Dječji vrtić SLAGALICA

Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
1. UVOD
Analizom podataka u gradu Zagrebu (naselje Blato) utvrđeno je kako postoje veće potrebe za
smještajem djece predškolske dobi u dječje vrtiće i to za djecu jasličke dobi (od prve do
navršene treće godine života) i vrtićke dobi (od tri godine života do polaska u školu) od
trenutnih smještajnih kapaciteta, te stoga svake godine na listama čekanja samo u gradu
Zagrebu ostaje poprilično velik broj djece predškolske dobi.
Iz ranije navedenih razloga prošle godine donesena je odluka o osnivanju privatnog dječjeg
vrtića u kojem će se organizirati redoviti 10 satni program, ali i različiti drugi programi rada s
djecom predškolske dobi sukladno interesima roditelja i djece.
Program, koji se dalje navodi i daje na verifikaciju odnosi se na redoviti 10 satni program
rada s djecom predškolske dobi. Ovaj program za svoje polazište ima dijete i odgojitelja kao
njegove čvrste kreatore. To nadalje znači da je program humanistički orijentiran.
Ovaj program napravljen je sukladno svjetskim i nacionalnim temeljnim pravnim aktima, te
dokumentima kojima u Republici Hrvatskoj reguliraju prava i obveze osnivača, provoditelja i
korisnika predškolskog programa.
VIZIJA vrtića
Razvijati i graditi ustanovu za brigu i skrb, odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi
temeljene na poštovanje svakog djeteta i njegovih potreba.
SVRHA djelovanje vrtića
1. osigurati optimalne uvjete i trajno pridonositi cjelokupnom, harmoničnom razvoju
predškolskog djeteta;
2. povećati mogućnost uključivanja djece u organizirani izvanobiteljski predškolski
odgoj;
3. partnerstvo i suradnja s roditeljima na usmjeravanju djetetova razvoja i razvijanja
svih njegovih potencijala;
4. povećati mogućnost društvenog participiranja i pomoći obitelji u skrbi za sigurnost i
razvoj djeteta;
5. raditi na senzibilizaciji roditelja i društvene sredine prema djeci koja imaju posebnosti
u svojim razvojnim potrebama.
2
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
MISIJA vrtića
U suradnji s roditeljima i društvenom sredinom svako dijete pripremiti za odgovoran život u
slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, mira, snošljivosti, ravnopravnosti spolova i
prijateljstva među svim narodima.
3
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
2. USTROJSTVO RADA
CILJ I ZADAĆE PROGRAMA
Program rada i djelovanja dječjeg vrtića „SLAGALICA“ izveden je i usklađen s važećim
zakonskim aktima kojima se regulira predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj:
1 Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07),
2. Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i
90/10),
3. nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće
obvezno i srednjoškolsko obrazovanje,
4. Programskim usmjerenjem predškolskog odgoja i
5. konvencijom o pravima djeteta koju smo kao ustanova koja se bavi odgojem i
obrazovanje djece dužni provoditi.
Polazišta programa temelje se na načelima humanizma i poticanja razvoja osobnosti svakog
djeteta.
NAČELA PROGRAMA
•
•
•
•
•
•
•
•
humanističko poimanje djeteta
razvojna uvjetovanost (sve aktivnosti potrebno je uskladiti s potrebama i
mogućnostima djeteta)
promicanje i prakticiranje demokratskih načela i prava djeteta
uvažavanje i promicanje različitosti i specifičnosti kako u odnosu na razvoj tako i na
kulturu i tradiciju djeteta
osiguravanje uvjeta za razvoj samostalne, slobodne, autonomne, nekonformističke,
inventivne, kreativne i kritične osobnosti
oblikovanje okoline i odnosa potrebnih za razvoj emocionalne inteligencije
timski rad odgojitelja i stručnih suradnika
usklađenost načina učenja s potrebama i mogućnostima djece (višestruke
inteligencije)
GOBALNI RAZVOJNI ZADACI
Svako dijete ima pravo na razvoj usklađen s njegovim individualnim mogućnostima i
sposobnostima, te taj razvoj mora biti cjelovit. U funkcionalnom smislu, osim poticanja
razvoja svih aktualnih i potencijalnih sposobnosti djeteta, utjecat će se na razvoj
4
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
pojedinačnih sposobnosti za koje će se pokazati da ih dijete posjeduje. Poštovanje djetetove
posebnosti očitovat će se kroz:
• antropološke karakteristike (morfološki, kognitivni i konativni status),
• osobni ritam razvoja,
• već stečene i formirane navike,
• obrazovnu, kulturnu i tradicijsku utemeljenost.
U skladu s navedenim, planiranje odgojno-obrazovnog rada temeljit će se na psihofizički
osobinama djeteta i razvojnim zadaćama koje će biti usmjerene na cjelovit razvoj djeteta.
Stoga će globalne zadaće ovog programa biti:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
zadovoljiti osnovne tjelesne potrebe djeteta za hranom, zrakom, kretanjem, igrom,
boravkom u prirodi i drugo te osigurati uvjete za svu potrebnu sigurnost boravka
djeteta u vrtiću;
provoditi stalnu brigu o higijeni i zdravlju djece (putem suradnje s pedijatrom i
stomatologom), razvijati navike održavanja vlastite higijene tijela;
osigurati kvalitetno okruženje u kojemu će svako dijete moći zadovoljiti svoje potrebe
za: kvalitetnom prehranom, odmorom, kretanjem, igrom i boravkom na zraku;
razvijati stvaralačke osobine koje dijete spontano prikazuje – iskreno izražavanje svih
potreba, osobnosti, osjećaja, opažanja, zamisli, radoznalosti, inicijative, kreativnosti,
inovativnosti, uživljavanja i drugog;
poticati i podržavati radoznalost i aktivan stvaralački odnos prema svijetu, težnju da
doživljava, traži i stvara novo, uočava pitanja i probleme, te pronalazi odgovor i
rješenja (uz osiguravanje razvoja senzoričke integracije);
poticati i djelovati na razvoj komunikacijskih vještina, a osobito prirodne osjetljivosti
za doživljavanje, primanje, razumijevanje, i izražavanje poruka (posebno razvijanje
mogućnosti obuzdavanja od impulzivnih i opasnih ponašanja i želja);
utjecati na razvoj pozitivne slike o sebi kod djeteta te pozitivne slike o svijetu;
podržavati i razvijati osjećaj privrženosti užoj i široj društvenoj zajednici;
poticati i podržavati razvoj potencijalnih nadarenosti i onih sposobnosti koje dijete
posjeduje;
praćenje potreba djece i roditelja, te na temelju istoga organizacija kraćih programa.
ORGANIZACIJA RADA
Sukladno kapacitetima ustanove, a prema važećim normativima, organizirati će se:
•
redoviti 10 satni program za dvije mješovite jasličke skupine;
5
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
Radno vrijeme vrtića će se uskladiti s potrebama roditelja 5 dana u tjednu, od ponedjeljka do
petka od 6.30 do 18 sati.
