OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Uvod u povijest s metodologijom
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
1.
obvezni
(A)
Preduvjeti:
studenti Povijesti
Kod kolegija
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
FFPVB101
I.
15+30+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti. Uvesti
Ciljevi kolegija
studente u povijesno istraţivanje uz praktiĉnu primjenu
informacijskih tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje vještina u
pronalaţenju izvora i literature, strukturiranju i izradi radova
koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom.
Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti metodologiju i metode
Ishodi učenja
koje se primjenjuju u povijesnom istraţivanju, steći sposobnost i
(opće i specifične
vještine u formuliranju istraţivaĉkoga pitanja te vještine u
kompetencije)
prikupljanju primjerenih bibliografskih jedinica, strukturiranju rada
te pisanoj obradi teme uz primjenu informacijskih tehnologija i
utvrĊene znanstvene metodologije za izradu pisanih radova.
Uvodna objašnjenja što je povijest, razlika izmeĊu povijesti, historije
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog i historiografije. Pomoćne povijesne znanosti. Znanstvene publikacije
i kategorizacija. Povijesni izvori – vrste. Razlikovanje izvora i
plana (ukratko)
literature. Objasniti znanstvene formulacije, naĉin povijesnog
istraţivanja i samu strukturu rada. Plagijat i kako ga izbjeći. Uputiti
studente kako i gdje će traţiti literaturu i izvore, naĉin izradbe i
pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz korištenje raĉunala –
strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki i bibliografije.
PredviĊen je i posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske
ţupanije/kantona.
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
ostalo
konzultacije
terenska
tiskom)
nastava
Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uĉionici opremljenoj
raĉunalima, a predviĊen je posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske
ţupanije/kantona.
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Praktiĉna primjena steĉenih znanja iz metodologije izrade rada uz
korištenje raĉunala.
- Usmeni ispit.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
ocjenjivanje studenta
(označiti masnim
tiskom)
nastave
rad
nastavi
kontinuirana
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
usmeni ispit
pismeni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
referat
UDIO
OCJENI
Max 25%
U
PohaĊanje nastave i 45
1,5
aktivnost u nastavi
Završni ispit - pismeni 30
1
Max 40%
dio ispita*
Završni ispit - usmeni 15
0,5
Max 35%
dio ispita*
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti potpis)
trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i vjeţbama. Sudjelovanje u
nastavi iznad 50% te svaka aktivnost u nastavnom procesu vrednuje se prema prethodno
navedenim kriterijima.
Pismeni ispit:
Prije završnog usmenog ispita studenti polaţu pismeni dio na temelju kojega nositelj kolegija
stjeĉe uvid o steĉenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na raĉunalu
dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steĉenom znanju o metodologiji
izradbe pisanih radova. Ovaj dio ispita, osim stjecanja znanja i vještina izrade pisanih radova,
podrazumijeva usvajanje jednoga dijela teorijske graĊe.
* Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Da bi student pristupio
završnom ispitu, mora na pismenom ispitu imati minimalno 51% toĉnih odgovora.
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova odnosi se samo na
redovite studente.
Izvanredni studenti nakon poloţenoga pismenoga ispita (na kojem mogu ostvariti maksimalno
50% od ukupne ocjene) pristupaju završnom usmenom ispitu (maksimalno 50% od ukupne
ocjene).
Sudjelovanje i angaţiranost u nastavnom procesu (maksimalno 25%):
Nazoĉnost nastavi do 50% = 0% (ostaje bez potpisa).
Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% = do 5%
Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% + rad na zadanim vjeţbama = do 10%
Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivnost u radu na zadanim vjeţbama = do 15%
Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + aktivnost u radu na zadanim
vjeţbama = do 20%
Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji + uspješno savladane
aktivnosti u radu na zadanim vjeţbama = do 25%
Pismeni dio ispita (maksimalno 40%):
manje od 50% toĉno odraĊenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%):
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 7% ocjene
od 61% do 70% = do 14% ocjene
od 71% do 80% = do 21% ocjene
od 81% do 90% = do 28% ocjene
od 91% do 100% = do 35% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna ocjena dobiva se na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski
praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008.
- GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,
Dopunska
traganja, Novi Liber, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta
literatura:
Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).
Informiranje o kolegiju:
Dodatne
informacije
o Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju, a te informacije dostupne su i
kolegiju
na mreţnoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj
stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest
I.
/historija/ historiografija.
Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest – historija – historiografija.
Grane povijesne znanosti.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1.-11.
Naslov: Povijesni izvori.
II.
Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora,
pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura, najvaţnije zbirke povijesnih
izvora.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 11.-27., 97.-131.
Naslov: Izvori i literatura.
III.
Kratak opis: Kako traţiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjiţnice,
internet kao izvor podataka.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 27.-38.
Naslov: Arhivi.
Kratak opis: Arhivska graĊa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom graĊom,
drţavni i podruĉni arhivi.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 38.-43., 138.-146.
Naslov: Muzeji.
Kratak opis: Definicija i podjela, znaĉenje muzeja za povjesniĉara, najvaţniji
muzeji u Hrvatskoj i BiH.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 43.-45., 146.-153.
Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.
Kratak opis: Terenska nastava.
Literatura: Terenska nastava.
Naslov: Znanstvene publikacije.
Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni ĉasopisi,
klasifikacija radova u znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski
ĉasopisi, vaţnije meĊunarodne kratice kojima se sluţe povjesniĉari.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 45.-49., 153.-160., 169.-175.
Naslov: Izbor teme istraţivanja.
Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraţivaĉkog pitanja i
komunikacija s profesorom.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 49.-55.
Naslov: Struktura rada.
Kratak opis: Osnovni dijelovi rada – pojedinaĉno pojašnjavanje pojedinih
dijelova, naĉin i stil pisanja.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 55.-58; Upute za izradu
seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene su na sluţbenim
internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Naslov: Plagijat i citiranje.
Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat.
Znaĉenje citata u radu i pisanje pisanja.
Literatura:
- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 58.-65; Upute za izradu
seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na sluţbenim
internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki.
Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki,
naĉin pisanja pozivnih bilješki (knjige, knjige klasiĉnih autora,
enciklopedija, internet).
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova
objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti
Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Naslov: Naĉin citiranja ĉlanka u zbornicima, ĉasopisima i tiskovinama,
citiranje Biblije.
Kratak opis: Pojasniti i izvjeţbati naĉin pisanja pozivnih bilješki kod
navedenih bibliografskih jedinica.
Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova
objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti
Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Naslov: Izrada popisa izvora i literature.
Kratak opis: Upoznavanje studenata s pravilima i naĉinom pisanja popisa
izvora i literature.
Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova
objavljene na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti
Filozofskog fakulteta u Mostaru.
Naslov: Ameriĉki sustav citiranja. Korištenje kratica u pozivnim bilješkama.
Kratak opis: Upoznavanje s ameriĉkim sustavom citiranja. Najĉešće hrvatske
i latinske kratice u pozivnim bilješkama s kojima se studenti susreću u
literaturi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
Naslov: Zakljuĉna vjeţba pripreme za pismeni ispit.
Kratak opis: SreĊivanje ponuĊenoga teksta prema utvrĊenoj metodologiji
izrade pisanih radova – rad na raĉunalu.
Literatura: Radni tekst.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda:
Kod kolegija
FFPVB102
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni
nema ih
(A)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih
Ciljevi kolegija:
procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju
prva organizirana društva. Studenti se upoznaju s osnovnom
terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i
mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju najstarije
povijesti ĉovjeĉanstva. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija
studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
Nakon poloţenog ispita stjeĉu se osnovna znanja o povijesti starog
Ishodi učenja
Istoka. Studenti bi trebali znati analizirati osnovne pojmove koji se
(opće i specifične
tiĉu povijesti stare Mezopotamije, Siro-palestine i Egipta, kao i znati
kompetencije):
protumaĉiti osnovna zbivanja i procese koji su utjecali na
cjelokupnu povijest Bliskog istoka, istoĉnog Sredozemlja i sjeverne
Afrike.
Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati
Sadržaj
povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih ţarišta, poput
silabusa/izvedbenog
Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istoĉnog
plana (ukratko):
Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na
razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i
diskontinuiteta ĉovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju
pregled meĊusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka,
urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija,
problema etniciteta i etniĉkog identiteta, konceptualizacije
religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati
predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktiĉan
rad na razumijevanju i intepretaciji razliĉitih literarnih i arheoloških
izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa
i teorijskih modela.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako
bi se što više poticala njihova aktivnost.
Stara povijest Istoka
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
1.
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 10%
Angaţiranost
na 15
0,5
Max 20%
predavanjima
Završni ispit - pismena 30
1
Max 50%
provjera znanja*
Završni ispit - usmeni 15
0,5
Max 20%
dio ispita*
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama
na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno
30% od ukupne ocjene.
*Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.
Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu
ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.
Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% - Ne dolazi na nastavu.
4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija
kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja.
Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova.
10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova
20% = ostvarenih 31 do 35 bodova
30% = ostvarenih 36 do 40 bodova
40% = ostvarenih 41 do 45 bodova
50% = ostvarenih 46 do 50 bodova
Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.
4% = od 51% do 60%
8% = od 61% do 70%
12% = od 71% do 80%
16% = od 81% do 90% = 8% ocjene
20% = od 91% do 100%
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest
Obvezna literatura
svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (odreĊeni dijelovi stupci)
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca.
3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.
- BOURBON, F., Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik
Dopunska literatura:
knjiga, Zagreb, 2002.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAWFORD, H., Sumer and Sumerians, Cambridge, Cambridge
University Press, 1994.
- KUHRT, A., The ancient Near east, I-II., Routledge, London, New
York, 2002.
- KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare
povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.
- SHAW, I. (ur.), The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford
University Press, Oxford, 2004.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije
kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Za
pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati minimalno 55% od
ukupne ocjene.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti
I.
Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s naĉinom
rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraţivanja
najstarije povijesti ĉovjeĉanstva, stanje historiografije danas: teorijski
pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraţivanjem razliĉitih aspekata
povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim
smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraţivanju stare
II.
III.
IV.
V.
VI.
povijesti.
Literatura:
Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije
Kratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se
odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici
posebna paţnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim
osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istoĉnog
Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Neolitizacija starog Istoka
Kratki opis: Poĉetci zemljoradnje i uzgoja ţivotinja, organiziranje prvih
većih naselja, mreţa uzajamnih kontakata izmeĊu udaljenih prostornih
cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled ţarišnih zona neolitizacije
ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: Civilizacije „Plodnog polumjeseca“ u razdoblju od 5. do 3.
tisućljeća prije Krista
Kratki opis: U ovom predavanju najviše se paţnje pridaje razdoblju od 5. do
3. tisućljeća prije Krista, kljuĉnom za razumijevanje poĉetaka prvih velikih
civilizacija „Plodnog polumjeseca“ (od Egipta do Mezopotamije).
Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita
koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovaĉkih mreţa).
Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava
pisma, lonĉarsko kolo, kotaĉ te druge tehnološke inovacije (bakreno doba).
Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: Stara drţava i 1. meĊurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ţivota,
izgradnja hramskih i grobnih kompleksa.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije
Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura.
Ujedinjenje prostora MeĊurjeĉja u veliku drţavnu cjelinu. Rana povijest
jugozapadnog Irana, istoĉnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
prostorom Mezopotamije i Egipta.
Literatura:
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drţava.
Pravni tekstovi i zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Srednja drţava i 2. meĊurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije
Krista u Egiptu)
Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski
razvoj, literarna baština.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: Egipatska Nova drţava: ekspanzija te razdoblje krize
Kratki opis: Gospodarski razvoj, meĊunarodni odnosi, arhiv u Tel El
Amarni.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: Kasno bronĉano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće
prije Krista
Kratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boţji
namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih drţava,
internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog
kraljevstva, Egipatske drţave, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva.
Nadiranje „Naroda s mora“, propast Hetitske drţave.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Egipatska povijest od poĉetka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664.
prije Krista)
Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje
globalnog imperija.
Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva:
kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur
Šarukin (Korsabad), Babilon.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Novobabilonska drţava (626. - 539.) i poĉetak ekspanzije
Perzijanaca
Kratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistiĉka politika, bitka
kod Karkemiša (605. prije Krista); Feniĉani – gradovi, trgovina, religija i
kultovi; Frigija i Lidija.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljeće prije Krista)
Kratki opis: Poĉetak helenistiĉkog razdoblja na prostoru starog Istoka.
Literatura:
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Naslov: Osvrt na prijeĊeno gradivo i ponavljanje najvaţnijih tema
Kratki opis:
Literatura:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda:
Povijest Grčke i Rima sa starom
poviješću na našim prostorima
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
4
Semestar
1.
Kod kolegija
FFPVB103
Godina
I.
studija
Broj sati po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni
(A)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih
Ciljevi kolegija:
procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke
i rimske stare povijesti. U ovu se problematiku radom na
predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i vremenski
kontekst povijesnih procesa na našem prostoru.
Polaganjem ispita stjeĉe se znanje o grĉko-rimskom svijetu, kao i o
Ishodi učenja
ostalim sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba.
(opće i specifične
Studenti bi trebali znati opisati i definirati povijesne procese
kompetencije):
svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima antiĉkog grĉkog i
rimskog svijeta te prepoznati vaţnost grĉke i rimske kulturne
baštine u razvoju kasnijih europskih kultura.
Najznaĉajniji naglasci povijesti Grĉke, Rima i stare povijesti
Sadržaj
hrvatskih zemalja. Studenti se upoznaju s osnovnom
silabusa/izvedbenog
terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i
plana (ukratko):
mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju
civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i
antiĉkom razdoblju. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija studente
uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako
bi se što više poticala njihova aktivnost.
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
kontinuirana
Esej
usmeni ispit
pismeni ispit
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
U
OCJENI
PohaĊanje nastave i
45
1,5
Max 30%
aktivnost u nastavi
Završni ispit – pismena
60
2
Max 50%
provjera znanja*
Završni ispit – usmena
15
0,5
Max 20%
provjera znanja*
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama
na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno
30% od ukupne ocjene.
- Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.
Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu
ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.
Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% - Ne dolazi na nastavu.
4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija
kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja.
Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova
10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova
20% = ostvarenih 31 do 35 bodova
30% = ostvarenih 36 do 40 bodova
40% = ostvarenih 41 do 45 bodova
50% = ostvarenih 46 do 50 bodova
Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.
4% = od 51% do 60%
8% = od 61% do 70%
12% = od 71% do 80%
16% = od 81% do 90%
20% = od 91% do 100%
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 – 100% 5 (izvrstan)
B = 76 – 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 – 75,9% 3 (dobar)
E = 55 – 62,9% 2 (dovoljan)
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest
Obvezna literatura:
svijeta, I.-VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1976. (odreĊeni
stupci)
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica
hrvatska, Zagreb, 1990. (odreĊeni dio)
- CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb,
Dopunska literatura:
2002.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani
srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare
povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.
- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing,
Zagreb, 2003.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih
nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu,
kolegiju
potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj
bodova. Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju
bodova. Za pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati
minimalno 55% od ukupne ocjene.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraţivanja.
I.
Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obraĊivati tjekom
semestra. Upoznavanje s literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s
metodološkim pravilima pisanja seminarskog rada, eseja ili referata.
Literatura:
Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostora
II.
Kratki opis: Naĉin i okolnosti prouĉavanja stare povijesti. Istraţivanja
antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u
prouĉavanju starije povijesti naših prostora.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i
alpskom prostoru
Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja
mlaĊeg kamenog doba i poĉetka bakrenog doba (eneolitik).
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeĊu Egeja, Apeninskog
poluotoka i naših prostora.
Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske
kulture, dorska seoba, formiranje etrušćanske civilizacije.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Bronĉano i ţeljezno doba na našim prostorima
Kratki opis: Pregled bronĉanodobnih kultura na našem prostoru, kulture
starijeg ţeljeznog doba (glavna obiljeţja, umjetnost i umjetniĉki obrt,
interkulturni kontakti, trgovina, razmjena, sukobi), najznaĉajnija nalazišta.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meĊusobne veze razliĉitih
civilizacijskih ţarišta u vremenu od 8. do 4. stoljeća prije Krista
Kratki opis: Razvitak grĉkih polisa i društveno ureĊenje, Atena, Sparta.
Grĉka kolonizacija Mediterana, Velika Grĉka, naseobine na Siciliji. Grĉke
naseobine na Jadranu. Grĉko-perzijski ratovi, Atenska hegemonija i
Peloponeski rat. Istoĉnojadranski prostori u 6. i na poĉetku 5. st.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1975.
Naslov: Kelti na našim prostorima
Kratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlaĊe ţeljezno doba,
migracije i kulturni utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih
(ilirskih, traĉkih?) zajednica.
Literatura:
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Leykam International, Zagreb, 2009.
Naslov: Povijest jadranskih Grka
Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grĉka kolonizacija, akulturacijski procesi,
kontakti s autohtonim stanovništvom. Grĉka naselja na Jadranu i njihov
ţivot (4.-1. stoljeće prije Krista).
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
Naslov: Helenizam. Juţna Ilirida i grĉki svijet.
Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene.
Kriza grĉkog svijeta i nastanak novih drţava. Helenistiĉka kultura,
knjiţevnost i znanost. Naši prostori u vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo,
ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim utjecajima itd.).
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.
Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i
akulturacijski procesi
Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do
republike). Rimska Republika, osnivanje i organizacija. Širenje
Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski ratovi.
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva
Kratki opis: Doba graĊanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i
drugi trijumvirat. Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding
d. o. o., Zagreb, 2007.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.
Naslov: Principat
Kratki opis: Rimsko Carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevskoklaudijevska dinastija, Flavijevci, Antonini, Severi.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding
d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva
Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike.
Uspostava i reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo,
kulturni ţivot.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding
d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.
Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoru
Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi.
Namjesnici, kolonije, municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom
kontekstu.
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.
Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota.
Poĉetak krize i podjela Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija.
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,
V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.
Naziv kolegija
Kod
FFPVB104
kolegija
Studijski program
Studij povijesti
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveuĉilišni studij
studija
ECTS vrijednost boda:
2
Semestar
1.
Broj sati po
0+0+30
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti:
Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Ana Noković, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036-355-532
Cilj seminara je protumaĉiti zbivanja i procese koji su utjecali na
Ciljevi kolegija:
cjelokupnu povijest Mezopotamije, prednje Azije i Egipta. Jedan od
najvaţnijih ciljeva kolegija je studenta uputiti u samostalan rad (rad
na literaturi i izrada referata, rad na izvorima).
Stjecanje osnovnog znanja o povijesti staroga Istoka, kao i
Ishodi učenja
mogućnost snalaţenja u struĉnoj literaturi.
(opće i specifične
Znati interpretirati odreĊene povijesne literarne izvore, kao i
kompetencije):
arheološke materijale.
Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.
Sadržaj
Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji
silabusa/izvedbenog
razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Analizira se tehnološki
plana (ukratko):
razvitak neolitiĉkih zajednica, pojava pisma (nastanak i dešifriranje
prvih pisama), religijska povijest starog Istoka (teogonijske
koncepcije, koncept zagrobnog ţivota, hramski kompleksi…),
urbanizacija, analiza najstarijih pravnih tekstova i zakonika kao i
analiza egipatske literarne baštine. Diskusija na teme koje se
obraĊuju na predavanjima.
predavanja
vjeţbe
Način izvođenja
seminari
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere
ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5
stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na
temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema
za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno
sudjelovati u nastavi.
- PohaĊati seminar i aktivno sudjelovati u diskusijama.
Studentske obveze
- Napisati referat i izloţiti ga.
- Analiza povijesnih izvora.
Seminar iz stare povijesti Istoka
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti u seminarski rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
praktiĉni rad
referat
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje seminara
30
1
Max 10%
Priprema za diskusiju i
15
0,5
Max 40%
aktivnost
Referat (pismeni i
15
0,5
Max 50%
usmeni)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz
seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg
razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a
odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se
odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i
relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom
1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvor). Studenti na konzultacijama mogu dobiti
smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi
radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra
uzeti temu za seminarski rad i izloţiti ga u vrijeme trajanja seminara (u zimskom semestru) na
kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene.
Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
4% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
5% = Rad je proĉitan.
10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u
Obvezna literatura:
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje se
prema interesu studenta ili grupe studenata.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Dopunska literatura:
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja)
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš;
Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993.
- VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo,
1989.
Dodatne informacije o PohaĊanje seminara: PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se
50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio
kolegiju
seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50%
bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju
bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje
potpisa nositelja kolegija.
Pismeni radovi: Referat je potrebno predati u pisanom obliku do
dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s
voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u seminar
I.
Kratki opis: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada.
Upoznavanje s naĉinom rada i literaturom.
Literatura: Obvezna literatura je gore navedena.
Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije – diskusija
II.
Kratki opis: Problematizacija prostora kao ĉimbenika povijesnog razvitka.
OdreĊivanje kronoloških granica.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Neolitik starog Istoka - diskusija. Prezentacija referata.
III.
Kratki opis: Najstarije neolitiĉke kulture: tehnološki razvitak, proizvodnja
predmeta, organizacija naselja, pogrebni rituali.
Literatura:
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u
Mezopotamiji - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Inovacije u graditeljstvu. Pojava pisma. Prve urbane
aglomeracije (pojava hramskih kompleksa).
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista
Kratki opis: Rad na izvorima (analiza Herodotovog saznanja o Egiptu).
Religija. Knjiţevnost Stare drţave i prvog meĊurazdoblja.
Literatura:
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb,
2007. (odreĊena poglavlja)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije – diskusija
Kratki opis: Urbanizacija Mezopotamije. Pojava prvih dinastija. Analiza
izvora (sumerski popis kraljeva).
Literatura:
- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš,
Naprijed, Zagreb, 1993. (ili neko drugo izdanje epa)
Naslov: Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista - diskusija.
Prezentacija referata.
Kratki opis: Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji
Mezopotamije
Literatura:
- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš,
Naprijed, Zagreb, 1993.
Naslov: Zakonici drevne Mezopotamije - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Analiza najstarijih pravnih tekstova s podruĉja starog Istoka;
Ur-Nammuov, Lipit-Ištarov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik.
Literatura:
- VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
Naslov: 2. tisućljeće prije Krista u Egiptu - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština
ovog razdoblja.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Egipatska Nova drţava - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Razdoblje Amarne; Ramzesidi.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Hetitsko kraljevstvo – diskusija
Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju odreĊene znaĉajke
uzdizanja, ustroja, ekspanzije Hetitskog kraljevstva, kao i razvoj religije
XII.
XIII.
XIV.
XV.
(Yazilikaya) i umjetnosti.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Kasno razdoblje Egipatske drţave - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Egipat u 1. tisućljeću prije Krista. Asirsko osvajanje Egipta.
Saiska dinastija, perzijsko osvajanje, razdoblje helenizma u Egiptu.
Literatura:
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb,
2007., 152-182 (poglavlja, ne stranice)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Asirsko kraljevstvo - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva.
Natpisi i stele.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Feniĉani i njihove kolonije - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Feniĉki gradovi, trgovina, religija i kultovi. Frigija i Lidija.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi
Naslov: Novobabilonska drţava i uzdizanje Perzije - diskusija. Prezentacija
referata.
Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju Herodota kao izvor za
poznavanje perzijske povijesti. ObraĊuju se odreĊena poglavlja prve i treće
knjige.
Literatura: HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda:
Seminar iz Povijest Grčke i Rima
sa starom poviješću na našim
prostorima
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
1.
Kod kolegija
FFPVB105
Godina
I.
studija
Broj sati po
0+0+30
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti:
Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Ana Noković, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036-355-532
Cilj je seminara osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih
Ciljevi kolegija:
procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke
i rimske stare povijesti i na koji su naĉin ti povijesni procesi utjecali
na povijesna dogaĊanja na našim prostorima. Jedan od najvaţnijih
ciljeva seminara je uputiti studenta na samostalan rad (rad na
literaturi, izrada referata, rad na izvorima).
Stjecanje osnovnog znanja o grĉko-rimskom svijetu kao i o ostalim
Ishodi učenja
sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba. Mogućnost
(opće i specifične
snalaţenja u struĉnoj literaturi, izvorima i arheološkoj graĊi.
kompetencije):
Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.
Sadržaj
Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji
silabusa/izvedbenog
razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Seminarom se studenti
plana (ukratko):
upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim
paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u
istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u
prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Diskusija na teme koje se
obraĊuju na predavanjima.
predavanja
vjeţbe
Način izvođenja
seminari
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere
ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5
stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na
temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema
za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno
sudjelovati u nastavi.
- PohaĊanje seminara i aktivno sudjelovanje u diskusiji.
- Napisati referat i izloţiti ga.
- Analiza povijesnih izvora.
praktiĉni
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
studenta
seminara
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
referat
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
OCJENI
Max 10%
Max 40%
U
PohaĊanje seminara
30
1
Priprema za diskusiju i
15
0,5
aktivnost
Referat
15
0,5
Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz
seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg
razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a
odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se
odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i
relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom
1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvora). Studenti na konzultacijama mogu dobiti
smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi
radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra
uzeti temu za seminarski rad na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Seminarski rad se
mora uraditi iskljuĉivo u zimskom semestru.
- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi
- Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
- Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
- Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
5% = Rad je proĉitan.
10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u
Obvezna literatura:
konzultacijama s profesorom.. Analiza povijesnog izvora odreĊuje
se prema interesu studenta ili grupe studenata.
- CEZAR, G. J., Moji ratovi, preveo Ton Smerdel, Zora, Zagreb,
Dopunska literatura:
1972.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani
srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. odreĊeni podnaslovi.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica
hrvatska, Zagreb, 2001.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.
- PLUTARH, Usporedni ţivoti, preveo Zdeslav Dukat, August
Cesarec, Zagreb, 1988.
- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas
Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994.
- TACIT, K., Anali, preveo Josip Miklić, Matica hrvatska, Zagreb,
2006.
- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan
Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978.
- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1957.
Dodatne informacije o PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih
nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio seminar, potrebno je
kolegiju
tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i
pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa
nositelja kolegija.
Pismeni radovi: Referat treba predati u pisanom obliku do
dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s
voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u seminar
I.
Kratki opis: Upoznavanje s literaturom i povijesnim izvorima. Upoznavanje
s metodološkim pravilima pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.
Literatura:---Naslov: Pristup staroj povijesti – diskusija
II.
Kratki opis: Istraţivanja antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju
povijest.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Prapovijest - diskusija; izlaganje referata
III.
Kratki opis: Pregled prapovijesti hrvatskog povijesnog prostora: tekovine i
dostignuća prapovijesnih kultura.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Osvit europske povijesti - diskusija. Izlaganje referata.
IV.
Kratki opis: Minojska kultura. Mikenska kultura. Mitovi vezani za Kretu i
Mikenu.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Urbanizacija i poĉetci kolonizacija od 8. do 6. st. - diskusija.
V.
Izlaganje referata.
Kratki opis: Razvoj najvaţnijih grĉkih polisa. Društveno ureĊenje. Grĉka
kolonizacija Mediterana. Velika Grĉka. Naseobine na Siciliji.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Grĉko-perzijski ratovi - diskusija. Izlaganje referata.
VI.
Kratki opis: Uzroci i posljedice rata. Analiza Herodotovih zapisa o vaţnim
dogaĊanjima (studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru).
Literatura:
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb,
2007. (IV-IX knjiga)
Naslov: Peloponeski rat - diskusija. Izlaganje referata.
VII.
Kratki opis: Najvaţniji izvori; uzroci, faze i posljedice rata. Tebanska
hegemonija i uzdizanje Makedonije. Studenti su podijeljeni u grupe prilikom
rada na izvoru.
Literatura:
- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica
hrvatska, Zagreb, 1957.
- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
Zagreb, 2001.
Naslov: Grĉka kolonizacija Jadrana
Kratki opis: Prvi doticaji s ilirskim stanovništvom. Osnivanje prvih kolonija.
Dionizije Sirakuški. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće
prije Krista). Analiza arheoloških izvora (Lumbardska i Farska psefizma).
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
Naslov: Helenizam - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Uzdizanje Aleksandra Makedonskog i njegova ekspanzivna
politika. Obiljeţja helenizma: kultura, umjetnost, arhitektura...
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Rimska ekspanzija - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Etrušĉanska civilizacija. Postanak Rima i borba za hegemoniju
u Italiji (od kraljevstva do republike). Punski ratovi. Prvi kontakti Rimljana s
istoĉnojadranskom obalom.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Kasno doba Republike - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Agrarne reforme. Sulina diktatura. Uzdizanje Cezara.
Literatura:
- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu,
Naprijed, Zagreb, 1978. (studenti podijeljeni u grupe analiziraju kritiĉki
izvor)
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
Naslov: Principat - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Analiza izvora koji se odnose na razdoblje Augustove
vladavine. Glavna obiljeţja principata.
Literatura:
- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas Hraste,
Antibarbarus, Zagreb, 1994.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding
d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Hrvatske zemlje od Augustovog osvajanja do Dioklecijana - referat.
Izlaganje referata.
Kratki opis: Administrativni ustroj, najvaţniji dogaĊaji, gospodarstvo,
kulturni ţivot, namjesnici itd. Analiza arheoloških izvora.
Literatura:
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
Naslov: Kasno Carstvo - referat. Izlaganje referata.
Kratki opis: Kriza Carstva. Hrvatski povijesni prostor na kraju antike.
Religija.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,
XV.
V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.
Naslov: Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru - referat. Izlaganje
referata.
Kratki opis: Društveni i ekonomski razvoj. Kultovi i religija (širenje
kršćanstva). Materijalna baština.
Literatura: Zabilješke s predavanja, analiza epigrafskih spomenika.
Naziv kolegija
Kod
kolegija
FFLAB104
Studijski program
Godina
Ciklus
Preddiplomski sveuĉilišni studij
studija
I.
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
2
1.
po
15+0+15
semestru
(p+s+v)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(B2)
Pristup kolegiju:
studenti preddiplomskog studija Vrijeme
prema
FF-a
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Kolegij daje uvid u klasiĉnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je
Ciljevi kolegija:
kao humanistiĉku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouĉava
najrazliĉitije vidove rimskog (a djelomiĉno i grĉkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistiĉkim, povijesnim i
knjiţevno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliĉiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, knjiţevnost, filozofija, povijest, itd.)
obraĊuju na saĉuvanim (preteţno knjiţevnim) tekstovima. Ţanrovski
pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s razliĉitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Uvod u latinsku filologiju
Student će se upoznati s razliĉitim ţanrovima antiĉkog, prvenstveno
rimskog svijeta.
Nakon polaganja ispita student će:
- znati ĉime se bavi filologija kao i koje su specifiĉnosti latinske
filologije,
- moći prepoznati osnovne knjiţevne ţanrove prema formi i sadrţaju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike knjiţevnih ţanrova i njihova djela,
- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.
Klasifikacija knjiţevnosti. Specifiĉnosti latinske filologije. Ţanrovska
Sadržaj
silabusa/izvedbenog podjela.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
seminarski rad praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angaţiranosti
30
1
10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
15
0.5
20%
tjedne zadaće
Završni ispit
15
0.5
70%
Dodatna pojašnjenja:
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - VRATOVIĆ, V., „Rimska knjiţevnost“ u: Povijest svjetske
knjiţevnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije i kulturne
Dopunska
teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
literatura:
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
Dodatne
informacije o
kolegiju
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
- SOLAR, Milivoj, Teorija knjiţevnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priruĉnik)
Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. PohaĊanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Što je filologija? Znaĉenje latinskog jezika.
I.
Kratki opis: Specifiĉnosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija knjiţevnosti
Naslov: Izvori za prouĉavanje povijesti latinskog jezika
II.
Kratki opis: Zašto i kako prouĉavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Usporedna kronologija – povijest i knjiţevnost
III.
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antičkih pisaca
Naslov: Klasifikacija knjiţevnosti – problemi
IV.
Kratki opis: Zadatci i naĉela, pojam knjiţevne vrste, problem terminologije i
knjiţevnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija knjiţevnosti
Naslov: Citati i ţanrovi
V.
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Poĉetci epike
VI.
Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva
VII.
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Razvoj tragedije i komedije
VIII.
Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Rimska lirika
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Antiĉki roman
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Retorika
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Rimska historiografija
Kratki opis: Predstavnici
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen komiĉnog i smiješnog.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Treba li nam još filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za završni ispit
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS
boda:
vrijednost
Grčka kultura i civilizacija
Studij latinskog jezika i rimske
knjiţevnosti/ Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
1.
Kod kolegija
Godina
studija
FFLAB105
I.
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni (B2) Preduvjeti:
Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske
Vrijeme
prema
knjiţevnosti i studenti Povijesti
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Upoznati studente s osnovnim pojmovima grĉke kulture od
Ciljevi kolegija:
mikenskog do helenistiĉkog razdoblja. Cilj je upoznati grĉko
nasljeĊe i prinose europskoj kulturi.
Studenti će nakon poloţenog kolegija moći:
Ishodi učenja
- analizirati grĉke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u
(opće i specifične
knjiţevnosti, religiji, umjetnosti i filozofiji,
kompetencije):
- usporeĊivati ţivot Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grĉku kulturu i grĉke autore kojih u
rimskoj knjiţevnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grĉke kulture naĊene na podruĉju Hrvatske, gdje se
isprepliću s rimskim.
Kolegij obuhvaća razdoblja grĉke povijesti, zemljopisni sadrţaj
Sadržaj
Grĉke, glavne odlike mikenske kulture. Studenti će biti upoznati s
silabusa/izvedbenog
grĉkim stilom odijevanja, uvjetima ţivota jednog Grka, s grĉkom
plana (ukratko):
religijom, grĉkim bogovima i svetkovinama. Posebna pozornost dat
će se pregledu grĉke knjiţevnosti od Homera do helenistiĉkog doba,
obrazovanju u antiĉkoj Grĉkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska nastava ostalo
konzultacije
tiskom)
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati test.
Praćenje
i pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktiĉni
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
Angaţiranost u nastavi
Samostalni zadatci i
SATI (PROCJENA)
30
15
UDIO U ECTS-u
1
0.5
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 20%
priprema za predavanje
Završni ispit
15
0.5
Min 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4%ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str.
76.-111.
- - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb,
2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
Apoloniju: 685.-719.)
- - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
- - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
(dio o Grĉkoj)
- - ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do
konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.Dalm. Zemaljske vlade., Zagreb, 1908.
Dopunska literatura:- - BOARDMAN, J., GRIFFIN, J., MURRAY, O., The Oxford
History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press,
Oxford, New York. 1988.
- - CHAMOUX, F., Grčka civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1967.
- - DURANDO, F., Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
- - FLACELIÈRE, R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979.
- - FRIEDEL, E., Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.
- - GUHL, E., KONER, W., The Greeks: Their life and customs,
Senate, London, 1994.
- - JURIĆ, A., Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grĉke“: 11.20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.;
„Povijest“, 54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.152., 172.-204.; „Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“,
324.-358.; „Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“,
424.-453.; „Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)
- - SIRONIĆ, M., Rasprave o helenskoj knjiţevnosti, Matica hrvatska,
Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V. V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin
Masleša, Sarajevo, 1969.
Dodatne informacije PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Izvori – neolitsko i rano bronĉano doba
I.
Kratki opis: Razdoblja grĉke povijesti, njezin zemljopisni poloţaj, glavna
središta.
Literatura:
- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Naslov: Egeida u drugom tisućljeću
II.
Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaĉa. Helada. Dorska seoba i
razmještaj Grka.
Literatura:
- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Naslov: Razvitak društva u grĉkom polisu
III.
Kratki opis: Što odreĊuje polis i razlike izmeĊu polisa?
Literatura:
- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Naslov: Grĉko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
IV.
Kratki opis: Kratki prikaz grĉko-perzijskih i peloponeskih ratova.
Literatura:
- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Naslov: Makedonija
V.
Kratki opis: Filip II, Aleksandar Veliki i helenistiĉke drţave i kultura.
Literatura:
- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Naslov: Grĉka mitologija
VI.
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boţanstava s njihovim obiljeţjima.
Literatura:
- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
Naslov: Kozmološko razdoblje grĉke filozofije
VII.
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.
Literatura:
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
- KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Naslov: Antropološko razdoblje grĉke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kiniĉka škola.
Literatura:
- KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Naslov: Ontološko razdoblje grĉke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Literatura:
- KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov ţivot.
Literatura:
- ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do konca
drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske
vlade., Zagreb, 1908.
Naslov: Prva perioda grĉke knjiţevnosti
Kratki opis: Grĉki jezik i poĉetci epskog i lirskog pjesništva.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – epsko pjesništvo
Kratki opis: Heroiĉki ep – Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiĉki
ep.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – lirsko pjesništvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Naslov: Treća perioda grĉke knjiţevnosti
Kratki opis: Trajanje. Opće karakteristike i razvitak tragedije. Komedija.
Proza.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Naslov: Ĉetvrta perioda grĉke knjiţevnosti
Kratki opis: Opće karakteristike i dioba: aleksandrinsko doba, rimsko doba.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
Naziv kolegija
Engleski jezik 1
Kod kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Preddiplomski sveuĉilišni studij
Studentske obveze
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
FFZAB101
Godina
I.
studija
2
Semestar
1.
Broj sati po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni (D) Preduvjeti
Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti I. godine koji ne studiraju
Vrijeme
prema
Engleski jezik
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Ciljevi navednog kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje
vlastitog rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na
engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:
Ishodi učenja
- prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije
(opće i specifične
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom
jeziku,
- biti osposobljeni pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i
privatna pisma, molba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao
itd),
- obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta
tekstova.
Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja
Sadržaj
tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se
silabusa/izvedbenog
kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi – potrebno je
plana (ukratko):
aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje
audio/video/web-materijala.
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
terenska nastava
ostalo
konzultacije mentorski rad
- Pisati test.
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
studenta
nastave
(označiti masnim
usmeni ispit
tiskom)
aktivnosti
u seminarski rad
nastavi
kontinuirana
pismeni ispit
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
praktiĉni
rad
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Angaţiranost u nastavi
30
1
10%
Samostalni zadatci
10
0.3
20%
Kolokviji (2) ili završni 20
0.7
70%
ispit
Dodatna pojašnjenja:
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Samostalni zadatci ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene)
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 7% ocjene
od 61% do 70% = do 14% ocjene
od 71% do 80% = do 21% ocjene
od 81% do 90% = do 28% ocjene
od 91% do 100% = do 35% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
Obvezna literatura:
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units 1-7
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate,
Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units, 1-7
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave
Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
kolegiju
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Simple present tense. Tekst: An identity card of an English
I.
language.
Kratki opis: Obiĉno sadašnje vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11.
Naslov: Present continuous tense. Simple present tense vs. Present
II.
continuous tense.
Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 12.-18.
Naslov: Simple past tense, tekst: Povratak u školske klupe
III.
Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 19.-26.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 18.-26.
Naslov: Past continuous tense. Simple past tense vs. Past continuous tense.
IV.
Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 27.-34.
Naslov: Present perfect tense. Tekst: Tea.
V.
Kratki opis: Perfekt sadašnji: tvorba i upotreba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 25.-40.
Naslov: Present perfect continuous tense. Present perfect tense vs. Present
VI.
perfect continuous tense. Simple past tense vs. Present perfect tense.
Kratki opis: Perfekt sadašnji. Perfekt sadašnji trajni: tvorba i uporaba.
Usporedba.
Literatura:
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 41.-45.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 41.-45.
Naslov: Past perfect tense. Tekst: Britanski i američki engleski.
Kratki opis: Pluskvamperfekt: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 46.-50.
Naslov: Past perfect continuous tense. Past perfect tense vs. Past perfect
continuous tense. Simple past tense vs. Past perfect tense.
Kratki opis: Pluskvamperfekt. Pluskvamperfekt trajni: tvorba i uporaba.
Usporedba.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 51.-55.
Naslov: Simple future tense. Going to future form. Simple present tense and
Present continuous tense for the future. Tekst: Bristol.
Kratki opis: Obiĉno buduće vrijeme. Going to oblik. Obiĉno sadašnje
vrijeme i sadašnje trajno vrijeme za budućnost. Tvorba, uporaba i
usporedba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56.-60.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56. – 60.
Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis:
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
Naslov: Future continuous tense. Future perfect tense. Tekst: Thanksgiving
day.
Kratki opis: Buduće trajno vrijeme. Buduće završeno vrijeme. Tvorba,
upotreba i usporedba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 61.-65.
Naslov: Conditional sentences: zero type, first type. Writing exercise: formal
vs. informal letter.
Kratki opis: Pogodbene reĉenice: nulti i prvi tip. Vjeţbe pisanja: formalno i
neformalno pismo.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 66.-69.
Naslov: Conditional sentences: second type, third type. Writing exercise: a
description.
Kratki opis: Pogodbene reĉenice: drugi i treći tip. Vjeţba pisanja: opisivanje.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 70.-74.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
Naslov: Making questions. Yes/No questions. Wh-questions.
Kratki opis: Postavljanje pitanja. Da/ne pitanja. Pitanja s WH-rijeĉima.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 75.-80.
Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions.
Kratki opis: Ponavljanje: glagolska vremena, pogodbene reĉenice, pitanja.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 81.-84.
Njemački jezik 1
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
1.
Semestar
Kod kolegija
FFZAB102
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
I.
0+30+0
student ima
predznanje
njemaĉkog
Usporedni
Status kolegija:
izborni (D)
Preduvjeti: jezika na
nema ih
uvjeti:
razini
A1/A2
ZEROJ-a
studenti I. godine koji imaju predznanje Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
njemaĉkog jezika, a ne studiraju
odrţavanja
rasporedu
Njemaĉki jezik.
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Magdalena Ramljak, v.asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje,
Ciljevi kolegija:
pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za
razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz
njihove svakodnevice, ali i tekstovima koji obraĊuju tematiku
njihovog studija.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ)
Ishodi učenja
kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama
(opće i specifične
u zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti
kompetencije):
i razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima (o sebi,
obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama
njemaĉkog govornog podruĉja.
Ponavljanje i dodatno uvjeţbavanje osnovnih gramatiĉkih struktura
u njemaĉkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog)
Sadržaj
vokabulara; razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje,
silabusa/izvedbenog
pozdravljanje, telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s
plana (ukratko):
osnovnim podatcima o zemljama njemaĉkog govornog podruĉja
(poloţaj, ustroj drţave, povijest) kao i poloţaj unutar Europske
unije. Razvijanje pismene kompetencije u njemaĉkom jeziku
(pisanje eseja na zadanu temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja
i sl.).
samostalni
predavanja
seminari
vježbe
Način izvođenja
zadatci
nastave
(označiti masnim
tiskom)
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i
izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima.
Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
praktiĉni
Praćenje
i pohađanje
aktivnosti
u
seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
OCJENI
Min 10%
Max 40%
U
Sudjelovanje na nastavi 30
1
Kolokviji i priprema za 15
0,5
kontinuiranu provjeru
znanja
ILI*
Završni pismeni ispit
Završni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Npr. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj
raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,
Obvezna literatura:
Ismaning, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.
Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der
deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen,
Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).
- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,
Zagreb.
- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,
Zagreb.
- Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s
interneta.
Dodatne informacije
o kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
Naslov:
I.
Kratki opis:
Literatura:
II.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
III.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
IV.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
V.
Naslov:
TEME I LITERATURA
Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemaĉkoj,
Austriji i Švicarskoj.
Upoznavanje s metodama uĉenja stranog jezika. UtvrĊivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,
izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku.
Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike.
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i
voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba.
Dijalozi iz svakodnevice.
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Moj dan i moj radni tjedan.
Razumijevanje i voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i
drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
1. zadaća (15 minuta). Gradovi i pokrajine Njemaĉke.
Njemaĉka: povijest, geografija, politiĉki sustav, drţavni
simboli.
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politiĉki sustav,
drţavni simboli.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
Ĉovjek i društvo.
Kratki opis: Ĉovjek i društvo. Izraţavanje ţelja, davanje savjeta,
prihvaćanje i odbijanje prijedloga.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
2. zadaća (15 minuta). Ĉitanje i razgovor na zadanu temu.
Kratki opis: Pismena zadaća iz obraĊenog gradiva.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
Poslovna komunikacija.
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan
za pisane i elektroniĉke medije, usmenu i pismenu
komunikaciju.
Literatura:
KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani
tekstovi).
Naslov:
Moj grad i drţava.
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i
drţave.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
3. zadaća (25 minuta). Europska unija.
Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
Umjetnost zemalja njemaĉkog govornog podruĉja.
Kratki opis: Vaţnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemaĉkog
govornog podruĉja.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
Rad na tekstu, pismeno izraţavanje.
Kratki opis: Razumijevanje ĉitanja i pismeno izraţavanje na razini A2/B1.
Literatura:
KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani
tekstovi).
Naslov:
Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje.
Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje na razini A2/B1.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
4. zadaća (20 minuta). Ljudi u Njemaĉkoj (Austriji i
Švicarskoj).
Kratki opis: Zemlja s puno lica: specijaliteti, obitelj, školstvo.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naslov:
Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit.
Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.
Literatura:
GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Europska i svjetska povijest
srednjega vijeka
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
5
Semestar
2.
Kod kolegija
FFPVB206
Godina
I.
studija
Broj sati po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni
nema ih
semestar
uvjeti:
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Upoznati studente s politiĉkim, gospodarskim, društvenim i
Ciljevi kolegija
kulturnim zbivanjima na prostoru Europe od seobe naroda do
velikih zemljopisnih otkrića te im pribliţiti mjesto Europe u
tadašnjem svijetu. Usvajanje odreĊenih srednjovjekovnih pojmova
te osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne graĊe i kritiĉki
pristup odreĊenim historiografskim pretpostavkama.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije trendove
Ishodi učenja
europskog razvoja u razdoblju od 5. do 15. stoljeća te biti
(opće i specifične
osposobljeni za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
kompetencije)
procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno
sluţenje relevantnom literaturom i izvornom graĊom.
Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike
Sadržaj
seobe naroda i promjene u Europi nakon Velike seobe naroda.
syllabusa/izvedbenog
Franci. Imperium christianum u raspadanju. Feudalizam.
plana (ukratko)
Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća.
Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj
Africi i Europi. Obnova Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada.
Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih monarhija. Borba Crkve
za oĉuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i novih
društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva
Crkve. Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene
krize. Ukratko: politiĉka, vjerska, društvena, gospodarska i kulturna
zbivanja na europskom podruĉju od 5. do kraja 15. stoljeća.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- PohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
praktiĉni
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti u seminarski rad
rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pisani ispit
kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
45
1,5
Max 10%
aktivnost u nastavi
Kolokviji i priprema za
60
2
Max 40%
kontinuiranu provjeru
znanja*
Pismeni ispit*
60
2
Max 40%
Završni ispit: usmeni
45
1,5
Max 50%
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom
nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu
potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom
ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne
poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test
znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
* Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni)
dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 8% ocjene
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = do 40% ocjene
Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili
usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora.
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem
Obvezna literatura:
vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006.
- BLOCH, B., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku
Dopunska literatura:
profesora.
- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb,
1957.
- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega
vijeka.
Kratak opis: Opis kolegija – ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd.
Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.
Literatura:
Obvezna:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 11.-13, 35.-486.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Dopunska:
- BLOCH, M., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku profesora.
- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957.
- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.
Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda
Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na
Zapadu. Crkva u germanskim kraljevstvima. Poĉetci oblikovanja Europe.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 35.-87.
Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda
Kratak opis: Razvitak Istoĉnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I.
Bizant u vrijeme Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska
osvajanja.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 87.-107.
Naslov: Franci – doba Merovinga i doba Karolinga
Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog.
Privredni i društveni odnosi. Politiĉka organizacija. Doba Karla Velikog.
Karolinška renesansa. Venecija.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 107.-131.
Naslov: Imperium christianum u raspadanju
Kratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove
barbarske provale. Novi narodi u srednjoj i istoĉnoj Europi: Rusi, Ĉesi,
Poljaci.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 131.-150.
Naslov: Feudalizam
Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma.
Feudalno društvo. Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 150.-171.
Naslov: Mostovi preko tamnih vremena
Kratak opis: Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 171.-201.
Naslov: Oporavak Zapada
Kratak opis: Vjerska obnova. Politiĉka obnova – Francuska. Politiĉka
obnova – Sicilija i Engleska. Ekonomski oporavak.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 201.-237.
Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriţarski ratovi.
Jaĉanje Bizanta za dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12.
stoljeću. Uspon Europe – renesansa 12. stoljeća.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 237.-279.
Naslov: Uspon zapadnih monarhija
Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija – Engleska i Francuska.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 279.-293.
Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu
Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaĉki redovi. Papinstvo i
dinastija Hohenstaufovaca. Kasniji kriţarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova
Bizanta.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 293.-321.
Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa
Kratak opis: Jaĉanje drţave – primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u
13. stoljeću – plemstvo, graĊanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetniĉko
stvaralaštvo.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 339.-369.
Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve
Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku.
Nastanak Velike Kneţevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku.
Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak prvenstva Crkve. Papa Bonifacije
VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj. "Avinjonsko
suţanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 321.-339., 369.-395.
Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize.
Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u
14. i 15. stoljeću. Njemaĉko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske.
Skandinavija u kasnom srednjem vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u
14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku. Velika kneţevina Litva i
Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drţave. Talijanski
gradovi-drţave. Talijanska renesansa. Sjevernjaĉko rješenje.
Literatura:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 395.-483.
Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: -----------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Hrvatska povijest srednjega vijeka
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
5
Semestar
2.
obvezni (A)
Preduvjeti:
studenti Povijesti
upisan 2.
semestar
Kod kolegija
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
FFPVB207
I.
45+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene
Ciljevi kolegija
spoznaje iz hrvatske srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata
na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i
kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohaĉke bitke te
usvajanje odreĊenih spoznaja i pojmova o hrvatskom
srednjovjekovlju, kao i osposobljavanje studenata za analiziranje
izvorne graĊe i kritiĉki pristup odreĊenim historiografskim
pretpostavkama.
Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao
Ishodi učenja
i razumijevanje temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja,
(opće i specifične
poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem
kompetencije)
dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja
odreĊenih povijesnih procesa.
Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i
Sadržaj
historiografija. Etnogeneza Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i
syllabusa/izvedbenog
okolnosti naseljavanja Hrvata na podruĉju rimske provincije
plana (ukratko)
Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve politiĉke organizacije.
Knezovi i kraljevi domaće narodne dinastije. Politiĉke,
gospodarske, crkvene i kulturne prilike. Poloţaj i uloga Hrvatske u
srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa. Hrvatske
zemlje pod vlašću Arpadovića i Anţuvinaca. Ugarsko-hrvatski
vladari ostalih vladarskih dinastija. Politiĉka, društvena,
gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na podruĉju hrvatskih
zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski
razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena
organizacija. Vjera i vjerske zajednice. Kultura hrvatskoga
srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i prve pojave
Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i
drţavama u široj regiji. Rast i znaĉenje „turske opasnosti“. Slom
srednjovjekovne drţave.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti u seminarski rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pisani ispit
kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Studentske obveze
praktiĉni
rad
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
45
1,5
Max 10%
aktivnost u nastavi
Kolokviji i priprema za
60
2
Max 40%
kontinuiranu provjeru
znanja*
Pismeni ispit*
60
2
Max 40%
Završni ispit: usmeni
45
1,5
Max 50%
(usmena provjera
steĉenih kompetencija u
svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu, više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom
nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu
potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom
ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne
poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test
znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
* Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni)
dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 8% ocjene
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = do 40% ocjene
Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili
usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora.
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga,
Obvezna literatura:
Zagreb, 2003.
- BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3160.
- ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split,
Dopunska literatura:
2001. i po naputku profesora.
- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb,
1997.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
srednjovjekovlju.
Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt
na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja, društvo i periodizacija).
Literatura:
Obvezna:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003.
- BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160.
Dopunska:
- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
- ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, 2001. i po
naputku profesora.
Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata.
Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 39,-58.
Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija
Kratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s
kršćanstvom u novoj domovini. Apostolska stolica i Hrvati. Pokrštenje
Hrvata.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 35.-39., 80.-84.
Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku
Kratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. IzmeĊu Franaka i Bizanta.
Trpimir vodi Hrvatsku prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja,
Branimira i Tomislava. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u
Hrvata.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 58.-80., 84.-115., 145.-157.
- BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3.-73.
Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara
Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata,
predromaniĉko graditeljstvo, poĉetci romanike). Kancelarija hrvatskih
narodnih vladara. Predromaniĉka i romaniĉka umjetnost.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 157.-183.
Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na
hrvatskom prijestolju.
Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići
i Hrvatska. Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istoĉnom
Jadranu. Dinastiĉki interregnum. Posljednje razdoblje Arpadovića.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
2003., str. 185.-214.
Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca
Kratak opis: Nova dinastija – Anţuvinci. Vladanje Karla I. Anţuvinske
reforme. Novo shvaćanje kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politiĉke i
prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir. Osamostaljivanje
Dubrovnika. Dinastiĉki zapleti u anţuvinskoj porodici – protudvorski
pokret. Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna –
pritisak prema Jadranu. Bitka kod Nikopolja. Krunidba Ladislava
Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog srednjovjekovlja.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 214.-232., 321.-329.
Naslov:
Ugarsko-hrvatski
kraljevi:
dinastije
Luksemburgovci,
Habsburgovci, Korvini
Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund – Prvi i Drugi mletaĉki rat.
Oligarhija vlastele. Prve turske provale. Uspon vlastele – Celjski knezovi.
Sukob oko baštine Nelipĉića. Kraj Sigismundova vladanja. Albert
Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob izmeĊu
Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin – dolazak na prijestolje. Pokušaj
centralizacije. Pad Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 329.-357.
Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići
Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i
protuturski savez. Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban
Ivan Karlović. Hrvatska i Habsburgovci. Bitka na Mohaĉkom polju. Cetinski
izbor.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 357.-371.
Naslov: Izvan opsega Kraljevstva
Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 115.-135., 232.-240., 371.-387.
Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku
Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva.
Društvene zajednice. Marginalizacija i iskljuĉivanje. Integracijski obzori.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 259.-291.
- BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 73.-159.
Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku
Kratak opis: Politiĉko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i
društvene promjene. Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko
društvo i kultura.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
XIII.
XIV.
XV.
2003., str. 387.-415.
Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku
Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriţarski duh Zapada. Redovništvo
u hrvatskoj kulturi i prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u
razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija. Duhovno ozraĉje
hrvatskog srednjovjekovlja.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 240.-259., 415.-449.
Naslov: Kultura, znanost i umjetnost
Kratak opis: Tropismena i trojeziĉna knjiţevnost hrvatskoga
srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna, glazbena i obrtniĉka umjetnost.
Literatura:
- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,
2003., str. 291.-319., 449.-477., 486.-493.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: ---------Literatura: -----------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Seminar iz Europske i svjetske
povijesti srednjega vijeka
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
Kod kolegija
FFPVB208
Godina
I.
studija
Broj sati po
0+0+30
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni (B1) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni
nema ih
semestar
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 036/355-420
Asistent
Goran Mijoĉević, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Primarni cilj seminara je upoznati studente s osnovnim
Ciljevi kolegija
srednjovjekovnim izvorima za europsku i svjetsku povijest u
razdoblju od velike seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića.
Uputiti studente u samostalan rad za izradu eseja uz korištenje
srednjovjekovnih izvora i adekvatne literature.
Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne
Ishodi učenja
srednjovjekovne izvore za europsku i svjetsku povijest u razdoblju
(opće i specifične
od 5. do 15. stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i
kompetencije)
kritiĉki prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja.
Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva. Mirno
Sadržaj
prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na
syllabusa/izvedbenog
Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija
plana (ukratko)
pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Justinijanovo doba. Langobardi.
Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Galija pod
Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Opadanje Carstva.
Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti drţave
Zapadnih Franaka. Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme
feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Od Justina II. do
porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od Otona I. do Fridrika
Barbarosse. Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska
Engleska. Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i
reformistiĉka struja. Kriţarski ratovi. Velika povelja sloboda. Pad
Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II.
Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Papa
Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalno-politiĉko
uĉenje Taborita. Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.
predavanja
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
tiskom)
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Napomene:
Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na
razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji
odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra
napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej
sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su
obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na
seminaru.
- PohaĊanje nastave
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.
praktiĉni
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
PohaĊanje nastave
SATI (PROCJENA)
30
UDIO U ECTS-u
1
UDIO U OCJENI
Max 10%
Aktivnost u nastavi
15
0,5
Max 40%
Esej
(priprema
i 15
0,5
Max 50%
izlaganje)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu
dobiti potpis nositelja kolegija.
- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na
pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature
(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
- Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati
seminare, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.
UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu.
- Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,
stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Manje od 50% = nema pravo na potpis.
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi.
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi.
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi.
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi.
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi.
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
5% = Rad je proĉitan.
10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u
Obvezna literatura:
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje
se prema interesu studenta ili grupe studenata.
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Dopunska literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-19., 22.-35., 45.-65., 69.-73., 77.82., 101.-110., 140.-157., 168.-172., 191.-198., 217.-234., 253.255., 267.-269., 277.-280., 288.-289., 292.-294., 297.-309., 324.327.
Dodatne informacije o Informacije o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija
predavanja.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Svjetlost, Sarajevo, 1980.
Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda – diskusija
Kratki opis: Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva.
Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu.
Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija pod
Ostrogotima. Kralj Vandala.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-14.
Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda –
diskusija
Kratki opis: Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke.
Muhamed. Osvajanje Meke.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 14.-19., 77.-82., 101.-103.
Naslov: Franci - doba Merovinga i doba Karolinga – diskusija
Kratki opis: Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 22.-35., 45.-57.
Naslov: Imperium christianum u raspadanju – diskusija
Kratki opis: Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste
slabosti drţave Zapadnih Franaka.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 57.-65., 69.-73.
Naslov: Feudalizam – diskusija
Kratki opis: Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog
poretka. Seniorstvo i suverenitet.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 220.-234.
Naslov: Mostovi preko tamnih vremena – diskusija
Kratki opis: Od Justina II. do porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od
Otona I. do Fridrika Barbarosse.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 104.-107., 253.-255.
Naslov: Oporavak Zapada – diskusija
Kratki opis: Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska
Engleska.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 217.-219., 277.-280., 297.-301.
Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu – diskusija
Kratki opis: Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistiĉka
struja. Kriţarski ratovi.
Literatura:
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 140.-148., 191.-193., 168.-172.
Naslov: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska – diskusija
Kratki opis: Velika povelja sloboda.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 301.-309.
Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu – diskusija
Kratki opis: Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika.
Fridrik II.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 107., 194.-198., 267.-269.
Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa – diskusija
Kratki opis: Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 148.-154., 288.-289.
Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prevlasti Crkve – diskusija
Kratki opis: Papa Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalnopolitiĉko uĉenje Taborita.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 154.-157., 324.-327.
Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize diskusija.
Kratki opis: Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.
Literatura:
- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str., 108.-110., 292.-294.
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Seminar iz Hrvatske povijesti srednjega
vijeka
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
izborni (B1)
Preduvjeti:
studenti Povijesti
upisan 2.
semestar
FFPVB209
Kod
kolegija
I.
Godina
studija
Broj sati po
0+0+30
semestru
(p+v+s)
Usporedni
nema ih
uvjeti:
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 036/355-420
Asistent
Goran Mijoĉević, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s osnovnim srednjovjekovnim izvorima za
Ciljevi kolegija
hrvatsku povijest od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske
Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i kraljevina pa sve do
Mohaĉke bitke.
Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne
Ishodi učenja
srednjovjekovne izvore za hrvatsku povijest u razdoblju od 7. do 16.
(opće i specifične
stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritiĉki
kompetencije)
prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja.
Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Papa
Sadržaj
Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri.
syllabusa/izvedbenog
Pokrštavanje Hrvata. Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova
plana (ukratko)
darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape
Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X.
kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija
hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrĊuje
neke zakljuĉke Splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i
papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Višeslavova krstionica.
Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11.
stoljeću. Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku
(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatskodalmatinski kralj. Mletaĉko-kriţarski zloĉin nad Zadrom 1202.
godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).
Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje
Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba
Ladislava Napuljskog u Zadru. Posljednji sukob Sigismunda i
Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru kralja Matijaša. Slabost posljednjih
Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra
Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi Mohaĉke bitke.
Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine. Dubrovnik u 15. stoljeću.
Pad Bosne (1463.). Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću.
Poloţaj neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj
polovici 13. stoljeća. Opis "crne smrti" u Splitu (1348.). Dubrovnik
zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.1514.). Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku
za vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu
glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku
(1300.). Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor.
predavanja
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na
razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji
odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra
napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej
sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su
obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na
seminaru.
- PohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 10%
Aktivnost u nastavi
15
0,5
Max 40%
Esej
(priprema
i 15
0,5
Max 50%
izlaganje)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu
dobiti potpis nositelja kolegija.
- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija, imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi
na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature
(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
- Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati
nastavu, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.
- Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,
stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Manje od 50% = nema pravo na potpis.
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi.
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi.
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi.
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi.
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi.
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
5% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
5% = Rad je proĉitan.
10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u
Obvezna literatura:
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora se odreĊuje
prema interesu studenta ili grupe studenata
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska
Dopunska literatura:
knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6., 13.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32.,
56., 58.-60., 68.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139., 147., 161.167., 171.-172., 175.-177., 209.-211., 229.-237., 251.-252., 259.261., 263.-264., 269.-270., 288.-291., 305.-309., 338.-340., 350.354., 358.-364., 368.-371., 381.-384.
- ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split,
2003., str. 329.-379.
Dodatne informacije o Informacije o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972.
Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata – diskusija.
II.
Kratki opis: Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 1.-6.
Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija – diskusija
III.
Kratki opis: Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i
Istri. Pokrštavanje Hrvata.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 1., 13.-15.
Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku – diskusija
IV.
Kratki opis: Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov
rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru
879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925.
godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar
II. potvrĊuje neke zakljuĉke splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj
Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 16.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-75.
Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara – diskusija
V.
Kratki opis: Višeslavova krstionica. Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog
pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 15., 75.-79., 86.
Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na
VI.
hrvatskom prijestolju – diskusija.
Kratki opis: Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku
(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj.
Mletaĉko-kriţarski zloĉin na Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II.
Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 80.-83., 85.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139.
Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca – diskusija
VII.
Kratki opis: Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava
Napuljskog u Zadru.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 165.-167., 171.-172., 229.-237., 251.-252., 259.-261.
Naslov:
Ugarsko-hrvatski
kraljevi:
dinastije
Luksemburgovci,
Habsburgovci, Korvini – diskusija
Kratki opis: Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru
kralja Matijaša.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 269.-270., 338.-340.
Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići – diskusija
Kratki opis: Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju
(1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi
Mohaĉke bitke. Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 350.-354., 358.-364., 370.-371., 381.-384.
Naslov: Izvan opsega Kraljevstva – diskusija
Kratki opis: Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.).
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 288.-291., 305.-309.
Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku – diskusija
Kratki opis: Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Poloţaj
neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća.
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 161.-163., 163.-165.
Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku – diskusija
Kratki opis: Opis „crna smrti“ u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje
trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.-1514.).
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 209.-211., 263.-264., 368.-369.
Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku – diskusija
Kratki opis: Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku za
vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248.
godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.).
Literatura:
- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,
Zagreb, 1972., str. 83.-85., 147., 175.-177.
Naslov: Kultura, znanost i umjetnost – diskusija
Kratki opis: Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor.
Literatura:
- ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split, 2003., str.
329.-379.
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Socijalizam - demokracija ili
represija u BiH 1945.-1990.
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
Kod kolegija
FFPVB210
Godina
I.
Studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
izborni
Preduvjeti nema ih Usporedni
nema ih
(B2)/(C)
uvjeti
Pristup kolegiju
studenti Povijesti (izborni B2), studenti Vrijeme
prema
ostalih studija Filozofskoga fakulteta
odrţavanja
rasporedu
(izborni C)
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Upoznati studente s postavkama komunistiĉke ideologije i
Ciljevi kolegija
socijalistiĉkog sustava u Bosni i Hercegovini kao sastavnici
jugoslavenske federacije te razmjerima represije komunistiĉkog
totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike i
modernizacije, što će im omogućiti prepoznavanje i uoĉavanje
uzroka propasti socijalistiĉkog sustava i uzroka meĊunacionalnih
sukoba i rata na podruĉju BiH.
Nakon poloţenog ispita studenti će znati najvaţnije postavke
Ishodi učenja
komunistiĉke ideologije i socijalistiĉkog sustava koji se nametnuo
(opće i specifične
Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od 45 godina.
kompetencije)
Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i
razvoje SR BiH kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih
jedinica.
Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog
totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike te
procesima modernizacije.
Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistiĉkog sustava
i uzroke meĊunacionalnih sukoba i rata.
Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i
dogaĊaje iz novije povijesti BiH.
Uvid u komunistiĉku ideologiju. Glavne karakteristike komunistiĉke
Sadržaj
vlasti. Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. Odnos
silabusa/izvedbenog
KPJ prema Katoliĉkoj crkvi. Unutarnji neprijatelj. Vanjski
plana (ukratko)
neprijatelj. Politiĉka emigracija. Suputnici partije ili „korisni idioti“.
Kriza i raspad sustava.
vjeţbe
Seminar
samostalni
Način izvođenja
Predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
Studentske obveze
Praćenje i
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o
izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
praktiĉni rad
pohađanje
aktivnosti u seminarski rad
ocjenjivanje studenta
(označiti masnim
tiskom)
nastave
nastavi
kontinuirana
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
usmeni ispit
pismeni ispit
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i 30
1
Max 30%
aktivnosti u nastavi
Završni ispit (usmeni)
30
1
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni se ispit (usmeni) ocjenjuje na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,
Obvezna literatura:
Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.
- LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i
Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest,
(2010), br. 3, str. 631.-670.
- LUĈIĆ, I., „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina
u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s
posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: LUĈIĆ I. (ur.), Hum i
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2011.,
- LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M.
(ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad,
2005., str. 53.-80.
- ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.
Dopunska literatura:
- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb,
2000.
- MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
- RADELIĆ, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,
Zagreb, 2006.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama
kolegiju
studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su
dostupne i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Sva navedena.
Naslov: Uvid u komunistiĉku ideologiju
II.
Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje
njezinih postupaka.
Literatura:
- MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.
- ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.
Naslov: Glavne karakteristike komunistiĉke vlasti
III.
Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiHa u studenom 1943. Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je BiH (SFRJ)
konstituirana i na kojima je funkcionirala.
Literatura:
- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status,
(2010), br. 14, str. 107.-136.
Naslov: Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata
IV.
Kratki opis: KPJ se ţestoko obraĉunala s poraţenim vojskama te svojim
stvarnim i potencijalnim politiĉkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika,
uhićenja, zabrana politiĉkih stranaka, oporbenog tiska, oduzimanje imovine i
sl. bili su naĉin vladanja KPJ u poraću.
Literatura:
- LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670.
Naslov: Odnos KPJ prema Katoliĉkoj crkvi
V.
Kratki opis: Katoliĉka crkva bila je najjaĉi ideološki protivnik KPJ s centrom
izvan zemlje koji nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
ţestoko okomila na Crkvu, mnogi svećenici su ubijeni, imovina uništena ili
oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i vanjskim politiĉkim
prilikama.
Literatura:
- LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini
1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo
Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80.
- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status,
(2010), br. 14, str. 107.-136.
Naslov: Unutarnji neprijatelj
Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje ĉlanstvo na budnost, posebno se
pazilo na unutarnjeg neprijatelja.
Literatura:
- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status,
(2010), br. 14, str. 107.-136.
- bilješke s predavanja
Naslov: Vanjski neprijatelj
Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obiĉno,
po shvaćanju KPJ, bili u „sprezi“.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Politiĉka emigracija
Kratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već
navedena bila je politiĉka „neprijateljska“ emigracija.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“
Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistiĉke
revolucije, stvaranjem „Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do
raspada sustava, KPJ je traţila naĉina kako se infiltrirati meĊu one koji ne
prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja. Za to su
koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Kriza i raspad sustava
Kratki opis: Neodrţivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma
socijalistiĉkog politiĉkog sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća.
Literatura:
- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status,
(2010), br. 14, str. 107.-136.
- bilješke s predavanja
Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i zajedniĉki diskutiramo na izloţenu
temu.
Literatura: Definirana izborom teme
Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu.
Literatura: Definirana izborom teme.
Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu.
Literatura: Definirana izborom teme.
XIV.
XV.
Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu.
Literatura: Definirana izborom teme
Naslov: Zakljuĉni osvrti na predavanja
Kratki opis: Ponavljanje najvaţnijih segmenata izloţenog gradiva.
Literatura: Sva navedena
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Antička mitologija
Studij latinskog jezika i rimske
knjiţevnosti/Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
2.
Kod kolegija
Godina
studija
FFLAB210
I.
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni (B2)
Preduvjeti: Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju:
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme
prema
Filozofskoga fakulteta
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Poznavanje osnovnih pojmova antiĉke mitologije temeljene na
Ciljevi kolegija:
klasiĉnim epovima i drugim izvorima.
Student će moći:
Ishodi učenja
- prepoznati i definirati temeljne pojmove antiĉke mitologije,
(opće i specifične
- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj knjiţevnosti i
kompetencije):
kulturi,
- pratiti kronologiju mitoloških antiĉkih epova (Ilijada, Odiseja,
Eneida),
- razvijati svoju opću kulturu.
Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priĉa o Heraklu.
Sadržaj
Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antiĉkih epova: Ilijada, Odiseja,
silabusa/izvedbenog
Eneida.
plana (ukratko):
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Kolegij je prilagoĊen studentima svih smjerova
preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta te je osmišljen na
naĉin da bude pregledan, općenit i komplementaran studijskim
grupama studenata koji upišu kolegij.
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Pisati test.
praktiĉni
Praćenje i ocjenjivanje pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
Angaţiranosti tijekom
nastave
Samostalni zadatci i
aktivnost na nastavi
SATI (PROCJENA)
30
UDIO U ECTS-u
1
UDIO U OCJENI
Max 10%
15
0.5
Max 20%
Kolokviji i priprema za
15
0.5
Max 70%
kontinuiranu provjeru
znanja
Završni pismeni ispit
15*
0.5*
Max 70%*
Dodatna pojašnjenja:
* Student moţe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiĉe se pravovremenim iznošenjem kalendara
nastave. Time se studenti mogu unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u
raspravama.
Završni pismeni ispit osmišljen je na naĉin da student kratkim odgovorom definira ime ili
pojam iz mitologije, locirajući ga u odreĊenu mitološku priĉu, mitološki ciklus ili mitološki
ep, ĉim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura.
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje
Obvezna literatura:
priĉe), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list,
Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. II, biblioteka
„Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb, Globus
media, 2005. (str. 283.-399.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska literatura:
- ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih epova – leksikon grčke i
rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.
- GRAVES, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Dodatne informacije o Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
kolegiju
vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita.
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih
nije potrebno opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Grĉki i rimski bogovi
I.
Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grĉkih i rimskih bogova.
Literatura: Schwab:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Heraklu, 1. dio
II.
Kratki opis: 1.-6.: Heraklovo roĊenje i odgoj. Boj s Gigantima. Heraklov
zadatak.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Heraklu, 2. dio
III.
Kratki opis: 7.-12.: Heraklov zadatak. Kraljica Omfala. Dejanira. Nes.
Heraklova smrt.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Argonautima, 1. dio
IV.
Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i poĉetak pohoda. Doţivljaji Argonauta na
putovanju.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Argonautima, 2. dio
V.
Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za
Jazonom. Jazonova smrt.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Tezeju, 1. dio
VI.
Kratki opis: Tezejevo roĊenje i mladost. Potraga za ocem. Doţivljaji na
putovanju.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Tezeju, 2. dio
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica ţena. Tezejeva smrt.,
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Priĉa o Edipu, 1. dio
Kratki opis: Edipova mladost. Proroĉanstvo. Edip kao kralj Tebe.
Progonstvo i smrt.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Sedmorica protiv Tebe
Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona.
Epigoni.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Ilijada, 1. dio
Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdţba Ahilejeva. Smrt
Patroklova i Hektorova.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Ilijada, 2. dio
Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni
konj. Pad Troje.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Odiseja, 1. dio
Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feaĉana. Pripovijedanje
doţivljaja.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Odiseja, 2. dio
Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.
Penelopa.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Eneida, 1. dio
Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav
XV.
i smrt.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naslov: Eneida, 2. dio
Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova
smrt.
Literatura:
- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 25, Globus media,
Zagreb, 2005.
- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Engleski jezik 2
Kod kolegija
FFZAB203
Zajedniĉki kolegij
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
1.
15+0+15
poloţen
kolegij
Engleski
jezik 1
Pristup kolegiju:
studenti I. godine nastavniĉkih studija
Vrijeme
prema
koji ne studiraju Engleski jezik i
odrţavanja
rasporedu
knjiţevnost
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Ciljevi navedenog kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje vlastitog
rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:
Ishodi učenja
- prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije
(opće i specifične
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma,
zamolba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta
tekstova.
Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja
Sadržaj
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se kombiniraju
s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno
plana (ukratko):
sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/webmaterijala.
predavanja
seminari
Način izvođenja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
Status kolegija:
Studentske obveze
izborni (D) Preduvjeti:
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije .
- Pisati test.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
praktiĉni rad
esej
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angaţiranost
u 30
1
20%
nastavi, aktivnost i
priprema
za
predavanja
Kolokviji
(2)
ili 30
1
80%
završni pismeni ispit
Dodatna pojašnjenja:
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,
Obvezna literatura:
Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 814)
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,
Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14)
Dopunska
literatura:
Dodatne informacije PohaĊanje nastave:
Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
o kolegiju
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active.
I.
Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – aktiv.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-90.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 90.-94.
Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How
II.
English was brought to the American continent.
Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez slaganja vremena, prijevod
teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 95.-98.
Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and
III.
politics.
Kratki opis: Neupravni govor sa slaganjem vremena, prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 99.-103.
Naslov: Indirect questions; text: Political parties.
IV.
Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 104.-108.
Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections
V.
Kratki opis: Konjunktiv: konjunktiv perfekta – konjunktiv pluskvamperfekta,
prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-115.
Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund.
VI.
Kratki opis: Particip: particip prezenta – gerund.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 116.-120.
Naslov: Participles: Past participle; text: Government.
Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 121.-125.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.,str. 121.-125.
Naslov: Making questions with question words (WH-words); text:
Parliament.
Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-rijeĉima, prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 126.-130.
Naslov: Prvi kolokvij.
Kratki opis:
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
Naslov: Revision of passive voice and indirect speech.
Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-130.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 85.-130.
Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,
collective nouns.
Kratki opis: Mnoţina imenica, nepravilna mnoţina imenica, imenice samo u
jednini, imenice samo u mnoţini, zbirne imenice.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 131.-140.
Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents.
Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 141.-145.
Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of
XIV.
XV.
nouns ('s,', of + noun), text: Henry VIII.
Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica,
prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 146.-150.
Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia.
Kratki opis: Uzroĉni oblik gl. have/get, prijevod teksta
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 151.-155.
Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''.
Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljanje pitanja, uzroĉni oblik gl.
have/get.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 109.-155.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Njemački jezik 2
Zajedniĉki kolegij
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
2.
Semestar
Kod kolegija
FFZAB204
Godina
Studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
1.
0+30+0
student ima
predznanje
njemaĉkog
jezika na
razini
Usporedni
Status kolegija:
izborni (D)
Preduvjeti:
A1/A2
nema
uvjeti:
ZEROJ-a i
poloţen
kolegij
Njemački
jezik 1
studenti I. godine koji imaju predznanje
Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
njemaĉkog jezika, a ne studiraju Njemaĉki odrţavanja
rasporedu
jezik
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Magdalena Ramljak, v.asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje,
Ciljevi kolegija:
pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za
razumijevanje i interpretaciju kraćih autentiĉnih tekstova.
Upoznavanje s osnovnim kulturološkim znaĉajkama zemalja u
kojima se govori njemaĉki jezik. Osposobljavanje studenata za
samostalnu komunikaciju na razini B1 Zajedniĉkog europskog
referentnog okvira za jezike.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema
Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
Ishodi učenja
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u
(opće i specifične
zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti i
kompetencije):
razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima.
Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama
njemaĉkog govornog podruĉja.
Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći
prezentirati odabranu temu i moći obrazloţiti svoje mišljenje,
navesti prednosti i nedostatke nekog problema.
Globalno i detaljno razumijevanje autentiĉnih tekstova.
Razumijevanje radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na
Sadržaj
govornoj pošti. Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga
silabusa/izvedbenog
mišljenja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
zadanih tema. Dogovaranje sastanaka i termina – usmeno i mailom.
samostalni
predavanja
seminari
vježbe
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska nastava ostalo
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i
izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita.
Studentske obveze
Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima.
Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u
seminarski rad
praktiĉni rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
kontinuirana
tiskom)
esej
usmeni ispit pismeni ispit
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Sudjelovanje na nastavi 30
1
10%
Kolokviji i priprema za 15
0,5
40%
kontinuiranu
provjeru
znanja
Završni pismeni ispit
15*
0,5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj
raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 − 79,9% 3 (dobar)
D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,
Obvezna literatura:
Ismaning, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.
(odabrani tekstovi)
- DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der
Dopunska literatura:
deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen,
Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).
- Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s
interneta.
- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska
knjiga, Zagreb.
- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,
Zagreb.
Dodatne informacije o
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
Naslov:
I.
Kratki opis:
Literatura:
II.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
Naslov:
III.
Kratki opis:
Literatura:
IV.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
TEME I LITERATURA
Upoznavanje s programom kolegija
Upoznavanje s programom kolegija. UtvrĊivanje studentskih
obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,
izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku.
Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike.
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Razumijevanje ĉitanja. Aktualni autentiĉni tekstovi.
Analiza teksta i razgovor u skupinama.
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Razumijevanje ĉitanja. Globalno i detaljno razumijevanje
tekstova.
Analiza autentiĉnih tekstova.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Razumijevanje slušanja
Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani
Naslov:
Kratki opis:
V.
Literatura:
VI.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
VII.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
VIII.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
IX.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
X.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
XI.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
XII.
Literatura:
Naslov:
Kratki opis:
XIII.
Literatura:
tekstovi).
Razumijevanje slušanja
Slušanje telefonskih razgovora, poruka na govornim poštama;
slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih
tekstova.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Kolokvij
Provjera razumjevanja ĉitanja i slušanja.
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Pismena komunikacija
Vrste pismene komunikacije.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Komunikacija putem E-maila
Pisanje mailova. Opisivanje dogaĊanja iz prošlosti.
Dogovaranje termina mailom.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Isprika putem maila.
Pravila pisanja isprike putem maila.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Pisanje referata na zadanu temu
Tehnike i pravila opisivanja nekog dogaĊaja, referata na
zadanu temu. Obrazlaganje svog mišljenja.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani
tekstovi).
Kolokvij
Pisanje maila na zadane teme.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani
tekstovi).
Prezentacija i prezentiranje
Pravila prezentiranja neke teme.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Prezentacija i prezentiranje
Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Naslov:
Kratki opis:
XIV.
Literatura:
XV.
Naslov:
Kratki opis:
Literatura:
Usmeno dogovaranje termina i sastanaka
Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i
sastanaka.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.
- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
Naziv kolegija
Kod
FFP-506
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
4
Semestar
zimski
Broj sati po P (2) +S (1) = 45
boda
semestru
(3 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti: upisan 3.
Usporedni uvjeti:
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije
utorkom i srijedom u 11 sati
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Asistent
Goran Mijoĉević, viši asistent
Kontakt sati/konzultacije
ponedjeljkom u 12 i ĉetvrtkom u 11,15 sati.
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, politiĉkim, gospodarskim i
Ciljevi kolegija
vjerskim zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruĉju današnje BiH te
njihove veze i odnose s drugim narodima i drţavama u široj regiji s ciljem da
studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati,
argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese
iz srednjovjekovne bosansko-humske povijesti u navedenom razdoblju, kao i
osposobljavanje studenata za sluţenje relevantnom literaturom i izvornom
graĊom.
- Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz
Ishodi učenja
srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma.
(opće i specifične
- Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i
kompetencije)
osposobljavanje studenata za njihovo samostalno sluţenje u cilju dopunjavanja
steĉenih znanja.
- Sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa.
Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne
oblasti na prostoru današnje Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno
plana (ukratko)
širenje; vladavina bosanskih banova i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji;
gospodarstvo; trgovaĉke veze s Dubrovnikom; bosansko-humska vlastela;
vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija; pad Bosne i
Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja
na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj
regiji.
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminari
Samostalni zadatci
nastave
(označiti masnim
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
tiskom)
EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U
SREDNJEM VIJEKU
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i
interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student je obvezan tijekom semestra
napisati i usmeno izloţiti seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom
analize odabranih izvora na seminaru.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za
ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.
- PohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
Seminarski rad Praktiĉni rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Esej
Usmeni ispit
Pisani ispit
Kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
STUDENTA
PohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi
Seminarski rad
(priprema i izlaganje)
Kolokviji i priprema za
kontinuiranu provjeru
znanja
Završni ispit: usmeni
(usmena provjera
steĉenih kompetencija
u svrhu potvrĊivanja
steĉenog znanja i
ostvarenih ishoda)
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
45
0,4
Max 10%
20
0,8
Max 20%
30
1,6
Max 40%
30
1,2
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne
mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i urađen i obranjen seminarski rad do kraja semestra.
Seminarski rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi iz sadrţaja kolegija na temelju
dopunske literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Rad
treba imati 10-15 stranica teksta, te mora imati kritiĉki aparat. Seminarski rad izlaţe se usmeno koristeći
Microsoft PowerPoint. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih
zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave
polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog
znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom
roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na
popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju
usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz
bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim
rokovima.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na ĉemu mogu dobiti
najviše 20% ocjene. UraĊen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni
studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu
pisani, a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obraĊenim gradivom.
10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraĊenim
gradivom.
15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraĊenim
gradivom.
20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraĊenim gradivom.
Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 6% ocjene
- od 61% do 70% = do 12% ocjene
- od 71% do 80% = do 18% ocjene
- od 81% do 90% = do 24% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar,
2
2010.; Bilješke s predavanja.
Dopunska literatura: MLADEN ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb,
2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA
KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će
o kolegiju
dobiti na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).
Obvezna literatura:
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta. Izvori i historiografija.
I.
Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i
historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.
Literatura:
Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.
Dopunska: Mladen ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb,
2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŢO GOLUŢA,
Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj
zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.
Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća.
II.
Kratak opis: Povijesni izvori. Zadrţavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike
seobe naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja.
Naslov: Srednjovjekovne oblasti.
III.
Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli.
Zapadne strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja.
Naslov: Bosanski banovi.
IV.
Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I.
i Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 35-58.
Naslov: Bosanski kraljevi.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja.
Stjepan Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 58-83.
Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća.
Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politiĉke, vjerske, društvene, gospodarske i
kulturne prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosaĉa.
Herceg Stjepan Vukĉić Kosaĉa.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja.
Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.
Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja.
Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i drţavama u široj regiji.
Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
Naslov: Katoliĉka Crkva.
Kratak opis: Biskupije. Katoliĉka obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske
prilike u Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreĊivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu.
Katoliĉanstvo bosanskih i humskih vladara i velmoţa. Pastoralna djelatnost
dominikanaca, franjevaca i svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.
Naslov: Crkva bosanska.
Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve
bosanske. Vjera i ustrojstvo ĉlanova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana.
Hiţe. Pripadnici Crkve bosanske.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.
Naslov: Pravoslavna Crkva.
Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i
vjernici.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja.
Naslov: Srednjovjekovni gradovi.
Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. UtvrĊeni gradovi.
Literatura: Bilješke s predavanja.
Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.
Kratak opis: Stanovništvo. Drţavno ureĊenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj.
Literatura: Bilješke s predavanja.
Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu.
Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiĉaja. Srednjovjekovna
kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoţa. GraĊevni spomenici srednjovjekovnog
Huma i Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih
vladara.
Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 261-286.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: -----------Literatura: --------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST
RANOGA NOVOG VIJEKA
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
3/ili/5
Semestar
Obvezni
Preduvjeti
III.
Upisan 3.
semestar
Studenti preddiplomskog studija
Kod kolegija FFP-507
Godina
II.
studija
Broj sati po P (2) + S (1)
semestru
= 45
(p+v+s)
(3 tjedno)
Usporedni uvjeti
nema ih
Vrijeme
odrţavanja
nastave
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije
ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznavanje vaţnih dogaĊaja iz europske i svjetske politiĉke, gospodarske
Ciljevi kolegija
i društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća.
Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja europske
Ishodi učenja
politiĉke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII.
