Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
ALEKSANDRA CUKON
VRSTE ORGANIZACIJA ZA UPRAVLJANJE
TURISTIČKOM DESTINACIJOM I NJIHOVE
ZADAĆE
Diplomski rad
Pula, 2013.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
"Dr. Mijo Mirković"
ALEKSANDRA CUKON
VRSTE ORGANIZACIJA ZA UPRAVLJANJE
TURISTIČKOM DESTINACIJOM I NJIHOVE
ZADAĆE
Diplomski rad
JMBAG: 20470, redoviti student
Studijski smjer: turizam
Predmet: Marketing u turizmu
Mentor: prof.dr.sc. Danijela Križman Pavlović
Pula, veljača 2013.
Sadržaj
1. UVOD.....................................................................................................................................1
2. TURISTIČKA DESTINACIJA – TEORIJSKE OSNOVE....................................................2
2.1. Pojam turističke destinacije.............................................................................................2
2.2.Izvorište pojma destinacija................................................................................................3
2.3.Turistička destinacija kao sustav ......................................................................................4
2.4. Upravljanje turističkom destinacijom – svrha i proces....................................................5
3. ORGANIZACIJA TURIZMA................................................................................................9
3.1. Državna razina organizacije turizma..............................................................................10
3.2. Društvena razina organizacije u turizmu........................................................................11
3.3. Strukovna i gospodarska razina organizacije turizma...................................................13
3.3. Međunarodne turističke organizacije.............................................................................15
3.3.1. Međunarodne organizacije povezane sa turizmom.................................................16
3.3.2. Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam...........................................17
4. ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM ....................18
4.1. DMO odabranih zemalja................................................................................................22
4.2. Turističke organizacije u RH - povijesni pregled..........................................................43
4.3. Ministarstvo turizma i sustav TZ-a kao DMO-a u RH..................................................45
4.3.1. Hrvatska turistička zajednica..................................................................................48
4.3.2. Regionalne turističke zajednice...............................................................................49
4.3.3. Lokalne turističke zajednice....................................................................................51
4.3.4. Financiranje turističkih zajednica...........................................................................52
4.3.4.1. Boravišna pristojba..........................................................................................53
4.3.4.2.Članarine TZ.....................................................................................................56
4.4. Kritički osvrt i preporuke za unaprjeđenje sustava TZ-a u RH.....................................58
5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................60
6. LITERATURA......................................................................................................................61
POPIS SLIKA...........................................................................................................................66
POPIS TABLICA.....................................................................................................................66
1. UVOD
Organizacije za upravljanje turističkim destinacijama ili kako se još nazivaju destinacijske
menadžment organizacije predstavljaju osnovu turističkog sustava svake zemlje koja se bori
za svoji dio kolača na turističkom tržištu.
Svrha rada je prikazati karakteristike destinacijskih menadžment organizacija kako bi se
utvrdile njihove sličnosti i različitosti. Kako i sam naslov rada govori cilj rada je analizirati
vrste organizacija koje su odgovorne za upravljanje turističkom destinacijom i njihove zadaće
u različitim zemljama. Provodi se analiza organizacija koje upravljaju promocijom i
izgradnjom turističkog imidža odabranih zemalja u svijetu i Hrvatske turističke zajednice kao
primjer destinacijske menadžment organizacije u Hrvatskoj.
Ovaj diplomski rad je razultat proučavanja domaće i strane literature iz područja pojma
turističke destinacije, turističke organizacije i organizacije turizma te znanstvene i stručne
članke, publikacije i internetske stranice. Također, tijekom rada naišlo se na poteškoće pri
nalaženju odgovarajuće literature. Za ključne informacije zaslužne su službene internetske
stranice odabranih destinacijskih menadžment organizacija. Pri izradi rada korištene su
metode analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda komparacije te metoda deskripicije.
Rad se sastoji od 5 poglavlja od kojh su 3 temeljna jer razrađuju užu tematiku rada. Prvo
poglavlje je usko vezano uz tumačenje pojma turističke destinacije sa različitih stajališta i
objašnjava značaj upravljanja turstičkom destinacijom.
Drugo poglavlje se bavi organizacijom turizma ističući čimbenike koji ističu važnost
organizacije turizma i načela po kojima se ona obavlja. Ujedno, u ovom
poglavlju se
predstavljaju razine organizacije turizma.
Treće poglavlje je srž ove teme. Na samom početku poglavlja se definira pojam turističke
organizacije s različitih stajališta, predstavljaju se njihove funkcije, zadaće i oblici u kojima
se pojavljuju. U nastavku poglavlja tablearno su prikazane karakteristike dvanaest DMO-a
odabranih zemalja te je dan detaljan prikaz Hrvatske turističke zajednice kao primjer DMO-a.
Na kraju poglavlja nalazi se kritički osvrt DMO-a odabranih zemalja i Hrvatske.
1
2. TURISTIČKA DESTINACIJA – TEORIJSKE OSNOVE
2.1. Pojam turističke destinacije
Riječ destinacija nosi sa sobom veoma kompleksno značenje koje se ne može definirati u
nekoliko rečenica. Potječe od latinske riječi destinatio u čijem prijevodu se nalazi riječ
odredište pa čak i cilj te se upotrebljava u gotovo svim oblicima romanskog jezika i
anglosaksonskim područjima. U turističku terminologiju je uvedena putem prometa tijekom
sedamdesetih godina prošlog stoljeća te samim time kroz istraživanja turizma koja su bila
neminovna, postala je sinonim za turistički lokalitet, zonu, regiju, skupinu zemalja ili
kontinent. No, danas ona ima sasvim drugačiju konotaciju s obzirom na promjene koje su
zadesile čitav svijet pa time i ovaj turistički.
Ovakav razvoj, uz pokoje prigovore kritičara protezanja izvornog značenja pojma na novo
područje znanstvenog interesa, imao je svoje začetke u radovima pojedinim američkih
(C.Gurm,1988), ali i domaćih autora (S. Marković,1972., Đ:Čamić, 1988.). Iz tog doba
datiraju i prve definicije, koje se u suštini svode na određenu prostornu cjelinu ili jedincu…1
U daljnjem tekstu može se vidjeti kako su neki domaći i strani autori definirali pojam
destinacije2:
•
Pod turističkom destinacijom podrazumijevamo užu ili širu prostorno cjelovito
obuhvaćenu jedinicu čiji turistički proizvod kao rezultat izvorne i izvedene turističke
ponude ima potencijalnu ili stvarnu turističku utrživost (Meler, 1998.:212)
•
Turistička destinacija moderni je izraz cjelokupne turističke ponude na određenom
lokalitetu (Žuvela, 1988.:387)
•
… radi se o turistički organiziranom i prepoznatljivom prostoru, o prodajnoj
turističkoj jedinici, u kojoj turisti nalaze sve ponudbene kapacitete i sadržaje koji će ih
najprije privući, a onda i zadržati na duljem boravku. S druge strane, takva prostorna
jedinica će pak kroz objektivno više mogućih i raznovrsnijih sadržaja omogućiti takvu
potrošnju turista, koja će osigurati odgovarajuće prihode lokalnom stanovništvu
(Vukonić, 1988.:367)
1
Hitrec,T. : Turistička destinacija, pojam, razvitak, koncept, TURIZAM, 3-4/1995.str. 43-51.
Preuzeto od Križman Pavlović, D.: Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula, Mikorad d.o.o. ,
2008. str. 57-58.
2
2
•
…turistička destinacija se može promatrati kao turistički proizvod koji na određenim
tržištima konkurira ostalim proizvodima. Turističke destinacije su područja koja se
sastoje od svih usluga i omogućuju turistu potrošnju za vrijeme njegova boravka
(Bieger, 1998.:7)
•
…turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica, koja skupom
svojih turističkih proizvoda potrošačima nudi cjeloviti zadovoljenje turističke potrebe
(Križman Pavlović, 2008.:58).
2.2. Izvorište pojma destinacija
Gledajući unatrag nekada se smatralo da turističko mjesto svojom ponudom zadovoljava sve
potrebe turista. Mjesta su bila prostorno definirana. Turističkim rastom zahtijevalo se na
izgradnji ugostiteljskih objekata. Međutim, za takve objekte su bili potrebni dodatni prostori
te dolazi do širenja mjesta izvan njegovih granica te dolazi do izgradnje tzv. turističkih
kompleksa - skupine objekata.
Širenjem i izgradnjom dolazi se do spajanja turističkih kompleksa sa strukturom mjesta čime
nastaju obalni pojasevi odnosno rivijere. Daljnjim razvojem dolazimo do turističkih središta
koji zadovoljavaju potrebe turista unutar središta i okolnih područja, do turističkih zona i
turističkih regija te na koncu i do turističke destinacije (Slika 1).
Slika 1. Izvorište pojam turistička destinacija
TURISTIČKO MJESTO
⇓
TURISTIČKI KOMPLEKS
⇓
RIVIJERA
⇓
TURISTIČKO SREDIŠTE
⇓
TURISTIČKA ZONA/REGIJA
⇓
TURISTIČKA DESTINACIJA
Izvor: D. Križman-Pavlović, Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula, Mikorad d.o.o.2008.
str. 59.
3
Zahtjevi turista i porast prometa turista doveo je do promjena sa kojima se turističko mjesto
nije moglo nositi, kako bi zadovoljilo sve potrebe turista. Iz toga se može zaključiti da kako se
mijenjala turistička potražnja i kako se dešavao razvoj turizma tako su se i mijenjale prostorne
jedinice koje su zadovoljavale potrebe turista.
2.3. Turistička destinacija kao sustav
Svaka turistička destinacija predstavlja jedan element turističkog sustava te je karakteristična
zbog svojih raznovrsnih obilježja koji je određuju. To može biti geografski položaj, povijest,
kultura, gastronomija, klima i slično.
Međutim, da bi bila dio tog sustava mora se sastojati od sljedećih komponenti, tzv. 6A:3
•
atrakcije (engl. attractions) – prirodne i društvene atraktivnosti, značajne za motivaciju
turista za dolazak u destinaciju;
•
receptivni sadržaji (engl. amenities) –objekti za smještaj, trgovine, zabavni sadržaj i
ostale usluge;
•
mogućnost pristupa (engl. accessibility) – razvoj i održavanje efikasnih prometnih
veza s emitivnim tržištima (međunarodni prometni terminali i lokalni transport);
•
paket aranžmani (engl. available packages) – to su paket-aranžmani koje su složili
posrednici u prodaji i organizatori putovanja;
•
aktivnosti (engl. activities) – odnosi se na sve aktivnosti u destinaciji i ono čime će se
turist baviti tijekom boravka u određenoj destinaciji;
•
pomoćne usluge (engl. ancillary services) – jesu usluge koje izvršava organizacija koja
je nadležna za upravljanje turističkom destinacijom te uključuju marketinške, razvojne
i kordinacijske aktivnosti.
Kombiniranjm komponenti turističke destinacije formira se turistički proizvod. Zbog
složenosti turističkog proizvoda treba se posebnu pažnju posvetiti međuzavisnosti svih
elemenata unutar turističke destinacije kao sustava. U očima turista, turistički proizvod jedne
3
Cooper, C., Fletcher, J., Gilbert, D. et al., Tourism – Principles and Practice, Harlow, Longman, 1998. str.
103. i Buhalis, D., Marketing the competitive destination of the future, Tourism Management, 2000. str. 98.)
preuzeto iz: Križman Pavlović, D.: Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula,2008.str. 61.
4
destinacije je njegovo ukupno iskustvo u toj turističkoj destinaciji. On sačinjava cjelinu
kojom turisti zadovoljavaju svoje potrebe i ostvaruju doživljaj.
Slika 2. Sustav turističke destinacije
INPUTI
Turisti
Poduzetnici
Radnici
Kapital
⇔
SUSTAV DESTINACIJE
Atrakcije
Receptivni sadržaji
⇔
Mogućnost pristupa
Paket aranžman
Aktivnosti
Pomoćne usluge
OUTPUTI
Učinci na stakeholdere
Društveni učinci
VANJSKI UTJECAJI
Preferencije, konkurencija, tehnologija, zakonodavstvo, politika, demografija, tehnologija,
ekologija
Izvor: Prilagođeno prema Križman Pavlović, D. "Upravljanje marketingom turističke destinacije", 2008. str.62. i
prema Petrić, L. "Upravljanje turističkom destinacijom – načela i praksa", 2011. str.18.
Sustav turističke destinacije sastoji se od nekoliko elemenata. Međusobnim djelovanjem u
destinacijski sustav ulaze inputi (managerske i tehničke vještine, investicije, očekivanja
turista) te se kroz različite procese unutar sustava destinacije pretvaraju u outpute
(zadovoljstvo turista, profit investitora, domaće stanovništvo, zadovoljstvo radne snage,
rezultati u društvenim, gospodarskim, ekoliškim i drugim podsustavima). To se
najjednostavnije može vidjeti iz slike 2. gdje su svi elementi podložni vanjskim utjecajima.
2.4. Upravljanje turističkom destinacijom – svrha i proces
Pojam upravljanje najčešće se povezuje sa upravljanjem poduzeća, tj. sa mikrosustavima, no u
posljednje vrijeme sve češće se spominje upravljanje organizacijskim ili društvenim
sustavima.
Upravljanje je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u
skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve.4
4
Weihrich, H. , Koontz, H. , Management, McGrow-Hill, 1993., str. 12. citirano prema: Petrić, L. : Upravljanje
turističkom destinacijom - načela i praksa, 2011, str 25.
5
Upravljanje može biti:
•
parcijalno - upravljanje pojedinačnim područjima
•
integralno - cjelovito ili holističko upravljanje
•
horizontalno - upravljanje koje se odnosi na konkretan prostor ili teritorij
•
vertikalno - upravljanje granom ili sektorom.
Na razini destinacije je neophodno integralno upravljanje s obzirom na kompleksnost sustava
koji ima i svoje podsustave te samim time zahtijeva šire definirane ciljeve.
Integralno upravljanje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja istovremeno uključuje akciju
koordinacije kratkoročnih ciljeva i instrumenata upravljanja koji dolaze od lokalne razine, s
dugoročnim ciljevima i politikom razvoja koji dolaze s nacionalne i internacionalne razine.5
Funkcije upravljanja turističkom destinacijom čine: planiranje i odlučivanje, organiziranje,
upravljanje ljudskim potencijalima i vođenje te kontroling. S naglaskom da upravljanje
ljudskim potencijalima i vođenje se ne vodi na općoj razini već na razini pojedinačnih
subjekata. Sve funkcije upravljanja turističkom destinacijom ne mogu djelovati zasebno i bez
povratnih informacija, zbog njihovog međusobnog nadopunjavanja
Proces upravljanja započinje planiranjem, tj. definiraju se misije, vizije i ciljevi turističke
destinacije te se postavljaju akcije kako bi se ti ciljevi ostvarili te se provode alternativna
rješenja kako bi ti ciljevi bili ostvareni. Nakon planiranja slijedi organiziranje, gdje pojedinci i
skupine dobivaju zadaće i zadatke u svrhu ostvarivanja ciljeva. U nastavku procesa slijedi
upravljanje ljudskim potencijalima i vođenje koje omogućuje obavljanje svih funkcija na
najbolji mogući način i koordinaciju. Posljednja faza procesa upravljanja jesu kontrola i
monitoring, u sklopu kojih se provodi evaluacija planiranih aktivnosti pojedinaca, skupina ili
institucija i njihovih rezultata.
Glavna svrha upravljanja turističkom destinacijom je stvoriti prikladno okruženje za razvoj
turizma u destinaciji, a to uključuje:6
•
planiranje razvoja u prostoru - objekti i infrastruktura,
5
Filipić,P. Šimunović, I. , O ekonomiji obalnih područja - upravljanje razvojem obalnim područjima, Sveučilište
u Splitu, Ekonomski faktultet, Split, 1993, str. 95.
6
Petrić, L. , Upravljanje turističkom destinacijom - načela i praksa, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2011, str.
27
6
•
razvoj potrebnih ljudskih resursa,
•
razvoj destinacijskih proizvoda,
•
razvoj tehnologija i sustava podrške,
•
podršku razvoju srodnih industrija.
S marketinške strane potrebno je privući potrošače:
•
promocijom, stvaranjem imidža i marke turističke destinacije,
•
kampanjama privlačenja poduzetnika,
•
razvojem informacijskih službi,
•
olakšavanjem rezervacija,
•
kvalitetnim upravljanjem odnosima s kupcima.
Na razini operativnih zadataka potrebno je podići kvalitetu doživljaja posjetitelja u destinaciji
i to:
•
poboljšanjem kvalitete u svim segmentima destinacijskog proizvoda
•
stvaranjem novog proizvoda
•
razvojem manifestacija
•
razvojem i upravljanjem atrakcijama
•
obukom i edukacijom
•
poslovnim savjetovanjem
•
istraživanjem turističkog tržišta.
U sve to je nužno uključiti i dionike poput:
•
nacionalne i regionalne vlade,
•
razvojnih agencija,
•
lokalnih vlasti,
•
menadžera nacionalnih parkova,
7
•
prijevoznika,
•
organizacija u kulturi, sportu i manifestacijama,
•
ugostiteljstva,
•
posrednike,
•
medije,
•
agencije za podršku poduzetnicima,
•
obrazovne ustanove,
•
lokalno stanovništvo, nevladine udruge i turiste.
