Nacrt izvještaja: PROCJENA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA ZA RIJEKU CIJEVNU Radna grupa za vode FAZA I: IZVJEŠTAJ O TESTIRANJU METODOLOGIJA ZA POTREBE IZRADE PRAVILNIKA O EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOM PROTOKU Decembar 2012. 1 PROJEKT: Inicijativa za održivu hidro-energiju u Dinarskom luku (DASHI) FAZA I Radna grupa za vode PROCJENA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA ZA RIJEKU CIJEVNU: FAZA I: IZVJEŠTAJ O TESTIRANJU METODOLOGIJA ZA POTREBE IZRADE PRAVILNIKA O EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOM PROTOKU Finansirano od: MAVA fondacije Projekt izvodi: WWF Mediterranean Programme Office u saradnji sa NVO Green Home Supervizor, WWF Mediterranean Programme Office: Francesca Antonelli, Mr. bioloških nauka DASHI projektni lider u Crnoj Gori, NVO Green Home: Nataša Kovačević, Dipl. pravnik Vođe tima eksperata, radna grupa za vode: • Nataša Smolar-Žvanut, Prof.Dr. • Esena Kupusović, Prof.Dr. EKSPERTSKA GRUPA: • Danilo Mrdak, Doc. Dr. bioloških nauka • Ivana Bajković, Dipl. hidrolog • Darko Novaković, Dipl. geolog • Pavle Đurašković, Dipl. hemičar • Jelena Rakočević, Prof. dr. bioloških nauka • Miloje Šundić, Mr. bioloških nauka Dizajn: Azra Vuković Štampa: Mouse štamparija Tiraž: 1000 primjeraka 2 Sadržaj 1. Ciljevi projekta 2. Metode za procjenu EPP 2.1. Mathey 2.2. BiH 2.3. MNQ 2.4. Slovenačka 2.5. Holistička 3. Opis područja 3.1. Geografija 3.2. Geologija rijeke i pritoka 3.3. Riječna hidrologija i morfologija 3.4. Ekološke karakteristike 3.4.1. Ekoregija Status zaštite rijeke 3.5. Zagađenje rijeke 3.6. Korištenje rijeke (podaci o mjestu zahvatanja, Qi, nadmorska visina, količina i dinamika zahvatanja) 3.7. Upravljanje rijekom 4. Izbor mjesta uzorkovanja 4.1. Opis lokaliteta: hidrologija i morfologija 4.2. Opis lokaliteta: biologija 4.3. Opis lokaliteta: fizičko-hemijski parametri 5. Material i metode 5.1. Hidrologija i morfologija 5.1.1. Hidrološki podaci za proračun EPP 5.2. Riječna ekologija 5.2.1. Ribe Invertebrati 5.2.2. Fitobentos 5.3. Fizičko-hemijski parametri 6. Ciljevi procjene EPP 7. Rezultati 7.1. Hidrologija i morfologija 7.2. Riječna ekologija 7.2.1. Ribe 7.2.2. Invertebrati 7.2.3. Fitobentos 7.3. Fizičko - hemijski parametri 8. Identifikacija ekoloških vrijednosti i drugih vrijednosti rijeke 9. Definicija kritičkih parametara za ekološke vrijednosti rijeke 10. Procjena EPP 10.1. Metoda Mathey 10.2. Metoda BiH 10.3. Metoda GEP 10.4. Slovenačka metoda 10.5. Holistički pristup 11. Zaključci 11.1. Hidrološki aspekt 11.2. Ekološki aspekt 11.2.1. MM metoda 12. Monitoring riječnog ekosistema radi procjene učinkovitosti EPP 13. Monitoring EPP 14. Preporuke za nastavak aktivnosti 15. Reference 16. Prilozi 3 1. Uvod i ciljevi projekta Ovaj izvještaj predstavlja jednu od komponenti projekta “Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku” (DASHI), finansiranog od strane MAVA fondacije, koji realizuju WWF Mediteranski program i NVO Green Home. On je urađen za potrebe definisanja metodologije o ekološki prihvatljivom protoku u Crnoj Gori. Analizirajući rezličite uporedne metode koje su testiranje na dva pilot vodna tijela (rijeka Cijevna i Rijeka Crnojevića) stručnjaci iz oblasti hidrologije, biologije i hemije su odabrali najprikladniju metodu. Ova metoda ili tvz. MM metoda trebala bi biti prenesena u Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku (trenutno u Pravilnik o načinu određivanja garantovanog minimuma proticaja nizvodno od vodozahvata) i biti dalje usklađena sa zakonima koji regulišu pitanja voda. Osnovni ciljevi projekta su: 1) Najmanje 4 investitora za hidro-energetske objekte aktivne u priroritetnim područjima zvanično primjenjuju standarde koji proističu iz Okvirne direktive o vodama (ODV) 2) Ključni upravljači vodama u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Albaniji razumiju uticaje hidroenergetskih objekata i moguća rješenja i primjenu održivih hidroloških principa. 3) Najmanje dvije međunarodne ili nacionalne finansijske institucije, aktivne u prioritetnim područjima na izgradnji brana, usklađuju se sa obavezama održivog poslovanja. Predmetno područje ovog izvještaja se odnosi na sliv rijeke Cijevne, koja geografski pripada središnjoj udolini Crne Gore. Veliki dio gornjeg sliva prostire se na teritoriji Albanije. Cijevna je lijeva pritoka Morače, najnizvodnija prije ušća Morače u Skadarsko jezero, Cijevna izvire u Albaniji, pod imenom Ljumi i Cemi. Najviši izvori se nalaze na stranama oko kotline Gropa e Seleces (1300 m), ispod Pila e Morines, na visini oko 1600 m. Kod mjesta Tamara, na nadmorskoj visini 229 m, Cijevna prima lijevu pritoku, bolje reći spaja se sa lijevim krakom zvanim Proni i Cemit, čiji su izvori visoko ispod ogranaka Prokletija, na nadmorskoj visini od 1900 m (Malji i Mriksi) i na visini 1692 m (Stani i Nenz). Dužina toka Cijevne od izvorišnih djelova ispod Pila e Morines (1713 m) do granice je 25 km. Lijevi krak izvorišnog dijela Cijevne (Proni i Cemit), do spajanja sa glavnim tokom, dug je 17,5 km. U početnoj fazi planiranja, NVO Green Home je 7. marta 2012. godine organizovani intervjui sa predstavnicima sektora za upravljanje vodama i zaštitu životne sredine kako bi se procijenila mogućnost zakonodavnog usklađivanja koncepta ekološki prihvatljivog protoka (EPP) i razmotrili institucionalni kapaciteti za njegovu primjenu. Uz podršku Delegacije EU u Podgorici je 19-20. juna 2012. organizovana obuka za predstavnike istih grupa u cilju prenosa znanja i iskustava vezano za razumijevanje ekološki prihvatljivog protoka (EPP), o izvodljivosti implementacije EPP u Crnoj Gori zasnovane na iskustvima iz regiona i daljem planiranju koraka. Učesnici oba događaja su iznijeli jasan stav da je neophodno utvrditi EPP za Crnu Goru i metodološki proračun koji će se koristiti prilikom planiranja i operativnog djelovanja hidroenergetskih i drugih objekata na rijekama. Zasnovano na preporukama sa radionice i obuke, u septembru 2012 je ustanovljena radna grupa sačinjena od stručnih lica iz Crne Gore, koji su kooridnirani od strane međunarodnih stručnjaka iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Radna grupa je uključila eksperte u oblasti hidrologije i hidrogeologije, biologije i hemije. Šest lokalnih eksperata su obučeni od strane vodećih eksperta da zajednički rade na testiranju, uključujući prikupljanje podataka, terenski rad i analizu uzoraka. Prvi sastanci su održani u septembru 2012, dok su već početkom oktobra odrađena prva uzorkovanja na rijeci Cijevni. Upotrebom postojećih hidroloških podataka i uzoraka prikupljenih na terenu, procjenjen je EPP prema pet različitih metodologija, od kojih je jedna razvijena od same radne grupe tvz. MM metodologija preporučena i posebno predstavljena u izvještaju. Sa izradom izvještaja o procjeni ekološki prihvatljivog protoka za rijeku Cijevnu i rijeku Crnojevića je završena faza I. Faza II koja predstoji tokom 2013. uključiće izradu Prijedloga Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku zasnovanom na najprihvaćenijoj metodologiji analiziranoj u fazi I uz konsultaciju i saradnju sa širokim krugom zainteresovanih strana. 