(opće i specifične
stoljeća i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.
kompetencije)
Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poĉetak
Sadržaj
novoga vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice
syllabusa/izvedbenog
geografskih otkrića. Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak
plana (ukratko)
ranoga kapitalizma. Politiĉki slom Italije i prevlast Karla V. u Europi.
Reformacijski pokret. Protureformacija i katoliĉka obnova. Reformacija u
Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-valoaški ratovi. Elizabeta I.
Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih nasljednika. Vjerski
rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog. Francuska u vrijeme
Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648., pobjednici i
poraţeni. Novi politiĉki poredak nakon Tridesetogodišnjega rata. Francuska
u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma.
Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija
1685.-1714. i poĉetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za
habsburšku baštinu i španjolsko nasljeĊe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i
uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za
austrijsko nasljeĊe i Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike.
Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i
predstavnici prosvijećenog apsolutizma. Ameriĉki rat za nezavisnost.
Francuska uoĉi revolucije, strukturalni problemi drţave i društva.
Vjeţbe
Način izvođenja nastave Predavanja
Seminari
Samostalni
(označiti masnim
zadatci
tiskom)
Mentorski rad
Terenska
Ostalo
Konzultacije
nastava
Napomene:
Studentske obveze
- pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- polagati završni ispit
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Pohađanje
nastave
Usmeni ispit
Aktivnosti u
nastavi
Pismeni ispit
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Za studente koji prate predavanja
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
PohaĊanje nastave i
35
0,9
aktivnost u nastavi
Završni ispit: usmeni
50
2,1
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
PohaĊanje nastave i
45
0,8
aktivnost u nastavi
Pisanje i prezentiranje
20
0,4
eseja
Završni ispit: usmeni
50
2,8
UDIO U OCJENI
Max 30%
Max 70%
UDIO U OCJENI
Max 20%
Max 10%
ax 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti na poĉetku akademske godine biraju jedan od ponuĊenih
seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom
vijeku. Iz odabranog kolegija duţni su napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati.
Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.
- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe
pravopisne i gramatiĉke pogrješke te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon
primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen
esej, poloţen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.
U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja.
6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)
0% = Ne dolazi na predavanja.
4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju ovako:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o
kolegiju
SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od
početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest
svijeta, Marjan tisak, Split, 2005.
JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,
Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R.
ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND
BRAUDEL, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do
XVIII. stoljeća, III., August Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER,
Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija
klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO PROCCACI, Povijest Talijana,
Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY TREVELYAN, Povijest Engleske,
Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER - FRANCOIS LEBRUN (ur.),
Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF MATUZ, Osmansko
Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko Carstvo,
Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije,
Zagreb, 1997.
Kontaktiranje s profesorom:
Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je
elektroniĉkom poštom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i
diplomskog rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
I.
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i
naĉin rada.
Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).
Naslov: Humanizam i renesansa
II.
Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.
Naslov: Geografska otkrića
III.
Kratak opis: Istraţivaĉka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića.
Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.
Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi
IV.
Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim drţavama u razdoblju od 1494. do
1559. godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456457.
Naslov: Reformacija i vjerski ratovi
V.
Kratak opis: Vjerske prilike uoĉi reformacije. Lutherove teze i širenje novog
pokreta u Europi. Posljedice reformacije i seljaĉki rat u Njemaĉkoj.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 440447; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4875-4942.
Naslov: Protureformacija
VI.
Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova.
Sabor u Trentu i provoĊenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemaĉko Carstvo.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 66-74.
Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljedice
VII.
Kratak opis: Njemaĉko Carstvo uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Novi politiĉki
poredak nakon Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 244-256.
Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma
VIII.
Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeţja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV.
i njegov utjecaj na europske drţave.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5329-5460.
Naslov: Engleska u XVII. stoljeću
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: GraĊanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije
Stjuart. Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 273-287.
Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću
Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeĊe. Borba
Nizozemske za nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 290-310.
Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra
Velikog. Rusija u vrijeme Katarine Velike.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 476486; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5001-5022.
Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meĊunarodna
trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, graĊani i plemići.
Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II.,
Zagreb, 1957.
Naslov: Prosvjetiteljstvo
Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme
i predstavnici prosvijećenog apsolutizma.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 5809-5966.
Naslov: Stvaranje Amerike
Kratak opis: Sukobi sjevernoameriĉkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za
neovisnost. Ustav Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 13., Otokar
Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 6009-6034.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
Kratak opis: ---------Literatura: ----------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
HRVATSKA POVIJEST RANOGA
NOVOG VIJEKA
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
3/ili/5
Semestar
Obvezni
Preduvjeti
III.
upisan 3.
semestar
Studenti preddiplomskog studija
Kod kolegija FFP-508
Godina
II.
studija
Broj sati po P (2) + S
semestru
(1) = 45
(p+v+s)
(3 tjedno)
Usporedni uvjeti
nema ih
Vrijeme
prema
odrţavanja nastave rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije
ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznavanje vaţnih zgoda iz hrvatske kulturne, politiĉke i gospodarske
Ciljevi kolegija
povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzroĉnosti.
Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja hrvatske
Ishodi učenja
politiĉke, društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći
(opće i specifične
će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.
kompetencije)
Razjedinjenost i rastrganost politiĉke, društvene i religiozne organizacije
Sadržaj
Hrvata poĉetkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije
syllabusa/izvedbenog
meĊu Hrvatima. Katoliĉka obnova religioznog ţivota u Hrvatskoj. Turski
plana (ukratko)
prodori na hrvatsko drţavno podruĉje i opasnost gubitka drţavne
samostalnosti. Izborni sabori i izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog
kralja. Tursko širenje na hrvatskom podruĉju i smanjenje hrvatske drţave.
Turska organizacija na okupiranom podruĉju. Organiziranje hrvatske
drţavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u
borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo Hrvatske:
seljaĉka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći i
poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobaĊanja
Klisa (1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor
beĉkoj centralizaciji i napori za odrţanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja
(zrinsko-frankopanska urota). Ratovi za osloboĊenje od Turaka: Kandijski
(1645.-1669.), Morejski i Beĉki (1683.-1699.) Dubrovaĉka Republika.
Administracija u mletaĉkoj Dalmaciji i u Istri. Politiĉko stanje u Hrvatskoj u
prvoj polovici XVIII. stoljeća i pragmatiĉka sankcija. Reforme i
centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminari
Samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
Terenska
Ostalo
Konzultacije
Mentorski rad
nastava
Napomene:
Studentske obveze
Praćenje i ocjenjivanje
- pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati esej i izloţiti ga
- polagati završni ispit
Seminarski rad
Pohađanje nastave Aktivnosti u
Praktiĉni rad
studenta
(označiti masnim
tiskom)
nastavi
Kontinuirana
Esej
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Za studente koji prate predavanja
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
35
0,9
Max 30%
aktivnost u nastavi
Završni ispit: usmeni
50
2,1
Max 70%
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
PohaĊanje nastave i
50
0,8
aktivnost u nastavi
Pisanje i prezentiranje
20
0,4
eseja
Završni ispit: usmeni
50
2,8
UDIO U OCJENI
Max 20%
Max 10%
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u
ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija
student je duţan napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i
nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.
- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s
asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno
ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i gramatiĉke pogreške te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu
ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen
esej, poloţen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.
U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.
Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja
6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
12% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)
0% = Ne dolazi na predavanja
4% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
16% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
20% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o
kolegiju
IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA
AUTORA, Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog
rata, II., Zagreb, 2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome
novom vijeku, Zagreb, 2007.;
JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u
ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO
ŠIŠIĆ, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV
KLAIĆ, Povijest Hrvata. Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća,
V., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMĈEK,
Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb,
1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do
početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD MOAĈANIN, Turska
Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb,
2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA NOVAK, Prošlost
Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944., 22001., Split, 2004.; ŢELJKO HOLJEVAC NENAD MOAĈANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću
Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
Kontaktiranje s profesorom:
Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je
elektroniĉkom poštom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i
diplomskog rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka
I.
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i
naĉina rada.
Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).
Naslov: Rastrgana Hrvatska
II.
Kratak opis: Zaštita hrvatske drţave, politiĉki sukobi, i pregovori o savezima nakon
uništenja drţavnog ustrojstva u mohaĉkom porazu 1526. godine.
Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od
mohaĉke bitke do seljaĉke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973.,
str. 253-325.
Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo poĉetkom ranoga novog vijeka
III.
Kratak opis: Ţivot na ugroţenom podruĉju, humanistiĉka knjiga, renesansna
umjetnost, religiozni pokreti i obrana ugroţene opstojnosti.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504,
741-831.
Naslov: Umijeće preţivljavanja
IV.
Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruĉja i ţivot stanovništva
pod turskom vlašću.
Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva
tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAĈANIN, Slavonija i Srijem u
razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001.
Naslov: Pod zaštitom Mletaĉke Republike
V.
Kratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u podruĉju Boke kotorske pod
mletaĉkom vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.
Literatura: JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u
ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
Naslov: Vojna krajina
VI.
Kratak opis: Izgradnja i naĉin djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u
Hrvatskoj s posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled historiografija - rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne
krajine, I.-II. Zagreb, 1997.
Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)
VII.
Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja
Kandijskoga rata.
Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŢURAN,
Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.
Naslov: Ţivot na granici
VIII.
Kratak opis: Pograniĉni sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i
utjecaj na meĊunarodnu politiku.
Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997.
Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja
Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno
ureĊenje.
Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija drţavne vlasti Kraljevine Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III.,
Zagreb, 2003., str. 1-92.
Naslov: Ĉeţnja za politiĉkom autonomijom
Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene
vladarske dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog
pokušaja prevrata.
Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.
Naslov: Ratovi za osloboĊenje od turske vlasti
Kratak opis: OslobaĊanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i
Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.
Naslov: Modernizacija i apsolutizam
Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.),
Zagreb, 2000., str. 46-89.
Naslov: Dubrovaĉka Republika od XV. do XVIII. stoljeća
Kratak opis: Društvene, kulturne i politiĉke prilike u Dubrovaĉkoj Republici i
njezin meĊunarodni poloţaj.
Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana,
1980.;
BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.
Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijeku
Kratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga
ranovjekovnog društva.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka
Kratak opis: ---------Literatura: ----------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Gradovi u Vojnoj krajini
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
3.
izborni
(B1)
Preduvjeti
studenti Povijesti
nema ih
Kod kolegija
Godina
Studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
Vrijeme
odrţavanja
nastave:
FFPVB314
II.
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s nastankom i organizacijskim oblikom vojnih
Ciljevi kolegija:
komuniteta, društvenom strukturom te utjecajem vojniĉke
organizacije na gospodarski razvoj gradova i ţivot stanovništva
Vojne krajine od druge polovice 18. st.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati ţivot u jednoj od
Ishodi učenja
najvećih europskih vojarni toga vremena, spoznat će utjecaj stranaca
(opće i specifične
i posljedice njihova miješanja u politiĉki i gospodarski ţivot gradova
kompetencije):
Vojne krajine. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritiĉko
promišljanje i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti
pojedinih zbivanja.
Poĉetci Vojne krajine. Osnutak i znaĉaj u obrani Hrvatskoga
Sadržaj
Kraljevstva i Europe. Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne
silabusa/izvedbenog
komunitete. Reorganizacija Krajine. Zapovjedna struktura.
plana (ukratko):
Organizacija policije i sudstva. Pravni poredak i zakonodavstvo.
Vojno stanovništvo komuniteta. Obrt i trgovina komuniteta.
Sajmovi. Organizacija i sastav vjerskih zajednica. Razlike Zapadne i
Istoĉne Crkve. Vojno-komunitetsko društvo. Demografske
promjene. Društvena struktura. Financijska organizacija Habsburške
Monarhije. Znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Razvojaĉenje.
Pregovori o ujedinjenju. Cijena ujedinjenja.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja.
- Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama.
- Poloţiti završni ispit.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
30%
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 20%
Aktivnost u nastavi
15
0,5
Max 10%
Završni ispit
45
1,5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom
nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više,
a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti
gradivo s popisa obvezne literature.
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi
4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
8% - od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi
20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% - Ne dolazi na nastavu.
2% - Dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u nastavnom procesu.
4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% - Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadrţaje vaţne za kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I.-II., Hrvatski institut
Obvezna literatura:
za povijest, Zagreb, 1997.
- HOLJEVAC, Ţ., MOAĈANIN, N., Hrvatsko-slavonska Vojna
Dopunska literatura:
krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom
vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007.
- VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15.
stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb,
2005.
- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s
Hrvatskom 1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju
radniĉkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno izlaganje
I.
Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama.
Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi)
Naslov: Vojna krajina kao europska ratna provincija
II.
Kratki opis: Turski prodori i ugroţenost hrvatskog teritorija. Beĉko
savjetovanje i stvaranje vojne granice. UreĊenje Krajine.
Literatura:
- VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do
kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 3.-43.
Naslov: Krajiški sustav i vojni komuniteti
III.
Kratki opis: Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Vojnokrajiška reorganizacija 1787. godine. Politiĉka zbivanja.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 48.-113.
Naslov: Zapovjedna struktura u Krajini
IV.
Kratki opis: Vojna birokracija. Magistrat vojnih komuniteta.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 115.-159.
Naslov: Senj
V.
Kratki opis: Teţnja Senja za povratak starih povlastica.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 160.-192.
Naslov: Organizacija policije i sudstva
VI.
Kratki opis: Sigurnost i mir. Pravni poredak i zakonodavstvo. Zloĉini i
kazne.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 193.-268.
Naslov: Vojno stanovništvo komuniteta
VII.
Kratki opis: Sastav i sluţba ĉasniĉkog zbora i krajišnika. Novĉana i naturalna
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
primanja vojnog staleţa. Sudbina bojnika Paula Vakanovicha.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 269.-327.
Naslov: Obrt komuniteta
Kratki opis: Struktura i organizacija komunitetskog obrtništva.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 7.-62.
Naslov: Trgovina
Kratki opis: Sajmovi i trgovina. Zlatno doba senjske trgovine.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 63.-100.
Naslov: Vjerske zajednice I
Kratki opis: Rimokatoliĉko svećenstvo. Pravoslavna crkva.
Literatur:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 101.-119.
Naslov: Vjerske zajednice II
Kratki opis: Razlike izmeĊu Zapadne i Istoĉne Crkve. Ostale
vjeroispovijesti. Financiranje.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 120.-148.
Naslov: Vojno-komunitetsko društvo
Kratki opis: Demografske promjene. Društvena struktura i imovinski odnosi.
Ostavinski postupak.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 149.-214.
Naslov: Financijska organizacija Habsburške Monarhije
Kratki opis: Vojska na kredit. Vojno-krajiški financijski sustav.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 215.-294.
Naslov: Razvojaĉenje i ujedinjenje Vojne krajine
Kratki opis: Gospodarski znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Reforme uprave i
sudstva u procesu razvojaĉenja. Poĉetak pregovora o ujedinjenju. Pad bana
Maţuranića. Cijena ujedinjenja.
Literatura:
- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom
1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju radniĉkog pokreta
Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981., str. 253.-285., 323.-341.
Naslov: Zakljuĉno razmatranje prijeĊene graĊe
Kratki opis:-----------------------Literatura:--------------------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Dinastija Habsburg
Kod kolegija
FFPVB315
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
3.
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
Vrijeme
odrţavanja
nastave:
II.
izborni
(B1)
Preduvjeti:
studenti Povijesti
nema ih
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 036/355-532
Upoznati najznaĉajnije predstavnike jedne od najmoćnijih europskih
Ciljevi kolegija:
vladarskih dinastija, njihovu ulogu i znaĉaj u meĊunarodnoj politici
te nastojanja u odrţavanju jedinstva svojih zemalja.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije znaĉajke
Ishodi učenja
dinastije Habsburg, ulogu i utjecaj Habsburgovaca u europskim
(opće i specifične
zbivanjima te će moći donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti
kompetencije):
pojedinih zbivanja. Studenti će biti osposobljeni za samostalno
kritiĉko promišljanje, moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti
pojedinih zbivanja i razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu.
Podrijetlo Habsburgovaca. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava
Sadržaj
habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja
silabusa/izvedbenog
„austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola. Krunjenje Habsburgovaca
plana (ukratko):
za njemaĉko-rimskog cara. Podloga za uspon Habsburgovaca.
Povremena upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene
carstva. Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u
sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I.
Maksimilijanove reforme. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.
Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i
funkcioniranje. Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih
strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski
ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih
nasljednih zemalja. Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji.
Katoliĉka reforma i protureformacija. Razdor meĊu braćom
Habsburg. Car Matija i dogaĊaji uoĉi Tridesetogodišnjeg rata.
Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu.
Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI. Dinastija Habsburg-Lothringen.
Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.
Josip II. i Leopold II. Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za
slobodu. Franjo Josip I. MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska
nagodba. Politiĉka kriza i borbe meĊu nacionalistima. Prvi svjetski
rat i kraj Monarhije.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
tiskom)
terenska
ostalo
nastava
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
- Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama.
- Poloţiti završni ispit.
seminarski rad
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
konzultacije
mentorski rad
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 20%
Aktivnost u nastavi
15
0,5
Max 10%
Završni ispit
45
1,5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom
nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više,
a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti
gradivo s popisa obvezne literature.
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi
4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
8% - od 71% doo 80% nazoĉnosti na nastavi
12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi
20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% - Ne dolazi na nastavu.
2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
30% 10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće),
Obvezna literatura:
X., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.
stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba
otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kolonijalizam i graĎanske
revolucije, XII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće),
IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)
- CRAVETTO, E., (ur.), Povijest. Napoleon, restauracija i
revolucionarna kretanja (1800.-1848.), XIII., Europapress holding,
Zagreb, 2008. (odabrani dijelovi).
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb,
1997.
- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998.
Dopunska literatura:
- TAYLOR, A. J. P., Habsburška Monarhija, Znanje, Zagreb, 1990.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem
kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija.
Svakodnevno
(dvosmjerno)
kontaktiranje
omogućeno
je
elektroniĉkom poštom.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno izlaganje
I.
Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama.
Literatura: Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi.
Naslov: Poĉetci Habsburgovaca
II.
Kratki opis: Borba za babenberšku baštinu. Rudolf Habsburški i Otokar.
Uspostava habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja
„austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 82.-94.
Naslov: Habsburgovci i Sveto Rimsko Carstvo
III.
Kratki opis: Veliki interregnum i njegove politiĉke posljedice. Povremena
upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene carstva.
Literatura:
- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 37.- 44.
Naslov: Podjele izmeĊu Habsburgovaca
IV.
Kratki opis: Podjela Albrechta III. i Leopolda III. Sukobi meĊu braćom.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
Razdoblje Albrechta V.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 95.-102.
Naslov: Kriza i uspon Austrije
Kratki opis: Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u
sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove
reforme. Maksimilijanova osobnost. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
103.-119.
Naslov: Carske institucije u novom vijeku
Kratki opis: Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i
funkcioniranje. Okruţja i administrativne postaje. Sudbeni djelokrug.
Financijski i vojni izvori.
Literatura:
- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 61.-75.
Naslov: Vjerski raskol i borba protiv protestantizma
Kratki opis: Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih strana.
Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor
protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
136.-146.
Naslov: Habsburgovci i Tridesetogodišnji rat
Kratki opis: Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katoliĉka reforma
i protureformacija. Razdor meĊu braćom Habsburg. Car Matija i dogaĊaji
uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Tridesetogodišnji rat. Westafalski mir i
Austrija.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
140.-157.
Naslov: Španjolski Habsburgovci
Kratki opis: Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku
baštinu.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX.,
Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 238.-290.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće), X.,
Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 66.-105.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI.,
Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 176.-182.
Naslov: Zadnji Habsburgovci
Kratki opis: Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI.
Literatura:
- E ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 180.-185.
Naslov: Dinastija Habsburg-Lothringen
Kratki opis: Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Josip II. Poloţaj Austrije za Leopolda II.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
200.-213.
Naslov: Borba protiv revolucionarne Francuske
Kratki opis: Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Beĉki
kongres.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
220.-232.
Naslov: Franjo Josip I. do Prvoga svjetskog rata
Kratki opis: MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska nagodba. Politiĉka
kriza i borbe meĊu nacionalistima.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
250.-269.
Naslov: Prvi svjetski rat i kraj Monarhije
Kratki opis: Izbijanje rata. Ratne godine. Propast i kraj Monarhije. Karlo I.
Austrijski.
Literatura:
- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
282-289.
Naslov: Osvrt na prethodna predavanja
Kratki opis: -------Literatura: ---------
Naziv kolegija
Kod
FFP-509
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
4
Semestar
ljetni
Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda
semestru
(3 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 4.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije
srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Asistent
Ana Noković, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu
Ciljevi kolegija
ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju kako bi bili u stanju prepoznati,
opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.
- Nakon poloţenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme
Ishodi učenja
osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju s
(opće i specifične
naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
kompetencije)
- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih
pojmova vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja
u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja.
Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje
Bosanskog ejaleta. Razvitak feudalne klase. Dubrovaĉka Republika i okupirana
plana (ukratko)
Bosna i Humska zemlja. Mletaĉka Republika i turski posjedi i ovom okruţenju.
"Ostatci ostataka" Hrvatske - prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski
rat. Pojave anarhije u 18. st. Katoliĉka Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija
i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos
Austrije prema Osmanlijama. Beĉki rat. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune
u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije ovih prostora Berlinski kongres.
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminari
Samostalni zadatci
nastave
(označiti masnim
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
tiskom)
EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U
RANOM NOVOM VIJEKU
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za
raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Studentske obveze
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom
semestra.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje završnom ispitu.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem
vijeku.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42,
114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str.
174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti
hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN,
Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.
Dopunska literatura: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH
SIDKI MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999.
(naslov izvornika: Tarih-i Bosna) i po naputku profesora.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
o kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Obvezna literatura:
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
koncepcija predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142,
477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK
MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar,
2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 1758, 92-143.
Dopunska: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI
MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika:
Tarih-i Bosna).
Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna
uprava. Vjerski ţivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.
Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski
ţivot pod Osmanlijama. UvoĊenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima.
Pravoslavci i katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politiĉke prilike. Apostolski vikarijat
u Bosni.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99108, 125-129.
Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureĊenje.
Kratak opis: Razvoj Osmanske drţave i osmanskog feudalnog ureĊenja. Drţavno i
vojniĉko ureĊenje. Posljedice uvoĊenja feudalnog ureĊenja.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42;
NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.
Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i
seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih
sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.
Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st.
Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st.
Osnivanje kapetanija u Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih
sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114142.
Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.
Kratak opis: Poĉeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje poloţaja
seljaštva i seljaĉki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 477529, 555-564.
Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Ĉiftluci u 17. st. Gradska privreda u
17. st. Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katoliĉka
Crkva u Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 582599, 602-611.
Naslov: Oblici narodnog ţivota. Narodna kultura.
Kratak opis: UreĊenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo ureĊenje. Narodna
kultura.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 763785.
Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Seobe i etniĉke promjene.
Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir.
Beogradski mir. Seobe i etniĉke promjene.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 811817, 818-820, 825-853.
Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureĊenja. Istoĉno pitanje. Bosanski pašaluk u
18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak.
Prevladavanje Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije
Karlovaĉkog mira. Autonomne povlastice gradova. Dubiĉki rat (1788.-1791.). Privredne
i prometne prilike.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 13181338.
Naslov: Islamizacija Bosne.
Kratak opis: Poĉetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska,
Zagreb, 1999., str. 102-114.
Naslov: Progoni katolika u BiH.
Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o
progonima katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam
od 1526. do poĉetka 17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje
Bosne na islam. Progoni katolika u Bosni 1648.-1669. godine.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.
Naslov: Islamizacija Hercegovine.
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.
Naslov: "Turska Hrvatska".
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u
tvrĊavama. Migracije. Poloţaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.
Literatura: NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114143.
Naslov: Migracije i promjena etniĉke slike ovih prostora.
Kratak opis: Opća svjedoĉanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i
Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi.
Preseljenje muslimana iz Slavonije. Povlaĉenje muslimana iz Srijema. Preseljenje
muslimana iz juţne Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz
Dalmacije. Udio stranih naroda u islamizaciji BiH.
Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U
19. STOLJEĆU
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Semestar
ljetni
3/ili/4
Status kolegija
obvezni
Pristup kolegiju
Preduvjeti
Upisan 4.
semestar
Studenti preddiplomskog studija
Kod kolegija
FFP-510
Godina
II.
studija
Broj sati po
P (2) + S (1) =
semestru
45
(p+v+s)
(3 tjedno)
Usporedni uvjeti
nema ih
Vrijeme odrţavanja
nastave
prema rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Asistent
Ana Noković, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa
Ciljevi kolegija
europske i svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i
kritiĉki vrednovati.
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i
Ishodi učenja
svjetske povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite
(opće i specifične
historiografske interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.
kompetencije)
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Uĉinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u
Europi; Restauracija i novi europski politiĉki poredak; Razvoj temeljnih
politiĉkih
ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svršetak
Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;
GraĊanske revolucije u Juţnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene
nakon
1848., Doba imperijalizma: nacionalno naĉelo i novi sukobi europskih drţava;
Krimski
rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemaĉke; SAD secesionistiĉki rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiĉki razvoj europskih
drţava, vanjskopolitiĉko
suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat:
uzroci,
tijek i završetak rata
Vjeţbe
Predavanja
Seminar
Samostalni
zadaci
Konzultacije
Mentorski rad
Terenska nastava
Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju
mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska
povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz
ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi
kao predloţak za raspravu svim studentima.
Studentske obveze
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
- Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije
- Polaganje završnog ispita
Seminarski rad
Pohađanje
Aktivnosti u
nastave
nastavi
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Praktiĉni rad
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Kolokviji
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
30
UDIO U ECTS-u
0,4
UDIO U OCJENI
Max 10%
40
30
1,3
1,3
Max 45%
Max 45%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar
OBVEZE
STUDE TA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
i laganje)
Kolokviji
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,9
Max 20%
20
0,8
Max 10%
40
30
1,3
1,0
Max 45%
Max 25%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave
polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog
znanja i ostvarenih rezultata.
- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu
poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim
ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija
iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim
rokovima.
-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10%
ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati
polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga
vijeka.
- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju
seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom
nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 3% ocjene
- od 61% do 70% = do 6% ocjene
- od 71% do 80% = do 9% ocjene
- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći
način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 5% ocjene
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 9% ocjene
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska literatura:
IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,
posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875.,
Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.1918.,Sarajevo, 1968.
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Dodatne informacije o
kolegiju
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina
konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog
fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
I.
koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija,
1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,
posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848.,
Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.;
ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.
Naslov: Tijek i uĉinak Francuske revolucije
II.
Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaĉanje graĊanskog društva; Napoleonovo doba
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv.
13., str. 16.-130.
Naslov: IzmeĊu restauracije i revolucija
III.
Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u
Europi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.
Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi
IV.
Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucije
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str.
549.-671.
Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeću
V.
Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istoĉno pitanje“
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 479.-546.
Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistiĉkog pokreta
VI.
Kratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistiĉki i
anarhistiĉki pogled
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 309.-443.
Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeću
VII.
Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoameriĉkih zemalja; SAD i stvaranje ameriĉkog
imperija; Odcjepljenje Juga i Ameriĉki graĊanski rat
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv.
14., str. 546.-671.
Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemaĉkog carstva
VIII.
Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemaĉkog
ujedinjenja
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 14., Zagreb, 2008., str. 133.-260.
Naslov: Britanija u viktorijansko doba
IX.
Kratki opis: Gospodarski, društveni i politiĉki ţivot u Britaniji
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 386.-420.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljeća
Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republika
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv.
15., str. 420.-463.
Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam
Kratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i ameriĉki imperijalizam
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str.
521.-647.
Naslov: Srednja i jugoistoĉna Europa u okvirima velikih carstava
Kratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 463.-521.
Naslov: MeĊunarodni odnosi na prijelazu stoljeća
Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i
Amerikanaca
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 14.-50.
Naslov: Prvi svjetski rat
Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetak
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 50.-149.
Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: ------------Literatura: -------------
HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost boda
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
Semestar
ljetni
3/ili/4
Status kolegija
obvezni
Pristup kolegiju
Preduvjeti
Upisan 4.
semestar
Studenti preddiplomskog studija
Kod kolegija FFP-511
Godina
II.
studija
Broj sati po
P (2) + S (1)
semestru
= 45
(p+v+s)
(3 tjedno)
Usporedni uvjeti
nema ih
Vrijeme odrţavanja
nastave
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Asistent
Ana Noković, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvaţnijih pitanja
Ciljevi kolegija
hrvatske povijesti 19. stoljeća
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se
Ishodi učenja
nalazile hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća.
(opće i specifične
kompetencije)
Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga
Sadržaj
svjetskog rata: Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj
silabusa/izvedbenog
polovici 19. stoljeća i postupni prijelaz u kapitalistiĉke proizvodne odnose;
plana (ukratko)
Politiĉki poloţaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih
sila i odraz sukoba na hrvatske zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret;
Neoapsolutizam i poĉetci moderne Hrvatske; Proces hrvatske nacionalne i
politiĉke integracije; Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Banovanje
Ivana Maţuranića; Razvojaĉenje i sjedinjenje Vojne granice; Khuenovo doba;
Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska politika prema Bosni i
Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaĉki pokret braće Radića; Hrvatska
politika uoĉi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske
monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu juţnoslavensku zajednicu.
Vjeţbe
Način izvođenja nastave Predavanja
Seminar
Samostalni
(označiti masnim
zadaci
tiskom)
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
Studentske obveze
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju
mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i
svjetska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere
seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej
koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije
- Polaganje završnog ispita
Praćenje i ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Pohađanje
nastave
Usmeni ispit
Aktivnosti u
nastavi
Pismeni ispit
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Pohađanje nastave i
30
0,4
Max 10%
aktivnost u nastavi
Kolokviji
40
1,3
Max 45%
Završni ispit
30
1,3
Max 45%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar
OBVEZE
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Kolokviji
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,9
Max 20%
20
0,8
Max 10%
40
30
1,3
1,0
Max 45%
Max 25%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave
polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog
znanja i ostvarenih rezultata.
- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu
poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim
ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija
iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim
rokovima.
-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10%
ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati
polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.
- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju
seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom
nastave.
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 3% ocjene
- od 61% do 70% = do 6% ocjene
- od 71% do 80% = do 9% ocjene
- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći
način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 5% ocjene
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 25% ocjene
Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 9% ocjene
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 45% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o
kolegiju
SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.
IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;
TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih
političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA
GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.;
ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918.,
Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća,
Zagreb, 1973.
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i
na internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina
konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog
fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
Cjeline
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.
Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb,
2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih
stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno
pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje
nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz
hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.
Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Beĉkoga kongresa
Kratki opis: Doba smjenjivanja mletaĉke, austrijske i francuske uprave; politiĉke i
ekonomske prilike
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,
str. 7.-58.
Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: društvene, gospodarske i politiĉke prilike; preteĉe preporodnog doba;
franciscejski apsolutizam
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,
str. 58.-92.
Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: uprava i administrativno ureĊenje; društvene, gospodarske, kulturne i
politiĉke prilike
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,
92.-112.
Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine
Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politiĉke, gospodarske i kulturne
prilike u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,
112.-183.
Naslov: Znaĉenje revolucionarnih zbivanja 1848/49.
Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaĉićeva uloga; rezultat revolucionarnih
zbivanja u Monarhiji
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 393.-399.
Naslov: Razdoblje neoapsolutizma
Kratki opis: Politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji
1849.-1859.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 419.-435.
Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe
Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokĉević; politiĉka scena u Banskoj Hrvatskoj
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 459.-466.
Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maţuranića
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Maţuranićeve reforme
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 466.-472.
Naslov: Vojna krajina od djelomiĉnog do stvarnog ukidanja
Kratki opis: Prijepori oko poloţaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaĉevića
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 472.-496.
Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća
Kratki opis: Politiĉke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 496.-530.
Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya
Kratki opis: Obiljeţja Khuenove vladavine; gospodarske i politiĉke prilike; hrvatskosrpski odnosi
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 530.-541.
Naslov: Hrvati uoĉi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata
Kratki opis: Povlaĉenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politiĉka
emigracija; sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.
Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski ţivot
Kratki opis: Knjiţevnost; kulturna, znanstvena i struĉna društva; obrazovanje; djelovanje
Katoliĉke Crkve
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 616.-651.
Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Religija, kultura i prosvjeta u Bosni i
Hercegovini pod austro-ugarskom
upravom
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
4.
izborni
(B1)
Preduvjeti
studenti Povijesti
upisan 3.
semestar
Kod kolegija
FFPVB419
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
II.
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za
Ciljevi kolegija
konfesionalni, kulturni i prosvjetni ţivot u Bosni i Hercegovini u
razdoblju od 1878.-1918. godine, kako bi bili u stanju prepoznati,
opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnije dogaĊaje i procese u
razmatranom razdoblju.
Stjecanje osnovnih znanja o poloţaju vjerskih zajednica,
Ishodi učenja
prosvjetnim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini u
(opće i specifične
vrijeme austro-ugarske uprave, kao i razumijevanje temeljnih
kompetencije)
pojmova i procesa vezanih za navedena pitanja. Osposobljavanje
studenata za samostalno promišljanje i usporedbe najvaţnijih
pitanja navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s
ciljem dopunjavanja steĉenih znanja.
UreĊenje konfesionalnih odnosa. Konfesionalne ustanove. Borbe
Sadržaj
oko crkvene autonomije. Obrazovni sustav pod austro-ugarskom
silabusa/izvedbenog
vlašću. Školske i znanstvene ustanove. Kulturna društva i tisak.
plana (ukratko)
Utjecaj
hrvatske
i
srpske
nacionalne
ideologije
na
bosanskohercegovaĉko
stanovništvo.
Poĉetak
politiĉkog
organiziranja.
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Redovito pohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
eseji
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
PohaĊanje nastave i 30
UDIO U ECTS-u
1
UDIO U OCJENI
Max 35%
aktivnost u nastavi
Završni ispit
60
2
Max 65%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti
potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva
pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim
temama.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni
ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa
obvezne literature.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (makimalno 35%):
0% = Ne dolazi na nastavu.
7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
35% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%):
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju
Obvezna literatura:
(1878.-1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL,
Mostar, Zagreb, 2002.
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih
katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985.
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austroDopunska literatura:
ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i
na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i
studentskim obvezama.
Literatura: Sva navedena
Naslov: Struktura bosanskohercegovaĉkog stanovništva
II.
Kratki opis: Konfesionalna i ekonomsko-društvena struktura stanovništva.
Podatci o iseljavanju muslimana nakon austro-ugarske okupacije.
Useljavanje u Bosnu i Hercegovinu.
Literatura:
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 7.-37.
Naslov: UreĊenje konfesionalnih odnosa
III.
Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva, islam, ţidovske općine i druge
religijske manjine.
Literatura:
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb,
2002., str. 46.-64.
Naslov: Katoliĉka crkva
IV.
Kratak opis: Uspostava redovite crkvene hijerarhije. Znaĉenje i uloga
franjevaĉkoga reda. Pitanje sekularizacije franjevaca.
Literatura:
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 72.-114.
Naslov: Vjerske zajednice u borbi za autonomiju
V.
Kratki opis: Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica, muslimanska vjerska
zajednica i katoliĉka vjerska zajednica u borbi za autonomiju.
Literatura:
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 119.-136.
Naslov: Obrazovni sustav prije austro-ugarske okupacije
VI.
Kratak opis: Konfesionalni sustav obrazovanja. Katoliĉke i srpske osnove i
srednje škole. Muslimanske i ţidovske škole.
Literatura:
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 7.-40.
Naslov: Školstvo pod austro-ugarskom upravom. Osnovne škole.
VII.
Kratak opis: Otvaranje škola. Nastavni planovi. Organizacija škole i nastave.
Literatura:
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 41.-84.
Naslov: Srednjoškolsko obrazovanje
VIII.
Kratki opis: Uĉiteljske škole, gimnazije (drţavne i konfesionalne),
djevojaĉke škole, obrazovanje radnika.
Literatura:
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str.
Naslov: Duhovni zavodi i ostale srednjoškolske institucije
Kratki opis: Školovanje franjevaca, katoliĉko sjemenište, pravoslavna
bogoslovija, ruţdije i medrese te ostale srednje škole (tehniĉka, šumarska,
trgovaĉka).
Literatura:
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 124.-138.;
150.-160.
Naslov: Procesi koji su pratili razvoj školstva
Kratki opis: Stipendiranje. Školska terminologija. Nacionalno-politiĉka
kretanja meĊu srednjoškolcima.
Literatura:
- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 167.-186.
Naslov: Tisak i udruţenja
Kratak opis: Sluţbeni nacionalno-politiĉki neutralni listovi, hrvatski listovi,
srpski listovi, muslimanski listovi, listovi manjina. Vjerski tisak. Vjerski
redovi i kongregacije. Novĉani zavodi.
Literatura:
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb,
2002., str. 92.-108.
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 114.-118.
Naslov: Osnivanje kulturnih društava
Kratki opis: Kulturna društva i njihova uloga u buĊenju nacionalne svijesti.
Literatura:
- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 167.-174.
Naslov: Povijesno-politiĉki identitet bosanskohercegovaĉkoga stanovništva
Kratki opis: Poloţaj Bosne i Hercegovine unutar srpske odnosno hrvatske
nacionalne ideologije. Nacionalno-ideološki putovi muslimana.
Literatura:
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb,
2002., str. 194.-219.
Naslov: Poĉetak politiĉkoga organiziranja bosanskohercegovaĉkoga
stanovništva
Kratki opis: Prve politiĉke organizacije bosanskohercegovaĉkih Hrvata
katolika – HNZ i HKU. Srpska narodna organizacija, Muslimanska narodna
organizacija, ostali politiĉki subjekti.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici.
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Pitanje konkordata u Kraljevini
Jugoslaviji
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
4.
izborni
(B1)
Preduvjeti
studenti Povijesti
upisan 3.
semestar
Kod kolegija
FFPVB420
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
II.
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za sklapanje
Ciljevi kolegija
konkordata izmeĊu vlade Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice,
kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti
najvaţnije momente navedenoga procesa.
Stjecanje osnovnih znanja o uspostavi odnosa izmeĊu Svete Stolice i
Ishodi učenja
Kraljevine Jugoslavije, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i
(opće i specifične
procesa vezanih za pitanje konkordata. Osposobljavanje studenata
kompetencije)
za samostalno promišljanje i usporedbe
najvaţnijih pitanja
navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja.
Definiranje znaĉenja pojma "konkordat". Konkordati ujedinjenih
Sadržaj
"ĉlanica" KSHS. Rad na sklapanju konkordata izmeĊu Svete Stolice
silabusa/izvedbenog
i Kraljevine Jugoslavije. Stjepan Radić i pitanje konkordata.
plana (ukratko)
Kraljeva intervencija. Borba Srpske pravoslavne crkve i srpske
politiĉke opozicije protiv konkordata. "Krvava litija". Priprema
drţavnog prevrata protiv Stojadinovićeve vlade. Povlaĉenje
konkordata
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska nastava ostalo
konzultacije
tiskom)
- Redovito pohaĊanje nastave.
- Aktivnost sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
eseji
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 35%
aktivnost u nastavi
Završni pismeni ispit
60
2
Max 65%
Dodatna pojašnjenja:
Studentske obveze
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti
potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva
pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim
temama
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni
ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa
obvezne literature.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%):
0% = Ne dolazi na nastavu.
7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
35%=Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za
kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 65%):
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak,
Obvezna literatura:
Zagreb, 32003.
- GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na
Dopunska literatura:
kamenu, Mostar, 2008. (odabrani dijelovi)
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i
na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
TEME LITERATURA
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i
studentskim obvezama.
Literatura: Sva navedena
Naslov: Poloţaj vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji
Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva. Poloţaj Islamske vjerske zajednice.
Hrvatska starokatoliĉka crkva. Ţidovska vjerska zajednica.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
- GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,
Mostar, 2008.
Naslov: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordati koji su vrijedili nakon
ujedinjenja 1918.
Kratki opis: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordat – definiranje
znaĉenja. Austrijski, crnogorski i srbijanski konkordat. Konvencija izmeĊu
Svete Stolice i Austro-Ugarske za podruĉje BiH.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
- GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,
Mostar, 2008.
Naslov: Poĉetak rada na reguliranju pravnog poloţaja Katoliĉke crkve
Kratak opis: Prve rasprave o konkordatu. Pregovori sa Svetom Stolicom.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Potpisivanje konkordata
Kratki opis: Radićev stav prema konkordatu. Posredovanje kralja
Aleksandra. Intenziviranje pregovora i potpisivanje konkordata.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Rad na izvorima
Kratak opis: Prijedlog konkordata i priloga o glagoljici.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Borba protiv konkordata
Kratak opis: Srpska pravoslavna crkva i konkordat. Borba protiv ratifikacije.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Krvava litija
Kratki opis: Odbor za prouĉavanje konkordata. Bolest patrijarha Varnave i
molitva za ozdravljenje kao protest protiv konkordata.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Srpska politiĉka opozicija i konkordat
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Odnos politiĉke opozicije prema Stojadinovićevoj vladi. Smrt
patrijarha Varnave. Konkordat pred Narodnom skupštinom.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Pripreme prevrata protiv Stojadinovićeve vlade
Kratki opis: Udruţeni dio SPC, politiĉke opozicije i vojne strukture
propagira rušenje Stojadinovićeve vlade.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Knez Pavle i konkordat
Kratki opis: Od podrške vladi na rješavanju poloţaja Katoliĉe crkve do
popuštanja pred zahtjevima Srpske pravoslavne crkve i odluke o povlaĉenju
konkordata.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Povlaĉenje konkordata
Kratki opis: Povlaĉenje konkordata iz Senata. Sinod Pravoslavne crkve u
zaštiti protivnika konkordata. Ukidanje crkvenih sankcija prema ministrima i
narodnim zastupnicima. Amnestija za sve protivnike konkordata
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Odnos Katoliĉke crkve prema konkordatu
Kratki opis: Reakcija Svete Stolice. Reakcije biskupske konferencije u
Zagrebu.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Analiza nekih izvora
Kratki opis: Spomenica koju je uputila Sveta stolica vladi Kraljevine
Jugoslavije. Deklaracija katoliĉkoga episkopata od 4. svibnja 1935.
Poslanica vjernicima. Odluke Svetog arhijevskog Sabora – Uputstva za
sankcije.
Literatura:
- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici.
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Hrvatski jezik
Preddiplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
4.
obvezni (D)
Preduvjeti:
nema
studijske kombinacije bez Studija
hrvatskoga jezika i knjiţevnosti
Kod kolegija
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
Vrijeme
odrţavanja
nastave:
FFZAB406
II.
