STRUČNO INFORMATIVNI ČASOPIS FARMACEUTSKIH TEHNIČARA HRVATSKE
FARMACEUTSKI
TEHNIČAR
Prosinac 2013
1
Nakladnik
Predsjednik HDFT-a
Glavna i odgovorna urednica
HRVATSKO DRUŠTVO
FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
Zagreb, Capraška 1
e. pošta: [email protected]
OIB 83131423239
Marija Žužak
Jastrebarsko, Petrovina 1d,
e. pošta:
[email protected]
099/2285905
Martina Gal
Zagreb, Potočnjakova 8
099/393 1947
Uređivački odbor
Vesna Anić
Danijela Božić
Miroslav Čizmić
Svjetlana Jakovac
Mirjana Lukavski
Daniela Polić
Jelena Poturica
Sanja Schiller
Nada Vraneković
Adresa uredništva
Zagreb, Capraška 1
IBAN HR3423600001101240952
s naznakom za “Tehničar”
e. pošta: [email protected]
Lektor
Tehnička urednica
Tisak
Mira Jelić, prof.
Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara
Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb
Trg m. Tita 14
Ovaj broj je tiskan u 1500 primjeraka
Posuda za pomasti, okolica Zadra, 1.-2. st.
slika s naslovnice preslikana iz knjige „ Ilustrirana povijest Hrvatskog ljekarništva“
1997., prof. dr. Vladimira Grdinića
2
Mlad čovjek ide brže,
a stariji bolje poznaje put.
Kineska narodna
3
4
UVODNIK
Poštovane kolegice i kolege!
Ušli smo u posljednji mjesec godine, mnogima najdraži radi svečanog, blagdanskog ozračja. Iskoristite te dane uz dobru knjigu i pripreme za nadolazeći skup. Već
sada tražite sponzore, koji će omogućiti vašu prisutnost u Poreču.
U većini podružnica održana su brojna stručna predavanja te IV. sjednica SO
i drugih tijela društva, o čemu izvještavamo u ovom broju. Program skupa također
objavljujemo te obratite pažnju na povlastice koje dobivate, znatan popust kod plaćanja kotizacije, ako ste na vrijeme platili članarinu, za ovu godinu, 2014. te i zaostalu
članarinu - ako niste na vrijeme plaćali.
Već smo upozoravali da se prilikom plaćanja članarine, uplatnice pravilno ispune, upiše puno ime i prezime, broj članske iskaznice te sada broj IBAN-a, za koju
godinu se plaća članarina. Unatoč tome, stižu uplatnice iz kojih nije vidljivo tko ih
šalje, iz kojeg mjesta, ako je promijenjeno prezime, a nije javljeno o kojoj se osobi
radi. Često se iz izvoda banke ne može otkriti o kome se radi. Objavljujemo dvije
takve nepoznate/nepotpune uplatnice.
1. 19. 03. 2013. UPLATILA MARINA LEKIĆ, HRVATSKIH BRANITELJA 1,
10370 DUGO SELO - 160,00 KN
2. 14. 05. 2013. UPLATILA ĐURIČIĆ MARIJA - 160,00 KN
Kolegice nisu evidentirane kao članovi, da li su promijenile prezime, a nije
javljeno?
Da li su novi članovi, a nisu ispunile i poslale pristupnice, tada treba uplatiti
još 30 kn upisnine.
Ako se osobe prepoznaju ili netko od kolega prepozna o kome se radi, neka ih
upozore, molimo da se jave našoj tajnici s ispravnim podacima.
Prikupljen je velik broj potpisanih Upitnika o prekvalifikaciji od tehničara i
magistara farmacije. Nakon obrade, upitnici će se poslati mjerodavnim tijelima.
U ovom broju donosimo program I. i druge obavijesti vezane uz skup te će nastavak članka „Ljekarništvo u franjevačkim samostanima“ biti tiskan u sljedećim
brojevima.
Svim kolegicama i kolegama i njihovim obiteljima te poslovnim partnerima,
želimo blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu 2014. godinu.
Sanja Schiller,
v.d. glavne urednice
5
6
KVALITETA ŽIVOTA ŽENA OBOLJELIH
OD RANOG RAKA DOJKE
T. Silovski*
Rak dojke na razne načine utječe na kvalitetu života bolesnica. Bolesnice se moraju nositi s emocionalnim pritiskom dijagnoze i izazovima liječenja uz svakodnevni
stres. Iako dijagnoze mogu biti slične, stanje u kojem se nalazi pojedina bolesnica
svojstveno je njoj samoj.
Kvaliteta života uključuje: mentalno i fizičko zdravlje, sposobnost obavljanja
svakodnevnih obveza, seksualno funkcioniranje i odsutnost simptoma. Kod bolesnica
mogu biti prisutni kratkoročni i dugoročni utjecaji liječenja i same dijagnoze raka.
Također, postoje i drugi elementi (poput financijske situacije) koji utječu na kvalitetu
života. Neki se problemi ne mogu riješiti te s njima valja naučiti živjeti.
Tijekom prve godine nakon postavljanja dijagnoze i tijekom aktivne faze antitumorskog liječenja uobičajeno je osjećati se depresivno i anksiozno. Nuspojave koje
su posljedica liječenja mogu pogoršati kvalitetu života. Kada faza aktivnog liječenja
završi, a nuspojave prestanu, bolesnice se ponovno počnu osjećati bolje.
Kod većine, bol uzrokovana liječenjem raka dojke je privremena i prolazna,
prestaje završetkom liječenja. Optimalno zbrinjavanje je kontrola boli uz primjenu
najmanje moguće količine terapije. Bolesnici uvijek trebaju prijaviti nelagodu i bol
budući da je kontrola istih uvijek vrlo važna. Bol nije ista kod svih. Na istu terapiju neki
mogu osjećati bol, dok drugi ne. Neki smatraju da je bol dio liječenja i da moraju biti
snažni i izdržati. Međutim, i umjerena bol može utjecati na svakodnevni život i učiniti
da neke druge nuspojave, poput umora, djeluju gore. Bol je obično lakše olakšati kad
se prvi put javi. Čekati pogoršanje, a bez traženja načina da se olakša, može učiniti
kontrolu boli težom te može zahtijevati i primjenu više medikamenata.
Ponekad se plan liječenja može izmijeniti kako bi se smanjile bolne nuspojave.
Većina osjeti bolnost nakon kirurškog zahvata (segmentektomije ili mastektomije).
Kod većine je bol privremena, a najčešće se javlja nakon disekcije limfnih čvorova
pazuha. Što je broj uklonjenih limfnih čvorova veći, jače je izražena i bolnost. U
rijetkim slučajevima tijekom kirurškog zahvata može doći do oštećenja živaca, što
može izazvati kontinuiranu bol u operiranom području i ispod ruke. Blokadom tih
živaca lokalnim anestetikom, lidokainskim naljepkom ili uzimanjem lijekova protiv
bolova (ibuprofen, paracetamol), bol se može ublažiti. Ako se radi o jačoj boli, mogu
se preporučiti i opioidni lijekovi. Na nekoga mogu djelovati i nefarmaceutske metode
za olakšavanje boli poput relaksacije i meditacije, grijanja ili hlađenja.
Gubitak kose jedna je od dobro poznatih nuspojava kemoterapije. Kemoterapija
izaziva gubitak kose, ali i gubitak dlaka po cijelom tijelu. Hoće li doći do gubitka kose
*
Dr. sc. Tajana Silovski, dr. med., spec. interne medicine Lenispharm d.o.o.
7
ovisi o citostatiku koji žene s rakom dojke primaju i neizbježan je ako kemoterapijski
protokoli sadrže antracikline (npr. doksorubicin) i taksane (paklitaksel, docetaksel).
Vlasulje, šeširi i marame pomažu da žene prevladaju razdoblje bez kose. Preporučuje
se vlasulju nabaviti dok bolesnica još ima svoju kosu. Gubitak kose se u protokolima s
antraciklinima i/ili taksanima očekuje 3-4 tjedna nakon prve aplikacije kemoterapije.
Kosa počinje rasti dva do tri mjeseca nakon završetka kemoterapijskog liječenja, a
novonarasla kosa može biti različite teksture i boje u odnosu na kosu koju su žene
imale prije kemoterapijskog liječenja. Novonarasla kosa se nakon kemoterapije može
obojiti u bilo kojem trenutku, u kojem to žena koja je preboljela rak dojke poželi.
Mučnina i povraćanje su poznate nuspojave kemoterapije, a njihov intenzitet i izraženost ovise o primijenjenom kemoterapijskom protokolu. Veći rizik pojave tih nuspojava
imaju žene mlađe od 50 godina života, koje pate od bolesti kretanja ili su imale izraženu
emezu u trudnoći te koje ne konzumiraju alkohol. Kako bi se ti simptomi kontrolirali i
prevenirali bolesnicama se prepišu lijekovi – antiemetici (NK1 inhibitori - aprepitant,
5-HT3 antagonisti - palonosetron, granisetron, ondansetron, antagonisti dopaminskih D2
receptora - metoklopramid) uz upute na koji ih način uzimati. Primjena kortikosteroida
deksametazona uz antiemetike pojačava njihov učinak još do kraja nejasnim mehanizmom. Kako bi se tegobe smanjile ženama na kemoterapiji se preporučuje uzimanje
manjih obroka, izbjegavanje teške i hrane intenzivnog mirisa, uzimanje velike količine
bistre tekućine te svakako uzeti lagani obrok prije aplikacije same kemoterapije. Također je randomiziranim istraživanjima dokazano da đumbir i akupunktura uz primjenu
standardnih antiemetika značajno smanjuju mučninu i povraćanje.
Neki citostatici mogu oštetiti sluznicu usta i grla te izazivaju mukozitis/stomatitis,
pa je otežano gutanje, uzimanje hrane i tekućine. U liječenju je važno održavanje
oralne higijene, primjena sredstava koja oblažu sluznicu usne šupljine poput Gleclaira
(oralnog adherentnog gela), primjena E-vitamina te ispiranje usta čajem od kadulje.
Kemoterapija može izazvati umor. Žene se mogu osjećati kao da uopće nemaju
energije te kao da su cijelo vrijeme umorne. Nekad niti dovoljno odmora ne pomaže.
Redovita tjelovježba, npr. šetnja tijekom 10-20 minuta dnevno može umanjiti tegobe. Neke
bolesnice pate od nesanice te ona može biti uzrok umora, pa se treba obratiti liječniku.
Neki citostatici uzrokuju tzv. gripozni sindrom – bolove u mišićima, zglobovima
i kostima koje je moguće ukloniti primjenom blagih analgetika poput paracetamola.
Citostatici poput vinorelbina, cisplatina i taksana - paklitaksel i docetaksel – mogu
nekim bolesnicima izazvati oštećenje živaca, što se očituje žarećom ili probadajućom boli te trncima obično u prstima ruku i nogu – periferna neuropatija. Nekad su
potrebni mjeseci i godine da se bolesnik riješi tih oštećenja, a nekad su ona i trajna.
Nastanak periferne neuropatije može diskretno ublažiti uzimanje E-vitamina te kalcija
i magnezija, a u liječenju se primjenuje B-kompleks (vitamin B1, B6 i B12), lidokainski
naljepci, antidepresivi (u dozama nižim nego za liječenje depresije) te antiepileptici
(karbamazepin), kratkoročno se mogu primijeniti i kortikosteroidi.
Neke bolesnice nakon kemoterapije imaju kognitivne probleme - poput osjećaja
smušenosti te probleme s koncentracijom, pamćenjem i obavljanjem više stvari istodobno. To se stanje često naziva „kemo-mozak“ ili „tumorski mozak“. Većina ima
8
blage simptome, iako neki imaju probleme koji utječu na svakodnevno funkcioniranje.
Tegobe mogu trajati godinu do dvije, kod nekih i duže. Većina ipak primjećuje da su
tegobe tijekom vremena sve manje izražene te nestaju. Neki lijekovi koji se uzimaju
za ublažavanje nuspojava kemoterapije (sedativi, antiemetici), mogu izazvati ove
simptome, a tegobe mogu biti i posljedica stresa, anksioznosti i depresije. Simptomi
se prvi put mogu pojaviti zbog stresa koji se javlja postavljanjem dijagnoze zloćudne
bolesti, a može ih pogoršati primjena kemoterapije. Starije žene imaju više kognitivnih problema nakon kemoterapije nego mlađe. Kognitivni problemi mogu se javiti i
nakon drugih vrsta liječenja raka dojke. Iako nema jasnih preporuka za poboljšanje
kognitivnih funkcija, postoji opći način nadvladavanja problema s pamćenjem: planirati
dnevne aktivnosti (situacije koje zahtijevaju najviše razmišljanja planirati u doba dana
kada se bolesnica najbolje osjeća), osigurati si „ekstra“- odmor, zapisati ili snimiti
(npr. na mobitel) podsjetnik za važne stvari, koristiti kalendar i zapisati važne datume
i informacije, koristiti kutijice za slaganje lijekova kako bi se lakše pratilo uzimanje
istih, zamoliti prijatelja ili člana obitelji za pomoć.
Terapija zračenjem zbog raka dojke kod većine izaziva iritaciju kože. Zračena
koža i dojka može biti hrapava na dodir, crvena (poput opekline od sunca) ili otečena. Koža se ponekad može i guliti kao kod opeklina uzrokovanih suncem. Ponekad
površina kože može nakon što se odljušti površinski sloj postati vlažna i osjetljiva te
bolna. Iritacija i bolnost se obično jave unutar nekoliko tjedana nakon početka zračenje
te nestanu unutar šest tjedana od završetka.
Jedna od važnijih briga mladih žena liječenih zbog raka dojke je gubitak plodnosti.
Poznato je da kemoterapija i tamoksifen (vrsta hormonoterapije koja se primjenjuje u
liječenju raka dojke kod mladih žena) mogu oštetiti funkciju jajnika, što onda dovodi
do nepravilnog menstrualnog ciklusa ili uopće prestanka istih. Po završetku liječenja
tamoksifenom, menstrualni ciklusi bi se trebali normalizirati. Čak i u žena kod kojih se
menstrualni ciklusi normaliziraju, liječenje može skratiti vremenski prozor u kojem bi
mogle imati djecu. Zbog opasnosti kongenitalnih malformacija, bolesnice ne bi trebale
ostati trudne tijekom uzimanja tamoksifena koji se obično uzima tijekom 5 godina.
Tijekom tog vremena može doći do smanjenja prirodne plodnosti. Kemoterapija češće
izaziva trajni gubitak menstrualnog ciklusa. Neki će protokoli češće izazvati trajnu
menopauzu u odnosu na druge. Kod žena mlađih od 40 godina života vjerojatnije je
da će nakon kemoterapije doći do normalizacije menstrualnog ciklusa. Rizik trajne
menopauze polako raste s dobi. Liječenje kemoterapijom i tamoksifenom uobičajeno
izaziva menopauzu 3-5 godina ranije nego što bi se to dogodilo prirodno. Postoje određene mjere koje je moguće poduzeti prije početka liječenja raka dojke koje dugoročno
mogu očuvati mogućnost dobivanja djeteta. Jedna od mogućnosti je spremanje embrija
prije započinjanja antitumorskog liječenja. Postupak podrazumijeva prikupljanje jajnih
stanica tijekom više menstrualnih ciklusa, oplođivanje istih te smrzavanje zametaka.