4 2. Metode za procjenu EPP Uzimajući u obzir osnovnu ideju ekološki prihvatljivog protoka da se očuva ekosisitem rijeke, određivanje EPP na rijeci Cijevni i Rijeci Crnojevića je rađeno na osnovu četiri metode: 1. GEP metoda 2. metoda Matthey 3. Slovenačka metoda 4. MNQ metoda 3. Opis područja 3.1. Geografija Sliv Cijevne geografski pripada središnjoj udolini Crne Gore. Veliki dio gornjeg sliva prostire se na teritoriji Albanije. Cijevna je lijeva pritoka Morače, najnizvodnija prije ušća Morače u Skadarsko jezero. Cijevna izvire u Albaniji, pod imenom Ljumi i Cemi. Najviši izvori se nalaze na stranama oko kotline Gropa e Seleces (1300 m), ispod Pila e Morines, na visini oko 1600 m. Kod mjesta Tamara, na nadmorskoj visini 229 m, Cijevna prima lijevu pritoku, bolje reći spaja se sa lijevim krakom zvanim Proni i Cemit, čiji su izvori visoko ispod ogranaka Prokletija, na nadmorskoj visini od 1900 m (Malji i Mriksi) i na visini 1692 m (Stani i Nenz). Dužina toka Cijevne od izvorišnih djelova ispod Pila e Morines (1713 m) do granice je 25 km. Lijevi krak izvorišnog dijela Cijevne (Proni i Cemit), do spajanja sa glavnim tokom, dug je 17,5 km. Dužina riječnog toka od granice do ušća u Moraču je oko 30,5 km. Od toga je kanjonski dio doline dug 15,5 km. Odmah pri ulazu u ravnicu, Cijevna gubi vodu koja dalje prodire kroz debeli fluvioglacijalni nanos i u sušnom periodu godine nizijski dio korita je suv. (1) 3.2. Geologijarijekeipritoka Najveći dio izvorišnih djelova Cijevne, na prostoru Albanije, izgrađuju jurski i donjokredni krečnjaci i dolomiti. Dolina pretežno ima karakter dubokog kanjona. Na prostoru Crne Gore dolina Cijevne je u jurskim i donjokrednim krečnjacima, rjeđe u dolomitima i ima karakter kanjona sve do ulaska u Dinoško polje, koje predstavlja obodni dio Zetske ravnice. Na prostoru Zetske ravnice rijeka Cijevna je usjekla inpozantan kanjon u fluvioglacijalnim sedimentima. Najčešće su to dobrovezani konglomedrati, pa je u njima korito usko, sa potpuno vertikalnim stranama. 5 Slika 3.2.Geološka ka arta terena rij rijeke Cijevne e na teritoriji Crne Gore, 11:100.000 Osnovne e karakteristtike karbona atnih stijena (J2,3; J32,3; K1) koje forrmiraju kanjoon rijeke Ciijevne su njihova tektonska oštećenost, ispucalost,, kao i izrražena kars stna poroznnost. Ove geološke karakteristike dominantno utiču i na hidrološški režim rije eke Cijevne. Naime, brojjni su ponorri u koritu rijeke Ciijevne koji hrane vodom ove rijeke izvore na ob bodu Zetske ravnice: Miileš, Krvenic ca, Vitoja, Ribnička a vrela. 3.3. R Riječnah hidrologiijaimorffologija U gornje em kanjonskkom dijelu to oka korito rije eke često mijenja m profil od pravlinogg trapezasto og oblika, preko brrzaka i tijesniih dionica sve do mjesta sa virovima i sporim teče enjem. Zastuupljene su sv ve frakcije zrna od ssitnog pijeskka do kamenjja velikih dim menzija. Donji dio o toka tipičan n je koritom duboko urezzanim u pod dlogu. Nema površinskogg slivanja pa adavina u korito – prisutna je samo s infiltrac cija i podzem mno oticanje.. Radi se o takozvanom "visećem tok ku", kada dzemnih vod da biva ispod d nivoa Cije evne u koritu u, i na mnog gim mjestimaa dolazi do poniranja nivo pod velikog d dijela vode. ne u gornjem dijelu (do ta ačke izlaska iz kanjona) u analizama i studijama obično o se Hidrološki sliv Cijevn poistovje ećuje s top pografksim, iako zbog specifičnih hidrogeolo oških uslovaa postoje određene o nepraviln nosti u podzzemnom otica anju. (One sse mogu mije enjati takođe e u zavisnossti od perioda a godine, ali ove p pojave do sad da nijesu ispitane.) Hidrološki sliv dionicce od ulaska u ravničarrski dio do ušća uopšte e se ne defiiniše (kao štto je već naveden no, nema po ovršinskog oticanja i vod de najčešće infiltriraju u izdan ispodd toka Cijev vne). Ova dionica kkarakteriše se s kao sliv Morače. 6 Slika br. 3.3. Sliv rijeke r Cijevne e (Kartografs ski prikaz nalazi se u Prillogu 1) 3.4.Ek kološkek karakterristike Rijeka C Cijevna po tip pu pripada kraškim bujičn nim vodotoko ovima sa izra aženom sezoonskom dinam mikom. U smislu vo odostaja, ima dva maksimuma i to je edan tokom ranog proljeć ća (april–maj)) i jedan toko om kasne jeseni (n novembar-de ecembar). Ov vaj vodotok kkarakteriše i jedan vodos stajni minimuum koji se dešava pri kraju ljetta u periodu avgust-septtembar. Razzlike izmedju ova dva ekstremna sluččaja često su i preko dvadese et puta u korrist visokoh vodostaja. v O Ovakve razlik ke uzrokovan ne su karaktteristikom pa adavina u ovom dijjelu Balkanskkog poluostrrva koje su izzdašne uprav vo u ova dva a perioda sa tim što proljjećni nivo visokih vvoda je nešto o niži, ali zato o traje nešto duže (usljed d topljenja sn niježnog pokrrivača). Rijeku C Cijevnu karakkteriše visoka a količina rasstvorenog kis seonika i rela ativno stabilnna temeperattura vode koja u većem dijelu godine pogo oduje pastrm mskoj ribljoj fauni. f Medjutim, u istražiivanim djelovima ove rijeke po ored pastrmskih vrsta sreću s se i ššaranske vrs ste, što ukaz zuje na mreenski region kada su ekološki uslovi ova dva d sektora rijeke u pitanjju. Rijeka protiče kroz čiste č krečnjač čke predjele tako da je karakterišu k brojni ponori, ali i izvori duž njenih tokova. Substrat rije eke je kombinovan i sasttoji se od sittnijeg kamen nja-pijeska kkoji se nalaze na dnu najvećih virova, kam menito-šljunko ovitog je kara aktera na prrelivima, dok brzake karaakteriše veći pad, brži protok vo ode i kamenito-stjenoviti substrat. U smislu u temeperatu urnog režima a rijeku Cijevvnu karakterrišu relativno o konstantnee i niske tem merpature vode tokkom većeg dijela godin ne (uglavnom m ispod 150C) dok sam mo tokom pposlednja dv va ljetnja mjeseca a, usled nisko og vodostaja i visokih tem mperatura va azduha, temp peratura vodde može da dostigne d i 20oC. 3.4.1. E Ekoregija Rijeka C Cijevna u isp pitivanom dije elu teče krozz Mediteransku ekoregiju, dok jednnim svojim iz zvorišnim editeransku ekoregiju ka dijelom sse nalazi i u planinskoj ekoregiji. Me arakterišu izuuzetno žarka a i sušna ljeta, dokk su zime bla age i kišovite e. U smislu p padavina, karrakteristični su s jesenji i pproljećni ciklo oni koji se obrazuju u iznad Meditterana i koji ovoj o regiji do onose najveć ću količnu pa adavina. Meditera anski ekoreg gion je jedan n od 233 ekkoregiona sa a izuzetnim bogatstvom m živog svije eta (visok indeks b bidiverziteta) na globalno om nivou. Na alazi se na sjevernoj s hem misferi u subbtropskoj zon ni između 7 28 i 45 paralele, a proteže se od o Atlanskog g okeana pa a do Kaspijs skog mora, ood aplskih planinskih p vijenaca pa do pustiinje Sahare. Ovaj region n čini kopno koje okružuje Mediterann, a prostire se na tri kontinen nta, Afriku, Azziju i Evropu. Čini ga mozzaik terestrič čnih, slatkovo odnih i marinnskih ekosistema. Konkretn no ovaj prosstor kroz ko oji teče Rijekka Cijevna karakteriše k srednja s godiišnja temperratura od 12oC, do ok je godišn nja količina padavina u rasponu od 2000-2400 mm, zavisnno od mjesta i dijela teritorije na koju se odnosi. o 3.4.2. S Status zaštiite Rijeka C Cijevna nem ma nikakav status zaštitte, već je predložena p za z proglašeenje pod kategorijom spomeniik prirode, što do sada još uvijek nije izvedeno. 3.5.Za agađenje erijeke Rijeka C Cijevna je ukrras istoimeno og kanjona iizuzetne ljep pote. Ipak, nje ena voda poovremeno i sve s ćešće pokazuje e znake reag govanja na, u apsolutnom m iznosu ma alo zagađenje. Primjer poovećane euttrofikacije prikazan n je na donjojj slici. Slika 3.5.. posljedice emisije e organ nskog zagađ đenja (fosfata a) u vodi rijekke Cijevne kod sela Dinoše, 9.sep ptembar 2004 4.g. (Foto P.Đ Đurašković) Izvorište e rijeke Cijevvne je u susjjednoj Alban niji, pa nema a pouzdanih i potpunih innformacija o izvorima njenog zagađenja. Ipak, na osnovu o rasp položivih infformacija, dobijenih puttem konsulttacija sa kolegam ma, koji su bili na licu mjes sta, može se e reći da je albanski a dio slivnog s podruučja naseljen n rijetkom seoskim naseobinam ma, razbijeno og tipa, sa e ekstenzivnom m poljoprivred dom, uglavnoom za ličnu upotrebu (stoka, vvinova loza, povrće). Ov va naselja g gravitiraju se eoskom centru, u kome se nalaze objekti o za snabdije evanje stanovvništva robo om široke po otrošnje, zatiim škola i sl. Ovim podrručjem prola azi lokalni makadam mski put. Prretpostavlja se da je ossnovni uticajj ovih naseljja preko em misije biorazg gradljivog organsko og zagađenjja komunaln nog tipa. Em misija vjerova atno nije velika, ali se u periodu ma alih voda kumilativvni efekat ossvjedočava kroz k poveća nu eutrofikaciju vode u nižim djelovvima toka (viidi gornju sliku). Sa crnog gorske strane, na uskim terasama uzz obalu posttoji nekoliko manjih seosskih naseobina. Manji broj ovih h sela je stalno naseljen. Broj stalnih stanovnika u uzvodnom m dijelu od mjjerne stanice e Trgaj je manji od d 300. Razvvijena je vik kend – aktivvnost, koja se sastoji od o ekstenzivvne zemljora adnje na 8 oskudnim i malim parcelama, i još ekstenzivnijeg stočarstva. Komunalne infrastrukture nema. Kišnica se sakuplja za piće i stoku, a otpadna voda se ispušta u septičke jame ili još češće u rijeku. U selima, uz obalu nalazi se nekoliko lokalnih grobalja. U donjem dijelu toka, u blizini ušća, postoji mogući uticaj zagađenja od sredstava za zaštitu bilja na plantažama vinove loze Agrokombinata „13.jul“. U ovoj zoni je moguć uticaj Kombinata aluminijuma i naročito neobezbijeđenih bazena crvenog mulja. Ovaj uticaj je određen režimom podzemnih voda i nivoa vode rijeke Morače. U većem dijelu ljetnog perioda korito Cijevne od izlaska iz kanjona (kod sela Dinoša), duž Zetske ravnice, je suvo. Tokom velikih padavinskih impulsa Cijevna dobija bujični karakter. Dubina korita sprečava poplave, ali ovakvo stanje ima uticaj na sudbinu zagađenja u vodi. U zaključku se može reći da su izvori zagađenja vode rijeke Cijevne malobrojni i po količini efluenta mali. Međutim, u malovodnom režimu, koji je u slučaju Cijevne karakterisan vrlo malim proticajem, na usporenim djelovima toka, i ovako mala emisija, prije svega organskog zagađenja i fosfata, vodi masovnom razvoju algi, koje u ekstremnim uslovima može poprimiti razmjere cvjetanja (vidi sliku 3.5.). 