15+15+0
nema
prema
rasporedu
dr. sc. Katica Krešić, doc.
prema rasporedu
[email protected], [email protected], 387 36/355413
Asistent
dr. sc. Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić,
asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona ----Cilj je kolegija usvajanje temeljnih naĉela hrvatske jeziĉne norme
Ciljevi kolegija:
(pravopisne, gramatiĉke, leksiĉke), usvajanje temeljnih znaĉajki
hrvatskojeziĉnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i uporaba
temeljnih priruĉnika suvremenoga hrvatskog jezika.
Nakon završenoga kolegija studenti će:
Ishodi učenja
- objasniti i definirati najvaţnije znaĉajke hrvatskojeziĉnoga
(opće i specifične
povijesnog razvoja od poĉetaka pismenosti do danas,
kompetencije):
- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,
- primjenjivati pravopisna pravila,
- rašĉlaniti fonetske i fonološke jedinice,
- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u
pisanoj i govornoj realizaciji,
- prepoznati pojedine vrste rijeĉi i odrediti gramatiĉke kategorije
promjenjivih rijeĉi,
- odrediti funkcije rijeĉi u reĉenici,
- razlikovati vrste reĉenica,
- uraditi tvorbenu rašĉlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i
tvorbene naĉine,
- odrediti lekseme prema
vremenskom, prostornom i
funkcionalnom raslojavanju leksika,
- poznavati temeljne priruĉnike suvremenoga hrvatskog jeziĉnog
standarda i sluţiti se njima.
Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga knjiţevnog jezika.
Sadržaj
Hrvatski pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija
silabusa/izvedbenog
hrvatskoga jezika: glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki
plana (ukratko):
uvjetovane alternacije. Morfologija hrvatskoga standardnog jezika
(morf, morfem, alomorf, rijeĉ). Promjenjive i nepromjenjive vrste
rijeĉi. Gramatiĉke kategorije. Glagolski oblici. Tvorba rijeĉi.
Sintaksa. Sintaktiĉke jedinice. Red rijeĉi u reĉenici. Nezavisna
sloţena i zavisna sloţena reĉenica. Leksikologija: jeziĉni sustav i
Nositelj kolegija/nastavnik:
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona:
Način izvođenja
nastave
(označeno masnim
tiskom)
jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i višeznaĉnost leksema. Sinonimija,
antonimija, homonimija. Podruĉna raslojenost leksika. Vremenska
raslojenost leksika. Leksikografija.
seminari
predavanja
vježbe
samostalni
zadatci
konzultacije mentorski rad
terenska nastava
ostalo
Napomene:---
Studenti su obvezni:
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
seminarski rad
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označeno masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 20%
aktivnosti u nastavi
Kolokviji i priprema za
30
1*
Max 80%*
kontinuiranu provjeru
znanja
Završni ispit
30
1*
Min 80%*
*Dodatna pojašnjenja:
Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica moţe prihvatiti ocjenu izvedenu na
osnovi urednoga pohaĊanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i poloţenih kolokvija (koji
obuhvaćaju cjelokupni programski sadrţaj kolegija). Pri tome je vaţno da ocjene obaju
kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih
aktivnosti ili ne poloţi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (nosi 80 % od ukupne ocjene)
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,
Obvezna literatura:
(u trenutku prijave 1995. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska
kolegija)
knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik
za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (i
kasnija izdanja), poglavlje „Rijeĉi“, str. 75.-114.
- HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Dopunska literatura:
Zagreb, 2007.
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989.
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika,
Školska knjiga, Zagreb, 2007.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije
potrebno pravdati..
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
I.
II.
III.
IV.
TEME I LITERATURA
Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika
Kratki opis: Poĉetci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.
Hrvatska narjeĉja. Standardni jezik i norma.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
9.-37. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 12.-28.
Naslov: Hrvatski pravopis
Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno naĉelo. Suvremeni
pravopisni priruĉnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje rijeĉi iz stranih
jezika.
Literatura:
- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga,
Zagreb, 1996. i kasnija izdanja
Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika
Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas – fonem - slovo. Razdioba fonema.
Glasovne promjene.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
39.-59. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 41.-49., 54.-68.
(i kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997.
Naslov: Morfologija – pojam, jedinice. Vrste rijeĉi i gramatiĉke kategorije.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem – morf - alomorf. Morfemska
rašĉlamba. Promjenjive i nepromjenjive rijeĉi.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
96.-100. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 75.-84. (i
kasnija izdanja)
Naslov: Imenice
Kratki opis: Leksiĉko i gramatiĉko znaĉenje imenica. Sklonidba imenica.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
100.-116., 140.-156., 167.-168. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 84.-97. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997., str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.
Naslov: Glagoli
Kratki opis: Znaĉenje glagola. Gramatiĉke kategorije glagola. Glagolske
vrste. Glagolski oblici.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
222.-235., 236.-258. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 117.-134. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997., str., 157.-164.
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera
pravopisa, poznavanja glasovnih promjena,
morfemske rašĉlambe rijeĉi, odreĊivanje padeţa imenica i glagolskih oblika
u zadanome tekstu.
Literatura: Iz navedenoga popisa
Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi
Kratki opis: Znaĉenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao
razlikovno obiljeţje vida. Znaĉenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.
Brojevni prilozi i pridjevi.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
173.-183., 203.-221. (i kasnija izdanja)
- S BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 98.-116. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997., str., 67.-73., 88.-96.,104.-109.
Naslov: Nepromjenjive vrste rijeĉi
Kratki opis: Vrste nepromjenjivih rijeĉi, podjela.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
273.-284. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 133.-140. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997., str., 266.-267., 277.-220.
Naslov: Sintaktiĉka funkcija
Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priloţne oznake.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
421.-444. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 197.-212. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997.
Naslov: Nezavisni i zavisni odnos
Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih reĉenica.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
455.-472., 480.-515. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 222.-238. (i
kasnija izdanja)
- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997., str., 386.-438.
Naslov: Torba rijeĉi
Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena rašĉlamba. Tvorbeni naĉini.
Literatura:
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.
285.-304. (i kasnija izdanja)
- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 141.-151. (i
kasnija izdanja)
Naslov: Leksikologija
Kratki opis: OdreĊenje pojma. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i
višeznaĉnost leksema. Sinonimija i antonimija.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 13.-21., 45.-53.
- SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb,
1995., str. 7.-25.
Naslov: Raslojenost leksika. Leksikografija.
Kratki opis: Vremenska, podruĉna i funkcionalna raslojenost leksika.
Hrvatski rjeĉnici. Vrste rjeĉnika. Najznaĉajnija hrvatska leksikografska
djela. Natuknica.
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 118.-130.
- SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb,
1995., str., 30.-44., 91.-104.
XV.
- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 2007., str. 375.-390.
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera obraĊenih sadrţaja o pridjevima, zamjenicama,
brojevima; funkcijama rijeĉi u reĉenici, prepoznavanju vrsta zavisnih i
nezavisnih reĉenica u tekstu; samostalno odreĊivanje sinonimijskoga i
antonimijskoga odnosa, razlikovanje leksema s obzirom na vrstu
raslojenosti; poznavanje najvaţnijih leksikografskih djela.
Literatura:-----
Naziv kolegija
Kod
FFP-512
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
Semestar
zimski
Broj sati po P (1) + S (1) = 45
3
boda
semestru
(2 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 5.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s najvaţnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistoĉnoj
Ciljevi kolegija
Europi tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na
bosanskohercegovaĉku
povijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-politiĉke
prilike u razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi
neodrţivosti osmanske uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politiĉke
procese i društvene promjene u razdoblju austrougarske uprave do poĉetka
Prvoga svjetskog rata.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije odrednice b-h povijesti
Ishodi učenja
u kontekstu europskih regija.
(opće i specifične
kompetencije)
Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od poĉetka 19. stoljeća do kraja Prvoga
Sadržaj
silabusa/izvedbenog svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose
srednjoeuropskih i istoĉnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod
plana (ukratko)
osmanskom vlašću ili su graniĉile s Osmanskim carstvom (Austrija, MaĊarska,
Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grĉka i Albanija). Kao posebna cjelina
ovog predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od poĉetka 19.
stoljeća do Prvoga svjetskog rata.
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminar
Samostalni zadaci
nastave
(označiti masnim
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
tiskom)
EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U
19. STOLJEĆU
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao
predloţak za raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima
Studentske obveze
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Polaganje završnog ispita
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom
novom vijeku.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog
ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON
KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“,
Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS,
"Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik,
XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ,
Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN
GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb,
2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom
razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
o kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Obvezna literatura:
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
Cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
I.
koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od
1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša
Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja,
XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i
Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV
KRALJAĈIĆ, Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN
GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001.,
str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju
(1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.
Naslov: Srednjoeuropske politiĉke i društvene tranzicije
Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaĉki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u
Ugarskoj
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 33.-57.
Naslov: Previranja u jugoistoĉnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljeća
Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grĉki rat za neovisnost
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005. 60.-85.
Naslov: Srednja Europa u znaku graĊanskih i nacionalnih revolucija
Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 85.-122.
Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.
Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH
Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,
Sarajevo, 1983., str. 9.-54.
Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše Rizvanbegovića
Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda
Literatura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir
1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.
Naslov: Nacionalne drţave u jugoistoĉnoj Europi: reorganizacija i revolucija
Kratki opis: Dunavske kneţevine; Srbija; Grĉka
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 122.-133.
Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistoĉnoj Europi
(1830.-1878.)
Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 137.-157.
Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustanka
Kratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; poloţaj kršćana
Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,
Sarajevo, 1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.
Naslov: Jugoistoĉna Europa pred Berlinski kongres
Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grĉka; Rumunjska
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 172.-186.
Naslov: Bosansko-hercegovaĉki ustanak i Berlinski kongres
Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 186.-206.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: BiH od okupacije do aneksije
Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 223.-231.
Naslov: Hrvatska politika prema BiH
Kratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politiĉki sukob; unutarhrvatski politiĉki
sukob
Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.",
Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat
Kratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih drţavica i
Osmanskog Carstva
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 231.-281.
Naslov: Zakljuĉni osvrt
Kratki opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Kod
FFP-513
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
Semestar
zimski
Broj sati po P (2) + S (1) = 45
4
boda
semestru
(3 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 5.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Asistent
Goran Mijoĉević, viši asistent
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa
Ciljevi kolegija
europske i svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju
razumjeti i kritiĉki vrednovati.
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i
Ishodi učenja
svjetske povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiĉki
(opće i specifične
vrednovati razliĉite historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.
kompetencije)
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST
1918.-1945.
Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti
boljševika; Europske drţave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora;
Godine popuštanja i napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam,
komunizam; Gospodarska kriza; New Deal; Španjolski graĊanski rat;
Predveĉerje rata i Drugi svjetski rat
Vjeţbe
Predavanja
Seminar
Samostalni zadaci
Konzultacije
Mentorski rad
Terenska nastava
Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji
sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima
Studentske obveze
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama
- Izlaganje eseja
- Polaganje završnog ispita
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Završni ispit
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Obvezna literatura:
Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,
2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK
MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN
KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET
MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
o kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
I.
koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani
dijelovi
Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,
2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK
MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN
KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN,
Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.
Naslov: Pariška mirovna konferencija
II.
Kratki opis: Versajski poredak; nova politiĉka karta
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 209.-277.
Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji
III.
Kratki opis: Kriza carizma; veljaĉki prevrat; dolazak boljševika na vlast
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 149.-209.
Naslov: Europa izmeĊu revolucije i kontrarevolucije
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istoĉnoj Europi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 277.-315.
Naslov: Velika gospodarska kriza
Kratki opis: Svjetska privreda u meĊuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak
iz krize
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 315.-347.
Naslov: Pojava fašizma i obiljeţja fašistiĉkog reţima u Italiji
Kratki opis: Nastanak fašistiĉkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i
antifašizam u Italiji
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 347.-425.
Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega Reicha
Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeţja
Hitlerove vladavine
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 425.-522.
Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; epoha „izgubljene generacije“
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 522.-565.
Naslov: SSSR do 1941. godine
Kratki opis: GraĊanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 565.-599.
Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat.
Americi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 14.-94.
Naslov: Azija i Afrika izmeĊu dva svjetska rata
Kratki opis: Mandatna podruĉja; europska imperijalna politika i buĊenje afro-azijskog
nacionalizma; japanski imperijalizam
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 94.-164.
Naslov: MeĊunarodni odnosi 1918.-1941.
Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razoĉarenja; politike
agresije i popuštanja
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 164.-210.
Naslov: Španjolski graĊanski rat
Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; prevrat; graĊanski rat; internacionalizacija
rata
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 17., Zagreb, 2008., str. 210.-241.
Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)
Kratki opis: Uzroci i poĉetak; tijek i prekretnice
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 241.-369.
Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)
Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16., Zagreb, 2008., str. 369.-401.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Historiografija
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
5.
obvezni
(A)
Preduvjeti:
studenti Povijesti
nema ih
Kod kolegija
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
FFPVB523
III.
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Asistent
dr. sc. Ivica Glibušić, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Kolegij će pruţiti studentima osnovne obavijesti o razvoju europske,
Ciljevi kolegija
odnosno svjetske historiografije, podrazumijevajući i temeljna
saznanja o razvoju i dostignućima hrvatske historiografije. Osim
toga, zadaća je kolegija upoznati studente s teoretskim postavkama,
tehnikama, odnosno s metodama koje su se primjenjivale i koje se
primjenjuju u historiografskoj praksi.
Studenti će nakon poloţenoga ispita steći saznanja o razvoju
Ishodi učenja
europske odnosno svjetske historiografije te glavnim obiljeţjima
(opće i specifične
hrvatske historiografije. Upoznat će doprinos vodećih povjesniĉara
kompetencije)
unutar pojedinoga povijesnoga razdoblja, tematski raspon i
metodološke odrednice historiografije te upoznati temeljne probleme
historije kao discipline i njezino shvaćanje u odreĊenom povijesnom
razdoblju.
Termini: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost:
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog metode, izvori, predmet istraţivanja, istraţivaĉki postupak. Razvoj
historiografije od antiĉkoga razdoblja do razdoblja suvremene
plana (ukratko)
europske i ameriĉke historiografije. Hrvatska historiografija u
kontekstu europske i svjetske historiografije u 19. stoljeću odnosno u
suvremenom razdoblju. Suvremene historiografske metode.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- PohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnoga ispita.
seminarski rad
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
referat
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 10%
aktivnost u nastavi
Kolokviji i priprema za
30
1
Max 40%
kontinuiranu provjeru
znanja/pisani ispit
Završni usmeni ispit
30
1
Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom
nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu
potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom
ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne
poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test
znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni)
dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Uvod u povijest s
metodologijom.
Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Izvanredni studenti mogu pristupiti kolokviju, a ukoliko ne pristupe, polaţu pismeni test
znanja (maksimalni udio u ucjeni je 50%), a zatim usmeni dio ispita na kojem takoĊer mogu
dobiti maksimalno 50 % od ocjene.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 10%):
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (dva kolokvija - maksimalno 40%):
manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 61% do 70% = do 8% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = maximalno do 20% ocjene
Pismeni test znanja ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 40%):
manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 8% ocjene
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = maximalno do 40% ocjene
Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili
usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 50%):
manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,
traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996. (ili 2001.), str. 21.-349.
- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske
historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str.
103.-116.
- ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje
(1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
Dopunska
- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u
literatura:
historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za
suvremenu povijest)“, u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav
Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku
povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212.
- NAJBAR-AGIĈIĆ, M., „Osnivanje i prve godine djelovanja
povijesnog Društva hrvatske (1947-1955)“, Historijski zbornik,
(2008.), br. 61, str. 393.-421.
Informiranje o kolegiju:
Dodatne
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju
informacije o
studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i
kolegiju
na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
kolegija i koncepcija predavanja
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura: Sve navedeno
Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja
Kratak opis: Terminološka razgraniĉenja: povijest, historija, historiografija.
Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraţivanja (dogaĊaj, proces,
struktura, razdoblje, periodizacija), istraţivaĉki postupak (istraţivaĉko
pitanje, interpretacija).
Literatura:.
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.
Naslov: Antiĉka historiografija
Kratak opis: Razvoj historiografije u antiĉko doba. Najvaţniji predstavnici
grĉke i rimske historiografije.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 21.-34.
Naslov: Srednjovjekovna historiografija
Kratak opis: Historiografija u sustavu srednjovjekovnih znanja.
Historiografija latinskoga i grĉkoga kršćanstva.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 35.-53.
Naslov: Humanistiĉka historiografija
Kratak opis: Znaĉaj humanistiĉke historiografije i najznaĉajniji povjesniĉari.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 54.-67.
Naslov: Historiografija u razdoblju reformacije i protureformacije.
Historijska erudicija.
Kratak opis: Polemike protestantske reformske i katoliĉke protureformske
struje bazirane na objavljivanju i kritici izvora crkvene povijesti.
Predstavnici. Od prvih kritika izvora do historijske erudicije kao zasebne
discipline. Predstavnici historijske erudiciji.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 68.-77.
Naslov: Prosvjetiteljska historiografija. Kolokvij.
Kratak opis: Historija u sustavu prosvjetiteljskoga znanja. Postupno širenje
znaĉenja pojma historija (od pripovijesti o dogaĊajima do oznaĉavanja
povijesne zbilje u cjelini odnosno pripovijedanje o njoj). Prosvjetiteljsko
shvaćanje historije i pojava filozofije historije, inovatori izvan
prosvjetiteljstva, francuska i njemaĉka prosvjetiteljska historiografija.
Literatura:
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 77.-95., 98.-110.
Naslov: Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Njemaĉka
historiografija u 19. stoljeću.
Kratak opis: Njemaĉki romantizam, erudicija i genetiĉka historija. Ranke i
njegovi nasljednici. Kritiĉari historizma.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 118.-147.
Naslov: Francuska historiografija u 19. stoljeću
Kratak opis: Liberalni i romantiĉki povjesniĉari. Profesionalna
historiografija, „Pozitivistiĉka“ historiografija.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 148.-166.
Naslov: Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina
poznanstvenjenja
Kratak opis: Utjecaj politiĉkih i društvenih prilika na razvoj hrvatske
historiografije u 19. stoljeću. Postupci poznanstvenjenja hrvatske
historiografije. Predstavnici hrvatske historiografije u 19. stoljeću.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 172.-188.
- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u
19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116.
Naslov: Kritiĉari historizma. Historiografija u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim
Ameriĉkim Drţavama u 19. stoljeću.
Kratak opis: Kritiĉari njemaĉkoga historizma. Obiljeţja Marxove teorije.
Obiljeţja britanske i ameriĉke historiografije u 19. stoljeću i procesi
poznanstvenjenja. Glavni predstavnici pojedinih faza.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 138.-147., 167.-171.
Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama na
kraju 19. i na poĉetku 20. stoljeća
Kratak opis: Kriza znanstvene historije u Europi i SAD-u krajem 19.
stoljeća. Max Weber i historija. Poticaji za „novu historiju“.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 189.-210.
Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama u 20.
stoljeću
Kratak opis: Historiografska kretanja u SAD-u u meĊuratnom razdoblju relativizam. Kriza historizma i nacizma u Njemaĉkoj. Povjesniĉari oko
XIV.
XV.
francuskoga ĉasopisa Annales (Lucien Febvre, Marc Bloch) - kritika
tradicionalne historije. Okretanje prema društvenim znanostima. Skretanje s
politiĉke na ekonomsku i socijalnu problematiku.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 211.-236.
Naslov: Postmoderna, lingvistiĉki obrat. Ulazak ţena u povijest.
Kratak opis: Postmoderna kritika historije i najznaĉajniji predstavnici.
Lingvistiĉki obrat. Uloga ţena u povijesti. Historija spolova.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 322.-356.
Naslov: Suvremena hrvatska historiografija. Drugi kolokvij.
Kratak opis: Obiljeţja, predstavnici i institucije hrvatske historiografija u
suvremenom razdoblju. Ideološki utjecaji na razvoj historiografije u
razdoblju druge Jugoslavije?. Utjecaj Anala na hrvatsku historiografiju.
Literatura:
- ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje
(1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.
- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u historiografskoj
periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za suvremenu povijest)“,
u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska
historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb,
2012., str. 173.-212.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Hrvatski narod u Drugom svjetskom
ratu
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
5.
izborni
(B1)
Preduvjeti
studenti Povijesti
Kod kolegija
FFPVB524
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
III.
30+0+0
nema ih
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloţenih
Ciljevi kolegija
prilika u kojima se našao hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog
rata.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u
Ishodi učenja
kome se našao hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata
(opće i specifične
kompetencije)
„Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim koncepcijama 1930-ih. Slom i
Sadržaj
raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i obiljeţja Nezavisne
silabusa/izvedbenog
Drţave Hrvatske. Katoliĉka crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska.
plana (ukratko)
Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. Slom
Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije.
Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća.
vjeţbe
seminar
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Prisustvovanje predavanjima.
Studentske obveze
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
seminarski rad
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 30%
aktivnosti u nastavi
Završni ispit (usmeni)
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,
Obvezna literatura:
Zagreb, 1999., str. 120.-204.
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada
Pavićić, Zagreb, 2002.
- Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.
Dopunska literatura:
- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.
- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945.,
Alinea, Zagreb, 2009.
- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.,
Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
Literatura:
Obvezna:
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 120.-204.
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002.
Dopunska:
- Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.
- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945. I.,
Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.
- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945., Alinea,
Zagreb, 2009.
- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress
holding, Novi liber, Zagreb, 2010.
Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj drţavi
Kratki opis: Centralizam ili federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Diktatura.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 17.-29.
Naslov: Fašistiĉka i komunistiĉka ideologija kod Hrvata izmeĊu dva svjetska
rata
Kratki opis: Ustaški pokret. Komunistiĉka partija.
Literatura:
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 107.-120.
Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drţave
Hrvatske
Kratki opis: Njemaĉko-jugoslavenski odnosi. Proklamiranje NDH. Pitanje
priznanja i razgraniĉenja.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 53.-83.
Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ţivot
u NDH
Kratki opis: Pitanje Hrvatskog drţavnog sabora. Domobranstvo, oruţništvo i
ustaštvo. Vjerske zajednice. Novine i ĉasopisi. Pravopis. Znanstvene i
kulturne institucije.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 83.-153.
Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuĉivosti
Kratki opis: Poloţaj Srba, Ţidova i Roma u NDH. Rasni zakoni. Logori.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 175.-189.
Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemaĉkom
Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost. Talijansko-hrvatski sporovi.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 153.-175.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Djelovanja partizanskog i ĉetniĉkog pokreta
Kratki opis: Ustanci. Komunistiĉka revolucija? Partizansko-ĉetniĉki odnosi.
Dvije koncepcije o obnovi Jugoslavije.
Literatura:
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 120.-171.
Naslov: Hrvatska seljaĉka stranka
Kratki opis: Politika ĉekanja. Raslojavanje HSS-a.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 199.-209.
Naslov: Politiĉka i vojna zbivanja 1942. i 1943.
Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika. Muslimanska akcija za autonomiju
BiH. Kapitulacija Italije.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 209.-220.
Naslov: Savezniĉka politika spašavanja Kraljevine Jugoslavije
Kratki opis: Teheran. Britansko-ameriĉka politika. Hrvatska politiĉka
situacija.
Literatura:
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 156.-171.
Naslov: Pokušaji spašavanja NDH
Kratki opis: Suradnja s HSS-om. Akcija Vokić-Lorković.
Literatura:
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 171.-178.
Naslov: Slom NDH
Kratki opis: Poloţaj NDH poĉetkom 1945. Pokušaji suradnje sa saveznicima.
Sovjetska ponuda. Ratni uspjesi komunistiĉkih partizana.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., 229.-238.
Naslov: Bleiburg
Kratki opis: Povlaĉenje prema Austriji. Propali pregovori. Masovna ubijanja.
Ponovna emigracija.
Literatura:
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,
Zagreb, 2002., str. 238.-255.
Naslov: Zakljuĉno izlaganje
Kratki opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Pristup kolegiju
Suvremena povijest BiH i Hrvatske
Studij povijesti
Preddiplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
5.
izborni (B1) na Preduvjeti
Studiju
povijesti, a
obvezni (A) na
Studiju
novinarstva
studenti Povijesti i studenti Novinarstva
Kod kolegija FFPVB525
Godina
III.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Usporedni
nema ih
uvjeti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznavati studente s najvaţnijim izvorima, literaturom i
Ciljevi kolegija
suvremenim historiografskim interpretacijama najznaĉajnijih
politiĉko-ideoloških
strujanja
i
socio-politiĉkih
procesa
devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća, koji su doveli do nastanka
danas meĊunarodno priznatih drţava: Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije izvore,
Ishodi učenja
literaturu i suvremene historiografske interpretacije koje
(opće i specifične
objašnjavaju politiĉko-ideološku pozadinu i socio-politiĉke prilike
kompetencije)
19. i 20. stoljeća, u kojima je „omogućen“ nastanak Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje su još od 1878. godine do
osamostaljivanja 1990-tih dijelili zajedniĉku sudbinu u nekoliko
razliĉitih drţavnopravnih okvira: u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u
Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj te u
Socijalistiĉkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Etnokonfesionalna slika i politiĉka strujanja u BiH i Hrvatskoj u 19.
Sadržaj
i poĉetkom 20. st. (Kriza Osmanskog Carstva; BiH pod
silabusa/izvedbenog
austrougarskom upravom. Hrvatske zemlje u 19. i poĉetkom 20. st.;
plana (ukratko)
Drţavnopravni poloţaj hrvatskih zemalja u okviru Habsburške
Monarhije; Politiĉke prilike u BiH pred Prvi svjetski rat). BiH i
Hrvatska u sklopu Kraljevine SHS, odnosno prve Jugoslavije 1918.1941. (Uzroci permanentne politiĉke krize u Kraljevini SHS, od
1929. god. Kraljevini Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim
koncepcijama 1930-tih; Unutarnja kriza, vanjsko-politiĉki faktori,
slom i raspad Kraljevine Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu NDH
(Ustaški pokret; Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Drţave
Hrvatske; Poloţaj ne-Hrvata u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj;
Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta; Slom Nezavisne Drţave
Hrvatske i formiranje komunistiĉke Jugoslavije). BiH i Hrvatska u
sklopu SFRJ (Iskustva i posljedice rata i poraća; Društvene i
politiĉke prilike u drugoj Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u
komunistiĉkoj Jugoslaviji). Kriza i raspad SFRJ te nastanak novih
drţava.
vjeţbe
seminar
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja uz sudjelovanje
studenata u raspravama o izloţenim temama.
- Prisustvovanje predavanjima.
Studentske obveze
- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
seminarski rad praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
OCJENI
Max 30%
U
PohaĊanje nastave i 30
1
aktivnosti u nastavi
Završni ispit
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str.
Obvezna literatura:
89.-221.
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću,
Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241.
- ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu
Dopunska literatura:
povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.
- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest,
politika, Globus, Zagreb, 1984.
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,
Zagreb, 1999.
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju
(1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.
- DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.),
Svjetlo rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004.
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada
Paviĉić, Zagreb, 2002.
- REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut
za istoriju, Sarajevo, 2000.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda te pojašnjenje studentskih
obveza.
Literatura:
Obvezna:
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-221.
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 71.-241.
Dopunska:
- ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu povijesti i
politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.
- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika,
Globus, Zagreb, 1984.
- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999.
- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.
- DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004.
- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Paviĉić,
Zagreb, 2002.
- REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za
istoriju, Sarajevo, 2000.
Naslov: „Najkompliciranija zemlja u Europi“
Kratki opis: Etnokonfesionalna slika BiH u prošlosti.
Literatura:
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-144.
Naslov: Etnicitet na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljeću
Kratki opis: Od etniĉke zajednice do hrvatske nacije
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 71.-153.
Naslov: Poloţaj hrvatskih zemalja poĉetkom 19. stoljeća
Kratki opis: U okviru velikih imperija. Francuska vlast. Habsburška
Monarhija.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 157.-161.
Naslov: Hrvatski kulturni i politiĉki pokret
Kratki opis: Ilirski pokret i Gajev krug. Revolucije. Apsolutizam.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 161.-181.
Naslov: IzmeĊu srednje i jugoistoĉne Europe (1860.-1883.)
Kratki opis: Austroslavizam. Jugoslavizam. Hrvatska drţavna ideja.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 181.-191.
Naslov: Slom Hrvatske drţavne ideje (1883.-1903.)
Kratki opis: Poteškoće s reţimom Khuena Hedervaryja.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 191.-197.
Naslov: BiH u austrougarskom okviru
Kratki opis: Politiĉke i kulturne promjene.
Literatura:
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 144.155.
Naslov: Politika „novoga kursa“
Kratki opis: Hrvatska politika i jugoslavensko pitanje.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 197.-203.
Naslov: Prema stvaranju prve juţnoslavenske drţave
Kratki opis: Hrvatska politika izmeĊu parcelacije i ujedinjenja.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Zagreb, 2002., str. 203.-211.
Naslov: Hrvatska i BiH u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.)
Kratki opis: Centralizam. Federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 211.-217.
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 155.166.
Naslov: Razdoblje NDH (1941.-1945.)
Kratki opis: Ratna zbilja. Totalitarne ideologije.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 217.-227.
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 166.177.
Naslov: U socijalistiĉkoj Jugoslaviji (1945.-1991.)
Kratki opis: Jednopartijski sustav. Višenacionalna drţavna zajednica.
Politiĉka i privredna kriza.
Literatura:
- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 227.-241.
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 177.193.
Naslov: Osamostaljivanje
Kratki opis: Raspad socijalistiĉke Jugoslavije. Nova ratna zbilja. Priznanje
neovisnosti.
Literatura:
- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 193.221.
Naslov: Zakljuĉno izlaganje
Kratki opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Filozofija odgoja i obrazovanja
Zajedniĉki kolegij
Preddiplomski sveuĉilišni studij
4
Semestar
5.
obvezni
Preduvjeti
(D)
studenti svih nastavnih usmjerenja
Kod kolegija FFZAB507
Godina
III.
studija
Broj sati po 30+30+0
semestru
(p+s+v)
Usporedni
uvjeti:
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected], 036 355-415
Asistent
Toni Herceg, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036 355-411
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije
Ciljevi kolegija:
odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije
odgoja danas. Ukazati na vaţnost filozofije odgoja koju ona ima za
teorijsku i praktiĉnu stranu odgoja te ulogu filozofije u odnosu na
druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij takoĊer pruţa
uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, poĉevši od
antiĉke Grĉke pa do danas. Studenti stjeĉu uvid i u narav odnosa
filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne
prakse s filozofskog vidika.
Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu
Ishodi učenja
problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit
(opće i specifične
i vaţnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom
kompetencije):
promišljanju, ali i vaţnost filozofije prema ostalim znanostima,
osobito onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za
struĉno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u
kontekstu suvremenih kulturnih i demokratskih europskih steĉevina
na podruĉju odgojnih znanosti.
- Uvodne teme.
Sadržaj
- Uvod u filozofiju.
silabusa/izvedbenog
- Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina.
plana (ukratko):
- Antiĉke teorije o odgoju.
- Novovjekovne teorije o odgoju.
- Suvremene teoriju o odgoju.
- Odgoj i vrijednosti.
- Koedukacija.
- Cjelovitost odgoja.
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
terenska
ostalo
konzultacije
mentorski rad
tiskom)
nastava
- PohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati i izloţiti seminarski rad.
- Pisati test.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Angaţiranost na nastavi 60
2
10%
Seminarski rad (pismeni 30
1
30%
i usmeni)
Završni ispit
30
1
60%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem
seminarskog rada kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su prethodno (tijekom nastave) duţni ostvariti
min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena
seminarskog rada.
Angaţiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
+Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je proĉitan.
6% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
9% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja,
Obvezna literatura:
Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 15.199.
- ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992.
Dopunska literatura:
(VII. knjiga, str. 255.-271.)
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički
ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78.
- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udţbenika SR
Srbije, Beograd, 1967., str. 6.-184.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
(pojedino pojmovlje)
- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja
nuţnih u odgoju, Educa, Zagreb, 2002. (ukupno 128 stranica)
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.
- PLATON, Drţava, preveo M. Kuzmić, Naklada Juriĉić, Zagreb,
2001. (IV. knjiga, str. 166.-200.).
- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna
razloţba, KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.
- POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2,
str. 25.-37.
- ROUSSEAU,
J. J., Emil ili Ob uzgoju, preveo Ivan
Širola, Nakladom Hrv. ped. knjiţevnoga sbora, Zagreb, 1887.1889. (dio I. str. 17.-223.)
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.
(str. 41.-119. poglavlje filozofija i pedagogija)
Dodatne informacije o Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki
student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana
kolegiju
tema za seminarski rad, jednu ili dvije od ponuĊenih jedinica, ovisno
o stupnju opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti proĉitati
samo jednu bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseovo
djelo Emile ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude ĉlanaka ili
manjih poglavlja djela, onda će tih jedinica trebati išĉitati više. O
tome više u konzultaciji s nastavnikom! PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je vaţno slijediti
naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Što je filozofija?
I.
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razloţen pojam i
predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Znanstvene metode
II.
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko
predstavljene i obrazloţene temeljne metode znanstvenog istraţivanja i
metode znanstvenog sistematiziranja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje
III.
Kratki opis: Studentima se pruţa uvid u narav formalne logike, njezine
potrebe u svakodnevnome ţivotu. Potom se pruţa uvid u narav i
razumijevanje osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zakljuĉka. Unutar
filozofije spoznaje, studentima se pruţa uvid u to što je znanje i spoznaja,
koji su oblici spoznaje, izvori, mogućnosti, dosezi i sigurnost.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija
IV.
Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nuţnost,
kategorije, itd). Ontologija i teodiceja, unutar koje se stjeĉu osnovne
spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Boţjeg
postojanja. U kozmologiji se izlaţu osnovna znanja iz filozofije prirode te
suvremenim fizikalnim teorijama.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika
V.
Kratki opis: Narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim
antropološkim disciplinama. Razumijevanje ĉovjeka u povijesti filozofske
misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam
slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika
VI.
Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
filozofije.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
Naslov: Antiĉke i srednjovjekovne teorije odgoja
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.
Akvinskoga.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.
Rousseaua.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Suvremene teorije o odgoju
Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J. F. Herberta, H. Spencera, E.
Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih
sudova, etiĉke vrijednosti, cilj odgoja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Odgoj i vrijednosti
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj odreĊenja istinske naravi
odgoja, razlika izmeĊu odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.
Naslov: Problem koedukacije
Kratki opis: Problemi zajedniĉkoga odgoja muške i ţenske djece, prednosti i
nedostatci.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
Kratki opis: Istiĉu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga
individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji
put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
XIV.
XV.
fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.
Naslov: Ljudska prava i odgoj
Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava
i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni
kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti. Što odgoj i društvo
mogu ĉiniti s obzirom na ideju ĉovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića
te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem
demokratiĉnijeg društva?
Literatura:
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11
(2004.), br. 2, str. 69.-78.
Naslov: Igra i dokolica
Kratki opis: Radohliĉarenje, dokoliĉarenje i besposlica, kapitalistiĉka
ideologija glede dokoliĉarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.
Literatura:
- POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37.
Naziv kolegija
Kod
FFP-514
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
4
Semestar
ljetni
Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda
semestru
(3 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 6.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
prof. dr. Boţo Goluţa
Kontakt sati/konzultacije
srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Asistent
Ana Noković, viša asistentica
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-532
Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem povijesti Hrvatske i BiH od kraja
Ciljevi kolegija
Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, kako bi bili u stanju
prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog
razdoblja.
- Poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod u
Ishodi učenja
razdoblju od 1918.-1945., odnosno poznavanje osnovnih društveno-politiĉkih i
(opće i specifične
religioznih prilika u hrvatskim zemljama od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja
kompetencije)
Drugoga svjetskog rata, te razumjeti temeljne pojmove i procese.
- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih
pojmova vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i
procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe
najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja.
Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave. Pripreme za novi ustav.
Sadržaj
syllabusa/izvedbenog Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava. Vjerske zajednice u Kraljevini
SHS. Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Seljaĉko-demokratska koalicija.
plana (ukratko)
Ubojstvo Stjepana Radića. Šestosijeĉanjska diktatura.
Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu. Vrijeme
namjesništva. Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Konkordat
izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Situacija uoĉi Drugoga svjetskog
rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Katoliĉka crkva tijekom rata. Slom
Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije.
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminar
Samostalni zadaci
nastave
(označiti masnim
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
tiskom)
HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.1945.
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za
raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Studentske obveze
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Završni ispit
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom
semestra.
- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje završnom ispitu.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19.
stoljeću i Hrvatska povijest u 19. stoljeću.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjen
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić,
Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463;
Dopunska literatura: IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna
Drţava Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ,
Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u
monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija
izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na
Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska
ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske,
Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999.,
str. 120-204. i po naputku profesora.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
o kolegiju
studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
Obvezna literatura:
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
nastavne
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
cjeline
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i
koncepcija predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura - Obvezna:
BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,
str. 288-320, 354-358, 331-463.
Dopunska:
IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Drţava
Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja
Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.;
ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ,
Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest
Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna
povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204.
Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave.
Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli.
Braća Radići. Politika "novoga kursa". Rijeĉka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski
odbor. Svibanjska i Krfska deklaracija. Drţava Slovenaca, Hrvata i Srba. Ţenevska
konferencija. Proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 288-320.
Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava.
Kratak opis: Ustrojavanje nove drţave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini
SHS. Politiĉki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga
Ustava.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
219-230.
Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.
Kratak opis: Katoliĉka Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska
zajednica. Ţidovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatoliĉka Crkva.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
58-126.
Naslov: Diktatura dinastije KaraĊorĊevića.
Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
230-241.
Naslov: Seljaĉko-demokratska koalicija.
Kratak opis: Radić - Pribićevićeva Seljaĉko-demokratska koalicija. Politiĉka djelatnost
SDK.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 354-358 i bilješke s predavanja.
Naslov: Šestosijeĉanjska diktatura.
Kratak opis: Kraljeva diktatura.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
241-246.
Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškoga pokreta. Atentat na
Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 364-372.
Naslov: Vrijeme namjesništva.
Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla KaraĊorĊevića. Hrvatsko pitanje. Maĉekova
Zaštita. HSS - zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 373-380.
Naslov: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska.
Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureĊenje i
opseg. Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković - Maĉek.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
250-251; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 380-390.
Naslov: Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.
Kratak opis: Odnos izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za
konkordat. Borba oko konkordata. Opoziv konkordata.
Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
251-271.
Naslov: Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata.
Kratak opis: Situacija uoĉi rata. Komunistiĉka stranka Hrvatske. Politiĉka situacija.
Raspad Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 384-391.
Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu
Kratak opis: Kako je nastala NDH. Unutarnji otpori. Katoliĉka Crkva tijekom rata. Kraj i
slom NDH.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 399-439.
Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1945.).
Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik
i knjiţevnost. Glazba, film i radio.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb,
2
2000., str. 391-398, 504-508.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.
Kratak opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Kod
FFP-513
kolegija
Studijski program
Godina
III. predd
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
Semestar
ljetni
Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda
semestru
4
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 6.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog
Ciljevi kolegija
rata.
- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije svjetske i europske
Ishodi učenja
procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
(opće i specifične
- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.
kompetencije)
-Studenti će biti u stanju razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu, pa će im biti
jasni i razlozi raspada komunistiĉkog sustava.
Pobjeda antifašistiĉkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski
Sadržaj
silabusa/izvedbenog blok. Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti.
Raspad komunistiĉkog sustava u Europi.
plana (ukratko)
Vjeţbe
Način izvođenja
Predavanja
Seminar
Samostalni zadaci
nastave
(označiti masnim
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Konzultacije
tiskom)
EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST
NAKON 1945.
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za
raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
Studentske obveze
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
Završni ispit
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti
ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti
će moći pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je poloţeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.;
Obvezna literatura:
JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA
AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani,
Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat
(1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest.
Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES
LE RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat,
povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
o kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura: Sva navedena.
Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu
II.
Kratki opis: Antifašistiĉka koalicija koju su ĉinile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su
nacistiĉku Njemaĉku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona,
suĊenja za ratne zloĉine poraţenih i obnova.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski
rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.
Naslov: Hladni rat
III.
Kratki opis: Kada je zajedniĉki neprijatelj poraţen došlo je do tenzija izmeĊu zapadnih
zemalja i SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“.
Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja
Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17,
Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi
svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Naslov: Hladni rat - krize
IV.
Kratak opis: Korejska i njemaĉka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istoĉnog bloka
(MaĊarska 1956., Praško proljeće, Sueska kriza).
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
Naslov: Sovjetski blok
Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom
Informacijski biro. Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistiĉke zemlje, a ubrzo je
uspostavljen i vojni savez.
Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrti
Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje
Hrušĉova i Breţnjeva.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog bloka
Kratak opis: Uĉvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan),
meĊunarodno-politiĉki poloţaj zapadnoeuropskih zemalja
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta
Kratki opis: Komunistiĉka ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna
demokratska društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u
nekim bili zabranjivani i progonjeni.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Ujedinjena Europa
Kratki opis: Poĉeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija
i Ugovor iz Mastrichta.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.
Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti
Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afriĉkih zemalja
o svjetskom gospodarstvu.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.),
18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost Vijetnama
Kratki opis: Kolonijalni reţimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje
druge vijetnamske drţave; pregovori u Ţenevi; ameriĉki rat u Vijetnamu.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Nastanak države Izrael
Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća
Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graĊanski rat u
Libanonu; Iranska revolucija; sukobi izmeĊu Iraka i Irana; Afganistanski graĊanski rat i
sovjetska intervencija.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
XIV.
XV.
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Keršovani, Rijeka, 1974.
Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi
Kratki opis: Gospodarska i politiĉka kriza doveli su do sloma komunistiĉkih reţima u
Europi. Imperijalistiĉka carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne
drţave s demokratskim parlamentarnim ureĊenjem.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija
Kod
FFP-518
kolegija
Studijski program
Godina
III. predd
Ciklus
Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)
studija
ECTS vrijednost
Semestar
ljetni
Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda
semestru
4
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni
Preduvjeti Upisan 6.
Usporedni uvjeti
nema ih
semestar
Pristup kolegiju
Studenti preddiplomskog studija
Vrijeme odrţavanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije
Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon
Ciljevi kolegija
Drugoga svjetskog rata.
HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON
1945.
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije)
- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije društvene procese u
razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.
-Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaĊaja, pa će im
biti jasni i razlozi sukoba s poĉetka devedesetih.
-Studenti će znati glavne uzroke i dogaĊaje iz rata, kao i razloge poratne krize i
sukoba.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko)
Uspostava komunistiĉke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje
Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski
nacionalni pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza
osamdesetih. Refleksije raspada komunistiĉkog sustava u Europi.
Vjeţbe
Predavanja
Seminar
Samostalni zadaci
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Konzultacije
Mentorski rad
Terenska nastava
Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za
raspravu svim studentima.
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
Studentske obveze
- Priprema i izlaganje eseja.
- Polaganje završnog ispita.
Seminarski rad
Praktiĉni rad
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti u
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
Pismeni ispit
Kontinuirana
Usmeni ispit
Esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje nastave i
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
izlaganje)
Završni ispit
50
0,8
Max 20%
20
0,4
Max 10%
50
2,8
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti
ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti
će moći pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se
provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i
Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći način:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura:
ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb,
2006.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili)
mi“,u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni
Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašićvizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.),
Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.
Dopunska literatura: ENVER REDŢIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju,
Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden
marketing - Tehniĉka knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska
protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis
za suvremenu povijest, 3., Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i
Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke
Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; IVO
BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;
IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog
priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
o kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj
stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Sva navedena.
Naslov: Uspostava komunističke vlasti
II.
Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri ĉemu su poĉinjeni brojni
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
zloĉini. Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini
od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.
Naslov: Poratno razdoblje
Kratki opis: Razdoblje uĉvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje
oporbe.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini
od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO)
LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar,
2010.
Naslov: Crkva i drţava
Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-drţavni odnosi; raskid odnosa s
Vatikanom; normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiĉki reţim.
Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,
Zagreb, 2006.
Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije
Kratki opis: Stradanja Katoliĉke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu;
pokušaj suradnje – svećeniĉko udruţenje Dobri pastir; Katoliĉka crkva u BiH 80-ih
godina XX. stoljeća
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.
Naslov: Sukob sa SSSR-om
Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistiĉke partije suprotstavio se sovjetskoj politici
kojom je Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistiĉkih zemalja.
Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.
Naslov: Politika nesvrstanih
Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nuţnog pribliţavanja Zapadu uz nastojanje
oĉuvanja socijalistiĉkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti.
Rezultat takve situacije je pokret nesvrstanih uz ĉiju pomoć je Jugoslavija uspjela
ostvariti neke svoje politiĉke i gospodarske interese.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih
Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već poĉetkom
šezdesetih spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traţe u
decentralizaciji zemlje i podjeli moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH.
Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u:
Status, 14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.
Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenum
Kratki opis: Sukobi centralistiĉkih i decentralistiĉkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom
Rankovićem, reforme u Savezu komunista.
Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,
Zagreb, 2006.; Bilješke s predavanja.
Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji
Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena
odnosa prema Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966.
gotovo i nisu bili ukljuĉeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaĉanju BiH bilo je
priznanje muslimanske nacije.
Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ,
Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s
predavanja.
Naslov: Hrvatski nacionalni pokret
Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage
u Hrvatskoj koje su traţile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „ĉistih
raĉuna“.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma
Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava
bio je Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaĉao drţavnost republika
ukljuĉujući i samoopredjeljenje do odcjepljenja.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljeća
Kratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvaţniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je
vrijeme politiĉke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi
Kratki opis: DogaĊaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistiĉkih diktatura i
rušenje Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenim temama
Literatura: Sve navedeno
OPIS KOLEGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Metodologija povijesnih istraživanja
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
6
Semestar
1.
Kod kolegija
FFPVM101
Godina
I.
studija
Broj sati po 15+30+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
obvezni (A) Preduvjeti
Usporedni
nema ih
uvjeti
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Asistent
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraţivanja
Ciljevi kolegija
te ih upoznati s metodama koje se primjenjuju u historiografskoj
praksi, kao i s tijekom istraţivanja suvremenih povjesniĉara.
Upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj, hrvatskoj i
bosanskohercegovaĉkoj historiografiji kako bi bili osposobljeni
izraditi struĉni i znanstveni rad.
Nakon poloţenog ispita studenti će imati predodţbu o metodologiji i
Ishodi učenja
metodama koje se primjenjuju u suvremenom povijesnom
(opće i specifične
istraţivanju te će biti osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad po
kompetencije)
standardima znanstvene metodologije.
Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraţivanja.
Sadržaj
Metode povijesnih istraţivanja. Izvori i pomoćne povijesne
syllabusa/izvedbenog
znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze istraţivanja. Interpretacija
plana (ukratko)
podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.
Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak.
Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu.
Način izvođenja
predavanja
vježbe
seminari
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
Studentske obveze
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjeţbi i seminara. Student
je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti esej na
temelju dopunske literature (u dogovoru s profesorom) koji sluţi
kao predloţak za raspravu svim studentima, kao i sudjelovati u
diskusiji o izloţenim temama.
- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti
smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.
- PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.
- Pisanje i izlaganje eseja.
- Izrada bibliografije.
- Napisati i prezentirati prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili
zbirke izvora.
- Polaganje završnog ispita.
seminarski rad
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni
ispit
kontinuirana
usmeni ispit
esej
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
OCJENI
Max 10%
U
PohaĊanje nastave i
60
2
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i
30
1
Max 20%
izlaganje)
Pisanje bibliografije
15
0,5
Max 10%
Prikaz knjige, ĉlanka...
15
0,5
Max 10%
Završni ispit: usmeni
60
2
Max 50%
(provjera steĉenih
kompetencija u svrhu
potvrĊivanja steĉenog
znanja i ostvarenih
ishoda)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjeţbama
(odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne
mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviĊeni
silabusom.
- Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti sudjelovati u nastavi svaki tjedan, duţni su
na poĉetku semestra preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi (pisan na raĉunalu, Times New
Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo
je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.
- Gramatiĉka i pravopisna toĉnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su
prihvaćanja radova.
- Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluţiti Wordom i PowerPointom na vjeţbama će
imati odreĊene zadatke vezane uz pisanje i sreĊivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju
u PowerPointu, što trebaju uspješno uraditi kako bi mogli pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
2% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Na isti naĉin vrednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili
zbirke izvora te usmeno izlaganje.
Prikaz se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
1% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
5% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
2% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.
10% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
Obvezna literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća,
traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-417.
- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb,
2008.
Prema dogovoru s profesorom.
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna:
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356-417.
- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.
Dopunska: prema dogovoru s profesorom
Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja
II.
Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog
istraţivanja. Objektivnost i pristranost.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.
- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str.
16.-47.
- bilješke s predavanja
Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanosti
III.
Kratak opis: Pojam i vrste izvora. „Problemi“ kod izvora za pojedina
povijesna razdoblja. Pojam i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u
Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost graĊe za pojedino razdoblje).
Jezik isprava.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 384.-393.
- bilješke s predavanja
Naslov: Heuristika i kritika izvora
Kratak opis: Faze istraţivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak
odgovaranja na istraţivaĉko pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi
prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 393.-399.
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5.-25.
- bilješke s predavanja
Naslov: Interpretacija podataka
Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije
odgovora na istraţivaĉko pitanje. Istraţivaĉke strategije.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 399.-410.
- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str.
49.-90.
- bilješke s predavanja
Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova
Kratak opis: Krajnji stupanj istraţivanja - prezentacija rezultata istraţivanja.
Problemi pri pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova.
Citiranje izvora i literature.
Literatura:
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 410.-417.
- bilješke s predavanja
Naslov: Obrada teksta na raĉunalu
Kratak opis:
Literatura:
Naslov: Povijest i moral
Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Duţnosti povjesniĉara.
Literatura:
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 47.-73.
- bilješke s predavanja.
Naslov: Kauzalnost u povijesti
Kratak opis: Postavljanje pitanja i traţenje odgovora. Traţenje uzroka.
RasporeĊivanje ĉinjenica.
Literatura:
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 73.-91.
- bilješke s predavanja
Naslov: Povijest kao napredak
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: Zanimanje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao
dijalog izmeĊu prošlosti i sadašnjosti.
Literatura:
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 91.-113.
- bilješke s predavanja
Naslov: Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu
Kratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.
Literatura:
- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113.135.
- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str.
91.-107.
- bilješke s predavanja
Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do
danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov
utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ---------Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do
danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov
utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ---------Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do
danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov
utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
Literatura: ---------Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: ----------Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Povijest kršćanstva 1
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
1.
Kod kolegija FFPVM102
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
izborni
Preduvjeti
nema ih
Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva
Ciljevi kolegija
od poĉetka do 13. stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja
će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati
i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz
povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje
Ishodi učenja
iz povijesti kršćanstva od poĉetka do 13. stoljeća s naglaskom na
(opće i specifične
razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
kompetencije)
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim
dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost
opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s
ciljem dopunjavanja steĉenih znanja.
- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.
Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje,
Sadržaj
disciplina i obiĉaji. Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i
syllabusa/izvedbenog
raskoli. Kršćanska literatura i crkvene znanosti. Širenje i sputavanje
plana (ukratko)
kršćanstva. Misije meĊu Germanima i Slavenima. Prodor islama u
Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politiĉkim silama do
sredine 11. st. Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i
znanost. Odvajanje Istoĉne od Zapadne crkve. Crkveno pravo pod
germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje kršćanstva u
sjevero-istoĉnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i
njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos
izmeĊu papinstva i europskih drţava. Novi crkveni redovi.
Religiozni i crkveni ţivot.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
Studentske obveze
- Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o
izloţenim temama.
- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.
seminarski rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
praktiĉni rad
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i 30
1
Max 30%
aktivnosti u nastavi
Završni ispit (usmeni)
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,
Obvezna literatura:
1998.
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
Dopunska literatura:
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb, 1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,
1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja. Uvod u crkvenu povijest.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
23.-31.
Dopunska:
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
Naslov: Poĉetci kršćanstva
II.
Kratak opis: Ţidovski svijet prije Krista i njegovo išĉekivanje Mesije. Isus
Krist spasitelj svijeta i osnivaĉ Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i
poĉetni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje kršćanstva. Progoni kršćana.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
31.-55.
Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji.
III.
Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor,
uzdrţavanje i karakteristike klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat.
Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. Krštenje i krsno vjerovanje. Slavljenje svete
mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
55.-57., 59.-66.
Naslov: Razvoj kršćanskog nauka
IV.
Kratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili
perzijska gnoza. Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka išĉekivanja.
Hilijazam. Montanizam.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
68.-74.
Naslov: Crkvena literatura
V.
Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoĉni
kršćanski pisci u 3. stoljeću. Latinska kršćanska literatura.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
74.-85.
Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice
Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz
Rimskoga Carstva. Drţavna Crkva.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
85.-90.
Naslov: Širenje kršćanstva
Kratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo meĊu
Germanima u vrijeme Seobe naroda. Crkva meĊu Keltima i Anglosasima na
britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od islama.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
90.-96., 98.-101.
Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka
Kratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam
i prvi ekumenski sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski
sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiĉki spor. Nestorijanske borbe i treći
ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i ĉetvrti ekumenski sabor u
Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uĉitelj milosti.
Augustinov nauk o predodreĊenju. Monofizitska i origenistiĉka sporenja. Tri
kapitula. Peti ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti
ekumenski sabor u Carigradu.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
101.-107., 108.-119.
Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i
5. st.
Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i
katekumenat. Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta.
Starokršćanska umjetnost. Monaštvo. Opća vaţnost kršćanske literature.
Zlatno razdoblje istoĉne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba zapadne teološke
literature u 4. i 5. st.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
119.-126., 128.-132., 133.-139.
Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Zaĉetak Crkvene
drţave. Pojava islama. Karlo Veliki.
Kratak opis: Misije meĊu Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana,
Bavaraca i Turinţana. Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije.
Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni misionari meĊu Slavenima i
MaĊarima. Pravoslavlje meĊu Slavenima istoĉne Europe. Invazija
muhamedanaca u zapadnu i juţnu Europu. Zaĉetak Crkvene drţave. Karlo
Veliki i Crkva. Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje
Karolinškog Carstva. Saski carevi.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
147.-155., 156.-174.
Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska crkva i njezine
posebnosti.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque.
Bizantska crkva i njezine posebnosti. Borba protiv svetih slika
(ikonoklazam).
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
178.-186.
Naslov: Focijev raskol. Veliki istoĉni raskol 1054. godine.
Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoĉni raskol 1054. godine.
Bogoštovlje. Pokorniĉka praksa. Cluny i reforma monaškog ţivota. Moralni
ţivot vjernika i svećenstva. Reforma Crkve u 11. st.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
186.-191.
Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriţarske vojne. Pojava
velikih krivovjerja. Procvat monaštva. Crkvena umjetnost.
Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru.
Kriţarske vojne do kraja 12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko
pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih krivovjerja. Novi procvat
monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati. Viteški
redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika.
Mistici 12. stoljeća.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
211.-217., 225.-233., 236.-249.
Naslov: Kriţarski pokret u 13. st. Prosjaĉki redovi. Inkvizicija. Osnutak
sveuĉilišta.
Kratak opis: Kriţarski pokret u 13. stoljeću. Prosjaĉki redovi. Sveti Franjo
Asiški i franjevci. Dominikanci i ostali prosjaĉki redovi. Organiziranje
inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika. Osnutak sveuĉilišta. Vrhunac
skolastike.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
259.-262., 264.-276.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Kod kolegija
FFPVM103
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
izborni
Preduvjeti
nema ih Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu
Ciljevi kolegija
razinu znanja koje će im omogućiti prepoznati i proĉitati stara
pisma.
- Nakon poloţenog ispita studenti će znati prepoznati razna stara
Ishodi učenja
pisma te ih moći proĉitati.
(opće i specifične
- Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu
kompetencije)
paleografije.
Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Poĉetak i razvoj
Sadržaj
latinskoga pisma. Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće).
silabusa/izvedbenog
Skraćenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljeće). Pismo
plana (ukratko)
u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće). Pismo u vrijeme
humanizma (15. stoljeće).
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi.
Studentske obveze
- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnoga ispita.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
Paleografija
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
1.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i 30
1
Max 30%
aktivnosti u nastavi
Završni ispit
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986.
Obvezna literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,
Dopunska literatura:
Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split, 2012., str. 111.-176.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratak opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija
predavanja. Opća bibliografija.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3.-24.
Naslov: Materija i forma rukopisâ
II.
Kratak opis: Materija za pisanje. Navoštene ploĉice. Papirus. Pergamena.
Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 25.-44.
Naslov: Poĉetak i razvoj latinskoga pisma
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
Kratak opis: Opća podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove
forme do kraja 1. stoljeća poslije Krista.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 45.-54.
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), I
Kratak opis: Knjiţarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova.
Karakteristike. Alfabet.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 55.-71.
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), II
Kratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 72.-87.
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), III
Kratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 88.-100.
Naslov: Skraćenice
Kratak opis: Naĉela i sustavi skraćenica. Znakovi skraćenica.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 101.-114.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, I
Kratak opis: Pismo sjeverne i središnje Italije. Talijanska predkarolinška
minuskula. Središta i karakteristike. Minijatura.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 115.-122.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, II
Kratak opis: Pismo juţne Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom
prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 123.-143.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, III
Kratak opis: Pismo na prostoru Španjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 144.-154.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IV
Kratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemaĉke u 7. i 8. stoljeću.
Merovinško pismo. Minijatura.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 155.-169.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, V
Kratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma.
Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 170.-185.
Naslov: Karolinška reforma
Kratak opis: Karolinško pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i
ostale škole. Interpunkcijski znakovi i glazbene note. Rimski i arapski
brojevi.
XIV.
XV.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 186.-219.
Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće)
Kratak opis: Gotica. Knjiţarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u
raznim zemljama i pokrajinama.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 220.-244.
Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće)
Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne škole.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 245.-254.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod kolegija FFPVM104
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti
Usporedni
nema ih
(B2)/(C)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti i studenti diplomskih
Vrijeme
prema
studija Filozofskog fakulteta
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr.sc. Mladen Anĉić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Cilj je kolegija upoznati studente s naĉinom na koji je svojedobno
Ciljevi kolegija:
oblikovano i nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno
funkcionira znanstveno polje povijesnih istraţivanja. Uvesti studente
u postupke i procedure koje karakteriziraju znanstvenu djelatnost te
ih kroz raspravu o proĉitanim tekstovima praktiĉno upoznati sa
znanstvenom dimenzijom povijesti.
Ishodi učenja
 - Studenti stjeĉu temeljnu predodţbu o znanstvenom istraţivanju
(opće i specifične
prošlosti,
kompetencije):
 - studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije
znanstvenih istraţivanja,
 - studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja sloţenih
spoznaja,
- studenti su stekli uvid u znaĉenje pojma multiperspektivnost,
- studenti su upoznati s postojanjem razliĉitih znanstvenih
paradigmi.
- Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja
Sadržaj
kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.
syllabusa/izvedbenog
- Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice.
plana (ukratko):
- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
- Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi
pojedinac.
- Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret - odnos spram
postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.
- Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u
razliĉitim naracijama o prošlosti.
- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s
osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse –„izvorni znanstveni
rad” i „pregledni rad”.
- Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica” kroz kritiku vrela.
- Od skupa ĉinjenica do sloţene slike - logika povezivanja.
- Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih
lanaca.
- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
- Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.
- Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada”.
Znanstvena historiografija
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
1.
- Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.
- Rekapitulacija.
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Proĉitati zadane tekstove, pohaĊati nastavu i sudjelovati u
Studentske obveze
nastavnome procesu.
- Pisati kolokvije.
- Napisati završni esej.
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad
rad
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 10%
aktivnosti u nastavi
Esej
15
0,5
Max 40%
Kolokviji i priprema za
15
0,5
Max 50%
kontinuiranu provjeru
znanja
Dodatna pojašnjenja:
Da bi studenti poloţili ispit duţni su prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj
bodova (25% od ukupne ocjene). Na temelju proĉitane obvezne literature, tijekom semestra
pišu se dva kolokvija koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni
minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohaĊanje i
angaţiranost tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
8% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
32% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
40% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
Od 51% do 60% = do 5% ocjene
Od 61% do 70% = do 10% ocjene
Od 71% do 80% = do 15% ocjene
Od 81% do 90% = do 20% ocjene
Od 91% do 100% = do 25% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva
Obvezna literatura:
pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002., 11.-113.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb,
2006., 11.-137.
- BRACEWELL, C. W., Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i
Dopunska literatura:
sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb,
1997.
- BRAUDEL, F., Dinamika kapitalizma, Izdavaĉka knjiţnica Zorana
Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.
- CLASTRES, P., Društvo protiv drţave. Istraţivanja iz političke
antropologije, Disput, Zagreb, 2010.
- HOSKING, G., „Trust and Distrust: A suitable theme for
historians?“, Transactions of the Royal Historical Society, (2006.),
br. 16, str. 95.-115.
- MOORE, B., Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i
seljak u stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000.
- MUMFORD, L., Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo
mijenjanje i njegovi izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.
- WITTFOGEL, K. A., Orijentalna despocija. Usporedno
istraţivanje totalne moći, Globus, Zagreb, 1988.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom na to da se uĉinak kolegija
kolegiju
velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.
Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Da bi se ispit poloţio, potrebno je prethodno iz svakog segmenta
ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje
nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Pismeni se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati
profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s
voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod predavanje
I.
Kratki opis: Razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja
kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice
Kratki opis: Profesionalizacija historiografije.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti
Kratki opis: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi
pojedinac
Kratki opis: Znanstveno istraţivanje povijesti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret
Kratki opis: Odnos spram postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih
uklapaju nove spoznaje.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Multiperspektivnost
Kratki opis: Znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o
prošlosti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s
osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse
Kratki opis: „Izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda
na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela
Kratki opis: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Od skupa ĉinjenica do sloţene slike
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Logika povezivanja ĉinjenica.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih
lanaca
Kratki opis: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti
Kratki opis: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku
Kratki opis: Sklapanje naracije.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“
Kratki opis: Pregledni rad.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“
Kratki opis: Izvorni znanstveni rad.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
Naslov: Rekapitulacija
Kratki opis: -----------Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod kolegija FFPVM415
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti
Usporedni
nema ih
(B2)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti
Ciljevi kolegija:
sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati
relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon
provedenoga istraţivaĉkoga postupka.
Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost
Ishodi učenja
provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji
(opće i specifične
ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne
kompetencije):
literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju.
Postanak Hrvatske Kneţevine. Uzdizanje vladara i njegov odnos
Sadržaj
spram rodovske aristokracije. Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti.
syllabusa/izvedbenog
Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća i promjene u poloţaju
plana (ukratko):
vladajućega sloja. Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja
pojedinih rodovskih zajednica. Razlike izmeĊu Dalmacije i
Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani. Dinastiĉka kriza na
kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha. Raslojavanje plemićkoga
sloja - oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo. Pokušaj pune
kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću. IzmeĊu plemstva i
neslobode - predijalci, jobagioni utvrda. Prelazak na islam radi
oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja.
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
ostalo
konzultacije
mentorski rad terenska
tiskom)
nastava
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Ĉitati literaturu.
- Napisati završni rad.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
rad
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
Srednjovjekovno hrvatsko plemstvo
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
1.
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 40%
aktivnosti u nastavi
Seminarski rad (pismeni 30
1
Max 60%
i usmeni)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti
potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.
U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
24% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
30% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
6% = Rad je proĉitan.
12% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
18% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
24% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb,
Obvezna literatura:
1952., str. 1.-92.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja,
Zagreb, 2002., str. 5.-50.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb, 2002., str. 42.-107.
Prema dogovoru s profesorom.
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
Završni rad:
Završni rad student treba predati u pisanom obliku prema kalendaru
ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Postanak Hrvatske Kneţevine
II.
Kratki opis: Postanak Hrvatske Kneţevine.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracije
III.
Kratki opis: Odnos vladara i rodovske aristokracije.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti
IV.
Kratki opis: Nastanak aparata vlasti.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća
V.
Kratki opis: Dinastiĉka kriza u kraljevstvu na kraju 11. stoljeća.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Promjene u poloţaju vladajućega sloja
VI.
Kratki opis: Promjene u vladajućem sloju.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja pojedinih rodovskih
zajednica
Kratki opis: Kodifikacija izvanrednog poloţaja odreĊenih rodovskih
zajednica.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Razlike izmeĊu Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj
strani
Kratki opis: Osnovne razlike izmeĊu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha
Kratki opis: Kriza u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu na kraju 13. stoljeća.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Raslojavanje plemićkoga sloja
Kratki opis: Raslojavanje plemića.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo
Kratki opis: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću
Kratki opis: Nastojanja oko kodifikacije plemićkog poloţaja.
Literatura:
XIII.
XIV.
XV.
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: IzmeĊu plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda
Kratki opis: IzmeĊu plemstva i neslobode.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih
osvajanja
Kratki opis: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
Naslov: Rekapitulacija
Kratki opis: -----------Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod kolegija
FFZAM101
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+30
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni (D) Preduvjeti:
nema
Usporedni
nema
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti diplomskih nastavniĉkih
Vrijeme
prema
studija
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Mira Klarin, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected], 036/ 355 436
Asistent
Marijana Šunjić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036/ 355 436
Cilj kolegija je upoznati studente s psihološkim aspektima procesa
Ciljevi kolegija:
odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija ĉine
dispoziciju za uspješniji proces uĉenja i pouĉavanja.
Studenti će moći:
Ishodi učenja
- definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja,
(opće i specifične
- opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja,
kompetencije):
- uoĉiti osnovnu podjelu pamćenja kao i faktore koji utjeĉu na
zaboravljanje,
- usporediti teorije uĉenja i primijeniti strategije za povećanje
uĉinkovitosti procesa uĉenja,
- uoĉiti temeljne uvjete uĉenja i objasniti njihovu specifiĉnu ulogu u
procesu uĉenja,
- analizirati prednosti i nedostatke metoda pouĉavanja.
Nauĉit će i vaţnost samoreguliranog uĉenja te usvojiti naĉela
rukovoĊenja razredom i odrţavanja discipline. Analizom faktora
subjektivnosti školskog ocjenjivanja, prepoznat će naĉine povećanja
objektivnosti školske ocjene i njezinog pretvaranja u motivirajuću
povratnu informaciju. Uoĉit će specifiĉnosti u radu s uĉenicima s
posebnim potrebama. Znat će prepoznati pokazatelje nastavniĉkog
stresa.
Psihologija odgoja i obrazovanja.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.
Pamćenje. Teorije uĉenja.
plana (ukratko):
Osnovi preduvjeti uĉenja: motivacija i sposobnosti.
Pouĉavanje.
Upravljanje razredom.
Ocjenjivanje znanja.
Pouĉavanje uĉenika s posebnim potrebama.
Nastavniĉki stres.
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
Psihologija odgoja i obrazovanja
Zajedniĉki kolegij
Diplomski sveuĉilišni studij
4
Semestar
1.
(označiti masnim
tiskom)
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Napomene:
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati seminarski rad.
- Pisati kolokvije ili pismeni ispit.
- Usmeni ispit.
aktivnosti
u seminarski
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
nastavi
ocjenjivanje studenta nastave
rad
(označiti masnim
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
STUDENTA
PohaĊanje nastave
60
2
Max 10%
Seminarski rad
10
0,3
Max 10%
Kolokviji/
pismeni 30
1
Max 50%
ispit
Usmeni ispit
20
0,7
Max 30%
Dodatna pojašnjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba
kolokvija postignu rezultat od 55% ili veći, bit će osloboĊeni pismenog dijela ispita. Obveza
studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja
semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se
pristupilo završnom ispitu, potrebno je nazoĉiti barem 55% nastavi te napisati seminarski rad.
Konaĉnu ocjenu ĉini 10% uspješno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na
predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu
ispita.
Prisutnost na nastavi:
0% = 55% i manje
2% = barem 55%
4% = barem 64%
6% = barem 73%
8% = barem 82%
10% = barem 91%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadrţajne kriterije.
2% = Rad ne zadovoljava sadrţajne kriterije.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na naĉin citiranja
literature).
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje pogreške.
5% = Rad je sadrţajno iscrpan te formalno, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje seminarskoga rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Usmeno izlaganje ima znaĉajne nedostatke.
4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Pismeni ispiti (kolokviji) ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
manje od 55%
= do 0% ocjene
od 55% do 62,9% = do 20% ocjene
od 63% do 75,9% = do 30% ocjene
od 76% do 88,9% = do 40% ocjene
od 89% do 100% = do 50% ocjene
Usmeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći naĉin:
0% = Student nije pristupio usmenom ispitu.
od 1% do 6% = ne postoji osnovno ĉinjeniĉno znanje.
od 7% do 12% = student ima osnovno ĉinjeniĉno znanje, ali su uoĉeni veći nedostatci pri
razumijevanju sadrţaja kolegija.
od 13% do 18% = student razumije sadrţaj, ali su uoĉeni veći nedostatci u razumijevanju
primjene steĉenog znanja.
od 19% do 24% = student razumije sadrţaj i mogućnost primjene, ali su uoĉene poteškoće
kritiĉke analize sadrţaja.
od 25% do 30%% = student razumije sadrţaj i njegovu primjenu, te moţe kritiĉki
usporeĊivati i argumentirati unutar sadrţaja kolegija.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 – 89, 5% 4 (vrlo dobar)
C/D = 70-79, 5% 3 (dobar)
E = 60-69, 5%
2 (dovoljan)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko,
Obvezna literatura:
1997.
- VIZEK-VIDOVIĆ, V. i dr., Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb,
2003.
Dopunska literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje, Naklada slap, Jastrebarsko, 2001.
- HOWE, M. J. A., Psihologija učenja, Naklada slap, Jastrebarsko,
1999.
- ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja, Naklada slap,
Jastrebarsko, 1995.
- Internet izvori.
Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba predati u
pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se sa
o kolegiju
suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih
radova, koje studenti dobiju poĉetkom semestra.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja
I.
Kratki opis: Definicija i predmet prouĉavanja. Poĉetci psihologije odgoja i
obrazovanja.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 5.-35.)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 11.-25.)
Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvoja
Kratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog
razvoja (Kohlberg i Piaget).
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 47.-70.)
Naslov: Pamćenje
Kratki opis: Definicija pamćenja. Modeli pamćenja. Transfer, interferencija.
Pojave vezane uz pamćenje.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 99.-110.)
- ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja (poglavlje 3.)
Naslov: Uĉenje. Klasiĉno uvjetovanje.
Kratki opis: Uĉenje, razlikovanje uĉenja i maturacije. Klasiĉno uvjetovanje.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 26.-33.)
Naslov: Operantno uvjetovanje
Kratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasiĉnog i operantnog
uvjetovanja. Primjena principa uĉenja.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)
Naslov: Socijalne teorije uĉenja i kognitivistiĉki pristup uĉenju
Kratki opis: Socijalna teorija uĉenja (A. Bandura), kognitivistiĉke teorije
uĉenja.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 39.-45.)
KOLOKVIJ I
Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: kognitivne sposobnosti
Kratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Uĉenje i inteligencija.
Inteligencija i školski uspjeh. (str. 70.-84.)
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja
Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: motivacija i osobine liĉnosti
Kratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinziĉna i
ekstrinziĉna motivacija. Atribucijska teorija motivacije.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.)
Naslov: Samoregulirano i suradniĉko uĉenje
Kratki opis: Vaţnost samoreguliranog uĉenja. Komponente samoreguliranog
uĉenja. Suradniĉko uĉenje - glavni preduvjeti efikasnosti. Suradniĉko uĉenje i
motivacija.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 4.)
Naslov: Upravljanje razredom i disciplina
Kratki opis: Opća naĉela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu.
Suradnja s roditeljima. (poglavlje 5.)
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja
Naslov: Metode pouĉavanja
Kratki opis: Metoda izravnog pouĉavanja. Etape izravnog pouĉavanja.
Pouĉavanje voĊeno otkrivanjem i raspravom. Samostalno uĉenje.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 325.-377.)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 185.-196.)
Naslov: Mjerenje znanja
Kratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste
i naĉini konstrukcije zadataka u ispitima znanja.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 419.-440.)
Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanja
Kratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utjeĉu na ocjenu. Formiranje
motivirajuće povratne informacije. (str. 440.-460.)
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija
Naslov: Uĉenici s posebnim potrebama; nastavniĉki stres.
Kratki opis: Uĉenici s posebnim potrebama. Daroviti uĉenici. Stres. Izvori
nastavniĉkog stresa.
Literatura:
- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ
ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 106.-139.)
- GRGIN, T. Edukacijska psihologija (str. 202.-233.)
Naziv kolegija
Opća pedagogija
Kod
FFZAM102
kolegija
Studijski program
Zajedniĉki kolegij
Godina
I.
Ciklus
Diplomski sveuĉilišni studij
studija
ECTS vrijednost
4
Semestar
1.
Broj sati po
30+0+30
boda:
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni
Preduvjeti:
nema ih
Usporedni
nema ih
(D)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti diplomskih nastavniĉkih studija Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected], 0038531/494-729
Asistent
Ines Perić, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 355-423
Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja i
Ciljevi kolegija:
obrazovanja za kritiĉnost i kreativnost.
Razumijevanje polideterministiĉkog sklopa odnosa teorije i prakse
Ishodi učenja
odgoja. Studenti će ovladati znanjima iz podruĉja teorije i prakse
(opće i specifične
odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vještinama znanstveno –
kompetencije):
istraţivaĉkog rada.
Svrha, predmet i zadatci pedagogije. Društveno-povijesna dimenzija
Sadržaj
silabusa/izvedbenog pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline.
Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropološki pristup odgoju.
plana (ukratko):
Naĉelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraţivanja.
Metode i instrumenti istraţivanja. Primjena rezultata istraţivanja u
praksi.
Odabrani promicatelji znaĉajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz
povijest.
Moć i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti
odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi
socijalizacije mladih.
Ciljevi obrazovanja i suvremeni školski kurikulum. Vrednovanje
obrazovanja Uloga i struĉno usavršavanje uĉitelja i pedagoga. Sustav
odgoja i obrazovanja. Rani odgoj. Školsko i visokoškolsko
obrazovanje. Cjeloţivotno obrazovanje.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog
odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna podruĉja (tjelesni, intelektualni,
moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj).
Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije uĉitelja,
roditelja i uĉenika. Prosocijalno ponašanje. Suvremeni zahtjevi
pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi
odrastanja, ĉimbenici demokratizacije obrazovanja
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
tiskom)
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Napomene:
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Izloţiti seminarski rad.
- Pisati test.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
ocjenjivanje studenta nastave
nastavi
rad
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
PohaĊanje nastave i
60
2
10%
aktivnost na nastavi
Izlaganje seminarskog 15
0.5
10%
rada
Završni ispit
45
1.5
80%
Dodatna pojašnjenja:
U konaĉnu ocjenu ulazi pohaĊanje nastave i angaţiranost studenta tijekom nastave, izlaganje
seminarskog rada te rezultati završnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih
studenata; mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti
studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku.
Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra,
ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, završni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %.
Izlaganje seminarskoga rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada,
Obvezna literatura:
Zagreb, 2002. (247 str.)
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,
Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII, XV, XVI) (156 str.)
Dopunska literatura: - BRATANIĆ, M., Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
- GLASSER, W., Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 2005.
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
- KATZ, G.L., MCCLELLAN, E.D., Poticanje razvoja dječje
socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999.
- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi,
Sveuĉilišna knjiţara, Zagreb, 2009.
- MILIŠA, Z., „Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse
odgoja“, u: Zbornik radova Odnos pedagogijske teorije i pedagoške
prakse, Sveuĉilište u Rijeci- Filozofski fakultet, Rijeka, 2002., 108.113.
- MILIŠA, Z., RAKIĆ, V., STANKOVIĆ, N., „Odgojne vrijednosti i
Hrvatski nacionalni obrazovni standard“, u: Zbornik radova Odjela za
izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru,
Sv. 5., Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 2005., str. 43- 69.
- MILIŠA, Z., VUKASOVIĆ, A., “Mladi i obitelj: Ţrtve
neuĉinkovitih zakona i kampanja“, Acta Iadertina, god. 2 (2005.), br.
2, str. 53.-81.
- MILIŠA, Z., „Uloga medija u razvoju interkulturalne
komunikacije“, Pedagogijska istraţivanja, god. 5 (2008.), br. 2., str.
233.-249.
- MILIŠA, Z., „Antropološko- filozofski pristup odgoju“, Zadarska
revija, god. 31 (1982.), br. 2/3., str. 140.-145.
- MILIŠA, Z., „Dileme kod istraţivanja i isticanja odgojno poţeljnih
vrijednosti pojedinca i društva“, „Radovi“ Filozofskog fakulteta u
Zadru, god. 11 (1994/95), br. 34, str. 157.- 166.
- MILIŠA, Z., PROROKOVIĆ, A., „Vrijednosti mladih: radni i
politiĉki apsentizam i utjecaj medija“, Napredak, god. 140 (1999.), br
2., str. 154.- 164.
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
- NEILL, S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb,
1994.
- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura,
Školska knjiga, Zagreb, 2007.
- PREVIŠIĆ, V., „Uĉitelj-interkulturalni medijator“, u: ROSIĆ, V.
(ur.), Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju,
Filozofski fakultet, Rijeka, 1999., str. 78.-84.
- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.
- VUKASOVIĆ, A., Pedagogija, Hrvatski katoliĉki zbor “MI”,
Zagreb, 2001.
Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati.
o kolegiju
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
Naslov: Interdisciplinarni pristup istraţivanju odgoja i obrazovanja
Kratki opis: Nuţnost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraţivanja
odgoja i obrazovanja.
Literatura:
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanja
Kratki opis: Odgoj za kritiĉnost i kreativnost, poticanje empatiĉnosti,
altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti.
Literatura:
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII,).
- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.
Naslov: Etape istraţivanja u znanosti
Kratki opis: Ukazati na specifiĉnost svake pojedine etape u istraţivanju s
naglaskom na posljednju etapu - primijenu u praksi.
Literatura:
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII,).
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgoja
Kratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove.
Literatura:
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacija
Kratki opis: Objasniti glavne razlike meĊu tipovima vrijednosnih orijentacija
te prezentirati glavne rezultate istraţivanja vrijednosnih orijentacija kod
raznih skupina ispitanika.
Literatura:
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
Naslov: Obiljeţja skeptiĉne generacije
Kratki opis: Aktualizacija skeptiĉne generacije prema H. Scheleskom.
Literatura:
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
Naslov: Proturjeĉnost procesa socijalizacije
Kratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije.
Literatura:
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,
2002.
Naslov: Istraţivaĉki pristupi - deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski
Kratki opis: Navesti konkretne razlike u istraţivanjima.
Literatura:
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednosti
Kratki opis: Objasniti zašto je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti.
Literatura:
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,
2002.
Naslov: Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse
Kratki opis: Navesti koje su demokratske vrijednosti asimptotiĉnog
karaktera.
Literatura:
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,
2002.
Naslov: Zabluda egalitaristiĉke koncepcije rada i odgoja
Kratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom
uĉeniku.
Literatura:
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,
2002.
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijima
Kratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a
kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih.
Literatura:
- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveuĉilišna
knjiţara, Zagreb, 2009.
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
Naslov: Odgojna atrofija škole
Kratki opis: Razlozi i posljedice odgojne atrofije škole.
Literatura:
- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,
2002.
- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.
Naslov: Odnos prema radu - pokazatelj cjeloţivotnog obrazovanja
Kratki opis: Temeljem empirijskih istraţivanja ukazati na ĉinjenicu da je
odnos prema radu znaĉajan pokazatelj odnosa prema cjeloţivotnom
obrazovanju.
Literatura:
- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.
Naslov: Suvremeni školski kurikulum
Kratki opis: Aktualnosti novog školskog kurikuluma u teoriji i praksi
odgoja.
Literatura:
- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura,
Školska knjiga, Zagreb, 2007.
- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlje XII, XV, XVI)
Pomoćne povijesne znanosti
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
6
Semestar
2.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
obvezni (A)
Pristup kolegiju:
Preduvjeti:
studenti Povijesti
upisan 2.
semestar
Kod kolegija
FFPVM206
Godina
I.
studija
Broj sati po 30+30+0
semestru
(p+v+s)
Usporedni
nema ih
uvjeti:
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Korać, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected] 00387 / 36 / 355-420
Asistent
Goran Mijoĉević, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected] 00387 / 36 / 355-532
Upoznati studente s najvaţnijim pomoćnim povijesnim znanostima
Ciljevi kolegija
u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktiĉnu
primjenu tijekom budućeg bavljenja poviješću.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati sadrţaje najvaţnijih
Ishodi učenja
pomoćnih povijesnih znanosti.
(opće i specifične
Studenti će steći vještinu prepoznavanja i ĉitanja srednjovjekovnih
kompetencije)
pisama te analiziranja srednjovjekovnih isprava.
Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti. Historijska geografija i
Sadržaj
kartografija. Genealogija ili rodoslovlje. Kronologija. Paleografija I.
syllabusa/izvedbenog
Paleografija II. Paleografija III. Kriptografija. Diplomatika.
plana (ukratko)
Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija. Povijesna
metrologija. Arhivistika. Numizmatika. Heraldika ili grboslovlje.
Veksilologija ili zastavoslovlje.
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti
masnim konzultacije
mentorski rad terenska nastava
ostalo
tiskom)
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Raditi vjeţbe.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje završnog ispita.
seminarski rad
Praćenje
i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
PohaĊanje nastave
Aktivnosti u nastavi
Rad na vjeţbama
SATI (PROCJENA)
60
30
30
UDIO U ECTS-u
2
1
1
praktiĉni
rad
esej
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 10%
Max 10%
Kolokviji
30
1
Max 40%
Završni pismeni ispit*
30*
1*
Max 40%*
Završni usmeni ispit*
30
1
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
* Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji polaţu pismeni dio
ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju
imati najmanje 51% toĉnih odgovora.
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom
nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju), što znaĉi da
se tolerira 40% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Student koji iz bilo kojeg razloga
izostane više, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom
nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu
potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda.
Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita.
Studenti tijekom semestra mogu ostvariti maksimalno 30% ocjene pa je pohaĊanje nastave i
aktivnost u nastavi u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Kroz vjeţbe, studenti će steći vještinu
ĉitanja srednjovjekovnih pisama.
Za izvanredne studente, budući da nisu obvezni pohaĊati nastavu, završni ispit vrednuje se sa
100% ocjene.
Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. U konaĉnu ocjenu ulazi
ispunjavanje svih obveza.
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Manje od 50% = nema pravo na potpis.
2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi.
4% = od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi.
6% = od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi.
8% = od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi.
10% = od 91% do 100% nazoĉnosti na nastavi.
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = vjeţba nije uraĊena
2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama
4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene veće pogreške prilikom ĉitanja
6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene manje pogreške prilikom ĉitanja
8% = dobro poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama
10%= izvrsno poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin:
Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
Od 51% do 60% = 4% ocjene
Od 61% do 70% = 8% ocjene
Od 71% do 80% = 12% ocjene
Od 81% do 90% = 16% ocjene
Od 91% do 100% = 20% ocjene
Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:
Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
Od 51% do 60% = do 8% ocjene
Od 61% do 70% = do 16% ocjene
Od 71% do 80% = do 24% ocjene
Od 81% do 90% = do 32% ocjene
Od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
Od 51% do 60% = 6% ocjene
Od 61% do 70% = 12% ocjene
Od 71% do 80% = 18% ocjene
Od 81% do 90% = 24% ocjene
Od 91% do 100% = 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100%
5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9%
4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9%
2 (dovoljan)
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,
Obvezna literatura:
Filozofski fakultet Split, Split, 2012.
- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u
Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.
- ANTOLJAK, S., Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.
Dopunska literatura:
- STIPĈEVIĆ, A., Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske,
Zagreb, 1985.
- STIPIŠIĆ, J., Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi,
Školska knjiga, Zagreb, 31991.
Dodatne informacije o Informacije o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju
kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija, koncepcija predavanja
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
fakultet Split, Split, 2012.
- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u Zagrebu Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.
Naslov: Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti
Kratki opis: Od pripovjedaĉke do znanstvene povijesti. Znanstveni pristup
povijesnim vrelima.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 17.-42.
Naslov: Historijska geografija i kartografija
Kratki opis: Vaţnost ozemlja u razumijevanju povijesti. Reljef. Klima.
Putovi i svladavanje prostora. Granice i njihov utjecaj. Povijesna
kartografija.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 43.-70.