STRUKTURA RADNIKA
Sukladno Pravilniku o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti stupnju stručne
spreme ostalih djelatnika u dječjim vrtićima (NN 133/97) poslove posrednog i neposrednog
ostvarivanja programa obavljat će:
•
•
•
•
odgojitelji djece od prve godine života do polaska u školu s višom stručnom
spremom,
privremeni ravnatelj ili ravnatelj
pedagog - prema potrebama djece na ugovor o djelu.
viša medicinska sestra- prema potrebama djece na ugovor o djelu
Početkom rada dječjeg vrtića zaposlena je čistačica/servirka, a također je predviđeno i radno
mjesto ekonoma/domara.
6
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
3. MATERIJALNI UVJETI (financiranje programa)
Materijalni uvjeti rada u našoj ustanovi ovise s jedne strane o količini sredstava realiziranih
uplatom roditelja i s druge strane o količini financijskih sredstava doznačenih iz proračunskih
izvora grada Zagreba. Iz ranije navedenih izvora financiranja kao i potencijalnih donacija
vrtiću, osigurat će se sredstva za:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
podmirivanje plaća i drugih primanja djelatnika,
investicijsko održavanje objekata,
nabava potrebne opreme i didaktike,
podmirivanje materijalnih troškova ustanove,
tekuće održavanje objekta, postrojenja i opreme,
režijske troškove,
stručno usavršavanje odgojitelja,
pedagoška dokumentacija,
mnoštvo raznovrsnog potrošnog materijala i didaktičkih sredstava za neposredni
odgojno-obrazovni rad s djecom.
Bitnom zadaćom u ovom području smatramo kontroliranje strukture utrošenih materijalnih
sredstava, radi poticanja pravilnog gospodarenja dječjim vrtićem.
U godini 2013/14. ekonomska cijena za redoviti program predškolskog odgoja u Dječjem
vrtiću SLAGALICA iznositi će 2400,00 kuna. Grad Zagreb sufinancirati će odobreni redoviti 10satni program predškolskog odgoja za djecu s prebivalištem na području Grada Zagreba kako
slijedi:
7
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
MJESEČNI IZNOS SUFINANCIRANJA PO
DJETETU IZ PRORAČUNA GRADA
ZAGREBA
PRIHODOVNI CENZUS
1. prosječni mjesečni prihod po članu
zajedničkog kućanstva (ostvaren u
prethodnoj godini) od 4.501,00 kn i više
2. prosječni mjesečni prihod po članu
zajedničkog kućanstva (ostvaren u
prethodnoj godini) od 3.501,00 do 4.500,00
kn
3. prosječni mjesečni prihod po članu
zajedničkog kućanstva (ostvaren u
prethodnoj godini) od 2.501,00 do 3.500,00
kn
4. prosječni mjesečni prihod po članu
zajedničkog kućanstva (ostvaren u
prethodnoj godini) do 2.500,00 kn
1.300,00 kn
1.450,00 kn
1.600,00 kn
1.750,00 kn
Sukladno tablici, razliku do ekonomske cijene plaćaju roditelji djeteta polaznika vrtića. Za
mjesec u kojem je dijete boravilo u predškolskoj ustanovi do najviše 5 dana, sredstva se
umanjuju za 60%. Ukoliko roditelj upiše drugo dijete u vrtić, ostvaruje pravo na 20% popusta,
a na treće dijete 40%.
8
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
4. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Djelovanje na očuvanju i unapređenju zdravlja djece i njihovog zdravog psiho– fizičkog
razvoja pravovremenim i kvalitetnim zadovoljavanjem razvojnih potreba i prava djece.
• upoznavanje sa dječjim zdravstvenim i socijalnim statusom uz praćenje(individualni
razgovori i intervjui s roditeljima, vođnenje zdravstvenih kartona, evidencija
pobola,...) i unapređnenje istog,
• prilagođavanje dnevnog života u predškolskoj ustanovi individualnim potrebama
djece (prehrana, izmjena aktivnosti i odmora, boravak na zraku,...) – posebice u
organizaciji prostora i aktivnosti i dnevnog odmora,
• osiguranje općih i sigurnosnih uvjeta za boravak djece u predškolskoj ustanovi
(mikroklimatski uvjeti, higijena prostora, organizacija prostora,...) sa posebnim
naglaskom na ostvarivanje aktivnosti zaštite i razvoja sposobnosti samozaštite kod
djece
• zadovoljavanje dječje potrebe za igrom i kretanjem u cilju pravilnog razvoja
cjelokupne muskulature (raznovrsne tjelesne aktivnosti na otvorenom i u zatvorenom
prostoru),
• bogaćenje dječje spoznaje o navikama zdravog življenja.
• djelovanje na usvajanju i usavršavanju kulturno – higijenskih i radnih navika kod djece
(briga o sebi), te navika zdravog života u cjelini,
• razvijanje senzibiliteta kod djece za suradničke i humane odnose (briga o drugima), te
podržavanje i ostvarivanje prava djeteta;
• poticanje interesa za razvoj ekološke kulture djece (briga o okolini).
RAZGOVORI RADI SNIMANJA POČETNOG STANJA U SKUPINI (odgojitelj-dijete-roditelj)
Prilikom upisa djeteta u vrtić (jaslice) obavlja se razgovor između odgojitelja, djeteta i
roditelja. Osim osnovnih podataka o djetetu i roditeljima, ovim se načinom dolazi do važnih
podataka o djetetovom zdravstvenom statusu i eventualnim tegobama, uzrocima
hospitalizacije, reakciju djeteta na bolnicu kao i odvajanje o roditeljima te navikama
prehrane i dnevnog odmora djeteta. Istovremeno se od djeteta dobiju važni podatci od
njegovim omiljenim aktivnostima, interesima, igračkama, utvrđuje se stupanj govornog
razvoja i komunikacije.
Roditelji putem pismenih ili usmenih uputa saznaju podatke o dnevnom životu vrtića,
važnosti i provedbi adaptacije u prvim danima boravka djeteta u vrtiću (jaslicama).
9
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
ORGANIZACIJA NJEGE I SKRBI ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE
Snimanje djetetova intelektualnog, zdravstvenog, socijalnog statusa i dr. kroz sve odgojne
oblike obrazovnog procesa promišljati najkvalitetnije oblike suradnje s roditeljima.
1. Utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja djece
• obvezni sistemski pregled prije upisa,
• sistematski nadzor zdravlja u tijeku boravka djeteta u predškolskoj ustanovi,
• utvrđivanje stanja o pregledu djeteta nakon izlaska iz predškolske ustanove,
• poduzimanje preventivnih mjera pri pojavi zaraznih oboljenja u predškolskoj
ustanovi.
2. WHO „Zdravlje za sve" - mjera primarne prevencije
Cilj je upoznati specifične roditeljske potrebe koje utječu na djetetove aktualne potrebe, te
ih prihvatiti pri ustroju svih odgojnih elemenata odgojno-obrazovnog procesa, uvažavanje
temeljnih potreba prema dobi djeteta vođenjem posebno brige o opterećivanju djeteta,
kako fizičkog tako i psihičkog koji mora biti prilagođen dobi, ali i individualnim osobinama
pojedinog djeteta, osigurati dovoljno vremena za odmor. Kreativne mogućnosti djeteta
odmjeriti prema dobi i kapacitetu djeteta, a boravak i kretanje na otvorenom prostoru
svakodnevno provoditi i prilagoditi sa svim dobnim skupinama kao prevenciju oboljenja
lokalnog sustava, respiratornih oboljenja, anemija, pothranjenosti i pretilosti, karijesa i
nepravilnosti zubi, smetnje govora i smetnje ponašanja. Potom uvažavanje prava i izbora
djece pri izradi jelovnika i izbora usvajanja znanja o važnosti zdrave hrane i kulturi hranjenja.