3.6. Korišćenjerijeke Korišćenje Cijevne ograničeno je na upotrebu vode od strane lokalnog stanovništva, te turističke i rekreativne vrijednosti. U gornjem toku rijeke dolina je naseljena sa tek nekoliko desetina domaćinstava. Nizvodnije, u naselju Dinoša može se primjetiti prvo intenzivnije zahvatanje vode – naime u ljetnim mjesecima. (Svako od obližnih domaćinstava u dublju tačku korita, koja je i u ljetnjim mjesecima pod vodom, instalira prenosnu pumpu, i potiskuje vodu visoko na plato u koji je tok urezan. Voda se koristi pretežno za navodnjavanje.) Zbog svoje velike pejzažne vrijednosti Cijevna svake godine ima mnogo posjetilaca, koji se raduju njenoj ljepoti, kupaju se ili se bave ribolovom. Nažalost, prisutno je i prekomjerno izlovljavanje. U Albaniji postoji namjera korišćenja voda Cijevne za proizvodnju električne energije kroz nekoliko planiranih HE objekata – što bi predstavljalo potencijalnu izraženu intervenciju u prirodno stanje ove rijeke (očekivani prekid riječnog kontinua, poremećaj režima proticaja, promjena hemijskog i biološkog sastava vode, poremećaj transporta čvrstih čestica itd.). 3.7. Upravljanjerijekom Cijevna je Odlukom o određivanju voda od značaja za Crnu Goru („Službeni list Crne Gore“, br. 9/08 od 8. februara 2008) određena za vodotok od značaja za Crnu Goru. Prema tome, upravljanje Cijevnom je u nadležnosti državne uprave. U sadašnjosti je korišćenje rijeke ograničeno na stavke navedene u prethodnom poglavlju (lokalno navodnjavanje, kupanje, rekreativni ribolov). Tok nije opterećen nikakvim koncesionim ugovorima za korišćenje voda ili šireg prostora vezanog za rijeku. Zbog zaštite prirodnih vrijednosti Cijevne za sada u Crnoj Gori ne postoje druge namjere za eksploataciju ovog vodotoka. Vezano za navodnu namjeru albanske strane, vezanu za igradnju elektrane, svakako bi morali predstojati neophodni bilateralni pregovori i usaglašavanje. 9 4. IIzbor mje esta uzorkovanjaa 4.1. O Opisloka aliteta:hidrologijjaimorfo ologija Za uzorkkovanje i mjjerenje protic caja odabran na je tačka hidrološke stanice s Trgaj aj, uzvodno od o mosta preko Ciijevne. Slika br. 4.1.1. 4 Profil H HS Trgaj izna ad mosta pre eko Cijevne Na hidro ološkoj stanici Trgaj zab bilježen je n niz hidrološk kih podataka a za period 1949 – 198 86. g. (u sadašnjo osti, nažalosst, HS Trgaj više nije u fu unkciji. Hidro ološka služba Zavoda zaa hidrometeo orologiju i seizmolo ogiju je, nako on ponavljanja devastacijje objekata stanice s od strane stanovnništva, bila primorana p istu prep pustiti ovom činiocu.) č Osnovni podaci o HS S Trgaj (u pe eriodu njenog g funcionisan nja): Geografsske koordina ate: širina a dužin na Kota “0”vvodomjera: Udaljeno ost od ušća: Površina a sliva: Period ra ada: Opremlje enost stanice e: . 10 4695171,438 4 8 (42,391944 4°) 6614749,107 6 7 (19,393889 9°) XXX X mnm 19,82 1 km 383 3 km2 1949 1 – 1986 . god. vodomjerne v lletve Slika br. 4.1.2. Položajj profila HS Trgaj T (sa kartte 1:25 000) Odabran ni profil za namjensko n mjerenje m u trrenutku uzorrkovanja karrakterističan je pravilnim m oblikom korita i rravnomjernim m tečenjem. Minorno ko orito je šireg g i plitkog ob blika, šljunkoovito do kam menito sa oblucima a veličine i do 25 cm. Major korito o uključuje terase t na de esnoj obali, mjestima sa velikim kamenje em ili obrasle e grmljem, a sve s prekriven ne sitnim pije eskom. Na lijevo oj obali nalazzi se lokalni put, p a pristup p je moguć (i povoljniji) od d desne oballe. 4.2.Op pislokaliteta:bio ologija Uzorkovvanje komponenti riječno og ekosistem ma rađeno je e 7.10.2012. godine na jednom loka alitetu na rijeci Cije evni (Trgaja). Na rijeci Cijevni C odabrrani lokalitet predstavlja sektor rijekee sa prirodnim tokom vode gd dje se nalazze sva tri tip pa staništa od interesa za ovo istrraživanje a u blizini ne ekadašnje vodomje ern stanice HMZCG H u mje estu Trgaja. sva tri tipa staništa rije orkovanjem obuhvaćena o ečnog ekosisstema: brzak (rapid), Na lokallitetu su uzo preliv (ru un) i vir (pooll), (Hawkins et al, 1993). Lokalitett 1a (brzak, rapid) - dn no je umjerreno strmog g nagiba i čini č ga kruppno kamenje e obraslo perifitono om. Strujanjje vode je brzo i turbu ulentno, a dubina d oko 0.2 m. Nem ma okolne drvenaste d vegetaciije. 11 Slika 4.2.1 1. Lokalitet 1a (Cijevna) Lokalitett 1b (preliv, run) - lokalitet sa umje erenom brzinom strujan nja vode, beez turbulentn nog toka. Podloga je pokrivena a kamenjem i krupnim šljjunkom na ko ojima se makroskopski zzapaža smeđ đ obraštaj od algi, sa vidljivim gustim naku upinama kon nčastih algi. Dubina oko o 0.3 m. Nem ma okolne drvenaste d vegetaciije, tako da je e osvijetljeno ost maksimallna. Slika 4.2.2 2. Lokalitet 1b (Cijevna) Lokalitett 1c (vir, poo ol) - lokalitet sa s jako uspo orenim struja anjem vode. Dno pokrivenno šljunkom obraslim perifitono om smeđe-zzelene boje, dubina d 1-1.5 5 m. Nema okolne o drvena aste vegetaccije, tako da je i ovdje osvijetlje enost maksim malna. Slika 4.2.3 3. Lokalitet 1c (Cijevna) 12 4.3.Op pislokaliteta:fiziičko‐hem mijskiparrametri Slika 4.3 3: Pregledna mapa mjern nog mjesta za a kvalitet vod de na Cijevnii (Priprema P P.Đurašković ć) Tabela 1 1: Geografskki podaci za mjerne m lokaccije (preuzeto o sa Google earth) e Vodno tijjelo Mjerno mjes sto G Geog. širina Geog. Dužina Cijevna Trgaj 4 42°23'46.84"N N 19°22'4 48.94"E Nadmorska a visina Stanica T Trgaja Stanica jje locirana u kanjonskom m dijelu toka a, pored loka alnog mosta. Na ovom prrofilu bi treba alo da se evidentirra voda priro odnog kvalitteta. Na uda aljenosti od 100m je ob bjekat hidrolloške stanice e, koji je devastira an, pa trenuttno nema mje erenja vodosstaja. Okolina lokacije je stjenoviti s kan njon, visok o oko 100m. Teren T je slab bo obrastao ššikarom. Uz z obalu je najvIše zzastupljena vrba. v Korito se e sastoji od šljunkovitih š oblutaka, na ssporim djelov vima toka ob braslim algam ma. Uzvodno o se nalazi nekoliko ma anjih sela od d svega nek koliko kuća. Stalnih stannovnika je vrlo v malo. Ponegdje ima kućnih h bašti i pone eko grlo stokke. Može se e reći da je emisija zaga ađenja vrlo mala i ne bi trebala da utiče na kvaalitet vode. Međutim, pojava ffosfata i drugih materija a u vodi, što o pokazuju rezultati r redo ovnog monittoringa, i sljedstvena pojava rrazvoja algi, ukazuju na a priliv veće e količine organskih matterija. Na naašoj teritorijii nijesmo evidentirrali mogući izzvor ovih razmjera, a situ uacija u Alban niji nije nam poznata. Stanica Ušće Nalazi se e pored mag gistralnog pu uta Podgorica a-Bar, kod mosta, m nedale eko od ušća rijeke u Moraču (vidi Prilog 1)). Korito rijeke sastoji se od o šljunkovitto-pjeskovitog nanosa. U Zetskoj ravnnici je Cijevn na usjekla korito okko 2-10m dub boko, koje je na izlasku izz kanjona vrllo usko (čak oko 1m), a nnizvodno se širi. Više mje eseci tokom ljeta l na ovoj lokaciji i uzvvodno do ulas ska u kanjon n, korito je suuvo. Na ovom m profilu se može evide entirati uticajj više velikih h izvora zag gađenja: Kom mbinata alum minijuma, Plantaža a 13 jul, dep ponije komun nalnog otpad da na Vrelim ma Ribničkim, privatnih pooljoprivrednih dobara itd. Poštto se ovaj utticaj ostvaruje uglavnom preko podzemnih voda, on zavisi odd uzajamnog g odnosa režima p površinskog toka t Morače i Cijevne. 