Prirucnik za finansijsko, racunovodstveno i porezno poslovanje za udruženja i fondacije u BiH Izdavač: Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Kalesijska 14, 71000 Sarajevo Tel/fax: 033 644810 611798 611834 e-mail: [email protected]; [email protected] www.cpcd.ba; www.civilnodrustvo.ba Za izdavača: Aida Daguda, direktorica Pripremio: Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo Lektura: Zlatan Delić Dizajn i DTP: Aida Filipović 2012. godina Sadržaj... POGLAVLJE 1: SAŽETAK.................................................................................................. 7 POGLAVLJE 2: PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH................................................... 11 Pravni status udruženja i fondacija.................................................................................. 12 Pravna sposobnost...................................................................................................... 12 Poslovna sposobnost.................................................................................................... 12 Pregled zakonske regulative koja uređuje oblast poslovanja udruženja i fondacija......................... 12 POGLAVLJE 3: Osnivanje i registracija udruženja i fondacija.......................................... 15 Zakonska podloga....................................................................................................... 16 Postupak osnivanja..................................................................................................... 16 Osnivanje............................................................................................................. 16 Registracija u nadležni registar................................................................................... 17 Prijava za dodjelu identifikacionog broja – Porezna registracija............................................. 20 Prestanak rada udruženja i fondacije............................................................................ 21 POGLAVLJE 4: Finansijsko poslovanje........................................................................... 23 Finansiranje............................................................................................................. 24 Samofinansiranje (Obavljanje privrednih djelatnosti)......................................................... 24 Platni promet i transakcije............................................................................................ 25 Poslovanje sa komercijalnim bankama.............................................................................. 25 Otvaranje računa....................................................................................................... 25 Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa................................................................. 26 Bezgotovinske platne transakcije................................................................................. 26 Gotovinske platne transakcije..................................................................................... 26 Bankovni izvodi...................................................................................................... 26 Alternativni načini naplate potraživanja i izmirenja obaveza................................................ 27 Upravljanje.............................................................................................................. 27 Kancelarijsko poslovanje.............................................................................................. 28 Interni akti udruženja i fondacija.................................................................................... 29 Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose......................................................................... 30 POGLAVLJE 5: Zapošljavanje i drugi oblici angažovanja lica od strane NVO...................... 33 Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept........................................................................ 34 Prava i obaveze......................................................................................................... 34 Zapošljavanje (nesamostalna djelatnost)........................................................................ 34 3 Ugovor o radu........................................................................................................ 34 Obaveza sklapanja ugovora........................................................................................ 34 Primanja po osnovu ugovora o radu............................................................................... 35 Zapošljavanje lica sa invaliditetom (FBiH)...................................................................... 36 Zapošljavanje lica sa invaliditetom (RS)......................................................................... 37 Bolovanje FBiH....................................................................................................... 37 Bolovanje RS.......................................................................................................... 39 Odmori i odsustva FBiH............................................................................................. 40 Odmori i odsustva RS................................................................................................ 41 Prestanak ugovora o radu.......................................................................................... 41 Uloga pravilnika o radu............................................................................................. 41 Ugovor o privremenim i povremenim poslovima................................................................ 41 Ugovor o zapošljavanju pripravnika.............................................................................. 41 Ugovor o volonterskom radu i volontiranje...................................................................... 42 Angažovanje lica kroz samostalnu djelatnost................................................................... 43 Ugovor o djelu....................................................................................................... 43 POGLAVLJE 6: RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE............................. 45 Okvir za finansijsko izvještavanje.................................................................................... 46 Zakon o računovodstvu i reviziji...................................................................................... 46 Računovodstvene evidencije.......................................................................................... 46 Poslovne knjige i računovodstvena evidencija..................................................................... 46 Kontni plan............................................................................................................... 47 Obrasci bilansa i drugih finansijskih izvještaja..................................................................... 47 Obaveze sačinjavanja finansijskih izvještaja....................................................................... 48 Rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije...................................................................... 49 Revizija finansijskih izvještaja........................................................................................ 50 POGLAVLJE 7: POREZI.................................................................................................... 51 POREZ NA DOHODAK.................................................................................................... 52 Uvod................................................................................................................... 52 Obaveze prijavljivanja i plaćanja................................................................................. 52 Porezne kartice...................................................................................................... 52 NVO kao obveznik uplate poreza za lična primanja............................................................ 53 Poreska osnovica i primjena propisanih stopa - koncept...................................................... 54 Poreska osnovica i osnovica doprinosa........................................................................... 54 Poreska osnovica - RS............................................................................................... 54 Prihodi koji nisu predemt oporezivanja.......................................................................... 54 Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostalna djelatnost...................................................... 55 4 Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 55 Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 56 PRIMJERI OBRAČUNA RS................................................................................................ 57 Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU.................................................. 57 Primjer 2: OBRAČUN POREZA - UGOVOR O DJELU................................................................. 57 Poreska osnovica - FBiH............................................................................................. 58 Prihodi koji nisu predmet oporezivanja.......................................................................... 58 Poreska osnovica kod nesamostalne djelatnosti................................................................ 58 Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 60 Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 61 PRIMJERI OBRAČUNA FBIH.......................................................................................... 63 Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU............................................... 63 Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU.............................................. 64 Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O AUTORSKOM DJELU............................... 66 Porez na dobit........................................................................................................ 67 Obveznik poreza na dobit.......................................................................................... 67 Porezna osnovica i stopa poreza na dobit........................................................................ 68 Porez po odbiku......................................................................................................... 70 Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.............................................................. 70 Porez na dodanu vrijednost (PDV).................................................................................... 72 Obaveza registrovanja za PDV..................................................................................... 72 NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za PDV).............................................................. 72 NVO koji je registrovan kao PDV obveznik....................................................................... 73 Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a................................................................. 75 Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata................................................................ 75 Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja................................................................. 75 Carine..................................................................................................................... 76 Ostale poreske obaveze................................................................................................ 77 Posebni porezi (akcize/trošarine)................................................................................. 77 Porez na promet nekretninama u BiH............................................................................ 78 POGLAVLJE 8: OSTALO................................................................................................... 81 Fiskalizacija............................................................................................................. 82 Zakon o sprječavanju pranja novca.................................................................................. 84 5 Deloitte Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited by guarantee”), i mrežu njegovih članova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt. Molimo posjetite www.deloitte.com/ba/about za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i njegovih firmi članica. Deloitte pruža usluge revizije, poreznog konsaltinga, poslovnog i finansijskog savjetovanja firmama iz različitih privrednih sektora. S globalnom mrežom članica u preko 150 zemalja Deloitte svojim kompetencijama svjetske klase, te visokim kvalitetom usluge, klijentima nudi uvid u kompleksne izazove s kojima se suočavaju u svom poslovanju. Oko 182.000 Deloitteovih stručnjaka usmjereno je postizanju izvrsnosti. © 2012 Deloitte Bosna i Hercegovina. Sva prava pridržana. Ograničenje odgovornosti Namjena materijala i informacija, koje ovdje navodi Deloitte Bosna i Hercegovina, jeste pružiti opće informacije o nekoj temi ili temama. Ova publikacija ne predstavlja iscrpnu razradu tih tema. U skladu s tim, informacije iz ove publikacije ne predstavljaju profesionalni savjet ili uslugu iz revizijskog, poreznog, pravnog, investicijskog, savjetničkog ili nekog drugog područja. Ove informacije nisu namijenjene kao isključiva osnova za odluke koje mogu uticati na vas ili vaše poslovanje. Prije donošenja bilo kakve odluke ili poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu uticati na vaše lične finansije ili vaše poslovanje, svakako zatražite savjet kvalificiranog profesionalnog konsultanta. Ovi materijali i informacije koje oni sadrže, dati su takvi kakvi jesu, a Deloitte Bosna i Hercegovina ne daje nikakvo izričito niti implicitno jamstvo u vezi s materijalima ili informacijama koje sadrže. Bez ograničavanja spomenutog, Deloitte Bosna i Hercegovina ne jamči da materijali ili informacije u njima ne sadrže greške niti da udovoljavaju specifičnim kriterijima izvršenja ili kvalitete. Deloitte Bosna i Hercegovina se izričito ograđuje od svih indirektnih jamstava, uključujući, bez ograničenja, jamstva koja se odnose na utrživost, vlasništvo, primjerenost određenoj svrsi, pravilnost u odnosu na zakone, propise i druge akte, kompatibilnost, sigurnost i tačnost. Ova publikacija i informacije koje sadrže, koristite na vlastiti rizik i preuzimate punu odgovornost i rizik za gubitke koji mogu nastati njihovim korištenjem. U vezi sa korištenjem ove publikacije i informacija koje oni sadrže, Deloitte Bosna i Hercegovina ne snosi odgovornost ni za kakvu posebnu, indirektnu, slučajnu ili posljedičnu štetu ili kaznenu odštetu, bilo po ugovornoj, zakonskoj, građanskopravnoj osnovi (koja uključuje, ali nije i ograničena na nehaj) ili prema nekoj drugoj osnovi. Obavijest ostaje na snazi i u slučaju da nešto od gore navedenog, iz bilo kojeg razloga, nije u potpunosti zakonski primjenjivo. 6 SAŽETAK... SAŽETAK (Ciljevi i aktivnosti) Nevladine organizacije (NVO) pripadaju sektoru civilnog društva, i imaju sljedeće karakteristike: da su nevladine, nestranačke i neprofitne. NVO samostalno utvrđuju svoje ciljeve i aktivnosti u skladu s Ustavom i zakonima. Program i djelovanje NVO-a ne mogu biti u suprotnosti sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine, niti usmjereni ka njegovom nasilnom rušenju niti raspirivanju nacionalne, rasne, spolne i vjerske mržnje ili diskriminacije zabranjene zakonom. NVO definiše ciljeve u osnivačkom aktu i statutu. Aktivnosti koje NVO obavlja moraju biti usmjerene na ostvarivanje ciljeva. NVO su pravne osobe, rezidenti Bosne i Hercegovine, i/ili Federacije ili Republike Srpske (u zavisnosti gdje su registrovani). Svojstvo pravnog subjektiviteta stiču upisom u nadležni registar. Najrasprostranjeniji oblici NVO na području Bosne i Hercegovine (BIH) su udruženja i fondacije, te dobrotvorne/humanitarne organizacije i fondovi. Udruženje se osniva zajedničkim sporazumom u kojem se skupina od tri ili više fizičkih, odnosno pravnih osoba, u svim kombinacijama, dobrovoljno udružuje radi ostvarivanja nekog zajedničkog ili javnog interesa, a pri tome nema namjeru sticati profit. Udruženje postaje pravnom osobom onda kada je registrovano onako kako je predviđeno zakonom po kojem je osnovano. Fondacija je pravna osoba koja nema svoje članstvo, a čiji je cilj upravljanje određenom imovinom u javnom interesu ili u dobrotvorne svrhe. Fondacija postaje pravnom osobom iz Bosne i Hercegovine onda kada je registrovana onako kako je to predviđeno zakonom po kojem je osnovana. (Prava i obaveze) NVO ima sva prava i obaveze u skladu sa zakonima koji se primjenjuju na teritoriji BiH i/ili FBiH ili RS-a. NVO može, između ostalog: koristiti svoj registrovani naziv u pravnom prometu, samostalno zapošljavati uposlenike, biti samostalna stranka pri zaključivanju ugovora, biti vlasnik imovine i nekretnina, obavljati aktivnosti na čitavoj teritoriji BiH, otvoriti bankovni račun, registrovati i zaštititi znak, i slično. Sve pravne osobe dužne su se pridržavati odredbi zakona relevantnih za njihovo poslovanje i aktivnosti. Sukladno tome, NVO ima obavezu da u svom poslovanju i pravnim odnosima primjenjuje važeće zakone na teritoriji BiH, odnosno teritoriji entiteta ili kantona, između ostalog iz sljedećih oblasti: računovodstva i finansijskog izvještavanja, poreza i doprinosa, radnih odnosa obligacionih odnosa, upravljanja, kancelarijskog poslovanja i slično. 8 SAŽETAK (Načini finansiranja) Uobičajeni izvori finansiranja su: • donacije i grantovi (gdje donatori mogu biti pravna i fizička lica iz javnog i privatnog sektora); • sponzorstva; • samofinansiranje kroz obavljanje privredne djelatnosti (prodaja roba ili usluga). (Obavljanje privrednih djelatnosti) Udruženje, odnosno fondacija može obavljati privredne djelatnosti samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih statutom. Udruženja ili fondacije mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruženja i fondacija) samo preko posebno osnovane pravne osobe, odnosno privrednog društva. NVO može obavljati aktivnosti prodaje proizvoda i pružanja usluga – privrednu djelatnost - ako je to određeno statutom kao način samofinansiranja. Privredne djelatnosti moraju biti srodne ciljevima utvrđenim statutom. Za razliku od privrednih društava, osnivači i članovi NVO-a nemaju i status vlasnika. U tom smislu, višak prihoda nad rashodima, odnosno dobit, se ne može raspodijeliti (npr. osnivačima, članovima, donatorima, uposlenicima), nego se investira u osnovne statutarne aktivnosti.Kada se dobit investira u osnovne statutarne aktivnosti koje se obavljaju da bi se ostvarili ciljevi, tada nema implikacija u smislu poreza na dobit. NVO može uzimati komercijalne kredite, ali ih ne može davati osim ako za to nema posebno odobrenje od nadležne agencije za bankarstvo, čak i kada je to statutom određena aktivnost kojom se ostvaruju ciljevi. NVO može izdavati fakture, koje trebaju sadržavati sve propisane elemente. (Sistem internih kontrola i upravljanja) Statut je dokument koji definiše i uređuje način upravljanja udruženjem odnosno fondacijom, te definiše sistem internih kontrola. Interna kontrola se sastoji od svih zvaničnih politika i procedura, kako bi se osiguralo ekonomično, djelotvorno i efikasno ispunjavanje ciljeva NVOa; osigurao rad u skladu sa važećim zakonima, propisima i upravljačkim politikama; osigurala zaštita resursa od gubitka izazvanog rasipanjem, zloupotrebom, pogrešnim upravljanjem, greškama, prevarom i drugim nepravilnostima; i kako bi se osigurao razvitak i održavanje pouzdanih finansijskih i upravljačkih podataka. NVO ima skupštinu koju čine osnivači i članovi NVO-a, odnosno upravni odbor, a koji su organi upravljanja NVO-om.Upravljanje je također dio sistema internih kontrola. Skupština je nadležna za odlučivanje od strateškog značaja (kao što su pripajanje, razdvajanje, transformisanje, primanje i razrješenje novih članova, usvajanje finansijskih izvještaja itd.). Upravni odbor ili lice ovlašteno za zastupanje je izvršno tijelo koje provodi politiku i odluke donešene od strane skupštine, te sačinjava i podnosi izvještaje za Skupštinu. Federaciji BiH smatra se obveznikom poreza na dobit ako više od 50% svojih prihoda ostvaruje na tržištu (ipak, ovaj stav je izdat prije stupanja na snagu važećeg Zakona o porezu na dobit, pa preporučujemo da se, ukoliko vam je ova odredba relevantna u poslovanju, obratite FMF za aktuelnije tumačenje). Također, NVO je obveznik poreza na dobit za sredstva isplaćena iz viška prihoda nad rashodima (dobiti) trećim licima kao što su osnivači, članovi, donatori, uposlenici (isplate po osnovu plaća i naknada ne smatraju se isplatama iz dobiti). Porez po odbitku: bez obzira na činjenicu da li je NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati i obustaviti porez po odbitku od 10% na bruto isplatu nerezidentima po osnovu različitih plaćanja kao što su plaćanja kamata, autorskih prava i različitih vrsta usluga pruženih na teritoriji BiH. Naime, porez po odbitku predstavlja oporezivanje nerezidentnog pravnog lica – obveznika poreza na dobit u njegovoj rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret. Porez na promet nekretninama: NVO je obveznik poreza na promet nekretninama u slučaju da prometuje istima. Porez na promet nekretninama javlja se u FBiH, dok se u RS-u ne primjenjuje. (Sprječavanje pranja novca) NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvrditi stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti. (Porezi) Porez na dohodak: NVO je obveznik obustavljanja poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa na isplate fizičkim licima koje angažuje po osnovu ugovora o radu, ugovora o djelu i ostalih oblika angažmana. Porez na dobit: NVO je obveznik poreza na dobit u slučaju da ostvaruje prihode na tržištu, a koji nisu u vezi sa njenim ciljevima. Prema stavu Federalnog ministarstva finansija (FMF), neprofitni subjekt u SAŽETAK 9 PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH... PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH Udruženja, odnosno nevladine organizacije i fondacije, predstavljaju izraz volje građana (fizičkih lica) i/ili pravnih lica da, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, kroz određeni oblik organizacije, koji osnivanjem i upisom u odgovarajući registar stiče pravni subjektivitet i aktivno učestvuju u društvenopolitičkom životu svoje zajednice. Djelovanje udruženja i fondacija, tj. osnivanje, registracija i sam rad, regulisano je zakonima o udruženjima i fondacijama koje su usvojila zakonodavna tijela entiteta i države Bosne i Hercegovine kao i pripadajućim podzakonskim aktima. Sadržaj državnog i entitetskih zakona o udruženjima i fondacijama, kojima ćemo se pojedinačno posvetiti u nastavku, u principu su jednaki, obzirom da na identičan način uređuju pitanja osnivanja, unutrašnje organizacije, registracije, prestanka udruženja i fondacija, kao i druga pitanja od značaja za slobodno i dobrovoljno udruživanje građana i pravnih lica u Bosni i Hercegovini. Poslovna sposobnost Kao pravna osoba koja ima pravnu sposobnost, udruženje i fondacija je nosilac prava i obaveza. Međutim, kao pravna osoba koja osnivanjem i upisom u odgovarajući registar stiče pored pravne i poslovnu sposobnost,udruženje i fondacija postaje ne samo nosilac prava i obaveza, već ta prava i obaveze može samostalno sticati i prenositi. Obzirom da je za pojam poslovne sposobnosti karakteristično da se vlastitim očitovanjem volje stiču prava i preuzimaju obaveze, udruženja i fondacije posredstvom svog statuta i osnivačkog akta s jedne strane, te svojih tijela/organa s druge strane, izražavaju svoju volju. Prema tome, tijelo ili organ preko kojeg udruženje i fondacija, kao pravna osoba, izražava svoju volju kao izraz poslovne sposobnosti, jeste fizička osoba ili skup fizičkih osoba kojima je to ovlaštenje dato posredstvom osnivačkog akta i statuta udruženja, odnosno fondacije. Osnovna obilježja udruženja i fondacije kao pravnog lica jesu: 1)Da je osnivanje predviđeno zakonom; Pravni status udruženja i fondacija Udruženje i fondacija osnivanjem i upisom u odgovarajući registar (koji se vodi kod nadležnog organa), u skladu sa odredbama važećih zakona, stiče svojstvo pravnog lica. Pravna sposobnost Na taj način udruženje i fondacija postaje pravna osoba, tj. društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje svojstvo pravnog subjekta. Udruženje i fondacija, kao pravni subjekt, postaju nositelj prava i obaveza koji ovise o cilju/ciljevima koje žele ostvariti. Prema tome, pravna sposobnost udruženja i fondacije određuje se statutom, internim pravilima i osnivačkim aktom u kojima su izražene osnovne karakteristike ovih oblika organizovanja, ciljevi i svrha osnivanja, unutrašnja organizacija kao i imovinska podloga. Kroz prethodno navedene karakteristike, određuje se direktno ili indirektno i obim njihove pravne sposobnosti. 