju u nos, u određenim dozama, te tako vrlo uspješno kontroliraju obje bolesti. Nekad je bila popularna imunoterapija ( tzv. hiposenzibilizacija), koja je jedno vrijeme bila napuštena, ali se sada ponovo vraća kao jedan od načina liječenja alergijskih bolesti. Zbog vrlo ozbiljnih bolesti i diferentnih lijekova kojima se liječe i sprečavaju, liječenje ovih bolesti provodi se uz kontrolu liječnika. Dragutin Zajec, dr.med.spec.škol.med. v Vincekovo 2011. Ove godine vinogradarska udruga «Trsek» upriličila je vinogradarski obred Vincekova pri klijeti i trsju Jože Hađine u Sušobregu. Kak je to bilo toga 22. siječnja pri Joži, pogledajte na našim fotografijama te pročitajte uvodnu riječ voditelja. Tijekom cjelodnevnog druženja prisutne pajdaše i pajdašice zabavljao je tamburaški sastav KUD-a Konjščina s prvistom Ivanom Martinjakom-Gidom. IN VINO VERITAS... Sv. Vinko, španjolski svetac, kažu povjesni izvori , nije imao nikakve veze s vinom, no porijeklo njegova imena i dan kada se obilježava vinogradare je podsjetio na početak radova u goricama i na početak nove vinogradarske godine. Sv. Vinko bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi, živio je u 4. stoljeću, za vladavine zloglasnog Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio da bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija, pokušao je to potom učiniti i raskošću i ljubaznostima. Čim su ga položili u meku, mirišljavu postelju, preminuo je. Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali, po legendi, je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga odvezli na morsku pučinu i bacili s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu. Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom. Moći su mu prenesene u Lisabon gdje se i danas čuvaju. Ovo je povjesna istina i podsjetnik za sve one koji su danas k nama došli prvi put. Sv. Vinko (22. siječnja) je zapovjedani vinogradarski blagdan. U hrvatskim pučkim običajima vezanim uz vino i vinogradarstvo zapovijedani blagdani su još sv. Juraj- 23. travnja, sv. Ivan Krstitelj- 24. lipnja, sv. Mihovil- 29. rujna i sv. Martin- 11. studenog. Vidljivo je da je riječ o važnim terminima u vegetativnim ciklusima i poljodjelskoj godini. U javnosti ja dakako najpoznatiji svetac sv. Martin, za kojeg znaju i oni što s vinom imaju vezu samo preko konobara. Ulomak iz programa: "Drage pajdašice i preštimani pajdaši, veseli vinogradari i vrijedni podrumari - sve vas skupa cifrasto pozdravlam, a posebno našega domaćina Josipa Hađinu, u čijem sme se trsju denes na Vincekovo zbrali. Lijepo je da ste došli u tolikem broju i želim da vam ova pajdašija povodom Vincekova projde kak se to šika za prave pajdašice i pajdaše. Da bi ovo naše Vincekovo zbavili kak Bog zapoveda, bi prosil pajdaše koji buju pripomogli da bi to tak bilo; nek dojdeju k meni; pajdaš koji bu rezal trseka , pak pajdaš koji bu s dari nakitil trseka, pajdaš koji bu poškropil i z vinom zalijal trseka i naš domaćin koji bu svojemu trseku prisegu dal. Sad lijepo se nazdravlam pak u to ime svi do kraja spijmo kupicu! Drage pajdašice i preštimani pajdaši, uz Martinje Vincekovo je najveći blagdan vinogradara a i nas ljubitelja vinske kapljice. Vincekovo označava novu vinogradarsku godinu i drevni je običaj toga dana ići po prvi put u novoj godini u trsje i napraviti ono kaj bume i mi denes svi skupa napravili. Pak počnimo!" Trsek moj, zbudi se, dosti si spal Tam gore na bregu trsek nam spi, stari mijapa ga tužno gledi. V roki gorične škarje drži, prigne se k njemu, pak mu veli: Trsek moj, zbudi se, dosti si spal. Dugo na tebi snegek je stal. Ves si pozabel i tak mi te žal, trsek moj, zbudi se, bum te vrezal. Brajdice delal bum trskeu svom, trsek mi vrnul bu svojim plodom. 