13 5. Material i metode 5.1. Hidrologijaimorfologija Za opis sliva Cijevne koristile su se kartografske podloge raznih razmjera. Topografske karte su skenirane iz analognog oblika i georeferencirane u kompjuterskom programu. Na sličan način korišćena je i Karta slivnih područja Crne Gore (D. Dragović), koja je pomogla pri definisanju sliva. Dopunu prikaza terena predstavljaju satelitski snimci. Na svim ovim podlogama izvršena je analiza geografskih karakteristika terena. Hidrološki podaci vezani za hidrološku stanicu Trgaj rezultat su osmatranja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Preuzeti su iz Vodoprivredne osnove Crne Gore. Pored dostupnih hidroloških podataka za mjernu stanicu Trgaj, na terenu je izvršeno i namjensko mjerenje poprečnog profila korita i brzina u njemu (vidi Prilog 2). Dobijeni podaci trebaju pružati podršku za povezivanje sa informacijama dobijenim iz uzorkovanja za određivanje kvaliteta voda i biodiverziteta. Daju informaciju o obliku korita, te brzini strujanja i proticaju u trenutku osmatranja ekoloških karakteristika vodotoka. 5.1.1. Hidrološki podaci za proračun EPP Prosječne višegodišnje vrijednosti srednje mjesečnih i godišnjih proticaja (m3/s) Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Trgaj 26,94 28,10 26,80 39,52 41,61 22,93 7,85 Avg Sep 4,56 8,15 Okt Nov Dec God Cv Cs 19,06 36,42 36,34 24,86 0,23 0,15 Koeficijenti varijacije srednje mjesečnih proticaja (Cv) Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec God Trgaj 0,66 0,55 0,48 0,28 0,37 0,43 0,41 0,57 1,01 0,92 0,56 0,60 0,23 Koeficijenti asimetrije srednje mjesečnih proticaja (Cs) Stanica Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec God Trgaj 1,04 0,69 1,08 1,26 0,50 0,53 0,66 1,57 1,83 1,91 0,28 1,11 0,15 Dec 1,46 God 24,86 Prosječni godišnji proticaji za karakteristične vjerovatnoće Stanica 0,1% 1% 2% 5% 10% 20% 50% LJg(m3/s) Trgaj 43,45 38,66 36,98 34,48 32,29 29,67 24,76 24,86 Modulne vrijednosti godišnjih proticaja za karakteristične vjerovatnoće Stanica 0.1% 1% 2% 5% 10% 20% 50% LJg(m3/s) Trgaj 1,75 1,56 1,49 1,39 1,30 1,19 1,00 24,86 Moduli prosječnih višegodišnjih vrijednosti srednje mjesečnih proticaja Stanica Trgaj Jan 1,08 Feb 1,13 Mar 1,08 Apr 1,59 Maj 1,67 Jun 0,92 Jul 0,32 Avg 0,18 Sep 0,33 Okt 0,77 Nov 1,47 Orijentaciono prosječno trajanje proticaja na vodotocima Stanica Trgaj 2% 95,57 4% 73,88 6% 65,15 10% 53,11 15% 46,15 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 95% 40,90 32,28 23,98 17,51 13,45 10,03 5,81 3,28 2,34 Apsolutno minimalni proticaji (m3/s) za karakteristične vjerovatnoće Stanica 50% 80% 90% 95% Trgaj 1,95 1,25 0,96 0,75 Minimalni 30-dnevni proticaji (m3/s) za karakter. vjerovatnoće Stanica 50% 80% 90% 95% Trgaj 2,84 1,75 1,27 0,92 14 Minimalni sreednje mjesečn ni proticaji za karakterističn ne vjerovatnoćće (m3/s) Stanica Trgaj 50% 3,28 90% 1,36 80% 1,91 95% 0,98 Apsolutni maaksimalni proticaji za karakkteristične vjerrovatnoće (m3/s) Stanica Tip 0,01% 0,1% % 1% 2% 5% 10% 220% 50% Trgaj LJmax 875 732 2 590 546 486 439 3387 305 LJa 1151 924 4 709 645 561 496 4429 318 5.2.Riiječnaek kologija 5.2.1. R Ribe Za potre ebe uzorkova anja ihtiofaun ne vršeni su transekti na lokaciji Cijev vna i pri tom me su ribe uhvaćene u pojedinim m staništima a odvajane zb bog bolje rezzolucije same analize. Na lokalitetu rrijeke Cijevne e ukupna dužina transekta kojji je obuhvattao sva tri tiipa staništa iznosio je oko o 350 m. R Ribe su oma amljivane uređajem m za elektroribolov (SUS SAM 725M) koji proizvod di jednosmje ernu struju vvisoke frekve encije (do 1000 Hzz) što izaziva a mišićni teta anus kod riba a, ali ne i njih hovo ugibanjje. Nakon izllova ribe su držane u kanti sa riječnom vo odom gdje su s se u potp punosti povra atile. Kod uh hvaćenih rib a mjerena je e njihova totalna d dužina (TL) i težina, bilježena b je vrsta ribe kao k i pojedinačna brojnnost svake vrste na pojedina ačnom stanišštu. Nakon o obrade ribe su sve vraćen ne nazad u rrijeku vodeći račina da su u se u potpunnsti povratile e iz stanja mišićnog g tetanusa. Slika a 5.2.1. Elekttrolov 15 Slika 5.2 2.2. Uhvaćen na riba u kanti Slika 5.2..3. Vaganje ribe r Slika 5.2 2.4. Mjerenje e dužine ribe Slika 5.2..5. Elektrolov v na Cijevni 2.6. Pastrmka a iz Cijevne Slika 5.2 Slika 5.2..7. Uzorak iz z Cijevne 5.2.2. In nvertebrati Za sakkupljanje makrozoobenttosa korišććene su uobičajne lim mnološke m metode: sa akupljanje plankton nskom mrežžom sa pro omjerom okcca 0,2mm (koja preds stavlja standdardno sred dstvo za sakupljanje vodenih organizama a), Surberova a mreža i ak ktivno hvatan nje organiza ma metodom m “lov na pogled” pomoću kuh hinjskog sita. Separacija o organizama je obavljena djelimično nna terenu, a ostatak u viran u 70% % alkoholu. Za određiva anje vrsta kkorišćeni su ključevi: laboratoriji. Materijal je konzerv Georgije ev,1971., Karraman,G.197 73., Karaman n,G.1973., Hansen 1999. 16 Slika 5.2.88. Sortiranje materijala m Postoje dvije osnovn ne metode sa akupljanja: kkvalitativno i kvantitativno o (najčešćće Surberovo preciznu dok om mrežom)). Za jednu p kumentaciju, neophod dno je dovoljno uzoraka a. Osnovni nedostatak uzorkovanja a Surberovvom mrežom m jeste da na a ovaj način rrijetke vrste ne mogu bitii sakupljene reprezen ntativno koris steći ovu teh hniku. Samo o kvalitativno o uzorkova anje, nepoje edinačni me etod, je pod desan za sv va područja a (mikrosta aništa) u okvviru jednog riječnog toka . Postojanje mozaičnostii mikrosta aništa unutarr jednog rije ečnog toka, može teško o da prikaže e ponavlja ajuće kvantitativne re ezultate u kompozic ciji njihove e invertebrratne faune. Shodno ovome, koriššćena je me etoda po Gerrecke et al. (1998) koji je e predložio o „srednju“ te ehniku, na način što bi se e sakupljale kumulativno o bentoske e vrste sa svih tipova supstrata pom moću ručne planktonske e mreže, pomjerajući kamenje, prevrćući šlju unak i pijesa ak, skidajućii mahovin nu i strugaju ući perifiton. Vrijeme u uzorkovanja u različitim m mikrosta aništima pro oporcionalno o je procje eni postotka a pokrivača a supstrata a. Ovo uzorrkovanje je semikvantita ativno, i upo otrebljivo za a kvalitativvne analize i dokumentaciju u ssvrhu relativ vne gustine e najznača ajnijih takso ona. Metoda a uzorkovanjja uključuje planktonsk ku mrežu, oodnošenje uzoraka u i prenošenje na tacnu u očišćeni supstrat. s Mikkroinvertebrate su u najv većem brojuu slučajeve oko o 3mm kada su adulti i okca mreže koja se koristi mo oraju biti dijametra veličin ne oko 1mm.. Mreža sse postavlja tako da je otvor postavvljen uzvodn no, a dno nizvodno, a ppomoću ruke e ili noge distribuirramo životinje u mrežu. U pijesku ili ššljunku životiinje mogu prrodirati na m nogo veću dubinu d (230 cm) nego što je uzorkovanje e mrežicom.. Obično tak kve dubokož živeće vrste su mali mik kroračići i nematod de i njihov do oprinos je relativno zanem marljiv. 5.2.3. F Fitobentos Alge su u na svim odabranim m lokalitetim ma sakuplje ene standarrdnom metoodom strug ganja sa odgovara ajućeg supstrata (kamen nje, šljunak) i fiksirane na terenu Lug golovim rastvvorom. Dete erminacija vrsta ob bavljena je na n svjetlosno om mikrosko opu Axio ima ager A1 ma arke Carl Zeeiss uz kons sultovanje odgovara ajućih ključčeva za de eterminaciju. Dijatomeje e su deterrminisane ssa trajnih preparata p napravlje enih nakon hemijske h obrrade materija ala metodom m Hustedt (1930). Procjeena relativne brojnosti izvršena a je po Pantle e-Buck (1955 5) prema tro ostepenoj ska ali 1, 3 i 5 (1-pojedinačnoo prisustvo, 3-srednja 3 bojnost, 5-dominantn na zastupljen nost, Tab.1). Ta abela. 