Nakon antitumorskog liječenja embriji se mogu transferirati u maternicu majke koja je
preboljela rak dojke ili surogat-majke. Ta metoda ima relativno visoku stopu uspjeha,
ali također pokazuje i neke negativnosti. Zbog skupljanja jajnih stanica tijekom više
menstrualnih ciklusa može doći do odgode početka antitumorskog liječenja. Nadalje,
9
potreban je i donor sperme kako bi se jajne stanice oplodile i spremile. Neoplođene jajne
stanice se također mogu smrznuti i spremiti, međutim ta metoda rezultira u značajno
manjem postotku trudnoćom u odnosu na spremanje smrznutog embrija i još uvijek se
smatra eksperimentalnom. Kemoterapija utječe na brzo rastuće stanice. To podrazumijeva ne samo stanice raka, već i neke normalne, zdrave stanice, poput stanica jajnika.
Lijekovi - poput goserelina, leuprolida i triptorelina mogu „utihnuti“ jajnike tijekom
primjene kemoterapije, time ih se onda može zaštititi od oštećenja i umanjiti vjerojatnost
rane menopauze. Potrebno bi bilo provesti više studija kako bi se utvrdilo da li ti lijekovi
doista štite jajnike od oštećenja i ubrzavaju li normalizaciju menstrualnog ciklusa nakon
liječenja. Nije do kraja jasno da li ti lijekovi utječu na prognozu bolesnica.
Limfedem se javlja nakon operacije ili zračenja pazuha jer je blokiran otok limfe te
se ona nakuplja u ruci i izaziva otok, koji može biti vrlo blag do izražen. Nekad izaziva
bolnost i ograničava pokretljivost. Rizični čimbenici su velik broj uklonjenih limfnih
čvorova tijekom operacije pazuha, zračenje pazuha, velik broj zauzetih limfnih čvorova
pazuha tumorom, infekcija ovog područja nakon kirurškog zahvata te pretilost. Rekonstrukcija dojke nakon mastektomije ne utječe na razvoj limfedema. Limfedem se može
javiti odmah nakon kirurškog zahvata, a nekad i više godina nakon dijagnoze i liječenja
raka dojke. Najsigurniji način njegovog prepoznavanja je mjerenje opsega nadlaktice i
podlaktice. Ne postoji lijek za limfedem, ali neke metode mogu poboljšati pokretljivost
i smanjiti otok ruke. Standardno liječenje uključuje kompleksnu dekongestivnu terapiju.
Taj pristup smanjuje otok i vjerojatnost infekcije kao posljedice limfedema kombinacijom njege kože i noktiju, primjenom kompresivnih zavoja i rukava, vježbanjem (npr.
vježbe otvaranja i zatvaranja šake), manualna limfna drenaža (poseban oblik masaže),
fizikalna terapija. Druge metode uključuju još kirurške zahvate i gubitak tjelesne mase.
U tijeku su istraživanja još nekih terapija - poput terapije laserom. Vježbe snage
(npr. dizanje utega) treba izbjegavati neposredno nakon kirurškog zahvata. Međutim,
nakon oporavka takve vježbe ne samo da ne povećavaju rizik limfedema, već smanjuju simptome istog. U sprečavanju limfedema najvažnije je pokušati smanjiti rizik
infekcija ili ozljede ruke.
Preporučuje se odmah započeti s liječenjem infekcije ruke operirane strane,
nositi rukavice tijekom obavljanja kućnih i poslova u vrtu, kožu držati čistom i uvijek
vlažnom, za vađenje krvi, primanje injekcija ili mjerenje tlaka više koristiti ruku zdrave
strane, izbjegavati sunčanje, saune i vruće kupke, ne rezati zanoktice, na otvorenom
koristiti repelente, izbjegavati ozljede ruke bolesne strane (ogrebotine i modrice), ruku
bolesne strane odmarati na povišenom položaju. Kad se jednom razvije, limfedem
može biti doživotan problem.
Brojne žene imaju tegobe sa seksualnošću i intimnošću nakon postavljanja dijagnoze raka dojke. Dokazano je da vježbanje pomaže oporavku seksualnosti i slike
vlastitog tijela kod žena koje su preboljele rak dojke. Kemoterapija i drugi oblici liječenja
raka dojke mogu rezultirati ranom menopauzom, što dovodi do tjelesnih promjena:
suhoću rodnice i smanjenje seksualnog interesa ili želje. Iako u općoj populaciji neke
žene primjenjuju hormonsko nadomjesno liječenje tijekom nekog vremena kako bi se
umanjili simptomi menopauze, poznato je da njegova uporaba povećava rizik razvoja
10
raka dojke i umiranja od istog. Kako bolesnice koje su preboljele rak dojke imaju
povećan rizik razvoja drugog raka dojke ili povrata bolesti, ne bi trebale primjenjivati
hormonsko nadomjesno liječenje. Primjena nehormonskog načina olakšavanja simptoma menopauze - bolji je izbor. Jedan od najčešćih simptoma menopauze je suhoća
rodnice, što izaziva bol tijekom spolnog odnosa, osjetljivost i svrbež rodnice. Žene
koje su preboljele rak dojke imaju nekoliko mogućnosti za olakšanje navedenih tegoba. Postoje vaginalni ovlaživači koji ne sadrže estrogene (npr. Replens). Ovlaživači se
razlikuju od vaginalnih lubrikanata (npr. K-Y Jelly i Astroglide) koji površinu rodnice
čine samo skliskom, ali ne i vlažnom. Da bi učinak ovlaživača bio optimalan, potrebno
ih je redovito primjenjivati (nekoliko puta na tjedan), a ne samo neposredno prije odnosa. S obzirom na to da oni ne sadrže estrogene, u potpunosti su sigurni za žene koje
su preboljele rak dojke. Kemoterapija može kod nekih bolesnica izazvati preuranjenu
menopauzu. Jedan od simptoma iste su i navale vrućine (tzv. valunzi), koji su kod te
skupine žena jače izraženi nego u bolesnica koje uđu u menopauzu u kasnijoj životnoj
dobi. Navale vrućine mogu biti i nuspojava liječenja raka dojke hormonoterapijom.
Neki lijekovi, E-vitamin i biljni pripravci (soja, cimicifuga) mogu smanjiti učestalost
i intenzitet navala vrućine kod bolesnica s rakom dojke.
U liječenju obećavajući su se pokazali antidepresivi – podskupina selektivnih
inhibitora ponovnog pohranjivanja serotonina {citalopram (Celexa), fluoxetine (Prozac),
fluvoxamine (Luvox), paroxetine (Brisdelle, Paxil) isertraline (Zoloft)}. Ti lijekovi i
antidepresivi koji ne pripadaju u ovu skupinu venlafaxine (Effexor) i desvenlafaxine
(Pristiq), pokazuju značajno smanjenje učestalosti i intenziteta navala vrućine za 50
do 60% sa svega nekoliko nuspojava.
U lipnju 2013. selektivni inhibitor ponovnog pohranjivanja serotonina paroksetin
(Brisdelle) odobrio je FDA - za liječenje navala vrućine. Nekoliko studija pokazuje
da i antiepileptik gabapentin (Neurontin) može u određenoj mjeri smanjiti intenzitet
navala vrućine. Megestrol-acetat u visokim dozama primjenjuje se u liječenju metastatskog raka dojke, a u malim dozama može olakšati tegobe izazvane navalama vrućine
kod žena koje su preboljele rak dojke. Sigurnost niskih doza tog lijeka dokazana je
kod bolesnica s ranim rakom dojke. U višim dozama taj lijek može imati nuspojave
u smislu tromboemboličkih incidenata i dobivanja na tjelesnoj masi. Nekoliko malih
randomiziranih istraživanja pokazalo je učinkovitost akupunkture. Postoje neke opće
preporuke kako ublažiti navale vrućine: prestati pušiti, smanjiti uzimanje alkohola,
slojevito se odijevati, držati hladni oblog ispod jastuka, izbjegavati kofein i topla pića,
izbjegavati začinjenu i ljutu hranu, kuću i spavaću sobu održavati hladnijom.
Nakon antitumorskog liječenja većina bolesnica koje su preboljele rak dojke imaju
kvalitetan život. Međutim, ponekad bolesnice mogu imati neke dugoročne posljedice
kemoterapijskog liječenja - poput menopauze, umora i seksualne disfunkcije. Kako
su tegobe različite kod različitih bolesnica, teško ih je predvidjeti i sustavno zbrinjavati. Postoje određene preporuke koje se primjenjuju kako bi se određeni simptomi
olakšali. Čimbenici koji poboljšavaju kvalitetu života u bolesnica kod kojih je prošlo
mnogo vremena od postavljanja dijagnoze su npr. socijalna potpora te vježbanje može
popraviti raspoloženje, smanjiti umor i poboljšati socijalno funkcioniranje.
11
CENTRALNA PRIPREMA
ANTINEOPLASTIČNIH LIJEKOVA
- DJELOKRUG RADA
FARMACEUTSKOG TEHNIČARA
*
L. Gajski
Seminar koji je održan u ožujku ove godine pobudio je interes kolegica i kolega, te za sve koji nisu imali priliku biti ondje i dobiti radne materijale, objavljujemo
skraćenu verziju predavanja mag. pharm. Lidije Gajski.
UVOD
Centralna priprema citostatika (CPC) Zagreb počinje 16. 3. 2010. nakon uvođenja centralne pripreme citostatika u OB Požega i OB Varaždin, kao treća po redu, ali
ujedno i najobimnija centralna priprema u Hrvatskoj. Treba spomenuti i Centralnu
pripremu citostatika KBC-a Osijek, koja je po broju pacijenata odmah do KBC-a
Zagreb, a ustrojstvo obiju centralnih priprema utemeljeno je na smjernicama stručne
literature - poglavito vodeći se Quaposom 4(2), te smjernicama Američkog društva
bolničkih farmaceuta (ASHP)(11).
Radom smo počeli u suradnji s klinikama za internističku onkologiju, hematologiju, dječju hematologiju, proširujući se na Kliniku za plućne bolesti Jordanovac,
Kliniku za ženke bolesti Petrova i ostale klinike koje zahtijevaju primjenu parenteralnih
antineoplastičnih lijekova.
NEOPLAZME
Neoplazme ili novotvorine (grč. neos-nov, plasia-rast); tumor (lat. oteklina) je
svako nekontrolirano, nesvrsishodno, nepravilno neorganizirano umnožavanje stanica.
Kao takve, novotvorine mogu biti
benigne ili maligne. Razlika između njih je
u agresivnosti rasta. Maligni tumori metastaziraju i šireći se u okolinu, infiltrirajući
*
12
Lidija Gajski, mag. pharm., Ljekarna KBC Zagreb
se u okolno tkivo, a benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju
se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju, odnosno rastu ekspanzivno (1).
Normalna stanica prelazi u zloćudnu zbog jedne ili više mutacija u vlastitoj
DNA. Taj prelazak može biti nasljedan ili stečen. Tako da se ne nasljeđuje sama zloćudna bolest nego gen koji je mutiran i sada pokazuje predispozicije prema karcinomu.
Primjeri su geni supresori tumora BRACA1 i BRACA2. Žena koja naslijedi jednu
defektnu kopiju oba gena ima znatno povećan rizik od razvoja karcinoma dojke (1).
Do stečene preobrazbe dolazi djelovanjem tzv. epigenetskih čimbenika (ionizirajuće zračenje x i g zrakama, kronično fizičko
podražavanje, žarišta embrijskih stanica,
karcinogene tvari kao npr. dim cigarete, azo
boje, eflatoksini, benzeni, virusi, dob, spol,
rasa, zemljopisna rasprostranjenost . Učinak
epigenetskih čimbenika je kokarcinogeni, tj.
i sami po sebi ne uzrokuju zloćudnu bolest,
ali povećavaju mogućnost da posljedica
genske mutacije bude zloćudna promjena (1).
Da bismo mogli razumjeti način djelovanja antineoplastičnih, a ponajprije citotoksičnih lijekova, potrebno je razumijevati život stanice budući da većina citotoksičnih
lijekova u okviru kemoterapije upravo djeluje na stanični ciklus, i to fazu diobe.
Zloćudne preobrazbe najčešće zahvaćaju stanice koje se po svom fiziološkom karakteru neprestano dijele (krvne stanice, zametni slojevi kože, stanice crijevnog epitela) (1).
Karakteristike zloćudne stanice su višestruke (1):
- ne reagira na precizne signale kontrolnih mehanizama koji reguliraju staničnu
diferencijaciju, proliferaciju, rast i apoptozu
- ima kvantitativne i kvalitativne abnormalnosti
- nasilno ometa život stanica u neposrednoj okolini
- matične tumorske stanice imaju sposobnost opetovanog dijeljenja i proliferacije
- ima sposobnost migracije na udaljena mjesta u organizmu - invazivnost
- ima sposobnost stvaranja metastaza - sekundarnih tumora
- ima sposobnost preživljavanja u raznostaničnom okolišu domaćina
- neki tumori proizvode čimbenike angiogeneze, stvaraju žile i neovisno se
opskrbljuju hranom
PRINCIPI LIJEČENJA ZLOĆUDNIH BOLEST
Pristup liječenju zloćudnih bolesti ovisi o karakteristikama tumora, njegovoj
veličini, ekspanzivnosti dijeljenja, tipu tumora, njegovoj rasprostranjenosti, prisutnim
ili ne prisutnim biomarkerima te metastazama, dobi bolesnika i drugim danas sve
više poznatim pokazateljima o kojima ovisi odabir adekvatnog liječenja.
Liječenju se može pristupiti lijekovima (kemoterapijom), zračenjem (radioterapijom) kirurškim zahvatom ili kombinacijama.
13
Neoadjuvantna kemoterapija primjenjuje se prije kirurškog zahvata kako bi se
smanjila masa tumora. Adjuvantna kemoterapija nakon kirurškog zahvata pri kojoj
postoji rizik relapsa (ponavljanja bolesti). Nažalost, sve više se susrećemo s palijativnom
kemoterapijom, terapijom metastatske bolesti čiji cilj nije izlječenje, već poboljšanje
kvalitete života pacijenata (9).
Razvojem znanosti danas je sve prisutniji pristup individualiziranoj i personaliziranoj kemoterapiji, čiji je cilj primjena kod bolesnika kojima će najviše koristiti uz najmanje
neželjenih popratnih učinaka (9).
Princip liječenja kemoterapijom
(liječenje lijekovima) ima cilj uništiti sve
tumorske stanice, utvrditi terapijsku dozu,
koja razara konstantne frakcije zloćudnih
stanica i spriječiti proširenje tumora (1).