12 PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH 2)Postojanje osnivačkog akta i statuta; 3)Da ima svoje organe upravljanja; 4)Da teži ostvarivanju određenog cilja; 5)Da ima imovinu; 6)Da se može identifikovati u pravnom prometu (naziv, sjedište, i sl.); 7)Da je osnivanjem i upisom u odgovarajući registar steklo pravnu i poslovnu sposobnost. Pregled zakonske regulative koja uređuje oblast poslovanja udruženja i fondacija Bosna i Hercegovina • Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, br. 32/01, 42/03, 63/08 i 76/11, u nastavku „Zakon o udruženjima i fondacijama BiH“); • Pravilnik o načinu vođenja Registra udruženja i fondacija BiH i stranih i međunarodnih udruženja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija („Sl. glasnik BiH“, br. 44/10, „Pravilnik o Registru udruženja i fondacija BiH“); • Memorandum o razumijevanju za uspostavljanje Zajedničkog registra udruženja i fondacija u BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 6/05); • Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ br. 09/05, 35/05 i 100/08); • Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10); • Zakon o arhivskoj građi i Arhivu BiH („Sl.glasnik BiH“, br. 16/01); • Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivske građe u Arhivu BiH i registraturne građe u institucijama BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 10/03); • Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Sl. glasnik BiH“, br. 53/09, u nastavku „Zakon o sprječavanju pranja novca“); •Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine FBiH“, br. 8/99); •Zakon o finansijskom poslovanju („Sl. novine FBiH”, br. 2/95, 13/00 i 29/00); •Zakon o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, „Sl. list RBiH”, br. 2/92, 13/93, 13/94 i „Sl. novine FBiH”, br. 29/03 i 42/11, u nastavku „ZOO FBiH“); •Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“ , br. 83/09); •Zakon o porezu na dohodak („Sl. novineFBiH”, br. 10/08, 09/10 i 44/11); •Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novineFBiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12); •Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08); •Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novineFBiH”, br. 64/08 i 81/08); •Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH», br. 97/07, 14/08 i 39/09); • Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11); •Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. novineFBiH”, br. 36/08 i 79/08); • Zakon o akcizama u BiH („Sl.glasnik BiH“ br. 49/09); •Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 39/02, 1/03, 11/04, 2/10, 83/10 i 66/11, u nastavku „Pravilnik o dodjeli ID brojeva FBiH“); • Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u BiH („Sl. glasnik BiH“ br. 50/09 i 80/11). Federacija Bosne i Hercegovine •Zakon o udruženjima i fondacijama („Sl. novine FBiH“, br. 45/02, u nastavku „Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH“); •Pravilnik o načinu vođenja Registra udruženja i fondacija i stranih i međunarodnih nevladinih organizacija („Sl. novine FBiH“, br. 61/02, 8/08 i 78/10, u nastavku „Pravilnik o Registru udruženja i fondacija FBiH“); •Autentično tumačenje člana 52. Zakona o udruženjima i fondacijama („Sl. novine FBiH“, br. 85/07); •Zakon o porezu na promet nekretnina – prema Kantonima; •Zakon o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, br. 81/09); •Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom („Sl. novine FBiH”, br. 9/10, u nastavku „Zakon o zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH“); •Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine FBiH“, br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11, u nastavku „Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH“). •Zakon o radu („Sl. novine FBiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03); PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH 13 Republika Srpska •Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske („Sl. glasnik RS“ br. 52/01 i 52/05, u nastavku „Zakon o udruženjima i fondacijama RS“); •Pravilnik o jedinstvenom registru udruženja i fondacija („Sl. glasnik RS“, br. 59/01, u nastavku „Pravilnik o Registru udruženja i fondacija“); •Pravilnik o kriterijumima i postupku za dodjelu novčane pomoći udruženjima od javnog interesa, ostalim udruženjima i fondacijama („Sl. glasnik RS“ br. 47/11); •Zakon o radu – Prečišćeni tekst - („Sl. glasnik RS“, br. 55/07); •Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva („Sl. glasnik RS“, br. 24/09 i 117/11); •Zakon o finansijskom poslovanju Republike Srpske („Sl. glasnik RS“, br. 44/00 i 12/01); •Zakon o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i „Sl. glasnik RS“, br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04, u nastavku „ZOO RS“); •Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Sl. glasnik RS“, br. 36/09 i 52/11); •Zakon o porezu na dohodak („Sl. glasnik RS”, br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11); •Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. glasnik RS”, br. 22/11); •Zakon o doprinosima – Prečišćeni tekst - („Sl. glasnik RS“, br. 31/09 i 1/11); •Pravilnik o uslovima, načinu obavještavanja, obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. glasnik RS”, br. 19/11); •Zakon o porezu na dobit („Sl. glasnikRS”, br. 91/06); •Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl. glasnik RS”, br. 129/06, 110/07, 114/07, 62/08, 9/09, 122/10 i 73/11); •Pravilnik o registraciji i identifikaciji poreskih obveznika („Sl. glasnik RS“, br. 25/10, u nastavku „Pravilnik o registraciji obveznika RS“); •Zakon o porezu na nepokretnosti („Sl. glasnik RS“, br.110/08 i 118/09, u nastavku „ZOPN RS“); 14 PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH •Zakon o fiskalnim kasama („Sl. glasnik RS“, br. 69/07 i 1/11); •Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst („Sl. glasnik RS”, br. 54/09, u nastavku „Zakon o zapošljavanju invalida RS“); •Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”, br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 1/09 i 106/09); •Zakon o dječijoj zaštiti – Prečišćeni tekst – („Sl. glasnik RS“, br. 4/02, 17/08 i 1/09, u nastavku, „Zakon o dječijoj zaštiti RS“); •Zakon o volontiranju Republike Srpske („Sl.glasnik RS“ br. 73/08). OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA... Osnivanje i registracija udruženja i fondacija Zakonska podloga Udruženje i fondacije osnivaju se i registruju na području Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH i pripadajućeg Pravilnika o Registru udruženja i fondacija BiH. Na području entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) oblast osnivanja i registracije udruženja i fondacija uređuju odredbe sljedećih zakona i podzakonskih akata: Za osnivanje udruženja nije nužno da su osnivači samo fizička ili samo pravna lica, već se kao osnivači mogu pojaviti najmanje tri fizička i pravna lica u bilo kojoj kombinaciji. Isto vrijedi i za osnivanje udruženja na nivou entiteta, s tim da je zakonom za područje FBiH za strance propisan i uslov da su stalno nastanjeni ili da borave na području FBiH duže od jedne godine, ili da udruženje mogu osnovati zajedno sa građanima FBiH. Udruženje se osniva na osnivačkoj skupštini, donošenjem akta o osnivanju (osnivačkog akta), statuta udruženja i imenovanjem organa upravljanja udruženjem. Osnivački akt obavezno sadrži sljedeće podatke: - Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH; • ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica); - Pravilnik o Registru udruženja i fondacija FBiH; • naziv, skraćeni naziv, sjedište i adresu udruženja; - Zakon o udruženjima i fondacijama RS; • ciljeve i djelatnosti udruženja; - Pravilnik o Registru udruženja i fondacija RS. • ime i prezime lica ovlaštenog za obavljanje poslova upisa u registar udruženja; Navedeni zakoni i podzakonski akti (kako na nivou države, tako i na nivou entiteta), predviđaju dva osnovna oblika dobrovoljnog povezivanja više fizičkih ili pravnih lica: 1) Udruženje kao oblik dobrovoljnog povezivanja fizičkih ili pravnih lica, u svim kombinacijama, radi unaprjeđenja i ostvarivanja nekog zajedničkog ili općeg/opšteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a čija svrha nije sticanje dobiti; 2) Fondacija - pravno lice koje nema svoje članstvo, a cilj njenog osnivanja je upravljanje određenom imovinom u općem ili zajedničkom interesu. Postupak osnivanja Osnivanje Udruženje Udruženje na području Bosne i Hercegovine mogu osnovati najmanje tri fizička lica koja su državljani Bosne i Hercegovine i stranci koji u Bosni i Hercegovini imaju boravište, ili pravna lica koja su u Bosni i Hercegovini registrirana, u bilo kojoj kombinaciji. 16 OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA • ime i prezime lica koje je ovlašteno da zastupa udruženje; • potpise osnivača (te jedinstveni matični broj građana, ukoliko su osnivači državljani Bosne i Hercegovine). Statut udruženja sadrži: • naziv udruženja, skraćeni naziv ukoliko postoji, i adresu udruženja; • ciljeve i djelatnosti udruženja; • postupak za primanje i isključivanje članova; • tijela udruženja, način na koji se biraju, ovlaštenja koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje mandata, osobu ovlaštenu da sazove skupštinu, uslove i način raspuštanja, odnosno prestanak rada; • pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje sredstvima udruženja, kao i tijelo koje je ovlašteno za nadzor nad upotrebom tih sredstava; • način podnošenja finansijskog izvještaja i izvještaja o radu; • javnost rada; • postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i način donošenja drugih općih akata; • potpise osnivača, a za državljane Bosne i Hercegovine i jedinstvene matične brojeve. • opis oblika i sadržaj pečata; Statut fondacije sadrži: • zastupanje udruženja; • naziv, skraćeni naziv ukoliko postoji i sjedište fondacije; • uslove i postupak za spajanje, podjela udruženja, odnosno prestanak rada uključujući i bilo kakav poseban kvorum ili pravila za postizanje kvalifikovane većine u postupku glasanja; • postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili drugim sredstvima u slučaju raspuštanja ili prestanka rada udruženja. Fondacija Fondaciju može osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, s tim da osnivači ne mogu biti država Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi, općine/opštine, mjesne zajednice, državna tijela, državna preduzeća i fondovi. Osnivači fondacije ne moraju biti državljani ili pravne osobe iz Bosne i Hercegovine.Isto vrijedi i za osnivanje fondacije na nivou entiteta. Fondacija se osniva jednostranom izjavom volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovarajućim pravnim aktom. Fondacija mora imati osnivački akt, statut i upravni odbor. Osnivački akt fondacije obavezno sadrži: • ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica); • adresu odnosno sjedište osnivača; • naziv fondacije, skraćeni naziv i sjedište fondacije; • osnovne ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana; • izvod o novčanim iznosima i izvorima početnih osnovnih sredstava fondacije, odnosno novčana sredstva ili druge vidove imovine koju osnivač ulaže;1 • ime i prezime osobe koja zastupa fondaciju i koja je ovlaštena za obavljanje poslova registrovanja fondacije; 1 U FBiH novčana sredstva ili drugi oblici imovine koju osnivač ulaže ne mogu biti manji od 2.000 KM. • ciljeve i djelatnosti fondacije; • tijela fondacije, način njihovog izbora, nadležnost, kvorum, pravila glasanja te uslove procedure njihovog raspuštanja; • pravila upravljanja i upotrebe imovine fondacije; • moguće korisnike sredstava fondacije; • postupke za izmjenu i dopunu statuta, kao i ovlasti i postupke donošenja ostalih općih akata; • uslove i postupak za pripremanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada fondacije, uključujući sva pravila glasanja za koja je potreban poseban kvorum ili kvalifikovana većina; • kriteriji za raspolaganje imovinom fondacije u slučaju prestanka rada fondacije; • opis oblika i sadržaj pečata fondacije. Registracija u nadležni registar Udruženje i fondacija koji djeluju na području cijele Bosne i Hercegovine, upisuju se u registar udruženja, odnosno fondacija koji se vodi kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Odredbe zakona o registraciji udruženja i fondacija na području BiH, primjenjuju se i na registraciju ureda, predstavništava ili drugog organizacionog oblika stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne organizacije. Registar udruženja koja djeluju na području dva ili više kantona unutar Federacije BiH vodi Federalno ministarstvo pravde, dok registar udruženja koje djeluje na području jednog kantona, vodi kantonalni organ (nadležno Kantonalno ministarstvo pravdepravosuđa). S druge strane, registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija, koje djeluju na području Federacije BiH, vodi Federalno ministarstvo pravde. OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA 17 Udruženja i fondacije koje djeluju na području Republike Srpske, upisuju se u registar udruženja ili fondacija koji vodi osnovni sud prema sjedištu okružnog suda na čijem području udruženje ili fondacija ima svoje sjedište. Odredbe zakona o registraciji udruženja i fondacija na području RS, primjenjuju se i na registraciju kancelarije, predstavništva ili drugog organizacionog oblika stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne nevladine organizacije. Upisom u registar, udruženje, odnosno fondacija stiče svojstvo pravnog lica. Registracija udruženja i fondacija vrši se na osnovu zahtjeva podnesenog nadležnom registarskom organu kod kojeg se vodi registar udruženja i fondacija. Udruženje Uz zahtjev za upis u registar udruženja prilaže se: • zapisnik osnivačke skupštine udruženja; • osnivački akt/akt o osnivanju udruženja; • statut udruženja; • odluka osnivačke skupštine o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje udruženja; • ovjerena fotokopija lične karte i ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje udruženja; • odluka osnivačke skupštine o imenovanju članova upravnog odbora i drugih tijela udruženja (ako su takva tijela predviđena statutom); • ovjerena fotokopija lične karte, na osnovu koje se dokazuje da je osnivač udruženja fizičko lice iz Bosne i Hercegovine, odnosno ovjerena fotokopija pasoša i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini, ako je osnivač strano fizičko lice, te Izvod iz Registra ako je osnivač pravno lice; • u slučaju kada je osnivač udruženja pravno lice, prilaže se i odluka o osnivanju koju je donio nadležni organ tog pravnog lica; • otisak i opis znaka udruženja, ako je on predviđen statutom; • prijevod naziva udruženja na strani jezik, ako udruženje ima naziv i na stranom jeziku (u skladu 18 OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA sa statutom udruženja), ovjeren od ovlaštenog sudskog tumača; • dokaz o uplati administrativne takse. Fondacija Uz zahtjev za upis u registar fondacije prilaže se: • osnivački akt/akt o osnivanju fondacije; • statut fondacije; • odluka nadležnog organa o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje fondacije; • ovjerena fotokopija lične karte, odnosno pasoša i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini, kada je osoba ovlaštena za zastupanje strani državljanin; • ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje fondacije od nadležnog organa; • odluka o imenovanju članova upravnog odbora fondacije; • ovjerene fotokopije ličnih karata svih članova upravnog odbora fondacije, odnosno fotokopija pasoša i dozvole za boravak u Bosni Hercegovini, kada je član upravnog odbora strani državljanin; • dokaz o uplati novčanih sredstava ili drugih vidova imovine, koju osnivač ulaže pri osnivanju fondacije; • ovjerena fotokopija lične karte, kada je osnivač fondacije fizičko lice iz Bosne i Hercegovine, ili ovjerena fotokopija pasoša, kada je osnivač fondacije strano fizičko lice ili Izvod iz Registra, kada je osnivač fondacije pravno lice; • lična isprava, odnosno Izvod iz Registra kojim se dokazuje identitet osnivača, kada je fondacija osnovana jednostranom izjavom volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovarajućim pravnim aktom; • otisak i opis znaka fondacije, ako je on predviđen statutom fondacije; • odluka o imenovanju drugih tijela fondacije, ako su takva tijela predviđena statutom fondacije; • prijevod naziva fondacije, ako fondacija ima naziv i na stranom jeziku, u skladu sa statutom fondacije, ovjeren od ovlaštenog sudskog tumača; • dokaz o uplati administrativne takse. • dokaz o uplati administrativne takse. Odredbe koje regulišu registraciju udruženja i fondacija primjenjuju se i na registraciju ureda/kancelarija, predstavništava ili drugog organizacionog oblika stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne nevladine organizacije (u nastavku „međunarodne organizacije“). Navedeni prilozi moraju biti ovjereni od nadležnog organa Apostille pečatom domicilne zemlje i prevedeni na jedan od službenih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini od ovlaštenog sudskog tumača, a ovjereni kod nadležnog organa u Bosni i Hercegovini. Ukoliko je riječ o međunarodnoj organizaciji, uz zahtjev za upis u registar prilaže se: • rješenje o registraciji međunarodne organizacije od domicilne zemlje ili Izvod iz Registra međunarodne organizacije od domicilne zemlje ili druga pisana isprava, kada prema zakonu domicilne zemlje nije propisana registracija; - kada prilog iz prethodne tačke ne sadrži podatke o statutarnim ciljevima i djelatnostima međunarodne organizacije, prilaže se: a)statut ili neki drugi unutrašnji akt međunarodne organizacije, na osnovu kojeg se nesumnjivo može utvrditi koji su ciljevi i djelatnost međunarodne organizacije; • odluka ovlaštenog organa međunarodne organizacije o otvaranju ureda, predstavništva ili drugog organizacionog oblika u Bosni i Hercegovini; - u odluci iz prethodne tačke moraju biti navedeni: a)ciljevi i djelatnosti koje će međunarodna organizacija obavljati u Bosni i Hercegovini; b)sjedište i adresa u Bosni i Hercegovini; c)ime iprezime osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva strane međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini; • ovjerena fotokopija lične karte osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva međunarodne organizacije; - ako je osoba za zastupanje ureda ili predstavništva strane međunarodne organizacije stranac, potrebno je priložiti: a)ovjerenu fotokopiju pasoša i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini; • ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva međunarodne organizacije od nadležnog organa; Uz zahtjev za upis udruženja, fondacije ili međunarodne organizacije u nadležni registar entiteta, podnose se isti dokumenti kao i za upis u nadležni registar na nivou BiH. Udruženje, fondacija i međunarodna organizacija registrovana na području jednog entiteta, može obavljati djelatnost na području drugog entiteta uz prethodno prenošenje podataka iz registra jednog entiteta u registar nadležnog organa drugog entiteta. Organ kojem se podnosi zahtjev za registraciju zavisi od nivoa na kojem će djelovati udruženje, fondacija ili međunarodna organizacija. U tom kontekstu bitno je istaći sljedeće: - Udruženja i fondacije, osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH te upisane u registar Ministarstva pravde BiH, imaju slobodu djelovanja na cijelom području Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje je sjedište subjekta upisa; - Udruženja, osnovana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama FBiH te upisana u registar entitetskog/kantonalnog ministarstva pravde, imaju slobodu djelovanja na cijelom području Kantona/FBiH. Registar vodi Ministarstvo pravde FBiH ako se statutom udruženja predvidi da će udruženje djelovati na području dva ili više kantona, a ako se statutom predvidi da će udruženje djelovati na području jednog kantona, registar udruženja vodi kantonalni organ. Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija vodi Ministarstvo pravde FBiH2; - Udruženja i fondacije, osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS-a te upisane 2 Ako ciljevi udruženja ili fondacije nisu u suprotnosti s Ustavom FBiH, Zakonom o udruženjima i fondacijama FBiH i pravnim sistemom FBiH, udruženje odnosno fondacija, sa sjedištem na području Republike Srpske, može obavljati svoju djelatnost na području FBiH bez daljnjih administrativnih uslova. U tom slučaju upis u nadležni registar vrši se na način što se podaci iz rješenja o upisu iz registra koji se vodi u Republici Srpskoj prenose u registar koji se vodi u FBiH. OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA 19 u nadležni registar Osnovnog suda RS-a, imaju slobodu djelovanja na cijelom području RS-a3. Nadležni organ dužan je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva za upis. Udruženja i fondacije dužni su nadležnom registarskom organu (Ministarstvu/Sudu) podnijeti prijavu o svakoj promjeni činjenica koje se upisuju u registar, u roku od 30 dana od dana izvršene promjene. Te promjenu se odnose prvenstveno na svaku promjenu statuta, naziva, sjedišta, djelatnosti, lica ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje, članova organa upravljanja, pripajanja, razdvajanja ili transformaciju i prestanak rada udruženja odnosno fondacije. O upisu promjene u registar, nadležni registarski organ donosi rješenje. Prijava za dodjelu identifikacionog broja – Porezna registracija NVO je dužna pribaviti ID broj da bi bila u mogućnosti prijavljivati porez na dohodak i doprinose za svoje uposlene. Također, ovaj broj se koristi i za prijavljivanje poreza na dobit kad je NVO obveznik prijavljivanja i plaćanja takvog poreza, te kod predavanja finansijskih i drugih izvještaja nadležnim organima. FBiH Identifikacioni brojevi formiraju se i dodjeljuju pravnim licima i drugim organizacijama prema odredbama Pravilnika o dodjeli ID brojeva FBiH. Porezna registracija poreznog obveznika vrši se na osnovu prijave za registraciju koju podnosi porezni obveznik, odnosno odgovorno lice u njegovo ime. Poreznu registraciju poreznih obveznika vrši kantonalni ured Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za obveznike čije je sjedište na području tog kantona i dodjeljuje identifikacioni broj. 3 Ukoliko aktivnost udruženja ili fondacije nije u suprotnosti sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS-a, udruženje ili fondacija sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine slobodno djeluje na području Republike Srpske, bez daljih administrativnih uslovljavanja. 