5.2.1. Skala za odrređivanje rela ativne brojno osti taksona aalgi Brojnost 1 – pojedin načna brojno ost 3 - srednja a brojnost 5 - domina antno prisustv vo Prrisutnost tak ksona u % vidljivog polja 1-15 >15-60 > 60-100 6 Indeks ssaprobnosti (S) je biološ ški indikator statusa vod da koji se ko oristi za ocjeenu nivoa organskog zagađen nja. Stepen saprobnosti reflektuje intenzitet procesa p degradacije orgganske sups stance u ekosistemu. Indeks saprobnosti određen je na osnovu liste indikato orskih organnizama (Weg gl, 1983), metodom m Pantle-Bu uck (1955). Urađena je e i hijerarhijska cluster--analiza, porređenjem sličnosti u strukturi vrsta i relativvne abundan nce algalnih vvrsta (Bray & Curtis, 195 57) između isstraživanih lo okaliteta. 5.3.Fiizičko–h hemijskiparamettri 17 Kao što je napomenuto, vodno tijelo rijeke Cijevne je predmet zvaničnog, državnog monitoringa kvalitativnih i kvantitativnih osobina, koji se sprovodi svake godine. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (do jula ove godine Hidrometeorološki zavod), preko specijalizovane službe, organizovane u Sektoru za ispitivanje kavaliteta voda i vazduha, vršeći svoju nadležnost nad ovim poslom, svake godine ažurira bazu podataka, koja za predmetne vodotoke postoji od 1983.g. Program monitoringa kvaliteta vode je koncipiran i sprovodi se u skladu sa propisima i svojim kapacitetima, kao i finansijskim uslovima, definisanim Budžetom. Program monitoringa sprovodi se u mjesečnim kampanjama uzorkovanja vode, pretežno u periodu jun-oktobar. U zavisnosti od opštih okolnosti, broj mjerenja tokom godine je bio 3-6. Klasa kvaliteta vode se određuje upoređenjem mjerodavne vrijednosti, dobijene kao aritmetička sredina dvije najnepovoljnije izmjerene vrijednosti, sa GV propisane klase. Predmet monitoringa je set od nekoliko grupa parametara: fizički parametri, opšti fizičko-hemijski sastav vode, kiseonični parametri, nutrijenti, opasne i štetne materije, mikrobiološki parametri, saprobiološki parametri. Osim ovih, evidentiraju se meteorološki i hidrološki parametri tokom uzorkovanja, izgled vode, vrsta dna i ostali meta podaci, relevantni za utvrđivanje klase kvaliteta. Tabela 5.3: Pregled mjerenih parametara kvaliteta vode Tip parametara Parametri Fizički parametri Vidljive otpadne materije; primjetna boja, miris, ukus; tempertura vode; suvi ostatak na 105oC; suspendovane materije; providnost Fizičko-hemijski parametri pH; elektroprovodljvost; Tvrdoća vode; alkalitet; Ca; Mg; Na; K; Cl; SO4; HCO3 Kiseonični parametri Rastvoreni O2; saturacija O2; BPK5; HPK Nutrijenti NH4; NO3; NO2; orto-PO4 Opasne i štetne materije Fe; MPAS; Fenoli Mikrobiološki parametri Ukupan broj koli i fekalnih bakterija; ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija Saprobiološki parametri Klasa saprobnosti po Liebmanu; Indeks saprobnosti po Pantel-Buck Meta podaci Hidrološki podaci: vodostaj; Meteo podaci: Oblačnost; pravac i jačina vjetra; temperatura vazduha; kiša 6. Ciljevi procjene EPP Glavni cilj EPP je omogućiti da riječni ekosistemi ostaju zdravi i tako pružaju dobra i usluge u korist ljudi. Specifični ciljevi ocjenjivanja ekološki prihvatljivog protoka u rijekama su: zaštititi vodeni i obalni ekosistem od propadanja; poboljšati/očuvati habitate vodene flore i faune; ograničiti crpljenje/odvajanje vode u periodu niskog protoka; zaštititi habitate, pogotovo za endemične i ugrožene vrste. Uslijed nedostatka gore spomenutih ekoloških podataka i jer ekološki pragovi (koje zahtijeva novi Zakon o vodama u Crnoj Gori) još nisu određeni, nemoguće je definisati detaljnije ciljeve kao što su održavanje dobrog ekološkog statusa ili ekološkog potencijala rijeka. Široki spektar metoda je dostupan. Ne postoji jednostavna niti univerzalna metoda za određivanje EPP, svaki metod ima svoje prednosti i mane. Kriterijumi za izbor metode uključuju: način upotrebe vode, ciljeve upravljanja riječnim slivom, raspoložive eksperte, dostupno vrijeme i potrebna finansijska sredstva, kao i postojeće zakonske okvire. 18 7. R Rezultati 7.1. H Hidrolog gijaimorrfologija 5. oktobrra 2012. god dine urađeno o je za potreb be ovog Projekta mjerenje na odabraanom profilu. Izmjeren je popre ečni profil korita (prikazano u Prilogu u 2) i trenutn ni proticaj (uz pomoć mjjerenja polja brzina u poprečno om profilu). Zbog Z povoljn ne dubine mj erilo se gazo om, uz korišć ćenje hidrom metrijskog krila. Simultan no sa ovim mjerenjem m vrš šilo se i uzorrkovanje za analizu a kvaliteta vode. Slika br. b 7.1.2. Hid drometrijsko mjerenje na Trgaju Dobijeni rezultati go ovore da je u trenutku m mjerenja u ko oritu Cijevne e bio proticajj 1,76 m3/s i srednja brzina vo ode u koritu 0,256 m/s. Upoređujući U sa vrijednos stima iz poglavlja 5.1.1., možemo primjetiti da je vrijedn nost trenutno og proticaja daleko d ispod svih prosječ čnih mjesečn nih protoka. Okvašen ni obim korita a bio je 24,07 7 m i maksim malna dubina a 0,42 m. Podrobn nijii prikaz dobijenih rezulttata nalazi se e u Prilogu 3. 3 7.2. R Riječna ek kologija 7.2.1. R Ribe U naredn nim tabelama i grafikonim ma su prikaz ani rezultati istraživanja na n tri lokaliteeta rijeke Cije evne. Rijeka C Cijevna, Loka alitet 3 (3a, 3b b, 3c) Na lokalitetu 3a nađe ene su slede eće vrste riba a (Tabela 7.2 2.6.) Tabela 7 7.2.1. Cijevna, lokalitet 3a a (brzak, rap pid) Vrsta Salmo fa farioides (po otočna pastrrmka) 1 2 Barbus sp. (mrena)) 19 Dužina (cm) 19 cm 17 Težinaa (gr) 2055 1655,5 1 2 3 4 5 6 7 7 cm 9 cm 7,5 cm 14 cm 8 cm 7 cm 7 cm 6,5 gr 9,5 gr 7 gr 33,5 gr 9 gr 6,5 gr 7 gr Na lokalitetu 3b nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.7.) Tabela 7.2.2. Cijevna, lokalitet 3b (preliv, run) Vrsta Salmo farioides (potočna pastrmka) 1 2 3 4 Barbus sp. (mrena) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Telestes montenigrinus (mekiš) 1 2 20 Dužina (cm) Težina (gr) 33,5 cm 24,5 cm 19,5 cm 17 cm 562,5 gr 253,5 gr 152,5 gr 124 gr 6 cm 6,5 cm 7 cm 9,5 cm 8 cm 11,5 cm 11 cm 14 cm 11,5 cm 8 cm 9 cm 6 cm 15,5 cm 10 cm 7,5 cm 10 cm 9 cm 9,5 cm 10 cm 14 cm 7,5 cm 7 cm 8 cm 7,5 cm 5,5 gr 6 gr 8 gr 10,5 gr 9 gr 19,5 gr 18 gr 32,5 gr 20 gr 9,5 gr 9,5 gr 6 gr 49,5 gr 11,5 gr 7 gr 11 gr 10,5 gr 11 gr 12 gr 33,5 gr 8 gr 6,5 gr 9 gr 7,5 gr 7 cm 7,5 cm 6,5 gr 7 gr 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Phoxinus sp. (gaovica) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 8 cm 7 cm 9 cm 9 cm 13 cm 12,5 cm 11 cm 7 cm 10 cm 7,5 cm 9,5 gr 6,5 gr 11,5 gr 12 gr 17,5 gr 15 gr 14 gr 7 gr 12 gr 7,5 gr 4 cm 4,5 cm 6 cm 5 cm 8 cm 7 cm 4 cm 5,5 cm 5 cm 7 cm 4,5 cm 8 cm 5 cm 5,5 cm 4 cm 6 cm 5 cm 3 gr 3,5 gr 4,5 gr 4 gr 9 gr 6,5 gr 2,5 gr 4 gr 4 gr 6 gr 3 gr 8,5 gr 4,5 gr 5 gr 3,5 gr 5 gr 4 gr Na lokalitetu 3c nađene su sledeće vrste riba (Tabela 7.2.8.) Tabela 7.2.3. Cijevna, lokalitet 3c (vir, pool) Vrsta Barbus sp. (mrena) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Telestes montenigrinus(mekiš) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 21 Dužina (cm) Težina (gr) 7 cm 6 cm 7 cm 7,5 cm 13 cm 12,5 cm 9 cm 9,5 cm 7,5 cm 7,5 gr 6 gr 8 gr 8,5 gr 26,5 gr 24 gr 10 gr 11 gr 8 gr 7 cm 6 cm 8 cm 7 cm 9 cm 9 cm 9,5 cm 12,5 cm 11,5 cm 7 cm 6,5 6,5 gr 4,5 gr 9,5 gr 6,5 gr 11,5 gr 12 gr 12 gr 15 gr 13,5 7 gr 7 gr 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 Phoxinus sp. (gaovica) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 22 7,5 cm 12,5 13 cm 11,5 11 cm 7 7,5 cm 10 cm 6,5 8 7,5 8 7,5 gr 15,5 gr 17,5 gr 13 gr 14 gr 6,5 gr 7 gr 12 gr 5 gr 10 gr 7 gr 9 gr 5 cm 4,5 cm 6 cm 5 cm 5,5 cm 6 cm 4 cm 7,5 cm 6,5 cm 7 cm 5 cm 8 cm 4,5 cm 5,5 cm 4 cm 6 cm 5 cm 3 cm 3,5 cm 5,5 cm 5 cm 7 cm 4 cm 7,5 5 cm 4 cm 3,5 cm 5 4 4,5 4 5,5 6 6 5 4,5 cm 5,5 3 3,5 7 6,5 6 4 gr 3,5 gr 4,5 gr 4 gr 4,5 gr 5 gr 2,5 gr 7 gr 6 gr 6,5 gr 4,5 gr 8,5 gr 3 gr 5 gr 2,5 gr 5 gr 4 gr 1,5 gr 2 gr 4 gr 4 gr 7 gr 3,5 gr 8 gr 4,5 gr 3 gr 2,5 gr 4 gr 3 gr 3 gr 3 gr 5,5 gr 5 gr 5,5 gr 5 gr 3 gr 5 gr 2 gr 2 gr 6,5 gr 6 gr 6 gr 43 44 45 46 47 48 49 50 51 5,5 6 4 cm 6 8 cm 7 cm 3,5 3 3 4,5 gr 5,5 gr 3 gr 5 gr 9 gr 6,5 gr 2 gr 1,5 gr 1,5 gr Kvalitativno-kvantitivni sastav ihtiofaune na istraživanim lokalitetima i po staništima Tabela 7.2.4. Kvalitativno kvantitativni uporedni prikaz uzorkovane ihtiofaune po lokalitetima i staništima Cijevna Lokalitet III a b c Anguilla anguilla (jegulja) Phoxinus sp. (gaovica) 17 51 Telestes montenigrinus(mekiš) 12 23 Salmo farioides (potočna pastrmka) 2 4 