Većina antitumorskih lijekova
djeluju tako da sprečavaju diobu stanica
i bujanje tumorskog tkiva, ali nemaju inhibitorni učinak na invazivnost, gubitak
diferencijacije i sklonost metastazama.
Djelovanje tih lijekova na zdrave stanice
velik je problem tijekom liječenja (1).
Kemoterapija se primjenjuje prema
važećim protokolima, shemama liječenja,
u ciklusima koji su obično dva ili tri tjedna, naravno
uz iznimke, kao monoterapija ili kombinacija dvaju i
više lijekova – bilo parenteralnih ili peroralnih oblika.
Naziv protokola najčešće obuhvaća opet uz
iznimke prva slova generičkih ili zaštićenih imena
lijekova od kojih se terapija sastoji, npr:
AC
- adriamicin, ciklofosfamid
FOLFIRI - Folati Fluorouracil Irinotekan
FOLFOX - Folati Fluorouracil Oxaliplatina
XELOX - Xeloda Oxaliplatina
ABDV - Adriamicin Bleocin Dacarbazin Vinblastin
Dan
Lijek
Doza mg/kg
Otapalo
Volumen
ml
Trajanje
Način
primjene
1-3
Leukovorin
300
0,9% NaCl
100
10 min
i.v.
1-3
Etopozid
120
0,9% NaCl
1000
50 min
i.v.
1-3
5-Fluorouracil
500
0,9% NaCl
100
10 min
i.v.
Shematski prikaz jednog protokola tzv. ELF za liječenje gastričnih karcinoma (6)
14
S obzirom na način primjene - može biti sistemska (intravenski i per os), te lokalna
(intratekalna, muskularna, subkutana…)
Lijekovi koji se upotrebljavaju u kemoterapiji zloćudne bolesti (antitumorski)
lijekovi, dijele se u sljedeće skupine:
1. Citotoksični lijekovi - uništavaju sve stanice, osobito one koje se brzo dijele,
te pripadaju skupini tzv. CMR lijekova koji iskazuju citotoksično mutageno
reprotoksično djelovanje.
2. Hormoni koji prekidaju rast i preživljavanje hormonski ovisnih tumorskih
stanica (Casodex, Decapeptyl, Zoladex, Femara, Anasstrazil, Arimasin).
3. Biološka ciljana terapija koja specifično koči procese potrebne za rast
tumorskih stanica, monoklonska protutijela koja se vežu na tumorsku stanicu (Mabthera, Hercepin, Avastin), inhibitori protein kinaze koji djeluju u
tumorskoj stanici (Glivec.)(1)
Sve zajedno ih nazivamo antineoplastičnim lijekovima.
Citotoksični lijekovi - dijele se u nekoliko skupina, derivate dušičnog iperita
(ciklofosfamid, ifosfamid), antimetabolite (metotreksat, 5-fluorouracil), antibiotike
(doksorubicin, bleomicin), a ima ih i biljnog porijekla (vinkristin, paklitaksel, etopozid).
Podophyllum peltat-etopozid
Tisa-paklitaksel
Zimzelen-vinka alkaloidi
NUSPOJAVE CITOTOKSIČNIH LIJEKOVA
Budući da citotoksični lijekovi djeluju neselektivno i na bolesne i na zdrave stanice, izazivaju i brojne i teške nuspojave (1):
- akutne: mučnina i povraćanje, febrilno stanje, obojena mokraća, alergijske
reakcije, vezikatno iritativno djelovanje, hemoliza, hiperuricemija, akutna
nefropatija
- odgođene: hematopoetska toksičnost (leukopenija, trombocitopenija) nuspojave vezane uz probavni sustav (stomatitis, ulceracije u ustima i crijevima,
paralitički ileus, proljev, bol u trbuhu, ezofagitis, perforacije) reverzibilna
alopecija
- kasne: imunosupresija, teratogenost, karcinogenost, neplodnost
- specifične:
15
Kardiotoksičnost (antraciklini)
Hepatotoksičnost (vinka alkaloidi, paklitaksel )
Plućna fibroza - bleomicin, busulfan
Hemoragijski cistitis - ifosfamid, ciklofosfamid
Ototoksičnost - cisplatina
Nefrotoksičnost - cisplatina
Feminizacija i krvarenje iz maternice - estrogeni
Retencija vode - androgeni i estrogeni
Hipertenzija i dijabetes - kortikosteroidi
Citotoksični lijekovi nalaze se na listi tzv. opasnih lijekova. Opasni lijekovi su
oni koji u studijama na životinjama i ljudima pokazuju da izloženost njima ima potencijal za razvoj karcinoma, razvojnu ili reproduktivnu toksičnost ili može dovesti
do oštećenja organa.
Prema NIOSH-u (National Institute for Occupational Safety and Health)(4) na
listi opasnih lijekova nalaze se i imunosupresivi, antivirotici, neka cjepiva i dr. Stoga
su citotoksični lijekovi (citostatici) klasificirani kao tzv. CMR lijekovi (citotoksični,
mutageni, reprotoksični).
CENTRALNA PRIPREMA CITOSTATIKA (CPC)
S obzirom na to da se radi o visokotoksičnim lijekovima i da dugotrajno izlaganje
njima može dovesti do razvoja kasnih nuspojava, javila se je potreba za centralnom
izradom citotoksičnih lijekova kako bi istima bio izložen što manji broj ljudi koji bi
radili s adekvatnom osobnom zaštitom; kako bi se kontaminacija svela na minimum
te na što manje mjesta zbrinjavao citotoksičan otpad.
Izloženost citotoksičnim lijekovima može se dogoditi - inhalacijom, apsorpcijom
nakon dodira s kožom, nenamjernim unosom u GI sustav nakon kontaminacije ruku
ili usta, ubodom iglom, kontaktom s kontaminiranom radnom okolinom, a u konač16
nici rezultirati nuspojavama - i to akutnim ( osip, mučnina) i kroničnim (sterilnost,
spontani pobačaj, malformacije kod novorođenčadi, leukemije i drugih karcinoma).
(3) Stoga u CPC-u ne smiju raditi osobe mlađe od 18 godina, trudnice i dojilje, poželjno je osoblje izvan reproduktivne dobi, a osoblje koje priprema terapiju mora se
izmjenjivati svaka dva sata.
Neka općenita definicija centralne pripreme citostatika bila bi da je to središnje
mjesto zdravstvene ustanove u kojem se u nadležnosti ljekarne, u kontroliranim uvjetima, uz propisane mjere zaštite, izrađuju parenteralni “rady-to-administer”pripravci
CMR (citotoksičnih, mutagenih, reprotoksičnih) i ostalih parenteralnih antineolpastičnih lijekova.
Jedinstvenog zakonskog okvira za rukovanje citotoksičnim lijekovima na razini
zdravstvene ustanove trenutno nema, stoga se oslanjamo na sljedeće zakone i pravilnike:
- Zakon o zaštiti na radu - utvrđivanje zdravstvene sposobnosti djelatnika
koji rade u zoni ionizirajućeg zračenja ili na poslovima i radnim mjestima s
posebnim uvjetima rada.
- Zakon o upravi - naredba Ministarstva zdravlja o načinu rukovanja lijekovima
koji sadrže citotoksične supstancije.
- Zakon o zbrinjavanju opasnog otpada
- Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
- Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim i/ili
mutagenim tvarima.
Posebnog školovanja osoblja za rad u CPC-u za sada u RH nema. U početku je
usvajano znanje od medicinskih sestara koje su pripremale kemoterapiju u neadekvatnim uvjetima. Današnja situacija rezultat je najvećim dijelom samoedukacije, i
to primjenjujući teorijske postavke važnosti mjera osobne zaštite te samog rukovanja
citotoksičnim lijekovima (QUAPOS Quality standard for the Oncology Pharmacy
Service (2), ASHP guidelince (11)), teorijske postavke aseptičke primjene (GMP, guidelines (7)), prateći centralne pripreme citostatika izvan Hrvatske, polazeći tečajeve
i radionice dobre proizvođačke prakse, prateći smjernice liječenja na renomiranim
web stranicama koje se odnose na principe liječenja (protokole) zloćudnih bolesti, uz
isto tako redovito praćenje europske zakonske regulative (7,8).
RUKOVANJE CITOTOKSIČNIM LIJEKOVIMA
Rukovanje citotoksičnim lijekovima ne obuhvaća samo postupak same izrade
pripravaka kemoterapije, već i niz drugih radnji kojima se mora pristupiti s odgovarajućim stupnjem opreza i mjerama osobne zaštite. Rukovanje citotoksičnim lijekovima
u sklopu ljekarne obuhvaća (2):
- zaprimanje
- skladištenje
- pretpripravu
17
- pripravu - zaprimanje unutar čiste sobe, evidencija u čistoj sobi i izrada
- pripremu za transport na odjele
- čišćenje BIOS i ostalog prostora
- dekontaminacija nakon nehotičnog oslobađanja citostatika
- postupke u izvanrednim situacijama
- zbrinjavanje citotoksičnog otpada
Dalje rukovanje citotoksičnim pripravcima zbiva se na odjelu (aplikacija, zbrinjavanje ekskreta), ali i kod kuće samih pacijenata te se mora upozoriti kako postupiti
s izlučevinama u slučaju povraćanja, uriniranja ili slično.
RAD CENTRALNE PRIPREME KBC-A ZAGREB
Kao što smo već spomenuli, radimo već tri godine u prostoru koji ne odgovara
ni minimalnim uvjetima propisanim pravilnikom koji je izišao godinu dana nakon
početka našeg rada, dakle nismo imali nikakvu zakonsku osnovu, a struka kao takva
nije se uvažavala. Unatoč brojnim poteškoćama, iz dana u dan podižemo razinu
kvalitete stepenicu više.
Radimo u prostoru koji obuhvaća svega 20-ak m², unutar kojeg se nalazi i: prostor
za skladištenje robe, prostor za administraciju, prostor za pretpripremu, prostor za
presvlačenje, prostor čiste sobe s tri biosigurnosna ormarića (LAF clase II), prostor
za preuzimanje gotovih terapija.
Što se osoblja tiče, u CPC-u su zaposleni jedna magistra farmacije i šest farmaceutskih tehničara, što za dnevni broj pripravaka (oko 320) nikako nije dovoljno. Prema
pravilniku o minimalnim uvjetima, na svakih 40 pripravaka trebao bi tim koji čine 1
magistar farmacije specijalist i 2 farmaceutska tehničara. (10)
Radni proces počinje zaprimanjem zahtjeva u pisanom obliku na ime pacijenta,
gdje su od liječnika propisani, datum primjene terapije, lijekovi koji čine terapiju i
propisane doze, otopine nosioca lijeka (infuzijske otopine), način primjene terapije.
Nakon provjere doze, kemijske kompatibilnosti lijeka i otapala, koncentracije
pripremljene otopine, slijedi administrativna
obrada podataka (klasično skladišno-materijalno poslovanje).
U prostoru za pretpripremu skida se sva
sekundarna ambalaža s bočica lijekova, bočice
se dekontaminiraju, zatim dezinficiraju kao i
infuzijske boce prije nego što uđu u prostor
čiste sobe na izradu. Svaku terapiju adekvatno
signiramo, radimo sekvencijski kako bi mogućnost medikacijske pogreške bila što manja.
Također vodimo posebnu evidenciju
pacijenata po klinikama kojima se je taj dan
pripremala terapija.
Pretpriprema
18
Proces same izrade nije ništa drugo nego aseptička izrada parenteralnih pripravaka prema pravilima dobre proizvođačke prakse. Od medicinsko-potrošnog materijala
koristimo trodijelne štrcaljke, igle, različite šiljke (BBraun) i beziglene pripoje (ICU
CLAVE), infuzijske nastavke (BBraun). Za pojedine pripravke tipa ciklofosfamida kao
izrazito toksičnog lijeka koristimo i zatvorene sisteme (Tevadaptor).
Priprema Minispike Cytomix set
Priprema Tevadaptor
Nakon izrade svaka se terapija vizualno kontrolira na prisutnost čestica, promjene boje i sl., Slijedi pakiranje u adekvatne zaštitne vrećice i transport na odjele u
označenim zatvorenim čvrstim spremnicima.
Pakiranje
Transport na odjele
U centralnoj pripremi citostatika važan je timski rad farmaceuta i farmaceutskog
tehničara, odgovornost za aseptičku izradu terapija, odgovornost za ispravnost doze,
19
preračunavanje miligrama lijeka u potrebne mililitre, pravilno signiranje, provjera
koncentracija, kompatibilnosti lijeka i otopina i upotrijebljenog medicinsko-potrošnog
materijala, konačna vizualna kontrola izrađenog pripravka, ispravno pakiranje terapija
uz popratnu dokumentaciju kako bi lijek stigao do pacijenta kojem je namijenjen.
U radu nije važna samo edukacija, već i osobna motivacija, međusobna komunikacija, razumijevanje svih radnih procesa kako bi se spriječila bilo kakva pogreška
u medikacijskom ciklusu.
LITERATURA
1. Rang, H.P., Dale, M.M. et al. Farmakologija, 5th ed. Zagreb. Golden marketing
- Tehnička knjiga; 2005.
2. http://www.esop.li/downloads/library/quapos4_english.pdf
3. http://cupe.ca/health-and-safety/cytotoxic-drugs
4. http://www.cdc.gov/niosh/topics/antineoplastic/
5. http://www.bccancer.bc.ca/HPI/ChemotherapyProtocols/default.htm
6. Kuhl et al., Chemotherapy protocols 2013
7. http://ec.europa.eu
8. https://wcd.coe.int
9. Vrbanec, D. Osnovni principi liječenja onkoloških bolesnika PPT
10. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_61_1374.html
11. http://www.ashp.org
20
ŠEĆERI I ZASLAĐIVAČI
U NAŠOJ SVAKODNEVNICI
M. Paleščak*
Neki ljudi mogu odoljeti okusu slatkih namirnica, ali većina uživa u njima, a
ima i onih koji za sebe govore da su „ovisnici“ o šećeru. Unos šećera je u porastu jednako kao i unos zaslađivača. Šećer i njegova uloga u našoj prehrani doista je postala
kontroverzna tema. Mnogi su krivi za porast prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u
našoj zemlji upravo zahvaljujući toj „bijeloj smrti“.
Šećer može dovesti do problema kao što su zubni karijes, gojaznost i zdravstvene
komplikacije vezane uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost (primjerice, dijabetesa
tipa 2, hipertenzija, hipertrigliceridemija i bolesti srca). Probleme poput osteoporoze te
nedostatak vitamina i minerala također mogu uzrokovati visoke koncentracije šećera.
Značajni izvori dodanih količina šećera su gazirana pića, slatkiši i bomboni, kolači
i keksi, voće i alkoholna pića. Ograničavajući unos tih namirnica i izbjegavanje hrane
s visokim količinama dodanih šećera najbolji je način kontrole unosa.