10 v KOLINJE Kolinje - Tradicionalni običaj klanja životinja, obrada mesa i izrada mesnih prerađevina u vlastitom kućanstvu za osobne potrebe. Konačni produkti kolinja jesu razni trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi: šunka,slanina, sušena vratina i različite vrste kobasica, krvavice, tlačenice, čvarci, mast i dr. Neki od preduvjeta za dobro higijenski ispravno meso i proizvode Za proizvodnju pretežno trajnih suhomesnatih proizvoda treba odabrati svinju težine najmanje 130 kg,s većim udjelom mišičnog tkiva visoke kakvoće. U tu svrhu uglavnom se preporučuju pretežno mesnate (plemenite) pasmine svinja kao što su landras , jorkšir, durok ili njihovi križanci te križanci s piatrenom. Čisti piatren nije baš pogodan za preradu u trajne suhomesnate proizvode zbog većeg udjela vode u mišičju koja se pri zrenju gubi pa meso ostaje spužvasto i lošije kakvoće. Dobro meso za preradu je i meso od krmača koje su se par puta prasile. Meso da bi bilo higijenski ispravno, bitno je da potječe od zdrave životinje. Zdrava životinja je vesela, živahna, bistra pogleda, normalno se kreće, rado uzima hranu i vodu,na vanjske podražaje reagira brzo. Dlaka zdravih životinja priliježe uz tijelo i sjajna je. Zdrave životinje blate i mokre u određenim vremenskim razmacima i bez poteškoća. Temperatura tijela je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja životinje. Kod svinja do 39,5oC Bolesna životinja je nevesela, leži ili stoji mirno opuštene glave,zakapa se, nerado ili najčešće ne jede, na vanjske podražaje reagira sporo ili ne reagira, dlaka je nakostriješena, bez sjaja, neuredna, temperatura obično povišena. U svakom slučaju kod odstupanja od normalnih stanja a naročito kod povišene temprature ne preporuča se klanje i treba se savjetovati s veterinarom. Ako želimo sačuvati kvalitetu mesa i produljiti njegovu održivost, treba imati na umu sljedeće: -ako su životinje transportirane, potreban je odmor prije klanja -prije klanja 12 sati ne hraniti životinju -omamljivanje i iskrvarenje obaviti što pravilnije -egzentersciju (vađenje) unutarnjih organa obaviti što prije nakon iskrvarenja -omogućiti pravilno hlađenje mesa -higijena prostorije u kojoj se radi s mesom -higijena posuda alata, radne odjeće i ruku Klanje, šurenje i obrada trupa Životinja se neposredno prije klanja omami pomoću posebnog pištolja ili klinastog čekića. Omamljivanje svinja, osim s ciljem smanjivanja stresa (koji nastaje zbog hvatanja životinje po dvorištu i kocu), humano je i etički (Zakon o dobrobiti životinja), jer se tim činom životinji paraliziraju osjetilna i motorička središta (besvjesno stanje), a da se pritom ne zaustavlja rad srca i pluća. Nakon omamljivanja slijedi ubod nožem otprilike tri prsta ispred vratne jamice prema prsnoj kosti... Iskrvarenje traje najmanje 5 minuta, pri čemu se po želji krv skuplja u odgovarajuću čistu posudu. U prikupljenu krv dodaje se 2,5 - 3,0 posto soli i pažljivo miješa kako bi se sprječilo stvaranje ugrušaka. Prilikom ubadanja potpuno je nepotrebno jače zasijecati ranu i raditi velike kretnje nožem, jer može doći do presijecanja dušnika pa će tijekom šurenja prljava voda ulaziti u pluća, koja su zbog toga iz higijenskih razloga neuporabljiva za ljudsku prehranu. Osim toga može doći do presijecanja jednjaka, koji svojim sadržajem zaprlja okolinu rane i potpuno onečisti krv koja preko njega istječe. Takva nije iskoristiva za izradu krvavica. Postupak šurenja najbolje se obavlja u