Barbus sp. (mrena) 7 24 9 Tabela 7.2.5. Ukupna biomasa obrađenog uzorka po vrstama, po lokalitetima i po staništima u gramima (gr) Cijevna Lokalitet III a b c Anguilla anguilla (jegulja) Phoxinus sp. (gaovica) Telestes montenigrinus (mekiš) Salmo farioides (potočna pastrmka) Barbus sp. (mrena) Suma po staništu Suma po lokalitetu 80,5 223 126 229 79 1092, 5 331 109,5 449,5 1634 561,5 370,5 2645 Grafik 7.2.1. Uporedni pregled broja jedinki i detektovanih vrsta po staništima i lokalitetima 23 Grafik 7 7.2.2. Upore edni pregled biomase (u u gramima) i učešća de etektovanih vvrsta po sta aništima i lokalitetim ima Barbus sp. (m mrena) Salmo farioidees (potočna pastrmka) Telestes mont T mekiš) tenigrinus (m Phoxinus sp. ((gaovica) Anguilla anguuilla (jegulja) Na osno ovu dobijenih podataka sa terena lako se mo ože primijetitti velika razzlika u kvalitativno – kvantitattivnom sasta avu ihtiofaune e između rije eka Crnojević ća i Cijevne. Ova razlika je posledica a potpuno različite hidrologije i količine vode e u ova dva vvodotoka u najsušnijem n dobu d godine . Međutim m, razlike izm među pojedinačnih staništta na ova tri lokaliteta, a naročito izm među lokalite eta Rijeka Crnojevića II i Cijevvna III, dalek ko su manje e od očekiva anih. Ovo se naročito oodnosi na viir kao tip staništa. Ono što je e evidnetno jeste da svve detektova ane vrste riba u Cijevnni imaju dale eko veću abundan ncu,što je za očekivati zbog povoljnije eg hidrološko og režima. Ukoliko sse uporede dva d lokaliteta a na Rijeci C Crnojevića, lo okalitet I koji ima manjakk vode i lokalitet II koji se nalazzi ispod mejsta vraćanja a vode u ko orito ove rijeke, primjeću uju se veomaa velike razlike. Ove razlike ssu posledica manjka vode u koritu, a ali i velikog krivolova k koji se odvija nna ovoj rijeci,, a kojem niži vodo ostaj naročito o pogoduje. 24 Pastrmke su se pokazale kao naročito osjetljive jer odsustvuju na sva tri staništa prvog lokaliteta, dok su na drugom lokalitetu prisutne u brzacima i na prelivu. U Cijevni pastrmke su takođe prisutne u ovim staništima. I na prelivu i brzaku lokaliteta II Rijeke Crnojevića i Cijevne pastrmke su dominantne u pogledu biomase u našem uzorku. U smislu biomase razlike su takođe značajne kada se uporede gornji i donji lokalitet na Rijeci Crnojevića. Razlike su drastične kako u smislu pojedinčnih staništa, tako i u smislu ukupne biomase oba lokaliteta. Kao jedan od zaključaka možemo istaći da su na nedostatak vode, a posmatrano kroz prizmu sastava itiofaune na lokalitetima i na staništima, najosjetljiviji brzaci i prelivi, dok su virovi daleko manje podložni promjenama. Sa tim u vezi i riblje vrste kojima su ova dva staništa značajna (pastrmske vrste prije svega) pokazale su se veoma osjetljivim kada dođe do situacije kada je voda u manjku (smanjen protok usled korišćenja vode). Ove razlike se ogledaju kako u pogledu sastava ribljih zajednica, tako i u pogledu detektovanih biomasa uzoraka. 7.2.2. Invertebrata Makrozoobentos Stepen dosadašnje istraženosti područja sliva rijeke Cijevne je različit u pojedininim regionima: najbolje je istražen donji dio sliva, od uliva Cijevne u Moraču, kao i samo Skadarsko jezero o čemu postoji dosta literalnih podataka. Što se ide prema gornjim tokovima sliva sve je manje poznatih podataka, a još manje publikovanih radova o njihovoj invertebratnoj zajednici.Do sada su vršena samo parcijalna istraživanja ovih pomenutih lokaliteta od strane pojedinih istraživača i uglavnom u ljetnjem periodu godine. Analizom uzoraka sa lokaliteta Rijeke Cijevne identifikovano je ukupno 64 taksona iz 13 taksonomskih grupa: Chironomidae, Chaoboridae, Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Simulidae, Hirudinea, Oligochetae, Gastropoda, Coleoptera, Crustacea, Acari, Odonata. Tabela 7.2.6. Kvantitativni sastav zoobentosa (a- brzak; b-preliv; c-vir) Cijevna Lokalitet III Chironomidae a Chironomus plumosus b c 1 1 1 2 Chironomus semireductus Chironomus Microspectra praecox Ortocladius sp. 1 2 4 Polypedilum exsectum 1 1 5 1 6 1 3 1 3 1 5 Tanytarsus lobatifrons Psectrocladius griseipennis Trichocladius sp. Chaoboridae Chaoborus crystallinus Ephemeroptera Ephemera danica Beatis fuscatus 25 1 Ephemerella ignita 2 5 Ceanis macrura 1 1 1 2 Plecoptera Amphinemura triangularis Nemoura marginata Protonemura autumnalis 1 Leuctra autumnalis 1 Capnioneura balkanica 2 Isoperla grammatica 2 Perla marginata Chloroperla tripunctata 1 1 3 1 1 4 Trichoptera Ryacophila balcanica 1 Hyaropsyche instabilis 1 Tinodes braueri 1 Odontocerum albicorne Mystacides azurea 3 1 2 4 Simulidae 4 Simulium sp. Hirudinea 3 Helobdella stagnalis Oligochetae Tubifex sp. 1 4 Limnodrilus udekemianus 1 3 2 12 Helochares lividus 1 3 Enochurus coarctatus 1 3 Laccophilus hyalinus 1 4 2 5 Platambus maculatus 2 4 Disticus margnalis 1 4 Gastropoda Lymnaea fragilis Lymnaea stagnalis Theodoxus fluviatilis Coleoptera Enochrus coarctatus Laccophilus minutes Graptodytes veterator Haliplus laminates Peltodites caesus 26 Elmis sp. 1 Limnius sp. 2 2 Helodes sp. Crustacea Gammarus balcanicus 1 Echinogammarus sutarensis 5 8 3 5 Echinogammarus veneris 1 4 10 Laurogammarus sutarensis 1 1 12 Asellus aquaticus 1 1 3 Acari 1 Hydrodroma reinhardi Odonata Coenagrion ornatum Erythromma najas Enellgama cyathigerum Ischnura pumilo Coenagrion puella 2 Aeshna afinis 1 Orthetrum cancellatum 2 Libelulla depressa 2 Sympetrum flaveolum 1 Gomphus flavipes Gomphus vulgatissimus 1 3 1 U kvalitativnom smislu dominiraju sledeće grupe: Crustacea, Coleoptera, Plecoptera, Ephemeroptera i Chironomidae. Srednja brojnost faune kreće se oko 1000 ind/m2, dok je srednja vrijednost biomase iznosila 10gr/ m2. Za rijeku Cijevnu je karakteristično da je naslabiji diverzitet taksona u korelaciji sa brzinom proticanja vode, pa je u brzacima rijeke Cijevne pronađeno 10 taksona. Za brzake su karakteristične vrste koje su otporne na vodeno strujanje, a u kvalitativnom pogledu čine ih: Chironomus plumosus, Helodes sp., Protonemura autumnalis itd. Na pozicijama uzorkovanja koja smo označili kao preliv i vir, koje odlikuje smanjen protok vode i odsustvo turbulentnijeg kretanja vode imamo znatno veće taksonomsko bogatstvo u odnosu na brzake.Ovdje dominiraju Chironomida, Plecoptera, Crustacea, Trichoptera, Coleoptera i Odonata. U pogledu abudantnosti ističu se vrste: Laurogammarus sutarensis, Echinogammarus veneris, Helochares lividus, Theodoxus fluviatilis, Chloroperla tripunctata, Protonemura autumnalis, Ephemerella ignita, Beatis fuscatus i Tanytarsus lobatifrons. Najveća odstupanja u kvalitativnom smislu odnose se na grupu Odonata gdje vrste kao što su Orthetrum cancellatum, Libelulla depressa, Sympetrum flaveolum, Gomphus flavipes i Gomphus vulgatissimus koji su pronađeni u rijeci Cijevni. U dijelu toka koji je označen kao preliv i vir (Grafici 7.2.3. i 7.2.4.) uočene su značajne razlike i u kvantitativnom sastavu faune zoobentosa. Pojedine vrste kao što su Tanytarsus lobatifrons, Simulium 27 sp., Pelto odites caesu us, Aeshna afinis a u potpu unosti izostaju u gornjem toku rijeke, ddok su u don njem toku u poziciji vira ili prelivva prisutne. 