8
3. ORGANIZACIJA TURIZMA
Organizacija turizma je srž i glavno oruđe pri upravljanju turističkim sustavom koja ima cilj
da cijeli turizam osposobi za uspješno funkcioniranje. S obzirom da turizam predstavlja
kompleksnu pojavu na nekom području, neizostavna je potreba za organizacijom turizma
kako bi se odvijali svi procesi kohezijski i djelotvorno. Potrebu za organizacijskim sustavom
čine i mnogobrojni čimbenici koji utječu na formiranje turističkih organizacija i formiranje
grupacija i asocijacija te njihovo vertikalno i horizontalno povezivanje. Organizacija turizma
predstavlja glavnu osovinu razvijenosti turističke destinacije.
Najvažniji čimbenici koji povećavaju važnost organizacije turizma su:7
•
Nagli preobražaj i prerastanje turizma u masovniju pojavu
•
Složena socijalna i nacionalna struktura turizma
•
Proširenje prostorne sfere djelovanja turizma
•
Uključivanje sve većeg broja društvenih i ekonomskih čimbenika te aktivnosti
•
Jačane društvenih i ekonomskih utjecaja i funkcija turizma
•
Mnogobrojnost i različitost problema.
Uobičajena podjela organizacije turizma je na državnu, društvenu, gospodarsku, strukovnu i
međunarodnu razinu.
U turizmu organizacijska struktura je piramidalnog oblika koja prati okomito povezivanje
subjekata prema teritorijalnom načelu (bottom - up, „odozdo - prema gore“) od lokalnog
mjesta i regije, županije do nacionalne razine. Postoji i vodoravno povezivanje koje je češće u
privatnom sektoru a u turizmu se u novije vrijeme javljaju kao javno - privatna partnerstva. U
društvenom sektoru je okrupljivnje krenulo odozdo a u državnom sektoru je počelo od viših
razina prema nižim s time da prve organizacije u turizmu su se javile u turističkim mjestima
na najnižoj razini a kasnije su se povezale u regionalne i nacionalne organizacije ili saveze.
7
Geić, S. , Organizacija i politika turizma, – kulturološkoekologijski i sociogospodarski aspekti, Sveučilište u
Splitu, Split, 2007. str.185.
9
Načela po kojima se vrši suvremena nacionalna organizacija turizma:8
•
Kapilarnost – predstavlja horizontalnu i vertikalnu prožetost kroz čitav turistički
sustav tako da inicijativne i receptivne organizacije društvenog ili gospodarskog
karaktera u suradnji sa institucijama pokrivaju cijelo područje.
•
Kohertnost – je
međusobna povezanost svih organizacija u horizontalnom i
vertikalnom pogledu.
•
Koordinacija – je usklađenost na svim razinama i na svim područjima turizma
odnosno održavanje veze između organizacija na višim i nižim razinama kako bi se
učinkovito provodile zadane akcije.
•
Hijerarhičnost – predstavlja stupnjevitost prema nadležnostima i/ili prema
teritorijalnom principu.
3.1. Državna razina organizacije turizma
Države do I. svjetskog rata bile neutralne prema turizmu i njegovom razvoju. Taj stav je
ostao dominantan do razdoblja između dva svjetska rata kada turizam počinje imati veći
utjecaj na ekonomiju i društvo. Tada države započinju sa upravljanjem razvoja turizma na
način da donose zakone, otvaraju stručne škole i posebne kreditne ustanove.
Institucionaliziranje organizacije u turizmu započinje u Francuskoj i Italiji 20-ih godina 20.
stoljeća. Tako se u Francuskoj osniva Nacionalni ured za turizam priključen Ministarstvu
javnih radova a u Italiji ENIT i nezavisna društva za lječenje, boravak
i turizam a
Ministarstvo unutarnjih poslova je bilo nadležno za proglašenje turističkih mjesta.9
Taj proces ima tri osnovna modela:
1. državni organi koji su i danas najčešći u tradicionalnim turističkim zemljama a i u
ostalim zemljama. Tu se može javiti problem nadležnosti pa turiza može biti kao
samostalni resor, u sklopu drugog resora i u sklopu predsjedništva vlade;
2. paradržavni organi jesu razne uprave i druga tijela javne vlasti te se povezuju sa
društvenim razinama više razine kao što su nacionalne turističke organizacije;
3. mješoviti su razni pravni oblici i ustanove, poduzeća.
8
Hitrec, T, Hendija, Z, Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment,2008. str. 54
Hitrec, T, Hendija, Z, Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment,2008. str. 61
9
10
Na državnoj razini u većini zemalja najčešće se nalazi ministarstvo turizma koje vodi
turističku politiku i razvoj a nacionalne turističke organizacije ili nacionalni turistički uredi
kao paradržavna tijela vode turističku promidžbu zemlje u inozemstvu. Kako bi se osigurao
razvoj turizma potrebno je da sve organizacije, institucije, savezi i tijela međusobno surađuju i
upravljaju turizmom prema propisima.
3.2. Društvena razina organizacije u turizmu
Prve društvene organizacije turizma inicijativnog karaktera javile su se 60-ih godina 19.
stoljeća. Poticale su svoje članove na odlaske u prirodu i usko vezano uz to bavile su se
izdavačkom djelatnošću. Sa time su osnovana prva alpinistička društva (Britanski alpinistički
klub 1857., Talijanski alpinistički klub 1863., Francuski alpinistički klub 1874.), organizacije
kampera, ferijalni savezi, udruge skauta, planinarska društva te auto-moto društva. Ubrzo
nakon njih, negdje 1870-ih godina javljaju se prve prihvatne organizacije. To su: društva za
uljepšavanje mjesta, turistička društva, lječilišna društva i kupališna društva. Primjere takvih
oblika nalazimo u vodećim europskim turističkim zemljama pa i u Hrvatskoj (Higijeničarsko
društvo na Hvaru 1868.). Ova društva su se pojavila istodobno s nastankom turističkih
mjesta.10
Ta društva su se angažirala pri rješavanju lokalnih problema te ih je vlast s vremenom
ovlastila da obavljaju brže i jeftinije neke upravne funkcije te s time se javilo pravo da koriste
financijska sredstva za vlastitu djelatnost. Brojnost članova i širina zadataka se također širi.
Osim posredovanja u iznajmljivanju smještaja i komercijalnih poslova, veoma važni zadaci su
postali briga oko uređenosti mjesta, pružanje informacija i promidžba.
Krajem 19. st. i početkom 20. st. započelo je povezivanje turističkih društava u regionalne i
nacionalne saveze. Sa time nastaju prve nacionalne turističke organizacije. Među najstarijima
i najpoznatijima jesu Švicarski turistički savez iz 1893. – STV, Savez austrijskih pokrajinskih
turističkih saveza iz 1913. i Talijanski nacionalni turistički savez iz 1919. –ENIT. Istodobno,
točnije 1922. javljaju se i kod nas prvi regionalni turistički savezi u Splitu i Dubrovniku.
Prve nacionalne turističke organizacije postale su prepoznatljive po svom autentičnom nazivu,
no danas za svih njih je uobičajen naziv National tourist organisation - NTO bez obzira na
naziv i ustroj.
10
Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam, Zagreb, 2011, str. 83.
11
Temeljna načela ovakvih organizacija odnose se na:
•
Dobrovoljnost
•
Nelukrativnost
•
Opću korisnost.
Glavni ciljevi ovih organizacija jesu:
•
Povezivanje različitih elemenata ponude
•
Koordinacija segmenta ponude
•
Opća prezentacija destinacije i zemlje u turizmu
•
Zaštita i očuvanje turističkih resursa.
Društvena razina organizacije u turizmu obuhvaća:
•
nacionalne turističke organizacije(NTO)
•
regionalne turističke organizacije
•
lokalne turističke organizacije
•
ostale društvene organizacije
Nacionalna turistička organizacija se uspostavlja na razini jedne zemlje odnosno destinacije
po svojoj geografskoj obuhvatnosti. Primarna zadaća nacionalnih turističkih organizacija, a i
svih društvenih razina organizacije u turizmu je očuvanje turističkih resursa po principima
održivog razvoja te uspostavljanje kvalitetne marketinške funkcije. Što znači, predstaviti
zemlju kao destinaciju, provoditi marketinška istraživanja, prognozirati turističku potražnju i
oblikovati turistički proizvod kako bi destinacija bila prepoznatljiva na turističkom tržištu te
da na taj način privuče što veći broj posjetitelja s emitivnih tržišta.
Promocija se vrši korištenjem marketinških sredstava, a posebno nekih instrumenata
marketinškog miksa, kao što su: oglašavanje, odnosi s javnošću i medijima, promotivna
aktivnost, informiranje i komunikacija s javnošću, i istraživanje tržišta potražnje. Oglašavanje
je još uvijek glavni oblik komunikacije u turizmu.
Zadužene su za proizvodnju i plasman promotivnih sredstava kao što su prospekti, plakati,
leci, promotivni filmovi, spotovi itd. Ovo mogu biti zajednički projekti na nacionalnoj,
12
regionalnoj i lokalnoj razini. Rezultati oglašavanja mogu se mjeriti zahvaljujući odazivu
klijenata
Regionalna turistička organizacija predstavlja srednju hijerarhijsku razinu turističkih
organizacija i novijeg je datuma. Razlog njezina nastanka može se naći u širenju turističkog
područja i mjesta koja se više nisu mogla na adekvatan način promovirati i razvijati. Njezina
glavna zadaća je promovirati turistički proizvod i da na razini regije omogući sve potrebne
informacije.
Prema praksi, lokalna turistička organizacija se osniva na razini mjesta, općine, grada ili šireg
područja. S obzirom na to kako je na početku spomenuto da se od turističkog mjesta razvila
turistička organizacija, logički je za povezati da lokalna turistička organizacija predstavlja
najstariji oblik turističke organizacije. Osnovna zadaća ove razine organizacije su:
informacija, promocija, te nekada i zaštita interesa lokalnog stanovništva kroz praćenje,
planiranje i kontroliranje intenzivnog turističkog prometa i u različitim turističkim projektima.
Ostale društvene organizacije su organizacije koje nalazimo u turističkom sustavu, a nastaju
na razini potražnje - inicijativne ili na razini ponude – receptivne. Inicijalne organizacije, s
obzirom na trendove u turizmu, zauzimaju ključna mjesta u razvoju turizma i turističke
kvalitete. Najčešće su to ferijalni savezi, društva prijatelja prirode, povijesnih atrakcija,
planinarske organizacije, automoto društva, klubovi ljubitelja sportova na vodi i slično.
Receptivne organizacije su društvene organizacije, gospodarske organizacije, ustanove i javna
poduzeća, informativni centri, kulturne institucije te državni organi.
3.3. Strukovna i gospodarska razina organizacije turizma
Fizički rast turizma, proces globalizacije i razvoj informatičke tehnologije bitno su utjecali na
strukovno povezivanje. Nalaze se na polju receptivnog i inicijativnog turizma koji ima za
tendenciju stvoriti gigantske organizacijske subjekte koji prelaze nacionalne okvire.
Strukovne organizacije predstavljaju ugostiteljska ili turistička poduzeća udružena u posebne
poslovne asocijacije koja se bavi zastupanjem i unaprjeđenjem interesa svojih članova. To su
najčešće udruženja putničkih agencija, hotelijera, barmena, restoratera, kuhara, someliera ali i
asocijacije znanstvenika u turizmu, turističkih novinara, menadžera koja se zalažu za
unaprjeđivanja svoje struke.
13
Njihove zadaće se uglavnom odnose na:
•
Promicanje zajedničkih ciljeva
•
Stvaranje povoljnih poslovnih uvjeta
•
Suradnju s drugim poslovnim partnerima
•
Unaprjeđenje pojedinih aspekata poslovanja
•
Usavršavanje njihove cjelokupne ponude.
Često su ta poduzeća uključena i u regionalne gospodarske komore – komorske organizacije,
orijentirane na turizam, ugostiteljstvo, obrt, trgovinu i slično. One predstavljaju javne
organizacije i mogu biti ustrojeni kao odjeli, odbori ili sekcije uz dobrovoljno ili obvezno
članstvo te glavni cilj im je unaprjeđenje gospodarstva na području za koji je odgovorna.
Uobičajeno one imaju i nižu, tj. regionalnu i lokalnu strukturu. Tim poduzećima nude se razne
mogućnosti usavršavanja i dodatnog obrazovanje te informiraju ih o novostima na području
inovacija koje imaju veze sa njihovom primarnom djelatnosti. Kod država koje su turistički
razvijenije oblici strukovnih i gospodarskih turističkih organizacija su raznovrsniji. Ove
organizacije predstavljaju organizacijsku nadogradnju u turizmu, koja jest vertikalno i
horizontalno povezivanje različitih organizacije, te omogućava međusobnu koordiniranosti i
povezanost.
Turističku organizacijsku nadogradnju nalazimo kao:
•
Saveze društvenih organizacija – HTZ, WTO
•
Udruženje gospodarskih organizama – Hrvatsko udruženje hotelijera, Hrvatsko
udruženje kampova ili nautičkih centara
•
Gospodarske komore – turističko i neturističko gospodrastvo udruženo po
sektorskom principu
•
Obrtničke komore - udruženja obrtnika u turizmu i prateće djelatnosti
•
Organi vlasti - regionalni i nacionalni (ministarstvo turizma, odobri za turizam,
organi predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave)
•
Međunarodne asocijacije – regionalne i svjetske (WTO, AIH, ATA,)
14
3.3. Međunarodne turističke organizacije
Ovakva turistička organizacija je rezultat suradnje između pojedinaca, poduzeća, asocijacija i
vlada u pojedinim zemljama nastale zbog turističkog međunarodnog turizma. Kao vodeću
organizaciju na tom području može se istaknuti Svjetska turistička organizacija koja ima
misiju promovirati i unaprjeđivati turizam kao sredstvo održavanja međunarodnog mira,
gospodarskog razvitka
i međunarodne razmjene. Također je potrebno tu spomenuti i
međunarodne regionalne organizacije kao što je to Europska unija i Organizacija za
ekonomsku suradnju i razvitak. U međunarodne organizacije se ubrajaju sektorske
organizacije koje zastupaju interese pojedinih sektora i organizacije koje promiču interese
pojedinaca, poduzeća, asocijacija ili drugih tijela kojima je turizam osnovno područje
djelovanja, ili se bave nekim oblikom turizma.
Prve važnije međunarodne organizacije su se pojavile na početku 20. stoljeća zbog političkih i
društvenih razloga, a u turizmu se prve organizacije javljaju još u 19. stoljeću. Danas u svijetu
postoje mnogobrojne međunarodne organizacije koje karakterizira različitost. Svaka od tih
organizacija se razlikuje u razlozima njezina osnivanja, opsegom tema koje se bave, broju
članova, području djelovanja, važnosti i snazi utjecaja. No, uz mnogobrojne različitosti
nailazimo i na neke zajedničke karakteristike te samim time se može reći da međunarodne
organizacije jesu zajednice više međunarodnih subjekata koje su osnovane međunarodnim
ugovorom ili sporazumom, imaju vlastite organe te služe postizanju zajedničkih ciljeva i
interesa.11
Njihova uloga je značajna zato što sa svojim pojavljivanjem su donosile brojne raznovrsne
međunarodne akte kao što su sporazumi, deklaracije, preporuke, protokole i kodekse koje su
još i danas na snazi. Nekada su oni uređivali osiguranje olakšica na putovanjima kao npr.
Vize, putovnica, prtljaga turista a danas se više pažnje posvećuje na zaštitu turista kao
potrošača i očuvanje prirodne i kulturne baštine.
Međunarodne organizacije povezane sa turizmom se dijele na dvije velike skupine:
•
organizacije općeg karaktera i
•
organizacije usmjerene na turizam
11
Mileta, V.: Međunarodne ekonomske organizacije i integracije, Biblioteka: Socijalističko samoupravljanje i
suvremeni svijet, Zagreb, 1983, str.23.
15
Njihovo djelovanje se očituje kao univerzalno, tj. širina njihova obuhvata je po cijelom svijetu
ili pak regionalno djeluju na nekom užem području te su multilateralnog karaktera.
3.3.1. Međunarodne organizacije povezane sa turizmom
Međunarodne organizacije povezane s turizmom su primarno bile osnovane zbog nekih
drugih ciljeva, no kroz vrijeme svoje su djelovanje usmjerile prema turizmu.
Njih, prema prostoru koji obuhvaćaju, dijelimo na opće ili univerzalne i regionalne.
Tablica 1: Međunarodne organizacije općeg karaktera koje se bave turizmom
UN
- zaštita okoliša i potiče održivi razvoj turizma
- izrada metodologije za definiranje osnovnih statističkih pokazatelja u turizmu
- međunarodne konferencije
- razvoj slabije razvijenih područja putem turizma
Specijalirizrane agencije UN-a : WHO, UNESCO, UNWTO, MMF, ILO, FAO i dr.