Mnogi pribjegavaju i uporabi zaslađivača, koji se koriste u hrani i pićima kao
zamjena za šećer. Daju sladak okus, ali manje energije od šećera, te se dijele na one
bez kilodžula (ne-hranjivi) i s kilodžulima (hranjivi). Zaslađivači sadrže zanemariv
iznos kilodžula. Mogu biti 200-2000 puta slađi od šećera, pa se koriste samo male
količine. Oni koji ne sadrže kilodžule zovu se šećerni alkoholi i dodaju se hrani kao
nadomjestak za šećer, te se često koriste u žvakaćim gumama i slatkišima. Zaslađivači
mogu biti korisni za svakoga tko pokušava kontrolirati unos energije ili razinu šećera u
krvi. Uobičajeno je da ih koriste dijabetičari jer se smatralo da „šećeri“ podižu razinu
glukoze u krvi. Danas znamo da hrana s ugljikohidratima podiže razinu glukoze u
krvi, ali su zaslađivači još uvijek korisni jer sadrže malo ugljikohidrata. Koriste se za
zaslađivanje napitaka poput čaja i kave ili za posipanje po žitaricama umjesto šećera.
Zaslađivači: saharin, aspartam, ciklamat, šećerni alkoholi (sorbitol, manitol,
ksilitol), sukraloza, acesulfam – K.
*
Manuela Paleščak, dipl. ing., nutricionist
21
KOMUNIKACIJSKE BARIJERE
U LJEKARNI
A. Ramić*
UVOD
U komunikaciji s pacijentom brojne su prepreke koje mogu omesti ili onemogućiti osobnu komunikaciju. U ovom ćete tekstu vidjeti kako u svakoj ljekarni postoji
toliko prepreka u komunikaciji da je ponekad pravo čudo da do nje uopće dolazi.
Postupak nadilaženja komunikacijskih barijera je proces koji ima dvije faze:
1. osvještavanje komunikacijskih barijera,
2. poduzimanje odgovarajućih koraka za uklanjanje komunikacijskih barijera.
Kako biste bili bolji u komunikaciji s pacijentima, bitno je prepoznati kada ne
komunicirate uspješno, analizirate zašto do toga dolazi te poduzmete odgovarajuće
korake za poboljšanje komunikacije.
BARIJERE OKOLINE
Komunikacija između farmaceutskog tehničara i pacijenta odvija se u ljekarni
najčešće preko recepture. Receptura je važna jer pokazuje pacijentu gdje se nalazimo, nama pruža pogled na ostali dio oficine i daje nam radnu površinu na kojoj se
nalazi računalo.
Pacijent ponekad ne vidi dobro tehničara zbog visine recepture ili previše postavljenih raznih stalaka za izlaganje proizvoda. Ponekad je i sam monitor računala
fizička prepreka između nas i pacijenta. Takvo uređenje recepture pacijentima ostavlja dojam naše nedostupnosti i manjka volje za komunikacijom. Još je nezgodnije ako
se mi nalazimo na povišenom mjestu u odnosu na pacijenta jer ih plašimo našom
dominantnom pozicijom. Idealno bi bilo da se nalazimo u razini očiju s pacijentom
te imamo nesmetan pogled jedni na druge. Time se bolje može ostvariti i pratiti neverbalna komunikacija.
Pozadinska buka u oficini dodatna je smetnja komunikaciji. Buku stvaraju pacijenti koji međusobno razgovaraju, nestrpljiva djeca, telefoni i mobiteli koji zvone,
pisači, pacijent koji slabije čuje i kolegica na susjednoj recepturi, glazba koja svira
u pozadini, ponekad buka dolazi i izvan ljekarne. Osim toga, često i drugi pacijenti
mogu čuti što razgovaramo s pacijentom koji je s nama u interakciji, što umanjuje i
privatnost razgovora.
*
22
Mr. sc. Alan Ramić, mag. pharm., Aurantium d.o.o. za savjetovanje
Za postizanje privatnosti u ljekarni poželjna je, ali nije nužna posebna prostorija. Ponekad je dovoljno uređenjem ljekarne dati pacijentima dojam odvojenosti,
sigurnosti i privatnosti. I mi se možemo malo približiti pacijentu, okrenuti prema
njemu ili zajedno s njime okrenuti se od ostalih pacijenata kako bismo mogli povesti
malo privatniji razgovor.
Zapreku u komunikaciji ponekad čine i naše kolegice i kolege koji su nam preblizu dok komuniciramo s pacijentom – primjerice, dok pune ladice lijekovima ili
provjeravaju rokove. Osoblje koje nije u izravnoj komunikaciji s pacijentom ne bi
trebalo ometati taj razgovor svojom prisutnošću.
Prvi korak u rješavanju gore navedenih izazova jest da za početak odredite koje
od tih zapreka postoje i u vašoj ljekarni. Postavite se u poziciju pacijenta, otiđite u
oficinu i razmislite o sljedećem:
• Koliko ste vidljivi pacijentima? Nalazite li se u „bunkeru“ okruženi stalcima
i proizvodima?
• Koliko je teško biti primijećen kao pacijent?
• Izgleda li osoblje za recepturom kao da želi razgovor s pacijentima?
• Dopušta li prostor za recepturom privatnost?
• Koliko ima pozadinske buke?
Neke od tih izazova možemo riješiti tek novim projektiranjem ljekarne, ali dio
njih moguće je riješiti odmah - drukčijom komunikacijom s pacijentima.
OSOBNE BARIJERE U KOMUNIKACIJI
Mnoge karakteristike naše osobnosti, kao i pacijentove, mogu ometati međusobnu komunikaciju:
• nisko samopouzdanje
• sramežljivost
• disfunkcionalni unutarnji monolog
• manjak emocionalne objektivnosti
• različitost u kulturi
• nelagoda u neugodnim situacijama
• stavovi koji su u konfliktu s našim poslom.
Nisko samopouzdanje jako utječe na osobnu komunikaciju. Takve osobe često
izbjegavaju komunikaciju ili se izražavaju tiho i neizravno. Ljudi često vjeruju da je
komunikativnost nešto s čime se rodimo i da se ne može uvježbati, a koriste i sramežljivost kao izliku za izbjegavanje komunikacije s drugima.
Dobar farmaceutski tehničar treba usvajati i razvijati svoje komunikacijske vještine te uvježbavati i utvrđivati te vještine svakodnevno. Često nam nedostaje pozitivna povratna informacija kada poboljšamo nešto u svojoj komunikaciji. Ta informacija
može doći od voditelja ljekarne, ali i od kolegica, pacijenata i što je najvažnije - od
nas samih. Pohvalite sami sebe kada uspijete nešto poboljšati u svojoj komunikaciji
s pacijentima.
23
Vaša povremena negativna iskustva u komuniciranju s pacijentima mogu loše
utjecati na razinu samopouzdanja i želju za komuniciranjem. Sjetite se tada da nitko
ne komunicira sto posto uspješno i da svi povremeno imamo takvih problema. Bitno
je da težite stalnom poboljšanju i da stalno vježbate nove vještine.
Sramežljivost je najveća zapreka dobroj komunikaciji nas i pacijenata. Sramežljive osobe imaju visoku razinu bojazni od stvarnih ili umišljenih prepreka u komunikaciji s drugima. Potrebno je mnogo vremena i napora, a ponekad i stručna pomoć
da bi se sramežljivost smanjila. Sramežljivost se češće pojavljuje kod pacijenata, pogotovo kod indikacija intimne prirode.
Disfunkcionalni unutarnji monolog imamo unutar sebe dok razgovaramo s
drugima. Na primjer dok „slušamo“ pacijenta možemo razmišljati o tome želimo
li uopće razgovarati s njime. Takav interni monolog ometa naše aktivno slušanje
pacijenta jer pozornost usmjeravamo vlastitim mislima umjesto na pacijenta koji je
pred nama. Često unutarnji monolozi dovode do kreiranja predrasuda i negativnih
zaključaka o osobi s kojom komuniciramo. Unutarnji monolozi su korisni u analiziranju situacije tijekom komuniciranja, ali mogu ometati komunikaciju ako im posvetimo previše pozornosti. Teško je osvijestiti trenutak kada pridajemo više pozornosti
vlastitim mislima nego slušanju druge osobe. Ipak, nužno je osvijestiti tu naviku jer
ona jako ometa komunikaciju, smanjuje naše slušanje i ostavljamo dojam da smo
nepristojni i nestrpljivi.
Emocionalna objektivnost velik je izazov zdravstvenih djelatnika budući da
smo skloni preuzimati na sebe emocionalne probleme naših pacijenata. Emocionalna
objektivnost ključna je u ljekarni jer radimo s mnogo pacijenata koji imaju složene
probleme. Kao zdravstveni djelatnici trebamo biti empatični, ali ne smijemo se toliko
uključiti u problematiku pacijenata da i sami počnemo nositi taj emocionalni teret.
Prihvaćanje tuđih problema kao svojih dovodi nas do emocionalnog iscrpljivanja i
pražnjenja naših baterija.
Različitost u kulturi postaje sve veći izazov u svakodnevnom radu u ljekarni
budući da je globalizacija zahvatila i naše društvo. Trebamo biti svjesni da je u nekim
kulturama neverbalna komunikacija drukčija, da na primjer kontakt očima u nekim
kulturama nije poželjan, da će u nekim kulturama muškarac teško prihvatiti savjet
od zdravstvene djelatnice, da su gledišta na bolest, liječenje, ljekarništvo i zdravstvo
- različita. Bitno je prepoznati mogućnost za postojanje i ove vrste smetnje u komunikaciji.
Nelagoda u neugodnim situacijama javlja se, primjerice, kada imamo teške pacijente ili kada s voditeljem ljekarne trebamo raspraviti neku osjetljivu osobnu
temu. Pritisak koji si stvaramo da moramo reći „pravu stvar“ - može nas spriječiti
u komuniciranju. Najčešće pretjerujemo s tim strahom, i kada se upustimo u takav
razgovor, stvari obično ispadnu bolje od naših očekivanja. Ako si pružimo pozitivnu
povratnu informaciju, ili je dobijemo od nekoga, pomaže nam da se smanji taj strah
od nelagode.
Stavovi koji su u konfliktu s našim poslom očituju se kada, primjerice, smatramo da imamo važnijeg posla od razgovora s pacijentima. Tada sami sebe uvjerava24
mo da pacijenti ne očekuju razgovor ili da ga uopće ne žele. Jako je važno prepoznati
takve stavove kako bismo poboljšali svoj rad s pacijentima. Potrebna je introspekcija
i svjesnost da bismo prepoznali takve zapreke te naporan rad na osobnom razvoju,
kako bi se izmijenili stavovi koji su u suprotnosti s našim poslom.
PACIJENTOVE BARIJERE U KOMUNIKACIJI
Percepcija farmaceutskog tehničara od strane pacijenta jako utječe na vrstu
komunikacije. Ako nas pacijent ne percipira kao stručnjaka, tada izbjegava postavljati pitanja ili ne sluša savjet koji mu nudimo. Ako percipira da smo nedostupni, tada
će pacijent izbjegavati započinjanje komunikacije s nama. Srećom, vrijedi i suprotno.
Ako pacijent ima pozitivna prethodna iskustva s nama, tada će sam tražiti savjet od
nas. Kada se pred nama nalazi pacijent s negativnom percepcijom, trebamo mu objasniti da smo ovdje kako bismo otvoreno razgovarali s njim i pružili mu objektivni i
individualizirani savjet.
Pacijenti često smatraju da je cijeli zdravstveni sustav nepersonalan i da nije
naklonjen njima. Često imaju iskustva u kojima su bili tretirani kao slučaj i nije im
pružena empatija. Nas gledaju kao dio tog sustava pa su takvi pacijenti manje voljni
za razgovor s nama.
Na komunikaciju utječe i to kako pacijent gleda na svoje medicinsko stanje.
Neki smatraju da je njihov problem neznatan i da se ne treba o tome puno razgovarati. S druge strane, postoje i pacijenti koji se boje svojeg zdravstvenog problema i isto
tako, ne žele o tome razgovarati. Neki smatraju da o tome trebaju razgovarati samo s
liječnikom, a nakon što im je propisan recept - nema potrebe za daljim razgovorom.
Naš je zadatak da pacijentima objasnimo realnu situaciju o njihovom medicinskom stanju ipostavimo se kao njihov savjetnik i stručnjak za potporu njihovoj
terapiji.
ADMINISTRATIVNE I FINANCIJSKE BARIJERE U
KOMUNIKACIJI
Mi nismo plaćeni za savjetovanje pacijenata, tako da je ponekad vlasnicima
ljekarni teško prihvatiti troškove vezane uz radno vrijeme utrošeno na savjetovanje
pacijenata. S druge strane, savjetovanje je zadatak zdravstvenog djelatnika, a i pacijenti često traže da ih se savjetuje.
Neki put u ljekarni postoje brojni drugi operativni poslovi koji stavljaju komunikaciju s pacijentom izvan našeg fokusa. Poželjno je bolje organizirati procese u
ljekarni, automatizirati procese koje je moguće kako bismo imali što više vremena
za rad s pacijentima.
I sam rad za kompjuterom i blagajnom ometa komunikaciju s pacijentom jer
nam je često primaran zadatak da poštujemo sve financijske zakone, da se u blagajni
25
nalazi odgovarajući iznos gotovog novca, a pacijent se ponekad doživljava kao smetnja u tom procesu.
SITUACIJSKE BARIJERE U KOMUNIKACIJI
Odabir pravog trenutka za komunikaciju također je bitan detalj za uspješnost
komunikacije s pacijentom. Primjerice, majka s dvoje bolesne djece koja je upravo
došla od liječnika nakon dugog čekanja, na umu ima samo to da što prije stavi svoju
djecu u krevet. Bit će nestrpljiva, nervozna, neće čuti naš savjet i vjerojatno će požurivati cijeli razgovor. Možda bi bilo najbolje s tom majkom razgovarati naknadno
ili se čuti telefonom ili e-mailom. Ponekad pomažu i unaprijed pripremljeni tiskani
materijali za pacijente, na kojima možemo naznačiti najvažnije dijelove. Svakako
treba obratiti pozornost na neverbalne pacijentove signale - kako bismo na vrijeme
primijetili je li pacijent u stanju razgovarati s nama te da li nas on doista čuje.
SAŽETAK
Komunikacija s pacijentom je složena i uključuje ljudski faktor te je zbog toga
taj proces vrlo osjetljiv. Naša poruka je od pomoći pacijentu samo kada je pacijent
može primiti i razumjeti. Ako pacijent iskrivi ili pogrešno razumije našu poruku,
može doći i do ozbiljnih posljedica. Zapreke koje smo opisali u ovom članku mogu
iskriviti poruku koju pacijent prima te može doći i do nesporazuma. Naš je zadatak
prepoznati te zapreke i onda razviti načine umanjivanja ili uklanjanja tih barijera u
komunikaciji s pacijentom.
26
IZ RADA DRUŠTVA
ODRŽANA IV. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA HDFT-A
U MANDATNOM RAZDOBLJU OD 2012. DO 2016.
IZVOD IZ ZAPISNIKA IV. SJEDNICE SREDIŠNJEG ODBORA
U Tuheljskim Toplicama je 8. i 9. studenog 2013. održana IV. sjednica SO.