Predavanja i radionice održavati i odvijati će se prema potrebi i interesu roditelja.
3. Zdravstveni odgoj
U svakodnevnom radu s zaposlenicima predškolske ustanove postizati veće znanje o zdravlju
i bolesti, poštivanjem mjera higijenskih propisa. Poštivanjem higijenskog nivoa u ustanovi
unaprjeđuje se zdravlje djece i preventira bolest.
• zdravstveni odgoj provodi se individualno s zaposlenicima i korisnicima usluga
ustanove,
• zdravstveni odgoj, grupno će se provoditi prema potrebi roditelja, odgajatelja.
4. Prehrana djece predškolske ustanove
• provođenje normativa prehrane prema uzrastu djece uz usavršavanje prema
zdravstvenim postavkama,
• kontrola primjene utvrđenih normativa za prehranu djece,
• praćenje i evaluacija primjene i utjecaj tako primijenjene prehrane u važnosti za
rast, razvoj i zdravlje djece,
10
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
educiranje zaposlenika predškolske ustanove o važnosti prehrane djece.
5. Dokumentacija i evidencija
Uspostavljanje vođenja zdravstvene dokumentacije.
6. Sistematsko-sanitarno-higijenski nadzor predškolske ustanove
• provođenje zakonskih propisanih sanitarno-higijenskih mjera,
• provođenje higijenskih mjera u objektu,
• provođenje higijensko epidemioloških mjera,
• provođenje mjera prevencije povreda djece i odraslih,
• kontroliranje sanitarno-higijenskih stanja prostora za primjenu.
7. Zdravstvena njega djece
Naglasiti treba zdravstvene čimbenike, kao jednako važne u cjelokupnom razvoju djetetove
ličnosti:
• procjene zdravstvenog stanja djece i psihofizičkog stanja djeteta;
• zadovoljavajući njihove osnovne potrebe - za hranom, zrakom, kretanjem, igrom,
boravkom u prirodi;
• poticanjem, usvajanjem i proširivanjem higijensko-zdravstvenih navika;
• poticanjem samostalnosti, težnje da dijete svojim postupcima, radnjama i
vještinama postiže zadovoljenje potreba u očuvanju svojega zdravlja i zdravlja
drugih održavanjem reda i čistoće, te osobne higijene;
• suradnjom s javnim zdravstvom u kontroli kakvoće prehrane i djelatnika, te
preventivnim naputcima.
11
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
5. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Odgojno obrazovni rad temeljimo na humanističko razvojnoj koncepciji koja podržava
cjelovit pristup razvoju djeteta, uvažavajuću u radu:
•
•
•
•
•
•
ideju humanizma,
prava i potrebe djeteta,
demokratska načela,
spoznaje o osobitostima i zakonitostima razvoja djece predškolske dobi,
dijete kao vrijednost po sebi sa svim njegovim osobitostima,
individualni pristup.
Kao odgojno-obrazovni cilj poznajemo podršku maksimalnom razvoju djetetovih potencijala.
Planiranju i realizaciji navedenih ciljeva odgojno-obrazovnog rada pristupamo
osmišljavanjem potencijalnog okruženja u kojem svako dijete pronalazi razvojni izazov za
sebe. Rad s djecom temeljit ćemo na projektima interesa i sukladno interesu i iskustvima s
djecom. Prostore u kojim djeca borave osmišljavamo na način centara za igru kojim stvaramo
uvjete za učenje, odgoj i cjelovit razvoj predškolske djece. Svakodnevno promišljamo i
propitujemo vlastitu odgojno-obrazovnu praksu, otvoreni smo za promjene i uvođenje
suvremenih pristupa u radu s djecom. Kvalitetu rada mjerimo zadovoljstvom djece i roditelja.
Posebno je važna suradnja s roditeljima koje smatramo partnerima. Ovakav rad predstavlja
oživotvorenje programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece kao
osnovnog programskog dokumenta u području ranog odgoja i obrazovanja. Radi se, o
pokušaju trajnog istraživanja odgojno-obrazovnog procesa u cilju njegovog usklađivanja sa
stvarnom prirodom djeteta, a također i suvremenim znanstvenim spoznajama o djetetovu
razvoju, učenju i potrebama. One govore u prilog tome da prostor djetetova odrastanja, igre
i učenja treba biti oblikovan po mjeri djeteta te ističu važnost sveukupnog okruženja
(fleksibilna organizacija prostora, obilje materijala, sloboda kretanja, itd.) i ozračje
(povjerenje, prihvaćanje različitosti, uvažavanje, itd.) u vrtiću.
Odgojno-obrazovni rad s djecom temeljimo na razvoju. Kao razvoj podrazumijevamo slijed
promjena u osobinama, sposobnostima i ponašanju djeteta uslijed kojih se ono mijenja te
postaje veće, spretnije, sposobnije, društvenije i prilagodljivije.
Radi lakšeg praćenja razvoja psihologija odvojeno promatra:
•
Razvoj motorike – sve veća sposobnost svrhovitog korištenja vlastitog tijela za
kretanje i baratanje predmetima;
12
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
•
•
•
Razvoj spoznaja – podrazumijeva mentalne procese pomoću koji dijete pokušava
razumjeti i sebi prilagoditi svijet koji je okruženo;
Razvoj govora – sposobnost da pomoću sustava znakova i simbola priopćava svoja
znanja, osjećaje, potrebe i mišljenje drugim ljudima;
Socio-emocionalni razvoj – stvaranje odnose prema sebi i ljudima iz okoline;
Razvoj specifičnih sposobnosti – likovnih, glazbenih, plesnih, itd.
Razvoj je dinamičan i interaktivan proces. Pojedini aspekti razvoja su povezani i potiču jedan
drugog, pa primjerice dijete tek kad prohoda može biti samostalno i otići pogledati ono što
mu privlači pažnju i steći neko novo iskustvo koje će utjecati na razvoj spoznaja. Uočen je
pravilan redoslijed u svim područjima razvoja, pa razlikujemo pojedine stadije faze i
razdoblja. Ipak, unutar tih pravilnosti, djeca se razlikuju što nazivamo individualnim
razlikama što im daje individualni pečat. Iako je zbog pravilnosti redoslijeda razvojnih stadija
psiholozima bilo moguće napraviti norme razvoja (u kojoj dobi se što očekuje) treba znati da
su to statičke norme i da nema djeteta kako ga opisuju te norme, kao što ne postoje ni dva
jednaka djeteta.
Razvoj nije ravnomjeran nego je skokovit. Na dječji razvoj utječu nasljedni i okolinski utjecaji
kao i samo dijete sa svojom aktivnošću i osobnošću. Znamo i da ovisi o razvoju neuroloških
struktura, te da se odvija u socionalnom kontekstu.