20 OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA Porezni obveznik – udruženje i fondacija dužan je sutradan, a najkasnije u roku od pet (5) radnih dana od dana dobivanja rješenja o upisu u registar koji se vodi kod nadležnog organa, podnijeti nadležnom kantonalnom uredu/službi Zavoda za statistiku sljedeće dokumente (u svrhu dobijanja identifikacionog broja i korištenja istog za plaćanje poreza i doprinosa iz plaća zaposlenika - rezidenata Federacije BiH): - dva primjerka popunjenog obrasca prijave poreznog obveznika za dobivanje identifikacionog broja i poreznu registraciju; - kopiju rješenja o upisu u registar koji se vodi kod nadležnog organa. Na osnovu navedene dokumentacije, nadležni kantonalni ured za statistiku, dodjeljuje 13-cifreni identifikacioni broj udruženju i fondaciji. Obavještenje o dodijeljenom identifikacionom broju zajedno sa prijavom i ostalom dokumentacijom, prosljeđuje se nadležnom odjelu Porezne uprave, ovlaštenom za registraciju poreznih obveznika, koji procjenjuje da li udruženje i fondacija ispunjava sve uslove za poreznu registraciju utvrđene prema propisima Porezne uprave. Ako se utvrdi da udruženje i fondacija ispunjava sve uslove za registraciju, Porezna uprava registruje poreznog obveznika i izdaje Uvjerenje o poreznoj registraciji, koje sadrži i identifikacioni broj udruženja i fondacije. Registracija stranih međunarodnih organizacija vrši se na isti način kao što je gore opisano za udruženja i fondacije. RS Registracija udruženja i fondacija vrši se, u skladu sa odredbama Pravilnika o registraciji obveznika RS, dodjeljivanjem jedinstvenog identifikacionog broja (u nastavku „JIB“) i upisom identifikacionih podataka o poreznom obvezniku u jedinstveni registar obveznika Republike Srpske. Svrha dodjeljivanja JIB-a jeste jedinstveno, pravilno, zakonito i ekonomično plaćanje poreza od strane udruženja i fondacija kao poreskih obveznika. JIB se sastoji od 13 cifara i dodjeljuje se za glavnu organizacionu jedinicu prema glavnom sjedištu poslovanja. Registracija, odnosno evidentiranje kod Porezne uprave RS, vrši se podnošenjem prijave za registraciju i rješenja o upisu u registar koji se vodi kod nadležnog organa. Udruženja i fondacije se brišu iz registra kada rješenje o prestanku rada udruženja odnosno fondacije, koje donese nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud) postane konačno. Prijava se podnosi nadležnoj Područnoj jedinici gdje se nalazi sjedišta udruženja i fondacije. Ukoliko poreski obveznik ispunjava uslove za registraciju, izdaje mu se Potvrda o registraciji u roku od dva radna dana od dana podnošenja uredne i kompletne prijave za registraciju. Udruženje ili fondacija također prestaje sa radom ako: Strane međunarodne organizacije prijave za registraciju podnose mjesno nadležnoj Područnoj jedinici u roku od pet radnih dana od dana registracije kod nadležnog organa u BiH. Uz prijavu se dostavlja: - dokumentacija izdata od nadležnog organa BiH kojom se potvrđuje osnivanje strane međunarodne organizacije; - lista zaposlenog osoblja; - kopija ugovora o vođenju poslovnih knjiga samo u slučaju kada knjige vodi drugo pravno ili fizičko lice. Nadležna Područna jedinica izdaje Potvrdu o registraciji u roku od dva radna dana od dana podnošenja uredne prijave za registraciju. Prestanak rada udruženja i fondacije Udruženje ili fondacija mogu prestati sa radom dobrovoljno ili po sili zakona pod uslovima koji su predviđeni zakonom. U tom kontekstu postoje dva osnovna načina prestanka sa radom udruženje ili fondacija, dobrovoljno ili na osnovu odluke nadležnog tijela udruženja ili fondacije. - nadležni organ udruženja, odnosno fondacije donese odluku o pripajanju, razdvajanju ili transformaciji udruženja odnosno fondacije. Prestanak rada odlukom nadležnog organa: Udruženje ili fondacija prestaje sa radom ako se utvrdi da je udruženje ili fondacija prestala djelovati. Pri tome će se smatrati da je udruženje prestalo djelovati ako: - je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom udruženja za održavanje skupštine, a skupština udruženja nije održana; - se broj članova udruženja smanji ispod broja tri, odnosno ispod broja određenog zakonom za osnivanje udruženja (a skupština udruženja u roku od tri mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o prijemu novih članova). Kada nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud) utvrdi neku od gore navedenih činjenica, isti donosi rješenje o prestanku rada udruženja, odnosno fondacije. Dobrovoljni prestanak rada: U principu važi sljedeće, ako statutom nije drugačije predviđeno, odluka o prestanku sa radom se donosi dvotrećinskom kvalifikovanom većinom glasova članova udruženja ili dvotrećinskom većinom glasova upravnog odbora fondacije. U slučaju dobrovoljnog prestanka rada registrovano udruženje ili fondacija usvaja plan likvidacije koji je u skladu sa statutom i zakonom. OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA 21 FINANSIJSKO POSLOVANJE... Finansijsko poslovanje Finansiranje Kada je riječ o finansiranju udruženja i fondacija, zakonska regulativa na državnom, odnosno entitetskom nivou navodi gotovo identične izvore. U tabeli ispod, dat je uporedni prikaz izvora finansiranja udruženja i fondacija iz relevantnih zakona oba entiteta BiH, kao i zakona BiH. Članarina BiH FBiH RS X X X Primjenjivo samo na udruženja Na nivou BiH u novcu, uslugama ili imovini bilo koje vrste, u RS pokloni i prilozi koji imaju novčanu vrijednost, dok u FBiH nije precizirano. Dobrovoljni prilozi i pokloni X X X Državne subvencije i sredstva iz budžeta X X X Prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i tome slično X X X Prihodi stečeni kroz ostvarivanje ciljeva i drugih aktivnosti utvrđenih statutom X X X Dakle, udruženja i fondacija se mogu finansirati iz sredstava obezbijeđenih od strane trećih lica ili vlastitim aktivnostima koje se provode u skladu sa njihovim statutom. Samofinansiranje (Obavljanje privrednih djelatnosti) Samofinansiranje podrazumijeva ostvarivanje prihoda kroz obavljanje privredne djelatnosti. Potrebno je naglasiti da zakoni o udruženjima i fondacijama BiH i oba entiteta prave jasnu razliku između srodnih i nesrodnih privrednih djelatnosti. Pri tome srodnu djelatnost definišu kao djelatnost koja ja direktno povezana sa ostvarivanjem ciljeva iz statuta. Sve ostale privredne aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa ciljevima iz statuta, smatraju se nesrodnim privrednim aktivnostima. Obavljanje srodnih privrednih aktivnosti je dopuštenou oba entiteta, kao i na državnom nivou bez potrebe osnivanja posebnog pravnog subjekta preko kojeg bi se obavljale srodne privredne aktivnosti. To znači da udruženja i fondacije mogu obavljati srodne privredne 24 FINANSIJSKO POSLOVANJE Napomena Svi izvori koji su rezultat aktivnosti udruženja i fondacija u skladu sa statutom. Kreditno zaduživanje kod komercijalnih banaka ili drugih kreditora se također može svrstati u ovu kategoriju. aktivnosti pod uslovom da su iste u skladu sa njihovim statutarnim ciljevima, tj. da doprinose ostvarenju statutarnih ciljeva te da osnovna svrha obavljanja takvih djelatnosti nije sticanje dobiti. U tom kontekstu, bitno je da udruženja i fondacije u svojim statutima jasno i detaljno definišu ciljeve i privredne djelatnosti koje će obavljati u cilju ostvarivanja svojih ciljeva. U skladu sa odredbama zakona o porezu na dobit oba entiteta, udruženja i fondacije ne plaćaju porez na dobit ostvaren obavljanjem srodnih privrednih djelatnosti. Naime, to znači da ne plaćaju porez na dobit za ostvareni višak prihoda nad rashodima1. S druge strane, za obavljanja nesrodnih privrednih aktivnosti, udruženja i fondacije su dužna osnovati zasebno pravno lice. Pored toga, višak prihoda nad rashodima, odnosno dobit ostvarena obavljanjem nesrodne privredne djelatnosti podliježe oporezivanju porezom na dobit. 1 Kada udruženja i fondacije obavljaju srodnu privrednu djelatnost, uvijek se koristimo izrazima prihodi i rashodi, odnosno višak prihoda nad rashodima, a ne izrazom dobit, obzirom da je isti vezan za privredna društva i nesrodne privredne djelatnosti. Bitno je napomenuti sljedeće: Poslovanje sa komercijalnim bankama Ukoliko su prihodi od privrednih aktivnosti veći od rashoda od obavljanja te djelatnosti, razlika predstavlja višak prihoda nad rashodima ili dobit koju nije dozvoljeno isplaćivati osnivačima, članovima udruženja, članovima upravljačkih tijela, odgovornim licima, djelatnicima, donatorima ili trećim licima. Tako ostvareni višak prihoda nad rashodima dopušteno je isključivo koristiti za ciljeve utvrđene statutom, tj. mora se investirati u osnovne statutarne aktivnosti udruženja ili fondacije. Otvaranje računa Platni promet i transakcije Platni promet predstavlja sva plaćanja između pravnih i fizičkih lica koja se vrše sa ciljem podmirenja novčanih obaveza i naplate potraživanja. Platni promet se najvećim dijelom obavlja nenovčanim transferima putem komercijalnih banaka, dok je gotovinsko plaćanje svedeno na minimum. Bezgotovinskim platnim prometom smatra se prijenos novčanih sredstava sa transakcijskog računa jednog lica na transakcijski račun drugog lica. U zavisnosti od toga da li se platni promet obavlja između lica unutar jedne zemlje ili između lica u različitim zemljama, moguće je razlikovati unutrašnji i međunarodni platni promet. Otvaranje transakcijskog računa je preduslov za početak poslovanja pravnih lica, uključujući udruženja i fondacije. Ovlaštenja za otvaranje računa kod komercijalnih banaka, izbora banke, kao i broja i vrsta transakcijskih računa utvrđuju se statutom udruženja i fondacija. Pri tome, izbor komercijalne banke i ostalih usluga koje pružaju banke je stvar komercijalne prirode i poslovne politike. Dakle, zavisi od potreba udruženja i fondacija, te ostalih tržišnih faktora. Potrebno je napomenut da sva pravna lica mogu otvoriti više transakcijskih računa u jednoj ili više različitih komercijalnih banaka. Postupak otvaranja transakcijskih računa utvrđen je internim politikama i procedurama svake komercijalne banke zasebno. S obzirom na zahtjeve zakonske regulative, ovaj postupak je u značajnoj mjeri usaglašen među bankama na tržištu BiH. Uobičajena lista dokumentacije potrebne za otvaranje računa sadrži sljedeće: • Zahtjev za otvaranje računa, potpisan od strane ovlaštenog lica i opečaćen pečatom udruženja ili fondacije. Obično je riječ o tipskim obrascima komercijalnih banaka; • Rješenje o upisu u registar kod nadležnog organa; Platni promet u BiH regulisan je na entitetskom nivou putem Zakona o platnim transakcijama. Glavni učesnici u unutrašnjem platnom prometu su Centralna banka BiH, komercijalne banke i sva ona pravna i fizička lica koja imaju otvorene račune kod komercijalnih banaka. • Statut udruženja ili fondacije; Shodno pomenutim zakonima, kao i Zakonima o finansijskom poslovanju entiteta, sva pravna lica imaju obavezu da novčana sredstva drže na računima kod komercijalnih banke čije je sjedište u BiH, te da platne transakcije obavljaju putem transakcijskih računa otvorenih kod komercijalnih banaka u BiH. Obzirom da udruženja i fondacije imaju status pravnog lica, ova obaveza se odnosi i na njih. • Karton deponovanih potpisa. Riječ je o tipskom formularu koji pripremaju komercijalne banke i koji sadrži lične podatke i potpise lica koji će biti ovlašteni za raspolaganje novčanim sredstvima i autorizovanje platnih naloga. Obično je to isto lice koje je ovlašteno da zastupa pravno lice, ali ne postoji zakonska smetnja da to bude neko drugo lice. • ID broj udruženja ili fondacije; • Statistički broj udruženja ili fondacije; • Kopija identifikacionih dokumenata lica ovlaštenih za zastupanje; S obzirom na postojanje izvjesnih razlika u zahtjevima komercijalnih banaka, prilikom otvaranja računa potrebno je od komercijalne banke zatražiti detaljnu listu potrebne dokumentacije i sa uposlenicima iste se posavjetovati o postupku otvaranja računa. FINANSIJSKO POSLOVANJE 25 Pored transakcijskog računa, udruženja i fondacije mogu otvarati i devizne račune kod komercijalnih banaka. Namjena ovih računa jeste držanje novčanih sredstava u stranim devizama, kao i obavljanje platnog prometa sa inostranstvom. Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa Danom aktiviranja računa (transakcijskog ili deviznog) on postaje operativan i sa istog je moguće obavljati platne transakcije (uplate i isplate novčanih sredstava). Dakle, od tog momenta moguće je vršiti novčane isplate i uplate na račun. Bezgotovinske platne transakcije Pod bezgotovinskim platnim transakcijama podrazumijevaju se prijenosi novčanih sredstava sa jednog transakcijskog računa na drugi. U zavisnosti od toga da li se prijenos novčanih sredstava dešava između računa otvorenih u istoj banci ili u različitim bankama moguće je razlikovati unutarbankarski ili međubankarski transfer. U bezgotovinskim platnim transakcijama moguće je vršiti uplate i/ili isplate sa računa. Pod uplatama se podrazumijeva priliv novčanih sredstava na transakcijski račun, za razliku od isplata koje označavaju odliv sredstava. Isplate i uplate gotovine, kao i bezgotovinske transakcije obavljaju se na osnovu tipskih obrazaca dostupnih u svim bankama u štampanom formatu ili slanjem elektronskih naloga, što zavisi od internih politika banke i usluga koje pružaju pojedine banke. Osnovni instrument platnog prometa je „Nalog za plaćanje“, koji predstavlja bezuslovnu instrukciju datu banci da isplati ili uplati određenu sumu novca sa označenog računa. Nalog za plaćanje može biti izdat u pisanoj formi ili elektronski. Nalogodavac u nalogu za plaćanje mora tačno identifikovati primaoca i odredišnu banku. Kada je na nalogu za plaćanje bilo koji učesnik u platnoj transakciji identifikovan imenom i brojem, banka primalac nije dužna utvrditi usaglašenost imena i broja i može izvršiti plaćanje ili na osnovu imena ili na osnovu broja. Pored navedenog, svaka platna transakcija mora imati odgovarajuću pravnu podlogu (plaćanje obaveza za 26 FINANSIJSKO POSLOVANJE isporučena dobra i usluge, izmirivanje drugih novčanih obaveza, povrat uzetih kredita, plaćanje kazni i penala, isplata plaća i drugih primanja uposlenicima, plaćanje javnih prihoda i tome slično), koja mora biti jasno naznačena na nalogu za plaćanje. Ovlaštena lica tj. lica koja se nalaze u kartonu deponovanih potpisa mogu raspolagati sredstvima na računu u skladu s važećim propisima i pravilima banke. Prilikom obavljanja transakcija po računima, lica se identifikuju ličnim dokumentima. Gore navedeno primjenjivo je za unutrašnji i međunarodni platni promet. Gotovinske platne transakcije Platne transakcije u kojima dolazi do uplate ili isplate gotovine na račun, odnosno sa računa kod poslovne banke mogu se smatrati gotovinskim platnim transakcijama. Uplate i isplate gotovog novca obavljaju se na šalterima banke kod koje je otvoren račun. U ove svrhe, također se koriste tipski obrasci koji su dostupni u poslovnicama komercijalnih banaka i razlikuju se od naloga za plaćanje koji su opisani u prethodnom poglavlju. Ovlaštena lica tj. lica koja su se nalaze u kartonu deponovanih potpisa mogu raspolagati sredstvima na računu u skladu s važećim propisima i pravilima banke. Drugim riječima, nalozi za uplatu i isplatu gotovine sa transakcijskog računa moraju biti potpisani od strane lica koje se nalazi na kartonu deponovanih potpisa. Prilikom obavljanja transakcija po računima, lica se identifikuju ličnim ispravama. Bankovni izvodi Shodno zakonskoj regulativi, banke su dužne da najmanje jednom mjesečno klijentima dostavljaju izvještaje o svim promjenama na računu od posljednjeg izvještaja. Međutim, uobičajena praksa većine banaka je da izvode dostavljaju na dnevnoj bazi. Izvodi, uobičajeno, mogu biti dostavljeni putem obične ili elektronske pošte u zavisnosti od preferencija klijenta i/ili internih politika banke. Alternativni načini naplate potraživanja i izmirenja obaveza Prema Zakonu o finansijskom poslovanju, sva pravna lica su dužna izmirivati svoje obaveze u ugovorenom odnosno propisanom roku, nalozima za prijenos (plaćanje) i drugim instrumentima plaćanja. Prema odredbama istog zakona, te Zakona o obligacionim odnosima, pravna licameđusobne obaveze mogu izmirivati i prijenosom vrijednosnih papira, prebijanjem (kompenzacijom), asignacijom, cesijom, te na druge načine u skladu sa zakonima koji uređuju ovu oblast. Dakle, pravna lica svoje obaveze primarno izmiruju novčanim plaćanjima na način opisan u prethodnom poglavlju. U nastavku slijedi kratak opis ostalih instrumenata koji se najčešće koriste za izmirenje dužničko– ovjerilačkih obaveza. Mjenica Mjenica je vrijednosni papir na određeni iznos novca koji svom imaocu daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavalac (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeni iznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu. Kompenzacija Kompenzacija je pravni posao propisan Zakonom o obligacionim odnosima. Dužnik može prebiti potraživanje koje ima prema povjeriocu sa onim što ovaj potražuje od njega, ako oba potraživanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kvalitete, i ako su oba dospjela. Prebijanje ne nastaje čim se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna strana izjavi drugoj da vrši prebijanje. Cesija Cesija, kao pravni posao utvrđen Zakonom o obligacionim odnosima, predstavlja ustupanje potraživanja ili prava pismenom izjavom povjerioca (cedenta) u korist novog povjerioca (cesionara), koji stupa na mjesto sadašnjeg povjerioca. Za prijenos potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupalac dužan obavijestiti dužnika o izvršenom ustupanju. Cesijom se ne može pogoršati položaj dužnika. Suština ovog posla se sastoji u tome da cedent cesijom, tj. prenošenjem potraživanja, izmiruje obavezu prema cesionaru koji je njegov povjerilac. Asignacija Asignacija ili upućivanje je pravni posao kojim jedno lice - uputilac (asignant) ovlašćuje drugo lice - upućenika (asignat) da za njegov račun izvrši nešto određenom trećem licu, primaocu uputa (asignatar), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime. Zajednička karakteristika posljednja tri navedena posla je da se provode na osnovu vjerodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.). U sva tri pravna posla moguće je stupati sa licima iz BiH, kao i licima iz inostranstva. U drugom slučaju, za lica koja sjedište imaju u RS-u, potrebna je saglasnost entitetskog ministarstva finansija. Upravljanje Izuzetno, entitetskim zakonima o finansijskom poslovanju u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je uređeno da pravna lica ne mogu izmirivati međusobne obaveze prebijanjem, niti na druge načine predviđene propisima o obligacionim odnosima, sve dok imaju evidentirane neizmirene dospjele obaveze kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa, tj.banaka. • Sekretar; NVO kao pravno lice ima svoje organe upravljanja. Uobičajena tijela u NVO-u, zavisno od njenih potreba i zahtjeva su, između ostalog: • Predsjedništvo/Lice ovlašteno (obavezan upravni organ); za zastupanje • Upravni i nadzorni odbor; • Skupština (obavezan upravni organ); • Druga upravna tijela (privremena/trajna). Navedene organe uprave je potrebno definisati statutom NVO-a, a eventualnim naknadnim izmjenama statuta je moguće nadopunjavati/mijenjati iste, zavisno od potreba i zadataka NVO. FINANSIJSKO POSLOVANJE 27 Pored organa upravljanja koji su slobodno formirani od strane NVO, Zakon o udruženjima i fondacijama BiH propisuje obavezu uspostavljanja sljedećih organa: • Skupština; • Upravni odbor (ukoliko je osnivanje istog propisano statutom NVO-a); • Osobu/e koja/e će zastupati NVO u pravnom prometu (u slučaju da nije uspostavljen Upravni odbor). Kao što je gore navedeno, osnovni organ NVO-a je Skupština čije je osnivanje obavezno i čiji se zadaci definišu statutom NVO-a. Ako nije drugačije određeno statutom NVO-a, članove Skupštine čine svi članovi NVO-a. U praksi je čest slučaj da članovi NVO-a izaberu stalnu skupštinu koja broji manji broj članova, a koja zatim obavlja zadatke upravljajućeg organa NVO-a. Iako ne postoji takva zakonska obaveza, za potrebe donošenja odluka uobičajeno je da broj članova Skupštine bude neparan. Zakonom je propisano da Skupština obavlja sljedeće zadatke: • donošenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata određenih statutom; • odlučivanje o pripajanju, razdvajanju, transformisanju, raspuštanju i prestanku rada, kao i o drugim statusnim promjenama NVO-a; • imenovanje i razrješenje članova upravnog odbora, ako takvo tijelo NVO-a postoji; • usvajanje izvještajakoje je pripremio Upravni odbor, ako takvo tijelo NVO-a postoji; • odlučivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadležnosti drugih tijela NVO-a. Upravni odbor (u slučaju da je isti predviđen statutom) je izvršni organ koji je zadužen za sprovođenje zadataka i ciljeva udruženja utvrđenih statutom. Broj članova Upravnog odbora definiše se statutom, a u slučaju da Upravni odbor nije predviđen statutom, Skupština određuje osobu/e ovlaštenu/e za zastupanje NVO-a. U skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH, Upravni odbor, ili osoba ovlaštena za zastupanje: • priprema sjednice Skupštine; 28 FINANSIJSKO POSLOVANJE • priprema nacrt statuta i drugih akata koje donosi Skupština; • provodi politiku, zaključke i druge odluke koje je donijela Skupština; • upravlja imovinom NVO-a; • podnosi godišnji ili periodični izvještaj o svom radu Skupštini na usvajanje; • obavlja i druge poslove određene statutom. Uobičajeno je da NVO u javnosti predstavlja i zastupa statutom ovlašteni Predsjednik NVO-a koji se za obavljanje navedene funkcije ovlašćuje statutom NVO-a. Ime zastupnika NVO-a se dostavlja nadležnom registarskom organu radi upisa u registar, a u slučaju bilo kakve izmjene zastupnika (istek mandata, ostavka ili smjena), NVO je dužna da navedene izmjene dostavi nadležnom registarskom organu. Pored gore navedenih organa, NVO u praksi često statutom predvidi imenovanje Nadzornog odbora NVO-a, koji obično broji 3 ili 5 članova. Funkcija Nadzornog odbora se u ogleda u nepristrasnom nadzoru rada NVO-a i njenog finansijskog poslovanja. Uobičajeno je da se u članove Nadzornog odbora biraju osobe koje nisu u sukobu interesa, odnosno nemaju lični interes u NVO-u. Nadzorni odbor je obavezan podnositi izvještaj Skupštini. Kancelarijsko poslovanje Iako trenutno ne postoje propisi o kancelarijskom poslovanju koji su obavezujući za pravna lica, NVO u praksi primjenjuju propise o kancelarijskom poslovanju koji su obavezujući za ministarstva i druga vladajuća tijela BiH. U kancelarijsko poslovanje spada: primanje, otvaranje, pregledanje i raspoređivanje pošte odnosno akata, zavođenja akata, njihovo združivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehničko obrađivanje akata, otpremanje pošte, razvođenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i čuvanje). Preporučljivo je da NVO usvoji interni akt koji će regulisati kancelarijsko poslovanje organizacije i propisati procedure za: • određivanje osobe odgovorne za vođenje kancelarijskog poslovanja koja je dužna u toku radnog vremena organizovati vršenje poslova NVO-a tako da predmeti, akti, pečati i drugi materijali, ne smiju doći u posjed neovlaštenih osoba; • protokolisanje ulazne i izlazne pošte; • razvrstavanje i klasifikacija akata NVO-a; • način i rokove predaje akata i predmeta nadležnom arhivu, procedure arhiviranja i čuvanja akata i drugih predmeta (štembilji, žigovi); • prijem i čuvanje povjerljivih dokumenata; itd. NVO su pored kancelarijskog poslovanja dužne obavljati i arhivske poslove koje proizilaze iz njihovih aktivnosti u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i arhivu BiH. Na NVO se iz navedenog Zakona primjenjuju odredbe o privatnoj arhivskoj građi. Specifično, NVO, kao pravna lica-imaoci privatne arhivske građe, koji čuvaju arhivsku građu ili pojedinačne dokumente trajne vrijednosti, obavezni su: a) čuvati je, srediti i popisati; b) omogućiti ovlaštenoj osobi nadležnog arhiva pregled, popis i proučavanje u sigurnosne svrhe; c) obavijestiti nadležni arhiv o svim promjenama u vezi s arhivskom građom; d) omogućiti snimanje arhivske građe po zahtjevu nadležnog arhiva. U kontekstu gore navedenog, bitno je napomenuti da se propisi o arhivskoj građi odnose isključivo na dokumentaciju koja je proizvod NVO-a, tj. sve ono što u okviru svog poslovanja nastaje kao proizvod NVO-a (npr. fakture, izvještaji, programi rada, odluke, projekti i sl.). To znači sljedeće, NVO je dužna usvojiti interni akt pod nazivom „Lista kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja“ (u nastavku „lista“). U listu se unose nazivi svih dokumenata koji su proizvod NVO-a sa pripadajućom oznakom, rokom i načinom čuvanja (trajno/ograničeno-izvorno/elektronski). Rokovi čuvanja finansijske dokumentacije dati su u poglavlju 6. ovog Priručnika. Rokove čuvanja dokumentacije koju čine izvještaji, programi rada i sl. određuje sama NVO u skladu sa svojim internim propisima i potrebama. Navedenu listu usvaja i donosi osoba ovlaštena za zastupanje NVO-a, te se ista ovjerava potpisom te osobe i pečatom NVO-a. Nakon toga, lista se dostavlja Arhivu BiH na pregled i ovjeru, na koju Arhiv BiH daje svoju saglasnost. Nakon davanja saglasnosti Arhiva BiH, lista se može početi primjenjivati od strane NVO-a. U skladu sa dokumentima koji su, kao proizvod NVOa, navedeni u listi, isti se unose u arhivsku knjigu sa pripadajućom oznakom i nazivom. Nakon proteka propisanog roka čuvanja pojedinih dokumenata, isti se mogu uništiti uz saglasnost Arhiva BiH. Dovoljno je da NVO sačini listu dokumenata za koje je obavezni rok čuvanja, u skladu sa rokovima navedenim u listi, protekao, te istu dostavi Arhivu BiH na davanje saglasnosti. Nakon što Arhiv BiH da svoju saglasnost, navedeni dokumenti se mogu uništiti, pri čemu se saglasnost Arhiva BiH čuva trajno kao dokaz da je istekao propisani rok čuvanja dokumentacije koja je uništena, te da NVO nije bila dužna dalje čuvati datu dokumentaciju. Interni akti udruženja i fondacija S ciljem što preciznijeg regulisanja internih procedura/internih politika, NVO su u obavezi da donesu određen broj internih akata. Obavezni akti NVO-a, koji su regulisani i Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH su: a)Osnivački akt/odluka o osnivanju NVO-a Osnivački akt NVO-a je odluka o osnivanju NVO koju donosi osnivačka skupština NVO-a. Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH je određeno da osnivački akt NVO-a obavezno sadrži: • imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i skraćeni naziv i sjedište osnivača; • naziv, sjedište i adresu NVO-a; • ciljeve i djelatnosti NVO-a; • ime i prezime osobe ovlaštene za obavljanje poslova upisa u registar NVO-a; • potpise osnivača ili osoba ovlaštenih za zastupan- FINANSIJSKO POSLOVANJE 29 je, te jedinstveni matični broj građana, ukoliko su osnivači državljani Bosne i Hercegovine. b)Statut Statut je najviši akt koji definiše rad NVO-a, a kojeg donosi Skupština NVO-a. U skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama, statut NVO-a mora sadržavati sljedeće obavezne elemente: • naziv NVO-a, skraćeni naziv ukoliko postoji, i adresu NVO-a; • ciljeve i djelatnosti NVO-a; • postupak za primanje i isključivanje članova; • tijela NVO-a, način na koji se biraju, ovlaštenja koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje mandata, osobu ovlaštenu da sazove Skupštinu, uslove i način raspuštanja, odnosno prestanak rada; • pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje sredstvima NVO-a, kao i tijelo koje je ovlašteno za nadzor nad upotrebom tih sredstava; • način podnošenja finansijskih izvještaja i izvještaja o radu; • javnost rada; • postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i način donošenja drugih općih akata; • opis oblika i sadržaj pečata; • zastupanje NVO-a; • uslove i postupak za spajanje, podjelu, odnosno prestanak rada uključujući i bilo kakav poseban kvorum ili pravila za postizanje kvalificirane većine u postupku glasanja; • postupak za raspolaganje preostalim imetkom ili drugim sredstvima u slučaju raspuštanja ili prestanka rada NVO-a. U praksi NVO-i najčešće donose sljedeće interne akte: a)Pravilnik o radu - pobliže reguliše obaveze i prava članova kao i zaposlenih NVO-a, radno vrijeme NVO-a, i sl.; b)Pravilnik o računovodstvu - uređuje organizaciju računovodstva, interne računovodstvene procedure, kontrolne postupke, računovodstvene politike za priznavanje i procjenjivanje imovine i obaveza, prihoda i rashoda. Osim toga utvrđuju se uputstva i smjernice za usvajanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja i druga pitanja vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja za koja je propisano da se uređuju opštim aktom u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, drugim podzakonskim propisima; c)Računovodstvene politike NVO-a - utvrđuje posebna načela i pravila koja je usvojila NVO za pripremanje i prikazivanje finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Usvojene računovodstvene politike odnose se na priznavanje, ukidanje priznavanja, mjerenje i procjenjivanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda NVO-a; d)Pravilnik o kancelarijskom poslovanju – uređuje kancelarijsko poslovanje, osobe zadužene za kancelarijsko poslovanje, način vođenja protokola, čuvanje dokumenata i pečata; e)Pravilnik o finansijskom poslovanju – uređuje načela finansijskog poslovanja NVO-a, određuje osobe nadležne za upravljanje finansijskim sredstvima NVO-a, uređuje sistem kontrola finansijskog poslovanja NVO-a, propisuje način upravljanja blagajnom i osobe odgovorne za blagajničko poslovanje, itd. Pored navedenih obaveznih internih akata, u praksi NVO-i na osnovu statuta donose druge interne akte koji regulišu pravila poslovanja organa NVO, različite interne procedure, rasporede poslova, itd. Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose Pri donošenju ostalih internih akata bitno je voditi računa da se uspostavi procedura donošenja internih akata te da akti precizno i jasno regulišu oblast/pitanja zbog kojih se ista donose, kao i da se odredi vremenski period važenja akta. Stupanje u dužničko povjerilačke odnose regulisano je Zakonima o obligacionim odnosima. 30 FINANSIJSKO POSLOVANJE NVO kao i ostala pravna i fizička lica može stupati u dužničko - povjerilačke odnose. Propisi o obligacijama u BiH uređuju obligaciono – pravne odnose između dvije određene strane na osnovu kojih je jedna strana (povjerilac) ovlaštena da zahtjeva od druge strane (dužnik) određeno davanje, činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi inače imala pravo da čini, a druga strana je dužna da to ispuni. Obligacioni odnosi se javljaju u sferi prometa i usluga i podrazumijeva korelaciju između ovlaštenja i obaveza odnosno, dug je jednak obavezi, tj. što je sa jedne strane dug/obaveza, to je sa druge strane pravo/ovlaštenje. Uobičajeno je da se prilikom stupanja u dužničko – povjerilačke odnose zaključuje ugovor. NVO može formirati obligacioni odnos, te potpisati ugovor i sa fizičkim i sa pravnim licima. Predmet ugovora se može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju i mora biti moguć, dopušten i odrediv. Ugovor se uglavnom zaključuje na tačno određeno vrijeme, gdje su jasno definisani početak i kraj roka. Ukoliko rok nije definisan samim ugovorom stranaka, isti će se odrediti primjenom odredbi ZOO FBiH, odnosno ZOO RS. Za pojedine pravne poslove (npr. zakup, građenje, prodaja, prijevoz stvari, itd.) propisani su bitni elementi ugovora, dok se za ostatak forma slobodno ugovara. Bitni elementi ugovora su osnova njihove punovažnosti. Stupanjem u obligaciono – pravni odnos, NVO saglasnom izjavom volje uređuje svoje međusobne odnose sa drugom ugovornom stranom, ukoliko to nije u suprotnosti za pozitivno – pravnim propisima u BiH. Za neispunjavanje ugovornih obaveza, oštećena strana može zahtijevati naknadu štete, a za neblagovremeno izvršenje novčane obaveze dužnik je dužan platiti i zateznu kamatu koja trenutno u FBiH iznosi 12% godišnje, a u RS-u 0,05% dnevno plus stopa rasta cijena na malo za period za koji se računa zatezna kamata. U praksi NVO-i stupaju u obligacione odnose sa različitim pravnim i fizičkim licima od kojih se kao najčešći pojavljuju kreditori, dobavljači komunalnih usluga, zakupodavci, itd. NVO je dužna internim dokumentima odrediti odgovorno lice za potpisivanje ugovora u ime NVO-a, kao i procedure stupanja u obligaciono-pravne odnose sa trećim stranama (npr. oglasi, tenderi, itd.). FINANSIJSKO POSLOVANJE 31 ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO... Zapošljavanje i drugi oblici angažovanja lica od strane NVO Ugovor o radu Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept • poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada; Zapošljavanje ili radni odnos kao i ugovor o privremenim i povremenim poslovima imaju karakter nesamostalne djelatnosti, dok ugovor o djelu ima obliksamostalne djelatnosti. • poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.); Da li će NVO sa licem zaključiti ugovor o radu odnosno zaposlenju, ili je angažovati po osnovu samostalne djelatnosti (ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu), zavisi od vrste konkretnih poslova koje će to lice obavljati, te načina obavljanja poslova. Nesamostalna od samostalne djelatnosti razlikuje se, između ostalog, u dva osnovna aspekta: • prava i obaveza koje se pripisuju poslodavcu ili naručiocu, odnosno zaposleniku ili angažovanoj osobi; • poreznog tretmana i tretmana obračuna doprinosa. Zapošljavanje odnosno radni odnosi regulisani su zakonima o radu (koji važe na entitetskim nivoima), dok se angažovanje po ugovorima o djelu (uključujući autorsko djelo) regulišu zakonom o obligacionim odnosima, također na entitetskim nivoima. Ugovori o radu pripravnika i volontera te ugovori o privremenim i povremenim poslovima spadaju u domen radnog prava odnosno nesamostalne djelatnosti, s tim što, za razliku od ugovora o radu, nemaju karakter radnog odnosa. Prava i obaveze Zapošljavanje (nesamostalna djelatnost) NVO može zaposliti osoblje po osnovu nesamostalne djelatnosti sklapanjem ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme). te ako su ispunjeni određeni uslovi, sklapanjem ugovora o radu sa pripravnicima, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, te ugovora o volonterskom radu. Obaveza sklapanja ugovora NVO treba zaključiti ugovor o radu sa fizičkom osobom ako postoji jedan od sljedećih elemenata: • poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i dr.); • poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću; • poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i bolesti zaposlenika; • zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fizičku ili umnu), a ne i kapital; • zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali ne i određeni uspjeh. Ugovor o radu sklapa se u pisanoj formi, na određeno ili neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. S druge strane, ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine. Međutim, ukoliko zaposlenik i poslodavac izričito ili prećutno obnove ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno izričito ili prećutno sklope uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme za period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno. Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati sedmično. Ugovor o radu može se zaključiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Ugovor o radu u pisanoj formi sadrži, naročito, podatke o: 34 ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 1. nazivu i sjedištu poslodavca; Primanja po osnovu ugovora o radu 2. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika; Ugovor o radu definiše, između ostalog, i primanja po osnovu plate. U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, ugovorom treba definisati iznos bruto plate (bruto plata uključuje iznos osnovne plate, poreza na dohodak i doprinosa iz plate). 3. trajanju ugovora o radu; 4. danu otpočinjanja rada; 5. mjestu rada; 6. radnom mjestu na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova; Pored primanja po osnovu plate, poslodavac je dužan u skladu sa kolektivnim ugovorom uposleniku isplaćivati i sljedeća primanja: 7. dužini i rasporedu radnog vremena; 8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate; FBIH: 9. trajanju godišnjeg odmora; -otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički napori i sl.), kao i za rad gdje je zakonom propisana primjena sredstava zaštite na radu; 10. otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati zaposlenik i poslodavac; 11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđene kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka navedenih u tački 7. do 11., može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim su uređena ta pitanja. Nakon sklapanja ugovora o radu, NVO je, između ostalog, dužna u roku od 15 dana prijaviti zaposlenika nadležnomfondu penziono-invalidskog i zdravstvenog osiguranja, a zaposleniku uručiti kopiju prijave na ova osiguranja; zaposleniku osigurati sva prava iz radnog odnosa propisana zakonima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor, pravo na plaćeni dopust, prava na naknade, pravo na usavršavanje za rad i dr.). NVO može sklopiti ugovor o radu i sa osobama koje nisu državljani BiH odnosno strancima, s tim što takve osobe prethodno moraju dobiti radnu dozvolu. Radna dozvola se izdaje kada su ispunjeni uslovi koje propisuju zakoni o kretanju stranaca, a između ostalog to podrazumijeva regulisanje boravka. Relevantna tijela kojima se potrebno obratiti su Služba za poslove sa strancima (http://www.sps.gov.ba), te entitetski zavodi za zapošljavanje. • Povećanu osnovnu plaću za: -prekovremeni rad najmanje 30% od bruto satnice; -noćni rad najmanje 30% od bruto satnice; -rad na dan sedmičnog odmora najmanje 20% od bruto satnice; -rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50% od bruto satnice; -za godine radnog staža (za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%); • Naknadu plaće u slučaju smrti zaposlenika i člana uže porodice i teške invalidnosti zaposlenika – u visini najmanje tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim podacima; • Ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) – Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 20% prosječne neto plaće prema posljednjim objavljenim podacima zavoda za statistiku; • Prijevoz na posao i sa posla - u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu; • Regres za godišnji odmor – u visini najmanje 50% prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da privredni subjekt -poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom; ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 35 • Naknada za vrijeme bolesti zaposlenika u skladu sa posebnim zakonima; • Teške invalidnosti i dugotrajne bolesti radnika – najmanje jedna prosječna plata u RS-u. • Otpremninu prilikom odlaska u penziju - u visini tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim podacima zavoda za statistiku; Bitno je napomenuti da se ova primanja ne moraju posebno navoditi u ugovoru o radu, jer obaveza poslodavca da iste isplaćuje definisana je Kolektivnim ugovorom. • Otpremninu u slučaju otkaza – pod uvjetima utvrđenim u Zakonu o radu; • Pravo na dnevnice - plaćene troškove prilikom službenog putovanja (dnevnica); • Naknada troškova zbog odvojenog života od porodice; • Naknada za rad na terenu (terenski dodatak). RS: • Dnevnicu za službeno putovanje u RS, u FBiH i u inostranstvo – u visini koju odredi vlada RS; • Naknadu troškova prijevoza kod dolaska na posao i povratka s posla, ukoliko prijevoz nije organizovan od strane poslodavca, u visini do pune cijene prijevozne karte u javnom saobraćaju; • Naknadu za povećanje troškova boravka za vrijeme rada na terenu - u visini od 10% dnevno od cijene rada utvrđene; • Troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog dana, kao i u slučaju obavljanja prekovremenog rada dužeg od tri sata dnevno; • Regres za korištenje godišnjeg odmora – najmanje u visini tri mjeseca rada utvrđene granskim kolektivnim ugovorom; • Otpremnine prilikom odlaska radnika u penziju najmanje u visini trostruke plate radnika obračunate u skladu sa kolektivnim ugovorom; • Naknada troškova za korištenje sopstvenih automobila kod obavljanja službenog posla, po nalogu poslodavca – u visini od 20% cijene goriva po jednom litru za svaki pređeni km. Radniku ili njegovoj porodici pripada pomoć u slučaju: • Smrti radnika – najmanje tri prosječne plate u RS-u; • Smrti člana uže porodice – najmanje dvije prosječne plate u RS-u; 36 Zapošljavanje lica sa invaliditetom (FBiH) Zakonodavstvo Prema odredbama Zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH, lica sa invaliditetom zapošljavaju se i rade na tržištu rada pod općim/opštim i posebnim uslovima. Pod općim/opštim uslovima zapošljavaju se lica sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, tj. u državnim organima, organima pravosuđa, organima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Pod posebnim uslovima zapošljavaju se lica sa invaliditetom u ustanovi ili privrednom društvu koja su osnovana radi zapošljavanja lica sa invaliditetom. Zapošljavanje Prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom pod općim/opštim uslovima, subjekti navedeni u prethodnom dijelu, među koje spadaju i udruženja i fondacije (kao druga pravna lica) dužni su zapošljavati lica sa invaliditetom srazmjerno ukupnom broju zaposlenih unutar udruženja i fondacije kako slijedi: • do 31. decembra 2009. godine najmanje jedno lice sa invaliditetom na svakih 39 zaposlenih; • do 31. decembra 2010. godine najmanje jedno lice sa invaliditetom na svaka 32 zaposlena; • do 31. decembra 2011. godine najmanje jedno lice sa invaliditetom na svaka 24 zaposlena; • do 31. decembra 2012. godine najmanje jedno lice sa invaliditetom na svakih 19 zaposlenih; • do 31. decembra 2013. godine najmanje jedno lice sa invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO Ukoliko NVO ne zaposli lica sa invaliditetom u skladu sa gore navedenim uputama, dužni su mjesečno prilikom isplate plata, obračunati i uplatiti u Fond za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom (u nastavku „Fond”), novčani iznos u visini 25% od prosječne plate u Federaciji BiH za svako lice sa invaliditetom koje su bili dužni zaposliti u skladu sa gore navedenim uputama. Bitno je naglasiti da privredni i drugi pravni subjekti (a među njima svakako i udruženja i fondacije), koji ne ispunjavaju gore navedene uslove u pogledu zapošljavanja lica sa invaliditetom srazmjerno ukupnom broju zaposlenih, takođerpodliježu i obavezi da svakog mjeseca prilikom isplate plata uplate u Fond poseban novčani iznos u visini 0,5% od iznosa isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih. Navedene obaveze ne obuhvataju strana diplomatska i konzularna predstavništva, privredna društva za zapošljavanja lica sa invaliditetom, zaštitne radionice, radne centre, ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i organizacije lica sa invaliditetom. Zapošljavanje lica sa invaliditetom (RS) Prema odredbama Zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom RS, svaki poslodavac (pa prema tome i udruženje i fondacija) je dužan svakog mjeseca prilikom isplate plata uplaćivati na račun javnih prihoda Republike Srpske poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih. Ova obaveza se ne odnosi na poslodavce (udruženja i fondacije) koji „dobrovoljno” zapošljavaju lica sa invaliditetom u skladu sa dole navedenom strukturom prema broju ukupno zaposlenih: - do 31. decembra 2005. godine najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 49 zaposlenih; - do 31. decembra 2006. godine najmanje jedno lice s invaliditetom, na svaka 32 zaposlena; - do 31. decembra 2007. godine najmanje jedno lice s invaliditetom, na svaka 24 zaposlena; - do 31. decembra 2008. godine najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 19 zaposlenih; - do 31. decembra 2009. godine najmanje jedno lice s invaliditetom, na svakih 16 zaposlenih. Poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom na odgovarajuće poslove, mogu po tom osnovu ostvariti određene stimulanse i povlastice. Bolovanje (FBiH) Osiguranici imaju pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad ako su: - privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu; - privremeno spriječeni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika; - izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto; - određeni da njeguju oboljelog supružnika ili dijete. Visina i način ostvarivanja prava na naknadu plate za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad, koja se isplaćuje na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja svakog kantona (u nastavku „Zavod”), određuje se propisima kantona, dok Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH daje opći okviruređenja ovog prava. Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, naknada plate utvrđuje se od osnovica za naknadu koju čini plata osiguranika isplaćena u prethodnom mjesecu prije nastupanja slučaja na osnovu kojeg osiguranik stiče pravo na naknadu. Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad, koja se refundira od Zavoda, je 80% osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plate važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Naknada plate iznosi 100% od osnovice za naknadu u sljedećim slučajevima: - za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti; - za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem; ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 37 - za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Pravo na naknadu osigurana lica mogu ostvariti pod uslovom da je obveznik doprinosa izmirio obavezu uplate doprinosa. Naknadu plate za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad, obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava: Porodiljsko odsustvo Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena-majka ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika, žena-majka može da otpočne porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Žena-majka može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Visinu naknade plate utvrđuje općim aktom nadležni organ udruženja i fondacije. Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, regulativa kojom se uređuje naknada za porodiljsko odsustvo je prebačena iz domena zdravstvene zaštite u domen dječije zaštite, a u vezi s kojom nadležnost imaju kantoni. Zahtjev za refundaciju isplaćene naknade plate osiguraniku, udruženje i fondacija podnosi poslovnici zdravstvenog osiguranja prema mjestu uplate doprinosa. Uz zahtjev se prilažu doznake izdate od ovlaštenog ljekara i potvrda o neto isplaćenoj plati. U tom pogledu, odredbe kantonalnih propisa koji regulišu oblast porodiljskog odsustva su veoma šarolike što se prvenstveno odnosi na visine naknade i obveznika isplate naknade za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva. Prema tome, naknadu plate zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava udruženje i fondacija kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog organa o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, s pravom refundacije od strane nadležnog Zavoda. Za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, naknadu za porodiljsko odsustvo ženi-majci isplaćuje njen poslodavac, s tim da isti ima pravo na refundaciju isplaćene naknade od nadležnog kantonalnog organa. Bitno je naglasiti da se refundiranje vrši samo do visine iznosa koji ženi-majci pripada u skladu sa odredbama propisa pojedinih kantona. - pravno lice, uključujući i NVO, za prvih 42 dana bolovanja. Osiguranik ima pravo na naknadu plate na teret sredstava Zavoda, odnosno na teret sredstava udruženja i fondacije, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad. Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine, Zavod će i dalje isplaćivati naknadu plate osiguraniku (ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu Zavodu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat). 38 Visina naknade koja se priznaje ženama-majkama koje se nalaze na porodiljskom odsustvu je različita od kantona do kantona i kreće se od 60% prosječne plate u kantonu do 80% prosječne plate žene-majke u određenom periodu koji prethodi odlasku na porodiljsko odsustvo. Tačan iznos naknade po kantonima za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva dat je u tabeli ispod. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO Kanton Visina naknade Sarajevo 60% od prosječne plaće Kantona, ali ne niže od najniže plaće u FBiH Unsko-sanski 50% od plaće porodilje, ali ne niže od prosječne plaće Kantona iz prethodne godine Tuzlanski 90% ostvarene prosječne plaće korisnika prava u periodu od šest mjeseci prije porođaja ili u iznosu od 55% prosječne plaće FBiH ostvarene u istom periodu, ako je to za korisnika povoljnije, a najviše do iznosa prosječne neto plate ostvarena u prethodnoj godini u tuzlanskom kantonu Bosansko-podrinjski 80% od prosječne plaće porodilje ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, ali ne niže od 50% prosječne plaće Kantona u prethodnoj godini Zeničko-dobojski 80% od prosječne plaće koju je porodilja ostvarila u periodu od šest mjeseci prije početka porodiljskog odsustva, ali ne veća od prosječne plaće u Kantonu u mjesecu koji prethodi odlasku na porodiljsko odsustvo, niti manja od 150 KM Srednjobosanski Zapadnohercegovački Kanton 10 (Hercegbosanska županija) 50% od ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja, a najmanje u visini najniže plaće u FBiH za taj period za 12 mjeseci porodiljskog odsustva: 70% od plaće porodilje ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porodiljskog odsustva; Pravo na naknadu plaće za vrijeme porodiljskog dopusta ostvaruje žena-uposlenica s područja Kantona 10 koja je prije početka korištenja porodiljskog dopusta ostvarila radni staž u neprekidnom trajanju najmanje 12 mjeseci i za koju je vršena uplata doprinosa u skladu s propisima u području zdravstvenog osiguranja. Osnovica za naknadu plaće čini prosječna plaća koju je žena-uposlenica ostvarila u periodu od 12 mjeseci prije početka korištenja porodiljskog dopusta, a visina se utvrđuje u iznosu od 80% od osnovice za naknadu. Utvrđena naknada plaće ne može biti veća od prosječne plaće na području HBŽ u mjesecu koji prethodi početku korištenja porodiljskog dopusta, odnosno ne može biti manja od 150 KM mjesečno. Naknada plaće isplaćuje se u razdoblju od 12 mjeseci od dana porođaja. Hercegovačko-neretvanski i Posavski Propisima ovih kantona nije uređeno pravo žene-majke na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva. To znači da u ovim kantonima naknadu ženi-majci, za vrijeme porodiljskog odsustva, daje poslodavac u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima ukoliko to želi. Bolovanje (RS) Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni ljekar pojedinac do 30 dana, a preko 30 dana nadležne ljekarske komisije. Naknadu plate za prvih 30 dana privremene nesposobnosti za rad obezbjeđuje udruženje i fondacija iz svojih sredstava, a po isteku 30 dana, a najduže do 12 mjeseci naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja. Osnov za obračun naknade plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad je neto plata koju bi osiguranik ostvario da je bio na radu, s tim što ne može biti veći od neto plate koja služi kao osnov za obračun i uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naknada plate, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, određuje se u iznosu od najmanje 70% od osnova za obračun naknade, s tim da ne može biti veća od 90% od plate koju bi osiguranik ostvario da je bio na radu. Udruženje i fondacija svojim opštim internim aktima bliže utvrđuju pitanja u vezi isplate naknade plate na teret poslodavca. Naknada plate pripada osiguranicima ako su: - uslijed bolesti ili povrede privremeno nesposobni za rad; - spriječeni da rade zbog medicinskog ispitivanja; ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 39 - izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini; - spriječeni da rade zbog dobrovoljnog davanja tkiva i organa. neto plate prema Zakonu o radu RS, ali ne može biti veća od visine neto osnovne plate na koju su plaćeni doprinosi, tj. visine neto plate koja je isplaćena ženi-majci za vrijeme trajanja radnog odnosa u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva. Pravo na naknadu plate prestaje kada rješenje o utvrđenoj invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju postane pravosnažno. Obračun i isplatu plate, za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, vrši poslodavac, tj. udruženje i fondacija na temelju prethodno donesenog rješenja. U slučaju dužeg trajanja privremene nesposobnosti za rad prouzrokovane bolešću ili povredom, a najkasnije do isteka jedne godine neprekidne nesposobnosti za rad, doktor porodične medicine je dužan osiguranika, sa potrebnom medicinskom dokumentacijom, uputiti nadležnom organu za ocjenu radne sposobnosti, odnosno invalidnosti prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Pravna lica, uključujući NVO, imaju pravo na refundaciju isplaćene naknade plate pod uslovom da su prilikom isplate plate vršili uplatu doprinosa za dječiju zaštitu za sve svoje zaposlenike u posljednjih godinu dana prije otpočinjanja korištenja porodiljskog odsustva, kao i za vrijeme njegovog korištenja. - određeni da njeguju oboljelog člana uže porodice; Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja dužna je da izvrši ocjenu radne sposobnosti, odnosno invalidnosti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti, a za to vrijeme naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja. Odmori i odsustva (FBiH) Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Ovo vrijeme se ne uračunava u radno vrijeme. Istekom navedenog roka, naknadu plate obezbjeđuje nadležni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Porodiljsko odsustvo Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlaštenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korištenjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja. Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da porodiljsko odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac djeteta. Zakon o dječijoj zaštiti RS, uređuje područje naknade plate za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva. Naknada plate ženi-majci za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva isplaćuje se u visini prosječne 40 Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako nije stekaopravo na godišnji odmor u tom smislu, tada, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvou slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrtičlana uže obitelji, odnosno domaćinstva. Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj go- ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO dini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo. Odmori i odsustva (RS) Zaposlenik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta. Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme zaposlenika. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. Zaposlenik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Ukoliko zaposlenik nema najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje jedan dan za svaki navršeni mjesec rada. Zaposlenik ima pravo da, uz naknadu plate, odsustvuje s posla najmanje pet radnih dana u kalendarskoj godini, u slučaju stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti ili smrti člana porodice i u drugim slučajevima, određenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Poslodavac je dužan da zaposleniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana u toku kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko poslodavac drugačije ne odluči. Uloga pravilnika o radu Pravilniko radu, kao interni akt društva, reguliše ona pitanja koja zakon o radu nisu uopšte regulisana, zatim pitanja koja su Zakonom o radu djelimično regulisana i pitanja za koja je Zakonom o radu predviđeno da trebaju biti regulisana pravilnikom o radu. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima Privremeni i povremeni poslovi, u FBiH/RS, regulišu se entitetskim zakonima o radu, kolektivnim ugovorima ili pravilnikom o radu. Za primjenu ovog zakonskog instituta potrebno je da se ispune sljedeći uslovi: • da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni kolektivnim ugovorom ili u pravilniku o radu; • da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu; • da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Rok od 60 dana računa se u kalendarskim danima, tako da u rok ulazi i nedjelja, dani državnih praznika i drugi dani kojima se ne radi. Prema navedenim uslovima, ugovor se može zaključiti sa svakim licem, koje ispunjava uslove za obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor. Licu koje obavlja povremene i privremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ugovor o zapošljavanju pripravnika Prestanak ugovora o radu Otkazivanje ugovora o radu također se definiše u samom ugovoru, pazeći pri tom da se poštuju zakonske procedure u slučaju otkaza ili sporazumnog raskida. Također, u slučaju da je otkaz iniciran od strane poslodavca, zaposlenik ima pravo na isplatu otpremnine (vidjeti pod Primanja iz kolektivnog ugovora). Ugovor o obavljanju pripravničkog staža u FBiH/RS je ugovor o osposobljavanju za rad lica sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Ugovor o obavljanju pripravničkog staža zaključuje se u pisanoj formi, te je poslodavac dužan kopiju ugovora dostaviti nadležnoj službi za ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 41 zapošljavanje u roku od pet dana od dana njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole. Prema odredbama zakona o radu, rad pripravnika ima karakter radnog odnosa. Pripravnik se prijavljuje na penziono-invalidsko osiguranje. U toku obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje 80% od najniže plaće. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu novčane naknade, ovisno od stručne spreme pripravnika. Poslodavacosigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadležna služba za zapošljavanje. Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor. U skladu sa gore navedenim činjenicama, možemo reći da ugovor o obavljanju pripravničkog staža, u stvari, predstavlja ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovor o volonterskom radu i volontiranje Ugovor o volonterskom radu zaključuje se (u pisanoj formi) u slučaju kada stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu predstavlja uslov za obavljanje poslova određeno zanimanja, teposlodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ovakav ugovor ne predstavlja zasnivanje radnog odnosa ali se trajanje volonterskog rada računa u pripravnički staž i radno iskustvo kao uslov za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema zakonu za određeno zanimanje. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica. Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volo- 42 ntera. Pored toga, volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor. Kada govorimo u ugovoru o volonterskom radu, bitno je napomenuti da je ova kategorija ugovora kako u FBiH, tako i u RS-u regulisana Zakonom o radu FBiH, odnosno RS-a. Posmatrano sa stanovišta zakona o radu, ovdje je riječ o “volonterskom radu” u smislu stručnog osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa, lica koja završe školovanje za određeno zanimanje, a kada je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja. Od izraza „volonterski rad“ treba razlikovati izraz „volontiranje“ koji podrazumijeva ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit drugog lica ili za opštu dobrobit. Kategoriju „volontiranja“ poznaje isključivo Zakon o volontiranju RS koji time daje odgovor na pitanje, kako zaključiti ugovor sa volonterom ukoliko je riječ o licu koje ne ispunjava uslove koje propisuje zakon o radu (tj. da se radi o licu koje je završilo školovanje za određeno zanimanje, a kada je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja). Ovaj zakon daje mogućnost licima da obavljaju određene poslove u okviru svog angažmana unutar udruženja ili fondacije pod uslovom da se ovakvim„volontiranjem” ne zamjenjuje rad koji obavljaju zaposlenici zaposleni u udruženju ili fondaciji u skladu sa zakonom o radu ili izvršioci poslova po osnovu ugovora o djelu, kao i da „volontiranje” ne traje duže od 40 sati sedmično u periodu dužem od šest mjeseci bez prekida. Iz navedenih ograničenja jasno proizlazi da je namjera Zakona o volontiranju RS-a da se omogući dobrovoljni rad bez obaveze i prava na plaćanje naknade i doprinosa s jedne strane1, te da se s druge strane, onemogući iskorištavanje takvog angažmana. 1 Volonter ne može volontiranje uslovljavati ispunjenjem neke usluge ili sticanjem imovine, novčane naknade ili koristi. Pri tome se novčanom naknadom ili imovinskom koristi ne smatraju novčane naknade koje se odnose na troškove volontiranja kao npr. naknada za radnu odjeću, troškove putovanja, smještaja, ishrane, medicinskih usluga, edukacije i sl. pod uslovom da su povezane sa obavljanjem volontiranja. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO Volonter i organizator volontiranja, temeljem ugovora o volontiranju uređuju međusobna prava i obaveze kao i specifičnosti vezane za pojedinu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. Angažovanje lica kroz samostalnu djelatnost Ugovor o djelu Ugovor o djelu nije regulisan zakonom o radu, jer se radi o ugovoru iz oblasti obligacionog prava, te je u skladu s tim i regulisan ZOO FBiH i ZOO RS.2 Ugovorom o djelu ugovara se obaveza izvođača da za naručitelja izradi djelo koje predstavlja njegov rezultat rada (npr. izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje kakvog fizičkog ili intelektualnog rada). Ugovor o djelu se u pravilu zaključuje za obavljanje jednokratnog posla, za koji nije bitno vrijeme rada, već izvršenje određenog posla u određenom roku i uz ugovorenu naknadu. Zaključenjem ugovora o djelu ne zasniva se radni odnos, jer naručilac nije u ulozi poslodavca, a izvođač nije u ulozi zaposlenika.Izvođač jeu obavljanju djela potpuno samostalan i ne zavisi o naručiocu, nego se vodi isključivo uslovima i odredbama ugovora o djelu. Kod ugovora o djelu, naknada se u načelu daje odjednom, dok je kod ugovora o radu ona periodična u vidu mjesečnih isplata. Ugovor o djelu mogao bi se zaključiti npr. s ciljem da određena osoba izradi pravilnik ili drugi interni akt, ali ne da obavlja redovne poslove unutarudruženja ili fondacije za koje se u pravilu zaključuje ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme bilo sa punim ili nepunim radnim vremenom. Ukoliko je osoba angažovana od strane udruženja ili fondacije po osnovu ugovora o djelu, a ista ta osoba radi (boravi) u poslovnim prostorijama poslodavca prilikom obavljanja aktivnosti vezanih za ugovor, koristi se sredstvima rada koje joj na raspolaganje stavlja poslodavac, radi po uputama i nalozima poslodavca, koristi pravo na dnevni, sedmični, godišnji odmor ili bolovanje, ako su joj plaćeni troškovi službenog putovanja, ako se taj rad obavlja u radno vrijeme poslodavca i sl., tada ne možemo govoriti o ugovoru o djelu, obzirom da isti ima karakter radnog odnosa. Rizik koji u tom kontekstu nastaje za NVO jeste mogućnost da nadležni inspekcijski i porezni organi takav odnos kvalifikuju kao radni, što za sobom, između ostalog,povlači obavezu obračuna i plaćanja doprinosa kao da se radi o ugovoru o radu a ne ugovoru o djelu, uz obračun zateznih kamata. U okviru poglavlja 5. naveli smo koje su to karakteristike nesamostalnog rada, tj. radnog odnosa. Ukoliko je bilo koji od tih elemenata prisutan u obavljanju poslova po osnovu ugovora o djelu, postoji rizik da takav odnos bude kvalifikovan kao radni odnos. Ugovor o autorskom djelu je podvrsta ugovora o djelu, s tim što je bitno posebno definisati način raspolaganja i ustupanja autorskih prava. Tipični ugovori iz ostalih samostalnih djelatnosti su primanja članova komisija, nadzornog odbora i slično, kad takva lica nemaju status zaposlenika. Iako ZOO FBiH i RS vremenski ne limitira trajanje ugovora o djelu, jasno je da ugovor o djelu može trajati sve dok se „djelo” ne kompletira. 2 Član 600: Ugovorom o djelu izvođač (poduzetnik, izvođač radova) obavezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO 43 RACUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE... RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Okvir za finansijsko izvještavanje Svi poslovni subjekti svoje poslovne aktivnosti i promjene evidentiraju u poslovnim knjigama. Na osnovu evidencija u poslovnim knjigama, periodično (najčešće godišnje), poslovni subjekti sastavljaju finansijske izvještaje koji bi trebali dati pregled poslovanja subjekata u posmatranom periodu. Dakle, cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama finansijskog položaja subjekta, što je korisno širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. Zakon o računovodstvu i reviziji NVO, kao i ostale neprofitne organizacije registrovane kao pravna lica u BiH, obavezne su primjenjivati važeće propise o računovodstvu entiteta zavisno od svog sjedišta u BiH. Zakoni o računovodstvu i reviziji entiteta propisuju primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) za sva pravna lica, uključujući i NVO. Računovodstvo NVO-a temelji se na opće prihvaćenim računovodstvenim načelima tačnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na primjeni MRS osim ukoliko njihova primjena nije u suprotnosti sa važećim propisima države Bosne i Hercegovine. NVO su obavezne evidentirati poslovne događaje, voditi poslovne knjige i sastavljati finansijske izvještaje prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva. U skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, NVO su dužne sačinjavati godišnje finansijske izvještaje. Finansijski izvještaji temelje se na Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Zakonu o računovodstvu i reviziji entiteta i Kodeksu računovodstvenih načela. 46 RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Finansijski izvještaji koje su NVO dužne pripremati jesu: bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama na kapitalu te napomene uz finansijske izvještaje. Također, NVO su obavezne da donesu opšte akte kojima se regulišu računovodstvena pitanja što uključuje najmanje pravilnik o računovodstvu i računovodstvene politike. Računovodstvene evidencije Shodno odredbama pomenutih entitetskih zakona iz oblasti računovodstva, udruženja i fondacije sa sjedištem u BiH imaju obavezu vođenja računovodstvene evidencije. Sa druge strane, NVO čije se sjedište nalazi izvan BiH, nisu obavezni da vode računovodstvene evidencije u skladu sa lokalnim propisima. Prema tome, NVO je obavezna voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama. U svom računovodstvu NVO su dužne evidentirati svoju imovinu (imovina, oprema, zalihe, potraživanja i dr.), obaveze koje su nastale u poslovanju, te prihode i rashode koje ostvaruje svojim poslovanjem. Ove poslovne promjene, udruženja i fondacije su dužna evidentirati u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI). Sve promjene evidentiraju se na osnovu dokumentacije o nastalim poslovnim događajima. Poslovne knjige i računovodstvena evidencija Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu godišnjih i polugodišnjih finansijskih izvještaja. Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti i vjerodostojnosti. Poslovnim knjigama, smatraju se: Dnevnik Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene, hronološki, prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Glavna knjiga Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). Pomoćne knjige Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Pored navedenih, postoje i druge evidencije koje su dužne voditi fondacije i udruženja, u zavisnosti od aktivnosti koje obavljaju. Kontni plan NVO sa sjedištem u Federaciji BiH vode knjigovodstvo po Kontnom planu za udruženja i druge neprofitne organizacije, kojeg je propisao Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, a koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH”, broj 10/2007. U Republici Srpskoj, za NVO i druge neprofitne organizacije nije predviđen poseban kontni plan, tako da i NVO-i sa sjedištem u Republici Srpskoj primjenjuju onaj kontni plan koji važi i za preduzeća, koji je u skraćenom obliku donijelo Ministarstvo finansija i koji je objavljen u „Službenom glasniku RS“ broj 120/06, a koji je dodatno razrađen od strane Saveza računovođa i revizoraRepublike Srpske. I u FBiH i u RS, kontni plan jekoncipiran na bazi trocifrenih (sintetičkih) konta, s tim da svaka NVO, prema svojim specifičnim potrebama, može izvršiti i dodatnu analitičku razradu unutar propisanih konta, na četiri i više cifara. Poredkontnog plana, u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj,postojeći propisani obrasci godišnjih finansijskih izvještaja (Bilans stanja, Bilans uspjeha i dr.) koje su NVO sa sjedištem u BiH dužne podnositi Agenciji za finansijsko‐informatičke usluge do kraja februara svake godine, za prethodnu godinu. Obrasci bilansa i drugih finansijskih izvještaja NVO čije je sjedište na teritoriji Federacije BiH, koje vode knjigovodstvo po posebnom propisanom Kontnom planu za udruženja i druge neprofitne organizacije, dužne su da svoje finansijske izvještaje sačinjavaju i dostavljaju Agenciji za finansijske i informatičke usluge (AFIP Sarajevo ili FIP Mostar) na posebnim propisanim obrascima seta finansijskih izvještaja koji sadrži: - Bilans stanja za udruženja i druge neprofitne organizacije; - Bilans uspjeha za udruženja i druge neprofitne organizacije; - Izvještaj gotovinskih tokova; - Izvještaj o sredstava; promjenama u kapitalu/izvorima - Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje (s tim da su samo prva dva izvještaja posebno predviđena za udruženja i druge neprofitne organizacije, dok su ostala tri izvještaja identični obrascima za profitni sektor i koje je, stoga, prilikom popunjavanja i sačinjavanja potrebno prilagoditi specifičnostima neprofitnog sektora). Pored toga, uz računovodstvene iskaze, ovi subjekti su dužni dostaviti i posebne obrasce za statističke namjene (obrazac Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih i obrazac INV‐01 ‐ Godišnji izvještaj o investicijama), kao i obrazac ZS ‐ Obračun posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. U Republici Srpskoj, set obrazaca godišnjih izvještaja za NVO propisan je jedinstvenim Pravil- RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE 47 nikom o obrascima bilansa stanja i bilansa uspjeha za preduzeća i zadruge, druga pravna lica i preduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo („Službeni glasnik RS“,broj 120/06). Prema tome, u RS nema nikakvih razlika između obrazaca Bilansa stanja i Bilansa uspjeha koje podnose preduzeća i obrazaca za NVO. U RS, NVO nisu obavezne podnositi Izvještaj o tokovima gotovine niti Izvještaj o promjenama u kapitalu. Obaveze sačinjavanja finansijskih izvještaja Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. Finansijski izvještaji se podnose najkasnije do posljednjeg dana februara naredne godine. Sva pravna lica za koja se smatra da imaju javnu odgovornost su, do 31. jula svake godine, dužna podnijeti i svoj polugodišnjiizvještaj, koji predstavlja sumarni finansijski izvještaj za šestomjesečni računovodstveni period koji se završava do 30. 06. svake godine. Zakonom se NVO može povjeriti da u okviru svoje djelatnosti vrši javne ovlaštenja, pri čemu se smatra da ima javnu odgovornost. U tom slučaju NVO je obavezna, pored godišnjih finansijskih izvještaja, podnositi i polugodišnje izvještaje. Međutim, potrebno je naglasiti da kriterij „javne odgovornosti“ u smislu podnošenja polugodišnjih obračuna treba posmatrati na način kako ga definiše Zakon o računovodstvu i reviziji, a ne Zakon o udruženjima i fondacijama. Formalno, „javnu odgovornost“, prema kriterijima postavljenim u entitetskim zakonima o računovodstvu i revizijibi, eventualno, mogle imati NVO u Federaciji BiH, dok se u RS „javna odgovornost“ veže za profitni sektor, iz čega proizlazi da NVO u RS‐u formalno ne moraju predavati polugodišnje izvještaje. Finansijski izvještaji se, na propisanim obrascima, dostavljaju Agenciji za finansijske i informatičke usluge (AFIP Sarajevo ili FIP Mostar), odnosno Agenciji za finansijske i informatičke poslove Republike Srpske, zavisno od sjedišta NVO-a. 48 RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE NVO može organizovati obavljanje računovodstvenih poslova u okviru interne službe računovodstva ili ove poslove može (ugovorom) povjeriti trećim licima (koja ispunjavaju zakonske uslove za obavljanje tih poslova). U prvom slučaju nije nužno da osoba koja je uposlena u NVO-u i koja obavlja računovodstvene poslove za potrebe te NVO bude certificirani računovođa u skladu sa Zakonom. Naravno, direktor NVO-a može i tada angažovati certificiranog računovođu koji je kvalifikovan u skladu sa Zakonom, da ispuni knjigovodstvene i računovodstvene zahtjeve koje stoje pred NVO-om. U drugom slučaju, tj. ukoliko se računovodstveni poslovi povjere trećim licima (računovodstvenim agencijama, servisima i sl.), ta lica moraju biti registrovana i certificirana uskladu sa Zakonom o računovodstvu, tj. moraju posjedovati važeći certifikat za zvanje certificiranog računovođe, kao i važeću licencu (dozvolu) za obavljanje računovodstvenih poslova. Prema Zakonu, predsjednik, direktor ili drugo ovlašteno lice NVO-a odgovoran je i za tačnost, kompletnost, istinitost, fer prezentiranje i pravovremeno podnošenje finansijskih izvještaja. Finansijski izvještaji pravnog lica, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv „certificirani računovođa“, njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istodobno finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u sudski registar, koje podnosi finansijske izvještaje, ovjerene pečatom pravnog lica - podnosioca. Rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije Zakonski rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije u RS-u i FBiH su sljedeći: PROPISANI ROK ČUVANJA DOKUMENTACIJE VRSTA DOKUMENTACIJE RS FBIH Finansijski izvještaji trajno trajno Revizorski izvještaji trajno trajno 10 godina 11 godina 5 godina 7 godina 11 godina 11 godina 5 godina (min.) 7 - 11 godina2 trajno trajno 5 godina 5 godina Kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno sticanje nekretnina trajno trajno Svi interni akti od uticaja na finansijsko poslovanje nije propisano trajno Dnevnik i glavna knjiga Pomoćne knjige Godišnji izvještaj o poslovanju 1 Knjigovodstvene isprave Platne liste Bankovni izvodi 1 Mala pravna lica nisu dužna pripremati godišnji izvještaj o poslovanju. Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje sedam godina. Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje jedanaest godina. 2 RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE 49 Revizija finansijskih izvještaja Zakoni o računovodstvu i reviziji Federacije BiH i RS razvrstavaju pravna lica u nekoliko skupina u zavisnosti od visine određenih parametara/pokazatelja. U zavisnosti kojoj grupi društava pripadaju, Udruženja i fondacije su u obavezi da angažuju eksternog revizora za potrebe revizije finansijskih izvještaja. Entitetski zakoni po ovom pitanju imaju različite zahtjeve, koji se sažeto mogu prikazati u tabeli ispod. Lica koja podliježu obavezi revizije finansijskih izvještaja Mala pravna lica FBiH i RS Srednja pravna lica Velika pravna lica Ostala pravna lica 50 • broj zaposlenih manji od 50; • prosječna vrijednost poslovne imovine manja od 1 milion KM; • ukupan godišnji prihod manji od 2 miliona KM. • broj zaposlenih od 50 do 250; • prosječna vrijednost poslovne imovine od 1 do 4 miliona KM; • ukupan godišnji prihod od 2 do 8 miliona KM. • pravna lica koja prelaze kriterije iz najmanje dvije tačke prethodnog stava; • banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicionim fondovima, društva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije. • pravnih lica čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitovanje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira; • pravnih lica ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje; • Konsolidovani izvještaji (samo u RS-u). RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Obaveza revizije NE DA DA DA POREZI... POREZI cupredati poresku karticu, jer pravo na lični odbitak u toku poreskog perioda može da ostvari samo kod jednog poslodavca. POREZ NA DOHODAK Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak po osnovu samostalne djelatnosti i/ili po osnovu imovine i imovinskih prava, osim prihoda na koje je u toku poreskog perioda, porez obračunat i naplaćen po odbitku i koji se smatra konačnom poreznom obavezom, pravo na priznavanje ličnog odbitka mogu ostvariti na osnovu godišnje poreske prijave uz prilaganje ovjerene fotokopije porezne kartice. U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili nestanka na drugi način, nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave je dužna na zahtjev poreskog obveznika izdati novu poreznu karticu,koja se mora posebno označiti kao duplikat. Uvod Porezni tretman i tretman obračuna i uplate doprinosa razlikuje se u zavisnosti od vrste ugovora koju NVO zaključi sa fizičkim licem. Posebno su izražene razlike u primjeni stopa doprinosa, te se tako na ugovore o radu u FBiH uplaćuju doprinosi na osnovicu u ukupnoj stopi od 41%, dok se na ugovore o djelu primjenjuje stopa doprinosa u stopi od 10%. Bitno je napomenuti da trošak poreza i doprinosa koji NVO snosi ne smije biti faktor pri odlučivanju kakvu vrstu ugovora NVO treba zaključiti sa fizičkim licem, jer je u pogledu određivanja vrste i karaktera angažovanja primarno zakonodavstvo iz oblasti radnog prava, te obligacionih odnosa. Također, porezni i tretman uplate doprinosa razlikuje se u FBiH i RS-u, obzirom da su to odvojene porezne jurisdikcije. Obaveze prijavljivanja i plaćanja Obavezu prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa ima isplatioc, prilikom svake isplate. Porezne kartice FBiH: Porezna kartica (obrazac PK-1002) je dokument na osnovu kojeg se zaposlenom utvrđuje iznos ličnog odbitka, odnosno iznos na koji mu se može umanjiti osnovica za obračun akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti po osnovu ličnog odbitka (300KM mjesečno) i po osnovu izdržavanih članova uže porodice. Rezidenti, porezni obveznici koji ostvaruju dohotke po osnovu obavljanja samostalnih djelatnosti i po osnovu imovine i imovinskih prava, a istovremeno ne ostvaruju i dohotke po osnovu nesamostalne djelatnosti, dokumentovane zahtjeve za izdavanje porezne kartice podnose neposredno Poreskoj upravi. Porezni obveznik može imati samo jednu poreznu karticu. Ukoliko zaposlenik ostvaruje prihode kod dva i/ili više poslodavaca, sam odlučuje kojem će poslodav- 52 POREZI Fizičko lice kojem Porezna uprava izda poresku karticu, ne može biti kod drugog fizičkog lica prijavljeno kao izdržavani član uže porodice ili po osnovu invalidnosti. Porezna kartica se poništava, odnosno proglašava nevažećom u slijedećim slučajevima: nakon smrti poreskog obveznika, nakon trajnog iseljenja iz Federacije, kada porezni obveznik prestane biti rezident ili kada prestane ostvarivati prihode koji su oporezivi po ovom zakonu i želi da se kod člana svoje porodice prijavi kao izdržavano lice. RS:Poreska