Naslov: Genealogija ili rodoslovlje
Kratki opis: Genealogija i povijest. Grafiĉki i likovni prikaz rodoslovlja kroz
povijest. Arhivska vrela za istraţivanje genealogije. Istraţivanje
dokumenata. Rodoslovlje i rodbinski odnosi. Noviji grafiĉki prikaz
rodoslovlja.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 71.-90.
Naslov: Kronologija
Kratki opis: Kalendari. Preraĉunavanje vremena. Era ili naĉini brojanja
godina. Stil, poĉetak i trajanje godine. Indikcija. Preraĉunavanje nadnevaka.
Oznaĉavanje dana u tjednu. Preraĉunavanje sata.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., 91.-110.
Naslov: Paleografija I
Kratki opis: Vaţnost i opseg paleografije. Od poznavanja starih pisama do
znanosti. Pisaljke i podloga za pisanje.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 111.-127.
Naslov: Paleografija II
Kratki opis: Oblici pisma. Kratice. Brojevi.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 128.-148.
Naslov: Paleografija III. Kriptografija.
Kratki opis: Novovjekovna latiniĉka pisma. Posebna hrvatska pisma.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 149.-186.
Naslov: Diplomatika
Kratki opis: Povijesni razvoj. Opća i posebna diplomatika. Javne i privatne
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
isprave. Pravni ĉin i njihovo dokumentiranje. Nastanak ili sastavljanje javne
isprave. Nastanak privatne isprave. Obiljeţja ili karakteristike isprave.
Izvornici, prijepisi i krivotvorine isprava.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 187.-210.
Naslov: Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija.
Kratki opis: Povijesni razvoj sfragistike. Peĉati kroz povijest. Peĉatnjaci.
Vrste peĉata i naĉini peĉaćenja. Prestanak upotrebe pojedinog peĉata.
Povijesni razvoj kodikologije. Kodeks. Opis rukopisa i njegova obiljeţja.
Vanjska, unutarnja i posebna obiljeţja rukopisa.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 211.-234.
Naslov: Povijesna metrologija
Kratki opis: Srednjovjekovne i novovjekovne mjere. Mjere na podruĉju
Hrvatske. Decimalni mjerni sustav i preraĉunavanje starih mjera.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 235.-245.
Naslov: Arhivistika. Numizmatika.
Kratki opis: Opseg arhivistike kao znanosti. Arhivi i njihova povijest. Javni i
privatni arhivi. SreĊivanje arhivskog gradiva i arhivska istraţivanja.
Povijesni razvoj numizmatike. Novac i njegova upotreba u prošlosti. Tip i
natpis. Tesere, ţetoni i medalje. Opis metalnog novca. Novac kao povijesno
vrelo.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 263.-298.
Naslov: Heraldika ili grboslovlje
Kratki opis: Oblikovanje grbova u srednjem vijeku. Oblikovanje grbova u
novom vijeku. Grbovi i heraldiĉka znanost. Hrvatski grbovi u hrvatskom
grboslovlju. Opis grba. Heraldika kao pomagalo u istraţivanju povijesti.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 299.-320.
Naslov: Veksilologija ili zastavoslovlje
Kratki opis: Veksilologija kao pomoćna povijesna znanost.
Literatura:
- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012., str. 321.-330.
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Literatura: ------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Povijest kršćanstva 2
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
2.
Kod kolegija FFPVM207
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
izborni
Preduvjeti:
nema ih Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti:
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva
Ciljevi kolegija:
od 14. stoljeća do naših dana s ciljem da studenti postignu razinu
koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano
opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz
povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.
- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnije dogaĊaje
Ishodi učenja
iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na
(opće i specifične
razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
kompetencije)
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim
dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost
opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s
ciljem dopunjavanja steĉenih znanja.
- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.
Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih
Sadržaj
znanosti i religiozno-crkvenog ţivota. Crkva u vrijeme renesanse.
syllabusa/izvedbenog
Protestantska reformacija u Njemaĉkoj i u drugim zemljama do
plana (ukratko)
sredine 16. st. Obnova Katoliĉke crkve. Borba izmeĊu reformacije i
protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i
katolicizam. Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i
protestantizam. Katoliĉka crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i
propast Papinske drţave. Kulturkampf u Njemaĉkoj. Ideološki i
socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i
crkveni ţivot.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o
Studentske obveze
izloţenim temama.
- Spremanje graĊe za ispit.
seminarski rad
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni
ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U
OCJENI
Max 30%
PohaĊanje nastave i
30
1
aktivnost u nastavi
Završni ispit (usmeni)
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Povijest kršćanstva 1.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,
Obvezna literatura:
1998.
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
Dopunska literatura:
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb, 1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,
1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
TEME I LITERATURA
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
kolegija i koncepcija predavanja
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Obvezna:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.
Dopunska:
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
Naslov: Avinjonsko suţanjstvo. Veliki zapadni raskol.
Kratak opis: Avinjonsko suţanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni
raskol. Sabor u Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
283.-300.
Naslov: Preteĉe reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.
Kratak opis: Wiclif - preteĉa protestantske reformacije. Jan Hus.
Antisemitizam i španjolska inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa.
Humanizam i renesansa. Renesansni pape.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
310.-325.
Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther
Kratak opis: Martin Luther. Drţavni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske
reformacije. Drţavni sabor u Augsburgu 1530. godine.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
335.-347., 349.-354.
Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
354.-361.
Naslov: Obnova Katoliĉke crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.
Kratak opis: Obnova Katoliĉke crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor
u Tridentu. Tri velika posttridentska papa. Crkva poĉetkom 17. stoljeća.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
361.-369.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
Naslov: Velika geografska otkrića. Borba izmeĊu reformacije i
protureformacije. Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj.
Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba izmeĊu
reformacije i protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i
Vestfalski mir. Religijska borba u Francuskoj. Katoliĉka crkva u Engleskoj,
Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
369.-374., 376.-393.
Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.
Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo.
Isusovci i njihovo ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
401.-410., 412.-414.
Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.
Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u
Njemaĉkoj. Kriza Crkvene drţave. Obnova katoliĉanstva u Njemaĉkoj i
Austriji. Katoliĉka crkva u ostalim europskim zemljama. Katoliĉka crkva u
Americi. Nove sekte.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
417.-442., 452.-454.
Naslov: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski koncil.
Kratak opis: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski sabor.
Starokatolici. Pape Leon XIII. i sv. Pio X.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
457.-469.
Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice
Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj.
Katoliĉka crkva u Francuskoj. Unutrašnji ţivot Crkve.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
469.-476., 479.-482.
Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi.
Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u
Njemaĉkoj i Austriji. Crkva u ostalim europskim zemljama.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
491.-504.
Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.
Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata.
Literatura:
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
504.-508.
Naslov: Drugi vatikanski koncil
Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II.
Literatura:
XV.
- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
508.-517.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Kod kolegija FFPVM208
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija
izborni
Preduvjeti
nema ih
Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti
Pristup kolegiju
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-420
Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti Bizantskoga
Ciljevi kolegija
Carstva s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da
budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki
protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti
Istoĉnoga Rimskog Carstva.
- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje
Ishodi učenja
iz povijesti ovoga Carstva od 4. do 15. stoljeća s naglaskom na
(opće i specifične
razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
kompetencije)
- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim
dogaĊajima i procesima iz povijesti Istoĉnoga Rimskog Carstva kao
i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom
razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s
ciljem dopunjavanja steĉenih znanja.
- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.
Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva (330.-518.).
Sadržaj
Car Justinijan i Bizantsko Carstvo (518.-610.). Car Heraklije.
silabusa/izvedbenog
Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeću (610.-717.).
plana (ukratko)
Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika - ikonoklazam (717.867.). Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom (867.-1081.).
Dinastija Komnen (1081.-1204.). Latinsko Carstvo na Istoku i
Bizantsko Carstvo u Niceji (1204.-1261.). Dinastija Paleolog
(1261.-1453.).
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
Povijest Bizantskoga Carstva
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
2.
- Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o
izloţenim temama.
- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.
seminarski rad praktiĉni rad
Praćenje
i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Studentske obveze
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 30%
Završni ispit (usmeni)
60
2
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 71% do 90% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazoĉnost nastavi od 91% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.
Obvezna literatura:
- BECK, H. G., Die Kirche in Ihrer Geschichte. Geshichte der
Dopunska literatura:
orthodoxen Kirche im byzantinischen Reich, Göttingen, 1980. (na
internetu u PDF formatu)
- COGNOSSO, F., Bisanzio. Storia di una civiltà, Milano, 1976.
- JEDIN, H., Velika povijest Crkve, II., Zagreb, 1995., (naslov
izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte).
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj
I.
kolegija i koncepcija predavanja
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.
Naslov: Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva
II.
Kratak opis: Osnutak Konstantinopola i karakteristike novoga Carstva. Kriza
zbog barbarskih provala. Religiozna kriza.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 1.-9.
Naslov: Car Justinijan i Bizantsko Carstvo
III.
Kratak opis: Zbivanja u vrijeme justinijanske dinastije. Justinijanov karakter,
politika i okruţenje. Justinijanova vanjska politika. Justinijanova unutarnja
politika.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 11.-22.
Naslov: Bizantska civilizacija
IV.
Kratak opis: Bizantska civilizacija u 6. stoljeću. Kraj justinijanske dinastije i
marginalizacija Justinijanova djela.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 22.-25.
Naslov: Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7.
V.
stoljeću.
Kratak opis: Reorganizacija Carstva i politika cara Heraklija. Arapska
opasnost. Religiozna politika na Istoku.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 27.-31.
Naslov: Transformacija Carstva u 7. stoljeću
VI.
Kratak opis: Transformacija Carstva. Kraj Heraklijeve dinastije i slabljenje
Carstva.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 31.-35.
Naslov: Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika – ikonoklazam
VII.
Kratak opis: Reorganizacija Carstva u vrijeme prva dva cara izaurijske
dinastije. Ikonoklazam. Carica Irena i ukidanje ikonoklazma. Drugo
razdoblje ikonoklazma. Carica Teodora i kraj ikonoklazma. Vanjska politika
Carstva i preustroj Monarhije.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 37.-49.
Naslov: Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom
VIII.
Kratak opis: Vladari iz makedonske dinastije i konsolidacija dinastije.
Vanjska politika careva iz makedonske dinastije.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 51.-61.
Naslov: Bizantska civilizacija u 10. stoljeću
IX.
Kratak opis: Unutarnji ustroj i bizantska civilizacija u 10. stoljeću. Razlozi
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
slabljenja Carstva. Opadanje bizantske moći u 11. stoljeću.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 62.-74.
Naslov: Dinastija Komnen
Kratak opis: Vladari iz dinastije Komnen. Vanjska politika careva
Komnenaca.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 75.-84.
Naslov: Bizantska civilizacija u 12. stoljeću
Kratak opis: Carevi Komnenci i bizantska civilizacija. Bizantsko Carstvo
krajem 12. stoljeća. Carstvo i kriţarske vojne.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 85.-90.
Naslov: Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji
Kratak opis: Latinsko Carstvo u Konstantinopolu osnovano u 4. kriţarskoj
vojni. Preseljenje sjedišta Bizantskoga Carstva u Niceju. Povratak Grka u
Carigrad.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 91.-99.
Naslov: Bizantsko Carstvo u vrijeme dinastije Paleolog
Kratak opis: Stanje Bizantskoga Carstva 1261. godine. Bizantsko Carstvo u
vrijeme posljednjih careva iz dinastije Paleolog. Tursko osvajanje Carigrada
i propast Istoĉnoga Rimskog Carstva.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 101.-112.
Naslov: Bizantska civilizacija u vrijeme careva iz dinastije Paleolog
Kratak opis: Posljednji procvat literature i umjetnosti. Školstvo. Utjecaj
Bizanta na pravoslavni Istok.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 112.-116.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratak opis: ------------Literatura: -------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Stvaranje i širenje osmanske kulture
Kod kolegija
FFPVM209
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
Vrijeme
odrţavanja
nastave:
I.
30+0+0
izborni
Preduvjeti
nema ih
nema ih
(B2)/(C)
Pristup kolegiju:
studenti diplomskog Studija povijesti i
prema
studenti diplomskih studija Filozofskog
rasporedu
fakulteta
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 036/355-532
Upoznati
studente
s okolnostima koje su dovele do stvaranja
Ciljevi kolegija:
Osmanske drţave, s posebnim naglaskom na razvoj i širenje
kulture. Prikazati svakodnevicu Osmanskoga Carstva te utjecaj
osmanske kulture na druge narode koji su se nalazili u sklopu
Carstva.
Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije
Ishodi učenja
karakteristike i znaĉajke osmanske kulture, okolnosti koje su dovele
(opće i specifične
do njezinog širenja te povijesnog konteksta u kojem su se nalazili
kompetencije):
narodi koji su bili u sklopu Osmanskoga Carstva.
Poĉetci stvaranja Osmanske drţave. Opadanje i slabljenje moći.
Sadržaj
Vladavina ţena. Doba tulipana. Reforme. Ustroj i obiljeţja
silabusa/izvedbenog
Osmanskoga Carstva. Gospodarske i društvene prilike. Unutrašnji
plana (ukratko):
nemiri i sukobi. Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja
uprava. UreĊenje u pokrajinama. Gospodarski i društveni ustroj.
Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine.
Trgovaĉke rute. Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot.
Gradske ĉetvrti. Selo i seosko stanovništvo. Svakodnevica ţivljenja.
Suţivot razliĉitih kultura. Stranci prema osmanskoj kulturi. Kultura
ţena i društveni ţivot meĊu ţenama. Nakit i odjeća. Ţene u
umjetnosti. Gradski ţivot. Obredi i sveĉanosti. Religija. Derviši i
derviške tekije. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Kultura
prehrane. Kulturna promjena. Posljedice Francuske revolucije.
Usvajanje strane kulture. Promjene u društvenom ţivotu i kulturi
prehrane.
vjeţbe
seminari
samostalni
Način izvođenja
predavanja
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Studentske obveze
- Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama.
- Poloţiti završni ispit.
seminarski rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
pismeni ispit
kontinuirana
usmeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
praktiĉni rad
esej
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave
30
1
Max 20%
Aktivnosti u nastavi
15
0,5
Max 10%
Završni ispit (usmeni)
15
0,5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom
nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više,
a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti
gradivo s popisa obvezne literature.
PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi
4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi
8% - od 71% do 80% nazoĉnosti na nastavi
12% - od 81% do 90% nazoĉnosti na nastavi
16% - od 91% do 95% nazoĉnosti na nastavi
20% - od 96% do 100% nazoĉnosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% - Ne dolazi na nastavu.
2% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u
Obvezna literatura:
Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009.
- bilješke s predavanja.
Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.
stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 105.-142.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba
otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 338.-385.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće),
IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 459.-506.
- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije,
IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI,
Sarajevo, 2004. (odabrani dijelovi)
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600.,
Srednja Europa, Zagreb, 2002.
- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. i po
naputku profesora.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
o kolegiju
prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s voditeljem kolegija:
Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u
vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje
omogućeno je elektroniĉkom poštom.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno izlaganje
I.
Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama.
Literatura: (Navedena u obveznoj i dopunskoj literaturi)
Naslov: Pregled osmanske povijesti - I. dio
II.
Kratki opis: Poĉetci osmanske drţave. Od pograniĉne kneţevine do carstva
(1354.-1402.). MeĊuvlašće i obnova. Uspostava Osmanskoga Carstva
(1453.-1526.). Osmanska drţava kao svjetska sila.
Literatura:
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 5.-47
- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA,
Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str.
11.-54.
Naslov: Pregled osmanske povijesti - II. dio
III.
Kratki opis: Opadanje i slabljenje moći. Vladavina ţena. Doba tulipana.
Reforme.
Literatura:
- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
Naslov: Organizacija vojske
IV.
Kratki opis: Kopnene i pomorske snage. Snage u središtu. Adţemijski
korpus. Janjiĉari. Osmanska flota.
Literatura:
- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA,
Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str.
411.-504.
Naslov: Drţavno ureĊenje
V.
Kratki opis: Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja uprava.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
UreĊenje u pokrajinama.
Literatura:
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 65.-150.
- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA,
Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str.
161.-213., 267.-296.
Naslov: Gospodarski i društveni ţivot
Kratki opis: Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine.
Trgovaĉke rute.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 69.-87.
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 153.-174.
Naslov: Osmanski gradovi
Kratki opis: Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot.
Literatura:
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 175.-204.
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 185.-202.
Naslov: Seoski ţivot
Kratki opis: Plaćenici i pljaĉkaši. Zemljoposjednici. Sukobi u kulturi i
društveni sukobi.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 81.-89.
Naslov: Religija osmanske drţave
Kratki opis: Derviši. Grĉka pravoslavna crkva. Medrese i ulema. Trijumf
fanatizma.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 89.-99.
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 207.-233.
Naslov: Razliĉite kulture i suţivot
Kratki opis: Stranci u Osmanskom Carstvu. Pristup stranaca osmanskoj
kulturi.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 111.-134.
Naslov: Kultura ţena
Kratki opis: Supruge. Ljubav i naklonost. Društveni ţivot meĊu ţenama.
Nakit i odjeća. Poboţnost i teologija. Ţene u umjetnosti.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 135.-157.
Naslov: Obredi i sveĉanosti
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Derviške tekije i derviški obredi. Sveĉanosti sultanova dvora.
Osmanske i europske sveĉanosti. Sveĉanosti podanika.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 203.-224.
Naslov: Prehrana i društvenost
Kratki opis: Jelovnik. Društvenost i obredi. Kultura prehrane.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 247.-268.
Naslov: Kulturna promjena
Kratki opis: Krize i novi poĉetci (1770.-1839.). Uzroci krize. Odjeci u
kulturi.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 271.-294.
Naslov: Zakljuĉna razmatranja
Kratki opis:------------------Literatura:---------------------
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda
Status kolegija
Odnos komunističke vlasti prema
Katoličkoj crkvi u Hercegovini od
1945. do 1966. godine
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
2.
Kod kolegija
FFPVM210
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti
Vrijeme
odrţavanja
nastave
I.
30+0+0
izborni
Preduvjeti
upisan 2.
nema ih
(B2)/(C)
semestar
Pristup kolegiju
studenti diplomskoga Studija povijesti i
prema
studenti diplomskih studija Filozofskog
rasporedu
fakulteta
Nositelj kolegija/nastavnik
dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]; 036/355-408
Upoznati studente s meĊuodnosom Katoliĉke crkve i komunistiĉke
Ciljevi kolegija
vlasti u vrijeme druge Jugoslavije te pratiti odnos komunistiĉke
vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini, što će im omogućiti
prepoznavanje i kritiĉko tumaĉenje najvaţnijih pojmova, uzroka i
faza u crkveno-drţavnim odnosima na podruĉju Hercegovine od
1945. do potpisivanja Protokola sa Svetom Stolicom.
Stjecanje osnovnih znanja o crkveno-drţavnim odnosima u
Ishodi učenja
razdoblju od 1945.-1966. godine, definiranje osnovnih problema u
(opće i specifične
meĊusobnim odnosima na podruĉju Hercegovine; razumijevanje
kompetencije)
uzroĉno-posljediĉnih veza tog meĊuodnosa u razmatranom
razdoblju, poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem
dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih
povijesnih procesa.
Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovini u prvim danima nakon
Sadržaj
uspostave komunistiĉke vlasti. Reforme na štetu Katoliĉke crkve.
silabusa/izvedbenog
Pastirsko pismo. Stradanja Katoliĉke crkve u Hercegovini. Odnos
plana (ukratko)
komunistiĉke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini.
Svećeniĉko udruţenje u Hercegovini. Drugi vatikanski koncil i
pregovori o uspostavljanju odnosa sa Svetom Stolicom.
Potpisivanje Protokola izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije.
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Redovito pohaĊanje nastave.
Studentske obveze
- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.
- Polaganje završnog ispita.
seminarski rad
praktiĉni
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 35%
aktivnost u nastavi
Završni pisani ispit
30
1
Max 65%
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti
potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni
ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa
obvezne literature i bilješki s predavanja.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 35%):
0% = Ne dolazi na nastavu.
7% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
14% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
21% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
28% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
35% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%):
- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 65% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim
Obvezna literatura:
1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004. (odabrani dijelovi cca. 150 str.)
- BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u
Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum.
Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9,
str. 222.-248.
- BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str.
25.-35.
- bilješke s predavanja
- ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za
kraljevstvo Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na
kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. - (lakša literatura)
Dopunska literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu
uspostave jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.),
Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 2011., str. 459.-489.
- PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko
'udruţenje'“, u: MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo
mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str.
127.-206.
- KRIŠTO, J., „Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri
manipulatori“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M., Fra Ferdo
Vlašić - vizionar i patnik. Spomenica u povodu desete obljetnice
smrti (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 81.101.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama
kolegiju
studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su
dostupne i na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mreţnoj stranici Fakulteta).
- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i
studentskim obvezama.
Literatura: Sva navedena
Naslov: Ideološke postavke komunizma kao korijen crkveno-drţavnih
II.
odnosa
Kratki opis: Marksizam, lenjinizam i religija. Komunistiĉka partija
Jugoslavije i religija - ideološke postavke. Odnos Katoliĉke crkve prema
totalitarizmima, posebice prema komunizmu.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 5.-10.
- bilješke s predavanja
Naslov:
Obnova Jugoslavije i uĉvršćivanje komunistiĉke vlasti
III.
Kratki opis: Uspostava prve vlade. Nacionalna i vjerska struktura
stanovništva. Poloţaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Poloţaj Katoliĉke crkve u novoj drţavi
IV.
Kratak opis: Uhićenje nadbiskupa Stepinca i razgovori izmeĊu crkvenodrţavnih predstavnika. Prve predstavke crkvenih poglavara drţavnim
vlastima. Pastirsko pismo i reakcija vlasti. Uhićenje i proces nadbiskupu
Stepincu. Prekid odnosa sa Svetom Stolicom.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 11.-30., 45.-64., 112.-121.
Naslov: Drţavne reforme na štetu Katoliĉke crkve
V.
Kratki opis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zakon o braku, zakon o
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
matiĉnim knjigama. Izbacivanje vjeronauka iz drţavnih škola. Vjerske škole
i njihov status.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 31.-42., 82.-103.
Naslov: Neki vidovi represije nad Katoliĉkom crkvom u Hercegovini
Kratak opis: Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovi nakon rata. Oduzimanje
crkvenih materijalnih dobara. Drţavne reforme i njihova primjena u
Hercegovini.
Literatura:
- BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u Hercegovini
neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248.
Naslov: Ratna i poratna stradanja svećenika i redovnika u hercegovaĉkim
biskupijama
Kratak opis: Pokolj uprave Hercegovaĉke franjevaĉke provincije. Stradanja
širokobrijeških svećenika. Stradanje dijecezanskoga svećenstva u
Hercegovini.
Literatura:
- JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave
jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.), Hum i Hercegovina
kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489.
- bilješke s predavanja
Naslov: Odnos vlasti prema biskupu Ĉuli
Kratki opis: Biskupovo uhićenje, montirani sudski proces, zatvor i izlazak
na slobodu.
Literatura:
- ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za kraljevstvo
Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar,
1991., str. 109.-134.
Naslov: Don Mate Nuić na optuţeniĉkoj klupi
Kratki opis: Uhićenje i suĊenje biskupskom delegatu don Mati Nuiću.
Zatvorski ţivot u KP Zenica. Don Matina „nepopravljivost“.
Literatura:
- BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35.
- bilješke s predavanja.
Naslov: Svećeniĉko udruţenje „Dobri pastir“
Kratki opis: Promjena taktike vlasti i pokušaj crkvenoga razdora. Osnivanje
svećeniĉkoga udruţenja „Dobri pastir“. Crkvena zabrana djelovanja
svećeniĉkih udruţenja. Sukobi oko Udruţenja u Hercegovini. Robijanje
biskupskog delegata don Andrije Majića.
Literatura:
- PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko 'udruţenje'“, u:
MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo mons. Andrije Majića,
Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206.
- bilješke s predavanja
Naslov: Razdoblje blagog popuštanja u crkveno-drţavnim odnosima
Kratki opis: Donošenje Zakona o pravnom poloţaju vjerskih zajednica.
Promjena taktike reţima prema Katoliĉkoj crkvi. Dozvola biskupima za
odlazak u Rim. Spor oko Zavoda sv. Jeronima.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 122.-137., 184.-192.
Naslov: Drugi vatikanski koncil
Kratki opis: Drugi vatikanski koncil kao prekretnica u odnosima Katoliĉke
crkve i komunistiĉkih reţima. Poticaji za sreĊivanje odnosa izmeĊu
Jugoslavije i Svete stolice.
Literatura: Bilješke s predavanja
Naslov: Pregovori izmeĊu Svete stolice i Jugoslavije
Kratki opis: Sluţbeni dvogodišnji pregovori u razdoblju 1964.-1966.
Usuglašavano niz postojećih spornih pitanja kao što su: kompetencije Svete
Stolice u jurisdikciji nad Katoliĉkom crkvom u Jugoslaviji, crkvena imovina,
vjerske slobode, školska vjeronauĉna pouka, svećeniĉka emigracija, Zavod
sv. Jeronima i dr.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 278.-282.; 287.-302.
Naslov: Potpisivanje protokola i uspostava diplomatskih odnosa
Kratki opis: Potpisivanje Protokola i reakcije na Protokol. Razmjena
izaslanika izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije.
Literatura:
- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 308.-314.
Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Antička religija na jadranskopodunavskom prostoru
Kod kolegija
FFAM210D
Godina
I.
studija
Broj sati po
15+30+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti:
Usporedni
nema ih
(B1)/(B2)
uvjeti:
Pristup kolegiju
studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme
prema
Studija arheologije (B1) i studenti
odrţavanja
rasporedu
diplomskog Studija povijesti (B2)
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ţeljko Miletić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected] 036 355 422
Asistent
Ţeljka Pandţa, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected] ili [email protected]
036 355 422
Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na
Ciljevi kolegija:
jadransko-podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire,
antiĉke mediteranske slike. Drugim rijeĉima, cilj kolegija je upoznati
studente sa širenjem kako grĉkih, orijentalnih tako i rimskih kultova
na jadransko-podunavsko podruĉje. Pored toga, upoznati oficijelnu
rimsku religiju, njezino asimiliranje na navedeno podruĉje te
preuzimanje i sinkretiziranje s autohtonim kultovima na ovomu
podruĉju prije dolaska Rimljana.
Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti
Ishodi učenja
osposobljeni:
(opće i specifične
- uoĉiti procese u razvoju religije na italskom polutoku,
kompetencije):
- razvrstati kultove na temelju njihovih temeljnih osobina,
- analizirati epigrafiĉke, arhitektonske, skulpturalne i literarne izvore,
- usporeĊivati i prepoznavati ikonografiju razliĉitih boţanstava,
- protumaĉiti doktrinu misterijskih vjerovanja,
- interpretirati antiĉka vjerovanja o zagrobnom ţivotu,
- prepoznavati oblike i tlocrtne osnove svetišta,
- objasniti fenomene sinkretizma, kontaminacije i interpretacije,
- uoĉiti sliĉnosti i razlike u religijskom ţivotu provincija i Italije,
- ovladati struĉnim postupcima i znanstvenoistraţivaĉkim metodama
koje će upotrijebiti za specijalistiĉke seminarske radnje i diplomsku
radnju.
Religijski ţivot i kultovi rimskog doba na prostoru izmeĊu Alpa,
Sadržaj
silabusa/izvedbenog Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem, mediteranskom okviru i
sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretistiĉke procese u pravcu
plana (ukratko):
monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti
rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom
prostoru, bitno je uoĉavanje procesa na italskom poluotoku. Istraţivat
će se problemi širenja kultova, grupe i društveni slojevi koji su njihovi
nositelji, kolegiji i svećenici, oblici svetišta, osobine i aspekti
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
2.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Studentske obveze
pojedinih boţanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i
konzultacijama naglasak će biti na odreĊivanju stanja istraţivanja i
uoĉavanju problema materije. Pritom će se polaziti od rašĉlambe
literarnih i epigrafiĉkih izvora, tektonike i ikonografije spomenika,
arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Sadrţaj
predmeta odnosi se na rimsku klasiĉnu religiju (kult Kapitolijske
trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i
podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...),
štovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroaĉki i
druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska boţanstva na
istoĉnojadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadrţaja izdvojila bi se
pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama
nastavnika (npr. mitraizam, metroaĉka religija, kult Silvana, zagrobna
vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije prouĉila.
Kroz analizu literarnih izvora i epigrafiĉko-arheološke graĊe opisat će
se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine,
sinkretistiĉki procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je
studente uputiti u metode znanstvenoistraţivaĉkog rada kako bi mogli
izraditi specijalistiĉke seminarske radnje iz ovog kolegija u 3.
semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s
temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom
prostoru. Vještine koje trebaju svladati su: primjena istraţivaĉkih
metoda, analitiĉko-sintetiĉki pristup problemima i suverena upotreba
kritiĉkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.
samostalni zadatci
predavanja
vježbe
seminari
konzultacije
mentorski
rad
terenska
nastava
- PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Pisanje i izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje završnog usmenog ispita.
pohađanje
aktivnosti seminarski rad
nastave
u nastavi
pismeni
kontinuirana
Usmeni ispit
ispit
provjera znanja
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
ostalo
praktiĉni rad
esej
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO
U UDIO U OCJENI
STUDENTA
ECTS-u
PohaĊanje nastave i
60
2
Max 20%
aktivnost u nastavi
Seminarski rad
10
0.33
Max 25%
Završni usmeni ispit
20
0.66
Max 55%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
10% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
12.5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje seminarskog rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2.5% = Rad je proĉitan.
5% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
7.5% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
10% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 11% ocjene
od 61% do 70% = do 22% ocjene
od 71% do 80% = do 33% ocjene
od 81% do 90% = do 44% ocjene
od 91% do 100% = do 55% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%
ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%
ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%
ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%
ocjene
- BEARD, M., NORTH, J., PRICE, S., Religions of Rome, Vol. I, A
Obvezna literatura:
History, Cambridge, New York, Melbourne, 1998.
- CAMBI, N., „Nove potvrde egipatskih kultova u antiĉkoj provinciji
Dalmaciji“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1965.), br.
65-67, str. 85.-107.
- CAMBI, N., Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Knjiţevni
krug, Split, 1988.
- N. CAMBI, „Bilješke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja“,
Senjski zbornik, vol. 20 (1993.), br. 1, str. 33.-43.
- CAMBI, N., Dioklecijanova palaĉa i Dioklecijan (lik i liĉnost),
Dioklecijanova palača (katalog izloţbe), Split, 1994.
- CAMBI, N., „Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palaĉi“,
RFFZd, (1999.), br. 37(24), str. 27.-39.
- CAMBI, N., „Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije“, Opuscula
archaeologica, vol. 23/24, (1999./2000.), br. 1, str. 127.-132.
- Delplace, C., Tassaux F. (ur.), Les cultes polytheists dans
ľAdriatique Romaine, Bordeaux, 2000.
- Grad ţivih uz grad mrtvih, Histria antiqua 8, Pula, 2002.
- GABRIĈEVIĆ, B., Studije i članci o religijama i kultovima antičkog
svijeta, Knjiţevni krug, Split, 1987.
- V. GIRARDI JURKIĆ, „Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba
na podruĉju Istre“, Jadranski zbornik, (1981.), br. 11., str.
- GLAVIĈIĆ, M., Kultovi antičke Senije, Sveuĉilište u Zadru, Zadar,
2013.
- JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia
Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.
- D. MARŠIĆ, „Tri Silvanova ţrtvenika iz Salone“, RFFZd, (1998.),
br. 36, str. 45.-67.
- MEDINI, J., „Rimske i orijentalne religije na istoĉnoj obali
Jadrana“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 185.-207.
- MEDINI, J., „Iovilae zavjet iz Burnuma“, RFFZd, (1979.), br. 18,
str. 137.-165.
- MEDINI, J., „Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji
Dalmaciji“, Godišnjak ANUBiH, (1982.), br. 20, str. 53.-90.
- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj
provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.
- MEDINI, J., „Mitriĉki reljef iz Banjevaca“, Diadora, (1975.), br. 8,
str. 39.-88.
- MEDINI, J., „Salonitanski arhigalat", Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru, (1982.), br. 20, str. 15.-28.
- MEDINI, J., „Cognationes salonitanae“, Godišnjak ANUBiH,
(1985.), br. 23, str. 5.-44.
- J. MEDINI, „Metroaca Burnensia“, Diadora, (1989.), br. 11, str.
255.-284.
- MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br.
1, str. 129.-143.
- PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i
Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.
- RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., „Uz dva Silvanova svetišta u okolici
Salone“, ARR, (1982.), br. 8-9, , str. 121.-140.
- RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Knjiţevni krug, Split,
1989. [Napomena: ĉlanci o Silvanu i Medauru].
- JENŐ, F. (ur.), Religions and cults in Pannonia , Székesfehérvár,
1996.
- SANADER, M., Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999.
- SELEM, P., Les religions orientales dans la Panonie Romaine:
partie en Yougoslavie, Leiden, 1980.
- SELEM, P., Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom
Iliriku, Split, 1997.
- SIMON, E., Die Götter der Römer, München, 1990.
- SUIĆ, M., „Orijentalni kultovi u antiĉkom Zadru“, Diadora, (1965.)
br. 3, str. 91.-128.
- ŠAŠEL KOS, M., Pre-Roman divinities of the eastern Alps and
Adriatic, Ljubljana, 1999.
Dopunska
literatura:
- TOYNBEE, J. M. C., Death and Burial in the Roman World,
London, 1970.
- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“,
Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.
- BECK, R., „Mithraism since Franz Cumont“, Aufstieg und
Niedergang der römischen Welt, (1984.), 2,17,4,
- CAMBI, N., „Atiĉka skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevaĉkog
samostana u Sinju“, Kačić, (1985.), br. 17, str. 415.-433.
- DEGRASSI, A., „Culti delľIstria preromana e Romana“, Adriatica
praehistorica et antiqua, (1970.), str. 615.-632.
- Carski kult na istočnom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998.
- FERGUSON, J., The religions of the Roman Empire, London, 1970.
- FLINT, W, GORDON, R., LUCK, G., Ancient Greece and Rome,
Witchcraft and Magic in Europe 2, London, 1999.
- GORDON, R. L. „Reality, evocation and boundary in the Mysteries
of Mithras“, Journal of Mithraic Studies, (1980.), br. 3, str. 19.-99.
- KATIĈIĆ, R., Illyricum mythologicum, Antibarbarus, Zagreb, 1995.
- LIEBESCHUETZ, J. H. W. G., Continuity and change in Roman
religion, New York, 1979.
- MEDINI, J., „Le culte de Cybele dans la Liburnie antique“,
Hommages à Maarten J. Vermaseren, 2, Leiden, 1978., str. 732.-756.
- MEDINI, J., Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji,
disertacija, Zadar, 1981.
- MIGOTTI, B., „O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u
pretkršćanskoj antici“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 205.-221.
- MILETIĆ, Ţ., Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija,
Zadar, 1996.
- MILIĈEVIĆ, M., Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb, 1990.
- NOVAKOVIĆ, D., Pojam numen u rimskoj religiji, Stvarnost,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.
- SCHRAUDOLPH, E., Römische Götterweihungen mit
Reliefschmuck aus Italien, Heidelberg, 1993.
- TASSAUX, F., „Le dieux augustes en Istrie“, Arheološka
istraţivanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18] (1997.), str. 77.-84.
- VERMASEREN, M. J., Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden,
1979.
- VERMASEREN, M. J., Cybele and Attis. The Myth and the Cult,
London, 1977.
- Kao dopunska literatura preporuĉuju se i radovi sljedećih autora:
ABRAMIĆ, M., BAUSANI, A., BIANCHI, U., BRUNŠMID, J.,
BULIĆ, F., CAMBI, N., CAMPBELL, L. A., CLAUSS, M.,
CULIANU, I. P., FADIĆ, I., FEARS, J. R., GIRARDI-JURKIĆ, V.,
GLAVIĈIĆ, M., HINNELLS, J. R., JACKSON, H. M., KUNTIĆMAKVIĆ, B., MERKELBACH, R., MILETIĆ, Ţ., MILIĈEVIĆ, M.,
MARIN, E., MARŠIĆ, D., MEDINI, J., MIGOTTI, B., MILETIĆ, Ţ.,
PATSCH, K., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D.,
RODA, I., SANADER, M., SCHRAUDOLPH, E., SELEM, P.,
STARAC, A., SUIĆ, M., ŠAŠEL KOS, M., TASSAUX, F.,
TURCAN, R., ULANSEY, D., VERMSEREN, M. J., ZANINOVIĆ,
M.
TakoĊer je potrebno konzultirati odgovarajuće radove u sljedećim
edicijama:
- ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), II.17.1-4;
II.18, Berlin – New York.
- Ausführlisches Lexikon der griechischen und römischen Mythologie
[ed. W. H. ROSCHER], Leipzig.
- CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt.
Boruss., od 1893 nadalje.
- Encyclopedia of religion, (ed. M. ELIADE), New York, 1987. i
dalje.
- EPRO Étude preliminaries aux religions orientales dans ľEmpire
Romain, Leiden.
- LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae), Zürich –
München, 1981-1988.
- RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed.
PAULLY - WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLERi
dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje.
Dodatne informacije PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o
izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij
I.
Kratki opis: Upoznavanje sa sadrţajem kolegija i s literaturom kojom će se
studenti sluţiti na ovome kolegiju. Razgovor o izradi i prezentiranju
seminarskih radova.
Literatura: Nema
Naslov: Razvoj religijskih ideja u grĉko-rimskom svijetu
II.
Kratki opis: Poĉetak vjerovanja u natprirodne sile kod Grka i Rimljana.
Objasniti razloge zašto u grĉkom i u rimskom svijetu postoje razna boţanstva
te zašto uopće ljudi poĉinju vjerovati u nadprirodnne sile.
Literatura:
- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne
civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967.
- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.
Naslov: Rimska i italska klasiĉna religija (kult Kapitolijske trijade, Dii
III.
sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja,
vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...).
Kratki opis: Razvijanje kulta Kapitolisjke trijade, odnos glavnih prema niţim
boţanstvima. Svećenici u rimkoj religiji, zatim penetracija istih u sve krajeve
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
Rimskog Carstva.
Literatura:
- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.
Naslov: Svećenici i sakralni kolegiji u Italiji, obredi i svetišta
Kratki opis: U drevnoj rimskoj religiji, Flamen je bio svećenik dodijeljen
jednom od petnaest boţanstava sa sluţbenim kultovima tijekom Rimske
Republike. Najvaţniji su bili flamines maiores (ili „veliki svećenici“), koji su
sluţili glavne rimske bogove Arhajske trijade. Preostalih dvanaest su
flamines minores („manji svećenici“).
Literatura:
- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.
- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne
civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967.
Naslov: Kult kapitolijske trijade u provinciji
Kratki opis: Štovanje Jupitera, Junone i Minerve u rimskoj provinciji
Dalmaciji (kako obalnom podruĉju tako i unutrašnjiosti). Baviti se samim
kultom, spomenuti sve lokalitete gdje su pronaĊeni bilo kakvi tragovi njihova
štovanja.
Literatura:
- SINOBAD, M., „Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj“, Opuscula
Arhaeologica, vol. 31 (2007.), br. 1, str. 221.-263., kao i ostali dostupni
ĉlanci o navedenoj temi.
Naslov: Carski kult kao poluga romanizacije u provinciji
Kratki opis: Poĉetak štovanja kulta cara. Proglašavanje boţanstvom nakon
smrti zove se deificatio, time poĉinje kult cara kao Boga (Divus). Za taj su se
kult brinuli svećenici zvani augustali, a u svakom gradu ih je bilo po 6 (seviri
augustales). To je kult vladara i vladarske obitelji. Kult cara Augusta je prije
svega bila politiĉka, a tek onda religijska stvar. Trajao sve do 3.st. Lokaliteti
na jadransko-podunavskom podruĉju gdje nalazimo potvrde štovanja ovoga
kulta.
Literatura:
- JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica,
vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.
- GIRARDI JURKIĆ, V., „Dva centra carskog kulta rimske Istre”, Histria
Antiqua, (1998.), br. 4, str. 23.-36.
- ZANINOVIĆ, M., „Neki aspekti Augustova kulta u Dalmaciji“, Materijali,
(1997.), br. 9, str. 18.-20.
- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH,
Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.
Naslov: Herkulov kult
Kratki opis: Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grĉkoj
mitologiji. Hercules se stopio sa staroitalskim bogom Semo Sancus ili Dius
Fidius, te se poštovao kao bog istine i vjernosti. Lokaliteti na jadranskopodunavskom podruĉju gdje je zabiljeţeno štovanje ovoga kulta.
Literatura:
- GREVS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1995.
- ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1985.
- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH,
Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.
Naslov: Liberov kult u provinciji
IX.
X.
Kratki opis: Liber (Bakho) - grĉki Dionis, italski bog, zaštitnik vina i
vinarstva, koji se u vrijeme berbe i tiještenja na selu osobito slavio. O
raširenosti ovog kulta na našem podruĉju u vrijeme antike svjedoĉe nam
brojni arheološki ostatci posvećeni ovom boţanstvu. Kult Libera na našem
prostoru dokumentiraju pronaĊeni posvetni natpisi, ţrtvenici, reljefi i kipovi
postavljeni u manjim svetištima u sklopu gospodarsko-ladanjskih imanja ili u
izgraĊenim hramovima u urbanim središtima. Liber je štovan kao zaštitnik
vina i vinarstva i bio je osobito popularan u Saloni, iz koje je poznato ĉak 14
njegovih spomenika, što je najviše u odnosu na neki drugi grad u provinciji.
Literatura:
- GLĈAVIĈIĆ, M., „Kult Libera u antiĉkoj Seniji“, Senjski zbornik, (2002.),
br. 29, str. 5.-29.
- MATIJEVIĆ, I., „Nova potvrda Liberova kulta iz Salone“, Vjesnik za
arheologiju i povijest dalmatinsku, (2012.), br. 105, str. 33.-39.
- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“, Arheološki
vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.
- ZANINOVIĆ, M., „Tri antiĉka reljefa sa Hvara“, Opuscula Arhaeologica,
(1966.), br. 6, str. 15.-24.