pocinčanu koritu jer se lako čisti i dezinficira, za razliku od drvenog koji upija vodu i mikroorganizme, pa je njegovo održavanje otežano i kraćeg vijeka uporabe. Temperatura vode prilikom šurenja treba biti od 63-70oC Nakon šurenja i pranja trupa slijedi faza egzenteracije tj. vađenja unutarnjih organa i rasijecanje trupa. Obavlja se u visećem položaju. Naročito treba paziti pri vađenju želuca i crijeva da se meso ne zagadi njihovim sadržajem. Po izgledu unutarnjih organa i krvi možemo zaključiti da li je životinja bila zdrava ili bolesna. Nakon rasijecanja trupa od baze(mišićnog dijela) ošita ili dijafragme uzimaju se uzorci za pretragu na trichinellozu. Još uvijek je na snazi propis o obaveznom pregledu na Trichinelu mesa svinja zaklanih u domaćinstvu. Nakon toga polovice se rasijecaju na osnovne dijelove.Dobivene komade treba pravilno ohladiti, ovisno o vanjskoj temperaturi paziti da ne dođe do zagušenja. Nakon iskrvarenja u mesu počinju postmortalne promjene tzv. autoliza (zrenje) mesa koju možemo podijeliti na niz faza kao što su :rigor mortis ili mrtvačka ukočenost, glikoliza, proteoliza (prava autoliza i lipoliza... Tijekom zrenja mesa mijenja se njegova prehrambena vrijednost te kulinarsko prehrambena svojstva. Mijenja se sposobnost vezanja vode, time i njegova konzistencija. Za besprijekorno kvalitetno meso i mesne proizvode, bilo da su namijenjeni za zamrzavanje, salamurenje ili dimljenje, vrlo je važno pravilno hlađenje i sazrijevanje, odležavanje mesa. Neohlađeno i nedozrelo meso (osim nekih prerađevina) manje je ukusno i brže se kvari. Pogrešno je sve radnje prilikom klanja i obrade mesa obaviti u jednom danu - nadijevanje kobasica, salama, soljenje mesa u koritu ili zamrzavanje. Meso, naime, slabo provodi toplinui zato se sporo hladi. Meso se izvana brže hladi nego iznutra. Posebno je opasno ako se meso ne ohladi kod kostiju. Lakše se zagadi klicama i podložnije je kvarenju a to nije dobro ni za kasnije mesne prerađevine. Ohlađeno meso lakše se reže i Nastavak na slijedećoj stranici. Pravilno podimljene kobasice suše se na zraku bez propuha 10 I u Zagorju se može napraviti dobar pršut v siječe. Rasječeno meso se najravnomjernije i najpravilnije hladi ako je obješeno. Ako to nije moguće, možemo ga položiti na čistu prostirku. Komade više puta okrenemo jer se zbog dodira s podlogom meso sporije hladi. Hladi se najmanje 24 sata. Hlađenjem se meso kemijski mijenja, što je nužno za njegovu trajnost i ukus. Te promjene počinju odmah nakon klanja. Najprije se mišići ukoče i meso otvrdne. Ubrzo ukočenost popušta i meso počinje polako omekšavati. Pri tome krvni šećer prelazi u mliječnu kiselinu koja je preduvjet za trajan i dobar proizvod. Dolazi do povišenja temperature u mišićima. Kažemo da meso sazrijeva. Svinjsko meso sazrijeva pri temperaturi od 8 do 12 °C jedan dan, a na temperaturi od 2-4 °C dva dana. Ako nedovoljno ohlađeno meso stavimo u pac i preradimo u trajne prerađevine, kao što su kobasice, salame, želudac itd., sprječavamo sazrijevanje. Dolazi v Službeno glasilo Općine Konjščina travanj 2011. • broj 13 besplatni primjerak Za nakladnika: Općina Konjščina Glavni urednik: Mirko Krznar [email protected] Pomoćnici glavnog urednika: Emil Martinjak Arijana Mačković Lektor i korektor: Katica Džaja Prijelom: Kristijan Remenar Suradnici: Goran Zorc Ivan Martinjak Darko Milinković Nenad Štabek Vlč. Blaž Bartol Dragutin Zajec, dr.med.spec.