OECD
-
osnovana radi poticanja ekonomskog rasta u razvijenim i nerazvijenim
zemljama
Izvor: Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Organizacijska struktura turizma,Institut za turizam, Zagreb,
2011, str.117.
16
Tablica 2. Regionalne međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s turizmom
Regija
Međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s turizmom
Europa
Europska unija (EU)
Vijeće Europe (CoE)
Srednjoeuropska inicijativa (CEI)
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE)
Radna zajednica Alpe-Jadrana
Radna zajednica podunvskih regija(RZPR)
Jadransko-jonska inicijativa (AII)
Jadranska euroregija (AE)
Druge regije
Arapska liga, Zajednica karipskih zemalja i druge
Izvor: Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Organizacijska struktura turizma, Institut za turizam, Zagreb,
2011, str.117.
3.3.2. Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam
Za ovu grupu organizacija se može reći da ih sačinjava ogroman broj organizacija. Svakim
danom nastaju nove, stare se povezuju ili pak nestaju. Ova velika skupina međunarodnih
organizacija se može podijeliti na svjetske, regionalne, i strukovne organizacije u turizmu.
Slika 3: Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SPECIJALIZIRANE ZA TURIZAM
SVJETSKE
TURISTIČKE
ORGANIZACIJE
SVJETSKA
TURISTIČKA
ORGANIZACIJA
(UNWTO)
SVJETSKO
TURISTIČKO
VIJEĆE
(WTTC)
REG IO NALNE
TURISTIČKE
ORGANIZACIJE
EUROPSKA
TURISTIČKA
KOMISIJA (ETC)
AZIJSKOPACIFIČKO
TURISTIČKO
UDRUŽENJE
(PATA)
KARIPSKA
TURISTIČKA
ORGANIZACIJA
(CTO)
STRUKOVNE
TURISTIČKE ORG ANIZACIJE,
prema područjima djelovanja:
usluge
smještaja
i prehrane:
usluge
organizacije
putovanja i
prijevoza:
ostale
strukovne
udruge:
znanstvenici,
menadžeri i
drugi
stručnjaci:
* IH&RA
* AH&LA
* HOTREC
* NRA
* EFCO
* IYHF
* EUFED
i sl.
* UFTAA
* ECTAA
* ETOA
* AIT
* CLIA
* IATA
* WATA
i sl.
* ECT
* TIES
* ISPA
* ICOMOS
* IAAPA
* ATLAS
* ECOVAST
i sl.
* AIEST
* SKÅL
* ETAG
* WFTGA
* FEG
* FIJET
i sl.
Izvor: Hitrec, T., Hendija, Z.: Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment, Zagreb,
2008., str.105.
17
4. ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM
DESTINACIJOM
Za Kaspara12
turističke organizacije su posebne strukture organizacije koje preuzimaju
funkcije koordinacije unutar turizma nekog mjesta. Da bi turistička ponuda navedena kao
turistički objekt mogla udovoljiti zahtjevima potrošača, turističkom subjekt tj. gostu, koji traži
skup usluga, pojedinačni odnosi elemenata ponude moraju biti dobro izgrađeni i organizirani.
Određene funkcije pojedinih nositelja ponude ili ponude pojedinog turističkog mjesta moraju
se koordinirati posebnim organizacijskim strukturama (Kanton-općina) i
turističke
organizacije koje mogu biti organizirane na privatno-gospodarstvenoj ili javnoj osnovi.
Turističke organizacije se spominju unutar različitih turističkih posrednika. Unutar
kooperativnih turističkih organizacija zanimaju nas, na ovom mjestu, prije svega turistički
uredi kao institucije područnih tijela (općine, regije, kantona, zemalja) kao i zdravstvenoturističke i turističke zajednice (strukovni savezi, interesne zajednice i sl.). Kooperativne
turističke zajednice dobivaju uglavnom marketinške zadatke za cilj putovanja ili za zemlje ili
mjesta iz kojih dolaze gosti. Dvojbeno je koliko oni sami prodaju i koliko bi oni sami mogli
nastupati kao posrednik.13
Također Inskeep14 upućuje na činjenicu da organizacijske strukture za turistički management
obuhvaćaju javne i privatne organizacije na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini,
pa djelomično i turistička područja na lokalnoj razini. Ove organizacije su nužne za
planiranje, razvoj, istupanje na tržište i koordinaciju turizma u nekoj regiji ili zemlji.
Iz priloženih
definicija pojma turističkih organizacija može se istaknuti da autori te
organizacije shvaćaju kao one organizacije koje djeluju kao javno-privatna partnerstva, te da
se funkcije turističkih destincija preklapaju kako bi sama destinacija mogla funkcionirati.
Nakon svih gore navedenih definicija pojma turističke organizacije, logički slijedi objašnjenja
pojma turistička organizacija destinacije.
12
Kaspar, C., Tourismuslehre imGrundniss, Bern/Stuttgart, 1991.,str. 89- preuzeto od Magaš, D.-Management
turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.
13
Muller i dr., Freizeit und Tourismus, Bern, 1991., str. 112, preuzeto od Magaš, D.-Management turističke
organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.
14
Inskeep, E., Tourism planning – An integrated and sustainable development approach, New York., 1991., str.
411-- preuzeto od Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički
management u Opatiji, Opatija, 2003.
18
Turističke organizacije destinacije naime predstavljaju suradnju općina, udruga i poduzeća.
Organizacije za upravljanje turističkom destinacijom (DMO) odgovorne su za ukupno
upravljanje (planiranje, organiziranje, kontrolu i liderstvo) destinacijom i za preuzimanje
akcija u cilju postizanja definiranih ciljeva. Koordiniraju aktivnostima, zadacima u
turističkom sustavu
te su organizirane kao javna uprava i vlast ili kroz javno-privatna
partnerstva.
Turističke organizacije najčešće imaju funkcije:
•
Planiranja i nadzor turističkog proizvoda - ovlasti turističke organizacije u zemljama
se razlikuju, stoga neke turističke organizacije imaju mogućnosti provoditi istraživanja
i planirati turistički razvitak područja, provoditi zaštićivanje određenih lokaliteta i
kulturne baštine, izdavati licence i nadzirati provođenje propisa i regulativa;
•
Marketing i promocija – to su pretežito tiskanje i distribucija promocijskih materijala,
istraživanje turističkog tržišta, formiranje turističkih info punktova, promocija u svim
segmentima i odnosi s javnošću na domaćem i inozemnom tržištu;
•
Financiranje i koordiniranje turističkih zadaća raznih sudionika u turizmu te na taj
način povezati sve organizacije i poduzeća u turističkom sustavu s drugim
organizacijama, državnim, regionalnim, lokalnim organizacijama koje djeluju na
području gospodarstva, društva ili javnosti.
Sve organizacije u turističkom sustavu imaju svoje mjesto i zadaće. Tako na primjer
gospodarska i izvan gospodarska poduzeća i javne organizacije su izravni stvaratelji
turističkog proizvoda dok je država odgovorna za usmjeravanje, nadziranje i korigiranje.
One omogućavaju dostupnost svih usluga u destinaciji za potrošače i obavljaju marketinške
usluge. Veliku pažnju posvećuju izgradnji imidža i tržišne marke destinacije. Zadužene su za
poslove u planiranju, održavanju infrastrukture, koordinaciji i informiranju.
Turističke organizacije međusobno su diverzificirane po izvorima prihoda, po proračunu i po
marketinškim programima. U turističkom sustavu susrećemo se sa mnogobrojnim
organizacijama kojima je zajednički interes postizanje zadovoljstva turista a s time i prihoda.
To su sljedeće organizacije:
•
Poduzeća (dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću, njihova udruženja)
19
•
Organizacije ili institucije
•
Organizacije nekomercijalnog karaktera (turistička društvena organizacija - turističke
zajednice i sl.)
•
Javne organizacije (Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Jadrolinija, itd)
•
Državna tijela (Ministarstvo turizma i njegov ustroj).
Organizacije koje su zadužene za upravljanje turističkom destinacijom (u daljnjem teksu
DMO) razlikuju se od zemlje do zemlje te ovise o tradiciji, vlasništvu i mentalitetu same
zemlje
Organizacije su uobičajeno raspoređene kao:
•
Nacionalni turistički organ i/ili organizacija, odgovorna za upravljanje turizmom na
nacionalnoj razini;
•
Regionalni, pokrajinski ili državni DMO odgovoran za upravljanje turizmom
administrativne regije, okruga, države ili provincije;
•
Lokalni DMO, odgovoran za upravljanje turizmom na manjem području (grad ili
mjesto).
DMO može biti organiziran kao:15
•
Odjel nekog javnog organa vlasti
•
Partnerstvo različitih organa ili institucija javne vlasti koje djeluju samostalno
•
Partnerstvo različitih organa ili institucija javne vlasti sa zajedničkim upravljačkim tijelom
•
Organ javne uprave kojeg servisiraju privatne kompanije
•
Udruženje ili poduzeće koje se isključivo financira iz sredstva privatnog sektora)
•
Javno-privatno partnerstvo koje pokriva određene funkcije (u obliku neprofitnih
institucija).
Javni sektor kao niti privatni, ne može samostalno obavljati sve funkcije destinacijskog
menadžmenta na kvalitetan način. Stoga, neminovna je suradnja javnog i privatnog sektora.
15
UNWTO, A Practical Guide to Tourism Destination Management, Madrid,2007. str.136
20
Javni sektor upravlja destinacijom s time da se akcent stavlja na planiranje razvoja,
izvršavanje mjera razvojne politike, održavanje kvalitete usluga i kvalitete okoliša i
marketinga destinacije.
Privatni sektor pri upravljanju više djeluju neizravno, kroz svoje posrednike u upravljačkim
tijelima ili preko strukovnih udruga. Može se reći da djeluju savjetodavno. Ti partneri
uglavnom dolaze iz turističkih poduzeća i institucija (ugostiteljstvo, zračne kompanije,
kulturne i sportske institucije, agencije za razvoj i gospodarske komore).
Takva partnerstva mogu obuhvatiti čitav niz različitih razina uključenosti od neformalne do
formalne, uključujući:
•
Dobre odnose (uključujući i regularne veze) između dva ili više partnera
•
Koordinaciju ili međusobno usklađivanje politika i procedura partnera kako bi se
postigli zajedničkih ciljevi
•
Ad hoc ili privremene dogovore da se izvrši određeni zadatak ili projekt
•
Stalne ili redovne koordinacije kroz formalne dogovore za određeni program
djelatnosti
•
Zajednički financiranu organizaciju, koja je pravna osoba (npr. tvrtke), ima
program rada, s jasno definiranom svrhom i ciljevima.
Partnerstva se mogu osnovati i za gospodarske, socijalne i ekološke svrhe. Ona se mogu javiti
na mnogim različitim razinama, na primjer između različitih vladinih agencija (npr.
Nacionalni parkovi vlasti, prijevoz agencije), između različitih razina vlasti (lokalna,
regionalna, nacionalna, privremena), između članova privatnog sektora (kao što su klasteri),
ili kao suradnja preko sektora (uključujući vlade, privatni sektor, obrazovne grupe, zajednice i
slično.)
Uloga DMO je pomoći u razvoju i održavanju tih partnerstva, posebno kako bi se olakšalo
planiranje i osigurala kvaliteta isporučenog iskustva posjetiteljima turističke destinacije.
Bitno je naglasiti da turističke tvrtke (privatni sektor) i nacionalne turističke organizacije
(javni sektor) trebaju surađivati kako bi promicali destinaciju i omogućili zadovoljenje
potreba svih potrošača.
21
4.1. DMO odabranih zemalja
DMO su službena tijela te neovisno da li djeluju u javnom ili nevladinom sektoru imaju svoje
misije, ciljeve, zadaće, predsjednika, upravni odbor, izvršnog direktora i osoblje. Ono s čime
se te organizacije moraju suočiti jest da turističku destinaciju izdvoje od konkurencije na
turističkom tržištu. Stoga, moraju paziti u svom radu na financiranje, strategiju, proračun,
ljudske potencijale, upravljanje kriznim situacijama, stvaranje marke, komunikaciju,
ispitivanje tržišta, promidžbu i analizu rezultata.
Cijeli organizacijski ustroj nije isti za svaku zemlju i ne postoji općeprihvaćeni model za
DMO-e. To se može vidjeti iz samih naziva tih organizacija, odnosa prema vladi, turističkoj
politici, veličini proračuna, ciljevima i slično. U većini zemalja društvene organizacije su
najrasprostranjenije i najtipičnije a na državnoj razini se one bitno razlikuju.
Vrste odnosno nazivi DMO-a s kojima se surećemo na tržištu su: agencija, vlasti, odbor,
zajednica, ured, centar, koalicija, komisija, kompanija, korporacija, vijeće, odredište, razvoj,
uprava, institut, ministarstvo, organizacija regija. U novije vrijeme se pojavljuju i pojmovi
"Travel", "Tourism", "Visit"(Tablica 3.).
Financiranje DMO-a je jedan od najtežih zadataka. Većina tih organizacija se financira iz
državnog proračuna u obliku subvencija ili od poreza koji plaćaju posjetitelji ili poduzeća.
(Tablica 4.). Međutim, dugoročno turistički razvoj se ne može oslanjati na državu a s druge
strane ne postoji obrazac po kojemu bi se određivalo kako bi se DMO trebao financirati.
Visina financijskih sredstava ovisi o: povijesti organizacije i ustrojstvu, važnosti turizma u
gospodarstvu, politici države, važnosti turizma za lokalne zajedniceS i dr.
Najčešći izvori financiranja DMO-a su:
● boravišna pristojba
● porez na dobit poduzeća
● članarina
● komercijalne aktivnosti
● suradničke kampanje
● državna nepovratna sredstva.
22
Tablice 3. i 4. prikazuju i analiziraju glavna obilježja destinacijskih management organizacija
po pojedinim zemljama. Obuhvaćaju njihove nazive, misije, osnovne zadaće, vlasništvo,
način financiranja te veličinu područja za koje su osnovane.