7.2.5. Takson nomski diverz zitet Rijeke C Crnojevića i rijeke r Cijevne e Grafik 7 Mikrozoo obentos i zoo oplankton U faunističkom ma aterijalu je registrovano o ukupno nekoliko n osn novnih gruppa mikroinve ertebrata: a, Copepoda a, Cladocera a i Rotatoria a. U grupi Copepoda C nađeno je viiše od 10 vrsta v koje Protozoa pripadaju u podgrupam ma Cyclopoida, Calanoid da i Herpacticoida; a u grupi Protozzoa koja je jedna od brojnijih u zajednici,, veći dio za ajednice čine e vrste Testtacea i Cilia ata. Ipak naajveći dio mikrofaune Cijevne čine e predstavnic ci grupe Ro otatoria međ đu kojima je e identifikovaano preko 30 3 vrsta. Rijeke C Karakterristični rodovvi iz ove grupe su: Euch hlenis, Lecan ne, Trichoce erca, Testudiinella, Cephalodella i Clurella. Ostali rodo ovi su bili pre edstavljeni ssa po najčeš šće jednom, do dvije vrs rste. U faunističkom i om smislu ovvi rodovi su glavno g jezgro o iz kog se uglavnom u regrutuju oblicci koji ulaze u osnovni tipološko sastav liimnofaune ro otatorijske komponente istraživanih Rijeka. Nešto eutrofnija voda u rijec ci Cijevni uzrokova ala je da je broj nađenih vrsta mikrrofaune bio znatno veći, a i njihovee populacije su imale znatno vveću gustinu u, što bi bilo slično nekim m drugim betamezosapro obnim vodam ma, mada na a osnovu nađenih bioindikatorra saprobnos sti nije mog glo da se za aključi da je u ovom dijeelu rječnog toka koji prolazi n nadomak nasselja zabiljež ženo neko en normno pove ećanje stepena populacijje - bilo orga anskog ili neorganskog porijekkla. Među prredstavnicim ma ove vodeće mikrofaunističke gruppe bili su za astupljeni m široko rassprostranjeni i za druge e vode u Crnoj C Gori ve eć dobro pooznati oblici. U grupi uglavnom Cladocera determiniisano je 8 oblika, o predsstavnika familije Chidorid dae, Daphniddae, Macroth hricidae i dae. Faunisttički i tipološk ki odlučujuću u ulogu ima familija f Chyd doridae sa 5 predstavnika a, a ističu Bosminid se rodovvi : Alona i Chydorus. Ove O vrste do ominantne u rijeci Cijevni po trofičkkoj orjentacijii i prema gustini p populacija poj ojedinih oblika a, koja je sassvim mala, ta akođe ukazu uju na relativnnu čistoću istraživane rijeke i njenu oligo do o betamezos saprobnost. S Svi iz ove gru upe zabilježe eni oblici mahhom su obični i dobro eografsko ra asprostranjen nje. U tom m smislu isstiču se: Acroperus A poznati i imaju široko bioge Chydorus sp phaericus, Biapertura B a affinis, Alona a rectangula a, A. quadrrangularis, A.guttata, A harpae,C Allonela nana, Simoccephalus vettulus Copepoda na ađeno je 10 vrsta među kojima je bilo o oblika Cycllopoida 6 vrssta, Calanoid da 4 vrste U grupi C (Diaptom midae 1 vrsta a, Canthocam mptidae 3 vrs rste). Među oblicima o Cyclopoida najaabundantniji je j bio rod Euciclop ps.Ovaj rod je e pronađen u pozicijama vira. Grupu P Protozoa pred dstavljaju Rh hyzopoda (T Testacea i Amoebina) i Ciliata. C Vodeeći rodovi su Arcella i Difflugia: ovi rodovi predstavljaju tipične be entoske i na ajčešće slabo pokretne ili sesilne fo orme čije o oblici širokog geografskkog rasprosttranjenja i populaciije ne razvijajju veliki broj individua. P retežno su to uju slatke vo ode različitog g tipa. Njihovva velika raz znovrstnost, ali i relativnno mali broj individua nastanju njihove p populacije, takođe, ukaz zuju na trofiččki karakter ovih o rijeka po kojima se one mogu svrstati u 28 oligo do betamezosaprobni limn nički sistem.P Posmatrajuć ći ove predsttavnike možže se konsta atovati da ađeni indikattori jače zag gađenosti vod de. U pogled du načina života pojedinnih oblika mik krofaune, nijesu na posebnu u zanimljivosst predstavlja a pojava pra avih plankto ona- na mjes stima vira g dje je tok vode v jako usporen. Ovo se deššava u period du niskog vo dostaja. Rotatorija je predstavljen na sa rodovi ma: Keratella, Gastropu us, Ascomorrpha i Synch haeta. Uz Grupa R Bosminu u longirostrris, Eudiapttomus vulg aris i Tinttinnopsis la acustris on i predstavljjaju tzv. potamop plankton koje em se pridruž žuju i mnogi tranzitni pla ankteri koji se e obično moogu naću u je ezerskom litoralu, među voden nim biljkama. U širem sm mislu riječi ovdje o se rad di o alohtonoom planktonu koga u drugim vvremenskim prilikama, tokom visokog g vodostaja uopšte u nema. Grafik 7 7.2.6. Procen ntualna zastu upljenost mikkrozoobentos sa i zooplank ktona u Rijecci Cijevni Analizom m živog svijeta rijeke Cijevne, C bile su obuhvać ćene zajedn nice perifitonna algi i ma akrofaune lentičkih i lotičkih područja p kro oz pozicije: brzak, preliv v i vir. U pogledu p longgitudinalnih sukcesija ene su nezn natne razlike e u njihovoj osnovnoj sttrukturi. To se s može obbjasniti kao posledica p primijeće dejstva u uniformnih ekoloških e fak ktora koji vlad daju u ovoj rijeci. Nešto veći broj m ikrozoobento osa je na širim i m mirnijim potezzima rijeke (p pozicije vira i preliva), ne ego gdje je nagib bio većći i struja rječ čnog toka jača. Ap psolutne num meričke vrijed dnosti gustin ne mikrofaun nističkih popu ulacija iznossile su 2-10 ind/dm2 i ove vrije ednosti se od dnose na poz zicije uzorkovvanja-vir. Znatno niže vrijjednosti od 11-3 ind/dm2 kretale k su se na po ozicijama uzo orkovanja pre eliv i brzak. Na poziiciji lokalitetu u Rijeke Cijjevne iz gru upe Rotatorria dominirali su rodovi Euchlenis, Lecane, a longirostris, Iliocriptus sordidus, s Eu urycercus lam mellatusa.Kao izuzetak nnaveli bismo odsustvo Bosmina vrste Eu udiaptomus vulgaris v na ovom o lokalite etu što se može m objasniti odsustvom m stajaće vode, pa je ovdje ne emoguće da a se pojavi kao k tranzitna a vrsta. Tak kođe Paracyc clops sp. kooji je inače stanovnik s podzemn nih voda, nije uočen na ovom lokalittetu. Među predstavnicim p ma limnofaunne nije bio zabilježen z gotovo n ni jedan indikkator jače za agađenih vod da. Konstato ovane vrste mikrofaune, po svojoj ek kološkoj i trofičnoj orijentaciji ukazuju na to daijeke Cije evne još uvijjek čista i u biološkom b sm mislu nezaga ađena. 7.2.3. Fitobentos bentosa Rije eke Cijevne e identifikov van je ukup pno 61 takkson iz tri razdjela: U istražživanju fitob Bacillario ophyta, Chlo orophyta i Cy yanophyta, štto je prikazan no u tabeli (T Tab. 7.2.12.) . Tabela. 7.2.7. Kvalitativni sastav v fitobentosa prema trostepenoj skali 1, 3 i 5 (1-ppojedinačno prisustvo, p 3 - sredn nja brojnost, 5 - dominantna zastuplje enost, s -saprobni nivo) u Rijeci Cijevvni s 29 Cijevna C Tačka T 1 CYANOPHYTA Phormidium sp. Oscilatoria sp. BACILLARIOPHYCEAE Achnanthes minutissima Kützing A. clevei Grunow A. exigua Grunow A. flexella (Kützing) Brun A. lanceolata (Brebisson) Grunow A. laterostrata Hustedt Amphora ovalis Kützing Cocconeis pediculus Ehrenberg C. placentula Ehrenberg Cymbella affinis Kützing C. cymbiformis Agardh C. silesiaca Bleisch C. cistula (Ehrenberg) Kirchner C. amphicephala Naegeli C. caespitosa (Kutzing) Brun C. minuta Hilse ex Rabenhorst C. mesiana Cholnoky C. subaequalis Grunow C. hybrida Grunow C. leptoceros (Ehrenberg) Kutzing Diatoma vulgaris Bory D. mesodon (Ehrenberg) Kutzing Diploneis subconstricta A.Cleve Fragilaria capucina Desmazières Fragilaria ulna (Nitz.) Lan.-Bert. F. pinata Ehrenberg Gomphonema angustum Agardh G. parvulum Kützing G. acuminatum (Kütz) Raben. G. angustatum (Kützing) Raben. G. truncatum Ehrenberg G. subtile Ehrenberg G. minutum Agardh Melosira varians Agardh Navicula cryptotenella LangBert. N. tripunctata (O. F. Müller) Bory N. cryptocephala Kutzing N. trivialis Lange-Bertalot N. capitoradiata Germain N. radiosa Kutzing N. capitata Ehrenberg 30 b-a b-a o-b c 1 a b c 1 5 5 5 5 1 1 1 1 1 1 1 1 3 x-b o-b b 1 1 1 1 1 1 b o 5 1 1 3 1 5 1 1 3 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 o-b o b b 1 1 b o 1 1 1 b 1 b 1 o o-a b o 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 o-b o 1 1 1 1 1 o-b 1 1 1 a 3 1 1 1 b 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 N. laterostrata Ehrenberg Navicula gracilis Nitzschia linearis (Agardh) Smith Rhoicosphenia abbreviata L.