škol.med. mr. Josip Crnjac dr.vet.med. Adam Mokos- Pazman Željko Đurin Tisak: XM studio Naklada: 1200 kom. do raspadanja bjelančevina što je posebno opasno po toplom i promjenjivom vremenu. Meso dobije neprijatan miris i govorimo o smrdljivom zrenju. Sličan miris prepoznajemo i kod mesa u salamuri. Salamura se može jako zgusnuti i zamutiti. Po suhom i hladnom vremenu te se grješke pokazuju kasnije. Najčešće ih otkrijemo u proljeće. Meso nema pravu boju, neprijatna je mirisa, oštrog okusa i pod nožem se često drobi. Pri zamrzavanju neohlađenog mesa raspadanje bjelančevina je spriječeno i smanjuje se kvaliteta okusa i trajnost. Odmrznuto meso se brže pokvari. Meso namijenjeno za zamrzavanje mora odležati da popusti ukočenost mišića. Mekano meso je vanjski znak da je došlo do sazrijevanja. Konzerviranje mesa Konzerviranje je sprječavanje kvarenja, tj. poboljšavanje održivosti mesa na osnovi sprječavanja bakterijske aktivnosti. To najčešće postižemo: hlađenjem i smrzavanjem, toplinskom obradom (kuhanje, pečenje), sušenjem, uporabom kemijskih sredstava (sol, salamura, dim) ili raznim kombinacijama više metoda. Opisivanje svih metoda uzelo bi previše prostora pa ću navesti najčešće uočene grješke na mesnim proizvodima i kako ih izbjeći. Preslano ili nedovoljno slano meso. -Treba meso dobro soliti (oko 5%). Da bi izbjegli preslanost, prije dimljenja meso odmakati u mrzloj vodi. Ovisno o veličini komada, rebra kroz noć, šunke par dana. Prejako podimljeno (začađeno).-Koristiti pušnice dovoljno visoke,visina od ložišta do mesa najmanje 2,60 m,meso zaštititi od direktnog plamena(najbolje rupičasta ploča).Zapečena (zakorena) površina zbog čega je onemogućeno sušenje u dubini komada, pa može doći do kvarenja (smrdljivo zrenje). Dimiti hladnim dimom svaki drugi dan dok meso ne dobije voštano žutu boju. Jako nagužvane kobasice su posljedica sušenja na jakom propuhu ili visokoj temperaturi dimljenja.-Nakon dimljenja kobasice ne stavljati na jaki propuh nego u prostoriju gdje je umjereno strujanje zraka. STRJELIČARI DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE Rekorderka u akciji Natjecanjem strjeličara u stilovima složenog i golog luka u dvorani OŠ Veliko Trojstvo nedaleko Bjelovara u nedjelju 06. ožujka 2011. godine završeno je «Otvoreno dvoransko prvenstvo Hrvatske u strjeličarstvu za 2011. godinu, FITA 2X18 m + OR.» Prvenstvo je u suorganizaciji Hrvatskog strjeličarskog saveza, SK «Bjelovar» i općine Veliko Trojstvo započelo 05. ožujka 2011. godine prijepodne natjecanjem kategorija djece od 12-14 godina, kada je snage odmjerilo 46 natjecatelja iz 15 hrvatskih strjeličarskih klubova u stilovima standardnog, golog, složenog i zakrivljenog (olimpijskog) luka, dok je poslijepodne nastupilo 47 natjecatelja iz 18 strjeličarskih klubova Hrvatske starijih dobnih kategorija tradicionalnog, standardnog i zakrivljenog luka. U nedjelju, 06. ožujka u stilovima golog i složenog luka nastupilo je 46 strjeličara iz 15 strjeličarskih klubova. Posebnost ovogodišnjeg prvenstva je norma koju su strje- mr. Josip Crnjac dr.vet.med. Veterinarska ambulanta Konjščina d.o.o. 049/464-777; 099/4654654 10 ličari morali ispucati barem dva puta u tekućoj sezoni da bi uopće izborili pravo nastupa na državnom prvenstvu što je rezultiralo nešto manjim brojem natjecatelja u odnosu na prijašnje godine, ali je zato kvaliteta ostvarenih rezultata bila znatno veća a rezultati bolji. Dodatno, ovo je bilo prvo dvoransko prvenstvo na kojem se primjenjivao novi set- sustav u eliminacijama, što je uz praćenje tijeka rezultata mečeva uživo putem tzv. Flip- boarda, duel mečeve učinilo vrlo zanimljivim, dinamičnim i napetim. Za vrijeme održavanja prvenstva strjeličarima, koji su ostvarili iznimno vrijedne rezultate u 2010. godini, dodijeljene