kartica predstavlja dokument koji sadrži podatke o poreskom obvezniku, kao i podatke o ostvarenom dohotku, porezu na dohodak i umanjenje poreske osnovice. Podatke u poresku karticu može unijeti samo Poreska uprava, a svaki zaposlenik može imati samo jednu poresku karticu. Kartica se izdaje na zahtjev zaposlenog, odnosno poreznog obveznika. Poreska kartica u svrhu umanjenja poreske osnovice izdaje se za poreski period koji počinje prvog dana narednog mjeseca u odnosu na mjesec podnošenja zahtjeva za izdavanje poreske kartice. Ukoliko se poreski obveznik nađe u okolnostima koje mijenjaju njegova prava po osnovu umanjenja poreske osnovice, dužan je da se obrati Poreskoj upravi sa zahtjevom za promjenu podataka u poreskoj kartici u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Ako Poreska uprava utvrdi da je poreska osnovica umanjenja na osnovu netačnih podataka ili da poreski obveznik nije prijavio promjene koje ne dozvoljavaju umanjenje poreske osnovice, Poreska uprava će uskladiti podatke u poreskoj kartici sa stvarnim stanjem. U svrhu ostvarivanja prava na umanjenje poreske osnovice, poreski obveznik koji prvi put zasniva radni odnos podnosi Poreskoj upravi zahtjev za izdavanje poreske kartice, najkasnije 15 dana od dana zasnivanja radnog odnosa. NVO kao obveznik uplate poreza za lična primanja Dohodak ostvaren po osnovu ličnih primanja, prihoda od kapitala, te dohodak plaćen stranim licima je predmet poreza po odbitku od strane isplatioca.1To znači da je obveznik uplate poreza i doprinosa isplatilac prihoda, odnosno da se porez „odbija“ od bruto plate. FBiH: Za isplate po osnovu ličnih primanja (iz nesamostalne djelatnosti), isplatilac prihoda je dužan do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnijeti mjesečnu prijavu poreza na dohodak i doprinosa na obrascu Specifikacija 2001, i 2001-A. Za isplate po osnovu samostalne djelatnosti, isplatioci su po isplati dužni predati sljedeće obrasce: AUG-1031 (Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o autorskom djelu); AUG-1032 (Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti – predstavnički organi vlasti, članovi skupština i nadzornih odbora itd.); Obrazac 2003 (za ostale nesamostalne djelatnosti). RS: Za sve isplate izvršene u prethodnom mjesecu isplatilac je dužan podnijeti prijavu za porez najkasnije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Svi isplatioci dohotka podnose osnovni obrazac 1002 na koji se porez plaća po odbitku i odgovarajuće dodatne listove, u zavisnosti od vida isplate oporezivog dohotka i osnova uplate doprinosa. Uz osnovni obrazac 1002 za lična primanja iz radnog odnosa (iz nesamostalne djelatnosti) isplatilac popunjava i dodatni list DL1 (Primanja po osnovu radnog 1 Porez po odbitku ili akontacija poreza na dohodak suštinski znači da je porez uplaćen mjesečno odnosno po isplati, od strane isplatioca. Naime, porezni obveznik je fizičko lice, a isplatilac je obveznik uplate poreza. Fizičko lice prijavljuje svoju konačnu obavezu poreza na dohodak na kraju godine, te se zato sve uplate u toku godine nazivaju akontacijom poreza (jer su plaćene prije isteka poreznog perioda tj. godine), odnosno porezom po odbitku jer je porez odbijen od bruto naknade. odnosa) i dodatni list DL5 (Isplate po osnovu bolovanja) za lica koja se nalaze na bolovanju. Ukoliko poslodavac ima zaposlenike kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, potrebno je popuniti i dodatni list DL1B (Isplate po osnovu staža sa uvećanim trajanjem). Ukoliko postoji ugovor o djelu, uz obrazac 1002 se sastavlja dodatni list DL2 (Isplate po osnovu autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu). Za isplate po osnovu samostalne djelatnosti, isplatioci su po isplati dužni popuniti: dodatni list DL3 (Lična primanja koja nisu iz radnog odnosa); dodatni list DL4 (Isplate po osnovu zakupa i podzakupa); ili dodatni list DL6 (Posebne isplate neto primanja i uplate doprinosa). Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i doprinosa za licasa prebivalištem u FBiH a zaposlena u NVO-u koji se nalazi u RS-u Entitetski propisi nisu najjasnije propisali način uplate doprinosa. Naime, Zakonom o doprinosima RS-a („Službene novine RS“ br. 51/01, 96/03, 128/06, 120/08, 31/09 i 1/11), propisano je da su obveznici doprinosa u RS-u „fizička lica – rezidenti RS-a“, što znači da NVO koji ima status rezidenta RS-a ne bi imao obaveze obračunavanja i plaćanja doprinosa za Zaposlenika iz FBiH po propisima RS-a, već samo poreza na dohodak u iznosu od 10%. Međutim, Zakon o doprinosima, član 10. također navodi da je obveznik uplate isplatilac – rezident RS-a. Prema opšte prihvaćenoj praksi, a i sukladno sa praksom u FBiH, zdravstveno osiguranje plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika, dok se doprinosi za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti uplaćuju u fond RS-a. Poreska uprava RS-a nije predvidjela poseban obrazac za ovakve situacije, te se prijava poreza na dohodak i obračun doprinosa vrši putem obrasca 1002. S druge strane, Zakon o doprinosima FBiH propisuje da su obveznici doprinosa između ostalog „fizička lica – rezidenti Federacije koja su na teritoriju Federacije zaposlena kod pravne ili fizičke osobe - nerezidenta Federacije ...“. Dalje, u skladu sa Pravilnikom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novine FBiH“ br. 64/04 i 81/08, u daljem tekstu POREZI 53 „Pravilnik“), obračun i uplatu doprinosa za primanja koja ostvari kod nerezidenta na teritoriji FBiH mora izvršiti Zaposlenik najkasnije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, mada je dozvoljeno da to umjesto njega obavlja njegov poslodavac – nerezident, što je često u praksi i slučaj. U praksi je od strane porezne uprave RS-a prihvaćeno da se zdravstveno osiguranje plaća prema mjestu prebivališta uposlenika, dok se doprinosi za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti uplaćuju u fond RS-a. Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i doprinosa za lica sa prebivalištem u RS-u zaposlena u NVO-u koji se nalazi u FBiH: FBiH propisi su definisali da je obveznik doprinosa fizičko lice – nerezident FBiH (tj. u ovom slučaju Zaposlenik sa prebivalištem u RS-u) koje je na teritoriji FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe– rezidenta FBiH. Dakle, prema važećim propisima FBiH Zaposlenicima sa prebivalištem u RS-u je za njihov dohodak kojeg ostvare u NVO-u FBiH potrebno platiti ukupne doprinose iz plate (31%) i na platu (10,5%), kao i porez na dohodak od 10%. Uplata navedenih doprinosa u ovom slučaju je propisana na sljedeći način: • Doprinos za PIO se u potpunosti uplaćuje u Fond PIO FBIH; • Doprinos za zdravstveno osiguranje se uplaćuje u Fond solidarnosti FBiH (9%), odnosno u Fond zdravstvenog osiguranja RS-a (91%); • Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se uplaćuje FBiH zavodu za zapošljavanje (30%), odnosno Zavodu za zapošljavanje RS-a (70%). Za prijavu i uplatu ovih doprinosa koristi se za to posebno predviđena Specifikacija 2001-A. Poreska osnovica i primjena propisanih stopa - koncept Poreska osnovica i osnovica doprinosa Poreska osnovica smatra se i osnovicom za obračunavanje doprinosa. Dakle, pri obračunu poreza i doprinosa, isplatilac odnosno NVO: 1)izračuna poresku osnovicu na način da uključi sve prihode koje isplaćuje a koji su oporezivi u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak; 2)na tako izračunatu osnovicu primjenjuje stope poreza i stope doprinosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, i Zakonom o doprinosima. Detaljniji opis oporezivih prihoda, te stopa koje se primjenjuju pri obračunu obaveze za poreze i doprinose slijedi u nastavku ove Sekcije. Poreska osnovica - RS Prihodi koji nisu predmet oporezivanja Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim licem su sljedeći: RS: • primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka i novčane pomoći za opremu novorođene djece; • primanja po osnovu stipendija do 75% prosječne mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike; • naknadu za vrijeme nezaposlenosti; • primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja u skladu sa zakonom; • primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći; • naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete; • naknadu za tuđu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje. 54 POREZI Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostalna djelatnost 3. Godišnji odbitak za izdržavane članove porodice iznosi 900 KM (75 KM/mj.)2 1. Porez i doprinosi se plaćaju na: • bruto platu i druge isplate zaposlenom, uključujući i koristi koje poslodavac daje uposleniku; • regres za godišnji odmor; • topli obrok; • bonuse, naknade i druge izdatke; • posredne olakšice i skrivene isplate; • avansna primanja; • naplaćena potraživanja po osnovu ličnih primanja; • bonuse i nagrade. 2. Porez i doprinosi se NE plaćaju na: • otpremnine za odlazak u penziju; • otpremnine pri otpuštanju sa posla; • naknade za troškove sahrane, pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje poslodavac za zaposlenog ili člana njegove porodice isplaćene do visine utvrđene po posebnim propisima; PORESKA OSNOVICA = Ukupno isplaćeni oporezivi prihodi (1.) – Doprinosi iz plate – Odbitak za izdržavane članove porodice (3.) Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti Ugovor o djelu: poreska osnovica je neto prihod koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za stvarne ili nominirane troškove. Autorske naknade: poreska osnovica je neto prihod koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za stvarne ili nominirane troškove. Rad pripravnika: osnovica je iznos koji se isplaćuje pripravniku. Volonteri: osnovicu za uplatu doprinosa čini 50% od prosječne bruto plate u RS-u. • smještaj koji poslodavac osigurava zaposlenom na mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno da zaposleni koristi smještaj radi obavljanja radnog zadatka; • naknade za prevoz na posao i sa posla isplaćene do visine po posebnim propisima; • naknade putnih troškova i dnevnica u svrhu poslovnih putovanja ili privremenog obavljanja radnih zadataka isplaćene do visine po posebnim propisima (maksimalna poresko dopustiva dnevnica za putovanje u BiH trenutno iznosi 48 KM); • naknade za priznavanja troškova preseljenja u svrhu promjene mjesta zaposlenja isplaćene do visine po posebnim propisima; • pokloni koje daju poslodavci za djecu zaposlenih povodom praznika do iznosa od 20% isplaćene prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za taj mjesec. 2 Izdržavanim članovima uže porodice smatraju se bračni drug, djeca i roditelji poreskog obveznika koji ne ostvaruju oporezivi dohodak i čiji dohodak i drugi prihodi koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 3.000 KM. Ako više lica izdržava člana ili članove uže porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije. POREZI 55 Stope poreza i doprinosa Ugovor o angažovanju volontera Ugovor o radu (u slučaju da volonter ne dobija naknadu) 1 Doprinosi iz plate 33.0% 1 Doprinosi 30.5% Doprinos za PIO 18.0% Doprinos za PIO 18.0% Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.0% Doprinos za dječiju zaštitu 1.5% 2 Porez na dohodak 10.0% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.0% Doprinos za dječiju zaštitu 0.0% 2 Porez na dohodak 0.0% Ugovor o privremenim i povremenim poslovima Ugovor o angažovanju pripravnika 1 Doprinosi iz plate 30.5% 1 Doprinosi iz plate 33.0% Doprinos za PIO 18.0% Doprinos za PIO 18.0% Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.0% Doprinos za dječiju zaštitu 0.0% 2 Porez na dohodak 10.0% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.0% Doprinos za dječiju zaštitu 1.5% 2 Porez na dohodak 10.0% Ugovor o autorskom djelu (ako primalac naknade nije obavezno osiguran po drugom osnovu) Ugovor o djelu 1 Doprinosi iz naknade 0.0% 1 Doprinosi iz naknade 33.0% Doprinos za PIO 0.0% Doprinos za PIO 18.0% Doprinos za zdravstveno osig. 0.0% Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.0% Doprinos za dječiju zaštitu 0.0% 2 Porez na dohodak 10.0% 56 POREZI Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.0% Doprinos za dječiju zaštitu 1.5% 2 Porez na dohodak 10.0% PRIMJERI OBRAČUNA RS-a Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA UGOVOR O RADU Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM, i postoji jedan izdržavani član porodice: UGOVOR O RADU Ukupni koef.odbitka za izdržavane članove porodice Iznos (KM) 75.00 1.0 R.br. Opis 1 Stopa Bruto plaća prema ugovoru o radu 2 Doprinosi IZ plaće Doprinos za PIO Iznos 4,000 33% 1,320 18.0% 720 Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% 500 Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.00% 40 3 Doprinos za dječiju zaštitu 1.50% 60 4 Oporeziva osnovica 5 Umanjenje porezne osnovice (75) 6 Osnovica za obračun poreza 2,605 7 Porez na dohodak 8 Iznos poreza za povrat fiz. licu (75 x 10%) 9 Neto primanje [4- (7+8)] 10 Posebna naknada za invalidna lica (osnovica pod 1)1 2,680 10.0% 260.5 7.5 2,412 0,1% 4 Primjer 2: OBRAČUN POREZA - UGOVOR O DJELU UGOVOR O DJELU Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (stvarni ili normirani) Iznos (KM) 800.00 R.br. Opis 1 Bruto naknada prema ugovoru o djelu 2 Bruto naknada po odbitku troškova 3 Porez na dohodak 4 Neto za isplatu na račun lica (2 - 4 + Troškovi koji se priznaju) Stopa Iznos 4,000 3,200 320 10.0% 3,680 POREZI 57 Poreska osnovica - FBiH Prihodi koji nisu predmet oporezivanja Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim licem su sljedeći: • prihodi na osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret vanbudžetskog fonda; • prihodi invalidnih lica koja su zaposlena u NVO-u za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida; • prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu; ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen prema njegovim uputama. Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i: • dodatni prihodi na osnovu naknada, pomoći i sl. koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak; • plaće koje umjesto poslodavca isplati drugo lice; • svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću. Koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to: • korištenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe; • prihodi na osnovu naknada šteta zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu, plaćanja po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju, a najviše do iznosa od 75% prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku; • smještaj, hrana kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene; • prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa od četiri prosječne mjesečne plaće zaposlenih u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku; • izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca. • nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima do visine dvije prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku; • naknade plaća isplaćenih licima za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv. Poreska osnovica kod nesamostalne djelatnosti 1.Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/ 58 POREZI • odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope; • izmirivanje ličnih troškova od poslodavca; • Porez i doprinosi se NE plaćaju na: • dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu u skladu sa posebnim propisima3 (trenutno neoporezivi iznos dnevnice za putovanje u BiH iznosi 25 KM, a u inostranstvo 90 – 160 KM); • troškovi prevoza na službenom putovanju u visini cijene prijevozne karte iz putničke tarife za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu Jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju. Za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati, obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje osam do 12 sati pola dnevnice. Ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%. Dnevnice određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata ulaska u Federaciju, odnosno Bosnu i Hercegovinu, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi - do sata ulaska u Federaciju, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj počinje službeno putovanje, a u povratku - dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu. 3 upotrebljavati na službenom putovanju prema putnom nalogu; • troškovi noćenja na službenom putovanju u visini plaćenog hotelskog računa, osim hotela „Deluxe” kategorije. Za hotel „Deluxe” kategorije izdatak za noćenje obračunava se najviše do iznosa cijene hotela „A” kategorije u istom mjestu. Ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja ili ako se on ne koristi, pripadajuća dnevnica se uvećava za 70%; • naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (uz prethodno odobrenje lica ovlaštene osobe u NVO-u) u visini 20% cijene jednog litra utrošenog goriva po pređenom kilometru; • naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 20% od cijene jednog litra benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji; • naknada za ishranu u toku radnog dana (topli obrok) u visini do 2% od prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem statističkom objavljenom podatku4; • naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno, i to: • - 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu obezbjeđeni smještaj i ishrana od strane poslodavca, • - do visine propisane dnevnice ako je na terenu obezbijeđen samo smještaj, • - do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu obezbijeđena samo ishrana; • regres za godišnji odmor u visini prosječne neto plate u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plate zaposlenika utvrđene rješenjem o plati, isplaćene u posljednja tri mjeseca; Informacija o prosječnoj neto plati u FBiH se objavljuje mjesečno u Službenim novinama FBiH, kao i na web stranici Federalnog zavoda za statistiku www.fzs.ba 4 • otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plata zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plata u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika; • otpremnina u slučajuotkaza ugovora o radu (u slučaju tehnološkog viška), ne podliježe obavezi plaćanjaporezana dohodakukoliko je isplaćenazaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine; • naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji; • naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodnačetirimjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade; • jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca i to: - za navršenih pet godina - 0,5 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih deset godina - 1 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih petnaest godina - 1,25 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih dvadeset godina - 1,50 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih dvadesetpet godina - 1,75 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih trideset godina - 2 prosječne mjesečne neto plate, - za navršenih tridesetpet godina - 2,50 prosječne mjesečne neto plate. Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna plata ostvarena u Federaciji BiH u POREZI 59 prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjem statističkom podatku; vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. • novčane pomoći jednokratno u visini tri prosječne plate zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika u slučaju: 2.Osnovni lični odbitak iznosi 300 KM mjesečno (3.600 KM godišnje), te dodatni lični odbici se odbijaju za članove izdržavane porodice – mjesečno: • teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta); • teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i • hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara; • pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon. - 150 KM za izdržavanog bračnog druga; 150 KM za prvo dijete; - 210 KM za drugo dijete; - 270 KM za treće i svako slijedeće dijete; - 90 KM za drugog izdržavanog člana uže porodice; - 90 KM mjesečno za utvrđenu invalidnost poreskog obveznika. PORESKA OSNOVICA = Ukupno isplaćeni oporezivi prihodi (1.) – Doprinosi iz plate - Lični odbici (3.) Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti Ugovor o djelu: poreska osnovica je neto prihod koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za 20%. Ako se gore navedeni troškovi službenog putovanja isplate zaposleniku u iznosima većim od propisanih, smatrat će se oporezivim prihodom primaoca naknade po osnovi nesamostalne djelatnosti. Ako se navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkoj osobi koja kod NVO – isplatioca naknade nema status zaposlenika (npr. učesnicima seminara i radionica, ili članovima NVO-a koji nisu zaposleni u NVO-u), smatrat će se prihodima primaoca naknade po osnovi drugih samostalnih djelatnosti odnosno naknadom isplaćenom po osnovi ugovora o djelu ili autorskim honorarom te će se na taj način i oporezivati. Autorske naknade: poreska osnovica je neto prihod koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za 30%. Koristi koje poslodavac daje zaposleniku, a koje su u interesu obavljanja djelatnosti i ne podliježu oporezivanju su: Volonteri: volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje koje mu uplaćuje nadležni Zavod za zapošljavanje. Radi osiguranja od povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje doprinos od 35% od najniže plaće za svakog volontera. Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva radna dana i sedmični odmor, kao i naknadu za topli obrok i troškove prijevoza na posao i sa posla. U slučaju da volonteri pored toplog obroka i troškova prijevoza na posao ostvaru- • posebna radna odjeća sa znakom poslodavca; • posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa; • sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene; • razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u 60 POREZI Rad pripravnika: Pripravniku se obezbjeđuje zdravstveno osiguranje putem zavoda za zapošljavanje. Pored toga, organizacija koja upošljava pripravnika ima i obavezu plaćanja doprinosa za zaštitu od povrede na radu i profesionalnog oboljenja (35% od najniže plaće). Neto naknada za rad pripravnika mora iznositi najmanje 80% najniže plaće, prema posljednjim objavljenim statističkim podacima. ju dodatnu novčanu naknadu, ista se oporezuje kao drugi samostalni i povremeni rad po stopi od 10%, a na bruto osnovicu se obračunavaju i doprinosi za PIO (6%) i zdravstveno osiguranje (4%), kao i opća vodna naknada i posebna naknada za zaštitu od prirodnih nesreća (po 0,5% na neto iznos naknade). Stope poreza i doprinosa Ugovor o radu 1 Doprinosi IZ plaće Doprinos za PIO/MIO 31% 1 Osiguranje za slučaj povrede 17.0% na radu 35% najniže plaće 2 Doprinos za PIO/MIO 22 KM* Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.5% 2 Doprinosi NA plaću Ugovor o angažovanju volontera 10.5% Doprinos za PIO/MIO 6.0% Doprinos za zdravstveno osig. 4.0% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.5% 3 Porez na dohodak *uplaćuje se samo ako volonteri ne primaju naknadu za rad 10.0% Ugovor o privremenim i povremenim poslovima 1 Doprinosi IZ plaće Ugovor o angažovanju pripravnika 31% 1 Osiguranje za slučaj povrede nije jasno definisano Doprinos za PIO/MIO 17.0% na radu Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% 2 Porez na dohodak 10% od stvarno Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.5% ugovorene naknade 2 Doprinosi NA plaću Doprinos za PIO/MIO 6.0% Doprinos za zdravstveno osig. 4.0% Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.5% 3 Porez na dohodak 10.5% 10.0% POREZI 61 Ugovor o djelu Ugovor o autorskom djelu 1 Doprinosi IZ bruto naknade n/a 1 Doprinosi IZ bruto naknade n/a Doprinos za PIO/MIO n/a Doprinos za PIO/MIO n/a Doprinos za zdravstveno osig. Doprinos za zdravstveno osig. Doprinos za osig.od nezaposlenosti n/a Doprinos za osig.od nezaposlenosti n/a 2 Doprinosi NA neto naknadu 2 Doprinosi NA neto naknadu Doprinos za PIO/MIO Doprinos za PIO/MIO 4.0% 6.0% Doprinos za zdravstveno osig. Doprinos za osig.od nezaposlenosti n/a 3 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 4 Opća vodna naknada 5 Porez na dohodak 62 POREZI 4.0% 6.0% Doprinos za zdravstveno osig. n/a Doprinos za osig.od nezaposlenosti n/a 3 Posebna naknada za zaštitu od 0.5% prirodnih i drugih nesreća 0.5% 4 Porez na dohodak 10.0% n/a 0.5% 10.0% PRIMJERI OBRAČUNA FBIH Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA UGOVOR O RADU Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM. Primjer obračuna je kako slijedi: UGOVOR O RADU Ukupni koeficijent ličnog odbitka 1.0 R.br. Iznos (KM) 300.00 Opis 1 Bruto plaća prema ugovoru o radu 2 Doprinosi IZ plaće Stopa Iznos 4,000 31% 1,240 Doprinos za PIO/MIO 17.0% 680 Doprinos za zdravstveno osig. 12.5% 500 Doprinos za osig.od nezaposlenosti 1.5% 60 3 Doprinosi NA plaću 10.5% 420 Doprinos za PIO/MIO 6.0% 240 Doprinos za zdravstveno osig. 4.0% 160 Doprinos za osig.od nezaposlenosti 0.5% 20 4 Oporeziva osnovica 2,760 5 Ukupni lični odbitak 300 6 Osnovica poreza 7 Porez na dohodak 8 Za isplatu 2,460 10.0% Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5% Opšta vodna naknada Posebna naknada za invalidna lica (osnovica pod 1) 2 246 2,514 12.5 0,5% 12.5 0,5% 20 Također, isti princip se koristi i kod obračuna poreza i doprinosa za privremene i povremene poslove.5 5 U skladu sa izdatim mišljenjima Porezne Uprave i Federalnog ministarstva finansija, doprinosi na ugovore o privremenim i povremenim poslovima se obračunavaju na način propisan za nesamostalne djelatnosti (tj. rada po osnovu Ugovora o radu), iako u skladu sa članom 136. Zakona o radu FBiH privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, tj. ne smatraju se zaključivanjem radnog odnosa. POREZI 63 Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM UGOVOR O DJELU Iznos (KM) Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (20% bruto ugovorene naknade) R.br. 64 POREZI 200 Opis Stopa Iznos 1 Bruto naknada prema ugovoru o djelu 2 Bruto naknada po odbitku troškova 3 Doprinosi IZ osnovice Doprinos za zdravstveno osiguranje 4 POREZNA OSNOVICA (2-3) 5 Porez na dohodak 6 Neto za isplatu na račun lica (4 - 5 + Troškovi koji se priznaju) 7 Doprinosi NA osnovicu Doprinos za PIO/MIO (osnovica pod 2.) Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (osnovica pod 6.) 0.5% 4.5 Opća vodna naknada (osnovica pod 6.) 0.5% 4.5 1,000 800 32 4.0% 32 768 77 10.0% 891 57 6.0% 48 b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od 1,000 KM6 UGOVOR O DJELU Iznos (KM) Troškovi koji se priznajupri obračunu osnovice (20% bruto ugovorene naknade)3 R.br. Opis 1 Ugovorena naknada za isplatu na ruke 2 Porez na dohodak (1 x 8,6176 %) 3 4 5 200 Stopa Iznos 1,000 86.18 Doprinosi IZ osnovice za zdravstveno osiguranje (1 x 3,5907%) 35.91 Doprinosi NA osnovicu za PIO/MIO (1 x 5,3860 %) 53.86 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (1 x 0,5%) 5 6 Opća vodna naknada (1 x 0,5%) 5 7 Bruto naknada (1+2+3) 1,122.09 8 Ukupan trošak ugovora o djelu (4+5+6+7) 1,185,95 6 Preračun neto naknade po ugovoru o djelu u bruto naknadu se vrši množenjem ugovorene neto naknade za isplatu sa koeficijentom 1,122083. POREZI 65 Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O AUTORSKOM DJELU a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM UGOVOR O AUTORSKOM DJELU Iznos (KM) Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (30% bruto ugovorene naknade) R.br. 66 300 Opis 1 Bruto naknada prema ugovoru o djelu 2 Bruto naknada po odbitku troškova 3 Doprinosi IZ osnovice Doprinos za zdravstveno osiguranje 4 POREZNA OSNOVICA (2-3) 5 Porez na dohodak 6 Neto za isplatu na račun lica (4 - 5 + Troškovi koji se priznaju) 7 Doprinosi NA osnovicu Doprinos za PIO/MIO (osnovica pod 2.) Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (osnovica pod 6.) POREZI Stopa Iznos 1,000 700 28 4.0% 28 672 67 10.0% 905 57 6.0% 42 0.5% 4.5 b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od 1,000 KM7 UGOVOR O AUTORSKOM DJELU Iznos (KM) Troškovi koji se priznajupri obračunu osnovice (30% bruto ugovorene naknade)4 R.br. Opis 1 Ugovorena naknada za isplatu na ruke 2 Porez na dohodak (1 x 7,4271 %) 3 4 5 300 Stopa Iznos 1,000 74,27 Doprinosi IZ osnovice za zdravstveno osiguranje (1 x 3,0946%) 30,95 Doprinosi NA osnovicu za PIO/MIO (1 x 4,6419 %) 46,42 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (1 x 0,5%) 5 6 Bruto naknada (1+2+3) 1,105.22 7 Ukupan trošak autorskog ugovora (4+5+6) 1,156.64 Porez na dobit Obveznik poreza na dobit U skladu sa članom 3. Zakona o porezu na dobit FBiH, te članom 4.Zakona o porezu na dobit RS-a, NVOi spadaju među lica koja se izuzimaju od plaćanja poreza na dobit, za prihode koji se odnose na: prihode iz budžeta i javnih fondova, sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, kamata, dividendi i ostalih investicionih prihoda koji obuhvataju i prihode od nekretnina, članarina, prihoda od prodaje ili prenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti. Ukoliko NVO obavlja i djelatnost koja nije u vezi sa njenim ciljevima, onda podliježe plaćanju poreza na dobit ostvarenu obavljanjem te djelatnosti. U skladu sa gore navedenim zakonskim odredbama, NVO nije obveznik poreza na dobit i ako obavlja aktivnosti prodaje usluga i proizvoda – privrednu djelatnost - pod uslovom da su takve aktivnosti definisane statutom kao način samofinansiranja u službi ostvarivanja ciljeva. Da bi NVO ispunila 7 Preračun neto naknade po autorskom ugovoru u bruto naknadu se vrši množenjem ugovorene neto naknade za isplatu sa koeficijentom 1,105217. uslove za status lica oslobođenog od plaćanja poreza na dobit, privredne djelatnosti moraju biti srodne ciljevima određenim statutom, te se višak prihoda nad rashodima mora ulagati u aktivnosti određene statutom – drugim riječima, ne mogu se isplatiti trećim licima u vidu raspodjele dobiti. Naime, za razliku od privrednih društava, osnivači i članovi NVO-a nemaju i status vlasnika. U tom smislu, višak prihoda nad rashodima, odnosno dobit, ne može se raspodijeliti (npr. osnivačima, članovima, donatorima, uposlenicima), nego se investira u osnovne statutarne buduće aktivnosti.Ovo je u duhu Zakona o porezu na dobit u oba entiteta, obzirom da se NVO i oslobađa plaćanja poreza upravo zbog svog neprofitnog karaktera. Ukoliko NVO obavlja i djelatnost na tržištu koja nije u vezi sa statutarnim ciljevima, takva NVO podliježe obavezi plaćanja poreza na dobit ostvarenu obavljanjem te djelatnosti. Postupak utvrđivanja poreske osnovice poreza na dobit NVO-a vrši se na isti način kao i drugi porezni obveznici koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti. Poreska osnovica utvrđuje samo za prihode POREZI 67 vezane za naprijed navedene djelatnosti. U praksi, NVO treba voditi odvojeno knjigovodstvo za ove djelatnosti, gdje će se svi prihodi i rashodi vezani za oporezive djelatnosti prikazivati odvojeno od prihoda i rashoda vezanih za statutorne ciljeve. Prijavljivanje i obračun Poreza na dobit vrši se na sljedećim obrascima: • FBiH: Obrazac PR-PD, uključujući i Porezni bilans • RS: Obrazac 1101, te prilozi Obrazac 1102 Porezna osnovica i stopa poreza na dobit Oporeziva dobit odnosno porezna osnovica se utvrđuje usklađivanjem računovodstvene dobiti iskazane u bilansu uspjeha, a usklađivanje se vrši na sljedeći način: • Uvećavanjem računovodstvene dobiti zatroškove koji nisu porezno priznati u skladu sa Zakonom o porezu na dobit; • Umanjivanjem računovodstvene dobiti zaprihode koji nisu oporezivi u skladu sa Zakonom o porezu na dobit; • Umanjivanjem računovodstvene dobiti za troškove koji su dozvoljeni u skladu sa Zakonom o porezu na dobit (npr. ubrzana amortizacija). Stopa poreza na dobit je 10%. Porezna osnovica FBiH Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha: a)Povećava za sljedeće rashode (+): • neposlovne/neobavezne troškove (30% troškova reprezentacije u poslovne svrhe, odnosno 100% reprezentacija koja nije direktno vezana za poslovanje; date donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe do 3% ukupnog prihoda; sponzorstva do 2% ukupnog prihoda; neobavezne članarine komorama iznad 0,1% ukupnog prihoda; donacije političkim strankama; porez po odbitku plaćen na vlastiti trošak isplatioca; porez na dobit iskazan kao rashod); 68 POREZI • kazne (novčane kazne i penali; zatezne kamate za javne prihode); • određene troškove koji se baziraju na procjenama (rezerve/rezervisanja kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje preko 20% dobiti iz bilansa uspjeha; rezervisanja za rizike i obaveze koja se ne smatraju porezno dopustivim rashodom; otpisi sumnjivih i spornih potraživanja koja se ne smatraju porezno priznatim rashodom; troškovi materijala, odnosno vrijednost prodate robe iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene; amortizacija koja je računovodstveno obračunata iznad porezno dopustive visine); • nedokumentirane troškove i ostale rashode koji nisu priznati u skladu sa MRS/MSFI; troškove koji mogu biti„sumnjive“ komercijalne pozadine – lična primanja, povezana lica (troškovi ličnih primanja zaposlenih i drugih fizičkih lica isplaćenih iznad iznosa koji je oslobođen oporezivanja porezom na dohodak; razlika između tržišne (niže) kamate i kamate po kreditima od povezanih lica; razlika između tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija sa povezanim licima, za ostale rashode; razlika između tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija sa povezanim licima, za iskazane prihode); • troškovi priznati u ranijim poreskim periodima (ranije iskorištena ubrzana amortizacija). Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati na način da budu porezno priznat trošak samo ako potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije. b)Umanjuje za sljedeće prihode (-): • prihodi/dobici iz osnova likvidacije zavisnog privrednog društva, koja je već oporezovana kod tog privrednog društva; • prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti drugih obveznika poreza na dobit; • prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u ranijim periodima tretirana kao porezno nepriznat rashod; • prihodi iz osnova ranijih rezervisanja koja su ranijim godinama tretirana kao porezno nepriznat rashod; c)Umanjuje za sljedeće dozvoljene troškove (-): • porezno nepriznata amortizacija iz ranijih godina; • razlika između stvarne (niže) i pune porezno dozvoljene amortizacije, koja se koristi u porezne svrhe; • jednokratno porezno iskorištena vrijednost kapitaliziranih izdataka za razvoj; • jednokratno porezno iskorištena vrijednost stalnih sredstava čija je pojedinačna vrijednost manja od 1.000 KM; • jednokratno porezno iskorištena vrijednost hardvera i softvera; • ubrzana amortizacija koja se koristi samo za porezne svrhe; • kapitalni gubici iz bilansa stanja; • neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet godina. RS Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha povećava za određene rashode, te tako sljedeći troškovi nisu priznati: • 30% troškova reprezentacije u vezi sa poslovnom djelatnošću pravnog lica; nagrade radnicima do iznosa propisanih u Pravilniku za primjenu Zakona o porezu na dobit( u daljem tekstu: Pravilnik); • amortizacija iznad stopa propisanih Pravilnikom; troškovi za putovanje, hranu i smještaj, preseljenje i dnevnice do iznosa propisanih u Pravilniku; • troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa Pravilnikom; gubici zaliha obračunavaju se posebno kako je propisano Pravilnikom; • donacije javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini, s tim što se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine umanjujući buduće donacije; • rashodi po osnovu sponzorstva u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini; stipendije studenata do 75% prosječne mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna mjesečna neto plata); • kazne i kamate plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa; rashodi koji se odnose na neoporezivi prihod; rashodi evidentirani u knjigama, a koji nisu dokazani vjerodostojnim dokumentima kako je propisano važećim zakonom; • premije osiguranja koje plaća poslodavac za ličnu korist zaposlenih osim ako te premije nisu uključene u platu zaposlenih; • rashodi u korist povezanog lica u iznosu za koliko ti rashodi prelaze tržišnu cijenu za robu ili usluge izvršene poreskom obvezniku od strane povezanog lica; • gubitak na prodaji ili prenosu bilo koje imovine između povezanih lica; • donacije političkim strankama i organizacijama; kapitalni rashodi vezani za sticanje ili stvaranje imovine koja se amortizuje, a koja ima uobičajeni ekonomski vijek preko 1 godine; • lični troškovi i troškovi koji nisu u vezi sa djelatnošću koja se obavlja; • rashodi vezani za nabavku kancelarijskih tepiha, umjetnina, dekorativnih elemenata i druge imovine koja ima karakter investicionog dobra; • rashod po osnovu amortizacije goodwila. Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati na način da budu porezno priznat trošak samo ako potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije. Nadalje, u izračunavanju porezne osnovice, računovodstvena dobit se umanjuje za sljedeće prihode (-): (-) dividende i učešće u dobiti koje primi pravno lice Republike Srpske; POREZI 69 (-) prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreskim periodima bila uključena u poresku osnovicu, a nisu isključena iz poreske osnovice kao priznati rashod; (-) prihod u obliku kamate od hartija od vrijednosti koje izda ili za koje garantuje Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine, Brčko distrikt, jedinica lokalne samouprave, Centralna banka Bosne i Hercegovine, preduzeća, osiguravajuća društva, investicioni fondovi i banke ili druge finansijske institucije koje djeluju kao ovlašteni agenti; (-) prihod od konvertovanja imovine, ukoliko se imovina ne konvertuje slobodnom voljom poreskog obveznika, a prihod od takve konverzije se reinvestira u imovinu iste ili slične vrste prije isteka druge godine nakon godine u kojoj je imovina konvertovana, onda sva naknada primljena radi obeštećenja poreskog obveznika za gubitak imovine ne uključuje se u oporezivi prihod. Smatra se da imovina nije konvertovana slobodnom voljom poreskog obveznika ukoliko je imovina uništena, ukradena, zaplijenjena ili konfiskovana ili je poreski obveznik na drugi način prisiljen da prenese imovinu zbog prijetnji ili neposredne opasnosti od navedenih slučajeva; (-) kamata na depozite u banci; Standardna stopa poreza po odbitku je 10%, dok se na isplate dividendi primjenjuje stopa poreza po odbitku od 5% u FBiH, odnosno 0% u RS-u. Bitno je napomenuti da, bez obzira na činjenicu da li je NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati i obustaviti porez po odbitku na bruto isplatu nerezidentima po osnovu gore navedenih plaćanja. Naime, porez po odbitku predstavlja oporezivanje nerezidentnog pravnog lica – obveznika poreza na dobit u njegovoj rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret. Primjer: U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsultantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza na dobit u Švicarskoj. Faktura iznosi 1000 KM. NVO će izvršiti plaćanje na sljedeći način: • 900 KM isplaćuje na račun poslovnog partnera iz Švicarske; • 100 KM (tj. 10%) uplaćuje na račun Porezne uprave (FBiH, ili RS-a, u zavisnosti gdje je sjedište NVO-a). Prijavljivanje poreza po odbitku vrši se na obrascu P-OD (FBiH), odnosno na obrascu 1101- Godišnja poreska prijava za porez na dobit. (-) prihod na koji je plaćen porez po odbitku, a koji je platio isplatilac prihoda; Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (-) prihod od razmjene ili transfera istovrsne imovine. Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nude mogućnost smanjenja odnosno eliminiranja obaveze za plaćanje poreza po odbitku. Porez po odbitku Porez po odbitku primjenjuje se na plaćanja nerezidentnim pravnim licima po osnovu dividende, kamate i prava intelektualne svojine, istraživanja tržišta, usluga poreznog i poslovnog savjetovanja i usluge revizije, kao i sve ostale usluge koje pružaju nerezidenti na teritoriji FBiH, odnosno za sve usluge pružene od strane nerezidentnog pravnog lica bez obzira na kojoj teritoriji su izvršene (RS). 70 POREZI Tabela u nastavku nudi pregled zemalja sa kojima BiH ima važeće Sporazume, te stopa poreza po odbitku na isplate kamata, dividendi, autorskih prava i ostalih usluga. Stopa % poreza po odbitku na sljedeće isplate Red. Br. Zemlja 1 Austrija Do 5% 2 Alžir Do 10% 3 Belgija Do 10% 4 Češka 5 Danska 6 Kamata Dividende Autorskih prava Ostalih usluga Do 5% Do 5% - Do 10% Do 10% - Do 10% Do 10% - - Do 5% Do 10% - - Do 5% - - Egipat Do 15% Do 15% Do 15% - 7 Finska - Do 5% - - 8 Francuska - Do 5% - - 9 Holandija - Do 5% Do 10% - 10 Hrvatska Do 10% Do 5% Do 10% - 11 Iran Do 10% Do 10% Do 15% - 12 Italija Do 10% Do 10% Do 10% - 13 Katar Do 10% Do 7% Do 7% - 14 Kina Do 10% Do 10% Do 10% - 15 Kipar Do 10% Do 10% Do 10% - 16 Mađarska - Do 10% Do 10% - 17 Malezija Do 10% Do 5% Do 8% - 18 Moldavija Do 10% Do 5% Do 10% - 19 Norveška - DO 15% DO 10% - 20 Njemačka - Do15% Do 10% - 21 Pakistan Do 20% Do 10% Do 15% - 22 Poljska Do 10% Do 5% Do 10% - 23 Rumunija Do 7,5% Do 5% Do 10% - 24 Slovačka - Do 5% Do 10% - 25 Slovenija Do 7% Do 5% Do 5% - 26 Španija Do 7% Do 10% Do 7% - 27 Srbija i Crna Gora Do 10% Do 5% Do 10% - 28 Šri Lanka Do 10% Do 12,5% Do 10% - 29 Švedska - Do 5% - - 30 Turska Do 10% Do 5% Do 10% - 31 Ujedinjeni Arapski Emirati Do 10% Do 10% Do 5% - 32 Velika Britanija – S. Irska Do 10% Do 5% Do 10% - POREZI 71 Primjer primjene sporazuma dvostrukog oporezivanja: o izbjegavanju U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsultantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza na dobit u Njemačkoj. Faktura iznosi 1000 KM. NVO će platiti puni iznos od 1000 KM dobavljaču, te će, u svrhu primjene manje ili nulte stope poreza po odbitku, uraditi sljedeće: • u FBiH ispuniti P-OD obrazac, i uz obrazac dostaviti potvrdu o poreznoj rezidentnosti dobavljača (koju dobavljač dobije od porezne uprave Njemačkoj), te kopiju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; • u RS-u popuniti obrazac Prilog 10, na kojem porezna uprava u Njemačkoj potvrđuje da je dobavljač obveznik poreza na dobit te zemlje, te da je ta vrsta prihoda oporeziva u rezidentnoj poreznoj jurisdikciji u Njemačkoj. Alternativno, takve potvrde dobavljač može pribaviti kao posebne dokumente (dakle, da nisu u sklopu Priloga 10). Porez na dodanu vrijednost (PDV) Obaveza registrovanja za PDV Plaćanja PDV‐a u BiH je, između ostalog, oslobođen i promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju humanitarne, dobrotvorne i slične organizacije, udruženja i ostale neprofitne organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu sa propisima koje regulišu te djelatnosti, pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja konkurencije na tržištu. Iako odredba vezana za „poremećaj konkurencije na tržištu” nije dodatno razrađena pratećim podzakonskim aktima, ovo najvjerovatnije podrazumijeva da NVO posluje u skladu sa svojim ciljevima, te da se inače oporezivi prometi pružaju u obimu koji odgovara potrebama ispunjenja ciljeva. Ipak, preporuka je da NVO konsultuje Upravu za indirektno oporezivanje vezano za obavezu registracije za pojedinačne slučajeve. U neoporezivi promet spadaju i članarine koje su u direktnoj vezi sa ciljevima NVO-a. 72 POREZI NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za PDV) Najčešće, NVO-i nisu obveznici PDV-a, te samim tim imaju i status krajnjeg potrošača. U tom kontekstu, NVO nema pravo odbitka ulaznog PDV-a, tj. PDV-a koji mu zaračunavaju dobavljači, te tako zaračunat PDV predstavlja trošak. Također, krajnji trošak predstavlja i PDV u slučaju uvoza dobara za svoje potrebe (kada plaćaju PDV bilo direktno po nalogu carinarnice, bilo posredstvom špeditera koji obavlja uvoz u ime NVO-a). U slučaju korištenja nekih usluga koje pružaju lica koja su registrovana u inostranstvu, a koja nemaju svog PDV zastupnika u BiH, NVO je dužna obračunati i uplatiti PDV u iznosu od 17% na fakturisani iznos kroz institut samooporezivanja. Usluge na koje je potrebno izvršiti samooporezivanje odnose se na usluge ustupanja autorskih i sličnih prava, reklame, konsaltinga, iznajmljivanja pokretnih stvari i dr. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva; na usluge projektovanja, gradnje i druge usluge povezane sa nekretninama koje se nalaze u BiH koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva; na usluge organiziranja manifestacija iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja, nauke, sporta, zabave i sl. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva itd. Ovako obračunat PDV kada ga uplaćuje lice koje nije obveznik smatra se jednokratnim uplatama koje se u skladu sa Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje vrši UIO („Sl. glasnik BiH“ 99/07, 31/08 i 51/09) vrše virmanom (dakle, nema posebne prijave) na jedan od sljedećih računa: Br bank. računa 1320000000000250 5520020001634510 5550000107469810 5510010002066510 3380002200046010 1600200120608650 1540012000335030 5620990001785290 5671628202222270 5540010002370080 1610000046470180 5681631200001340 3060190000594130 Naziv banke NLB TUZLANSKA BANKA DD HYPO ALPE-ADRIA BANK DD NOVA BANKA AD UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA UNICREDIT BANK d.d. VAKUFSKA BANKA DD INTESA SANPAOLO BANKA NLB RAZVOJNA BANKA VOLKSBANK AD PAVLOVIĆ BANKA RAIFFEISEN BANK BALKAN INVESTMENT BANK DD HYPO ALPE ADRIA BANK DD MOSTAR Vrsta prihoda: 717214 Poziv na broj: 2100000000 Primalac: UIO Svrha doznake: Jednokratna uplata PDV-a Budžetska organizacija: zavisi od sjedišta NVO-a; NVO koji je registrovan kao PDV obveznik NVOkoji je registrovan kao PDV obveznik je dužan da zaračunava PDV (17%) na sve one svoje isporuke dobara i usluga koje nisu oslobođene plaćanja PDVa, bilo da ih isporučuje sa naknadom ili bez. Tako obračunati PDV predstavlja izlazni PDV, tj. obavezu za PDV. S druge strane, takav NVO (PDV obveznik) ima pravo da ulazni PDV, kojeg joj njihovi dobavljači obračunavaju prilikom nabavke dobara ili usluga, kao i PDV kojeg plati prilikom uvoza, koriste kao ulazni (odbitni) porez. Period oporezivanja je jedan kalendarski mjesec, a PDV prijava se mora podnijeti do 10. u narednom mjesecu. Prilikom podnošenja mjesečnih PDV pri- java, ukupan izlazni PDV u tom mjesecu se umanjuje za ukupan odbitni PDV u istom mjesecu, a razlika predstavlja ili iznos za uplatu (ako je izlazni veći) ili iznos preplate poreza (koji se može prenijeti u naredni mjesec ili se traži povrat od UIO u roku od 60 dana). Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija: 1. isporuka dobara ili vršenje usluga; 2. izdavanje fakture kupcu; 3. primitka avansne uplate prije izdavanja fakture ili isporuke dobara odnosno usluga; 4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema,u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga; 5. upotrebe dobara ili usluga u vanposlovne svrhe, po isteku poreskog perioda zavrijeme kojeg je izvršen promet; 6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici. Odbitak ulaznog PDV-a: • PDV koji NVO može odbiti u cijelosti odnosi se samo na ulazne fakture koje se odnose direktno na oporezivi promet; • PDV zaračunat na fakturama koje se u cijelosti odnose na neoporezivi promet ne može se uopšte odbiti; • PDV zaračunat na fakturama za nabavke koje se djelimično koriste za oporezivi a djelimično za neoporezivi promet može se odbiti srazmjerno (ukupno godišnji oporezivi promet/ukupan godišnji promet =% srazmjernog odbitka za mješovite nabavke). Bez obzira na gore navedeno, obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: • nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, polovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne (oporezive) djelatnosti; POREZI 73 • izdatke za poslovne zabave i smještaj; • izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom; • izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju; • isplate zaposlenim u naturi. Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje: • fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV, a koja sadrži sve elemente PDV fakture; • dužne su, u istom roku, uplati iznos svoje PDV obaveze po prijavi (pozitivna razlika između obračunatog PDV‐a na izlaznim računima i iznosa ulaznog PDV-a kojeg imaju pravo odbiti); • u slučaju da je iznos ulaznog PDV-a kojeg imaju pravo odbiti u nekom mjesecu veći od obračunatog PDV‐a po izlaznim računima za taj mjesec, imaju pravo da odluče da li će taj iznos prenijeti kao porezni kredit za naredni period, ili će zahtijevati povrat tog iznosa u zakonskom roku od 60 dana, itd. Svi oni koji su registrirani kao PDV obveznici (pa i NVO koje su se registrirale za PDV) dužni su da za svaku izvršenu isporuku dobara i usluga koja podliježe oporezivanju PDV‐om izdaju tzv. porezni račun/fakturu. • dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan. Porezne fakture imaju propisan sadržaj/elemente, i to: NVO koja je registrirana za PDV dužna je voditi propisane evidencije za potrebe utvrđivanja svojih obaveza za PDV (knjigu ulaznih i knjigu izlaznih faktura), na osnovu kojih se sačinjavaju i podnose mjesečne PDV prijave. 2) mjesto i datum izdavanja fakture, NVO koje su registrirane kao PDV obveznici imaju sva prava i obaveze propisane Zakonom i Pravilnikom o PDV-u. U najkraćem i najbitnijem riječ je o sljedećim pravima i obavezama: • dužne su na sve isporuke dobara i usluga koje vrše, osim onih koje su oslobođene plaćanja PDV‐a, zaračunati PDV po stopi od 17%; • dužne su izdavati porezne račune/fakture, propisanog sadržaja, za sve isporuke dobara i usluga koje vrše; • imaju pravo odbitka ulaznog poreza (pretporeza), s ulaznih računa za svoje nabavke dobara i usluga, uz uslov da i ti ulazni računi formalno zadovoljavaju propisan sadržaj; • dužne su voditi propisane knjige ulaznih i izlaznih računa/faktura; • dužne su u propisanim rokovima (do 10. u mjesecu za svaki prethodni mjesec) UIO podnositi svoje PDV prijave, na propisanom obrascu (www.uino.gov.ba); 74 POREZI 1) naziv, adresa i identifikacionibroj za indirektne poreze neprofitne organizacije, 3) broj fakture, 4) datum isporuke dobara i/ili usluga, 5) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze poreznog obveznika kupca, 6) trgovački naziv, vrsta, količina i isporučenih dobara i obavljenih usluga, cijena 7) pojedinačna vrijednost dobara i usluga bez PDV‐a, 8) ukupan iznos naknade bez PDV‐a, 9) PDV stopa i ukupan iznos PDV‐a, 10) ukupan iznos naknade uključujući PDV. za dobra i usluge, 1. U slučaju da registrirani PDV obveznik svoje usluge i/ili dobra naplaćuje u gotovini, dužan je da takav promet registruje preko registar blagajne i da za svaki takav promet izda blagajnički račun, koji sadrži slijedeće elemente: 1) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika, 2) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice), 3) datum i broj izdavanja računa, 4) količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporučenog dobra ili izvršene usluge, 5) ukupan iznos naknade bez PDV‐a, 6) ukupan iznos PDV‐a i 7) ukupan iznos naknade sa PDV‐om. U slučaju da registrirani PDV obveznik vrši isporuku koja je oslobođena PDV‐a, dužan je da na poreznoj fakturi navede osnov (tj. član Zakona o PDV‐u) po kome je ta isporuka oslobođena PDV‐a. Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a Važeći sistem PDV‐a u BiH ne predviđa posebna generalna oslobađanja od plaćanja PDV‐a koja bi NVO mogle institucionalno primijeniti pri nabavci dobara i usluga za svoje potrebe. Obveznici, uključujući i NVO,mogu tražiti povrat PDV-au okviru međunarodnih projekata: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je BiH obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. Obveznici, uključujući i NVO, mogu biti oslobođeni plaćanja PDV-a po osnovu carinskih oslobađanja:pri uvozu dobara za određene, ograničene svrhe, koje su izričito predviđene Zakonom o carinskoj politici BiH (u tim slučajevima se, pored carinskih oslobađanja, može koristiti i oslobađanje od plaćanja PDV‐a). Također, snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru projekata koji se finansiraju iz instrumenta pristupne pomoći (IPA fondovi) je oslobođeno od obračunavanja PDV-a. U ovom slučaju ne radi se o povratu PDV-a, nego se PDV nikako ni ne obračunava na fakturama vezanim za ovaj projekat, sa obaveznom napomenom na samoj fakturi: „Oslobođeno od obračunavanja PDV-a u skladu sa članom 29. stav 2. Zakona o PDV-u“. Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata Povrat plaćenog PDV‐a u ovakvim slučajevima se vrši podnošenjem zahtjeva za povrat (obrazac CD‐PDV 1M), kojeg podnosi investitor (nabavljač) dobara i usluga u okviru međunarodnog projekta za koji je, međunarodnim ugovorom koji je potpisala BiH, predviđeno da ne bude opterećen PDV‐om. Zahtjev za povrat se podnosi mjesečno, nadležnom regionalnom centru UIO (Tuzla, Mostar, Banja Luka), prema mjestu sjedišta podnosioca ili direktno Regionalnom centru UIO Sarajevo. Za plaćene fakture nominalne vrijednosti preko 10.000 KM, zahtjev se može podnijeti i češće. Uz zahtjev se prilaže: • faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca), koja ne može biti starija od 12 mjeseci; • dokaz o plaćanju PDV‐a za koji se traži povrat (praktično: dokaz o plaćanju fakture); • kopija ugovora po osnovu kojeg se traži povrat PDV‐a (samo uz prvi zahtjev za povrat PDV‐a u sklopu tog ugovora). Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja Prema Zakonu o carinskoj politici BiH, od plaćanja carinskih dažbina (pa i od plaćanja PDV‐a po članu 26. tačka 2. Zakona o PDV-u) oslobađa se slijedeća uvezena roba u mjeri u kojoj to ne dovoditi do zloupotrebe ili većih poremećaja u konkurenciji: • osnovne potrepštine koje uvezu javne organizacije ili dobrotvorne i humanitarne organizacije, a koje mjerodavni organi ovlaste za njihovu raspodjelu u humanitarne svrhe; • roba koju osoba ili organizacija registrirana u stranoj zemlji šalje besplatno, a bez ikakve ko mercijalnenamjerepošiljatelja,javnimorganizacija ma ilidrugim dobrotvornim ilihumanitarnim organizacijama odobrenimod strane mjerodavnihorganaza prikupljanje priloga na dobrotvornim manifestacijama u korist siromašnih osoba; • oprema i uredski materijali koje osobe ili organizacije, registrirane izvan carinskog područja BiH, bez ikakve komercijalne namjere pošiljatelja besplatno šalju javnim organizacijama ili drugim dobrotvornim ili humanitarnim organizacijama odobrenim od strane mjerodavnih organa,aisključivoza zadovoljenjeoperativnih POREZI 75 potreba ili za ostvarivanje njihovih dobrotvornih ili humanitarnih ciljeva. Pod osnovnim potrepštinama se podrazumijeva roba koja je potrebna za zadovoljenje neposrednih potreba ljudi, npr. hrana, lijekovi, odjeća i posteljina. Nikakve olakšice se ne mogu odobriti za alkoholne proizvode, duhan i duhanske proizvode, kafu, i za motorna vozila osim ambulantnih kola i specijalnih vozila za prijevoz invalidnih osoba. Oslobađanje od plaćanja carine i PDV‐a se ostvaruje direktno kod nadležne carinarnice. Carine Carinski propisi BiH ne sadrže generalno oslobađanje za udruženja i fondacije u pogledu carinskih dažbina. Prema tome, udruženja i fondacije su obveznici plaćanja carina i drugih carinskih dažbina koje se, u skladu sa važećom carinskom tarifom, obračunavaju na uvoz dobara u carinsko područje BiH. Udruženja i fondacije mogu koristiti samo ona carinska oslobađanja koja su predviđena carinskim propisima BiH i za druge uvoznike dobara u carinsko područje BiH. Carinska oslobađanja koja se primjenjuju na uvozu dobara u carinsko područje BiH, mogu se svrstati u sljedeće grupe: • carinska oslobađanja koja proizlaze iz međunarodnih ugovora (npr. za diplomatska i konzularna predstavništva, strane međunarodne organizacije i sl.); • carinska oslobađanja za humanitarne organizacije (ali za tačno određene vrste robe); • carinska oslobađanja koja se odnose na djelatnost kulture i umjetničkog stvaralaštva; • carinska oslobađanja kod privremenog uvoza opreme. Humanitarne organizacije mogu uvoziti dobra u BiH za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba bez obaveze plaćanja carinskih dažbina ukoliko je riječ o sljedećim vrstama robe: • osnovne potrepštine koje uvezu javne ili dobrot- 76 POREZI vorne organizacije ovlaštene za potrepština; raspodjelu tih • roba koju strana organizacija šalje besplatno (bez komercijalne namjere) humanitarnoj ili dobrotvornoj organizaciji koja ima odobrenje za prikupljanje dobrovoljnih priloga; • oprema i kancelarijski materijal koje strana organizacija šalje besplatno radi ostvarivanja humanitarnih ciljeva. Pod osnovnim potrepštinama smatraju se hrana, lijekovi, odjeća i posteljina. To svakako ne uključuje alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine, kafu i motorna vozila (izuzev ambulantnih kola i specijalnih vozila za prevoz invalidnih lica). Uvoz navedenih roba i opreme oslobođen je plaćanja carine samo u mjeri u kojoj to neće dovesti do zloupotrebe ili većih poremećaja u konkurenciji. Drugi uslov za uvoz robe uz oslobađanje od plaćanja carine, jeste da organizacija koja koristi oslobađanje, putem svog računovodstva, obezbijedi podatke koji će nadležnim kontrolnim organima omogućiti uvid u poslovanje organizacije. Organizacije koje uživaju carinska oslobađanja/ olakšice, ne smiju posuđivati, iznajmljivati ili ustupati, bilo uz naknadu ili besplatno, robu i opremu koja je predmet oslobađanja plaćanja carinskih dažbina, bez prethodne saglasnosti carinskih organa. Ukoliko to ipak učine, dužne su naknadno platiti carinske dažbine. Humanitarne, dobrotvorne i druge organizacije, oslobođene su plaćanja carina i na uvoz: • robe namijenjene žrtvama nesreća; • robe i predmeta namijenjenih za potrebe slijepih i hendikepiranih lica. Robe uvezene od strane humanitarnih, odnosno dobrotvornih organizacija oslobođene su plaćanja carinskih dažbina ukoliko su namijenjene za besplatnu podjelu žrtvama nesreća koje su pogodile područje BiH ili kad se stavljaju na besplatno raspolaganje žrtvama nesreća (ali pri tome ostaju u vlasništvu navedenih organizacija). I za ove robe je propisano da se ne mogu posuditi, iznajmiti ili ustupiti, uz naknadu ili besplatno, bez odobrenja carinskih organa i da se pri njihovoj ra- spodjeli mora obezbijediti puna transparentnost kroz odgovarajuće knjigovodstvene evidencije. Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i predmeti posebno dizajnirani za potrebe slijepih lica, kada ih uvoze organizacije koje se brinu za obrazovanje ili pružanje pomoći slijepim licima, uz prethodno odobrenje od strane nadležnog organa. Olakšica se odnosi i na rezervne dijelove, komponente i pribor koji su namijenjeni za predmete za potrebe slijepih lica. Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i predmeti posebno dizajnirani za potrebe obrazovanja, zapošljavanja ili društvenog napredovanja fizičkih ili mentalno hendikepiranih lica kada ih uvoze organizacije koje se bave obrazovanjem ili pružanjem pomoći hendikepiranim licima, kao osnovnom djelatnošću. Pravo na oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina ostvaruje se na osnovu prethodnog odobrenja nadležnog carinskog organa. Posebna carinska oslobađanja propisana su za djelatnost obrazovanja, nauke i kulture. Od plaćanja uvoznih dažbina oslobođeni su obrazovni, naučni i kulturološki materijali sadržani u posebnoj listi koju utvrđuje Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Prema carinskim propisima BiH, za potrebe predstavništava stranih lica može se privremeno uvoziti oprema, pod uslovom da strana država, iz koje se oprema privremeno uvozi, svojim propisima dozvoljava isti tretman za opremu predstavništava iz BiH. Pod opremom koja može biti predmet privremenog uvoza podrazumijevaju se telekomunikacioni uređaji, putnička i teretna vozila, računari i slično koji su namijenjeni za službene potrebe stranih predstavništava. Pod istim uslovima privremeni uvoz je dozvoljen i za dijelove za tehničko‐tehnološko usavršavanje, zamjenu, održavanje, opravku i servisiranje opreme za rad predstavništava, s tim da predstavništva imaju obavezu da zamijenjene dijelove izvezu u inostranstvo, iste unište pod carinskim nadzorom ili predaju carinarnici na slobodno raspolaganje. Privremeni uvoz se vrši na osnovu odobrenja carinskih organa na rok od godinu dana, a u opravdanim slučajevima, taj se rok se može produžiti. Za dobra koja se privremeno uvoze, postoje dva carinska režima: - potpuno oslobađanje; - djelimično oslobađanje. Međutim, oprema namijenjena za potrebe predstavništava stranih lica, podliježe režimu djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, tj. 3% mjesečno od iznosa uvoznih dažbina koje bi se obračunale kod redovnog uvoza. Ostale poreske obaveze Posebni porezi (akcize/trošarine) Jedinstvenim Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini (na nivou države) propisano je oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda akcizom/trošarinom, kao posebnim oblikom poreza. Akcizama se oporezuju: • derivati nafte, • duhan i duhanske prerađevine, • većina bezalkoholnih pića, • alkohol i alkoholna pića, • pivo, • vino, • kafa (sirova, pržena, mljevena i ekstrakti kafe). Iznos akcize po vrstama proizvoda je, po pravilu, određen u apsolutnom iznosu na mjernu jedinicu proizvoda koji se oporezuje akcizom (npr. po litru piva 0,20 KM, po litru vina 0,25 KM, po kilogramu sirove kafe 1 KM itd.). Obveznicima obračunavanja smatraju se samo: i plaćanja akciza • proizvođači tih proizvoda, odnosno • uvoznici tih proizvoda. Prema tome, mala je vjerovatnoća da će se NVO pojaviti kao obveznik akcize. Porez na promet nekretninama u BiH RS U skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti transakcije prijenosa nekretnina nisu predmet oporezivanja. POREZI 77 FBiH 3. drugi građevinski objekti podignuti na zemljištu. Zakon o porezu na promet nepokretnosti (eng: „Real Estate Transfer Tax“) u BiH je regulisan na nivou 10 kantona. Pod nekretninama čiji se promet oporezuje porezom na promet nekretnina, podrazumijevaju se: Obveznikom poreza na promet nekretnina se, formalno – zakonski, najčešće smatra prodavac nekretnine, odnosno ono fizičko ili pravno lice koje prenosi svoje dotadašnje vlasništvo nad nekretninom. Međutim, ni kupac (sticalac) nekretnine ne može izvršiti uknjižavanje vlasništva nad nekretninom bez dokaza o plaćenom porezu, tako da on u svakom slučaju garantuje da će porez na promet nekretnina biti naplaćen od prodavca. Stope poreza na promet nekretnina utvrđene posebnim kantonalnim zakonima u Federaciji BiHi iznose 5%. 1. zemljišta (poljoprivredna, građevinska i drugo zemljište), 2. poslovne i stambene zgrade (zgrade, poslovni prostori, stanovi, garaže i dr.), Područje Obveznik Stopa FEDERACIJA BiH Kanton Sarajevo Kupac/sticalac 5% Bosansko-podrinjski kanton Goražde Prodavac 5% Zeničko-dobojski kanton Prodavac 5% Hercegbosanska županija (Kanton 10) Livno Prodavac 5% Srednjobosanski kanton Travnik Prodavac 5% Unsko-sanski kanton Bihać Prodavac 5% Tuzlanski kanton Prodavac 5% Županija Zapadnohercegovačka Široki Brijeg Prodavac 5% Hercegovačko-neretvanska županija Mostar Kupac/sticalac 5% Županija Posavska Orašje Prodavac 5% Poreska osnovica je tržišna vrijednost nekretnine koju utvrđuje posebna komisija opštine u kojoj se nepokretnost nalazi, odnosno Porezne uprave. Prilikom izvršavanja odluka organa uprave ili suda o prodaji nekretnine, osnovica za obračun je postignuta prodajna cijena. Obaveza utvrđivanja i razrezaporeza na promet nekretnina nastaje u trenutku zaključivanja ugovora o prodaji ili zamjeni nekretnine. Ukoliko nije zaključen pravosnažan ugovor, ova obaveza nastaje danom kada je kupac, odnosno učesnik u razmjeni stupio u posjed nekretnine.Kada se radi o prometu novih objekata, obaveza nastaje u trenutku predaje tog objekta kupcu. Kada se prenos vlasništva vrši nad nekretninom uz naknadu po osnovu izvršavanja odluka organa uprave ili suda, porezna obaveza nastaje u trenutku pravosnažnosti te odluke. 78 POREZI 1 Obračunava se slučaju je da je NVO obveznik plaćanja naknade. Za više informacija pogledati Poglavlje 5 „Zapošljavanje lica sa invaliditetom“. 2 Obračunava se slučaju je da je NVO obveznik plaćanja naknade. Za više informacija pogledati Poglavlje 5 „Zapošljavanje lica sa invaliditetom“. 3 Isplate po ugovoru o djelu nerezidentima FBiH su oslobođene plaćanja doprinosa IZ i NA naknadu, s tim da se ne može koristiti odbitak od 20%. Porez na dohodak se obračunava množenjem neto isplaćenog iznosa sa 11,11% (Bruto naknada u ovom primjeru bi bila 1,000 KM + 111,11 KM = 1,111 KM), a potrebno je platiti i poseban doprinos za zaštitu od nesreća kao i opću vodnu naknadu (po 0,5% na neto isplaćenu naknadu). 4 Isplate po autorskim ugovorima nerezidentima FBiH su oslobođene plaćanja doprinosa IZ i NA naknadu, s tim da se ne može koristiti odbitak od 30%. Porez na dohodak se obračunava množenjem neto isplaćenog iznosa sa 11,11% (Bruto naknada u ovom primjeru bi bila 1,000 KM + 111,11 KM = 1,111 KM), a potrebno je platiti i poseban doprinos za zaštitu od nesreća (0,5% na neto isplaćenu naknadu). OSTALO... OSTALO h) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku umjetnost; i) rad umjetničkih ustanova; Fiskalizacija j) djelatnost biblioteka; Fiskalizacija se generalno odnosi na propisivanje obaveze stavljanje u funkciju i evidentiranja prometa pravnih lica preko posebnih uređaja – fiskalnih kasa/fiskalnih printera koji su povezani za nadležnim poreskim organima preko posebnih uređaja za daljinsko očitavanje (terminala). k) djelatnost arhiva; Fiskalne kase su elektronski uređaji zasnovani na običnoj registar-kasi koja ima specijalan memorijski modul u kojem se pamte svi prometi koji su provedeni kroz fiskalnu kasu i iskazani na fiskalnim računima, pri čemu se jednom upisani podaci u fiskalnu memoriju više ne mogu brisati. o) djelatnosti obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko). U skladu sa propisima o fiskalizaciji u FBiH pravna i fizička lica koja vrše promet roba na malo i veliko ili pružaju usluge (koja su upisana u odgovarajući registar) obavezni su staviti fiskalne uređaje u funkciju registrovanja prometa. Obaveze posjedovanja i evidentiranja prometa putem fiskalne kase u FBiH ne odnosi se na: a) samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu; b) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju prodaje vlastitih proizvoda umjetničkog i starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima; c) banke i osiguravajuća društva; d) energetska, komunalna, telekomunikaciona i druga preduzeća koja naknadu za prodatu robu, odnosno pružene usluge naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata (električna energija, gas, grijanje, voda, telefon i dr.); e) poštanske aktivnosti poštanskih pošiljki; i prevoz f) obavezno socijalno osiguranje; g) djelatnost vjerskih organizacija; 80 OSTALO i isporuku l) djelatnost muzeja; m) prodaju preko automata; n) djelatnost čistača cipela i nosača; Također, obaveze evidentiranja prometa putem fiskalne kase u FBiH su oslobođene NVO koje nisu registrovane za obavljanje privredne djelatnosti. Drugim riječima, one NVO koje su registrovane za obavljanje privrednih djelatnosti su dužne evidentirati svoje promete putem fiskalne kase i izdavati fiskalne račune. Obavljanje privrednih djelatnosti se odnosi na prodaju proizvoda i pružanje usluga, osim onih koji su zakonski izuzete: a) djelatnosti javnih zdravstvenih ustanova; b) djelatnost organa uprave i upravnih organizacija; c) djelatnosti pravnih lica koja vrše profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom i registrovanu djelatnost obavljaju upošljavanjem preko 50% lica sa invaliditetom, čiji stepen invalidnosti iznosi najmanje 50%; d) djelatnosti Crvenog krsta/križa Federacije Bosne i Hercegovine propisane Zakonom o crvenom krstu/križu („Službene novine Federacije BiH”, broj 28/06) i druge humanitarne djelatnosti humanitarnih organizacija, udruženja i fondacija koja nisu registrovana za obavljanje privredne djelatnosti; e) taksi djelatnost koju fizička lica obavljaju sa samo jednim (vlastitim) vozilom; f) djelatnosti obrtnika i srodnih djelatnosti koji paušalno plaćaju porez na dohodak; g) djelatnosti Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i društava za upravl- janje fondovima, prilikom obavljanja poslova finansijskog posredovanja; h) prodaja na tržnicama na malo (pijacama), koja se obavlja izvan trgovačkih radnji koje su rješenjem nadležnog organa registrovane za djelatnost trgovine; i) prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, koja se obavlja na mjestima za koje je nadležni organ izdao odobrenje. Obveznici fiskalizacije su također dužni voditi knjigu dnevnih izvještaja koji sadrži sumirane iznose raznih vrsta prometa sa i bez poreza. U RS-u je obveznik fiskalizacije definisan kao lice koje je upisano u odgovarajući registar za promet robe odnosno za pružanje usluga. Od obaveze evidentiranja prometa putem fiskalnih sistema su oslobođeni: j) samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu; k) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju prodaje sopstvenih proizvoda; l) umjetničkog i starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima; m) bankarsko pravno lice, u slučaju da obavlja finansijske transakcije preko bankarskih računa; n) energetska, komunalna, telekomunikaciona i druga javna preduzeća koja naknadu za prodatu robu, odnosno pružene usluge naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata (električna energija, gas, grijanje, voda, telefon i dr.); o) poštanske aktivnosti poštanskih pošiljki; i prevoz i isporuku p) advokatske djelatnosti; q) obavezno socijalno osiguranje; r) djelatnost vjerskih organizacija; s) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku umjetnost; t) rad umjetničkih ustanova; u) djelatnost biblioteka; v) djelatnost arhiva; w) djelatnost muzeja; x) prodaju preko automata; y) ulična prodaja sladoleda, lozova, kokica, knjiga i štampe (kolporteri); z) djelatnost čistača cipela, nosača i lica za parkiranje automobila; aa)djelatnosti obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko) i naučnoistraživačkog rada. Drugim riječima, one NVO koje se bave prometom robe, odnosno pružanjem usluga (osim gore izuzetih aktivnosti), dužne su izdavati fiskalne račune putem fiskalnih uređaja. Kao i u FBIH, NVO u RS-u koje spadaju u obveznike fiskalizacije su dužni voditi knjigu dnevnih izvještaja koji sadrži sumirane iznose raznih vrsta prometa sa i bez poreza. NVO u BiH koje su u obavezi posjedovanja fiskalnih uređaja i izdavanja fiskalnih računa putem fiskalnih kasa dužni su obaviti sljedeće radnje: • Od ovlaštenog proizvođača fiskalnih kasa nabaviti ispravan fiskalni uređaj; • Sa ovlaštenim servisom zaključiti ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci svoga fiskalnog sistema; • Uredno popuniti i potpisom i pečatom ovjeriti Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju te predati Zahtjev ovlaštenom servisu s kojim ima potpisan ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci, koji u njegovo ime isti šalje Poreznoj upravi; • Putem ovlaštenog servisa podnijeti zahtjev i potpisati ugovor o korištenju GPRS usluga sa nekim od telekomunikacijskih operatera ili drugih subjekata koji osiguravaju GPRS mrežu, a s kojima je ovlašteni proizvođač zaključio ugovor; • Nakon obavljene inicijalne fiskalizacije, ovlašteni servis isporučuje „fiskalizirani” fiskalni uređaj obvezniku, a obveznik je u roku od dva dana nakon isporuke fiskalnog sistema obavezan početi evidentiranje prometa preko istog. Važno je napomenuti da obaveza evidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja nije povezana sa reg- OSTALO 81 istracijom za PDV. Drugim riječima, bez obzira da li je NVO registrovana ili nije registrovana za PDV, ista je obavezna izdavati fiskalne račune u slučaju da vrši promet za kojeg postoji obaveza evidentiranja istog putem fiskalnih uređaja. Zakon o sprječavanju pranja novca Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (u nastavku pod zajedničkim nazivom „sprječavanje pranja novca“) regulisano je Zakonom o sprječavanju pranja novca, za čije sprovođenje je nadležan Finansijsko-obavještajni odjel koji djeluje u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu BiH. Finansijsko-obavještajni odjel prima, prikuplja, dokumentira, analizira, istražuje te prosljeđuje državnom tužilaštvu informacije, podatke i dokumentaciju koja je primljena u skladu sa zakonom i drugim propisima BiH, a odnosi se na sprječavanjem pranja novca. Odjel ostvaruje međunarodnu saradnju u oblasti sprječavanja pranja novca, te osigurava stručnu pomoć državnom tužilaštvu u finansijskoobavještajnom domenu. Zakonom o sprječavanju pranja novca, kojim su definirani zadaci i nadležnosti Finansijskoobavještajnog odjela, propisani su zadaci i obaveze lica (obveznika prema Zakonu o sprječavanju pranja novca) na način da su utvrđene mjere i odgovornosti za otkrivanje, sprječavanje i istraživanje pranja novca. U smislu Zakona o sprječavanju pranja novca, pranje novca podrazumijeva: • zamjenu ili prijenos imovine, ako je ta imovina stečena kriminalnim radnjama, a s ciljem prikrivanja ili zataškavanja nezakonitog porijekla imovine ili pružanja pomoći nekom licu koje je umiješano u takve aktivnosti radi izbjegavanja zakonskih posljedica počinjenih radnji; • prikrivanje ili zataškavanje prave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja, kretanja, prava na ili vlasništva nad imovinom ako je ta imovina stečena kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim radnjama; • sticanje, posjedovanje ili korištenje imovine 82 OSTALO stečene kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim radnjama; • učešće ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja izvršenja, odnosno pomaganja, podsticanja, olakšavanja ili davanja savjeta pri izvršenju bilo koje od navedenih radnji. Pranjem novca smatrat će se i to kada su radnje kojima je stečena imovina koja se pere izvršene na teritoriji druge države. Finansiranje terorističkih aktivnosti podrazumijeva: • osiguravanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji način, direktno ili indirektno, s namjerom da budu upotrijebljena ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u potpunosti ili djelimično, za izvođenje terorističkih akata od strane terorista pojedinaca i/ili od strane terorističkih organizacija; • pod finansiranjem terorističkih aktivnosti smatra se i podstrekivanje i pomaganje u osiguravanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je teroristički akt izvršen i da li je imovina korištena za izvršavanje terorističkog akta. NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvrditi stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti. Navedene mjere procjene rizika, tj. identifikacije i praćenja klijenta, poduzimaju se prilikom: • uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentom; • obavljanja transakcija u iznosu 30.000 KM ili više bez obzira da li je transakcija obavljena u jednoj operaciji ili u nekoliko evidentno povezanih transakcija; • postojanja sumnje u vjerodostojnost i adekvatnost prethodno dobivenih informacija o klijentu ili stvarnom vlasniku; • postojanja sumnje na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti u pogledu transakcije ili klijenta bez obzira na iznos transakcije. U skladu sa gore navedenim činjenicama, udruženja i fondacije su dužne, u okviru mjera identifikacije i praćenja, izvršiti: • utvrđivanje identiteta klijenta i provjeru njegovog identiteta na osnovu dokumenata, podataka ili informacija dobivenih od autentičnih i objektivnih izvora: - ukoliko je riječ o pravnom licu, to podrazumijeva izvršiti uvid u original ili ovjerenu kopiju dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog registra koju u ime pravnog lica dostavi zakonski zastupnik ili opunomoćenik pravnog lica; - ukoliko je riječ o fizičkom licu, to podrazumijeva izvršiti uvid u važeći identifikacioni dokument klijenta; (Tom prilikom će se izvršiti i utvrđivanje identiteta zastupnika, direktora, rukovodioca, opunomoćenika pravnog lica); • utvrđivanje stvarnog vlasnika; • dobivanje podataka o svrsi i namjeni prirode poslovnog odnosa ili transakcije; • redovno praćenje preduzetih poslovnih aktivnosti klijenta. Udruženje i fondacija dužni su definirati procedure za provođenje gore navedenih mjera kroz svoje interne akte. OSTALO 83
© Copyright 2024 Paperzz