Tablica 3. Vrsta, misija i zadaća DMO-a odabranih zemalja
ZEMLJA
VRSTE (NAZIVI)
MISIJA
OSNOVNE
ZADAĆE
Austrija
Austrian
national
tourist
- Mi nadahnuti za Austriju
- izgradnja i održavanje
office – ANTO
konkurentnosti
aust. Österreich Werbung -
- upravljanje markom
ÖWS
"Odmor u Austriji"
- suradnja sa austrijskim
turističkim poduzećima
- promocija putem medija,
prospekata i na sajmovima
Grčka
Greek
National
Tourism
Organisation -GNTO
grč. Ellenikos Organismos
Tourismou – EOT
- povećanje vrijednosti
- organizacija i razvoj
grčkog turizma u suradnji sa
grčkog turizma
svim zainteresiranim
stranama u turizmu
- promocija Grčke u zemlji i
inozemstvu
- nadzor i kontrola tuističkog
tržišta
Italija
Italian National Agency for
- turistička promocija Italije
- promocija tur ističkih
Tourism
i njezinih regionalnih
potencijala svih regija
tal. Ente Nazionale Italiano
per il Turismo – ENIT
područja na međunarodnom
tržištu
- promicanje selektivnog
turizma
- promotivna strategija na
nacionalnoj i međunarodnoj
razini
- savjetovanje i pomoć
državi, regijama, privatnom
sektoru
Španjolska
Spanish Tourist Board
španj. Instituto de Turismo
de España - TURESPAÑA
N/A
- promocija i marketing
turističkih destinacija i
proizvoda na međunarodnim
23
tržištima
- suradnja s ostalim
državnim agencijama,
javnim tijelima i privatnim
sektorom
- rodrška španjolskim
turističkim poduzećima u
inozemstvu
- razvoj planova i programa
za promicanje inovacija,
kvaliteta, održivosti
- razvoj strategije i
investicijskog ulaganja
Njemačka
German
National
Tourist
Bord - GNTB
- poboljšanje pozitivnog
imidža Njemačke kao
njem. Die Deutsche Zentrale
für Tourismus - DZT
turističkog odredišta i
povećanje broja noćenja
posjetitelja iz inozemstva
- njegovati imidž destinacije
- smišljati strategije i
provoditi kampanje
- predstavljanje Njemačke
kao turističke destinacije na
velikim međunarodnim
sajmovima
- koordinacija marketinških
aktivnosti na regionalnoj
razini i u svijetu
Švicarska
Switzerland tourism
- potaknuti potražnju za
- analizirati tržišne trendove
švic. Suisse tourisme
putovanjima i provođenje
i savjetovati turističke
praznika u Švicarskoj
operatore
- pripremati i distribuirati
promotivne poruke
-i skoristiti i organizirati
promotivne događaje
- informirati potrošače o
turističkim proizvodima;
- koordiniranje pristupa
tržištu
Francuska
National
Federation
Tourist
offices
of
and
N/A
- jačanje uloge turističkih
ureda i inicijativnih društva
24
Syndicates initiative
u organizaciji francuskog
turizma
franc. Federation nationale
- poticati razvoj turističkog
des offices de tourisme et
syndicates
d’initiative
proizvoda u Francuskoj
-
FNOTSI
Velika Britanija
Visit Britain
- izgradnja vrijednosti
- inspirirati putnike iz
turizma u Velikoj Britaniji
inozemstva da posjete i
radeći u suradnji s
istraže Britanij
industrijom i narodima i
regijama da bi stvorili
dodatnu turističku potrošnju
- savjetovati Vladu i
industriju turizma
- povećanje javnih investicija
kroz partnerske angažmane i
komercijalne aktivnosti
Kina
China
National
Tourist
N/A
Administration - CNTA
- planiranje i koordinacija
razvoja turizma
- briga oko implementacije
razvojne strategije i
obavljanje promotivnih
aktivnosti
- razvoj i zaštita turističkih
resursa i suradnja s ostalim
turističkim međunarodnim
organizacijama
Novi Zeland
Tourism New Zeland
- poboljšati doprinos turizma
- razvijati, provoditi i
gospodarskom rastu Novog
promovirati strategije za
Zelanda na temelju
turizam
vrijednosti za posjetitelje
Novog Zelanda
- pavjetovati Vladu i
turističku industriju
- potrošački marketing
Australija
Tourism Australia
- povećanje ekonomske
- povećanje svijesti o
koristi od turizma u
Australiji kao turističkoj
Australiji
destinacji
- istražiti i analizirati
međunarodna i domaća
putovanja
- sastaviti izvješća o
trendovima na
25
međunarodnom i domaćem
tržištu
SAD
Brand USA
- potaknuti povećane
- medijske i PR
međunarodne posjete u
strategije,vdruštveni planovi,
Sjedinjenim Američkim
promotivne i poticajne
Državama i rast američkog
kapmanje, sajmovi, prodajne
udjela na globalnom
i edukativne kampanje
turističkom tržištu
Izvor: Izradila autorica
Tablica 4. Vlasništvo, način financiranja i veličina područja DMO-a odabranih zemalja
ZEMLJA VLASNIŠTVO NAČIN FINANCIRANJA VELIČINA PODRUČJA
Austrija
državno
- neprofitna vladina organizacija
- P=83.871 km²
- Savezno ministarstvo za
- u svakoj od 9 pokrajina djeluju
gospodarstvo, obitelji i mladeži
-75%
decentralizirani turistički savez
- Gospodarska komora Austrije
-25%
Grčka
državno
N/A
- P=131 940 km²
- 14 regionalnih ureda
- 19 inozemnih predstavništva
Italija
državno
- neprofitna vladina organizacija
- P=301. 230 km²
- doprinosi Središnje vlade, regija,
- 112 tustičkih mjesta ima turistička društva
lokalnih javnih tijela
- prihodi od prodaje
- 21 turistički provincijski ured
- 23 inozemna predstavništava
- doprinosi i sponzorstva
Španjolska
državno
- državna nepovratna sredstva
- P=504.782 km²
- prihodi od upravljanja imovinom
- 49 predstavništva diljem svijeta
- prihodi kao rezultat rada i od
pružanja usluga
- dobrovoljni prilozi i donacije
26
Njemačka
državno
- neprofitna vladina organizacija
- P=357 .021 km²
- financijska sredstva od njemačke
- 27 predstavništava u inozemstvu
savezne vlade
- sredstva od partnera kroz javnoprivatno partnerstvo
Švicarska
državno
- doprinosi Konfederacije i
doprinosi članova
- P=41.285 km²
- predstavništva u Kanadi, UK, SAD
- komercijalne aktivnosti
Francuska
državno
- stipendije, doprinosi bilo koje
vrste od države, regije, odjela,
općina i njihovih udruga
- P=547.030 km²
- 23 Regionalna saveza -FROTSI
- interesi svih drugih
- 100 odjela sindikata - UDOTSI
zainteresiranih organizacija i
- 68 turističkih zajednica s 4 zvjezdice
pojedinaca
- naknade za pružene usluge
- donacije i ostavština
- 316 turističkih zajednica s 3 zvjezdice
- 951 turistička zajednica s 2 zvjezdice
- 1020 turističkih ureda s 1 zvjezdicom
- 80 turističkih zajednica nije ocijenjeno
- 831 sindikata i inicijativa
Velika
državno
Britanija
Kina
državno
.- sredstva iz proračuna
- P=244.820 km²
- komercijalne aktivnosti
- 21 prekomorskih tržišta
-N/A
- P=9.596.960 km²
- nekoliko provincijskih podružnica
- 15 međunarodnih predstavništava
Novi Zeland
državno
- državni proračun
- P=268.680 km²
- 13 turističkih ureda diljem svijeta
Australija
državno
- državni proračun
- P=7.686.850 km²
- 30 prekomorskih tržišta
SAD
Državno i privatno
- 50% proračuna se financira
investicijama iz privatnog sektora.
- P=9.629.091 km²
-predstavništva u 18 međunarodnih regija
- 50% iz elektroničkog sustava za
autorizaciju putovanja
Izvor: Izradila autorica
27
Austrijska organizacija zadužena za upravljanje turističkom destinacijom zove se Austrian
National Tourist Office ili aust. Österreich Werbung. Njezina misija je "Mi nadahnjujemo za
Austriju". Njezin osnovni zadatak je suradnja sa svim austrijskim turističkim partnerima kako
bi održali ali i dalje gradili konkurentnost Austrije na turističkom tržištu. Sa time Austrijski
promidžbeni ured uvelike doprinosi povećanju austrijskog udjela na međunarodnom
turističkom tržištu. Ostali ali i ne manje važni zadaci Austrijskog promidžbenom ureda za
turizam jesu16:
•
Upravljanje markom Odmor u Austriji. Po toj se marki Austrija kao zemlja za odmor
razlikuje od ostalih i pruža emocionalnu dodanu vrijednost boravka u Austriji
•
Obrada međunarodnih tržišta koja obećavaju uspjeh s inovativnim, suvremenim
marketingom
•
Partner austrijskim turističkim poduzećima i najvažnijim mrežnim čvorovima u
turizmu: branša profitira od uvijek aktualnog i potkovanog znanja Austrijskog
promidžbenog ureda o gostima i tržištima.
Njezine aktivnosti uključuju klasičnu turističku promociju kao što su medijske suradnje i
odnosi s medijima, proizvodnja tematskih prospekata, organizacija sajmova i prodajnih
platformi kao i suradnja s lokalnim putničkim agencijama, turističkim uredima i organiziranje
tečajeva za branšu putničkih agencija i touroperatora. Austrijski promidžbeni ured za turizam
stavlja na raspolaganje, austrijskim turističkim ponuđačima, marketinške mjere prilagođene
njihovim potrebama i šansama na tržištu. Ono što treba istaknuti jest da internetski portal
www.austria.info pruža veliku potporu pri pružanju turističkih informacija i usluga za
područje cijele Austrije na 27 jezika.
S pravnog stajališta Austrijski promidžbeni ured je neprofitna organizacija pod okriljem
Saveznog ministarstva za gospodarstvo, obitelj i mladež. Samim time budžet Austrijskog
ureda za turizam se sastoji od doprinosa članova navedenog Ministarstva od 75% , Austrijske
gospodarske komore od 25% i doprinosa od turističkog gospodarstva kojeg čine turističke
organizacije, regije i poduzeća. U 2012. godini cjelokupni budžet iznosio je 50 milijuna Eura
od čega 32 milijuna Eura su činile članarine od ministarstva za gospodarstvo, obitelj i mladež
16
Austrijska internetska platforma, www.austria.info, Austrijski promidžbeni ured,
www.austria.info/hr_b2b/austrijski-promidzbeni-ured, (08.10.2012.)
28
i Austrijske gospodarske komore. Osim saveznih proračunskih sredstava koriste se i
financijska sredstva iz EU-a.
Veličina područja koju obuhvaća Austrijski promidžbeni ured iznosi 83.871 km² i pod
njegovom je ingerencijom 9 pokrajinskih turističkih ureda. Austrija također ima 28 turističkih
predstavništava na 60 turističkih tržišta u inozemstvu, putem kojih se vrši promidžba.
Grčka ima organizaciju za upravljanje destinacijom koja se zove Grčka nacionalna turistička
organizacija, grč. Ellenikos Organismos Tourismou, engl. Greek Ntional Tourism
Organisation. Kao svrhu njezina postojanja - misiju se navodi povećanje vrijednosti grčkog
turizma u suradnji s ostalim zainteresiranim stranama, kako bi se povećao dolazni turizam i
prihodi od turizma.
Grčka nacionalna turistička organizacija kao vladina agencija ima sljedeće glavne zadaće:
•
Organizacija i razvoj turizma u Grčkoj
•
Promocija turizma u Grčkoj i inozemstvu
•
Nadzor i kontrola cjelokupnog turističkog tržišta te
•
Druge aktivnosti neophodne za potporu i promicanje grčkog turističkog proizvoda.
Ona nastoji potaknuti razvoj turizma kao glavnog stupa gospodarskog i socijalnog razvoja
zemlje, svjesna činjenice da njihov turistički proizvod pridonosi širenju svih društvenih
skupina u zemlji. Na taj način se izravno utječe na kvalitetu grčkih građana i povećava
konkurentnost na međunarodnom turističkom tržištu.
Prema strategiji glavni ciljevi razvoja grčkog turizma glavni ciljevi jesu:17
•
Zaštita i promicanje vrijednosti i načina života Grka
•
Očuvanje grčke kulturne baštine i suvremenog grčkog stvaralaštva
•
Očuvanje i racionalno korištenje prirodnih resursa
•
Promocija autentičnih iskustava za posjetitelje
17
Grčka nacionalna turistička organizacija, ΣΤΡΑΤΗΓΙΚΗ (Strategija), http://www.gnto.gov.gr/el/%CE
%A3%CE%A4%CE%A1%CE%91%CE%A4%CE%97%CE%93%CE%99%CE%9A%CE%97, (20.10.2012.)
29
•
Razvoj internacionalizacije grčkih tvrtki
•
Poboljšanje konkurentnosti grčkog turizma kroz pružanje kvalitetnih usluga.
Grčka nacionalna turistička organizacija je pravna osoba sa javnim pravom nastupa, a pod
nadzorom je Ministarstva kulture i turizma sa središnjim uredom u Ateni.
Što se tiče financiranja njezina rada autorica nije uspjela doći do službene informacije na ali
se pretpostavlja da se financira iz državnog proračuna s obzirom da je riječ o vladinoj
organizaciji.
Grčka ima površinu od 130. 940 km². Na tom području je raspoređeno 14 regionalnih ureda a
neki su čak i zatvoreni zbog ekonomske krize. Također, u svom nadzoru Grčka nacionalna
turistička organizacija ima 19 inozemnih predstavništava.
Talijanska organizacija koja upravlja destinacijom je formirana u obliku nacionalne turističke
zajednice te nosi naziv Ente nazionale italiana del turismo, skraćeno ENIT.
ENIT-ina misija je turistička promocija Italije i njezinih regionalnih područja na
međunarodnom tržištu te provođenje svojih aktivnosti na principu efikasnosti, efektivnosti i
ekonomičnosti.
Glavne zadaće koje ENIT ima jesu:18
•
Briga o integriranoj promociji turističkih potencijala svih regija
•
Promicanje različitih selektivnih oblika turizma
•
Provedba promotivne strategije na nacionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem da se
informira strane zemlje o turističkoj ponudi Italije
•
Savjetovanje i pomoć državi, regijama, privatnom sektoru i ostalim javnim
organizacijama u promicanju i razvijanju procesa usmjerenih na promociju turističkih
proizvoda, dozvoljavajući im da oblikuju komercijalne strategije koje Italiju
predstavljaju u najboljem svjetlu
18
Talijanska nacionalna turistička organizacija - Statuto - statut,
http://www.enit.it/images/otherdocs/statutoenit.pdf (,22.10.2012.)
30
•
Nudi savjetodavne usluge, pomoć i suradnju u korist javnih i privatnih tijela, što
uključuje i regionalne urede i agencije, kako za promicanje i poboljšanje
gostoljubivosti tako i pružanje informacija turistima
•
Suradnja sa raznim diplomatskim i savjetodavnim uredima Ministarstva vanjskih
poslova.
Njezine aktivnosti pokreću dvije grupe klijenata: turoperatori i putničke agencije
i
potencijalni i trenutni turisti sa individualnim potrebama. Te aktivnosti uključuju podršku
Talijanske marke (promotivne kampanje, ad hoc inicijative, sudjelovanje na turističkim
sajmovima i događajima, odnosi sa regijama, odnosi s medijima), istraživanje i razvoj
(emitivne zemlje, turističko tržište, turopratori) i marketinška potpora (suradnja sa stranim
turoperatorima, talijanskim poduzećima i radionice).
ENIT je tijelo javne vlasti neprofitnog karaktera, koje ima zakonsku, upravnu, organizacijsku,
računovodstvenu i upravljačku autonomiju, a koja se nalazi pod okriljem Ministarstva
turizma.
Nacionalna turistička agencija osigurava potrebne izdatke za svoj rad od doprinosa države i
od sljedećih instrumenata financiranja:
•
Doprinosi regija
•
Doprinosi središnje Vlade, regionalnih, lokalnih i ostalih javnih tijela za upravljanje
određenim promotivnim aktivnostima
•
Prihodi od poslovanja i prodaje roba ili usluga javnim i privatnim osobama kao i od
aktivnosti od upravljanja tehnološkom platformom www.italia.it
•
Različiti doprinosi i/ili sponzorstva.
Italija zauzima površinu od 301.230 km² te se na tom području nalazi razgranata mreža
regionalnih, provincijskih, gradskih i lokalnih turističkih ureda. Talijanska turistička
organizacija ima 112 turističkih mjesta i za svako mjesto postoje i turistička društava te tako i
za 21 provinciju. U inozemstvu ima turistička predstavništva u 23 zemlje gdje ih je nekoliko u
Njemačkoj i SAD-u, a putem kojih se Italija prezentira turističkom tržištu.
31
Instituto de Turismo d 'España ili Tourespaña, (engl. Spanish Tourist Board) zadužena je za
promociju turizma Španjolske u zemlji i inozemstvu.
Njezgove zadaće su:
•
Promocija i marketing turističkih destinacija i proizvoda na međunarodnom tržištu, u
suradnji s regionalnim vladama, lokalnim vlastima i privatnim sektorom.
•
Razvoj temelja turističke politike, u suradnji s ostalim državnim agencijama, javnim
tijelima i privatnim sektorom
•
Podrška španjolskim turističkim poduzećima u inozemstvu i razvoj turističkih odnosa i
međunarodne suradnje.
•
Analiza i širenje spoznaja i razumijevanja turističkog gospodarstva
•
Razvoj planova i programa za promicanje inovacija, kvalitete, održivosti i
konkurentnosti proizvoda i odredišta
•
Zalaganje za modernizaciju turističkog sustava, poboljšanje znanstvene i tehnološke
sposobnosti i povećanje djelotvornosti i učinkovitosti procesa upravljanja
•
Razvoj strategije i investicijskog ulaganja.
Autonomno je tijelo po organizaciji i funkcioniranju unutar glavne državne uprave u okviru
Ministarstva industrije, energije i turizma. Diljem svijeta ima 39 inozemnih predstavništava.
Da bi ispunila svoju svrhu, Instituto de Turismo mora raspolagati sa sljedećim resursima:
•
sredstva koja se svake godine odobravaju iz proračuna
•
prihodi ostvareni od imovine i prava koja su im dodijeljena na upravljanje; dio baštine
koja je priključena Institutu je državna imovina koja je dana da bi razvijala
komercijalne poslove i razvijala robne marke
•
javni i privatni prihodi koji proizlaze iz vlastitih rezultata upravljanja, rada ili pružanja
usluga
•
potpore, dobrovoljni prilozi ili donacijekoje se mogu dodijeliti od strane ostalih javnih
ili pravnih tijela
•
ostali izvanredni ili redovni ekonomski resursi koji mogu biti dodijeljeni.
32
Njemačka nacionalna turistička organizacija zadužena je za promidžbu turizma u zemlji i
inozemstvu više od šezdeset godina te komunicira sa različitim zemljama diljem svijeta
promovirajući jaku i atraktivanu marku Destinacija Njemačka. Na engleskom ima naziv
German National Tourism Board – GNTB a na njemačkom jeziku Deutsche Zentrale für
Tourismus - DZT.
Njezina misija se sastoji od dva glavna cilja: Poboljšanje pozitivnog imidža Njemačke kao
turističkog godredišta i povećanje broja noćenja posjetitelja iz inozemstva. Zadaće koje
Njemačka nacionalna turistička organizacija mora obavljati jesu:19
•
Njegovati imidž Destinacije Njemačke i provoditi istraživanje tržišta
•
Osmišljavati strategije i provoditi kampanje i teme vezane uz projekte
•
Intenzivna suradnja s medijima i PR aktivnosti u Njemačkoj i inozemstvu
•
Predstavljanje Njemačke na velikim međunarodnim sajmovima i javnim izložbama iz
turizma
•
Distribucija promotivnih materijala predstavništvima u inozemstvu
•
Obavljanje marketinške aktivnosti u cijelome svijetu.