Sjednici su prisustvovali: Marija Žužak - predsjednica HDFT-a, Anita Farkaš
Marin - tajnica HDFT-a, te članovi SO HDFT-a: Paula Barić, Dalibor Božićević,
Tomislav Čajo, Miroslav Čizmić, Stjepan Hostić, Svjetlana Jakovac, Anita Kučan,
Zejneba Mikulić, Nikola Seršić, Brankica Tomašek, Jasmina Vajdić, Nada Vraneković
i Tatjana Živković.
Sjednici nisu prisustvovali članovi SO: Martina Gal i Marijana Matić.
Sjednici 8. 11. prisustvovalo je 14 članova SO, a 9. 11. 15 članova SO – pridružila
se Paula Barić.
Ostali prisutni:
Nadzorni odbor: Božidar Tomašić - predsjednik i članovi Milka Dimitrišin,
Vesna Kušter i Maja Matijašević,
Sud časti: Janja Jelić - predsjednica
Savjet SO: Jožef Čebin - predsjednik
Članovi IO: Štefica Kosovec, Branka Kričej, Miroslav Momćilović, Ana Rukavina
Ćaćić, Sanja Schiller, Stanka Škarupka i Zdenka Tomašić.
Sjednicom je predsjedala predsjednica Marija Žužak.
Za zapisničara je imenovana Zdenka Tomašić.
DNEVNI RED
Središnji odbor utvrdio je jednoglasno sljedeći dnevni red (čl.19 Posl.):
1. Usvajanje zapisnika III. sjednice SO HDFT-a
2. Izvješće o izvršenju preuzetih zadaća na III. sjednici SO
a) Rezultati Upitnika o prekvalifikaciji
b) Ispravke u sastavu Uređivačkog odbora
c) Projekcija teme s Kongresa FIP-a
d) Izvještaj sa sjednice AEPT-e na Bledu
e) Predstavljanje novih WEB stranica društva
3. Izvješće Nadzornog odbora o radu HDFT-a u 2013. godini
4. Pripreme za održavanje VII. sabora HDFT-a u Poreču 2014.
Skupština (temeljem Statuta i Pravilnika o izborima)
Stručni skup
5. Rasprava o temama po prijedlogu sudionika sjednice
6. Odluke potrebite za redovno djelovanje HDFT-a
27
Ad 1. Zapisnik III. sjednice s dopunama prihvaćen je jednoglasno.
Rasprava se vodila o svim točkama dnevnog reda.
Važne odluke SO:
Ad 2. Nakon rasprave o provedbi inicijative vezane uz prekvalifikacije za zvanje
farmaceutskog tehničara izvan zdravstvenog obrazovnog sustava, u kojoj su sudjelovali
svi članovi SO, osim Brankice Tomašek (Šunduković), doneseni su sljedeći zaključci
• Krajnji rok za prikupljanje podataka koji su još na terenu je 30. 11. 2013.
• Sastanak radne grupe za upitnik, kojoj na ovoj sjednici dodajemo još sljedeće
osobe: Svjetlanu Jakovac, Anitu Kučan i Tatjanu Živković, održat će se u
prostoru Medike (soba koju inače koristimo) 7. 12. 2013.
• Prikupljene podatke na području Republike Hrvatske u razdoblju srpanj-studeni
2013. obradit ćemo, uz pomoć podataka iz Hrvatskog zavoda za statistiku o
broju ljekarni, broju magistara farmacije, broju farmaceutskih tehničara
i u odnosu na njih usporediti broj prikupljenih potpisa osoba koje podržavaju
naš upitnik
• Uspostavit ćemo kontakt s Ministarstvom zdravlja, Agencijom strukovnog
obrazovanja, Ministarstvom prosvjete i Hrvatskom ljekarničkom komorom
radi dogovora o predaji obrađenih rezultata upitnika, koji će biti gotovi 10.
12. 2013.
• U razgovorima HDFT će predstavljati: Marija Žužak, Miroslav Čizmić, Zejneba
Mikulić, Tatjana Živković
Ad 3. Izvješće Nadzornog odbora prihvaćeno je jednoglasno
Ad 4. U okviru VII. sabora HDFT-a u Poreču 2014. održati će se Skupština i
Stručni skup.
Kako bi VII. sabor održao kvalitetu dosadašnjih stručnih manifestacija donesene
su slijedeće odluke:
Skupština
Skupština HDFT-a će se održati 3. travnja 2014. u Poreču, Hotel Parentium.
Vrijeme početka skupštine odredit će predsjednica.
Određuje se dan 7. studeni 2013. za utvrđivanje broja redovitih članova (čl. 24.
Statuta) na osnovi kojeg podružnice biraju svoje predstavnike, plačena članarina (čl.
5. Pravilnika), i to:
- Podružnica Dalmacije, 96 članova - bira 6 predstavnika,
- Podružnica PGI, 57 članova, bira 4 predstavnika,
- Podružnica Slavonije i Baranje, 120 članova, bira 8 predstavnika,
- Podružnica Varaždinsko-međimurska, 75 članova, bira 5 predstavnika,
- Podružnica Sisačko-moslavačka, 28 članova, bira 2 predstavnika,
- Podružnica Zagreba, 237 članova, bira se 16 predstavnika,
28
a po dužnosti članovi Skupštine su svi članovi Središnje odbora, Nadzornog odbora
i Suda časti.
Zadužuju se predsjednici podružnica da predlože kandidate na osnovi čl. 10
Pravilnika,
Obvezuju se svi predsjednici podružnica i čelnici imenovanih tijela SO da najkasnije do 15. siječnja 2014. dostave cjelovite izvještaje o svim aktivnostima.
Izvještaji s izbornih sastanaka u podružnicama (čl. 7 Pravilnika), moraju biti
dostavljeni tajnici HDFT-a najkasnije do 18. veljače 2014.
Stručni skup
- prihvačen je sadržaj Programa I. (u privitku časopisa)
- dolazak sudionika organizirati će se 3. travnja 2014.,
- odlazak kućama 6. 4. 2014., nedjelja
- zadnji rok prijave je 26. veljače 2014. godine
- utvrđuje se cijena aranžmana u hotelima Parentium 4*i Molindrio 4* od 3.
do 6. 4. 2014. za osobu u 1/2 sobi u iznosu od 1.725,00 kn i za osobu u 1/1
sobi u iznosu od 2.300,00 kn.
- odobrava se i popust od 20 % na kotizaciju za članove kojima je članarina
uplaćena putem ustanove ili neke tvrtke do 7. studenog 2013.
- pozive će se uputiti gostima i to: Društvo farmaceutskih tehničara Slovenije,
AEPT-e, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Hrvatska ljekarnička komora, ravnatelju Splitskih ljekarni.
Članovi SO jednoglasno su prihvatili predložene prijedloge.
- obavijest i poziv uputit će se Društvu farmaceutskih tehničara Sv. Sava u R.
Srbiji i ponudit će im se prijevoz na području R. Hrvatske i prisutnost bez
kotizacije.
Članovi SO sa 12 glasova ZA i 3 glasa PROTIV prihvatili su predloženi prijedlog.
- odobrena su mjesta i cijene za izlet 5. travnja 2014. u trajanju oko 3 sata i
to: posjet Poreču, Motovunu te spilji Baredine i muzeju traktora i galerija
Konobon,
- određen je 1. travanj 2014. za odlazak na pripremu VII. sabora, i tijela čiji
članovi sudjeluju u pripremi
Članovi SO jednoglasno su prihvatili predložene prijedloge.
Ad 5. Rasprava o temama po prijedlogu sudionika sjednice
1. Svi članovi svih tijela dužni su pročitati sve dokumente koji su doneseni
odlukom Skupštine ili Središnjeg odbora, te prijedloge za izmjenu dostaviti
pismeno uz obrazloženje predsjedniku Savjeta SO – Jožefu Čebinu, najkasnije
do 15. siječnja 2014.
2. Savjet SO zadužuje se da obradi sve prispjele prijedloge i pripremi prijedlog
za izmjenu i dopunu pojedinog akta HDFT-a te da pismeno obrazloži zašto se
neki prijedlog ne može prihvatiti.
3. U sve škole koje u svom programu imaju obrazovanje za zvanje farmaceutskog
tehničara, poslati pismo u kojem ćemo istaknuti našu želju za suradnjom, i to
29
predstavljanjem društva početkom drugog polugodišta te mogućom nazočnošću
na podjeli završnih svjedodžba uz čestitanje u ime društva.
Ad 6. Odluke potrebite za redovno djelovanje HDFT-a
- mijenja se preambula akta “Odluku o raspolaganju planskim sredstvima…”
i glasi:
Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara (u daljem tekstu: HDFT) na osnovi
Zakona o računovodstvu (NN br. 109/07.), Uredbe o računovodstvu neprofitabilnih
organizacija, Zakona o udrugama (NN br. 10/08), Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13 i 90/13), članka 42 Statuta na sjednici u Tuheljskim Toplicama 9.
travnja 2013. godine, donijelo je
Odluku o raspolaganju planskim sredstvima Hrvatskog društva farmaceutskih
tehničara
- dodaje se u Članak 4. novi stavak, koji glasi:
Porez na dodanu vrijednost nije zaračunat u skladu s čl. 90 st. 2 Zakona o porezu
na dodanu vrijednost (NN, br.73/13 i 99/13) Odluka USRH
- donosi se novi sadržaj Pravilnika o izborima u Hrvatskom društvu farmaceutskih tehničara.
(cjelovit tekst pravilnika objavljuje se u ovom broju časopisa)
- Središnji odbor dopunjuje odluku o plačanju članarine umirovljenih
članova i ona glasi:
“nakon navršenih 70 godina umirovljeni članovi od iduće godine ne plaćaju
članarinu“
Odluke je SO donio jednoglasno.
30
UPITNIK O POTREBI PREKVALIFIKACIJE ZA ZVANJE
FARMACEUTSKI TEHNIČAR
Većina je obaviještena kako je tijekom ljeta, zaključno s jedanaestim mjesecom,
pokrenuta inicijativa o potrebi prekvalifikacije za zvanje farmaceutski tehničar te je
upitnik upućen u javne i bolničke ljekarne. Za one koji, eventualno, nisu upućeni tekst
upitnika objavljujemo u cijelosti u ovom broju časopisa.
UPITNIK o potrebi prekvalifikacije za zvanje farmaceutski tehničar
Poštovani farmaceuti i farmaceutski tehničari,
Na III. sjednici Središnjeg odbora HDFT-a, održanoj 22.-23. veljače 2013., pokrenuli smo inicijativu za provjeru kvalitete obrazovanja u programima prekvalifikacije
za zvanje farmaceutski tehničar u Republici Hrvatskoj, te kvaliteti prekvalifikacije
farmaceutskih tehničara koji dolaze iz Federacije Bosne i Hercegovine; te postoji li
potreba za prekvalifikacijom s obzirom na socijalne i gospodarske prilike.
Imamo spoznaju da se danas u Hrvatskoj odobravaju programi za prekvalifikaciju koji nemaju potrebnu razinu kvalitete jer se odvijaju izvan zdravstvenih učilišta
i škola.
Takav pristup uzrokuje hiperprodukciju kadrova za kojima ne postoji potreba
zapošljavanja, niti će se moći stručno osposobiti za polaganje stručnog ispita.
Statistički podaci na dan 31. 12. 2012. ukazuju na 442 tehničara na Zavodu za
zapošljavanje, i od tog broja 170 bez obavljenog pripravničkog staža. U prvih 6 mjeseci
ove godine zaposlilo ih se manje od 1 %, a krajem ove školske godine imat ćemo još
200 novih redovno školovanih tehničara i određeni broj iz programa prekvalifikacije.
Potporu nam je dala Hrvatska ljekarnička komora u kojoj, među ostalim, stoji: “
... u potpunosti podržavamo vaše aktivnosti u svrhu provjere kvalitete prekvalifikacije
u zvanje farmaceutski tehničar.”
Svojim potpisom dajete nam potporu.
Radna grupa
Dalibor Božičević, Miroslav Čizmić, Stjepan Hostić, Zejneba Mikulić i Marija
Žužak
31
PRAVILNIK O IZBORIMA HDFT-a
Na osnovi članaka 41 i 42 Statuta Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara (u daljem tekstu HDFT), Središnji odbor na sjednici održanoj 9. studenog 2014. godine donosi:
PRAVILNIK O IZBORIMA U
HRVATSKOM DRUŠTVU FARMACEUTSKIH TEHNIČARA
UVODNE ODREDNICE
Članak 1.
Ovim pravilnikom utvrđuje se postupak kandidiranja i izbora članova Skupštine,
Središnjeg odbora (u daljem tekstu SO), predsjednika i tajnika društva, Nadzornog
odbora (u daljem tekstu NO), Suda časti (u daljem tekstu SČ), te predsjednika i tajnika podružnica Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara (u daljem tekstu HDFT).
PREDLAGANJE KANDIDATA
Članak 2.
Redovni članovi HDFT-a imaju pravo predlagati kandidate za sve dužnosti u
tijelima HDFT-a, ako su uredno podmirili sve članske obveze zaključno s «danom
održavanja sastanka».
Prijedlozi se podnose na izbornim sastancima podružnica najkasnije do sjednice
Središnjeg odbora, na kojoj se potvrđuju liste članova za Skupštinu.
Prijedlog se smatra valjanim ako je dostavljen u pisanom obliku, poštom ili
elektronskom poštom.
Kandidati su dužni dati pristanak o prihvaćanju kandidature za predloženu
dužnost.
Na izbornim sastancima vodi se popis nazočnih, koji obavezno sadržava: mjesto,
datum i vrijeme, redni broj, ime i prezime, broj članske iskaznice, osobni potpis.
Listu ovjerava predsjednik podružnice i dostavlja tajniku HDFT-a.
Članak 3.
SO utvrđuje valjanost kandidatura i obavještava potvrđene članove Skupštine
pismenim putem uz poziv za sjednicu Skupštine.
O valjanim prijedlozima za kandidate u SO, NO, SČ, predsjednika i tajnika
izvješćuje se podružnica i kandidati u roku sedam dana od dana održane sjednice na
kojoj su potvrđene kandidature.
Članovi Skupštine obavještavaju se o kandidatima za dužnosti u tijelima uz poziv
za sjednicu Skupštine.
32
Valjanost kandidata utvrđuje se na osnovi Statuta HDFT-a čl. 36 st. 1 i čl. 53. st.
4 te ovog pravilnika.
Članak 4.
Predlaganje kandidata na izbornim sastancima podružnica pravovaljano je ako
sastanku prisustvuje najmanje 50 % plus jedan član podružnice.
Ako u zakazano vrijeme nema potrebnog kvoruma, sastanak se odgađa za 30
minuta, kada je sastanak važeći ako je prisutno najmanje 10 % upisanih članova.