Naslov: Dijanin i Silvanov kult
Kratki opis: Silvanov kult u Iliriku u rimsko doba zasnovan je na
prapovijesnom boţanstvu šuma i pašnjaka, koje je prisutno u većine ilirskih
plemena i ima sliĉne znaĉajke, bez obzira na meĊusobno priliĉno raznolik i
razjedinjen duhovni ţivot Ilira. Na delmatskom teritoriju izdvojena su tri
podruĉja u sklopu kojih se mogu izdvojiti spomenici posvećeni Silvanu. To
su podruĉje Salone, gdje su nalazi najbrojniji, zatim okolica Sinja i vrliĉkoga
kraja te podruĉje jugozapadne Bosne, gdje se osjeća najjaĉi utjecaj
autohtonog sadrţaja. Njegova ĉesta pratiteljica bila je Dijana, ujedno bio je i
predvodnikom specifiĉne domaće kultne zajednice (s naimfama), kojoj je, na
neki naĉin, pripadala i Dijana, njegova ĉesta pratiteljica, boţica lova,
povezana s divljim ţivotinjama i šumama, a smatra se takoĊer i vladaricom
mjeseca, što je postala nakon Lune, prijašnje boţice Mjeseca.
Literatura:
- BEKAVAC, S., „Silvan u Saloni“, Vjesnik za arheologiju i povijest
dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 151.-166.
- BRADAĈ-MILIĈEVIĆ, M., „Dijana izvan grada“, Arhaeologica Adriatica,
(2008.), br. 2, str. 359.-366.
- MIOĈEVIĆ RANDIĆ, A., „Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s
lokaliteta Tršćenica u splitskom polju“, Vjesnik za arheologiju i povijest
dalmatinsku, (2007.), br. 100, str. 13.-30.
Naslov: Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji
Kratki opis: Većina autora smatra da je Mitra perzijsko boţanstvo ĉije ime
znaĉi Savez. Mitra je bog lova, bog Saveza i bog ţrvovanja. Kada i gdje se
poĉeo štovati ovaj kult, ne moţe se sa sigurnošću utvrditi. Na osnovi jednog
natpisa na kojem stoje uklesane rijeĉi jednog svećenika koji je ţivio u Rimu
u 4. st. dalo se zakljuĉiti da je domovina ovog boga bila Babilonija.
Znanstvenici smatraju da je ovaj kult došao na Balkan iz razliĉitih pravaca.
Osim iz smjera Akvileje, kult Mitre se širio i pravcem dunavskog limesa, ali i
preko Panoniae Inferior, Dakije i Moesiae Inferior. U Dalmaciji se kult Mitre
vjerojatno javlja već u 2. st., moguće za vladavine Dioklecijana. Postupno se
ta religija poĉela širiti i u unutrašnjosti Dalmacije zahvaćajući autohtono
XI.
XII.
XIII.
XIV.
stanovništvo. Mitra je u literaturi prvenstveno smatrana bogom vojnika, a
njegova difuzija povezana s gibanjem i rasporedom legija.
Literatura:
- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj
provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.
- SELEM, P., „Mitraizam Dalmacije i Panonije u svjetlu novih istraţivanja“,
Historijski zbornik, god. 39 (1986.), br. 1, str. 173.-204.
Naslov: Misterijske religije
Kratki opis: Kada govorimo o misterijskim religijama, zapravo, mislimo na
kultove koji se temelje na starim mitovima. U tajnim sveĉanostima, koje se u
odreĊenom kultu obavljaju, doţivljava se poistovjećenje s boţanstvom mita
te se vjeruje da se na taj naĉin ostvaruje spasenje i osigurava sebi besmrtnost.
U kultnim obredima sudjeluju samo posvećeni, a dijelovi obreda ostaju tajna.
Vaţno je naglasiti da se misterijske religije mogu razvijati jedna uz drugu, da
pojedinac moţe biti istodobno pripadnik u raznim misterijama te da jedna
religija preuzima znaĉajke druge kao i iz prijašnjih religija i mitova.
Misterijski kult je, kako smo već spomenuli, tajni obred kojem prisustvuju
samo posvećeni – misti. O obrednim tajnama zna se samo najopćenitije jer se
dobro ĉuvaju. Kultovi koji imaju misterijski karakter su eleuzinski misteriji,
Dionizijev kult, kult Velike Majke, Izidin kult (povezan s Atisom), te
mitraizam.
Literatura:
- TOMIĆ, C., „Misterijske religije i kršćanstvo“, Obnovljeni ţivot, (1998.),
br. 2, str. 179.-201.
- GLAVIĆIĆ, M., MILETIĆ, Ţ., „Nekoliko novih antiĉkih spomenika iz
Skradina“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str.
113.-150.
- MEDINI, J., „Kult Kibele u antiĉkoj Liburniji“, Senjski zbornik, (1993.), br.
20, str. 1.-32.
- MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str.
129.-143.
Naslov: Odnos indigenih kultova prema italskim i orijentalnim
Kratki opis: Stapanje autohtonih kultova sa stranim kultovima, tzv.
Interpretatio Romana.
Literatura:
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH,
Sarajevo, 1988.
- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH,
Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.
Naslov: Nekropole
Kratki opis: Poĉetci pokapanja u nekropolama te prevlast inhumacije nad
incineracijom, kako na priobalnom tako i u unutrašnjem dijelu provincije
Dalmacije.
Literatura:
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH,
Sarajevo, 1988.
Naslov: Nadgrobni spomenici i zagrobna vjerovanja. Sakralni kompleks
Dioklecijanove palaĉe.
Kratki opis: Nadgrobni spomenici s prikazom vjerovanja u zagrobni ţivot.
Gradnja Dioklecijanove palaĉe te sakralni kompleks unutar nje, kao i
XV.
štovanje carskog kulta.
Literatura:
- MARASOVIĆ, T., Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština,
Zagreb, 1995.
- BULIĆ, F., KARAMAN, LJ., Palača cara Dioklecijana u Splitu, Matica
hrvatska, Zagreb, 1927.
Naslov: Ilirska boţanstva i Interpretatio Romana
Kratki opis: Štovanje autohtonih kultova (Silvan, Dijana, Armat, Bind i dr)
te izjednaĉavanje s rimskim bogovima, procesom intepretatio Romana.
Vidasus i Thana,Venera Anzotica i dr.
Literatura:
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH,
Sarajevo, 1988.
- PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i
Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Starokršćansko graditeljstvo na
istočnoj obali Jadrana
Diplomski sveuĉilišni studij
3
izborni
(B1)/(B2)
Semestar
Preduvjeti:
2.
Kod kolegija
Godina
studija
Broj sati po
semestru
(p+v+s)
Usporedni
uvjeti:
FFAM211D
I.
15+30+15
upisan
nema ih
drugi
semestar
Pristup kolegiju:
studenti diplomskog dvopredmetnog
Vrijeme
prema
Studija arheologije (B1) i studenti
odrţavanja
rasporedu
diplomskog Studija povijesti (B2)
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected] 036/355-422
Asistent
dr. sc. Josipa Baraka-Perica, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona
[email protected] 036/355-422
Upoznavanje s najvaţnijim lokalitetima putem kojih se išĉitavaju
Ciljevi kolegija:
procesi kristijanizacije istoĉne jadranske obale.
Nakon ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:
Ishodi učenja
- pratiti razvoj kršćanskog graditeljstva od njezina postanka i razvoja
(opće i specifične
do pape Grgura Velikog,
kompetencije):
- raspravljati o razvoju i evoluciji urbanoga tkiva kasnoantiĉkoga
grada prouzrokovanog gradnjom novonastalih kršćanskih kultnih
graĊevina i ostalog vezanog sadrţaja,
- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih graĊevina te
razliĉitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,
umjetniĉkom obrtu i dr.) i obrtništva (lonĉarstvo, staklarstvo,
kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),
- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o
temama koje ih zanimaju,
- samostalno javno izlagati,
- samostalno pisati struĉne radove.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta koji zajedniĉki donose
Konstantin i Licinije godine 312. na 313. u Milanu postupno
zapoĉinje podizanje kršćanskih sakralnih zdanja na istoĉnoj obali
Jadrana. Rijeĉ je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u
najosnovnije ureĊuju da mogu posluţiti u liturgijske svrhe. Ti objekti
poznati su u Saloni, Jaderu i Parenciju. Nakon priznanja kršćanstva
nastaje razdoblje u kojem se poĉinju graditi objekti koji su planski
namijenjeni iskljuĉivo liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice u
pojedinim gradovima. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka,
a objekti nisu još standardizirani. To je doba kad se oko istaknutih
grobova poĉinju grupirati i drugi pokopi. Malo-pomalo nastaju
kršćanska groblja. Tek u trećoj fazi razvitka koja poĉinje krajem IV.
ili poĉetkom V. st. poĉinje standardizacija kultnih objekata. Oni se
sastoje od crkava i drugih sporednih prostora meĊu kojima su
najvaţniji oni vezani uz obred krštenja, a to znaĉi krstionica,
ĉekaonica, svlaĉionica i prostora za pripremu katekumena. Crkve
imaju standardne apsidalne oblike. Prostori za puk su bili jednobrodni
ili trobrodni. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na
kršćanskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do poĉetaka VI.
Osim objekata u gradovima podiţu se i kultni objekti u
izvangradskim naseljima (pagus). Pri kraju V. st., u doba gotske vlasti
na istoĉnom Jadranu, došlo je do borbi i dogmatskih kriza, pa prema
tomu i smanjenja podizanja objekata. U kasnijem razdoblju pojavljuju
se sloţeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. To su objekti
centralnog, kriţnog ili trolisnog oblika. Pri kraju VI. st. dolazi do
postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu
samoadaptacija postojećih prostora. Razlog dekadencije leţi u
gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim
upadima.
samostalni
predavanja
vježbe
seminari
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
- PohaĊanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje završnog pismenog ispita.
- Polaganje završnog usmenog ispita.
Praćenje i
pohađanje nastave aktivnosti u
seminarski
ocjenjivanje studenta
nastavi
rad
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit kontinuirana
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
ostalo
Studentske obveze
OBVEZE STUDENTA
PohaĊanje nastave i
aktivno sudjelovanje u
nastavi
SATI (PROCJENA)
60
UDIO U ECTS-u
2
praktiĉni rad
esej
UDIO U OCJENI
Max 20%
Seminarski rad/Referat 10
0.33
Max 10%
Završni pismeni ispit
10
0.33
Max 15%
Završni usmeni ispit
10
0.33
Max 55%
ispit
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje seminarskog rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je proĉitan.
2% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
3% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 3% ocjene
od 61% do 70% = do 6% ocjene
od 71% do 80% = do 9% ocjene
od 81% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 100% = do 15% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 11% ocjene
od 61% do 70% = do 22% ocjene
od 71% do 80% = do 33% ocjene
od 81% do 90% = do 44% ocjene
od 91% do 100% = do 55% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar – 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
Dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
- BELAMARIĆ, J. i dr., Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split,
Obvezna literatura:
1994.
- ADAM, J. P., L'arte di costruire presso i romani, materiali e
techniche, Milano, 2001.
- ANĐELIĆ, P., „Antiĉka bazilika u Cimu kod Mostara“, Glasnik
zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, (1976.), br. 29, str. 179.-244.
- CAMBI, N. (ur.), Antička Salona, Knjiţevni krug, Split, 1991.
(ĉlanci M. Abramića, B. Gabriĉevića, D. Rendić-Mioĉevića, N.
Duval, G. De Angelis D' Ossat).
- BADURINA, A., „Bizantska utvrda na otoĉiću Palacol“, u:
RAPANIĆ, Ţ. (ur.), Arheološka istraţivanja na otocima Cresu i
Lošinju, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 7, Hrvatsko
arheološko društvo, Zagreb, 1982., str. 171.-177.
- BADURINA, A., „Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih
jadranskih otoka“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta
u Zagrebu, (1992.), br. 16, Zagreb, str. 7.-9.
- BADURINA, A., „Ranokršćanski relikvijar iz Novalje“, Materijali,
(1976.), br. 12, str. 283.-295.
- BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Split,
2000.
- BASLER, Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i
Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.
- BASLER, Đ., „GraĊevinarstvo kasnoantiĉkog doba u Bosni i
Hercegovini“, Actes du colloque „Materijali, tehnike i strukture
predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom
prostoru“, Zadar, 1980., str. 135.-140.
- BASLER, Đ., Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar,
1986.
- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Fortifikacioni sklop Kastrum-Petrovac
na Brijunima“, Histria Antiqua, (2001.), br. 7, str. 177.-190.
- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., SCHRUNK, I., „Transformacija
rimskih vila na Brijunskom otoĉju“, Histria Antiqua, (2009.) br. 18,
str. 223.-236.
- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Plovni put prema Neretvi i Naronikasnoantiĉki lokaliteti na otoku Mljetu“, Izdanja Hrvatskog
arheološkog društva, (2003.), br. 22, str. 289.-303.
- BIERBRAUER, V., „Frühmittelalterliche Castra im östlichen und
mittlen Alpengebiet: Germanische Wehranlagen oder romanische
Siedlungen? Ein Beitrag zur Kontinuitätsforschung“, Archäologisches
Korrespondenzblatt, (1985.), br. 15, str. 497.-513.
- BOJANOVSKI, I., „Baloe - rimski municipij u Šipovu na Plivi“,
Arheološki radovi i rasprave, (1974.), br. 7, str. 347.-369.
- BOJANOVSKI, I., Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji
Dalmaciji, Djela ANUBiH, knjiga XLVII/2, Sarajevo, 1974., str. 134.
- BOLONIĆ, M., ŢIC, R., Otok Krk kroz vjekove, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 9.
- BOWDEN, W., LAVAN, L., “The Late Antique Countryside: an
introduction”, BOWDEN, W., LAVAN, L., MACHADO, C. (ur.)
Recent Research on the Late Antique Countryside, Leiden 2004.
- BRATOŢ, R., „Cristianesimo in Istria, una sintesi e alcune
riflessioni“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo
in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti
della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma,
8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 9.-46.
- BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., Aristocrazie e
campagne nell’Occidente da Costantino a Carlo Magno, Firenze,
2005.
- BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., „Chiese e
insediamenti rurali nelle campagne tra V e VI secolo“, BROGIOLO,
G. P. (ur.), Chiese e insediamenti tra V e VI secolo, 9° seminario sul
tardo antico e l’alto medioevo, Mantova, 2003., str. 9.-37.
- BROGIOLO, G. P., GELICHI, S., La città nell’altomedioevo
italiano. Archeologia e storia, Bari, 1998.
- BRUSIĆ, Z., „Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu
istoĉnom obalom Jadrana“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 223.-236.
- CAMBI, N., Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
- CAMBI, N., „Neki problemi starokršćanske arheologije na istoĉnoj
jadranskoj obali“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 239.-282.
- CAMBI, N., „Prilog ikonografiji oltarne pregrade sjeverne bazilike
iz Bilimišća (Zenica)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40, str. 22.39.
- CAMBI, N., „Srima i dvojne bazilike u Dalmaciji“, GUNJAĈA, S.
(ur.), Srima Priţba, Šibenik, 2005., str. 57.-68.
- CAMBI, N., Starokršćanska bazilika i benediktinski samostan u
Stobreču, Split, 1974.
- CAMBI, N., „Starokršćanska crkvena arhitektura na podruĉju
salonitanske metropolije“, Arheološki vestinik, (1978.), br, 19, str.
606.-626.
- CHEVALIER, P., Ecclesiae Dalmatiae, Split, Rim, 1996.
- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans
l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la
parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,
promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium
medievalium, (2006.), br. 12, str. 55.-68.
- CHEVALIER, P., „Les installations liturgiques des églises d’Istrie
du V au VII siècle“, Hortus artium medievalium, (1999.), br. 5, str.
119.-132.
- CHEVALIER, P., Salona II - Ecclesiae Dalmatiae, L'architecture
paleochretienne de la province romaine de Dalmatie, Roma, 1996.
- CIGLINEĈKI, S., „Justinijanovo utvrĊivanje Ilirika“, Archaeologia
Adriatica, (2009.), br. 3, str. 205.-222.
- CUSCITO, G., „Battisteri paleocristiani in Istria“, u: MARIN, E.,
MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e
alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei
Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del
vaticano 2009., str. 113.-145.
- ĈAUŠEVIĆ, M., „Les cités antiques des îles du Kvarner dans
l’antiquité tardive: Curicum, Fulfinium et Apsorus“, Hortus artium
medievalium, (2006.), br. 12, str. 19.-41.
- ĆURĈIĆ, S., Architecture in the Balkans from Diocletian to
Sulejman thee Magnificent, Yale University Press, 2010.
- DOMIJAN, M., Rab – grad umjetnosti, Barbat, Zagreb, 2001.
- DOMIJAN, M., „Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih
istraţivaĉkih i konzervatorskih radova“, Starohrvatska prosvjeta,
(1983.), br. III/13, str. 123.-138.
- DOMIJAN, M., „Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku
Rabu“, Diadora, (1992.), br. 14, str. 325.-344.
- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Knjiţevni krug,
Split, 1989.
- FISKOVIĆ, I., „O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog
podruĉja“, u: MAROVIĆ, I. (ur.), Dolina rijeke Neretve od
prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv. 5, Split,
1980., str. 213.-255.
- FISKOVIĆ, I., „Ranokršćanske crkve na Sutvari, Gubavcu,
Luĉnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu“, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, (1963-1965), br. LXVI-LXVII, str. 141.-165.
- FISKOVIĆ, I., „Starokršćanska memorija i groblje na Majsanu“,
SHP, (1983.), br. III/12, str. 65.-70.
- FISKOVIĆ, I., „Antiĉka naseobina na Majsanu“, PPUD, (1984.), br.
24, str. 5.-27.
- FISKOVIĆ, I., „Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu“, SHP,
(1981.), br. III/1, str. 137.-140.
- GIULIANI, C. F., L'edilizia in antichità, Roma, 1998.
- GLAVIĈIĆ, M., „Prilozi prouĉavanja poleogeneze i urbanistiĉkog
razvoja Senije“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio
povijesnih znanosti, (1992/1993), br. 32(19), str. 79.-104.
- GUNJAĈA, Z., „Kasnoantiĉka fortifikacijska arhitektura na
istoĉnojadranskom priobalju i otocima“, u: MEDOVIĆ, P. (ur.),
Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije,
Arheološko društvo Vojvodine, Novi Sad, 1986., str. 124.-134.
- GUNJAĈA, Z., „O pojavi elemenata kasnoantiĉke graditeljske
tradicije na nekim ranosrednjovjekovnim objektima“, Izdanja HAD-a,
1980., str. 253.-263.
- GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba Ostaci arhitekture i analiza
graĎevinskih faza, Muzej grada, Šibenik, 2005., str. 7.-54.
- HILJE, E., „Spomenici srednjovjekovne arhitekture na Kornatima“,
u: MEŠTROV, M., DURBEŠIĆ, P., KEROVAC, M. (ur.), Zbornik
„Nacionalni park Kornati“, Zagreb, 1996., str. 497.-499.
- ILAKOVAC, B., „Apsidalni mozaik starokršćanske bazilike u
Novalji“, Materijali, br. XVIII, str. 127.-136.
- IVANIŠEVIĆ, M., „Salonitanski biskupi”, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 223.-252.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J. i dr., Gata, crkva Justinijanova doba, Split,
1994.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Skulptura ranokršćanske crkve iz kaštela
na otoĉiću Osinju na ušću Neretve“, Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji, (1997.), br. 35, str. 147.-161.
- JAKŠIĆ, N., NOVAK, N., „Il battistero paleocristiano a Bescanuova
(Baška) sull’isola di Veglia“, Hortus Artium Medievalium, (2009.),
br. 15/2, str. 403.-411.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Altar Types in Early Christian Churches
in the Province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (2005.),
br. 11, str. 19.-28.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Krstioniĉki sklop salonitanske katedrale“,
MILIĆEVIĆ BRADAĈ, M. (ur.), Znakovi i riječi (Signa et litterae),
Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., “Liturgical installations in the Roman
province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5,
str. 133.-145.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., Ranokršćanske dvojne crkve u starom
gradu na Hvaru, Split, 1994.
- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Rimsko naselje u Ublima na Lastovu“, u:
ĈEĈUK, B. (ur.), Arheološka istraţivanja na području otoka Korčule
i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2001., str.
197.-220.
- KATIĈIĆ, R., „Imena dalmatinskih biskupija i njihovih biskupa u
Aktima Ekumenskog koncila u Nikeji godine 787“, Filologija, (198283), br. 11, str. 75.-92.
- KATIĈIĆ, R., „Toma arhiĊakon i njegovo djelo“, u: CAMBI, N.
(ur.), Toma ArhiĎakon, Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split,
2003., str. 329.-440.
- KATIĆ, M., „Kasnoantiĉki grad na Jadranu - primjer grada Hvara“,
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1999-2000), br. 38, str. 19.49.
- KATIĆ, M., „The late antique town on the eastern Adriatic coast“,
Histria Antiqua, (2003.), br. 11, str. 451.-456.
- KIRIGIN, B., MILOŠEVIĆ, A., „Svetac“, Arheo, (1981.), br. 2, str.
45.-51.
- KIRIGIN, B., MIŠE, M., BARBARIĆ, V., „Palagruţa – Diomedov
otok, saţeti pregled arheoloških iskopavanja 2002.-2008. godine“, u:
IVĈEVIĆ, S. (ur.), Arheološka istraţivanja na srednjem Jadranu,
Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, Split, 2010., str. 43.60.
- KRAUTHEIMER, R., Early Christian and Byzantine architecture,
Yale, 1992.
- LUPIS, V., „Iznova o lopudskim moćnicima“, Histria Antiqua,
(2009.), br. 18/1, str. 473.-479.
- MARIN, E., „Narona basilique et baptistére paléochretiéns de Sv.
Vid“, u: MARIN, E., CAMBI, N. (ur.), Radovi XIII meĎunarodnog
kongresa za starokršćansku arheologiju, vol. III, Split, Rim, 1998.,
str. 475.-506.
- MARKOVIĆ, I., Izabrane poslanice Sv. Jeronima, sv. I-II, Zagreb,
1908.
- MARŠIĆ, D., „Skulptura“, u: GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba,
Šibenik, 2005., str. 73.-187.
- MARUŠIĆ, B., Kasnoantička i bizantska Pula, Pula, 1967.
- MARUŠIĆ, B., Kasnoantiĉki i bizantski Nezakcij, Nesactium –
Vizace, Pula, 1983.
- MATEJĈIĆ, I., “The Episcopal Palace at Poreĉ”, Hortus Artium
Medievalium, (1995.), br. 1, str. 84.-89.
- MIGOTTI, B., „Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin)“,
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, (1992.), br. 9, str. 101.-
112.
- MIGOTTI, B., Starokršćanska topografija na području izmeĎu Krke
i Cetine, Zagreb, 1990.
- MIGOTTI, B., „Tragovi starokršćanskih bazilika u salonitanskom
podruĉju izvan same Salone“, u: DUKIĆ, J. i dr., Salonitasko-Splitska
crkva u prvim tisućljeću kršćanske povijesti, Zbornik meĎunarodnoga
znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma,
Split, 2008., str. 351.-416.
- MOHOROVIĈIĆ, A., „Novootkriveni nalazi antiĉkih termi,
oratorija i starokršćanske bazilike u gradu Krku“, Radovi
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, 19.33.
- MOHOROVIĈIĆ, A., „Prilog poznavanju antiĉkog urbanog sloja
grada Krka“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (1989.), br. 13,
str. 17.-21.
- NIKOLAJEVIĆ, I., „Veliki posed u Dalmaciji u V i VI veku u
svetlosti arheoloških nalaza“, Zbornik radova Vizantološkog instituta,
(1971.), br. XIII, str. 277.-292.
- NOVAK, N., „Le choeur de l'églese paléochrétienne de Mirine près
d’Omišalj sur l'île de Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br.
5, 119.-132.
- OSTOJIĆ, I., Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima I,
Split, 1963., uvod.
- PERIŠA, D., „Rimski Delminij kao središte starokršćanske
biskupije“, Arheološki radovi i rasprave, (2009.) str. 16, str. 225.-245.
- PETRICIOLI, I., Ćokovac, Enciklopedija likovnih umjetnosti,
Zagreb, 1959.
- PETRICIOLI, I., „Toreta na otoku Kornatu“, u: MIROSAVLJEVIĆ,
D., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., SUIĆ, M. (ur.), Adriatica
praehistorica et antiqua - zbornik posvećen Grgi Novaku, JAZU,
Zagreb, 1970., str. 717.-725.
- PETRIĆ, N., „O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na otoku
Hvaru“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 311.-346.
- PRELOG, M., Eufrazijeva bazilika u Poreču, Grafiĉki zavod
Hrvatske, Zagreb,1986.
- PROZOROV, V., „Salonitanski crkveni sabori iz šestog
stoljeća“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.),
br. 104, str. 309.-337.
- PULJIĆ, I., ŠKEGRO, A., “The Diocese of Sarsenterensis”,
Arheološki vestnik, (2006.), br. 57, str. 415.-437.
- RADIĆ, D., „Crkva sv. Eufemije na istoimenom otoĉiću (Fumija)“,
Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 129.-145.
- RADIĆ, D., TOLJA, Z., „Istraţivanje antiĉko-srednjovjekovnog
sklopa u uvali Portić na otoku Sušcu“, u: PERKIĆ, D. (ur.),
Arheološka istraţivanja u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, Izdanja
Hrvatskog arheološkog društva 24, Zagreb, Dubrovnik, 2010., str.
157.-179.
- RAPANIĆ, Ţ., „Istoĉna obala Jadrana u ranom srednjem vijeku“,
Starohrvatska prosvjeta, (1985.),br. III/15, str. 7.-30.
- MARIN, E. (ur.), Salona Christiana, Arheološki muzej Split, Split,
1994.
- SKOBLAR, M., „Ranokršćanska bazilika na lokalitetu Jaz kod
Novalje”, Diadora, (2007.), br. 22, str. 159.-172.
- STARAC, R., „Bazilika podno Mira, Baška“, Hrvatski arheološki
godišnjak, (2010.), br. 12, str. 496.-408.
- STARAC, R., „Sulla scoperta di un'altra chiesa paleocristiana
nell'isola di Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1996.), br. 2, str.
137.-141.
- STARAC, R., „Sv. Nikola-Mire“, Hrvatski arheološki godišnjak,
(2007.), br. 4, str. 363.-364.
- SUIĆ, M., „Bizantski limes na istoĉnoj obali Jadrana“, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1995.), br. 36, str. 133.-145.
- SUIĆ, M., „Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus
Cessensis“, Arheološki radovi i rasprave, (1987.), br. 10, str. 185.219.
- SUIĆ, M., „Odnos grad-selo u antici na istoĉnoj jadranskoj obali“,
Jugoslavenski historijski časopis, (1973.), br. 3-4, Beograd, str. 12.40.
- SUIĆ, M., Antički grad na istočnoj jadranskoj obali, Zadar, 2005.
- ŠKEGRO, A., PAŠKVALIN, V., „Municipium Baloie – središte
ranokršćanske Baloienske biskupije (Ecclesia Baloiensis)“, Hrvatska
misao, (2006.), br. 39-40/28, str. 40.-54.
- ŠKEGRO, A., „Je li rimski Delminij bio biskupsko središte“,
Povijesni prilozi, (2000.), br. 19, str. 9.-85.
- ŠKEGRO, A., „Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis)“,
Hercegovina, godišnjak za kulturno i povijesno značenje, (2007.), br.
21, str. 59.-89.
- ŠKEGRO, A., „The diocese of Epidaurum – Ecclesia Epidauritana“,
Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 203.-210.
- ŠKEGRO, A., „The Diocese of Mactaris/Martaris (Ecclesia
Mactaritana/Martaritana)“,
Stjepan
Gunjača
i
hrvatska
srednjovjekovna povijesno-arheološka baština, (2010.), br. 1, str.
119.-144.
- ŠKEGRO, A., „The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana)
in Dalmatia“, Arheološki vestnik, (2008.), br. 59, str. 291.-303.
- ŠONJE, A., Crkvena arhitektura zapadne Istre, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 1983.
- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Poreĉ, 1971.
- TOMIĈIĆ, Ţ., „Arheološka svjedoĉanstva o ranobizantskom
vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima“, Prilozi,
(1990.), br. 5-6, str. 29.-53.
- TOMIĈIĆ, Ţ., „Utvrde Justinijanove epohe – prinos prouĉavanju
pejsaţne arheologije u Hrvatskoj“, Histria Antiqua, (1995.), br. 1, str.
97.-100.
- UGLEŠIĆ, A., „Podvršje – Glavĉine, rezultati arheoloških
istraţivanja“, u: TOMIĈIĆ, Ţ., UGLEŠIĆ, A. (ur.), Zbornik o Luji
Marunu, Gradska knjiţnica „Juraj Šiţgorić“, Šibenik, Zadar, Zagreb,
2009., str. 139.-148.
- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje
Šibenske biskupije, Gradski muzej Drniš, Sveuĉilište u Zadru, Drniš,
Dodatne informacije
o kolegiju
Zadar, 2006.
- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na prostoru današnje
zadarske nadbiskupije, FF u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Zadar,
2002.
- UJĈIĆ, Ţ., „Stucco dekoracija juţne kapele bazilike Sv. Marije
Formoze u Puli“, Diadora, (1994.), br. 15, str. 237.-256.
- VEŢIĆ, P., „Prilog poznavanju tipoloških osobina starokršćanskih
bazilika u Dalmaciji“, u: MOHOROVIĈIĆ, A. (ur), Rapski zbornik,
1987., str. 297.-300.
- VEŢIĆ, P., „Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i
na zadarskom podruĉju – prilog poznavanju ranokršćanske skulpture
u Dalmaciji“, Diadora, (2007.), br. 22, str. 119.-156.
- VEŢIĆ, P. Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom
području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 12, Zagreb,
1986., str. 161.-177.
- VEŢIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora,
(1988.), br. 10, str. 165.-181.
- VEŢIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva, Zadar, 2005.
- VUĈIĆ, J., „Ecclesia Naronitana/Prostor i granice“, Vjesnik za
arheologiju i povijest dalmatinsku, (2005.), br. 98, str. 161.-170.
- VUĈIĆ, J., „Naronitanske radionice starokršćanske arhitektonske
plastike“, Diadora, (2003.), br. 21, str. 279.-293.
- VUĈIĆ, J., „Ranokršćanska kamena plastika Narone“, Arheološka
istraţivanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb,
2003., str. 199.-214.
- ZANINOVIĆ, M., „Ranokršćanske crkve kao postaje plovnog puta
duţ istoĉnog jadrana“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
(1994.), br. 86, str. 125.-145.
- ŢIC-ROKOV, I., „Kompleks katedrala - Sv. Kvirin u Krku“, Radovi
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, str.
19.-33.
PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog
segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohaĊanje
nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izloţiti do
kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
KALENDAR NASTAVE:
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Uvod.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
Naslov: Starokršćanske biskupije
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Tehnike gradnje u kasnoj antici. Kamenolomi.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Episkopalni kompleksi I
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Episkopalni kompleksi II
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Urbane i suburbane crkve I
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Urbane i suburbane crkve II
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Ruralne crkve I
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Ruralne crkve II
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Sjeveroitalski tip bazilika
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Sirijski tip bazilika
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Dvojne crkve. Trikonhalne crkve.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Crkve i kastrumi
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora;
predavanja
Naslov: Starokršćanska dekorativna i arhitektonska skulptura
Kratki opis: Pregled.
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
bilješke s
XV.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s
predavanja
Naslov: Zakljuĉna razmatranja
Kratki opis: Zakljuĉak.
Literatura: Nema
Naziv kolegija
Umjetnost humanističkog doba u
Hrvatskoj
Kod
FFPUM208
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Diplomski sveuĉilišni studij
studija
ECTS vrijednost
3
Semestar
2.
Broj sati po
15+0+15
boda:
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti:
Usporedni
(B1)/(B2)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti umjetnosti (izborni B1) Vrijeme
prema
studenti Povijesti (izborni B2)
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Igor Fisković, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
dr. sc. Tatjana Mićević-Đurić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Svrha je kolegija nadograditi opća znanja o likovnom izraţavanju u
Ciljevi kolegija:
poglavljima
tradicionalne
stilske
podjele
epoha
zrelog
srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja - tj. od kasne romanike do
kasne renesanse, te uputiti slušaĉe na druge, a ne samo formalnomorfološke sustave promišljanja šire shvaćane umjetniĉke baštine.
Studenti će se upoznati s glavnim svojstvima arhitekture i urbanizma
Ishodi učenja
te figuralnih umjetnosti tijekom obuhvaćenog razdoblja. U
(opće i specifične
razumijevanju tog nasljeĊa, pozivanja na onodobnu knjiţevnu rijeĉ
kompetencije):
sakralnog i svjetovnog sadrţaja, rezultirat će njihovim
osposobljavanjem za kontektualiziranje nasljeĊa s kojim raspolaţemo
iz vremena kad se hvatao najuspješniji korak s procesima integracije
kršćanskog svijeta i utvrĊivale kohezije s njime.
Kolegij tematski obuhvaća kulturno-povijesne okvire i specifiĉne
Sadržaj
silabusa/izvedbenog rezultate umjetniĉkog stvaralaštva od 13. do 16. stoljeća na širem
teritoriju današnje Hrvatske.
plana (ukratko):
Na prvome mjestu, dotiĉući urbanizam i arhitekturu, usredotoĉuje se
na odraze humanistiĉke misli u prostornoj organizaciji pojedinih
gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje
urbanistiĉkoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog
tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palaĉa iz doba
renesanse, a zasebno obraĊuje plodove kulture ladanja u granicama
nekadašnje Dubrovaĉke Republike sa stotinjak ljetnikovaca i
dvadesetak samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova.
Baština figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljeĊe
se sagledava po ciklusima ikonografskih sadrţaja umjesto po
formalnim osobitostima izdvojenih djela. Poĉevši od znamenitog
portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih
monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i
15. stoljeća, objašnjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u
Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod utjecajem zapadnjaĉke
romanike i gotike. Iste se fenomene prati na usporedno nastajućim
grobnim spomenicima, poglavito svetaĉkima od Poreĉa do Splita, ali i
lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova sa svrhom
utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena
ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.
U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na sloţenijim
oltarima nastajućima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u
simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske
provincije.
Svakako se veći naglasak polaţe na raspoznavanje autohtonog
izraţavanja perifernih sredina i to u vezi s općekuklturnim
prohtjevima i stremljenjima društvenih zajednica rastućih na
razmeĊima Istoka i Zapada, a zadojenih steĉevinama iz glavnih
središta europske civilizacije.
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
ostalo
konzultacije
mentorski rad
terenska
tiskom)
nastava
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati seminarski rad i izloţiti ga.
- Pisati test.
- Poloţiti završni usmeni ispit.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
PohaĊanje i
sudjelovanje u nastavi 30
1
10%
Seminarski rad
20%
(pismeni i usmeni)
15
0,5
Završni pismeni ispit
30
1
40%
Usmeni ispit
15
0,5
30%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje seminarskoga rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Pismeni ispit:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Usmeni ispit:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
Obvezna literatura:
(opći pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb,
1983.
- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of
Exegi monumentum: Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
- MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI
stoljeće (katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia),
Dubrovaĉki muzej, Zagreb, 1986.
- FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u
Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010.
- FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština
franjevaĉke provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim
dvorima, Zagreb, 2011.
- JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori,
Zagreb, 2004.
- DULIBIĆ, LJ. i dr., Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori
renesanse, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012.
Dopunska
literatura:
Dodatne informacije PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o kolegiju
potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je poloţiti pismeni ispit.
Obvezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Poloţeni pismeni dio ispita uvjet je
za izlazak na usmeni ispit.
Napomena:
Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta
posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi
dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene
literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Upoznavanje s vremenom i okolnostima u kojima se kultura
humanizma poĉinje pojavljivati na našim prostorima.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
Naslov: Urbanizam humanistiĉkog doba u Hrvatskoj
II.
Kratki opis: Osnovna svojstva urbanistiĉkog promišljanja kasnog
srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja na našim prostorima u kojem se
odraţava humanistiĉka misao u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali
i izgradnji njihove okolice.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
Naslov: Urbanistiĉka cjelina Dubrovnika
III.
Kratki opis: Dubrovnik kao najznaĉajniji primjer
preobrazbe
srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija
te javnih i
privatnih palaĉa iz doba renesanse.
Literatura:
- MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće
(katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovaĉki muzej,
Zagreb, 1986.
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
Naslov: Arhitektura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj
IV.
Kratki opis: Osnovna obiljeţja arhitekture na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje uz pregled tipoloških, konstrukcijskih i stilskih svojstava
navaţnijih ostvarenja od 14. do 16. stoljeća na istoĉnojadranskoj obali.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
pregled)
Naslov: Samostanska arhitektura
Kratki opis: Arhitektura samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova.
Literatura:
- FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u
Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010.
- FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština franjevaĉke
provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb,
2011.
Naslov: Ladanjska arhitektura
Kratki opis: Pregled odlika ladanjske arhitekture na primjerima ljetnikovaca
u granicama nekadašnje Dubrovaĉke Republike.
Literatura:
- JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori,
Zagreb, 2004.
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
Naslov: Skulptura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna obiljeţja skulpture na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje. Ciklusi ikonografskih sadrţaja.
Literatura:
- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi
monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
Naslov: Portal trogirske katedrale
Kratki opis: Formalne, ikonografske i ikonološke analize znamenitog portala
majstora Radovana.
Literatura:
- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi
monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
Naslov: Skulptirani portali
Kratki opis: Pregled niza monumentalnih portala primorskih katedrala i
ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća uz osvrt na dodire sa
srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod
utjecajem zapadnjaĉke romanike i gotike.
Literatura:
- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi
monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
Naslov: Umjetnost grobnih spomenika
Kratki opis: Pregled niza svetaĉkih grobnih spomenika uz analizu njihovih
formalnih i ikonografskih svojstava i komparaciju s relevantnim
dogaĊanjima na susjednim, poglavito talijanskim prostorima. Pregled niza
biskupskih ili patricijskih grobnih spomenika u nizu obalnih gradova sa
svrhom utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom
vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.
Literatura:
- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi
monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Slikarstvo humanistiĉkog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna obiljeţja slikarstva na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.
Naslov: Domaće slikarsko stvaralaštvo
Kratki opis: Pregled ostvarenja domaćih majstora s ciljem utvrĊivanja
tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.
Naslov: Importi slikarstva u domaću sredinu
Kratki opis: Pregled ostvarenja uvezenih iz talijanskih umjetniĉkih centara,
prvenstveno Venecije, i njihovih posljedica za domaće likovno stvaralaštvo.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći
pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.
Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik
Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u urbanom tkivu
Dubrovnika.
Literatura:
Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik
Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u umjetniĉkim zbirkama
Dubrovnika.
Literatura:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Osmanlijska umjetnost u Bosni i
Hercegovini
Kod kolegija
FFPUM209
Godina
I.
studija
Broj sati po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti:
Usporedni
(B1)/(B2)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti umjetnosti (izborni Vrijeme
prema
B), studenti Povijesti (izborni B2)
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Tatjana Mićević Đurić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Danijela Ucović, v. aisst.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 066 218 252
Cilj kolegija je objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti za
Ciljevi kolegija:
vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije u BiH u svim njezinim
segmentima (arhitektura dţamija, palaĉa, minijature, plastika,
kaligrafija...). Kroz nastavu i vjeţbe, student treba razumjeti i
prepoznati, osim osnovnih umjetniĉkih karakteristika, religijsku
simboliku i njezine zakonitosti koje su bitno utjecale na stvaranje
osmanlijske umjetnosti. Student treba pokazati znanje osnovnih
umjetniĉkih pojmova specifiĉnih za islamsku umjetnost; sposobnost
sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i
interakcije s drugim umjetnostima.
Vladanje pojmovima koji karakteriziraju islamsku umjetnost u BiH.
Ishodi učenja
Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju
(opće i specifične
islamsku umjetnost te jasno poimanje regionalnih karaketristika.
kompetencije):
Klasificiranje i jasno raspoznavanje
arhitektonskih elementa,
dekoracija, tehnika stvaranja islamske umjenosti za vrijeme
Osmanlija.
Kako bi se dobio potpuni uvid u islamsku umjetnost koja je nastala na
Sadržaj
silabusa/izvedbenog podruĉju BiH za vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije, neophodno
je studente uvesti u teološku misao islama i glavne karakteristike
plana (ukratko):
islamske umjetnosti. U nastajanju Osmanlijske dinastije i njezine
umjetnosti, iznimnu vaţnost imali su Seldţuci, nomadsko pleme na
podruĉju Anatolije. Analizom njihovih šamanskih poimanja svijeta i
specifiĉne arhitekture dat će se dobar uvid u osmanlijsku umjetnost na
podruĉju današnje Turske. Posebna pozornost bit će stavljena na
dţamije koje je projektirao Mimar Sinan. Prije samog objašnjavanja
karakteristika prvih dţamija na podruĉju BiH, govorit će se o
narodnom stvaralaštvu za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osmanlije
su donijele urbanistiĉka ureĊenja, specifiĉan stil ţivota unutar njih,
razvijeno sakralno i profano graditeljstvo. Nakon toga, studentima će
biti objašnjen razvoj i graditeljstvo dţamija od 15. st. do 18. st.
TakoĊer, dobit će se uvid u bogato i raznoliko stvaralaštvo minijatura,
Diplomski sveuĉilišni studij
3
Semestar
2.
kaligrafija i pokućstva nastalo za vrijeme Osmanlija. Na završetku, s
osmanlijskom umjetnošću u Sarajevu i Mostaru studenti će se
upoznati na terenskim predavanjima.
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad
ostalo
konzultacije
terenska
tiskom)
nastava
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati i izloţiti seminarski rad.
- Pisati završni ispit.
- Usmeni ispit.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje i
sudjelovanje u nastavi
30
1
10%
Seminarski rad
20%
(pismeni i usmeni)
15
0,5
Završni pismeni ispit
30
1
40%
Usmeni ispit
15
0,5
30%
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje seminarskoga rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
Pismeni ispit:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Usmeni ispit:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Obvezna literatura:
Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna,
Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna,
Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. str. 21.-49.
- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u
Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984., 1960.
- STANOJEVIĆ, M., Kroz Bosnu i Hercegovinu, Beograd, 1902.
Dopunska
- KEMURA ŠEJH, S., Sarajevske dţamije, Sarajevo, 1910.
literatura:
- ZELENIKA, A. i dr., Mostar u slici i riječi, Stanek, Mostar, 2008.
- ZAGORKA, J., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982;
Prva knjiţevna komuna, Mostar, 1982.
- HASANDEDIĆ, H., Spomenici kulture turskog doba u Mostaru,
Biblioteka Kulturno naslijeĊe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.