S obzirom na ulogu u promociji turizma na međunarodnom tržištu, njezine aktivnosti su
razvoj novih marketinških strategija i koncepata na temelju određenih tema, događaja i
atrakcija; okupljanje i optimiziranje raznolike marketinške aktivnosti partnera u njemačkoj
industriji putovanja. Oslanja se na usku suradnju s njemačkom putnom industrijom,
partnerima iz trgovine i trgovinskim udruženjima zbog prodajnih aktivnosti na novim
rastućim tržištima.
Njezin marketinški djelokrug uključuje izgradnju imidža, razvoj proizvoda i strategija kao i
prodaju i oglašavanje, istraživanje tržišta i odnosi s javnošću.
Njemačka nacionalna turistička organizacija nalazi se u sklopu Ministarstva gospodarstva i
tehnologije, putem kojeg se vrši njezino financiranje odlukom njemačkog parlamenta.
Također, prima i dodatnu potporu i koristi kroz suradnju s ostalim turističkim organizacijama
19
Njemačka nacionalna turistička organizacija, Image flyer – Sales and marketing for Destination Germany,
www.germany.travel/media/pdf/ueber_uns_2/imageflyer_2011_GB.pdf,(04.12.2012.)
33
i partnerima u industriji i medijima. Na taj način zajedničkim pothvatima nastoje napraviti
najbolje što mogu iz zajedničkih budžeta.
Vladina sredstva za Njemačku nacionalnu turističku organizaciju namjenjena su prvenstveno
za njemačko međunarodno tržište. Ovakva vrsta marketinga im je potrebna zbog velike
međunarodne konkurencije. Sredstva za ovu namjenu su u posljednjih nekoliko godina u
stalnom porastu a u 2009.godini su iznosili 26.300 000,00 Eura.20
Isto tako, Njemačka vlada daje sredstva za unaprjeđenje performansi i konkurentnosti
turističkog sekotra u vidu naprednih programa obuke, istraživanja tržišta i poboljšanja
turističke ponude. Njemačka ima turističke organizacije još i na pokrajinskoj i međunarodnoj
razini. Na pokrajinskoj razini ima 17 predstavništava a u inozemstvu ima 27 predstavništava.
Switzerland tourism je švicarska službena marketing i prodajna organizacija za putovanja,
odmor i konferencije u Švicarskoj. Svrha postojanje nacionalne švicarske turistička zajednice
je potaknuti potražnju za dolaznim putovanjima i provođenja praznika u Švicarskoj.
Zadaće su joj:
•
analizirati tržišne trendove i savjetovati touroperatore na projektiranje usluga koje
zadovoljavaju tržište i ekološke zahtjeve;
•
pripremati i distribuirati promotivne poruke
•
iskoristiti i organizirati promotivne događaje, i pružiti usluge za medije
•
informirati potrošače o turističkim proizvodima;
•
pomoći touroperatorima sa svojim marketinškim aktivnostima
•
koordiniranje pristupa tržištu i suradnja s drugim organizacijama i tvrtkama u interesu
imidža zemlje.
Suisse Tourisme prilagođava svoje aktivnosti sa zahtjevima tržišta i surađuje s drugim javnim
i privatnim turističkim organizacijama i sa zainteresiranim stranama. Na taj se način
omogućavaju zajedničke promotivne kampanje i prikupljanje sredstva potrebna za njihovu
pripremu. Švicarski turizam je državna agencija. Ona je pod nadzorom Federalnog vijeća, a
20
Njemačko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, Toursim policy – Turistička politika,
www.bmwi.de/English/navigationa/tourism-polcy.html, (03.12.2012.)
34
čiji nadzor ostvaruje Turistička služba, pod saveznim Odjelom za javne ekonomske poslove.
Suisse Tourisme prihode ostvaruje iz doprinosa Konfederacije i iz doprinosa članova (npr.
savezna željeznica ili Swisscom) te od obavljanja komercijalnih aktivnosti.
Ukupni godišnji proračun posljednjih nekoliko godina iznosio je oko 50 milijuna švicarskih
franaka, od čega je 38 milijuna (66 %) osiguravala Konfederacija, a ostalih 34% je bilo od
općina i kantona.
Suisse Tourisme radi s regionalnim i lokalnim turističkim agencijama na promotivnim
aktivnostima. Također, mnogi od navedenih agencija su članovi Suisse Tourisme te su stoga
uključeni u financijsko poslovanje. Kantoni i općine financiraju kantonalne i općinske
agencije te samim time su pojedinačno odgovorni za promociju Švicarske kao turističke
destinacije. Suisse Tourisme ima svoje sjedište u Zürichu, ali postoje osnovani uredi u
različitim zemljama diljem svijeta. Suisse Tourisme je postavio "Switzerland Destination
Management" (SDM), privatnu tvrtku za distribuciju koja je odgovorna za prodaju turističkih
proizvoda, dok internetske stranice kao što su www.myswitzerland.com postavljene su kako
bi se osigurala prisutnost Švicarske na internetu kao turističke destinacije.
Francuska ima mnogobrojna turistička društva koja svojima posjetiteljima pružaju sve
potrebne informacije u turističkim mjestima. Ta društva su povezana u Nacionalni savez
odnosno Uniju turističkih ureda i inicijativnih društava.
Savez francuskih turističkih ureda ili Nacionalna federacija turističkih ureda i inicijalinih
društava koordinira inicijative i definira misije 3266 turističkih ureda i inicijalinih društava u
Francuskoj. Na francuskom njezin naziv glasi Federation Nationale des Offices de Tourisme
et Syndicats d'Initative - FNOTSI. Tijelo je s javnom ovlasti, nastalo u suradnji nacionalnih i
privatnih partnera.
Njezine zadaće su :
•
definira i provodi nacionalnu turističku politiku
•
definira i nacionalne turističke promotivne aktivnosti u suradnji s lokalnim vlastima i
partnerima
•
postavlja pravila i smjernice međunarodnoj suradnji u području turizma i osigurava
provedbu, osobito u okviru međunarodnih organizacija
35
•
propisuje razinu kvalitete i sudjeluje u razvoju plana kvalitete turizma na nacionalnoj
razini
•
Nacionalna federacija turističkih ureda Francuske također nudi svojim članovima
pravnu i socijalnu pomoć. Vanjske usluge pruža
Tourisme.fr, portal nacionalnih
turističkih ureda i turističkih ureda. Web tourisme.fr okuplja turističke destinacije u
Francuskoj. Portal nudi program kulturnih manifestacija i festivala u Francuskoj,
magazin Istražujući Francusku kao destinaciju, kao i službeni katalog turističkog
saveza.
Nacionalna federacija turističkih ureda Francuske nalazi se pod okriljem Ministarstva
poljoprivrede, hrane i šumarstva.
Sredstva za turizam mogu uključivati:
•
stipendije i doprinose bilo koje vrste, od države, regije, odjela, općina i njihovih
udruga;
•
interese svih drugih zainteresiranih organizacija i pojedinaca;
•
naknade za pružene usluge;
•
donacije i ostavštine.
Na regionalnoj razini djeluju 23 regionalna saveza, zatim 100 odjela sindikata i 68 turističkih
zajednica s 4 zvjezdice, 316 turističkih zajednica s 3 zvijezdice, 951 turistička zajednica s 2
zvjezdice, 1020 turističkih ureda s 1 zvjezdicom, 80 turističkih zajednica nije ocijenjeno i 831
sindikalnih inicijativa. Što se tiče broja međunarodnih predstavništava, autorica nije naišla na
taj podatak.
VisitBritain je britanska nacionalna turistička agencija, odgovorna za marketing Britanije u
svijetu i razvoju britanskog posjetiteljskog gospodarstva. Misija VisitBritain je izgradnja
vrijednosti turizma u Velikoj Britaniji radeći u suradnji s industrijom i regijama da bi stvorili
dodatnu posjetiteljsku potrošnju. Postavljene zadaće su joj:21
•
Inspirirati putnike iz inozemstva da posjete i istraže Britaniju.
21
Nacionalna turistička organizacija Velike Britanije – Visit Britain, About us – Onama,
http://www.visitbritain.org/aboutus/overview.aspx, (18.12.2012.)
36
•
Postaviti globalnu mrežu kako bi se podržala promocija turizma u inozemstvu.
•
Savjetovati Vladu i industriju turizma, posebno na pitanjima koja utječu na globalnu
konkurentnost.
•
Povećanje javnih investicija kroz partnerske angažmane i komercijalne aktivnosti.
Odgovorna je Parlamentu i javnosti za dobivanje novca, kojeg troši i posao koji obavlja
te za Vladinu politike na području turizma.
Ciljevi su joj prikazati Veliku Britaniju u najboljem mogućem svjetlu i privući nove
posjetitelje iz tržišta turističkog rasta u Aziji i Latinskoj Americi, te oživjeti privlačnost na
glavnim emitivnim tržištima, poput SAD-a, Francuske i Njemačke.
Koristi se mnogobrojnim tradicionalnim i inovativnim marketinškim pristupima, uključujući
turističku marku i taktičko oglašavanje, digitalne i društvene medije, novinare i PR aktivnosti,
te suradnju s turističkim posrednicima. Uspostavila je web trgovinu za posjetitelje Velike
Britanije (www.visitbritainshop.com) koja omogućuje turistima iz cijelog svijeta da
rezerviraju u Velikoj Britaniji i Londonu atrakcije, izlete i ulaznice prije putovanja, na
njihovom lokalnom jeziku i valuti. Na takav način kupci imaju mogućnost planirati svoj
odmor unaprijed i izbjeći redove za čekanje dok borave u Velikoj Britaniji.
VisitBritain je javno tijelo dnosno vladina agencija koja djeluje nepristrano. Na čelu ima
Direktora i Upravni odbor, a financira ju Odjel za kulturu, medije i sport. U 2012/2013
potpora iz Odjela za kulturu, medije i sport iznosi 24.600.000 bitanskih funti. VisitBritain
dobila je značajan iznos dodatnih sredstava za izgradnju imidža u odabranim prioritetnim
tržištima. To je dodatak na postojeći iznos od 100.000.000 britanski funti. Taj iznos sredstava
je najveći u povijesti koji je agencija dobila za promotivnu kampanju.
Prisutni su u 21 prekomorskom tržištu – na onima koji nude najbolji trenutni povrat i najbolje
izglede za Britaniju. Kolektivno, ta tržišta iznose oko tri četvrtine ukupnog dolaznog turizma.
Kinesko tržište je najbrže rastuće turističko tržište na svijetu, i receptivno i emitivno. U 2012.
godini je bila treća po redu turistička destinacija, a predviđanja za 2013. godinu su da će doći
na drugo mjesto. Shodno tome, autorica je odlučila jedan dio rada posvetiti i ovom tržištu.
37
Kineska organizacija za upravljanje destinacijom zove se Kineska nacionalna turistička
uprava ili na engleskom jeziku China National Tourism Administration, skraćeno CNTA, sa
sjedištem u Pekingu.
Njezina misija je razvijati i promicati sve aspekte kineskog turizma. Odgovorna je za
edukaciju javnosti i turističke industrije u Kini, što se postiže kroz sajmove, predstave,
seminare, izlete i druge promotivne aktivnosti.
Ovo su neke od njezinih najznačajnijih zadaća:22
•
Planira i koordinira razvoj turizma, priprema razvojne politike, programe i standarde,
izrađuje zakone i propise, te nadzire njihovu provedbu, vodi regionalni turizam.
•
Uspostavlja i organizira provedbu strategija razvoja turizma za ulazni i izlazni
turizam, organizira vanjski publicitet i značajne promotivne aktivnosti za cjelokupni
kineski turizam. Vodi rad kineskih turističkih institucija stacioniranih u inozemstvu.
•
Organizira ankete, te planiranje, razvoj i zaštitu turističkih resursa. Upućuje kakav bi
trebao biti izgled i razvoj ključnih turističkih regija, turističkih destinacija i turističkih
ruta. Nadzire rad turističkog gospodarstva i preuzima brigu o turističkim statistikama.
•
Normalizira redosljed turističkog tržišta, vrši nadzor i upravljanje kvalitetom usluge i
održavanje zakonskih prava i interesa turističkih potrošača i touroperatera.
Normalizira rad i usluge turističkog poduzeća i praktičara. Organizira izradu standarda
o turističkim regijama, turističkim uslugama i turističkim proizvodima te njihovu
provedbu. Zadužena je za sveukupnu koordinaciju, nadzor i upravljanje turističkom
sigurnosti i hitnim spašavanjima. Vodi izgradnju infrastrukture i vjerodostojnosti
sustava.
•
Promiče međunarodne komunikacije i suradnju u turizmu i preuzima brigu o
poslovima koji se odnose na suradnju s međunarodnim turističkim organizacijama.
Ispituje i odobrava rad stranim putničkim agencijama osnovanim u Kini, ispituje
pristup tržištu stranim ulagačima poput putničkih agencija koje se bave međunarodnim
turizmom. Zadužena je za obavljanje poslove posebnih turističkih poslova.
22
Kineska nacionalna turistička organizacija, About us – O nama,
http://en.cnta.gov.cn/about/Forms/AboutCnta/CNTAInBrief.shtml (05.11.2012.)
38
•
Organizira i nalaže turističko obrazovanje i osposobljavanje, propisuje strukovne
kvalifikacije i sustav rangiranja turističkih djelatnika s nadležnim tijelima i nadzire
njihovu provedbu.
•
Poduzima i druga pitanja dodijeljena joj od strane Državnog vijeća.
CNTA je vladina organizacija za turizam izravno regulirana od strane Državnog vijeća sa
sjedištem u Pekingu. CNTA nema ovlasti punog odjela unutar kineske vlade za provedbu
propisa, ali u drugim aspektima djeluje kao ministarstvo. CNTA je jedinstvena kao turistički
ured u smislu da je također odgovorna za kontrolu odljeva turista iz Kine u inozemstvu.
Pokrajinski CNTA uredi u svakoj kineskoj pokrajini predaju izvješća središnjem uredu u
Pekingu. CNTA ima osamnaest predstavništava u inozemstvu i zovu se Chinese National
Tourism Organisationa (CNTO), a zaduženi su za promicanje kineskog turizma.
Turistička organizacija Novog Zelanda posluje pod nazivom Tourism New Zeland. Osnovana
je kako bi na turističkom tržištu prezentirala Novi Zeland kao međunarodnu posjetiteljsku
destinaciju te svojim radom osigurala dugoročne korisiti Novom Zelandu. Turizam Novi
Zeland ima svrhu da poboljša turistički doprinos gospodarskom rastu u Novom Zelandu
temeljem osiguranog rasta vrijednosti posjetitelja na Novom Zelandu.
Tourism New Zeland je organizacija odgovorna za marketing Novog Zelanda kao turističke
destinacije u svijetu. Jedini je subjekt u zemlji s mandatom i resursima za promicanje
'odredišta Novi Zeland' potencijalnim posjetiteljima.
Njegov je zadatak:
•
Razvijati, provoditi i promovirati strategije razvoja turizma,
•
Savjetovati Vladu i turističku industriju Novog Zelanda o pitanjima koja se odnose na
razvoj, implementaciju i promocija tih strategija
•
analizirati sklonosti posjetitelja, njihova mišljenja, trendove i ponašanje
•
izgraditi zajedno s turističkom industrijom mogućnosti u nekoliko ključnih područja i
pomažući inicijativama koje poboljšavaju iskustva posjetitelja Novog Zelanda
•
Potrošački marketing - uključujući oglašavanje, promidžbu i online marketinga – to je
najvidljiviji dio njegova rada.
39
Glavni marketinški alat za turizam Novog Zelanda je nagrađivana promotivna kampanja
"100% Pure New Zeland," koja je imala svoju desetogodišnju obljetnicu 2009. Kampanja
koristi oglašavanje, događanja, Internet i rad s međunarodom trgovinom i medijima kako bi
dobili, tj. poslali 100% Pure (Čistu) novozelandsku poruku potencijalnim posjetiteljima.
Iako su oglašavanje i promidžba aktivnosti za koje se koristi najviše financijskih sredstava,
organizacija razvija marketing prema partnerstvu sa
međunarodnim zrakoplovnim
kompanijama i prodavačima putovanja, uključujući novozelandske touroperatere koji pružaju
informacije turistima i jamstvo kvalitete turističkog proizvoda i iskustva Novog Zelanda.
Turizam Novi Zeland je Tijelo Krune (Crown Entity) 23 koju vode članovi Uprave koji su
imenovani od strane ministra turizma. Izvršni tim organizacije Tourism New Zeland je
odgovoran za organizaciju poslovanja i na međunarodnom turističkom tržištu.
Tourism New Zeland financira Vlada Novog Zelanda. Osnovana je 1991. godine i ima 13
turističkih ureda diljem svijeta. Postoji oko 30 regionalni turističkih organizacija koje se
financiraju iz proračuna lokalnih i regionalnih vlasti te odgovaraju za marketing područja
kojeg obuhvaćaju i to na domaćem i međunarondom turističkom tržištu. U 2011/2012. Vlada
im je stavila na raspolaganje 84 milijuna dolara.
Toursim Australia je agencija australske vlade odgovorna za privlačenje međunarodnih
posjetitelja u Australiju i poticanje Australaca da putuju unutar zemlje, u svoje slobodno
vrijeme ili zbog poslovnih aktivnosti.