Danas se na razvoj gleda kao na proces koji podrazumijeva interakciju između rastućeg
djeteta i njegove socijalne okoline koja uključuje djetetove odnose s roditeljima, braćom i
sestrama, bakama i djedovima, prijateljima, odgojiteljima, a uključuje odnos između njegovih
roditelja i odgojitelja.
KONKRETIZACIJA CILJEVA I SADRŽAJA
Sve aktivnosti koje će se provoditi s djecom pratiti će se i vrednovat putem dnevnih, tjednih,
tromjesečnih i godišnjih izvješća. Aktivnosti će se planirati za cijelu skupinu, manju grupu i
pojedino dijete. Sve aktivnosti i sadržaji planirat će se i prilagođavati potrebama i razvojnim
mogućnostima djece. Važno je da dijete u vrtiću ima mogućnost za uspješno uspostavljanje i
proširivanje emocionalnih i socijalnih veza, kvalitetnijeg odnosa s odraslima i djecom u
neposrednoj poticajnoj okolini. U takvim uvjetima dijete može razvijati različite vrste
djelatnosti:
1. životno-praktične i radne aktivnosti
a. koje obuhvaćaju održavanje osobne higijene:
• pri pranju ruku – uočavanje prljavih ruku, potreba za zavrtanjem rukava,
13
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
pranje i brisanje ruku, upotreba sapuna, itd;
• brisanje nosa – uočavanje potrebe za brisanjem nosa, upotreba maramice
(rupčića), ispuhivanje nosa, itd;
• svlačenje i oblačenje – suradnja pri oblačenju i svlačenju, otvaranje i
zatvaranje patentnog zatvarača, pronalaženje prednje i stražnje strane
odjeće, otkopčavanje i zakopčavanje, vješanje kaputa na vješalicu,
redoslijed svlačenja i oblačenja, itd;
b. koje obuhvaćaju razvijanje samostalnosti djeteta:
• prilikom jela – pravilno držanje pribora za jelo , upotreba ubrusa,
odlaganje prljavog posuđa, žvakanje krute hrane, itd;
• prilikom kontrole fiziološki potreba – uspostavljanje ritma vršenja nužde,
samostalan odlazak na wc, itd;
• prilikom obavljanja fizioloških potreba – učenje redoslijeda radnji prilikom
korištenja wc-a, spuštanje daske, brisanje guze, puštanje vode, pranje
ruku, itd.
c. koje obuhvaćaju ostale aktivnosti:
• razni kućanski poslovi – pospremanje, bacanje smeća na predviđeno
mjesto, itd;
• njega o životinjama i biljkama – zalijevanje, hranjenje, briga za rast i
razvoj, itd:
• izrada raznih predmeta i igračaka – prilikom blagdana, rođendana, itd.
2. raznovrsne igre
• sukladno razvoju djeteta i njegova igra postaje složenija, pa ju možemo podijeliti
na:
a. funkcionalne igre – motoričke, osjetilne i perceptivne (vježba hodanja,
hvatanja, itd.)
b. simboličke igre – igre s ulogom razvijanja apstraktnog mišljenja
c. igre dramatizacije
d. konstruktivne igre i igre građenja – stvaralačke igre djeteta koje razvijaju
percepciju, finu motoriku, utječu na razvoj mašte i kreativnosti
e. igre s pravilima – dijete ih zatječe u gotovom oblim djeluje na kognitivni razvoj
3. društvene i društveno-zabavne aktivnosti
• obuhvaćaju druženja djece i odraslih, zabave, svečanosti, šetnje, priredbe
povodom proslave rođendana, radionice, predstave u vrtiću kolje su pripremila
djeca i slično.
14
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
4. umjetničke aktivnosti
• promatranje, slušanje i interpretacija umjetničkih tvorevina za djecu (slikovnice,
likovna i glazbena djela), promatranje i prepričavanje slikovnica, slušanje priča,
itd.
5. raznovrsno izražavanje i stvaranje djeteta
a. pjevanje (pjesmice, brojalice, itd.),
b. pljeskanje rukama, udaranje udaraljkama, itd.,
c. crtanje, šaranje, slikanje, modeliranje (flomasterima, temperom, glinom, itd.),
d. građenje i konstruiranje (kocke, kutije, itd.),
e. govorno izražavanje (izmišljanje stihova, priča, recitiranje, itd.),
f. scensko i ostale vrste izražavanja.
6. istraživačko-spoznajne aktivnosti
a. sposobnosti uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: grupiranje
prema zadanom kriteriju, klasifikaciju, strukturiranje prostora (gore-dolje,
iznad-ispod), strukturiranje vremena, odnose jednakosti i nejednakosti, itd.
b. sposobnosti spoznavanja vanjskog svijeta: prostora (dubina, veličina),
predmeta (oblici, udaljenost), boj, mirisi, okusi, zvukovi, dodiri, težina, itd.
c. sposobnost uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: kauzalnih
odnosa, strukturiranje prostora i vremena, kvantitativnih odnosa, prirodnih
pojava (godišnja doba), društvena zbivanja (blagdani, svečanosti), fizikalne
pojave (zvuk, voda), itd.
d. sposobnost rješavanja problema: uočavanje problema, stvaranje pretpostavki,
namjerno učenje i vježbanje postupaka, ponašanja i pravila, itd.
e. promatranje nekoga ili nečega (posjete, susreti s ljudima raznih profesija, itd.).
7. specifične aktivnosti koje uključuju kretanje
a. tjelesno vježbanje obuhvaća razvoj psihomotornih sposobnosti: ravnoteže,
snage, brzine, koordinacije, gipkosti, preciznosti, izdržljivosti u pokretima:
• kretanja: hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, itd;
• baratanje predmetima: bacanje i hvatanje, udaranje i fina motorika
(kist, škarice, itd.);
• održavanje ravnoteže: savijanje, istezanje, okretanje, itd:
• složene vještine: košarka, nogomet, sanjkanje, vožnja bicikla, itd.
b. u aktivnostima s kretanjem ističe se povezanost s drugim područjima u kojima
treba omogućiti izražavanje:
• stvaralaštva – kombinacije poznatih pokreta, izmišljanje novih
15
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
•
•
pokreta, itd;
socioekonomskog doživljaja – provjera sposobnosti jačanje slike o
sebi, interakcija djece, poštivanje pravila, društvenost, itd:
spoznaje – pokret kao sredstvo stjecanja iskustva, psihomotorne
sposobnosti, itd;
komunikacije – pokret kao sredstvo komunikacije (govor tijela, ples,
itd.).
DIJETE U DOBI OD 1 DO 2 GODINE
Osnovna karakteristika ovog perioda je povećana motorička sposobnost djeteta. Zbog nove
kvalitete pokretljivosti i složenijeg baratanja predmetima dijete radoznalo istražuje nove
mogućnosti i naglo stječe nova iskustva. Jedna od najdražih zabava mu je bacanje predmeta.
Do kraja druge godine njegove motoričke vještine vidljivo će se usavršiti.
Dijete postaje vrlo aktivno i ukupno ponašanje oko 18-og mjeseca gubi svoju harmoniju.