- BEJTIĆ, A., Banjaluka pod turskom vlašću, Naše Starine I, 1953.
- FILIPOVIĆ, M., Umjetničko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlost,
Sarajevo, 1987.
- KURTO, N., Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj bosanskog
stila, Sarajevo, 1998.
- MOMIROVIĆ, P., Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini, Sarajevo,
1953.
- ŠABANOVIĆ, H., Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Nauĉnog
društva III, Sarajevo, 1960.
- ESPOSITO, J. L., Oksfordska historija islama, Selsebil, Ţivinice,
2005.
- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska
umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
Dodatne informacije
o kolegiju
- HILLENBRAND, R., Islamic architecture, Edinburg Universiy
Press, Edinburgh, 2000.
- BAŠAGIĆ, S., Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj
carevini, Zagreb, 1931.
- MULIĆ, J., Konjic i njegova okolina u vrijeme Osmanske
vladavine(1464.-1878.), Konjic, 2001.
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u
Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
- DODIG, R., Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu,
Matica hrvatska, Ĉitluk, 2010.
- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba,
Sarajevo, 1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 1996.
- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical
University, Ankara, 2004.
- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog
stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.
- Narodna umjetnost: godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u
Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.
PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga
i diplomskoga rada.
Napomena:
Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta
posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi
dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene
literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
TEME I LITERATURA
Naslov: Uvod u kolegij
I.
Kratki opis: Opis sadrţaja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova.
Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta.
Literatura: Naslov: Islam kao religija i naĉin ţivljenja u BiH, islamska teologija i
II.
misticizam u BiH
Kratki opis: Pojašnjavanje religijskih zakonitosti. Utjecaj na naĉin ţivota i
svjetonazore koji su bitno utjecali na koncipiranje islamske umjetnosti.
Literatura:
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i
arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
Naslov: Uvod u islamsku umjetnost i arhitekturu
Kratki opis: Upoznavanje dogmi iz kojih se razvija islamska umjetnost,
tipovi arhitekture. Objašnjenja kakva je islamska umjetnost i zašto se tako
naziva. Teritorijalne razliĉitosti umjetnosti. Qa ba, Mecca, Medina.
Literatura:
- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i
arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
Naslov: Umjetnost seldţuĉke dinastije kao platforma za razvoj osmanlijske
umjetnosti
Kratki opis: Upoznavanje seldţuĉke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih
kultutra, simbolika Zoroatrizma.
Karakteristike seldţuĉkih hanova,
kompleks Divrigi, Ćifte Medresa, Inĉe Medresa, Turgul kula, Sultan han.
Literatura:
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i
arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
Naslov: Glavne karakteristike osmanlijske umjetnosti na podruĉju današnje
Turske
Kratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan,
glavne dţamije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog
svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova
(Plava) Dţamija, Topkapi palaĉa, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija…
Literatura:
- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.
- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University,
Ankara, 2004.
Naslov: Umjetnost i društvene prilike na podruĉju današnje BiH prije
dolaska Osmanlija
Kratki opis: Razvoj arhitekture tj. graĊevina ili prostora u kojem se obitavalo
u ruralnim i gradskim podruĉijima, seoska infrastruktura tj. tradicionalno
bosansko graditeljstvo.
Literatura:
- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog
stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.
Naslov: Dolazak Osmanlija i razvoj gradova i naselja
Kratki opis: Osmanlijsko osvajanje Bosne. Nastanak kasaba, ĉaršija.
Analiziranje utvrda. Sustav navodnjavanja. Razvoj esnafa.
Literatura:
- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
Naslov: Karakteristike bosanskih i hercegovaĉkih dţamija
Kratki opis: Analiza razvoja bh. dţamija: drvene, kamene, s ĉetvorovodnim
krovom, kupolom, raznim tipovima minareta.
Literatura:
- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
Mostar, 1982.
Naslov: Kaligrafija i minijatura u Bosni i Hercegovini
Kratki opis: Stilska analiza, simbolika, znaĉenje i znaĉaj kaligrafije i
minijature u Bosni i Hercegovini.
Literatura:
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
Naslov: Karakteristike mederesa, hanova, karavansaraja, hamama i vakufa u
BiH
Kratki opis: Arhitektonske karakteristike profane arhitekture te njihova
dekoracija.
Literatura:
- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
Naslov: Osmanlijska umjetnost u Sarajevu
Kratki opis: Bašĉaršija, Sahat kula, Gazi Husrev begova dţamija i medresa
itd.
Literatura:
- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u
Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984.
- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo,
1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 1996.
Naslov: Osmanlijska umjetnost u Mostaru i Hercegovini
Kratki opis: KaraĊozbegova dţamija, Roznamedţijina dţamija, Koski
Mehmed pašina dţamija, Stari most, Sahat kula, Kujundţiluk, Mahala.
Literatura:
- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u
Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984.
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini
1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
Naslov: Drvorezbarstvo, nošnja, ćilimi i pokućstvo u BiH u osmanlijskom
periodu
Kratki opis: Karakteristike osmanlijske kuće tj. njezinog ureĊenja i
namještaja te dekoracija na njima.
Literatura:
- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Sarajevu
Kratki opis: Obilazak i analiza Bašĉaršije, Gazi Husref-begova vakufa
(dţamijskog kompleksa, bezistana, medrese), Casreve dţamije, Ali-pašine
dţamije, Morića-hana, Svrzine kuće i drugih stambenih objekata.
Literatura:
XV.
- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u
Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984.
- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo,
1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 1996.
Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Mostaru
Kratki opis: Obilazak i analiza Starog mosta, Kujundţiluka i Prijeĉške
ĉaršije, Sahat-kule, KaraĊozbegove, Koskine i Vuĉjakovića dţamije,
Roznamedţijine i Šartića dţamije, te dţamije Derviš-paše Bajezidagića,
KaraĊozbegove medrese, Bišćevića i Kajtazove kuće...
Literatura:
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini
1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod kolegija
FFZAM203
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni
Preduvjeti:
nema ih Usporedni
nema ih
(D)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti diplomskih nastavniĉkih
Vrijeme
prema
studija
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr.sc. Anita Klapan, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected], +385 (0)51 345 046
Asistent
Ines Perić, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036 355-423
Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i
Ciljevi kolegija:
nastave, s kritiĉkim i stvaralaĉkim odnosom do didaktiĉke teorije i
prakse; osposobljavanje studenata za teorijsko-metodološko
utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralaĉka
rješenja u praksi kao i unapreĊenje njezina razvitka; osposobljavanje
studenata za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na razliĉite
situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa te motiviranje
studenata za istraţivaĉki rad na podruĉju didaktike i za poziv
prosvjetnog djelatnika.
Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti osposobljeni:
Ishodi učenja
- identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu te njezin odnos
(opće i specifične
prema drugim znanstvenim disciplinama,
kompetencije):
- identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika,
- definirati i objasniti temeljne didaktiĉke pojmove,
- identificirati uzroĉno-posljediĉne veze izmeĊu razliĉitih didaktiĉkih
fenomena,
- objasniti i usporediti razliĉite didaktiĉke teorije, pravce, modele i
sustave,
- razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni
proces,
- nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa,
- pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode uĉenja,
- objasniti i usporediti razliĉite teorije izbora sadrţaja nastave,
- opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja,
- izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni kolegij,
- nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa,
- opisati i analizirati artikulaciju situacije uĉenja i nastave,
- nabrojati i opisati didaktiĉka naĉela u procesu nastave i uĉenja,
- klasificirati i opisati didaktiĉke metode nastave i uĉenja,
- razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i uĉenju,
- klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije,
- izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvoĊenje nastave ili
Didaktika
Zajedniĉki kolegij
Diplomski sveuĉilišni studij
4
Semestar
2.
drugog oblika odgojno-obrazovnog rada,
- izraditi i analizirati pripremu za izvoĊenje grupnog oblika rada,
- realizirati jedan nastavni sat i primijeniti razliĉite didaktiĉkometodiĉke odluke,
- izraditi materijal za samostalno uĉenje,
- nabrojati i opisati modele komuniciranja,
- identificirati probleme u komunikacijskom procesu.
- Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog - Terminologija i didaktiĉki sustav.
- Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadatci i sadrţaji; zakoni i
plana (ukratko):
zakonitosti, zakonite tendencije; naĉela, faktori, sredstva i socijalni
oblici).
- Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.
- Didaktiĉki ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i
evaluacija nastave i obrazovanja).
- Planiranje i programiranje - strukturiranje kurikuluma.
- Teorije o izboru i strukturiranju sadrţaja nastave.
- Tehnologija obrazovanja i nastave.
- Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.
- Didaktiĉka dokimologija.
- Odgojno-obrazovna ekologija.
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
konzultacije
mentorski rad
terenska
ostalo
tiskom)
nastava
Napomene:
Studenti su duţni pohaĊati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi
Studentske obveze
praktiĉnih zadaća te izvršavati zadatke koji su im povjereni za
samostalnu izvedbu.
seminarski rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
praktični
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
rad
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
PohaĊanje nastave i
60
2
10%
aktivnost u nastavi
Samostalni zadatci
15
0.5
10%
Završni ispit
45
1.5
80%
Dodatna pojašnjenja:
U konaĉnu ocjenu ulaze pohaĊanje i angaţiranost studenta tijekom nastave, izrada
samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita.
Samostalni zadatci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma
dogovorenog na poĉetku semestra.
Izvanredni studenti nisu obvezni pohaĊati nastavu. Za njih se konaĉna ocjena sastoji od izrade
samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni
zadatci 20 %.
Samostalni zadatci:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb,
Obvezna literatura:
2002. str. 13.-34., 71.-97., 323.-352., 357.-372.
- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb,
2004. (292 str.)
Dopunska literatura: - BEZIĆ, K., STRUGAR, V., Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ,
Zagreb, 1998.
- BEŢEN, A., JELAVIĆ, F., KUJUNDŢIĆ, N., PLETENAC, V.,
Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.
- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
- JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
- JENSEN, E., Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka,
1998.
- MARENTIĈ-POŢARNIKA, B., STRMĈNIK, F., CENCIĈ, M.,
BLAŢIĈ, M., Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja,
Novo mesto, 1991.
- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
Dodatne informacije PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati.
o kolegiju
Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog
datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij
I.
Kratki opis: Upoznavanje s oĉekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
Oĉekivanja studenata.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj, obrazovanje, sposobnosti,
znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)
Kratki opis: Definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati
temeljne didaktiĉke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike,
razlikovati temeljne didaktiĉke pojmove, spoznati odnos izmeĊu temeljnih
didaktiĉkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa,
spoznati razliĉite tipove nastave, spoznati specifiĉnosti pojedinih nastavnih
procesa.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na oĉekivanim
ishodima.
Kratki opis: Objasniti znaĉaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu
praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
Naslov: Proces planiranja i programiranja
Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako
društvo izraţava i odreĊuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost).
Prije realizacije nastave nuţno je definirati bitne elemente ili komponente o
kojima ovisi uĉinkovitost nastave.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Naslov: Perspektive pouĉavanja. Ciljevi i zadatci nastave.
Kratki opis: Razliĉite perspektive pouĉavanja pobijaju pristup razvoju i
vrednovanju pouĉavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati
se s perspektivama pouĉavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave
mislimo na odreĊene namjere i pomake u uĉenju i obrazovanju (pomake u
razvoju uĉenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Oĉekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija.
Kratki opis: MeĊu najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave
je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave,
prema ovoj taksonomiji, razdijeljeni su u tri skupine, a navedene skupine
dijele se na kategorije i potkategorije.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i
uĉenja.
Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se
govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj
neponovljivosti, odreĊenju kao uvijek iznova specifiĉno odreĊenog procesa.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Oblici i metode rada u nastavi
Kratki opis: Oblici rada su metodiĉki i organizacijski postupci s ciljanom
interakcijom koja omogućuje da uĉenici u razliĉitim relacijama meĊusobne i
interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvaruju
ciljeve i zadatke uĉenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno
ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, naĉini,
putovi djelovanja u procesu uĉenja i nastave.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
Naslov: Pripremanje za nastavu
Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju
uĉenja, nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i
obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije,
situacije uĉenja operacionaliziraju se temeljne sadrţajne, psihološkospoznajne, komunikacijske, materijalno-tehniĉke, pedagoške, didaktiĉkometodiĉke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta
u kojima se odvija proces nastave i uĉenja te odluka i strategija za ostvarenje
ciljeva procesa uĉenja i nastave.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Nastavni principi
Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove
postupanja. To su kriteriji za odluĉivanja koja proizlaze iz zakonitosti
procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i
uĉenja.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Tehnologija i mediji. E-uĉenje.
Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i uĉeniku
omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i uĉenja kao didaktiĉki
instrumenti rada. Upoznavanje s klasifikacijom medija, ulogama medija,
medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Didaktiĉki problemi
Kratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima
upravljanja procesima nastave, uĉenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i
medija, a posebice uz pomoć raĉunalne tehnologije. Didaktiĉki su problemi
po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
XIII.
XIV.
XV.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Naslov: Uvod u školsku dokimologiju
Kratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraţivanja
pronaĊe prikladnije i valjanije naĉine i postupke prosuĊivanja i ocjenjivanja.
Školska dokimologija ĉini znaĉajni dio dokimologije jer se bavi pitanjima
ispitivanja i procjenjivanja uĉeniĉkih odgojno-obrazovnih postignuća u
školama.
Literatura:
- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.
Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja
Kratki opis: Upoznavanje s objektivnijim postupcima mjerenja znanja u
nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci
esej-tipa.
Literatura:
- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.
Naslov: Evaluacija rada na kolegiju
Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju.
Prijedlozi za unapreĊenje. Anonimna anketa.
Literatura:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Suvremena kultura, obrazovanje i
etika
Zajedniĉki kolegij
Diplomski sveuĉilišni studij
4
Semestar
2.
Kod kolegija
FFZAM204
Godina
I.
studija
Broj sati po
30+15+0
semestru
(p+s+v)
Status kolegija:
obvezni (D) Preduvjeti:
Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti nastavnog usmjerenja
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Krešimir Tabak, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj je kolegija upoznati studente s razliĉitim prizmama (kritiĉkim i
Ciljevi kolegija:
apologetskim teorijama) izravno orijentiranim na fenomen kulture.
U tom se kontekstu obraĊuju i suvremene teorije obrazovanja kao i
relevantni etiĉki sadrţaji koji pomaţu odreĊivanje uloge i znaĉaja
kulture i obrazovanja u današnjem društvu.
U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj
Ishodi učenja
kulturi i njezinoj sloţenosti. TakoĊer će dobiti spoznaju o teorijama
(opće i specifične
i ulozi obrazovanja u društvu i ţivotu pojedinca, kao i znanje o
kompetencije):
relevantnim etiĉkim sadrţajima i njihovu znaĉaju za ţivot
suvremenog ĉovjeka.
Steĉeno će znanje omogućiti studentu kritiĉko promišljanje
suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.
- Uvodne teme.
Sadržaj
- Kultura i identitet.
silabusa/izvedbenog
- Kritike moderne kulture.
plana (ukratko):
- Kultura modernog kapitalizma.
- Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda.
- Nuţnost vrlina u suvremenoj praksi.
- Perspektive u obrazovanju.
- Komunikacija i medji.
vjeţbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad terenska nastava
ostalo
konzultacije
tiskom)
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati esej i izloţiti ga.
- Pisati test.
seminarski
praktiĉni
Praćenje
i
pohađanje
aktivnosti u
rad
rad
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
(označiti masnim
usmeni ispit
kontinuirana
pismeni ispit
esej
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO
OCJENI
10%
U
Prisutnost i angaţiranost 45
1,5
u nastavi
Esej (pismeni i usmeni)
15
0,5
20%
Završni ispit
60
2
70%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja,
kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).
U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena eseja.
Angaţiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2%
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97 –100% = 10%
Pisanje eseja:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne
pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.
Izlaganje eseja:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je proĉitan.
4% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
6% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavšaštvo i
Obvezna literatura:
usluge, Zagreb, 2009., str. 7.-51.; 181.-317.
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i
perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002., str.
773.-886.; 934.-963.
- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6.24.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.,
str. 305.-333.
- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak,
Hrvatski Leskovac, 2002., str. 195.-276.
- BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
Dopunska literatura:
- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971.
- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju
vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934.
- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago
press, Chicago, 1942.
- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.
- FROMM, E., Autoritet i porodica, Naprijed, Nolit, Beograd, 1984.
- FROMM, E., Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004.
- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga,
Zagreb, 1986.
- HORKHEIMER, M., Kritika instrumentalnog uma, Nakladni
zavod Globus, Zagreb, 1988.
- HORKHEIMER, M., Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ,
Beograd, 1976.
- ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980.
- KRLEŢA, M., Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972.
- LEGRAND, L., Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?,
Educa, Zagreb, 2001.
- MARCUSE, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977.
- MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator,
Zagreb, 1988.
- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk,
Zagreb, 2001.
- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji
budućnosti, AGM, Zagreb, 2002.
- NUSSBAUM, M., Ne profitu – zašto demokracija treba
humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012.
- ROSZAK, T., Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978.
- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven,
London, 2006.
- ŠUŠNJIĆ, Đ., Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i
manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976.
- VUKASOVIĆ, A., Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i
praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D.
Zagreb, 1993.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Esej pišu i izlaţu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu
izvanredni studenti koji su duţni isti predati do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova,
završnoga i diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: S razliĉitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njezinih
komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture,
subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i
specifiĉnosti suvremene kulture kao i znaĉaj identiteta.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
- MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988.
Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture
II.
Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetniĉke
pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema
modernoj kulturi.
Literatura:
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti,
AGM, Zagreb, 2002.
Naslov: Freud i moderna kultura
III.
Kratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izloţiti uzroke
nastanka jednog pesimistiĉnog shvaćanja kulture te izloţiti stavove te teorije.
Literatura:
- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.
Naslov: Kultura modernog kapitalizma
IV.
Kratki opis: Istaknuti specifiĉnosti suvremenog društvenog poretka te
ukazati na poloţaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotiĉući vrijednosti i
kategoriju obrazovanja.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006.
- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb,
1986.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb,
2001.
Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“
Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etiĉku teoriju, zasnovanu na razvijanju
onoga što autor naziva organe morale.
Literatura:
- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971.
Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina?
Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etiĉke teorije ukazati na specifiĉnost
odnosa izmeĊu institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u
tom spoju.
Literatura:
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski
Leskovac, 2002.
Naslov: Etiĉki izazovi postmoderne
Kratki opis: Izloţiti moralne probleme s kojima se bore ţene i muškarci u
postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati
prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari
problemi poprimili.
Literatura:
- BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge,
Zagreb, 2009.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
Naslov: Obrazovanje – funkcionalistiĉka perspektiva
Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive
univerzalistiĉkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektiva
Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya,
zalaganje za ukidanje škola i obrada tema poput razmjene vještina,
obrazovanja i ljudskog potencijala.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G.
Kon, Beograd, 1934.
- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press,
Chicago, 1942.
- ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektive
Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom
nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Nova desnica u obrazovanju
Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici trţišta i organizaciji škola.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju
Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti
obrazovanja i odnosima moći.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Obrazovanje – interakcionistiĉka perspektiva
Kratki opis: Teorija simboliĉkog interakcionizma o društvenim ulogama,
tipiziranju i etiketiranju.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Komunikacija i mediji
Kratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,
Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.
- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
Naslov: Završna razmatranja i zakljuĉci
Naziv kolegija
Kod: FFPKod
530
kolegija
II.
Godina
studija
Broj sati po P (2) + V (2)
semestru
- 60 ( 4 sata
(p+v+s)
tjedno)
Usporedni uvjeti:
Nema ih
METODIKA NASTAVE POVIJESTI
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
Status kolegija:
obvezan
6
Semestar
III.
Preduvjeti: Upisan 3.
semestar
Studenti diplomskog studija
Vrijeme odrţavanja prema
nastave:
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 00387 / 36 / 355-532
Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave
Ciljevi kolegija:
povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike
nastave povijesti je nastavniku - praktiĉaru dati potrebite teorijske smjernice
kako bi on u svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloţenom
trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu
racionalnu i smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika
nastave povijesti osposobljava studente za samostalno izvoĊenje nastave u
osnovnim i srednjim školama.
Studenti će nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita biti osposobljeni:
Ishodi učenja
(opće i specifične
- - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su
kompetencije):
ovladali izuĉavajući ovaj kolegija;
- - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - pravilno tumaĉenje i interpretiranje povijesnih ĉinjenica u nastavi povijesti
s posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni
ili sporni povijesni dogaĊaji;
- - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i
obrazovnom sustavu Republike Hrvatske;
- - prepoznavanje metodiĉko didaktiĉkih znaĉajki suvremene nastave
povijesti;
- - povezivanje mjeseĉnog izvedbenog plana i programa s okvirnim
(godišnjim) planom i programom u nastavi povijesti;
- - za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih
nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - za povezivanje steĉenog teorijskog i praktiĉnog znanja s praktiĉnim radom
u uĉionici, posebno rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju.
Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna
Sadržaj
silabusa/izvedbenog disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Znaĉenje nastave povijesti u
obrazovanju i odgoju. Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i
plana (ukratko):
suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i
Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Uĉenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga
povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje povijesti i promocija
demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skupštine
Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti. Susret metodike nastave
povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Ameriĉki
Pristup kolegiju:
standardi za uĉenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i
opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihiĉke razvojne
faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci
nastave povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati.
Vrste nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava
ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadatci nastave
povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave
povijesti. Udţbenik povijesti. Radna biljeţnica. Povijesna ĉitanka. Povijesni
atlas. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti.
Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvoĊenje uĉenika u novu nastavnu
jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrţaja. Vjeţbanje u nastavi povijesti.
Funkcija i sadrţaj utvrĊivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i
sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano
ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u
nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna
sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktiĉka naĉela u
nastavi povijesti. Upute i poticaj uĉenicima za rad. Najĉešće grješke
nastavnika i uĉenika. Kako i kada treba uĉiti. Metode racionalnog uĉenja.
Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.
Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza.
Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti. Uporaba novih
tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje nastavnika za nastavu.
Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada
nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode
u nastavi povijesti. Aktivnost uĉenika (intelektualna i emotivna) u nastavi
povijesti. Radna atmosfera u uĉionici - disciplina. Nastavnik u nastavi
povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima
povijesti za praćenje nastavnog sata.
Seminari
Predavanja
Vježbe
Samostalni
zadaci
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Konzultacije
Mentorski rad
Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjeţbi te jedan sat
konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke.
Studentske obveze
-
pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
pisanje pismenih priprava
polaganje ispita (usmeno i pismeno)
Praćenje i
Pohađanje
Aktivnosti
u Seminarski rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Kontinuirana
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
STUDENTA
Pohađanje nastave i 50
Praktični rad
Esej
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
0,5
Max 10%
aktivnosti u nastavi
Pisanje
pismenih 10
1
Max 20%
priprava
Završni ispit
50
3,5
Max 70%
Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su uraditi praktiĉni rad (pismene priprave) prema
predviĊenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema
vaţećim uputama.
Dodatna pojašnjenja:
PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni nazoĉiti na
najmanje 70 % predavanja i vjeţbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe
opravdati, ne moţe dobiti popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra
student je duţan uraditi zadani praktiĉni rad u predviĊenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka
utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom
nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog
ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:
0% = Ne dolazi na predavanja.
2% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.
6% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu.
10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i
postavlja pitanja.
Pismena priprava se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan.
4% = Rad je napisan, ali je na sadrţanoj razini manjkav (nisu sadrţani svi elementi pismene
priprave).
8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.
16% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali ima manje nedostatke.
20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraţajnoj i sadrţajno razini.
Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i
pismenim putem.
Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više toĉnih
odgovora.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT
STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,
Zagreb, 2003.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća,
Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO
RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u
nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini;
SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni ţivot u BiH,
Hrvatskoj i Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV
ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR
AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb,
2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na
podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb
2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi
- maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169;
MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se
ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije
Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.
Dodatne informacije
o kolegiju
Obvezna literatura:
PRILOG: Kalendar nastave:
Broj
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
jedinice
Naslov: Uvodno predavanje:
I.
Kratki opis: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija
predavanja, popis literature.
Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti
II.
Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici
Hrvatskoj. Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog
identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.
Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u
nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike
povijesti u Bosni i Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u
Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO,
Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 12-28.
Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju
III.
povijesti
Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju
povijesti. Nastava povijesti kao priprema za ţivot u pluralistiĉkom društvu. Odgovori
nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i
povijesni kurikulumi: maĊarski primjer.
Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u
nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave
povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi,
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi
- maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.
Naslov: Udţbenik u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udţbenika, transformacijska i informacijska
funkcija udţbenika. Radna biljeţnica, povijesna ĉitanka i povijesni atlas. Povijest kao
znanost i povijest kao nastavni predmet.
Literatura: MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se
ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u:
Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave
povijesti, Mostar, 1996., str. 19-29 i 47-53.
Naslov: Zadaci nastave povijesti
Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaĊaja. Razvoj
povijesnog mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u
nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.
Naslov: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti
Kratki opis: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave
povijesti. Odnos i interes uĉenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje
povijesnih ĉinjenica.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 28-30.
Naslov: Vrste nastave povijesti
Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava
povijesti. Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne
aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 34-39.
Naslov: Nastavne metode
Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
rada na povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i
ekskurziona metoda u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60;
IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split,
1997., str. 121-147.
Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti
Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti.
Individualni oblik rada uĉenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi
povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65,
173-183; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.
Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti
Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u
nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89,
125-126.
Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike
i portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi.
Crteţ u nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu.
Kronološke tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne
XII.
XIII.
XIV.
XV.
karte. Školska ploĉa. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 127-147.
Naslov: Kako treba uĉiti. Najĉešće greške nastavnika i uĉenika.
Kratki opis: Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kako treba uĉiti. Globalna metoda
uĉenja. Fragmentarna metoda uĉenja. Kombinirana metoda uĉenja. Kada treba uĉiti.
Problemi uĉenja povijesti u mlaĊoj dobi. Metode racionalnog uĉenja. Motiviranje
uĉenika u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169;
IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 58.
Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti
Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.
Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući
problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti
Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priruĉnik za
nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.
Naslov: Uporaba novih tehnologija
Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.
Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb,
2003., str. 205-265.
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija metodika nastave
povijesti.
Naziv kolegija
Kod: FFPPRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE Kod
532
POVIJESTI
kolegija
Studijski program
II.
Godina
Ciklus
Bolonjski II. stupanj (diplomski)
studija
ECTS vrijednost
Semestar
ljetni
Broj sati po V (2)
5
boda:
semestru
+praktiĉni
(v+praktiĉni dio (2): 60
dio)
Status kolegija:
obvezan Preduvjeti: upisan IV. Usporedni uvjeti:
nema ih
semestar
Pristup kolegiju:
Studenti diplomskog studija
Vrijeme odrţavanja
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]; 00387 / 36 / 355-532
Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktiĉni nastavak na
Ciljevi kolegija:
prethodni kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja
metodiĉka razrada pojedinih povijesnih sadrţaja kako bi se oni realizirali u
radu s uĉenicima. Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s
uĉenicima, zatim rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da
studenti ovladaju pisanjem priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz
pedagoško-metodiĉku praksu u školama studenti će steći vaţan korak u
prezentiranju povijesne graĊe uĉenicima uz primjenu nastavnih metoda i
nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktiĉku praksu trebaju
primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s mentorom i
nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata. Rad s
mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog
sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti
će kroz rad u uĉionici i suradnju s mentorom nauĉiti na najbolji naĉin
koristiti nastavna sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktiĉni dio studenti
će vrednovati uĉeniĉko znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem
kolegija uvidjeti objektivne i subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja
uĉeniĉkih znanja. Temeljni cilj ovog kolegija je stjecanje znanja iz podruĉja
pripreme, organizacije i izvoĊenja nastave povijesti u osnovnim i srednjim
škola.
Nakon poloţenog ispita student će steći kompetencije za:
Ishodi učenja
- Samostalno izvoĊenje nastave povijesti (priprema, organizacija i
(opće i specifične
izvoĊenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama).
kompetencije):
- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.
- Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja.
- Pravilno tumaĉenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike
nastave povijesti.
- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima
BiH i školskom sustavu Republike Hrvatske.
- Planiranje i izvoĊenje nastavnog plana i programa - povezivanje
izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i
programom.
- Povezivanje steĉenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o
metodici s praktiĉnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.
Prepoznavanje, kritiĉko analiziranje i nuĊenje rješenja za moguće
raskorake izmeĊu teorije i prakse.
- Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih
sadrţaja uz primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu
multiperspektivnosti u nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i
kontraverzni povijesni dogaĊaji.
- Razvijanje vještina za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz
obradu, ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.
- Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni
zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti.
Odgojni zadaci nastave povijesti.
- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjeţbanja,
sat provjeravanja, sat sistematizacije.
- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada,
- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada;
- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama.
- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.
- Analiza izvedbe nastavnog sata
- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog
plana i programa.
- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog i tjednog
nastavnog plana i programa.
- Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s
njim; kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s
uĉenicima s posebnim potrebama.
- Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji
- Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija praktikum nastave
povijesti.
predavanja
Seminari
Vježbe
Samostalni
zadaci
-
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Studentske obveze
Praćenje i
ocjenjivanje
konzultacije
Mentorski rad
Praktični rad
Ostalo
Napomene: student je duţan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u
srednjoj školi, zatim duţan je uraditi sve priprave previĊene programom
rada, uraditi godišnji i mjeseĉni nastavni plan i program za predmet povijest
(srednje ili osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom).
- pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
- napisati pismene priprave za izvoĊe nastavnog sata
- odraditi metodiĉku praksu u osnovnoj i srednjoj školi
- izvesti probni ogledni sat
- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija
- napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za predmet povijest
(orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).
Pohađanje
Metodička
Ogledni sat
Praktični rad
vježbi
praksa
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Pismene
priprave
Pismeni ispit
Kontinuirana
provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pismene priprave
50
2,4
Max 40%
Pedagoško-metodička 30
1,2
Max 20%
praksa
Ogledni sat
10
1,8
Max 30%
Godišnji i mjesečni 10
0,6
Max 10%
plan i program
Napomena:
Studenti koji studiraju uz rad duţni su ispuniti sve obveze koje su predviĊene kao za studente koji
redovno pohaĊaju nastavu.
Dodatna pojašnjenja:
Student je duţan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog
gradiva, duţa i kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuĉivanje
ocjena); duţan je odraditi pedagoško-metodiĉku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj
školi. U sklopu dnevnika pedagoško-metodiĉke prakse duţan je dostaviti potvrdu ovjerenu od
ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i mišljenje mentora o odrţanim satima. Student izvodi u
školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz nazoĉnost mentora i nositelja kolegija. Student je
duţan napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za osnovnu ili srednju školu u dogovoru s
nastavnikom. Student je duţan dolaziti na individualne konzultacije s nositeljem kolegija tijekom
izrade pismenih priprava, izvoĊenja pedagoško-metodiĉke prakse, priprema za izvoĊenje pripremnog
oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.
- U konaĉnu ocjenu ulaze ocjena uraĊenih pismenih priprava, pedagoško-metodiĉka praksa, ogledni
sat i pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjeseĉni-mikroplaniranje)
Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:
0% = Pismene priprave nisu napisane.
10% =Pismene priprave su napisane ali na izraţajnoj i sadrţajnoj razini uoĉeni su znatni nedostatci.
20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.
30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin uz manje nedostatke.
40% = Pismena priprava je u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.
Pedagoško-metodička praksa ocjenjuje se ovako:
0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodiĉkoj
praksi nisu dostavljene.
4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno uraĊeni.
8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraĊene.
12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraĊeni, priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin.
16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro
uraĊene uz manje nedostatke.
20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraĊeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za
bolju izvedbu sata. Priprave su uraĊene uz poštivanje metodologije pisanja priprave.
Ogledni sat ocjenjuje se ovako:
0%= Ogledno predavanje nije odrţano.
6%= Ogledni sat je odrţan uz velike nedostatke.
12%= Ogledni sat je odrţan uz nedostatke na izraţajnoj i sadrţajnoj razini.
18%= Ogledni sat je odrţan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja
priprave.
24%= Ogledni sat je odrţan, priprava ima manje nedostatke.
30%= Ogledni sat je odrţan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraĊena uz poštivanje
metodologije pisanja priprave.
Pisanje godišnjeg i mjesečnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:
0% = Izvedbeni plan i program nije predan.
2% = Izvedbeni plan i program uraĊen neuredno i površno.
4% =Izvedbeni plan i program uraĊen s velikim nedostatcima.
6% = Izvedbeni plan i program uraĊen s manjim nedostacima.
8% = Izvedbeni plan i program uraĊen na zadovoljavajući naĉin.
10% = Izvedbeni plan i program uraĊen u potpunosti bez nedostatka.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT
STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO
RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u
Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji,
svakodnevni ţivot u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 – 1990., EUROCLIO,
Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani,
Zagreb, 2003.
Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, "Problemi ameriĉkih socijalnih studija s posebnim
osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆMIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT
STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,
Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.
Dodatne informacije
o kolegiju
Obvezna literatura:
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
jedinice
Naslov: Pismena priprava
I.
Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoĊenje uĉenika u nove
povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci
nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Pismena priprava: uvodni sat
Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat.
Literatura:Obvezna literatura
Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija)
za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog
rada.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija)
za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog
rada.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva
Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva
Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test
Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta
zadataka
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama
Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije,
ogledna predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (godišnji plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (mjeseĉni plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave
povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog nastavnog plana i programa.
Standardi za nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole
Kratki opis: Upoznati studente o naĉinu funkcioniranja škole, upoznavanje s
pedagoškom dokumentacijom te s naĉinima korištenja dnevnika, registra uĉenika,
matiĉne knjige i dr.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Rad s uĉenicima
Kratki opis: Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s
njim; Kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s
posebnim potrebama.
Literatura: Obvezna literatura
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima
Kratki opis: Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga uĉeniĉkog,
roditeljskog vijeća.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Suvremena povijest
Kratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti.
Literatura: Obvezna literatura
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike
nastave povijesti.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Društvena povijest
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
4.
Kod kolegija FFPVM414
Godina
II.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni (B1) Preduvjeti:
upisan 4. Usporedni
nema ih
semestar uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s oblikovanjem i stanjem
Ciljevi kolegija:
povijesnih istraţivanja unutar paradigmi pod širokim kišobranom
pojma „društvena povijest“. Cilj kolegija je, takoĊer, da studenti
steknu predoţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme
mijenjaju.
Ishodi učenja
 Nakon odslušanog kolegija studenti su:
(opće i specifične
 - upoznati s pojmom multidisciplinarnosti,
kompetencije):
 - upoznati s naĉinom kako društvena teorija utjeĉe na znanstveno
istraţivanje povijesti,
 - upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti,
 - stekli predodţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme
mijenjaju,
 - stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima
istraţivanja,
 - u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja
znanstvenoga polja.
Uz obvezno ĉitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga
Sadržaj
što je proĉitano, s voĊenjem rasprave od strane profesora, na
syllabusa/izvedbenog
predavanjima će biti obraĊeno:
plana (ukratko):
 - pojam „društvena povijest” u širem i uţem smislu,
 - izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije, od „socijalne historije” iz 60-ih godina 20. stoljeća
preko „mikrohistorije” do današnje „komparativne historije,”
 - povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u
kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje,
 - zalazak paradigme „socijalne historije” i pobjeda društvene
historije u širem smislu,
 - perspektive historiografske produkcije.
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Proĉitati zadane tekstove te pohaĊati nastavu i sudjelovati u
Studentske obveze
nastavnome procesu.
- Napisati dva pismena kolokvija.
- Napisati završni esej.
pohađanje
aktivnosti u
nastave
nastavi
Usmeni ispit
pismeni ispit
seminarski rad
Praćenje i
ocjenjivanje studenta
(označiti masnim
kontinuirana
tiskom)
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
praktiĉni rad
esej
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
PohaĊanje nastave i
30
1
Max 10%
aktivnosti u nastavi
Esej
15
0,5
Max 40%
Kolokviji i priprema za
15
0,5
Max 50%
kontinuiranu provjeru
znanja
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno duţni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na
temelju proĉitane obvezne literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne
zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog
eseja te pohaĊanja i angaţiranosti tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
8% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
24% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
32% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
40% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:
Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene
Od 51% do 60% = do 5% ocjene
Od 61% do 70% = do 10% ocjene
Od 71% do 80% = do 15% ocjene
Od 81% do 90% = do 20% ocjene
Od 91% do 100% = do 25% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd,
Obvezna literatura:
2002. (odarana poglavlja)
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro
društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd,
1997. (odabrana poglavlja)
- ANDERSON, B., Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ,
Dopunska literatura:
Beograd, 1998.
- ELIAS, N., O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska
istraţivanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.
- GINZBURG, C., Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća,
grafiĉki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
- SCHIVELBUSH, W., Povijest putovanja ţeljeznicom, Naklada
Ljevak, Zagreb, 2010.
- SCHULTZE, H., Drţava i nacija u evropskoj istoriji, "Filip
Višnjić", Beograd, 2002.
- STOJANOVIĆ, T., Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa,
Equilibrium, Beograd, 1997.
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom da se uĉinak kolegija
kolegiju
velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.
Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi
student poloţio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta
ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje
nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati
profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s
voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem smislu
II.
Kratki opis: Poimanje društvene povijesti.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Pojam „društvena povijest“ u uţem smislu.
III.
Kratki opis: Poimanje društvene povijesti
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije „socijalna historija“ iz 60-ih godina 20. stoljeća
Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov:
Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije „mikrohistorija“
Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije „komparativna historija“
Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u
kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje
Kratki opis: Historiografska produkcija i društvene okolnosti.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“
Kratki opis: „Socijalna historija.“
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Pobjeda društvene historije u širem smislu
Kratki opis: Pobjeda društvene historije.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Perspektive historiografske produkcije
Kratki opis: Perspektive historiografske produkcije.
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: ------
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: -----Literatura: -----Naslov: Završno predavanje i osvrt na prijeĊenu graĊu
Kratki opis:
Literatura:
- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Borbe za istočni Jadran u ranom
srednjem vijeku
Studij povijesti
Diplomski sveuĉilišni studij
2
Semestar
4.
Kod kolegija
FFPVM105
Godina
II.
studija
Broj sati po
30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni
Preduvjeti
Usporedni
nema ih
(B1)
uvjeti:
Pristup kolegiju:
studenti Povijesti
Vrijeme
prema
odrţavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti
Ciljevi kolegija:
sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati
relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon
provedenoga istraţivaĉkoga postupka.
Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost
Ishodi učenja
provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji
(opće i specifične
ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne
kompetencije):
literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju.
Europa i Mediteran u ranome srednjem vijeku. Poloţaj Jadrana u
Sadržaj
sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. i 9.
syllabusa/izvedbenog
stoljeću - istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne
plana (ukratko):
Europe i istoĉnoga Mediterana. Stvaranje naselja u venetskim
lagunama. Bizantska defanziva. Stvaranje i oblikovanje Hrvatske
Kneţevine. Aachenski mir 812. godine. Povlaĉenje Bizanta na juţni
Jadran. Odnosi Venecije i hrvatskih vladara. Pohod duţda Petra II.
Orseola 1000. godine i poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na
Jadranu.
vjeţbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
terenska
ostalo
konzultacije
mentorski rad
tiskom)
nastava
- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Ĉitati literaturu.
- Napisati završni rad.
praktiĉni rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
seminarski
ocjenjivanje studenta
nastave
nastavi
rad
(označiti masnim
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
tiskom)
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
PohaĊanje nastave i
aktivnosti u nastavi
SATI (PROCJENA)
30
UDIO U ECTS-u
1
UDIO U OCJENI
Max 40%
Seminarski rad (pismeni 30
1
Max 60%
i usmeni)
Dodatna pojašnjenja:
- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti
najmanje 50% predavanju. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti
potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.
- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.
PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
6% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.
12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.
18% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom
planu.
24% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke
pogreške.
30% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.
Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
6% = Rad je proĉitan.
12% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.
18% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
24% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.,
Obvezna literatura:
str. 15.-103.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-191.
Prema dogovoru s profesorom.
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o PohaĊanje nastave:
PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
kolegiju
potrebno opravdati. Da bi se poloţio ispit, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%),
stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.
Završni rad:
Završni rad (seminarski) treba biti predan u pisanom obliku prema
kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem
kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Uvodno predavanje
I.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Europa u ranome srednjem vijeku
Kratki opis: Europa u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Mediteran u ranome srednjem vijeku
Kratki opis: Mediteran u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije
mediteranskoga svijeta u 8. stoljeću
Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 8.
stoljeću.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije
mediteranskoga svijeta u 9. stoljeću
Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 9.
stoljeću.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne Europe i
istoĉnoga Mediterana
Kratki opis: Jadran kao veza izmeĊu zapadne Europe i istoĉnoga Mediterana.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Stvaranje naselja u venetskim lagunama
Kratki opis: Nastanak venetskih naselja.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Bizantska defanziva.
Kratki opis: Uzmicanje Bizanta.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneţevine
Kratki opis: Nastanak Hrvatske Kneţevine.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Aachenski mir 812. godine
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Aachenski mir izmeĊu Franaĉkog i Bizantskog Carstva.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Povlaĉenje Bizanta na juţni Jadran
Kratki opis: Povlaĉenje Bizanta.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Odnosi Venecije i hrvatskih vladara
Kratki opis: Venecija i hrvatski vladari.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Pohod duţda Petra II. Orseola 1000. godine
Kratki opis: Duţd Petar II. Orseolo
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na Jadranu
Kratki opis: Mletaĉka hegemonija nad Jadranom.
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
Naslov: Rekapitulacija
Kratki opis: -----------Literatura: ------------

PRILOZI ZA POVIJEST BRODA I OKOLICE

UVOD U HRVATSKU INTERDISCIPLINARNU POVIJEST

Zadaća - "Ivana Brlić Mažuranić" Rokovci

Dubravka Petković, učiteljica Koautor: Sandra Vuk, učiteljica

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

3. sjednica vijeća – 19. ožujka 2013.

Uvod u dramaturgiju – 4 ECTS

Popis stručne literature - Hrvatska knjižnica za slijepe

Preuzmi - Univerzitet u Travniku

Pravila osnovne studije