Podružnice koje zbog prostorne pokrivenosti ili brojčano velike mogu održati
izborne sastanke u dva ili više mjesta. Broj mjesta utvrđuje SO na prijedlog predsjednika podružnice na sjednici kada donosi odluku o izborima u HDFT-u. Mjesto i
vrijeme održavanja izbornog sastanka određuje predsjednik podružnice uz dogovor
s tajnikom i članovima SO iz svoje podružnice.
Član može sudjelovati samo na jednom izbornom sastanku u podružnici.
Kvorum se utvrđuje pomoću liste nazočnosti potpisanih članova u tome mjestu.
Članak 5.
Broj članova Skupštine, SO, NO, i SČ utvrđen je Statutom HDFT-a.
Podružnice u SO kandidiraju svoje predstavnike prema broju redovnih članova
upisanih u Registar na dan koji utvrdi SO u odluci o sazivanju izborne skupštine,
prema formuli broj članova podružnice podijeljen s brojem članova Skupštine, na
dan koji utvrdi SO.
Primjer na bazi Primoštena
- broj članova društva 31. 12. 2007. = 1007 podijeljen s 15 (svaki 15 započeti
član) daje broj kandidata u Skupštini = 67
- broj članova podružnice podijeljen s brojem članova Skupštine daje broj
članova u SO
Zgb - 424:67= 6,32 (6)
PGI - 128:67=1,9(2) SiB - 203:67=3,02(3)
Dalm. - 177:67= 2,64(3) ViM - 75:67=1,19 (1) (Dobiveni broj se zaokružuje)
Članak 6.
Izvan izbornog sastanka podružnice nije moguće kandidirati članove podružnice
za bilo koju dužnost u HDFT-u, osim u slučaju utvrđenom ovim pravilnikom.
IZBOR U PODRUŽNICAMA
Članak 7.
Predsjednik podružnice dužan je na početku izbornog sastanka podnijeti izvještaj
o radu podružnice i svakog člana koji je izabran ili imenovan.
33
Svi kandidati trebaju dati pismenu suglasnost o prihvaćanju dužnosti u pojedinom
tijelu za koje se kandidiraju.
U slučaju opravdane spriječenosti dolaska na izborni sastanak kandidat je dužan
priložiti pismenu izjavu.
Članak 8.
Na sastanku podružnice glasovanjem se odlučuje o izboru kandidata, i to redom:
predsjedniku i tajniku podružnice, članovima Skupštine, članovima SO, predsjedniku i tajniku HDFT-a te kandidatima za NO i Sud časti.
Svi kandidati o kojima se glasuje moraju biti na izbornom sastanku.
Redoslijed glasovanja za pojedine dužnosti je po abecednom redu predloženih
kandidata.
Glasovanje se provodi javno dizanjem ruku.
Nadzor nad glasovanjem i brojenje glasova provodi NO.
Članak 9.
Za predsjednika i tajnika podružnice izabran je član koji između dva kandidata
dobije natpolovičnu većinu glasova.
Ako niti jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova (60 nazočnih
29-29-2 suzdržana), glasovanje se ponavlja, a izabran je kandidat koji je dobio više
glasova.
Kada je predloženo više od dva kandidata - u drugi krug idu dva kandidata s
najviše glasova, a izabran je kandidat s više dobivenih glasova.
Članak 10.
Za izbor članova u Skupštinu HDFT-a iz podružnice se predlažu kandidati koji
predstavljaju sve strukture radnih mjesta, kao i cjelovito područje podružnice.
Član nazočan izbornom sastanku podružnice ima u glasovanju jedan glas te
zbroj dobivenih glasova svih kandidata ne smije biti veći od ukupnog broja članova
s pravom glasa.
Glasuje se za svakog kandidata posebno ili za predloženu listu.
Izabrani su oni kandidati koji su dobili najviše glasova.
Članak 11.
Kandidati za dužnost predsjednika HDFT-a moraju ispunjavati odrednice čl. 36
st.1. Statuta HDFT-a.
Izabran je onaj kandidat koji je dobio najviše glasova.
Svaka podružnica može poslati kandidaturu za samo jednog kandidata.
Kandidatura za predsjednika HDFT-a mora sadržavati osnovne osobne podatke,
podatke o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.
34
Članak 12.
Članovi kandidirani za tajnika HDFT-a moraju ispunjavati odrednice čl. 36 st.1.
Statuta HDFT-a.
Kandidate za dužnost tajnika HDFT-a predlaže podružnica domaćin sjedišta
prema čl. 47 st. 3 Statuta.
Izabran je onaj kandidat koji je dobio najviše glasova.
Kandidatura za tajnika HDFT-a mora sadržavati osnovne osobne podatke, podatke
o radnom mjestu i detaljno opisano djelovanje u tijelima HDFT-a.
Članak 13.
Nadzor nad radom izbornog sastanka provodi NO prema Poslovniku o svom radu.
UTVRĐIVANJE LISTE KANDIDATA
Članak 14.
Sjednica SO na kojoj se potvrđuju kandidati za članove Skupštine, SO, predsjednika, tajnika, NO i Sud časti mora se održati najmanje 30 dana prije održavanja
izborne skupštine.
Članak 15.
Ako SO utvrdi da predloženi kandidat iz podružnice ne zadovoljava u skladu
s odredbama Statuta, takvo isticanje kandidature smatrat će se kršenjem Statuta od
kandidata i predsjednika podružnice.
Članak 16.
Nadzor nad glasovanjem SO i brojenje glasova provodi NO.
IZBOR NA SKUPŠTINI
Članak 17.
Na sjednici Skupštine glasuje se o izboru kandidata, a način glasovanja (javno
ili tajno) utvrđuje se Poslovnikom o radu Skupštine.
Za članove SO glasovanje se obavlja javno za cijelu predloženu listu, a kod NO
i SČ posebno se biraju predsjednici, a posebno lista za članove toga tijela.
Na dužnost predsjednika i tajnika HDFT-a izabran je onaj kandidat koji je dobio
natpolovičnu većinu verificiranih glasova u Skupštini.
U slučaju dva kandidata i istog broja glasova, glasovanje se ponavlja.
Kada u ponovljenom glasovanju kandidati imaju isti broj glasova, predsjedavajući
Skupštine određuje pauzu od 30 minuta radi konzultacije predsjednika podružnica.
35
Nakon toga se pristupa ponovnom glasovanju uz ponavljanje postupka sve
dok jedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu verificiranih glasova.
Članak 18.
Za valjanost izbornog postupka odgovorno je Povjerenstvo za kandidiranje i
izbore.
TRAJANJE DUŽNOSTI
Članak 19.
Mandat članovima SO, predsjedniku, tajniku, NO i Sudu časti započinje proglašavanjem izbornih rezultata na izbornoj skupštini, a završava dobivanjem razrješnice
od Skupštine.
Izvanredno mandat može prestati i ranije, odlukom Suda časti.
Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.
Članak 20.
Mandat predsjednika i tajnika podružnice završava i započinje i proglašavanjem
rezultata izbora na sastanku podružnice.
Izvanredno mandat može prestati i ranije odlukom Suda časti.
Mandat se suspendira za vrijeme trajanja stegovnog postupka.
Članak 21.
Kada se odlukom Suda časti udaljuje s dužnosti predsjednik ili tajnik podružnice,
predsjednik HDFT-a saziva izborni sastanak u podružnici radi izbora novog vršitelja
dužnosti.
Tuheljske Toplice 9. studenog 2013.
Predsjednica HDFT-a
Marija Žužak
36
IZ RADA PODRUŽNICA
PODRUŽNICA SLAVONIJE I BARANJE
Nastavljajući program stalnog stručnog usavršavana, HDFT-a – podružnica Slavonije i Baranje organizirala je stručno-promotivno predavanje u suradnji s tvrtkom
PLIVA d.d.o.
Predavanje je održano 22. studenog 2013. u Hotelu Waldinger, u Osijeku.
Teme predavanja:
1. PLIVA- farmacija lider u Hrvatskoj, TRADICIJA – KVALITETA – POUZDANOST
Predavač: Miomir Andrić, dr. med.
2. Osnove antisepse i dezinfekcije s osvrtom na Plivinu paletu proizvoda.
Predavač: Ivana Palac, mag. pharm., MBA.
Sudionici predavanja
Na vrlo zanimljivom i interesantnom predavanju sudjelovalo je četrdeset kolega
i kolegica.
Mirjana Lukavski
PODRUŽNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA
U organizaciji tvrtke Salveo 6. 11. 2013. u Hotelu Panonija, u Sisku, organizirano
je predavanje za farmaceute i farmaceutske tehničare.
Teme predavanja su „Prevencija i liječenje gripe i prehlade“ i „Terapija akutnog
kašlja“, koje nam je predstavila Ana Magoč, dr. vet. med. Osvrnula se na učinkovito
rješenje iz prirode kod prvih simptoma prehlade s preparatom Echinaforce, koji ima
37
dokazano antivirusno, protuupalno i antibakterijsko djelovanje, te preparatima Prospan
linije za liječenje kašlja.
Temu „Upotreba nosnih aspiratora na usisavač“, predstavila nam je Martina
Skukan, dr. vet. med. Objasnila nam je rad s Nosi set aspiratorom, kao i sigurnim,
učinkovitim i bezbolnim načinom uklanjanja sekreta iz nosa djeteta od dojenačke
dobi na dalje.
Sudionici predavanja u Sisku
Predavanju je prisustvovalo pedesetak kolegica i kolega iz gradskih i privatnih
ljekarni, te nekoliko predstavnika četvrtog razreda srednje farmaceutske škole.
Predsjednica podružnice s predstavnicama tvrtke
Jelena Poturica
38
PODRUŽNICA VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA
PREDAVANJE TVRTKE SALVEO D.O.O.
Predavanje za Podružnicu Varaždinsko-međimursku održala je tvrtka Salveo
d.o.o., 22. listopada 2013., u Hotelu “Turist” - Varaždin.
Teme su bile:
1. ”Lokalna terapija gljivičnih oboljenja noktiju”,
2. “Upotreba nosnih aspiratora na usisavač”,
3. “Terapija akutnog kašlja”.
Predavači iz tvrtke Salveo - Martina Skukan, dr. vet. med., i Sebastian Cvek ,
vanjski suradnik, predstavili su proizvode Mycosan - otopinu za prevenciju i liječenje
gljivične infekcije noktiju, te Nosi aspirator. Uz temu “Terapija akutnog kašlja” objasnili
su nam promjene vezane uz deklaraciju sirupa Prospan.
Sudionici predavanja
Zadovoljni smo velikim odazivom kolega i kolegica na ovo predavanje.
Jasmina Vajdić
PREDAVANJE TVRTKE APIPHARMA D.O.O. U ČAKOVCU
PROPOLIS i MATIČNA MLIJEČ u dodacima prehrani - naziv je drugog
stručnog predavanja, dobro posjećenog, koje nam je omogućila tvrtka APIPHARMA
39
d.o.o. Održano je 14. 11. 2013. u Hotelu Park, u Čakovcu, a predavao je Mario Vujić,
mag.ing.bioproc., specijalist za registraciju i kontrolu kvalitete. Osim dobro poznatih
činjenica da zdravlju iz prirode treba dati prednost - jer priroda daje sve najbolje - mi
smo tu da joj pomognemo da dio svoje ljepote i brižnosti ostavi i budućim naraštajima.
Izbor preparata na bazi meda, propolisa, matične mliječi i ljekovitog bilja najzdraviji
je put koji se može odabrati.
Predavač se osvrnuo i na nove zakone koje smo (ne)srećom zaradili ulaskom u
EU, a odnose se na zdravstvene tvrdnje (mogu biti odobrene, neodobrene i tvrdnje
koje su još na čekanju). Propisi se odnose na deklariranje i oglašavanje proizvoda i
podrazumijevaju isključivo navođenje zdravstvenih tvrdnji koje su odobrene od EFSA-e
i EU. Po tim tvrdnjama, a zbog nedovoljnih dokaza, ispada da ni propolis ni matična
mliječ nemaju neko ljekovito djelovanje.
Predavač – Mario Vujić
Anita Kučan
PODRUŽNICA ZAGREBA
PREDAVANJE U BJELOVARU
Jesensku sezonu predavanja započeli smo u Bjelovaru. Predavanje je organizirala
tvrtka Salveo u suradnji s HDFT-om, koje je održano u Hotelu Central u Bjelovaru 10.
listopada 2013.
Ana Magoči, dr.vet.med., održala je dva vrlo zanimljiva predavanja - kako liječiti
gljivično oboljeli nokat i kako pravilno upotrijebiti nosni aspirator za usisavač, koji
našim najmlađima omogućava nesmetano disanje, pogotovo zimi.
40
Sudionici predavanja
Mr. pharm. Jasna Perica Krpina upoznala nas je s terapijom akutnog kašlja
te novom EU regulativom i razlikom između biljnog lijeka i dodataka prehrani, što
je posebno zainteresiralo kolegice i kolege. Na predavanju se okupilo 20-tak sudionika
iz Bjelovara i bliže okoline.
Bilo je ugodno družiti se s predstavnicima tvrtke Salveo i kolegama na njihovom
području.
PREDAVANJE U ZAGREBU
Stručno-promotivno predavanje u organizaciji HDFT-a i tvrtke Bayer, održano
je 24. listopada 2013. u Hotelu Double Tree by Hilton.
Mag.pharm. Gordana Loina Pašalić predstavila je novi preparat tvrtke
Bayer: Canes-Nail – lokalno liječenje onihomikoze: kratkotrajno i efikasno. Tako
smo imali posebnu priliku da prvi doznamo sve novosti o lokalnom liječenju
onihomikoze.
Gljivično oboljenje noktiju je često (osobito nogu), a liječenje dugotrajno te je
potrebna upornost pacijenta. S novim preparatom u prvoj fazi (2 do 3 tjedna) uklanja
se oboljeli dio nokta. U drugoj fazi (4 tjedna) nastavlja se liječenje oboljelog mjesta.
U težim slučajevima uz lokalno liječenje primjenjuje se i sistemtsko, rečeno je, među
ostalim, na predavanju.
41
Sudionici predavanja
Brojna pitanja kolegica i kolega, kojih se okupilo 70-ak, potvrđuje veliko zanimanje za novi preparat na našem tržištu i kvalitetno predavanje.
Tatjana Živković
42
OBAVIJESTI
NOVI DOLASCI KLJUČNIH KADROVA U PHARMAS IZ
FARMACEUTSKIH MULTINACIONALNIH KOMPANIJA
Gordan Badurina - novi član Uprave PharmaSa, Jasna Rilović - direktorica
Ljudskih resursa
Gordan Badurina
Jasna Rilović
• G. Badurina i J. Rilović imaju respektabilno dugogodišnje internacionalno
iskustvo u području svoje ekspertize u farmaceutskoj industriji, što će pridonijeti PharmaSu u najavljenoj strategiji lansiranja vlastitih proizvoda te
pozicioniranja u Jugoistočnoj Europi, a nakon toga i šire - u Africi i Aziji.