Javlja se prvi negativizam; glavna djetetova riječ je „ne“. Stalno mora biti pod nadzorom jer
verbalne zabrane u ovom periodu nisu dovoljna. Raspoloženja su mu promjenjiva, burna i
kratkotrajna. Skretanje pažnje je najbolji način usmjeravanja djetetova ponašanja. Govor kao
sredstvo komunikacije s okolinom bitno će uznapredovati (i razumijevanje i izražavanje
govorom). Raste interes za vršnjake te se javljaju prvi oblici prosocijalnog ponašanja (tješi
drugo dijete koje plače).
U igri imitira radnje odraslih i pri tome koristi zamjene za konkretne predmete. Ovo su
najave da s krajem druge godine završava senzomotorno razdoblje i započinje razvoj
simboličke funkcije.
U drugoj polovici druge godine dijete postaje svjesno svojih fizioloških potreba i započinje
učiti kako ih kontrolirati. Strah od odvajanja od roditelja koji se javio u prvoj godini se sada
pojačava.
PSIHOLOŠKI UVJETI OPTIMALNOG RAZVOJA DJETETA U DOBI OD 1 DO 2 GODINE
1. Olakšavanje odvajanja od roditelja
• pružiti djetetu objašnjenje zašto je potrebno odvajanje od skrbnika i što će ono
raditi do skrbnik ne dođe;
• omogućiti djetetu izražavanje već stečenih navika i ponašanja (ritam i način
zadovoljavanja primarnih potreba – ishrana, spavanje, pražnjenje, itd.);
• omogućiti postupno produžavanje djeteta u jaslicama te boravak roditelja u
jaslicama, osobito u vrijeme privikavanja.
16
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
2. Osiguravanje motoričkog i spoznajnog razvoja
• omogućiti djetetu da istražuje veliki prostor s bezopasnim i zanimljivim igračkama
i predmetima svakodnevne upotrebe (bočice, krpice, kutije i sl.). Ne pretrpavati
okolinu, povremeno mijenjati materijal i igračke;
• brinuti o optimalnoj količini novih doživljaja (ne previše u isto vrijeme);
• potrebno je da dijete bude aktivno i samostalno u toj aktivnosti te da mu
jednostavni i bezopasni materijali omogućuju otkrivanje i učenje bez neposredne
pomoći odraslog.
3. Poticanje razvoja pojma o sebi
• koristiti veliko i malo ogledalo za upoznavanje vlastitog lika;
• verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoj autić);
• poticati uporabu vlastitog imena i zamjenice „ja“.
4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
• omogućavati djetetu da razvije osjećaj vlastite sposobnosti, da samostalno ovlada
širim krugom aktivnosti, pa postupno širenje granica;
• važno je u toj fazi ne posramljivati dijete, nego mu omogućiti da isproba granice
koje može samostalno doseći u svakodnevnim aktivnostima (igra, upoznavanje
prostora);
• treba postaviti jasne i realistične granice – što se smije, a što ne. Pri tom se ne
smije zapasti u pogrešku da se djetetu sve zabranjuje. Umjesto upozoravanja i
zabrana učiti dijete kako može bezopasno obaviti željenu aktivnost;
• ponašanja opasna za dijete i druge, kao i okolinu, treba jasnim jednoznačnim i
dosljednim postupkom prekidati, a dječju radoznalost usmjeriti na bezopasnu
aktivnost.
5. Poticanje prosocijalnog ponašanja
• pohvalama, davanjem primjera treba poticati i reagirati na sve oblike
prosocijalnog ponašanja (pomaganje, tješenje, suradnja, itd.);
• olakšati istodobno razvoj pojma o sebi i dijeljenje s drugima (osigurati dovoljan
broj igračaka, poticati razmjenu igračaka).
6. Govorno komuniciranje s djetetom
• zajedničke aktivnosti djeteta i odraslih pratiti govorom;
• paziti na jasnu i točnu artikulaciju odraslih osoba u okruženju djeteta;
17
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
•
•
•
•
prihvaćati djetetovu inicijativu za komunikacijo, verbalizirati djetetove geste i
komunikacijske namjere – kad dođe sa pitanjem, s komentarom, itd.;
prilagoditi svoj govor djetetu: obraćati se izravno, jednostavnim i kratkim
rečenicama, djetetu razumljivim riječima, proširivati novim riječima (ako dijete
donese autić može se reći da je autić plav, lijep, brz, itd);
govoriti djetetu primjerenom intonacijom i intenzitetom u glasu;
posebno njegovati komunikaciju djeteta s bliskim osobama u kojoj se ostvaruje i
bogata emocionalna interakcija;
organizirati govorne aktivnosti (oponašanje zvukova iz okoline, čitanje slikovnica
uz pokazivanje slika, pjevanje pjesmica i brojalica, igrati igre prepoznavanja i
imenovanja).
7. Poticanje simboličke igre
• podržavati javljanje simboličke igre u kojim dijete oponaša radnje i osobine ljudi,
životinja i predmeta.
DIJETE U DOBI O 2 DO 3 GODINE
Dvogodišnje dijete je u pravilu stabilno, motorički spretno, može verbalno komunicirati,
povremeno se može strpiti, izdržati malu frustraciju, uvažiti tuđe želje, odreći se igračke.
Ljudi mu znače mnogo više nego ranije, umiljato je, mazi se. Nakon ovog kratkog
uravnoteženog perioda slijedi izrazito nestabilno ponašanje čiji je vrhunac osobito oko 2 i pol
godine. U tom periodu je dijete kruto i nefleksibilno, dominantno i zahtjevno, emocije su
burne. To je kriza treće godine, doba prkosa i otpora. S 3 godine nastupa kratkotrajno
smirenje, dijete sve više uživa u zajedništvu s drugima. Postaje sve sigurnije i više mu ne
treba zaštita u vidu rituala da sve uvijek bude isto. Motorna sposobnost pomogla mu je u
samostalnosti i sigurnosti u sebe, a razvoj govora mu je sredstvo komunikacije s okolinom. U
ovoj dobi je vidljiv početak istraživačkog ponašanja i aktivno isprobavanje u svim područjima
razvoja.
PSIHOLOŠKI UVJETI OPTIMALNOG RAZVOJA DJETETA U DOBI OD 2 DO 3 GODINE
1. Osiguravanje motoričkog i spoznajnog razvoja
• osigurati uvjete za kretanje po raznolikom terenu (stepenice, niske sprave, itd.);
• stvarati uvjete za samostalnu aktivnost, eksperimietitanje i istraživanje.
Dostupnost jednostavnih i bezopasnih predmeta i igračaka i sl.
18
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
2. Osiguravanje osjećaja nezavisnosti i samostalnosti
• osigurati takve aktivnosti u kojima dijete vidi rezultat svog djelovanja i doživljava
vlastitu sposobnost i kompetentnost;
• osigurati blizinu odraslog da se spriječe neugodne posljedice istraživanja (ozljede,
neuspjeh);
• odrasli ne mora biti stalno u interakciji s djetetom, ali mora biti prisutan, tako da
dijete može dobiti komentar, potporu i pažnju ukoliko ju traži;
• izbjegavati bilo kakvo posramljivanje.