Njena svrha je povećanje ekonomske koristi u australijskog turizma. Zadaće australske
agencije za promociju turizma su sljedeće:24
•
povećanje svijesti o Australiji kao turističkoj destinaciji kod potencijalnih
međunarodnih putnika,
23
Crown entity (potječe iz termina Commonwealtha) je organizacija koja je sastavni dio državnog sektora Novog
Zelanda, jedinstvena krovna organizacija za upravljanje i odgovornost. Crown entity temelji se na
korporativnom modelu gdje upravljanje organizacije je podijeljena od uprave organizacije.
Pod Crown entity Zakonu, ministri su potrebni za "nadzor i upravljanje" interesa unutar svog portfelja.Odbor
entiteta ima ključnu ulogu u osiguravanju da subjekt postiže rezultat unutar proračuna.
24
Australijska vlada – Common Law,
http://www.comlaw.gov.au, Bills, Toursim Australia Act 2004,
http://www.comlaw.gov.au/Details/C2004A01307, (20.12.2012.)
40
•
povećanje svijesti o Australiji kao turističkoj destinaciji kod potencijalnim domaćih
putnika,
•
povećati znanje o Australiji kod međuanrodnih i domaćih putnika,
•
povećati želju potencijalnih međunarodnih i domaćih putnika da putuju u Australiju i
diljem Australije
•
istražiti i analizirati međunarodna i domaća putovanja
•
sastaviti izvješća o trendovim međunardonih i domaćih putovanja
•
učinkovito komunicirati s australskom turističkom industrijom u vezi pitanja koja
mogu utjecati na razvoj turizma i dr.
•
povećavati svijest diljem Australije o doprinosima turizma australskom gospodarstvu,
društvu i okolišu.
Njene aktivnosti uključuju: oglašavanje, PR i medije, sajmove, potrošačke promocije, online
komunikacije i istraživanje potrošača. Financira je pretežito australska vlada, a prihodi stižu i
iz drugih izvora. Pod izravnim nadzorom je Odsjeka za resurse, energetiku i turizam.
Organizacija je aktivna u 30-ak ključnih prekomorskih tržišta.
Sporazumom države s Američkom putničkom udrugom (nekadašnja Travel Industry
Association of America) 2008. godine je pokrenuta web stranica www.DiscoverAmerica.org
čija je primarna svrha pružiti putne informacije o SAD-u inozemnim putnicima. Ta stanica
podržava trenutne informacije o putovanju i propise mnogih federalnih agencija, više od 50
državnih turističkih ureda i preko sto turističkih destinacija.
Ovo javno-privatno partnerstvo omogućuje tisućama američkih putničkih i turističkih
organizacija da budu izložene cijelom svijetu, pružajući im dodatnu izvoznu pomoć.
SAD dugo nije bio aktivan u ovom segmentu poslovanja, ali se 2003. time opet počinje
aktivno baviti, kada se vidjelo da druge zemlje agresivnim promotivnim kampanjama ubiru
svoj dio kolača na turističkom tržištu. Stoga su pokrenuli kampanju The BrandUSA.
Brand USA (Marka SAD) je osnovan Zakonom o putničkoj promociji u 2010. (Travel
Promotion Act in 2010.) radi širenja prvog nacionalnog globalnog marketinškog napora, s
ciljem promoviranja SAD-a kao vrhunskog turističkog odredišta te provođenja američke
41
turističke politike i procedura. Osnovan je kao Korporacija za promicanje putovanja, javnoprivatno tijelo te je počeo s radom 2011. Brand USA radi u bliskoj suradnji s turističkom
industrijom kako bi povećao gospodarske i socijalne prednosti putovanja.
Misija Brand USA je povećanje međunarodnih posjeta u SAD-u i rast američkog udjela na
globalnom tržištu putovanja, te sa većim priljevom novca otvarati nova radna mjesta.
Brand USA provodi dinamičan marektinški program koji uključuje svjetsku promidžbenu
kampanju, medijske i PR strategije, društvene planove, poticajne promotivne kapmanje,
sajmove, te prodajne i edukativne kampanje. Pažljivo bira marketinške alate te provodi tržišna
istraživanja. Brand USA je neprofitna nacionalna marketinška organizacija u obliku javnoprivatnog partnerstva.
Ovom organizacijom upravlja 11 članova Upravnog odbora imenovanih od strane američkog
tajnika Odjela za trgovinu. Svaki član Uprave ima stručnost u različitim regijama i sektorima
putovanja i turizma. Izvršno vodstvo, čine neki od najboljih marketinških umova u svijetu.
Njihov rad se temelji na izgradnji marketinga i promociji programa. Obuhvaća rad s ključnim
dionicima, uključujući putničku industriju i vladine dužnosnike.
Za financiranje Brand USA se ne koriste sredstva poreznih obveznika. Najmanje polovica
njegova proračuna se financira iz investicija privatnog sektora. Ostatak dolazi od
Elektroničkog sustava za autorizaciju putovanja (Electronic System for Travel Authorization,
skraćeno ESTA), koji zaračunava naknadu od 14 američkih dolara za posjetitelje koji putuju
u SAD iz zemalja koje ne zahtijevaju vize. Predviđanja su da će taj izvor sredstava donositi
do 200 milijuna dolara godišnje. Za pristup sredstvima Elektroničkog sustava za autorizaciju
putovanja, uložena sredstva privatnog sektora moraju biti jednaka sredstvima Elektroničkog
sustava za autorizaciju (2:1 omjer u 2012. godini). To znači da je potrebno da privatan sektor
uloži 100 milijuna dolara da se dobije 100 milijuna dolara od Elektroničkog sustava za
autorizaciju putovanja. Sredstva privatnog sektora mogu biti u obliku novčanog ulaganja ili u
naturi.
Brand USA uspostavila je predstavništva u 18 međunarodnih regija te pokriva preko 40
zemalja.
42
4.2. Turističke organizacije u RH - povijesni pregled
U Hrvatskoj se povijesni razvoj turističkih organizacija promatra za razoblje prije i poslije
osamostaljenja Hrvatske. Razvoj turizma u Hrvatskoj usko je vezan za otvaranje željezničkih
pruga, razvojem cestovne infrastrukture i smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Tako se
1882.g. sagradila vila Angiolina, mali hotel obitelji Duboković a mala gostionica Miramar
postaje mali hotel. Hotel Kvarner u Opatiji datira iz tog razdoblja, točnije 1884. a ubrzo nakon
toga grade se hoteli na Lošinju, Dubrovniku, Crikvenici, Zadru, Zagrebu i u ostalim
turističkim gradovima. Kako se u turističkim gradovima bilježi sve veći turistički promet
građani su odlučili, po uzoru na druge turističke zemlje, pokrenuti dobrovoljne organizacijske
oblike koji bi radili na unaprjeđenja turističke ponude određenog mjesta i pružanja
informacija i organiziranja boravka. To su pretežito bila društva za proljepšavanje mjesta,
društvo za prihvat stranaca, higijeničarska društva (najstarije Higijeničarsko društvo je
utemeljeno na Hvaru 1868.g.). Ubrzo su u ostalim turističkim zemljama počela okrupnjavanja
tih društva pa tako i kod nas.
Nakon prvog svjetskog rata "organizacijski ustroj turizma na državnoj razini počeo se
izgrađivati na talijanskom uzoru. Godine 1921. osnovan je Odbor za promet stranaca pri
Ministarstvu trgovine i industrije, a 1930. Glavna uprava za turizam i oformljen je Vrhovni
turistički savjet. Na razini banovina postojali su tzv. Banovinski turistički savjeti a u
gradovima mjesni turistički odbori. U zemlji su djelovale i malobrojne strukovne
organizacije."25
Najveća evolucija u razvoju organizacije turizma dogodila se nakon Drugog svjetskog rata.
Godine 1953. osnovan je Turistički savez Hrvatske koji je kasnije objedinjavao oko 400
turističkih društava i dvadeset regionalnih saveza sa biroima i informacijskim centrima.
Turistička mjesta su bila razvrstavana po statističkom kriteriju u primorska, planinska,
baranjska područja jer nisu postojali odgovarajući zakoni. Turistička društvena organizacija je
odigrala veliku ulogu sa razvojem turizma na čelu sa Turističkim savezom Jugoslavije kao
forma udruženih republičkih saveza koji je obavljao djelatnosti koordiniranja cijelog sustava,
turističku propagandu u inozemstvu i davao savjete ostalim organima za turizam. Što se tiče
25
Hitrec, T, Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment, Zagreb,
2008., str. 77.
43
gospodarske razine osnovalo se Opće udruženje turističke privrede i Udruženje putničkih
agencija i posebne ugostiteljske komore a kasnije su u sklopu tih komora bili odbori ili
sekcije za turizam na strukovnoj razini.
Slika 4. Organizacijska struktura turizma u Republici Hrvatskoj (srpanj, 2009.)
Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj
Državna
razina
M inistartvo
turizma
Društvena
razina
Gospodarska
razina
Hrvatska
turistička
zajednica
Hrvatska
gospodarska
komora
Neprofitne
društvene
organizacije
Hrvatska
obrtnička
komora
-planinarska
društva
-automoto
društva
-društva prijatelja
prirode
-ferijalni
savezi/izviđači
-lovačka društva
Izvor: Hitrec, T., Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu,
Zagreb, 2008., str. 78.
Strukovna
razina
-UPUHH -udruga
poslodavaca u
hotelijerstvu
Hrvatske
-KUH - Kamping
udruga Hrvatske
-UHPA - Udruga
hrvatskih
putničkih
agenicija
-ACI - Adriatic
Croatia
International Club
-ONH Nacionalna udruga
obiteljskih i malih
hotela
Zagrebačka škola za mendžment,
Nakon osamostaljenja turizam u Republici Hrvatskoj je organiziran po uzoru na strane zemlje
te su doneseni mnogobrojni propisi. Razine koje čine Hrvatsku turističku organizaciju su
(Slika 4.):
•
Državna
•
Društvena
•
Gospodarska
•
Strukovna.
44
4.3. Ministarstvo turizma i sustav TZ-a kao DMO-a u RH
Ministarstvo turizma je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje se bavi
strategijom razvitka hrvatskog turizma i vodi turističku politiku te od 2008. djeluje
samostalno. Od početka svoga djelovanja Ministarstvo provodi mnogobrojne poticajne mjere
razvoja turizma. Neke od njih su: izrada izvornih suvenira, kreditiranje seoskog turizma,
program poticanja stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda, program
poticanja inovacija u turizmu i slično.
Zadaci Ministarstva turizma odnose se na:
•
turističku politiku Republike Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma;
•
razvoj i investicije u turizmu;
•
razvitak kongresnoga, seoskoga, lovnoga, zdravstvenoga, omladinskoga i drugih
selektivnih oblika turizma;
•
unapređivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu;
•
sanacijske programe u svezi s restrukturiranjem hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, praćenje i
sudjelovanje u procesu privatizacije;
•
turističku informatiku, promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu;
•
sustav turističkih zajednica;
•
turističku i ugostiteljsku statistiku;
•
stanje i pojave na području turističkih i ugostiteljskih usluga;
•
međunarodnu suradnju u svezi s turizmom;
•
djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj
ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i poslovanje turističkih i ugostiteljskih
gospodarskih subjekata;
•
uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti, praćenje i analiziranje kvalitete
turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda
kvalitete ponude smještaja i usluga;
45
•
kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; unapređivanje turističke i ugostiteljske
djelatnosti i ostale zadaće propisane zakonom.
S obzirom na poslove koje turističke zajednice obuhvaćaju, predstavljaju najkonkretniji
primjer DMO-a. One upravljaju razvojem i marketingom, te javnom turističkom
infrastrukturom turističke destinacije. Zakonom o turističkim zajednicama (NN30/94),
turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi unaprjeđenja i promicanja turizma
Republike Hrvatske. One se također osnivaju kako bi udružile gospodarski javni i privatni
interes u turizmu te na taj način upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.
Dva su bitna obilježja turističkih zajednica:
•
opća korisnost
•
nelukrativnost – neprofitabilnost.
Iako nisu orijentirane prema stvaranju profita, novim zakonom (NN 152/08) im je dopušteno
pružanje ovih usluga:
•
upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice
lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
•
organizirati manifestacije i priredbe,
•
objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima,
•
prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala,
•
posredovati u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je
osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija,
•
obavljati druge poslove i zadaće od javnog interesa u funkciji razvoja turizma i
destinacije koji nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima.
Turistička zajednica se obvezno osniva kao:
•
turistička zajednica općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje
razvrstano u A ili B turistički razred,
46
•
turistička zajednica područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice
općina i gradova
•
Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba,
•
turistička zajednica županije za područje županije,
•
Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.
Turistička zajednica se fakultativno osniva:
•
kao turistička zajednica općine ili grada za područje općine ili grada na kojem ni
jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred,
•
kao turistička zajednica mjesta za područje jednog naselja razvrstanog u A turistički
razred.
Slika 5. Ustroj i zadaće turističkih zajednica
ZADACI
-Objedinjavanje cjelokupne
turističke ponude u RH
-Promocija na inozemnim
tržištima
-Podupiranje rada lokalnih i
regionalnih TZ-a
-Koordiniranje rada lokalnih i
regionalnih TZ-a
HTZ
NTO
TZ županija /
TZ područja
TZ mjesta, općina i gradova
REGIONALNE
TZ
LOKALNE
TZ
-Definiranje turističko
proizvoda TD-a
-Kreiranje turističkog
proizvoda TD-a
-Predstavljanje turističkog
proizvoda
Izvor: HTZ , studeni 2008., prema: Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za
mendžment, Zagreb, 2008.
Bitno je naglasiti da u Hrvatskoj je sustav hijerarhijski organiziran u obliku piramide gdje je
Hrvatska turistička zajednica na vrhu, zatim TZ županije na srednjoj razini te TZ mjesta na
nižoj razini, grada ili općine (Slika 5.). Sve TZ nisu strogo centralizirane, nego svaka zasebno
47
kao pravne osobe upravljaju i odlučuju te je stoga nekada teško omogućiti zajedničku
koordinaciju i međusobnu suradnju.
Članstvo u TZ je obavezno, dragovoljno ili počasno. Obavezni članovi su svi subjekti koji na
području grada ili općine imaju svoje sjedište, pogon, podružnicu te sudjeluju u turističkom
prometu ili promicanju turizma. Obvezni članovi turističke zajednice županije su područne
turističke zajednice općina i gradova, a obvezni članovi HTZ- a su županijske TZ, TZ Grada
Zagreba i regionalne TZ ako su osnovane.
Organi TZ su skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor, pododbori za pojedina važna
pitanja.
Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:
•
stvaranje i razvijanje tržišno prepoznatljivog turističkog proizvoda na području na
kojem su osnovane
•
promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane,
•
razvijanje svijesti o važnosti gospodarskih, društvenih i drugih učinaka turizma, i o
potrebi zaštite okoliša potičući održivi razvoj turizma.
4.3.1. Hrvatska turistička zajednica
Na vrhu hijerarhijske strukture turističkih zajednica nalazi se Hrvatska turistička zajednica,
koja ima ulogu nacionalne turističke organizacije. Razlozi osnivanja takve vrste društvene
organizacije jesu da ona ima svrhu ostvarivanja određenih ciljeva.
Ti ciljevi su: stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog
turizma; planiranje i
provedba zajedničke strategije i koncepcija promocije turizma; predlaganje i izvedba
promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu; podizanje razine kvalitete cjelokupne turističke
ponude RH.
Hrvatska turistička zajednica ima i zadaće koje mora obavljati u sklopu svog rada. U nastavku
su prikazane neke od najvažnijih:
•
Objedinjavanje sveukupne ponude turizma u RH
48
•
Promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavništva i nastupom na
sajmovima
•
Poticanje razvoja turističkog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika naše zemlje o
važnosti i ulozi turizma
•
Zastupanje RH u međunarodnim turističkim organizacijama te suradnja sa srodnim
organizacijama u drugim zemljama.
Bitno je spomenuti da je HTZ odgovorna za donošenje strateškog marketinškog plana za
određeno razdoblje te samim time utječe na stvaranje ukupnog turističkog proizvoda.
Ono u čemu se Hrvatska turistička zajednica ističe jest promocija, tj. izrada planova i
programa promocije hrvatskog turizma i to na nacionalnoj razini i putem udruženog
oglašavanja te se velika pažnja posvećuje turistički nerazvijenim područjima. Kako bi se
promocijske aktivnosti kvalitetno obavljale HTZ provodi operativno istraživanje domaćeg i
inozemnog tržišta i poduzima mjere za razvoj i promicanje selektivnih oblika turizma.
Hrvatska turistička zajednica na temelju izvješća TZ nižih razina prati i koordinira
ispunjavanje njihovih ciljeva i zadaća, kontrolira korištenje financijskih sredstava te na taj
način usklađuje interese, pruža potpore u svrhu ispunjenja akcija određenih planom. Njezina
zadaća je također i ustrojavanje jedinstvenog hrvatskog turističkog informacijskog sustava,
sustava prijave i odjave turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg
ustroja. Hrvatska turistička zajednica provodi usklađivanja zajedničkih aktivnosti kroz
konzultacije sa vodećim strukovnim udrugama i vodi evidencije članstva turističkih zajednica
u međunarodnim organizacijama.