Od 16. listopada PharmaSu se pridružio Gordan Badurina kao član Uprave i regionalni direktor Tehničkih operacija, a nova regionalna direktorica Ljudskih resursa Jasna
Rilović također već radi u kompaniji. I G. Badurina i J. Rilović imaju veliko regionalno
iskustvo rada u farmaceutskoj industriji, što će pridonijeti bržem širenju PharmaSa.
INOVATIVNI DODATAK PREHRANI PHARMAS PROBALANS
Dana 4. prosinca 2013., tvrtka PharmaS u Hotelu Double Tree by Hilton u Zagrebu,
predstavila je novi probiotik PROBalans, svoj prvi OTC preparat i prvi hrvatski proizvod
takove vrste, proizveden u vlastitim pogonima u Popovači. Na poziv tvrtke predstavljanju
su prisustvovali predstavnici uredništva našeg časopisa. PharmaS PROBalans dodatak
je prehrani za probavu i metabolizam s inovativnom formulom koja sadrži: vitamin B6,
cink, apigen, probiotike, prebiotik - inulin i ekstrakt lista paprene metvice.
43
DOGAĐANJA
ODRŽANA 7. SMOTRA „DANI E-MEDICA 2013“
(TERME TUHELJ OD 8. DO 10. STUDENOG 2013.)
U termama Tuhelj, istodobno kada smo imali redoviti
sastanak tijela našeg društva, održani su „Dani E-medica 2013“. Ta manifestacija održava se već sedmi put, na
kojoj sudjeluju medicinske škole iz cijele Hrvatske, ali i
inozemstva.
Projekt je pokrenula 2005. Medicinska škola Ante
Kuzmanića iz Zadra. Radi se o povezivanju zdravstvenih
škola i projektima koje zajednički realiziraju. Ove godine na
smotri je sudjelovalo 26 srednjih škola iz Hrvatske sa svojim
učenicima i nastavnicima (261), a pridružile su se i zdravstvene škole iz Slovenije (Maribora, Ljubljane, Celja i Novog Mesta), Zdravstvena škola
iz Skoplja, te Medicinska škola Beograd. Projekt E-medica privukao je i neke druge škole
izvan sustava zdravstva kao Pomorske škole Zadar, koje su također sudjelovale u radu.
Ukupno je prikazano 27 zajedničkih učeničkih projekata (od dvije do pet škola),
koji su nastali tijekom protekle godine s brojnim temama vezanim uz zdravstvo, te
promoviranju novih znanja i poučavanja. Teško je nabrojiti sve škole, učenike, njihove mentore i naslove, ali evo neke od tema : Presađivanje organa - donorske kartice,
Ovisnost o čokoladi, Zajednički rad – DEBRA, Stereotip i predrasuda prema LGBT
zajednici, Kristalografija, Igre koje smo zaboravili…
Održane su mnoge radionice, a učenici su predstavili svoj rad i škole iz kojih
dolaze i na izložbenom prostoru. Svaka pohvala svim sudionicima.
Dio izložbenog prostora - učenice s mentoricom
Sanja Schiller
44
IZLET PODRUŽNICE VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKE
Nakon mnogih prijedloga i
želja odlučili smo otići na naš prvi
izlet kao podružnica, u Kumrovec
i Olimje u Sloveniji. U sunčano
nedjeljno jutro, 28.10.2013., nas
37 krenulo je iz Varaždina prema
Ivancu, Lepoglavi do Klanjca. Uz
kratko zaustavljanje slikali smo
se uz spomenik hrvatskoj himni.
Nastavili smo put do Kumrovca
slikovitim krajem rijeke Sutle.
Razgledali smo rodnu kuću Josipa Broza Tita, etnoselo, jedini
Minoritski samostan i župna crkva
etnografski muzej na otvorenom.
Sv. Marije od Uznesenja - Olimje
Mnogima su navrla sjećanja na
naše pionirske dane pa je svatko
želio sliku “uz druga Tita”. Nakon razgledanja i kave, nastavili smo vožnju prema
Sloveniji. U Olimju, prvo smo razgledali jedinstvenu manufakturnu Čokoladnicu
Sincerus, u kojoj se proizvode nadaleko poznata čokolada i praline, te smo napravili
kratku slatku “šoping” pauzu.
Nakon toga pod vodstvom patera Jožefa
razgledali smo baroknu župnu crkvu. On nas je
upoznao s poviješću samostanske ljekarne, treće
najstarije u Europi. Pater Jožef nas je na zanimljiv način upoznao s prirodnim načinima liječenja koje su primjenjivali pavlini. Nakon toga
smo se spustili do njihove trgovine u samostanu
u kojoj smo kupili brojne zanimljive pripravke,
koje fratri sami proizvode. Od samostana smo
krenuli do Jelenovog grebena, u kojem je bio
ručak. Vani smo uz predstavljanje gazdinstva
imali mogućnost hraniti stotine pitomih jelena,
muflona, te srna, koje na gazdin poziv dođu sve
do restorana! Prava su atrakcija uz prekrasan
krajolik. Pokraj restorana je i njihova trgovina
Samostanska ljekarna – pater Jožef
u kojoj smo kušali razne salame od divljači uz
mogućnost kupnje. Predvečer smo posjetili i pivnicu, koja je u sastavu poznate pivovare
Haler. Vratili smo se u večernjim satima, puni dojmova prekrasnog sunčanog dana.
Nadamo se da je ovo tek početak naših izleta. Kolegice iz Podružnice Sisačko-moslavačke pridružile su nam se na ovom izletu, a svima drugima isto preporučujemo.
Jasmina Vajdić
45
MOJ PUT U AUSTRALIJU IV.
ČETIRI DANA U SYDNEYU
Panorama Sydneya
Sydney je jedan od gradova u svijetu za koji se kaže da je idealan za život i
odmor - stvoren po mjeri čovjeka. Mnogi bogataši i poznate ličnosti za mjesto svog
boravka odaberu Sydney. To mu omogućuje lijep položaj, blaga suptropska klima,
divne oceanske plaže i čudesni nacionalni parkovi. Smješten je oko Botany Baya
(zaljeva), unutarnji dio zaljeva – Porth Jackson najveća je prirodna luka na svijetu.
Znajući to, veselila sam se što mi se ostvarila želja da vidim taj grad, koji velik
broj ljudi u svijetu prepoznaje čim vide fotografiju čuvene zgrade Opere. Sydney,
osnovan 1788., glavni je grad australske savezne države New South Wales, danas ima
nešto više od 4,6 milijuna stanovnika – kao cijela Hrvatska.
Let od Pertha do Sydneya trajao je pet sati, vrijeme potrebno da preletiš Europu
duž i poprijeko, primjerice od Zagreba do Moskve let traje oko tri sata. Nažalost, cijelo
vrijeme našeg boravka u Sydneyu bilo je oblačno ili kišovito, ali to nas nije pokolebalo
da lunjamo gradom i što bolje ga upoznamo.
Odsjeli smo u malom pansionu „Quest Potts Point“ u istoimenoj četvrti (Potts
Point), koja je smještena u blizini strogog poslovnog centra Sydneya, kultnih plaža
Bondi i Bronte, pomodnih prodavaonica u Paddingtonu, te trendi kafića. I ostale
atrakcije Sydneya nalaze se u blizini, koje smo uglavnom obilazili pješice i uživali
46
Žuto obojena zgrada - naš hotel
u otkrivanju grada. Na vrhu hotela mala je terasa s lijepim pogledom na Hyde Park,
katedralu i vidikovac. Potts Point je poznat po širokim avenijama te ga smatraju i
malim isječkom Pariza - osobitim po stambenim zgradama u Art Deco stilu i ulicama
s mnogo lokala i barova. U trenucima opuštanja društvo su nam pravile pripitomljene
papige sa žutom krijestom (Yellow creasted cockatoo).
Pogled s terase u društvu s papigama
47
Već istu večer otišli smo podzemnom željeznicom do centra grada (10 minuta
udaljeno od hotela), sve je odisalo svečanom božićnom atmosferom. Mnoštvo užurbanih ljudi raznih nacija, pravi mravinjak, pridonijelo je tom ugođaju. U najstarijem
dijelu Sydneya - The Rocksu (stijene) - upravo se održavao božićni performans, što
je obogatilo naše noćno lutanje uskim popločenim ulicama.
Zečice
Karaoke
Britanski istraživač James Cook 1770. godine uplovio je u uvalu koju je nazvao
Botany, a 1788. u zaljev je stigla prva skupina britanskih zatvorenika. Na tom mjestu
nastalo je prvo australsko europsko naselje iz kojeg je izrastao moderni Sydney. The
Rocks je nekad bio leglo bolesti i kriminala, prepuno grubih osuđenika, vojnika,
mornara, uličnih bandi i prostitutki. Od siromašne četvrti, The Rocks je prerastao
u turističku atrakciju s mnogim trgovinama, restoranima, pubovima, suvenirnicama
Vikend tržnica
48
te poznatom vikend tržnicom s brojnim štandovima s raznom robom. Prepoznatljiv
je kao kreativno i kulturno središte umjetnosti, te po glazbi i plesu na ulicama. To je
dio grada gdje se vide kontrasti između prošlosti i sadašnjosti, jednako je popularan
turistima i domaćim stanovnicima. Danas ga uokviruju poznati Harbour Bridge i
Opera. Zatvorenici su u stijenama prokopali kanal kroz koji se može prijeći na drugu
stranu poluotoka i do druge luke Sydneya - Darling Harboura.
Cadman’s Cottage – najstarija kućica Sydneya
A.S.N. Warehouses u povijesnoj Rocks jezgri
Od deset najpopularnijih mjesta koja treba posjetiti, svakako je Sydney Harbour
Bridge - najveće inženjersko čudo grada. Građen je osam godina, a u promet je pušten
1932. Da bi se most mogao izgraditi u The Rocksu je srušeno nekoliko stotina zgrada.
Građani ga od milja zovu „Vješalica“. Visina vrha luka je 134 metara iznad srednje
razine mora. Preko mosta prolazi željeznički, kolni, biciklistički i pješački promet.
Podignut je iznad luke i spaja središnji poslovni dio grada od The Rocksa sa sjevernim
stambenim na Milsons Pointu.
Pogled noću na most, a samo okret glavom nadesno zgrada Opere i kruzer u luci
Lunjajući gradom naišli smo u blizini hotela na dražestan lokal „Librarie“ u
kojem se poslužuje samo doručak i otvoren je do 11 sati. Pun je časopisa i knjiga
na policama sa strane koje slobodno listate i čitate. Ne samo turisti, poslovni ljudi,
49
već i ostali građani i umirovljenici doručkuju vani. To je ugodno mjesto za druženje
i ćaskanje.
Doručak u ugodnom ambijentu
U samom srcu grada, na površini od 30 hektara, prostiru se Royal Botanic Gardens
(Kraljevski botanički vrtovi) osnovani 1816., najstarija znanstvena institucija s velikom
zbirkom biljaka iz Australije i inozemstva. Vrtovi su tematski (ružičnjak, orijentalni
vrt, vrt begonija, kamelija, paprati, rijetkih i ugroženih vrsta, vrt raznolikog bilja iz
cijelog svijeta – mirodije, ljekovito i aromatično bilje ). Unutar vrtova nalazi se i zgrada
vlade. Sade se i biljke za očuvanje budućim generacijama. Jedna od njih je i vinova
loza „Shiraz“. Poznata je uloga vinove loze kao ljekovite biljke još od vremena prije
Krista. Lišće i sok koriste se u liječenju širokog spektra bolesti, uključujući bolesti
kože i očiju, upale i boli. Kraj toliko raznolikog cvijeća postavljeno je nekoliko košnica
za očuvanje pčela koje nestaju, te se proizvodi egzotičan domaći med.
Kraljevski botanički vrtovi
50
Šetnja preko travnjaka, uz ribnjake, raznoliko bilje i umjetnička djela u kamenu,
drvu i metalu - odmor su za dušu i tijelo. Prava oaza mira. Iz vrtova je lijep pogled
na luku i zgradu Opere.
Pogled na Operu i most
Jedan od izlaza iz vrta vodi do središnjeg dijela grada i stražnjeg ulaza u najstariju
bolnicu Sydneya, koja se od 1811.g. nalazi na Macquarie St. Kompleks viktorijanskih
zgrada bolnice plijeni svojom ljepotom, važan je spomenik kulture. Bolnica ima razne
odjele, a poznata je kao specijalistička očna klinika, kirurgija – traume ruku i hitan
prijam. Postojanje bolnice datira od samog početka dolaska kažnjenika 1788., koji
su bolovali od raznih bolesti te im je trebala pomoć.
Ulaz iz Royal Botanic Garden
Brončana skulptura svinje ispred glavnog ulaza
Već 1868. počelo je školovanje medicinskih sestara, kada je Florence Nightingale
poslala Lucy Osborn i pet engleskih sestara da obuči njihovo osoblje prvenstveno o
51
higijeni i njezi pacijenta. Većina Lucynih školovanih sestara - prema metodi Florence Nightingale - postale su učitelji po drugim bolnicama. Lucy je prije povratka
u Englesku postavila temelje modernog sestrinstva u New South Walesu. Maksima
njezine nasljednice sestre McKay za buduće medicinske sestre glasi:„Vi sestre morate
postojati za pacijenta, ne oni za vas.“
Bolničko dvorište
Nightingale krilo-učilište za sestre
Novi klinički odjeli i objekti izgrađeni u postojećem arhitektonskom stilu otvoreni su za javnost 1996. Bolnica je važan spomenik medicine i njege u Australiji, a
nastavlja pružati usluge visoke kvalitete zdravstvene zaštite.
Ulaz u hitnu službu
Ploča– natpisi
Budući da sam cijeli svoj radni vijek provela radeći u kliničkom laboratoriju
(KBC-a Rebro, Zagreb), oduševila me je otvorenost bolnice u centru grada, prostor
kroz koji normalno prolazite s jedne ulice na drugu, a da pritom ne vidite niti jednu
bijelu kutu. Naravno, jednako kao i u ljekarni, školovanje je drukčije nego kod nas.
Primjerice, osoba koja vadi krv - radi samo to. Završi tečaj na kojem nauči za koju
pretragu je potrebna koja epruveta, stekne za određeno vrijeme praksu vađenja i može
raditi u ambulanti za vađenje krvi.
52
Ikona Sydneya, remek-djelo arhitekture 20. st., svakako je Opera House, smještena
u luci u neposrednoj blizini lučkog mosta, poslovnog središta grada i Kraljevskih botaničkih vrtova. Ističe se sa svojim poznatim bijelim jedrima (školjkama) koja formiraju
krov Opere. Izgrađena je u ekspresionističkom stilu. Dizajnirao ju je danski arhitekt
Jorn Utzon. Svečano otvaranje Opere bilo je 1973. na kojem je bila i kraljica Elizabeta
II. Operu je ove godine posjetilo osam milijuna ljudi, a slavi se i 40 godina postojanja.
Plato s raznim sadržajima
Unutrašnjost Opere je impozantna, a sastoji se od dvije posebne zgrade. U jednoj
se izvodi opera i balet, u drugoj koncerti. Dnevno se izvode dvije predstave (matineja
i večernja). Za obilazak organizirane su ture s vodičima. Zgradu okružuje veliki
plato s raznim popratnim sadržajima. Radi svojeg značenja i prepoznatljivosti zgrada
Opere je od 2007. godine na Uneskovu popisu mjesta svjetske baštine.