3. Govorno komuniciranje s djetetom
• odrasli treba nastojati razumjeti što dijete želi priopćiti. Koncentrirati se na ono
što dijete smatra važnim (poštivati inicijativu djeteta);
• koristiti u razgovoru s djetetom jednostavne rečenice, izgovarati ih polako i
razgovijetno radi lakšeg razumijevanja;
• neprestano i strpljivo govoriti s djetetom uz davanje mogućnosti da i ono
odgovara na pitanja, pažljivo slušati i podržavati ga i hrabriti na verbalizaciju;
• biti tolerantan prema pogreškama u izgovoru, ne opominjati i ispravljati, već
pružati ispravan govorni model;
• listati, gledati i čitati slikovnicu s djetetom, te poticati dijete na nadopunjavanje
priče svojim riječima i davanje svojih tumačenja.
4. Osiguravanje razvoja kontrole izražavanja emocija
• stvarati atmosferu sigurnosti i zadovoljstva kod djece;
• odrasli mora biti model prihvatljivo izražavanja svih emocija (maziti dijete u
raznim situacijama, a ne samo kad ga se tješi; u situacijama koje izazivaju ljutnju
nuditi rješenje).
5. Poticanje simboličke igre
• omogućiti djetetu različita iskustva koja će izražavati kroz početnu igru
pretvaranja (simboličku igru);
• poticati igru pretvaranja u suradničkom odnosu s odraslom osobom kroz
aktivnosti i radnje odraslih o kojim dijete već ima iskustva (oblačenje, hranjenje,
itd.).
6. Poticanje empatije i prosocijalnog ponašanja
• tražiti od djeteta da se uživi u emocionalnu situaciju drugoga;
• objašnjavati govorom tuđe i vlastite emocije, pružati pomoć govorom.
19
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
JASLIČKA SKUPINA (1-3 god)
1. TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ:
•
•
•
•
zadovoljiti djetetovu potrebu za igrom i kretanjem
pomoći djetetu da u igri surađuje s djecom iz skupine
poticati razvoj organizma svakodnevnim jutarnjim vježbama
pravlnom prehranom poticati jačanje i otpornost organizma
IGRE PUZANJA I PENJANJA
IGRE KOTRLJANJA I KOLUTANJA
IGRE DIZANJA I NOŠENJA
Mačka se šulja
Lopta se kotrlja
Tko će prije napuniti
košaricu
Buba puže u travi
Lovimo balone
Selimo se
Kotrljamo grudu snijega
Igra dan, noć
IGRE RAZVIJANJA
PRIRODNIH OBLIKA
KRETANJA
IGRE SKAKANJA I PRESKAKIVANJA
IGRE BACANJA I HVATANJA
Žurimo u vrtić
Skačemo i preskačemo na jednoj
nozi
Bacamo lopte jedan
drugome
Idemo u šetnju
Skačemo i preskačemo s obje noge
Bacamo lopte u vis
Hodamo natraške
Zaobilazimo prepreke
Bacamo lopte desnom ili
lijevom rukom
RAZNOVRSNE IGRE:
• vježbe disanja
o Mirišimo cvijet, biršemo nos, pušemo mjehuriće od pjene
• vježbe fine motorike
o Prigodne pjesme, umetaljke, itd.
2. SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ
• stvarati pozitivnu emocionalnu klimu i pozitivnu interakciju i komunikaciju
prema djeci koja su krenula u vrtić (period adaptacije)
20
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
• cjelokupnim ponašanjem (pokretom, dodirom, glasom, izrazom lica) pokazati
djetetu da je voljeno i prihvaćeno – dođi k meni da se igramo
• omogućiti djetetu dovoljno prostora i vremena za aktivnost prema osobnom
izboru
AKTIVNOSTI I SADRŽAJI:
• igre građenja - kućica od lego kockica, od krpenih kocaka, lućica od kartonskih kutija
• igre skrivača – gdje sam? tu sam! Pokrivanje očima
• slikovnice Piko
• igre plesanja , ringe ringe jaja, igra kolo
RAZNOVRSNE IGRE:
• vidi ovo, pokaži mi ono
• igre uz pomoć ogledala
• crtež sebe, moje obitelji i moje kuće
• igre s pravilima
3. SPOZNAJNI RAZVOJ
• Poticati istraživački interes djece
• Planski oobogaćivati sobu dnevnog boravka novim sadržajima
• Poticati spoznavanje svim osjetilima
• Imenovati i klasificirati životinje, biljke, dijelove tijela...
AKTIVNOSTI I SADRŽAJI:
Životno – praktične aktivnosti:
• spremanje igračaka, trganje papira, lijepljenje, nizanje i provlačenje
• stvaramo igračke od prirodnih ili recikliranih materijala
• imenovanje osnovnih boja: žuta, plava, zelena, crvena
• razgovori o mojim prijateljima
• dolazi proljeće: razgovori o vremenu, bojama, suncu, promatranje promjena
RAZNOVRSNE IGRE:
• promatranje prometa – simobličke igra,
• pjesme vezane uz promet
4. KOMUNIKACIJA
• Omogućiti kvalitetnu komunikaciju između djeteta-djeteta i odgajateljice-djeteta
•
•
Stavljati dijete u situaciju da govori i tako poticati verbalno izražavanje
Razvijati sposobnost slušanja kao važne komponente komunikacijskog procesa
21
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
Bogatiti dječji rječnik Slušanje poetskih tekstova o biljkama, životinjama, godišnji
m dobima
• Zadovoljiti djetetovu potrebu za likovnim izražavanjem i stvaranjem Zadovoljtit
djetetovu potrebu za glazbenim izražavanjem
• Svakodnenvno koristiti glazbu kao sredstvo opuštanja i zabave
• Pjevati pjesmice primjereno uzrastu djeteta
AKTIVNOSTI I SADRŽAJI:
o Govorimo što radimo (oblačimo, svlačimo, jedemo...)
o Pozdravljamo se pri dolasku i odlasku
o Vježbe artikulacije glasa – kako se glasaju životinje
o Pričanje i slikanje priče
o Dramske igre uz pomoć scenske lutke
o Šaranje, crtanje rukama, kistovima, spužvom u raznim tehnikama (vodene, tempere,
olovka, olovka u boji, pastele...)
o Prskanje bojom..
o Igre s papirom, igre s glinemolom, plastelinom
RAZNOVRSNE IGRE:
o Igre tišine, slušanje zvukova, prepoznavanje zvukova raznih životinja i pojava
o Brojalice – En ten tini, Eci, peci, pec
o Igre s bocama i recikliranom ambalažom
o Stvaranje i sviranje glazbalima koje smo sami napravili
22
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
6. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
Glavni i osnovni cilj stručnog usavršavanja odgojnih djelatnika je omogućiti i poticati trajno
stjecanje relevantnih znanja i razvoj vještina potrebnih za kvalitetnije razumijevanje i
praktično provođenje suvremenih zdravstveno-pedagoško-psiholoških spoznaja o razvoju,
odgoju i naobrazbi predškolskog djeteta.
Stručno usavršavanje će se realizirati u redovnoj satnici i putem svih propisanih oblika:
1. individualno stručno usavršavanje,
2. stručno usavršavanje unutar ustanove (interni stručni aktivi, stručne radionice,
interesne stručne grupe, odgojiteljska vijeća i dr.),
3. stručno usavršavanje izvan ustanove.