Među novijim zadacima nalazi se zadatak provođenja permanentnog obrazovanja njezinih
zaposlenika putem seminara i raznih tečajeva. Posebno treba istaknuti da nastoji potaknuti
uključivanje mladih dionika putem akcije Volim Hrvatsku te provodi projekte Plavi cvijet i
Zeleni cvijet u sklopu kojeg se novčano nagrađuju najuređenija turistička mjesta primorske i
kontinentalne Hrvatske.
4.3.2. Regionalne turističke zajednice
Regionalne turističke zajednice nalazimo kao turističke zajednice regije, područja i otoka.
Nalazimo ih na mezorazini u hijerarhijskoj podjeli turističkih zajednica. One imaju ulogu da
49
svojim radom kvalitetnije prezentiraju turističku ponudu na tržištima. Njihove su funkcije
usmjerene ka koordinaciji i marketingu.
Najvažnije zadaće regionalnih turističkih zajednica jesu:26
•
promocija turističke destinacije na razini županije samostalno i putem udruženog
oglašavanja,
•
upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane
županije,
•
sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou županije u svezi s
politikom planiranja razvoja turizma na nacionalnom nivou,
•
izrada strategije razvoja turizma na nivou županije,
•
promocija turističke ponude županije u zemlji i inozemstvu u koordinaciji s
Hrvatskom turističkom zajednicom,
•
obogaćivanje ukupne turističke ponude županije i kreiranje novih proizvoda turističke
regije, a poglavito u selektivnim oblicima turizma (seoski, kulturni, zdravstveni
turizam i dr.),
•
pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja županije u
pitanjima važnim za njihovo djelovanje i razvoj, te poticanje i pomaganje razvoja
turizma na područjima koja nisu turistički razvijena,
•
koordinacija djelovanja i nadzor izvršavanja ciljeva i zadaća turističkih zajednica
općina i gradova s područja županije,
•
sudjelovanje u izradi planova razvoja turizma i strateškoga marketinškog plana
hrvatskog turizma,
•
donošenje strateškoga marketinškog plana za područje županije, sukladno strateškom
marketinškom planu hrvatskog turizma,
•
poticanje, očuvanje, unaprjeđivanje i promicanje svih postojećih turističkih resursa i
potencijala, te turističke ponude županije,
26
Zakon o turističkim zajednicama NN 152/08, Čl.46.
50
•
prikupljanje podataka te tjedna i mjesečna obrada podataka o turističkom prometu i
svih drugih podataka bitnih za praćenje izvršenja postavljenih ciljeva i zadaća (zbirno
izvješće općina i gradova),
•
obavljanje informativnih poslova u svezi s turističkom ponudom,
•
izrada polugodišnjih i godišnjih izvješća, analiza i ocjena ostvarenja programa rada i
financijskog plana turističke zajednice županije,
•
ustrojavanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava, sustava prijave i odjave
turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg ustroja i Hrvatskoj
turističkoj zajednici,
•
objedinjavanje zajedničkih razvojnih projekata turističkih zajednica općina i gradova,
te turističkih zajednica područja od značaja za županiju.
Turistička zajednica županije sudjeluje i provoditi programe i akcije Hrvatske turističke
zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete
turističke ponude Hrvatske.
4.3.3. Lokalne turističke zajednice
Lokalnu turističku zajednicu u hijerarhijskoj piramidi nalazimo na samom dnu. To ne znači da
one imaju najmanji značaj. Dapače, one su čak najbitnije i najbrojnije. Na toj razini dolazi do
najveće spone javnog i privatnog sektora jer se tu nalaze poduzetnici, lokalna samouprava,
turistički djelatnici a i najbliže su gostima. Što znači da osnovu ipak na kraju čini turistička
općina ili grad koja čini zaokruženu cjelinu s više turističkih mjesta i brojnim turističkim
sadržajima koji zadovoljavaju turističke potrebe.
Turističke zajednice surađuju s tijelima jedinica lokalne samouprave u općinama i gradovima
u sljedećim aktivnostima:27
1. dogovaraju zajedničko korištenje sredstava boravišne pristojbe koja se doznačuju općini ili
gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista,
27
Zakon o turističkim zajednicama NN 152/08, Čl.
51
2. dogovaraju izradu planova razvoja turizma u općini ili gradu, najkasnije do roka utvrđenog
posebnim propisima za donošenje proračuna jedinice lokalne samouprave,
3. prate turistički promet te prijavu i odjavu turista,
4. surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskih objekata,
5. surađuju u drugim pitanjima vezanim uz razvoj turizma.
Glavna zadaća tih turističkih zajednica je definiranje i profiliranje turističkog proizvoda
turističke destinacije i njegovo predstavljanje na tržištu. One su zadužene za upravljanje
javnom turističkom infrastrukturom, sudjeluju u definiranju ciljeva, politike razvoja i
strateških planova turizma na razini općine ili grada, prikupljaju podatke o smještajnim i
drugim ugostiteljskim kapacitetima, manifestacijama, ustanovama koje su potrebne za
boravak turista kao i za turističku potražnju koja podrazumijeva prikupljanje boravišne
pristojbe, vođenje evidencije boravaka gostiju te njihovo analiziranje.
Veoma bitna zadaća turističke zajednice te razine je poticanje i organiziranje kulturnih,
zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija koje pridonose obogaćivanju turističke
ponude i izdavanje turističkih promotivnih materijala. Također promiču specifične prirodne i
društvene vrijednosti koje općinu ili grad čine turistički prepoznatljivom. Svojim radom
nastoje očuvati turistički prostor i okružje i zaštiti okoliš, prirodnu i kulturnu baštinu. Na kraju
i ne manje bitno nastoje obrazovati zaposlenike, surađivati sa lokalnim stanovništvom po
pitanju zaštite okoliša i očuvanju prirodnih i društvenih vrijednosti lokaliteta kako bi se
podigla kvaliteta usluge i time sačuvao lokalni autohtoni identitet.
4.3.4. Financiranje turističkih zajednica
Svaka turistička zajednica definira svoj program i financijski plan koji su pod nadzorom
Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Skupština turističke zajednice dužna je svake godine do kraja ožujka tekuće godine donijeti
godišnje financijsko izvješće za prethodnu godinu. Prijedlog godišnjeg financijskog izvješća
za prethodnu godinu turističko vijeće podnosi skupštini turističke zajednice i nadzornom
odboru do kraja veljače tekuće godine.
Godišnje financijsko izvješće obvezno sadržava podatke o izvršenju programom rada
pojedinačno utvrđenih zadataka, izdacima njihovog izvršenja, izdacima za poslovanje
52
turističkog ureda i rad tijela turističke zajednice, ostvarenju prihoda po izvorima, financijskom
rezultatu poslovanja, usporedbu financijskog plana i njegovog ostvarenja s obrazloženjem
odstupanja, analizu i ocjenu izvršenja programa, te procjenu učinka poduzetih aktivnosti na
razvoj turizma. To izvješće Hrvatske turističke zajednice sadrži i specificirane izdatke i
obveze za promociju hrvatskog turizma koji se financiraju iz državnog proračuna.
Turističke zajednice se financiraju iz zakonom utvrđenih prihoda:
•
boravišne pristojbe i članarine
•
prihodi od obavljanja gospodarskih djelatnosti
•
proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, te državnog
proračuna,
•
dragovoljnih priloga i darova
•
imovine u vlasništvu.
Turistička zajednica se može na temelju posebne odluke turističkog vijeća, financijski
zaduživati u cilju realizacije programa rada i financijskog plana, ali ukupna vrijednost
zaduženja ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.
4.3.4.1. Boravišna pristojba
Boravišna pristojba je direktan prihod turističkih zajednica te se plaća po svakom ostvarenom
noćenju. Turističke zajednice boravišnu pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za
svoje poslovanje sukladno godišnjem programu rada i financijskom programu. Naime,
tijekom godina se uvidjelo mnogo problema kod naplate i uplate boravišne pristojbe. Dešava
se da neki porezni obveznici uopće ne naplaćuju gostima boravišnu pristojbu a drugi je
zadržavaju kao svoj prihod. Na taj način dolazi do manjka sredstava kojima se obavljaju
zakonom određene zadaće.
Boravišnu pristojbu plaćaju:28
•
osobe koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu
smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost,
28
Zakon o boravišnoj pristojbi 152/08, Čl.3
53
•
putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter,
cruising),
•
osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu,
•
vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini ili gradu, koji nije smještajni objekt
u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući ili stanu,
•
vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za
sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe.
Boravišnu pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani.
Iznimno boravišnu pristojbu ne plaćaju: djeca do dvanaest godina starosti, osobe s tjelesnim
invaliditetom od 70% i većim i jedan pratitelj, sudionici školskih paket aranžmana (paušalnih
putovanja) odobrenih od strane školske ustanove, sezonski radnici, članovi uže obitelji
stanovnika turističke općine ili grada, putnici na putničkom brodu u međunarodnom
pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci, vlasnici kuće za odmor i članovi
njegove obitelji, ako je kuća za odmor izvorna stara obiteljska kuća stečena nasljeđivanjem od
ostavitelja koji je imao posljednje prebivalište u turističkoj općini ili gradu, kada noće u toj
kući, osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja programa socijalne skrbi,
studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju.
Boravišnu pristojbu umanjenu za 50% plaćaju osobe od navršenih 12 do 18 godina starosti,
osobe do 29 godina starosti, koje su članovi međunarodnih omladinskih organizacija, kada
koriste usluge noćenja u omladinskim objektima za smještaj koji su uključeni u međunarodnu
mrežu omladinskih objekata za smještaj IYHF.
Visina boravišne pristojbe ovisi o turističkom razredu u koje je razvrstano naselje u kojem se
ostvaruje noćenje i o razdoblju sezone. (Tablica 5.)
54
Tablica 5. Visina boravišne pristojbe u RH za 2011.godinu, po razredima turističkog mjesta i
po razdobljima
Boravišna pristojba u kunama po osobi i noćenju
Za razdoblje
Razred
turističkog mjesta
I.
II.
III.
glavna sezona predsezona i posezona
izvansezona
A
7,00
5,50
4,50
B
6,00
4,50
3,50
C
5,00
3,50
2,50
D i ostala nerazvrstana
4,00
mjesta
2,50
2,00
Izvor: Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2011.godinu (NN, 119/11)
Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu plaćaju godišnji paušalni
iznos boravišne pristojbe za svaki krevet ili/i smještajnu jedinicu. Na dodatne krevete se ne
plaća godišnji paušalni iznos boravišne pristojbe. Visina paušalnih iznosa boravišne pristojbe
utvrđuje se na temelju prosječnog broja noćenja ostvarenih u prethodnoj godini u vrsti
smještaja za koje se plaća boravišna pristojba.
Sredstva prikupljena od boravišne pristojbe, banka kod koje je otvoren račun u roku od dva
dana od dana uplate dostavlja korisnicima prema sljedećem rasporedu29:
•
65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička
zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se
isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga
zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada,
29
•
10% sredstava turističkoj zajednici županije,
•
25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.
Zakon o boravišnoj pristojbi (NN152/08), Čl.20
55
Turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihode manje od 200.000,00 kuna
godišnje boravišna pristojba iznimno se raspoređuje u omjeru od 80% turističkoj zajednici
općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na
području kojih je osnovana i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na
temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice
općine ili grada, i 20% turističkoj zajednici županije.
Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne
pristojbe raspoređuju se 50% turističkoj zajednici županije i 50% Hrvatskoj turističkoj
zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unaprjeđenje i promicanje turizma na području
na kojem su prikupljena.
4.3.4.2.Članarine TZ
Članarine turističkoj zajednici plaćaju mjesečno pravne i fizičke osobe koje posluju, pružaju
ugostiteljske usluge, usluge u turizmu i obavljaju djelatnosti vezane uz turizam. Pravna osoba
koja se s više od 50% financira iz općinskog, gradskog, županijskog ili državnog proračuna ne
plaća članarinu turističkoj zajednici.
Visina članarine koju plaća obvezan član TZ ovisi o:
•
turističkom razredu naselja u kojem je sjedište ili poslovna jedinica osobe,
•
skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizička osoba bavi,
•
stopi na ukupni prihod utvrđenoj Zakonom.
Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na
dobit jest ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su te osobe dužne iskazati u računu dobiti i
gubitaka. Obveznik turističke članarine plaća mjesečni predujam članarine u visini jedne
dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.
Raspodjela sredstava koja su prikupljena putem turističkih članarina ide na način da prvo
banka kod koje su otvoreni računi u roku od dva dana izdvaja 7,5% na poseban račun
Hrvatske turističke zajednice i koristi se za pomoć turističkim zajednicama na turistički
nerazvijenim područjima. Ostala sredstva se raspodjeljuju na sljedeći način30:
•
30
65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada
Zakon o turističkim članarinama (NN152/08), Čl.14
56
•
10% sredstava turističkoj zajednici županije
•
25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.
Financiranje se obavlja tako da sredstva za rad kroz zakonsku obveznost u najvećoj mjeri
osiguravaju gospodarski subjekti i obrtnici registrirani u Republici Hrvatskoj. Sredstva
potrebna za rad HGK osiguravaju se iz doprinosa ili članarine koju plaćaju članice Hrvatske
gospodarske komore iz prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od obavljanja vlastitih
djelatnosti i drugih izvora.Visinu mjesečne obveze za 2012. godinu članice HGK po osnovi
članarine određuje grupa članice izračunata na osnovi podataka iz Godišnjeg financijskog
izvještaja za 2010. godinu.
Prvu grupu čine članice koje ne prelaze dva od slijedeća tri kriterija:
•
ukupna aktiva iznosi 7.500.000,00 kuna
•
ukupni prihod iznosi 15.000.000,00 kuna
•
imaju do 50 zaposlenika.
Drugu grupu čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za prvu kategoriju, ali nikad ne
prelaze dva od slijedeća tri kriterija:
•
ukupna aktiva iznosi 30.000.000,00 kuna
•
ukupni prihod iznosi 59.000.000,00 kuna
•
imaju do 250 zaposlenika.
Treću grupu čine članice koje prelaze bar dva od tri kriterija za drugu kategoriju.
Visina mjesečne članarine :
•
prva grupa članica 50,00 kn
•
druga grupa članica 1.275,00 kn
•
treća grupa članica 4.675,00 kn
Visinu godišnje obveze u 2012. godini po osnovi doprinosa čini ukupan prihod članice HGK
iskazan za 2010. godinu pomnožen sa stopom od 0,005%.
57
4.4. Kritički osvrt i preporuke za unaprjeđenje sustava TZ-a u RH
Biti vodeći i prepoznatljiv na turističkom tržištu predstavlja veliki uspjeh iza kojeg stoje veliki
trud i napori. Neizbježne promjene tržišnih trendova, sve veća konkurencija i promjene u
ukusima potrošača potiče povećani angažman organizacija za upravljanje turističkim
destinacijama. U ovom slučaju su to turističke zajednice destinacije, turistički uredi, turističke
administracije, vlasti i slično. One sudjeluju u stvaranju i provođenju strategija razvoja
turizma, osmišljavaju i koordiniraju promotivne aktivnosti, grade imidž turističke destinacije
te stvaraju prepoznatljiv turistički proizvod na međunarodnom turističkom tržištu.
Organizacije koje upravljaju turističkim destinacijama u različitim zemljama se međusobno
razlikuju. To se da vidjeti iz naziva organizacija, ciljeva, načina financiranja, veličine
područja za koje se osnivaju i slično. Ta se različitost smatra pozitivnim jer se na takav način
DMO-i ističu na turističkom tržištu. Ne smije se zaboraviti spomenuti da i velikim dijelom
sve te njihove karakteristike su rezultat utjecaja povijesti, podneblja, politike, društva i
mnogih drugih.
Ono što čini vidljivu razliku između DMO-a različitih zemalja na prvi pogled jesu nazivi tih
DMO-a. U Hrvatskoje je to na primjer Hrvatska turistička zajednica, u Austiriji Austrian
National Organisation, u Grčkoj Greek National Organisation, u Njemačkoj German National
Tourist Board, u Kini Chinese National Tourist Administration, Velikoj Britaniji Visit Britain,
u Autraliji i Novom Zelandu Toruism Australia i Torusim New Zeland.
Većina zemalja pri definiranju misija DMO-a je ističe svrhu njihova postojanja kao, npr:
promocija na turističkim međunarodnim tržištima; povećanje vrijednosti turizma; poboljšanje
imidža i povećanje broja noćenja; izgradnja vrijednosti turizma; povećanje eknomskih koristi
od turizma i rast udjela na turističkom tržištu.
Sve misije može se reći da koliko su slične toliko se i razlikuju ali svi DMO-i promatranih
zemalja imaju isti interes - povećanje prihoda od turizma.
Tijekom istraživanja nisu pronađeni podaci o misiji DMO-a Španjolske, Francuske, Kine i
Hrvatske. Ukoliko DMO-i promatranih zemalja nemaju definirane misije, preporučuje se
uvođenje misija kako bi bili ukorak sa tržišnim trendovima i zahtjevima.