su i FITA značke-posebna priznanja Svjetske strjeličarske federacije za ostvarene osobne rezultate rangirane prema broju ostvarenih krugova. Tako je četvero naših "Grofova" osvojilo ukupno 14 značaka: Tamara Brlek-4, Deni Babok-4 ,Tomislav Štabek-4 i Krešimir Babok-2 značke. Tamara Brlek na postolju v Rezultati prvenstva Hrvatske koje su ostvarili «Grofovi Konjski» u mlađim dobnim kategorijama su sljedeći: Djevojčice do 12 g. BB-goli luk 2.mj Marija Hanžek 303 Djevojčice do12 g. CU-složeni luk 1.mj. Magdalena Štabek 544 - novi HR rekord 3.mj Ira Ščurić 491 Dječaci do 12 g. OL-olimpijski luk 2.mj. Borna Ščurić 515 Dječaci do 14 g. OL 5.mj. Leo Ferenđa 428 Djevojčice do 14 g. OL 2.mj. Ines Pintarić 359 Dječaci do 12 g. SB-standardni luk 2.mj. Mario Hanžek 291 Uz tako dobre rezultate treba posebno naglasiti novi hrvatski dvoranski rekord u kategoriji složeni luk-djevojčice do 12 godina- 544 pogođena kruga koji je povećala naša Magdalena Štabek također vlasnica starog rekorda. Ostali dio mlađe ekipe također je odradio dobar posao što se moglo očitati na ozarenim licima boraca a i roditelja koji su bili u pratnji. Poslije nastupa mlađih kategorija na liniju gađanja izašli su i stariji borci ,od kadeta pa na više. Tu se takmičenje malo odužilo i trebalo se svojski potruditi da se dođe do dobrog plasmana. Uzrok tome je bio u gore spomenutom raspucavanju jer je velika razlika boriti se samo protiv krugova ili kad imaš još i direktnog takmaca koji te hoće izbaciti iz daljnjeg natjecanja. Unatoč tome "Grofovi" su se izborili za nekoliko vrijednih odličja s postignutim rezultatima: Tradicionalni luk-seniori 3.mj. Nenad Štabek 474 Seniorke 1.mj. Draženka Babok 456 Mlade nade Grofova Konjskih Kadetkinje 1.mj. Tamara Brlek 565 Seniori 21.mj. Krešimir Babok 553 U ovom dijelu prvenstva treba izdvojiti nastup naše reprezenta-tivke Tamare Brlek koja je i ovaj put pokazala da ima velik potencijal. Osvajanje prvog mjesta na državnom prvenstvu bila je dobra provjera pred njezin odlazak na 13. Europsko dvo- Olimpijski luk-juniori 2.mj. Tomislav Štabek 436 Složeni luk-kadeti 4.mj. Deni Babok 567 ransko prvenstvo u Španjolski Cambrils pored Barcelone 21.27.03.2011. u sastavu hrvatske kadetske reprezentacije. Nadamo se da će i tamo imati mirnu ruku i sigurno oko. Ukratko, ovo državno prvenstvo pokazalo je da smo kao relativno mlad klub postigli respektabilne rezultate a čeka nas još puno utakmica. Zato -SVE U ZLATO! Nenad Štabek KONCERT PRIJATELJSTVA U sklopu proslave blagdana sv. Valentina u subotu 19. veljače 2011. s početkom u 19h u župnoj crkvi sv. Dominika u Donjoj Konjščini održao se „Koncert prijateljstva“. Koncert je potaknula i organizirala Vs „Arete“. Posjetitelji su mogli uživati u zvonkim glasovima Komornog zbora „Rubino“ iz Rovinja. Koncert je, nakon pozdravnih riječi vl. Blaža Bartola, započeo stihovima dobrodošlice utkanih u tradicijsku pjesmu Zagorja „Dobro mi došel prijatel“, a izveli su je domaćini i organizatori VS „Arete“. Cjelovečernji glazbeni doživljaj bio je raznolik. Izvodile su se skladbe starih majstora, klasični autori poput F. Liszta, F. Mendelssohna, F. Schuberta... Posebno zanimljiv bio je specifični istarski glazbeni izričaj, koji karakterizira istarska ljestvica prožeta umjetničkim kompozicijama, a za ovu prigodu „Rubinovci“ su izveli „Pipu“ i „Zora rudi“ D. Prašelja, 11 „Tuga mi je“ poznatog skladatelja M. B. Rašana te „Zvona“ B. Okmace. Na repertoaru se također našlo i popularnih kompozicija: „This little light of mine“, čiji aranžman potpisuje sama voditeljica Tatjana Merkl, „Što to bješe ljubav“, „The lion