Unutrašnjost Opere
Uz samo poslovno središte grada nalazi se Hyde Park, najstariji javni park u
Australiji, nazvan po istoimenom parku u Londonu. Nekada su se u parku održavala
53
razna sportska natjecanja (konjske utrke, kriket, boks). Danas na to podsjeća velika
ploča za igranje šaha, a park je postao mirno mjesto za šetnju i odmor obližnjih zaposlenika željnih svježeg zraka. Tu se nalazi poznati Anzac Memorial - spomenik
u počast vojnicima koji su sudjelovali u ratovima. Šetnjom uz drvorede i ribnjake
dolazi se do drugog dijela parka i Archibald fontane koja je nastala kao veza između
Australije i Francuske. Oba spomenika građena su u Art Deco stilu. Fontana prikazuje
boga Apolona okruženog s drugim mitskim likovima. Likovi konjskih glava, dupina,
kornjača iz kojih prska voda daju prelijepu sliku, pogotovo noću.
Archibald fontana
Park krase i kipovi poznatih ličnosti – kraljice Viktorije, princa Alberta, kapetana
Jamesa Cooka. Na jednom kraju parka, ističe se St Mary’s Cathedral. To je katolička
crkva, jedna od najljepših u svijetu građena u engleskom gotičkom stilu, za koju je
temeljac postavljen 1868. godine.
Katedrala
54
Na suprotnoj strani, kroz aleju smokava dolazimo do još jedne poznate točke grada - Sydney
Tower Eye, tornja visokog 309 metara. Do vidikovca na 250 metara visine stižemo dizalom, gdje
nas čeka novi doživljaj - gledanje 4D filma, prvog
takvog proizvedenog u Australiji. Film pruža novi
način upoznavanja grada i Australije, gdje je uz 3D
dodana i četvrta dimenzija s efektima uključujući
razne osjete kao vjetar, prskanje vode. Vidikovac
je opremljen najsuvremenijom tehnologijom, specijalnim dalekozorima, višejezičnim panelima na
dodir koji posjetitelju daju zanimljive podatke o
znamenitosti koju je tražio. Panoramski pogled s
te visine na sve strane (360 stupnjeva) daje novu
sliku grada. Za lijepa vremena mogu se vidjeti i 40
kilometara udaljene poznate planine Blue Mountains te veličanstveni Pacifički ocean
s poznatim plažama. Nažalost, dan je bio oblačan stoga i loša vidljivost.
Pogled na dio grada
i zgradu kraljice Viktorije s brojnim kupolama
Hrabre i avanturiste na visini od 268 metara postoji otvorena platforma kojom
se može prošetati. Možda ćete pomisliti da se nalazite - na nebu! Na zemlji je ipak
čvršće.
Šetnjom dalje po centru dolazimo do Queen Victoria Buildinga, koja je izgrađena
u počast kraljice Viktorije, u stvari je velebni trgovački centar s brendi trgovinama,
kafićima, čajankama. Izgrađena je u romaničkom stilu 1890. i obnovljena 1986. godine. Središnjim dijelom zgrade dominira velika kupola koja je impresivna u vrijeme
Božića, jer prostor zauzima divovsko božićno drvce. Ističu se dva sata koji prikazuju
povijesne događaje, zgrada je ukrašena prekrasnim vitrajima, ogradama od kovanog
željeza, kipovima. Ispred zgrade je veliki kip kraljice Viktorije.
55
U podnožju božićnog drvca
Unutrašnjost
Još jedan turistički atraktivan dio Sydneya, mala je luka Darling Harbour. Uvalu
okružuje široki popločeni prostor namijenjen za rekreaciju, okružen brojnim restoranima, trgovinama i znamenitostima gdje se može ugodno provesti vrijeme. Jednu i
drugu stranu uvale povezuje Pyrmont Bridge - most za pješake.
Darling Harbour
Uz fontane gdje se po vrućini može osvježiti dolazimo do Tumbelong parka. To
je velik i lijep otvoreni prostor za održavanje raznih događanja i upravo je poljska
manjina imala svoj božićni sajam. Na samom kraju parka nalazi se Chines Garden of
Friendship (Kineski vrt prijateljstva), dar gradu sestrinskog grada Guangdonga u Kini.
Jedan je od rijetkih tradicionalnih vrtova izvan Kine. To je idilično mjesto za opuštanje
i odmor bolnih nogu uz paviljone, ribnjake, slapove, egzotične biljke i tipičnu kinesku
čajanu. Naprosto je nevjerojatno da se takva ljepota i mir nalaze uz sam rub nebodera.
56
Detalj čarobnog vrta
Pagoda – neboderi u pozadini
Nešto dalje je i Chinatown (kineska četvrt) s desetak ulica koje karakteriziraju dvojezični natpisi. Četvrt je šarena mješavina azijske kulture i kuhinje. Možete
naći velik izbor kineskih restorana s karakterističnim crvenim svjetiljkama, čuveni
kineski market, azijske draguljarnice, prodavaonica sa suvenirima i poznatom kineskom medicinom. Krajem siječnja i veljače ovdje se održavaju proslave kineske
Nove godine.
Dvojezični natpisi
Tipična ulica s restoranima kineske kuhinje
Za vrijeme mog boravka u Sydneyu održavale su se i dvije značajne izložbe koje
smo obišli. U najstarijem australskom prirodoslovnom muzeju, osnovanom 1827. održavala se najveća izložba ikad viđena u Australiji – Aleksandar Veliki, dobivena od
državnog Ermitaža Rusije. Stalni postav muzeja sadrži prikaz australskih životinja,
minerala i dragulja, aboridžinske kulture, te osobito zanimljivo djeci - kosturi dinosaura
i modeli kostura smješteni u sablasnom osvijetljenom prostoru.
57
Red ispred plakata
Kosturi
Art Gallery
U samom centru, na jednom od izlaza iz botaničkih vrtova dolazi se do umjetničke galerije – Art Gallery of New South Wales, koja ima najveću stalnu kolekciju
umjetnosti Aboridžina, zajedno s australskim, europskim i azijskim majstorima blaga, te izložbama suvremenih domaćih i međunarodnih umjetnika. Možete naići na
djela velikih europskih slikarskih imena - Cézana, Dürera, Degaa, Picassa, Rubensa
te australskih, meni nepoznatih. U galeriji se nalazi velika zbirka porculana, stakla
i raznih drugih predmeta. Uz stalni postav kroz godinu se održavaju brojne gostujuće izložbe, kao trenutn izložba glasovitog irskog slikara Francisa Bacona (Dublin,
58
28.X.1909. – Madrid, 28.IV.1992.). Jedan je od najoriginalnijih slikara suvremenog
europskog slikarstva s prilično morbidnim temama – iznakaženih ljudskih likova,
likova s nekoliko glava, raspeća i drugih.
Izlošci
Boravak u Australiji veliko je i prelijepo iskustvo. Život je mnogo ležerniji, bez
stresa, nema gospodarske krize kao u Europi, što je vidljivo na svakom koraku. Susretljivost Australaca je nevjerojatna. Kada shvate da ste stranac, da s engleskim
niste na „ti“, sve će učiniti da vam rastumače i pomognu u snalaženju. Besprijekorna
čistoća ulica i javnih površina bez odbačenih plastičnih vrećica, boca, papira i čikova
izaziva divljenje, a tamo žive tolike nacije! Da je to doista tako, možete se uvjeriti na
snimkama. Još uvijek primaju mlade školovane ljude, ali uvjeti su rigorozni kako bi
sačuvali svoj stil života koji je opušten, miran i bogat.
Sanja Schiller
59
ZGODE IZ LJEKARNE
Od čega je mrel japa?
Pal je kroz neke drvene skele.
Pa kaj je delal gore?
Baš su ga vešali zbog neke coprarije – delal je neke lekarije iz trava.
60
KAKO PLATITI ČLANARINU?
Svoju člansku obvezu plaćanja članarine redovito možete obaviti uplatom
svake srijede u prostorijama HDFT-a, Zagreb, Capraška 1 (za članove iz Zagreba i okolice), kod predsjednika podružnica prema dogovoru ili uplatom na
žiroračun HDFT-a. Kod uplate putem uplatnice, molimo vas da ispunite sve
rubrike: 1. za godinu za koju plaćate članarinu, 2. svoj broj članske iskaznice
i 3. točan broj IBAN HR3423600001101240952, te svoje ime i prezime.
Zahvaljujemo svima koji su podmirili svoju člansku obvezu.
Ako ste iz bilo kojeg razloga ostali u dugu, članarinu treba uplatiti prvo za
protekle godine.
Odlukom Središnjeg odbora članarina se mora uplatiti do kraja mjeseca
travnja.
Obavezno javite na adresu HDFT-a
svaku promjenu prezimena,
adrese stanovanja i mjesta rada.
»LANARINA JE OSNOVNI IZVOR
NA©IH PRIHODA!!!
Kojim novcem tiskati Ëasopis?
61
UPUTE ZA SURADNJU
Časopis donosi
1. Originalne stručne radove iz područja farmacije i srodnih struka.
2. Informacije o novoodobrenim lijekovima, prirodnim lijekovima, homeopatskim proizvodima, dijetetskim namirnicama i preparatima za medicinsku kozmetiku.
3. Intervjue s uglednicima iz javnog života i struke, te članovima HDFT-a.
4. Članke o radu farmaceutskih ustanova i poduzeća te komentare zakonskih propisa i podzakonskih
akata važnih za struku.
5. Izvješća o radu tijela HDFT-a, komisija i podružnica, te održanim skupovima u organizaciji HDFT-a
ili drugim udrugama čija tematika predstavlja interes članova.
6. Upite članova s odgovorima.
7. Društvenu rubriku.
8. Različite vijesti i obavijesti.
Tehničke upute za pripremu tekstova za objavljivanje
1. Tekstovi mogu biti dostavljeni na disketi, CD-u ili elektronskom poštom, pisani u programu Microsoft
Word document, s dvostrukim proredom, format B5 (ISO), sve margine 2,5 cm; slova times, veličina 11pt.
2. Crteži, tablice i fotografije - trebaju biti jasni i oštri, da se mogu valjano reproducirati. Trebaju biti
označeni brojem, odnosno mjestom gdje se nalaze u tekstu, a slike pojedinačno spremiti kao posebni
dokument u JPG formatu
3. Na početku teksta upisati
- naslov, ime(na) i prezime(na) autora, titula, znanstveni stupanj
- pune nazive ustanove
- podnaslove u tekstu pisati bold slovima i odvojiti razmakom između redova
4. Literaturu citirati redosljedom, kako je navedena u tekstu, te dolje navedenim načinom.
Časopisi: prezime autora i inicijal imena, naslov članka u originalu, skraćeni naziv časopisa prema
međunarodnim referentnim časopisima, godište izlaženja, svezak, godina izdanja i stranice.
Primjer: Francetić I., Vrhovac B., Praćenje nuspojava lijekova u Hrvatskoj 1993. godine
Pharmaca 32 (1994), 221-36.
Knjige: prezime autora i inicijal imena, naslov knjige, izdavač, grad, godina izdanja i stranica.
Primjer: Bencarić L., Registar lijekova u Hrvatskoj, Udruga zdravstva Zagreb, Zagreb, 1994, 34.
5. Preporučena duljina teksta je 5 – 10 stranica.
6. Svi tekstovi podliježu lekturi.
7. Materijali se šalju na adresu izdavača: Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, Capraška 1, (Medika) 10000 Zagreb, ili elektronskom poštom na adresu: [email protected]
8. Materijali se ne vraćaju.
“FARMACEUTSKI TEHNIČAR” je stručno informativno glasilo Hrvatskog društva farmaceutskih tehničara sa sjedištem u Zagrebu, Capraška 1. Upisano u registar Udruge RH, 6. travnja 1998.
godine pod brojem 00000551.
Ured za priopćavanje Vlade RH, temeljem Zakona o priopćavanju, izdao je potvrdu pod rednim brojem
50402/97-01, 9. svibnja 1997. godine o prijavi novina i odobrio izlaženje ISSN 0350-5715.
Osnivač lista je Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara, a financira se sredstvima HDFT-a i prodajom
stranica lista za promidžbene poruke, uz pomoć drugih institucija i donatora.
Stručno informativni časopis izlazio je od 1968. do 1975. godine pod imenom BILTEN; 8 god., 16 brojeva, a od 1976. do 1985. godine, 9 god., 11 brojeva pod imenom FARMACEUTSKI TEHNIČAR.
List izlazi četiri puta godišnje u obimu koji utvrdi nakladnik, a primaju ga svi članovi HDFT-a
besplatno. Odgovornost za stručnost tekstova preuzimaju autori.
62
Obavijest
Članom društva ne postaje
se slanjem pristupnice,
već uplatom članarine
i upisnine.
63
SADRŽAJ
Uvodnik ..................................................................................................
Kvaliteta života žena oboljelih od raka dojke .....................................
Centralna priprema antineoplastičnih lijekova - djelokrug rada
farmaceutskog tehničara ......................................................................
Šećeri i zaslađivači u našoj svakodnevnici..........................................
Komunikacijske barijere u ljekarni ....................................................
12
21
22
IZ RADA DRUŠTVA
Izvod iz zapisnika IV. sjednice SO ......................................................
Upitnik o potrebi prekvalifikacije za zvanje farmaceutski tehničar....
Pravilnik o izborima HDFT-a .............................................................
27
31
32
IZ RADA PODRUŽNICA
Podružnica Slavonije i Baranje ............................................................
Podružnica Sisačko-moslavačka ..........................................................
Podružnica Varaždinsko-međimurska ................................................
Podružnica Zagreba..............................................................................
37
37
39
40
OBAVIJESTI
Novi dolasci ključnih kadrova u PharmaS ..........................................
43
DOGAĐANJA
Održana 7. smotra „Dani E-medica 2013“ .........................................
Izlet Varaždinsko-međimurske podružnice ........................................
Moj put u Australiju..............................................................................
44
45
46
ZABAVNI KUTAK ...............................................................................
60
PROGRAM I. ........................................................................................
65
64
5
7

55 godina

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

57 godina 57 godina djelovanja

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

„GLOBALNA EDUKACIJA STANOVNIŠTVA U PREVENCIJI RAKA

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

ŠTO JE PSIHOONKOLOGIJA

Austrijski program za rano otkrivanje raka dojke Mamografija može

FARMACEUTSKI TEHNIČAR

inovacija u medicini je put prema boljem zdravlju ljudi

Alternativno i komplementarno lijecenje - Grazio.indd

HORMONSKA TERAPIJA U ONKOLOGIJI.pdf

iF!je novo iMe CaRPC-a

Merck Serono CardioMetabolic Care