Analizom zadaća promatranih DMO-a uočena je sličnost sljedećih zadaća: promocija putem
različitih medija, prospekata i sajmova u zemlji i inozemstvu; organizacija turizma;
58
istraživanje turističkog tržišta; savjetovanja te oblikovanje i provođenje strategije razvoja
turizma.
S pravnog stajališta gotovo sve DMO kao i Hrvatska turistička zajednica su
pravne
neprofitne organizacije koje su u državnom vlasništvu izuzev SAD-a gdje je DMO dijelom
javna a dijelom državna organizacija. Znači da DMO-i djeluju po načelu opće korisnosti bez
ostvarivanja neposredne dobiti. Njihova uspješnost može se mjeriti stupnjem zadovoljenja
općih i zajedničkih potreba zajednice na području na kojem djeluje te veličinom i kvalitetom
pruženih usluga.
Financiranje DMO-a se još uvijek velikim dijelom oslanja na: sredstva iz državnog proračuna
te prihode iz boravišnih pristojbi i turističkih članarina. Međutim, uočljivi su napori u jačanju
suradnje između javnog i privatnog sekotora, što je dobro jer nekad financijska sredstava iz
proračuna jednostavno nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova poslovanja DMO-a. Primjeri
uvođenja javno-privatnih odnosa u vlasništvo DMO-a jesu ona iz Njemačke i Velike Britanije
a posebice SAD-a. SAD se nakon dugo vremena počeo angažirati u turizmu i to ulazi na
velika vrata. Njihov DMO Brand USA je spoj javnog i privatnog partnerstva te imaju
specifičan način financiranja. Za financiranje Brand USA se ne koriste sredstva poreznih
obveznika. Najmanje polovica programa proračuna se financira investicijama iz privatnog
sektora. Ostatak dolazi od Elektroničkog sustava za autorizaciju putovanja. Gdje je u svemu
tome Hrvatska? Uspoređujući DMO-e različitih zemalja, uočeno je da se model HTZ-a
najviše podudara s onim iz Austrije. Razlika se može uočiti u načinu financiranja poslovanja.
Dok se kod HTZ-a temelji na zakonskim odredbama (turistička članarina i pristojba), u
Austriji DMO financiraju zainteresirani hotelijeri i drugi sudionici u turističkoj ponudi.
Veličina područja koju obuhvaćaju je raznolika. Neke zemlje su orijentirane samo na par
ključnih tržišta dok druge su razgranate na veliki broj inozemnih tržišta. Španjolski DMO je
razgranat i ima čak 49 inozemnih ureda, a Švicarski DMO ima samo tri predstavništva.
Hrvatska se nalazi u nekoj sredini i ima 20 inozemnih predstavništava. Bez obzira na veličinu
područja koju određeni DMO obuhvaća ipak na kraju krajeva nije bitna brojka nego kvalitetna
turistička marka i imidž koji će privući turističkog posjetitelja u određenu turistički
destinaciju.
59
5. ZAKLJUČAK
Promjene u tržišnim trendovima i utjecaj globalizacije stalan su pokretač razvoja te turizam
kako masovna pojava podložna je tim globalizacijskim procesima. Te promjene se pojavljuju
na području potražnje ali i ponude i djeluju kao uzročno-posljedična veza. Ovdje bitnu ulogu
zauzima i konkurencija koja vrši pritisak sa svih strana te se igrači na tržištu stalno moraju
prilagođavati i unaprjeđivati. Kako stvoriti prepoznatljivu i privlačnu turističku destinaciju u
oku turističkog potrošača ali i istaknuti se u nemilosrdnoj konkurenciji jesu najvažnije zadaće
organizacije za upravljanje turističkom destinacijom, tj. destinacijske menadžment
organizacije (DMO).
Destinacijske menadžment organizacije zauzimaju vodeću ulogu u određivanju pravca
razvoja, marketinškim aktivnostima i podršci svim dionicima u cilju ostvarivanja zacrtanih
misija i zadaća.
Prilikom istraživanja teme rada naišlo se na prepreku koja se odnosi na nedostatak literature
koja obrađuje specifičnosti destinacijskih menadžment organizacija na europskoj i svjetskoj
razini, pa u skladu s time je i izvršena obrada teme prema dostupnim podacima. Unatoč toj
prepreci mogu se iznijeti zaključci da većina zemalja ima odvojenu turističku politiku od
aktivnosti unaprjeđenja turizma. Međutim, još uvijek bez obzira na trendove, prisutan je veliki
utjecaj države u pogledu koordinacije pojedinih aktivnosti, vlasništva i financiranja DMO-a.
Tu je neupitno spomenuti da postoji i politički utjecaj. Financijska sredstva stižu većinom iz
državnog proračuna ili iz zakonom utvrđenih prihoda. Vidljivi su pomaci u načinu
prikupljanja sredstava kao što su prihodi od davanja na upravljanje imovinom, prihodi od
komercijalnih aktivnosti, a posebno temeljem jačanja javno-privatnog partnerstva.
Uvidjelo se da sredstva prikupljena na dosadašnji način nisu mogla osigurati pokrivanje svih
troškova te se preporuča i daljnje zalaganje za objedinjavanje javnog i privatnog sektora pri
djelovanju DMO-a ne samo zbog financijskog djela već i zbog stvaranja kvalitetnih turističkih
proizvoda i sustava doživljaja.
60
6. LITERATURA
1. Bieger, T., Beritelli, P., Laesser, C., Časopis turizam - Povećanje učinkovitosti
organizacija za upravljanje destinacijama i širenje granica turističke destinacije,
Godina 57/2009/Broj 3 Institut za turizam, Zagreb,
2. Buhalis, D., Marketing the competitive destination of the future, Tourism
Management, 2000.
3. Cooper, C., Fletcher, J., Gilbert, D. et al., Tourism – Principles and Practice.
Harlow, Longman, 1998.
4. Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i suradnici, Turizam-ekonomske
osnove i organizacijski sustav, ŠK , Zagreb, 2011.
5. Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam, Zagreb, 2011.
6. Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M., Menadžment turističke destinacije,
Visoka škola za turistički mendžment, Šibenik, 2004.
7. Dulčić, A., Petrić, L., Upravljanje razvojem turizma, Zagreb, Mate, 2001
8. Geić, S., Organizacija i politika turizma – kulturološkoekologijski i
sociogospodarski aspekti, Sveučilište u Splitu, Split 2007.
9. Hitrec, T., Turistička destinacija, pojam, razvitak, koncept, časopis TURIZAM, ¾,
Institut za turizam Hrvatske, Zagreb, 1995.
10. Hitrec, T, Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola
za mendžment, Zagreb, 2008.
11. Inskeep, E., Tourism planning – An integrated and sustainable development
approach, New York., 1991., str. 411, preuzeto od: Magaš, D. Management
turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u
Opatiji, Opatija, 2003
12. Kaspar, C., Tourismuslehre imGrundniss, Bern/Stuttgart, 1991.- preuzeto od:
Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i
turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.
61
13. Kotler, P., Bowen, J., Makens, J., Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i
turizmu, Prentice-Hall, 1996.
14. Križman Pavlović, D., Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula,
Mikorad d.o.o. ,2008.
15. Magaš, D. , Turistička destinacija, Hotelijerski fakultet ,Opatija, 1997.
16. Magaš, D. , Destinacijski management – modeli i tehnike, Hotelski managment,
Sveučilište u Rijeci, 2008.
17. Magaš, D. , Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički
i hotelski mendažment, Opatija, Adamić, 2003.
18. Mileta, V. Međunarodne ekonomske organizacije i integracije, Biblioteka:
Socijalističko samoupravljanje i suvremeni svijet, Zagreb, 1988.
19. Muller, R i dr., Freizeit und Tourismus, Bern, 1991., preuzeto od: Magaš, D.
Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički
management u Opatiji, Opatija, 2003.
20. OECD, Directorate for science, technology and industry, Swiss tourism policy background report, 2000.
21. Petrić, L. Upravljanje turističkom destinacijom, Jafraprint, Split, 2011.
22. Pike, S., Marketing tursitičkog odredišta - pristup integriranih mareketinških
komunikacija, Zagreb, Plus d.o.o., 2010.
23. Senečić, J., Grgora, J., Marketing medžment u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb,
2006.,
24. Senečić, J., Vukonić, B., Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o. , Zagreb, 1997.
25. UNWTO, A Practical Guide to Tourism Destination Management, Madrid, 2007.
26. Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2011.godinu (NN, 119/11)
27. Zakon o boravišnoj pristojbi (NN152/08),
28. Zakon o turističkim članarinama (NN152/08)
29. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94, NN
152/08)
62
30. Australijska vlada – Common Law, http://www.comlaw.gov.au, Bills, Toursim
Australia
Act
2004,
http://www.comlaw.gov.au/Details/C2004A01307,
(20.12.2012.)
31. Australijska
vlada
–
Odjel
za
izvore,
energiju
i
turizam,
http://www.ret.gov.au/Pages/default.aspx, Portfolio Budget statements 2012-13,
http://www.ret.gov.au/Department/Documents/budget/12-13/Portfolio-BudgetStatements-2012.pdf, (20.12.2012.)
32. Austrijska internetska platforma, www.austria.info, Austrijski promidžbeni ured,
www.austria.info/hr_b2b/austrijski-promidzbeni-ured, (08.10.2012.)
33. Austrijska nacionalna turistička organizacija, www.austriatourism.com, Österreich
Werbung , http://www.austriatourism.com/oesterreich-werbung/, (09.10.2012.);
Strategie,
http://www.austriatourism.com/die-oesterreich-werbung/strategie-
osterreich-werbung/, Organisation, http://www.austriatourism.com/die-oesterreichwerbung/organisation-oew/, (10.10.2012.)
34. Austrijsko ministarstvo ekonomije, obitelji i mladeži, www.en.bmwfj.gv.at,
Tourism
strategy,
http://www.en.bmwfj.gv.at/Tourism/CurrentTourismPolicies/Seiten/TourismStrate
gy.aspx, (11.10.2012.)
35. Francusko
Ministarstvo
poljoprivrede,
hrane
i
šumarstva,
http://agriculture.gouv.fr/, O FNOTSI, http://agriculture.gouv.fr/fnotsi-federationnationale-des, (15.11.2012.)
36. Francuska nacionalna turistička organizacija, http://www.tourisme.fr/, Qui
sommes-nous (Tko smo mi), http://www.tourisme.fr/footer/Qui-sommes-nous,
(18.11.2012.)
37. Grčka nacionalna turistička organizacija, www.gnto.gov.gr, ΑΠΟΣΤΟΛΗ
(Misija), http://www.gnto.gov.gr/el/%CE%91%CE%A0%CE%9F%CE%A3%CE
%A4%CE%9F%CE%9B%CE%97,
ΣΤΡΑΤΗΓΙΚΗ
(Strategija),
http://www.gnto.gov.gr/el/%CE%A3%CE%A4%CE%A1%CE%91%CE
%A4%CE%97%CE%93%CE%99%CE%9A%CE%97, (20.10.2012.)
63
38. Hrvatska turistička zajednica, www.croatia.hr, O nama - opće informacije,
http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica,(20.11.2012.)
39. Kineska nacionalna turistička organizacija, http://en.cnta.gov.cn/, About us – O
nama,http://en.cnta.gov.cn/about/Forms/AboutCnta/CNTAInBrief.shtml
(05.11.2012.)
40. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, www.mint.hr, O nama, Dostupno na:
http://www.mint.hr/default.aspx?id=7906, (04.10.2012.)
41. Nacionalna
turistička
organizacija
www.toursim.australia.com,
Australije
About
–
us
Tourism
Australia,
O
nama,
–
http://www.tourism.australia.com/en-au/aboutus/default.aspx, (20.12.2012.)
42. Nacionalna turistička organizacija Novog Zelanda - Tourism New Zeland,
http://www.tourismnewzealand.com/,
About
us
-
O
nama,
http://www.tourismnewzealand.com/about-us/, What we do and how we do it – što
radomo i kako radimo, http://www.tourismnewzealand.com/about-us/what-we-doand-how-we-do-it/, Media - Annual Report, 2011/12. - Mediji - Godišnje izvješće
2011/12.,
http://www.tourismnewzealand.com/media/823698/annual_report_11-
12_year_online_version.pdf, Media - Statement of intent – Izvješće o namjeri,
http://www.tourismnewzealand.com/media/739824/tourism_new_zealand_stateme
nt_of_intent_2012-2015_-_final_draft_2_.pdf , (15.12.2012.)
43. Nacionalna
turistička
organizacija
SAD-a
–
The
Brand
USA,
www.thebrandusa.com, About – O nama, http://www.thebrandusa.com/about/,
Annual
Report
2011.
–
Godišnje
izvješće
2011.,
http://www.thebrandusa.com/_files/pdf/2011AnnualReport.pdf, Media Evaluation
Proposal
2013.
-
Prijedlog
za
evaluaciju
2013.,
http://www.thebrandusa.com/egallery/upload/Corporation%20for%20Travel
%20Promotion/The%20Brand%20USA/Files/Key%20Documents
%202013/mediaauditingrfp.pdf, (18.01.2013.)
44. Nacionalna
turistička
organizacija
http://www.visitbritain.org,
About
Velike
Britanije
u
–
–
Visit
o
Britain,
nama,
http://www.visitbritain.org/aboutus/overview.aspx, (18.12.2012.)
64
45. Njemačko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, www.bmwi.de, Toursim policy –
turistička
politika,
www.bmwi.de/English/navigationa/tourism-polcy.html,
(03.12.2012.)
46. Njemačka nacionalna turistička organizacija, www.germany.travel, About us – o
nama,
Image
http://www.germany.travel/en/germany/about-us/the-gntb/the-gntb.html,
flyer
–
Sales
and
marketing
for
Destination
Germany,
www.germany.travel/media/pdf/ueber_uns_2/imageflyer_2011_GB.pdf,
(04.12.2012.)
47. Španjolska nacionalna turistička organizacija, www.tourspain.es/esConaozcanos
(O nama),
www.tourspain.es/es-es/Conozcanos/Paginas/Organismo.aspx
48. Švicarska
vlada,
(15.10.2012)
http://www.ch.ch/private/index.html?lang=en,
Tourism
in
Switzerland, http://www.ch.ch/schweiz/00159/index.html?lang=en, (11.11.2012.)
49. Udruga lijepa naša, www.lijepa-naša.hr, Početna, http://www.lijepa-nasa.hr/,
(10.12.2012.)
50. Udruženje turističke industrije Novog Zelanda - Tourism industry association New
Zeland, www.tianz.org.nz, NZ tourism organisations – Organizacija Novog
Zelanda, http://www.tianz.org.nz/main/nz-tourism-partners/, (15.12.2012.)
51. Ured za putovanja i turističku industriju – ITA, Overview - Pregled,
http://tinet.ita.doc.gov/about/overview.html, Export assistance - Izvozna pomoć,
http://tinet.ita.doc.gov/outreach/index.html, Toursim policy - Turistička politika,
http://tinet.ita.doc.gov/about/tourism_policy.html, (22.12.2012.)
52. Talijanska nacionalna turistička organizacija, www.enit.it, About us (O nama),
http://www.enit.it/en/agency/about-us.html, Laws and regulations – Zakoni i
propisi, http://www.enit.it/en/agency/laws-and-regulations.html, Statuto - statut,
http://www.enit.it/images/otherdocs/statutoenit.pdf (,22.10.2012.)
53. Wikipedia,
www.wikipedia.org,
Popis
država
po
površini,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini,
(03.10.2012.)
65
POPIS SLIKA
Redni broj slike
Naziv slike
Broj stranice
Slika 1
Izvorište pojma turistička destinacija
3
Slika 2
Sustav turističke destinacije
5
Slika 3
Međunarodne organizacije
17
specijalizirane za turizam
Slika 4
Organizacijska strukutra turizma u RH
44
(srpanj 2009.)
Slika 5
Ustroj i zadaća turističkih zajednica
47
POPIS TABLICA
Redni broj tablice
Tablica 1
Naziv tablice
Međunarodne organizacije općeg karaktera koje
Broj stranice
16
se bave turizmom
Tablica 2
Regionalne međunarodne organizacije povezane
17
s turizmom
Tablica 3
Vrsta, misija i zadaća DMO-a odabranih
23
zemalja
Tablica 4
Vlasništvo, način financiranja i veličina poručja
26
DMO-a odabranih zemalja
Tablica 5
Visina boravišne pristojbe u RH za 2011.godinu
55
po razredima turističkog mjesta i razdobljima
66
67

Akcijski plan razvoja turizma destinacije Petrinje

Strateški plan Ministarstva turizma 2010.

Upute za iznajmljivače

- E-Knjižnica FET "Dr. Mijo Mirković"

Preuzmi - LIKA ACTIVE

TURISTIČKI VLAKOVI KROZ ZAGREBAČKU ŽUPANIJU

PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN ZA 2013. godinu

6. Plan razvoja turizma općina Goričan, Donja Dubrava i Donji

Gradom Splitom Obala kneza Branimira 17 ra

Program rada i financijski plan za 2014.