sleeps tonight“, te „Con te partiro“ kao kruna koncerta. Oduševljena publika svojim gromoglasnim pljeskom dobila je dvije skladbe na dar kao bis, popularnu „Barbra Ann“ te „Projdi vilo“. Na samom kraju koncerta riječi zahvale uputio je predsjednik Općinskog vijeća Mladen Majcen te razmijenio poklone s „Rubinovcima“. Vs „Arete“ je gostima podarila buketiće od krep- papira koje je uz pomoć sumještana sama izrađivala Danica Lukić. Nakon koncerta druženje uz večeru i karaoke nastavilo se u prostoriji DVD-a u Donjoj Konjščini. Cijeli događaj zabilježio je fotograf Željko Đurin, kojemu ovim putem zahvaljujemo, kao i sponzorima Općini Konjščini, „Armku“, voćarni „Crnesan“, pekari „Čakovečki mlinovi“, mesnici „Kudelić“ te Vatrogasnom društvu Konjščine. Ovo je noć kad je Krist raskinuo okove smrti i kao pobjednik od mrtvih ustao. Jer ništa nam ne bi vrijedilo rođenje, da nismo dobili otkupljenja. O, divne li pažnje Božje prema nama. O, neshvatljive li ljubavi Očeve: da roba otkupiš, Sina si predao . O, zaista potrebna Adamova grijeha, što ga smrt Kristova uništi. O, sretne li krivice, koja je zavrijedila takvog i tolikog Otkupitelja. O, zaista blažene noći, koja jedina zavrijedi znati vrijeme i čas, kad je Krist od mrtvih ustao. Ovo je noć o kojoj je pisano: I noć će sjati kao dan, i noć mi je svjetlo u radosti mojoj. Ova uskrsna sveta noć ništi grijehe, pere krivice, i nevinost vraća palima, a radost tužnima. Dokida mržnju, uspostavlja slogu i svladava nasilje. (Iz himna pohvale uskrsnoj svijeći) Sretan Uskrs Uskršnja kuharica USKRSNI DORUČAK •18 tvrdo kuhanih jaja, narezanih na ploške • 45 dag slanine ili hamburgera • 45 dag naribanog sira • 23 dag maslaca • 23 dag brašna • 46 dag slatkog vrhnja ili vrhnja za kuhanje • 11 dag nasjeckanog peršina • prezle izmiješane s malo maslaca • 0,7 l mlijeka • 1 režanj češnjaka, sitno nasjeckanog • prstohvat majčine dušice • prstohvat mažurana • prstohvat bosiljka Na laganoj vatri otopite maslac pa popržite na njemu brašno, dodajte vrhnje i mlijeko kako bi od toga nastao umak. U takav umak postepeno dodavajte sir uz stalno miješanje na laganoj vatri, dok se sav sir ne otopi. Gotov umak sa sirom maknite s USKRSNI KOLAČ- KUGLOF Priprema: pjenasto umiješati margarin, polako dodajući vanilin šećer, jaja, sok i naribanu koricu limuna, zatim pomalo dodajte brašno, prašak za pecivo i mlijeko. Na kraju umiješajte grožđice i pecite u kalupu za kuglof oko 50 minuta na 200 stupnjeva. Izvadite iz kalupa kada se malo ohladi. Rastpopite čokoladu s vodom i prelijte kolač. Dekorirajte poželji tako da izgleda kao gnijezdo. Poslužite uz čašu mlijeka! Dobar tek! vatre pa u njega umiješajte začine, češnjak i peršin. Popržite slaninu tako da bude hrskava. Dobro ju ocijedite i smrvite. Namastite posudu za pečenje. Na dno posude ulijte malo umaka. Na umak posložite sloj jaja, pa sloj slanine, pa opet prelijte još jednim slojem umaka. Nastavite redati tako da vanm posljednji sloj bude sloj umaka. Pripremljeni složenac pospite s prezlama. Peči u zagrijanoj pećnici, na 180 stupnjeva oko pola sata, dok prezle na potamne a umak ne počne stvarati mjehuriće. Složenac možete pripremiti i jedan dan ranije pa ga ujutro smao podgrijte. Tankim kriškama kruha odstanite koricu, narežite ih na kockice i popržite na maslacu da malo potamne. Može se upotrijebiti i kupovni toastpopržite ga na maslacu da malo potamni. Servirajte uz uskrsni doručak. • Sastojci: 50 dkg brašna • 25 dkg margarina • 25 dkg grožđica • 20 dkg šećera • 4 jaja • 1 limun • 1 vanilin šećer • 1 prašak za pecivo • 1 dl mlijeka • malo ruma
© Copyright 2024 Paperzz