Zadaće stručnog usavršavanja:
•
•
jačanje stručne kompetencije i autonomije stručnih suradnika,
senzibilizacija za potrebe i prava djece te načine prepoznavanja i realizacije istih u
praksi,
• razvijati i usavršavati primjenu suvremenih metoda i oblika rada s djecom,
• poticati stvaralaštvo kao najvažniji mobilizator svih sposobnosti i modaliteta ljudskog
bića.
Sukladno raspoloživim sredstvima, provoditi će se dodatno individualno obrazovanje i
usavršavanje odgojnih djelatnika kroz različite seminare, stručne radionice, dodatne tečajeve
i stručnu literaturu.
Nositelj provedbe naobrazbe i usavršavanja odgojnih djelatnika je ravnatelj u suradnji sa
nadležnim institucijama, te vanjski stručni suradnici.
23
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
7. SURADNJA S RODITELJIMA
Izuzetno je važno roditeljima pružiti mogućnost da budu aktivni sudionici u odabranim
aktivnostima, promatrači, pomagači, suradnici u igri s djecom ili u radionicama za djecu i
roditelje. Izuzetno je važno uključiti roditelje u kreiranje programa te planirati načine na koji
će se oni pratiti i vrednovati ostvarivanje programa i postignuća djece, jer tako planirana
suradnja s roditeljima u programu unosi u život djeteta i obitelji dodatnu kvalitetu – ona
osnažuje dijete i roditelja, svakog u njegovoj ulozi što je od velike važnosti.
Oblici planirane suradnje s roditeljima:
•
•
•
•
•
•
•
•
pružanje individualnih dnevnih informacija o djetetu,
roditeljski sastanci i predavanja za roditelje,
organizirane zajedničke radionice,
individualni razgovori s roditeljima,
roditeljska druženja,
zajednički susreti povodom proslave blagdana, značajnih datuma, itd.,
kutići i savjetovalište za roditelje,
uključivanje roditelja u aktivnosti vrtića (period prilagodbe djeteta na vrtić,
organizacija preko ljetnih i zimskih praznika).
Ostali oblici suradnje s roditeljima biti će prilagođeni sukladno njihovim potrebama,
inicijativama i idejama.
24
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
8. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
Suvremeni pristup predškolskom djetetu i težnja što optimalnijim uvjetima za njegov cjelovit
i harmoničan razvoj nameću potrebu snažnijeg otvaranja vrtića prema društvenoj zajednici.
U tu svrhu planiramo suradnju s ustanovama i istaknutim pojedincima iz raznih područja
ljudskog djelovanja:
•
•
•
•
•
•
prosvjetno-pedagoško,
kulturno-umjetničko,
zdravstveno-socijalno,
znanstveno,
sportsko,
osobe različitih specifičnih zanimanja, interesa i sposobnosti.
Također je predviđena i suradnja s:
•
•
•
•
•
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
Agencija za odgoj i obrazovanje,
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i
asocijacijama koje se bave kulturom, kulturnom baštinom, estetikom življenja itd.
U svojemu radu, dječji vrtić će surađivati s drugim privatnim i gradskim dječjim vrtićima.
25
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
9. VREDNOVANJE PROGRAMA
Proces vrednovanja bit će usmjeren ka utvrđivanju stupnja postignuća ciljeva odgoja i
obrazovanja te utvrđivanje čimbenika i odgovornih za postignute ishode i učinke odgoja i
obrazovanja.
Vrednovanje će se odvijati i na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi. Odgojitelji će nakon svakog
dana pisati zapažanja vezana uz dnevne aktivnosti u vrtiću tj. iskorištene poticaje. U
svakodnevnom radu odgojitelji će dokumentirati aktivnosti putem fotografija, audio i video
zapisa,zabilješki itd. U tromjesečnom tj. kvartalnom vrednovanju će se vrednovati ostvareni
uvjeti u za provedbu zadaća i razvojnih zadaća. Pratit će se stanje u grupama i materijali
uvjeti, aktivnosti i sadržaji kao i način te kvaiteta suradnje s roditeljima. U vrednovanju će se
voditi pisane zabilježbe o promjenama vezanim uz pozitivne i negativne rezultate planiranih
aktivnosti, kao i ostalih zbivanja u skupini.
Također će pratiti postignuća djece kroz tjelesni i psihomotorni razvoj, socioemocionalni i
razvoj ličnosti djeteta, spoznajni i razvoj govora; kao i komunikaciji, izražavanju i stvaralaštvu
djece.
PRAĆENJE PROGRAMA
Praćenje programa nužno je kako bi se kontinuirano i sustavno radilo na unapređenju
kvalitete. Aktivno sudjelovanje svih djelatnika potiče timski rad, suodgovornost i stvaranje
partnerskog odnosa. U istraživanju putova stalnog razvoja i unapređenja odgojnoobrazovnog procesa koristit će se novom stručnom literaturom i stručnim usavršavanjem.
Vrednovanje programa vršit će se:
•
•
tromjesečno putem valorizacije koja obuhvaća (temeljnu analizu adaptacijskog i
readaptacijskog perioda za djecu, polaznosti djece i razloge izostanka, temeljita
analiza razvojnog statusa djece, te praćenje realizacije razvojnih zadaća). Pratit će se
ponuda materijala, aktivnosti i sadržaja ponuđenih djeci te njihove interese. Posebna
pozornost posvetit će se spontanim interesima djece. Pažnja će biti obraćenja na
materijalne i organizacijske uvjete rada, oblike suradnje s roditeljima, te suradnju s
vanjskim suradnicima;
godišnje izvješće o radu ustanove na kraju pedagoške godine dostavit će se
nadležnim institucijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agenciji za odgoj
i obrazovanje i Gradskom uredu za prosvjetu, kulturu i sport. Godišnje izvješće
obuhvaća cjelokupnu analizu rada vrtića u protekloj pedagoškoj godini što uključuje
26
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
osvrt na ustrojstvo rada, provedene materijalne i organizacijske uvjete rada,
provedbu njege i skrbi za zdravlje i tjelesni razvoj djece, provedbu odgojnoobrazovnog rada s djecom, polaznost i ostvarenost stručnog usavršavanja radnika
vrtića unutar i izvan ustanove, provedbu suradnje s roditeljima i vanjskim
čimbenicima. Dio godišnjeg izvješća su i izvješće ravnatelja i stručnih suradnika.
Nakon provedena analize određuju se smjernice djelovanja za podizanje kvalitete rad
u narednoj pedagoškoj godini.
SUSTAV OSIGURANJA KVALITETE RADA VRTIĆA
Sustav osiguranja kvalitete rada vrtića omogućava prepoznavanje i odgovaranje na potrebe
korisnika (roditelja i djece), sa svrhom pružanja odgovarajuće usluge koja je usklađena
suvremenim pristupima predškolskog odgoja. Vrtić kojemu je želja kvalitetno ispunjavanje
vlastite misije mora svojim korisnicima pružiti kvalitetne usluge te dobro i kvalitetno
upravljati svojim resursima. Područja kvalitete koja će se pratiti i unapređivati su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
planiranje za kvalitetu,
nadzor, supervizija i upravljanje,
rukovođenje,
usmjerenost korisnicima,
zaposlenici,
trening, razvoj i učenje,
upravljanje imovinom i novcem,
umrežavanje i partnerstvo,
praćenje i evaluacija,
rezultati.
Sustav unapređenja kvalitete primjenjuje se na način da se napravi početna samoprocjena,
odrede se prioritetna područja kvalitete, prikupe sve potrebne informacije, napravi plan
djelovanja, planirano se provede u djelo, osvrne se na postignuto i na koncu se ponovno
odrede nova područja kvalitete. Samoprocjena omogućuje identificiranje onoga što je dobro,
onoga što treba poboljšati i određuje na kojim je područjima potrebno raditi. Prednost
samoprocjene je to što se temelji na vlastitim potrebama i vremenu, pri čemu je potrebno
biti objektivan i iskren kako bi kontinuirano praćenje i unapređivanje pomoglo da
nadograđujemo vlastite jake strane. Postignuća će se provjeravati na sljedećim razinama:
•
•
nije ispunjeno (ne postoje dokazi o postignuću),
tek je započeto (postoje planovi i započete su određene aktivnosti),
27
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
•
•
nalazi se na ispravnom putu (započete aktivnosti idu u pravom smjeru, ali se mora
još raditi na tome),
u potpunosti je ispunjeno(postoje dokazi koji govore o postignuću).
Dokazi o ispunjenju postignuća su: izvješća, zapisnici, pravilnici, kodeksi, izjave, rješenja,
ugovori, strateški i operativni planovi, evaluacijska izvješća, propagandni materijali, itd.
Pored unutarnjeg vrednovanja provodit će se i vanjski oblici vrednovanja od strane, za to,
nadležnih institucija: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i
obrazovanje i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.
28
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
10. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA
Pedagoška dokumentacija i evidencija koja će se voditi u vrtiću o djeci predškolske dobi
sastoji se od:
1. Matična knjiga djece – vodi se za svu djecu polaznike dječjeg vrtića, i pored podataka
o djetetu (ime i prezime djeteta, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, ime i prezime
roditelja ili skrbnika i njihovu adresu te telefon stana i mjesta rada), sadrži i podatke o
vrtiću (naziv i sjedište dječjeg vrtića), redni broj knjige i pedagošku godinu, naznaku i
podatak o matičnim brojevima i razdoblju koje knjiga obuhvaća te ime, prezime i
potpis ravnatelja u vrijeme početka i završetka vođenja knjige;
2. Knjiga pedagoške dokumentacije odgojne skupine – vodi se za svaku odgojnu skupinu
u vrtiću i sadrži: orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada i njegovo
vrednovanje, tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada, dnevnik odgojnoobrazovnog rada i zajedničke aktivnosti djece i odraslih:
3. Imenik djece sastoji se od podataka o nazivu dječjeg vrtića i odgojnoj skupini,
pedagoškoj godini te potpise odgojitelja i ravnatelja i podatka o djetetu (ime i
prezime djeteta, nadnevak i mjesto rođenja, adresa stana i broj telefona roditelja ili
skrbnika, broj osigurane osobe, osnov osiguranja i broj zdravstvenog kartona,
procjepljenost i kronična oboljenja, vrijeme i razlozi izostanka);
4. Ljetopis dječjeg vrtića;
5. Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada;
6. Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada – donosi se na za to
propisanom obrascu do 31. kolovoza tekuće godine za svaku pedagošku godinu uz
prethodnu raspravu i zaključke odgojiteljskog vijeća;
7. Program stručnog usavršavanja – vode odgojitelji te stručni suradnci (koji će biti
zaposleni prema ugovoru o djelu, a sukladno potrebama djece), a sadrži podatke o
dječjem vrtiću i osobne podatke o zaposleniku (ime i prezime zaposlenika, struka,
zanimanje, rad na poslovima i zadaćama te nadnevak prihvaćanja plana i programa
na odgojiteljskom vijeću) kao i oblike stručnog usavršavanja;
8. Knjiga zapisnika - vodi se za sastanke odgojiteljskih vijeća, internih stručnih aktiva i
radnih dogovora te stručnog tima dječjeg vrtića. Za svaki od navedenih sastanaka
vodi se posebna knjiga.
Dječji vrtić trajno će čuvati matičnu knjigu i ljetopis. Ostala dokumentacija i evidencija koriste
se i čuvaju najmanje pet godina, a poželjno je trajno na CD-u, DVD-u ili USB-u.
29
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
11. GODIŠNJI PLAN RAVNATELJA
Unutarnje ustrojstvo ustanove uređuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o
osnivanju. Voditelj ustanove je ravnatelj. Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje
ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun
ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudom, upravnim i drugim državnim
tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada
ustanove. Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti Upravnog vijeća ili osnivača ustanove,
odnosno organa kojeg je osnivač odredio, nastupati kao druga ugovorna i s ustanovom
sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za
račun drugih osoba. Ravnatelj ustanove može dati punomoć drugoj osobi da zastupa
ustanovu u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svoje ovlasti, a daje se
sukladno odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Ravnatelj vodi stručni rad
ustanove i za njega je odgovoran. Ravnatelja imenuje i razrješuje Upravno vijeće. Za
ravnatelja ustanove može se imenovati osobu koja ispunjava uvjete određene zakonom,
aktom o osnivanju. Mandat ravnatelja je 4 godine. Ravnatelj ustanove imenuje se na temelju
javnog natječaja. U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme za
koje se imenuje, rok do kojeg se primaju prijave kandidata i rok u kojem će prijavljeni
kandidat biti obaviješten o izboru.
Tokom godine ravnatelj će nastojati da se u što većoj mjeri realizira Godišnji plan i program
rada ustanove, te da se ostvare planirana poboljšanja u materijalnim uvjetima rada vrtića, da
se unapređuje struka i jača kompetencija svakog odgajatelja kao i ostalih djelatnika dječjeg
vrtića. Ravnatelj će u što većoj mjeri nastojati pomoći savjetom, nadzirati će rad odgojitelja,
a pogotovo odgajatelja pripravnika. Zaduženja ravnatelja uključuju i pripremu te i vođenje
sjednice Odgajateljskog vijeća, također će organizirati stručno usavršavanje odgojitelja i
drugih djelatnika vrtića, pokrenuti postupak napredovanja u struci za odgajatelje,
kontaktirati s roditeljima i rješavati one probleme koje nisu u mogućnosti odgojitelji i drugi
djelatnici rješavati samostalno. Ravnatelj je zadužen i organizirati zajedničke aktivnosti
odgojnih skupina vrtića, ostvarivati suradnju s ravnateljima susjednih (gradskih i privatnih)
vrtića, te stručnjacima iz različitih područja vezanih za djelatnost vrtića, te baviti se svim
drugim poslovima na koje je obvezuju pravni akti ustanove.
U bitne zadaće ravnatelja ubrajaju se :
1. pravovremeno osiguravanje financijskih sredstava za realizaciju programa rada ustanove,
2. nastavak poticanja stručnih djelatnika u jačanju njihove osobne i profesionalne
kompetencije, kao i osiguravanje uvjeta za vlastito stručno usavršavanje,
3. razvijanje organizacije (ustroja) ustanove.
30
Dječji vrtić SLAGALICA
Mladena Fiolića 19, Zagreb
Vrednovanje provedbe navedenog programa obavljat će se u dva navrata kroz pedagošku
godinu, te će se, ukoliko bude potrebno, ovaj program proširivati, dopunjavati i/ili mijenjati.
31

Download Report