-B. Surirella angusta Kützing CHLOROPHYTA CHLOROPHYCEAE Microspora sp. Ulothrix sp. Gongrosira sp. Geminella minor (Nageli) Heering Oedogonium sp. Scenedesmus acutus Meyen S. acuminatus (Lagerh) Chod. S. ecornis (Ehr.) Chod. S. disciformis (Chod) Fott&Kom. ZYGNEMATOPHYCEAE Mougeotia sp. Spirogyra sp. Zygnema sp. Cosmarium sp. Ukupni broj taksona: Saprobni indeks: 1 o-b o-b 1 b o-b 1 1 1 b 1 1 1 o-b b b b b 1 1 1 1 o-b 1 1 32 1.83 16 1.61 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 37 1.71 1 1 1 1 41 1.74 Kvalitativno dominiraju Bacillariophyta, od kojih je zabilježeno 46 taksona, što čini 76% od ukupnog broja identifikovanih taksona. Na drugom mjestu su Chlorophyta (13 taksona), koje čine 21% kvalitativne strukture, a na trećem mjestu su Cyanophyta sa 2 taksona, odnosno 3% (Sl). U okviru razdjela Bacillariophyta florističkom raznovrsnošću se najviše ističu rodovi Cymbella (11), Navicula (9), Gomphonema (7) i Achnanthes (6), a u razdjelu Chlorophyta najveći broj oblika zabilježen je u okviru roda Scenedesmus (4 vrste). Grafik 7.2.7. Procentualna zastupljenost razdjela algi u Rijeci Cijevni Cyanophyta 3% Chlorophyta 21% Bacillariophyta 76% Generalno, kvalitatitvna struktura zajednica fitobentosa Rijeke Cijevne je slična i po bogatsvu vrsta (47 taksona) i po zastupljenosti pomenutih razdjela algi u ukupnoj kvalitatitvnoj strukturi zajedice fitobentosa. Veliko bogatstvo vrsta na tački uzorkovanja, na Rijeci Cijevni je posledica boljih svjetlosnih uslova na Cijevni (odsustvo drvenaste vegaticije na obalama). Najmanji broj taksona 31 registrovan je na mjestima brzog proticanja vode (brzaci - lokaliteti 1a) i to 16 taksona u rijeci Cijevni. Osim manjeg broja taksona, brzake karakteriše i specifičan sastav vrsta – isključivo su prisutne silikatne alge i to većinom oni oblici koji su otporni na strujanje vode i površinom ćelije čvrsto priljubljeni za sustrat (Achnanthes, Cocconeis, Navicula). Na mjestima sa smanjenim strujanjem vode (lokaliteti „preliv” i „vir”) u obje rijeke zastupljen je znatno veći broj taksona nego u brzacima – pored gore pomenutih oblika, prisutni su i kolonijalni oblici silikatnih algi pričvršćeni za supstrat galertnim drškama (Cymbella, Gomphonema), kao i končaste zelene alge (Mougeotia, Zygnema, Microspora itd), ali i pored mirnijeg toka i dalje ipak brojčano dominiraju najčešće Achnanthes minutissima i povremeno Cocconeis placentula. Inače, ove dvije vrste su jedine koje su bile prisutne u svim uzorcima tj. na svim istraživanim tačkama, a u najvećem broju slučajeva su bili prisutni i sa velikom brojnošću. A. minutissima je jedna od najraširenijih vrsta silikatnih algi na svijetu i karakteristična je za vrlo različite tipove voda; tolerantan je na zagađenje, ima visok adaptacioni potencijal na promjene svjetlosnog inteziteta, često se srijeće u dobro aerisanim vodama i vodama koje sadrže niske ili srednje vrijednosti koncentracija nutrijenata ili organskog opterećenja, može se često sresti i u vodotocima opterećenim teškim metalima i ne reaguje na promjene brzine strujanja. Osim toga, velika brojnost ove vrste na svim ispitivanim tačkama pokazuje da vrste koje razvijaju velike populacije nikada ne nestaju iz zajednica, dok se vrste iz malih populacija pojavljuju i nestaju na datom staništu periodično. U rijeci Cijevni, vrijednosti saprobnog indeksa (1.61-1.74) ukazuju na oligo-betamezosaprobni do betamezosaprobni stupanj saprobnosti (I-II klasa). Najniže vrijednosti saprobnog indeksa karakterišu brzake na sva 3 ispitivana lokaliteta, a najveće vrijednosti virove. Bray-Curtisov koeficijent sličnosti Sličnost u sastavu vrsta i učestalosti pojavljivanja algi na istraživanim lokalitetima je prikazana pomoću Bray-Curtisovog koeficijenta sličnosti. Na prikazanom dendrogramu se zapažaju tri klastera. U prvom klasteru su grupisani uzorci uzeti iz brzaka Rijeke Crnojevića sa dvije uzorkovane tačke koji se izdvajaju po malom broju vrsta i kako je već naglašeno, po najnižem saprobnom stupnju. U drugom klasteru su uzorci sakupljeni na Rijeci Crnojevića na tački 1 (mjesta mirnijeg toka), čiji sastav i abundanca vrsta su najsličniji uzorku iz brzaka Cijevne, a predstavljaju uglavnom oligo do betamezosaprobne oblike algi. Treći klaster čine uzorci sakupljeni u Rijeci Crnojevića na tački 2 i Cijevni na mjestima mirnijeg toka (“preliv” i “vir”). Karakteriše ih veći ukupni broj vrsta i veće prisustvo i brojnost oblika prilagođenih na nešto viši saprobni nivo. Iz dendrograma je vidljivo da u slučaju brzaka, prostorne razlike ne igraju značajnu ulogu, ali na mjestima sporijeg proticanja vode, postoje značajnije prostorne razlike između zajednica fitobentosa uzorkovanih lokaliteta, naročito kada su u pitanju tačke 1 i 2 Rijeke Crnojevića. Ovo ukazuje da i pored slične (male) brzine strujanja, postoje faktori koji uslovljavaju pojavu ovih razlika. Grafik 7.2.8. Bray-Curtisov koeficijent sličnosti za fitobentos između različitih istraživanih lokaliteta i različitih staništa u njima za Crnojevića rijeku i Cijevnu 32 Obodska 1 brzak Obodska 2 brzak Obodska 1 preliv Obodska 1 vir Cijevna brzak Obodska 2 preliv Obodska 2 vir Cijevna preliv Cijevna vir 7.3. Rezultati Fizičko - hemijski parametri Rezultati analize vode na profilu Trgaj dati su u Tabeli 7.3.1. Tabela 7.3.1: Rezultati fizičkohemijske i mikrobiološke analize vode Vodno tijelo Cijevna Mjerni parametri Trgaja Temperatura vode Suvi ostatak na 105oC Suspendovane materije pH Elektroprovodljivost Alkalitet Bikarbonati Tvrdoća Kalcijum Magnezijum Odnos Ca/Mg Natrijum Kalijum Amonijum Nitrati Nitriti Orto-fosfati Hloridi Sulfati Rastvoreni kiseonik Zasićenje kiseonikom HPK iz KMnO4 BPK5 33 o C Mg/l Mg/l µS/cm Mg/l Mg/l o dH Mg/l Mg/l Mg/l Mg/l Mg/l Mg/l Mg/l Mg N /l Mg/l Mg/l Mg/l Mg/l % Mg/l Mg/l 19,6 134 <1 8,2 216 143 171 5,9 34,4 5,0 4,1 3,5 0,4 0,01 1,28 <0,001 0,02 2,6 4,4 10,2 112 2,9 4,0 GV Za A1 klasu 9-12 <10 6.80-8.50 400 2-3 0.02 20 0.002 0.02 20 20 80-100 5 3 Gvožđe MPAS – deterdženti Fenoli Ukupni broj kolformnih bakterija Ukupni broj fekalnih bakterija Intestinalne enterokoke Aerobne mezofilne bakterije Mg/l Mg/l Mg/l U 100ml vode U 100ml vode U 100ml vode U 1ml vode <0,01 0,006 <0,001 416 48 8 172 0.10 0.001 0.001 1000 20 20 - Uzorak vode je uzet oko podneva. Hidrološki uslovi odgovarali su režimu malih voda. Temperatura vode je bila relativno visoka, što je posljedica stanja relativno mirnog dijela vodotoka. pH odgovara slabo baznoj sredini, a provodljivost – malo zagađenoj površinskoj vodi. Tvrdoća vode je bila mala. Sadržaj makro katjona, među kojima dominira kalcijum, bio je relativno nizak. Prirodni odnos Ca/Mg je bio iznad propisane klase. Sadržaj nutrijenata bio je mjerljiv, ali nizak (osim nitrita, koji su bili ispod mjerljivog nivoa). Sadržaj fosfata je bio na granici propisane klase. Sadržaj kiseonika u vodi bio je dobar, a saturacija ovog gasa je bila povećana, što je znak porasta procesa produkcije u vodi. Ostali kiseonični parametri, naročito BPK5, su povećani i indiciraju povećano prisustvo biorazgradljivih organskih materija. Prisustvo deterdženata u vodi je povećano u odnosu na propisanu klasu, dok je sadržaj fenola bio ispod granice detekcije.Broj koliformnih bakterija fekalnog porijekla je bio iznad propisane klase. Ukupni rezultati mjerenja ukazuju na značajan uticaj emisije organskih materija, koji ozbiljno ugrožava prirodni kvalitet vode Cijevne u malovodnom hidrološkom režimu. Možda je ovaj antropogeni pritisak difuznog tipa, ili možda neki tačkasti izvor, koji nije identifikovan, ali je svakako ovaj ukupni pritisak ozbiljniji od onog u analizi izvora zagađenja, urađenoj na osnovu postojećih informacija. 8. Identifikacija ekoloških vrijednosti i drugih vrijednosti rijeke U ekološkom smislu najvažniji parametar za funkcionisanje svakog akvatičnog ekosistema, pa i riječnog kao jednog od njih, jeste vodni bilans u tom ekosistemu odnosno količina vode koja je prisutna u pojedinim sezonama u toku godišjeg ciklusa. Ostali ključni parametri (ekooški faktori) kao što su brzina protoka, količina rastvorenog kiseonika i temperatura uvijek su uzročno povezani sa vodnim bilansom u pojedinim sezonama kao i temperaturnim režimom okolne kopnene sredine. U smislu temperature vode, potpuno je za očekivati da tokom zime kada su i temeprature vazduha najniže budu i najniže temeprature vode, dok količina vode u vodotoku diktira tempreturnu stabilnost u odnosu na okolni kopneni ekosistem. Drugim riječima, veća količina vode znači i veću stabilnost usled fizičko-hemijskih karakteristika vode kao hemijskog jedinjenja (veliki toplotni kapacitet same vode, veća količina vode se sporije grije ali i sporije hladi). Nadalje, veća količina vode predstavlja i garant da konkretni vodotok neće u potpunosti smrznuti (ovo se ne odnosi na rijeke u Mediteranskoj ekoregiji). Tokom toplih ljetnjih mjeseci može doći do pregrijavanja vode (u smislu da temepratura ne odgovara pojedinim komponentama riječnog ekosistema), ali ukoliko se u riječnom koritu nalazi dovoljno vode to znači i konstantan protok ali i veću termičku stabilnost što sa druge strane garantuje minimalno trajanje „nepovoljnih” termičkih uslova. Od brzine protoka takođe zavise tip konstituenata pojedinih riječnih zajednica koje su adaptirane na raziličite dinamičke uslove (adaptacije na brzi protok u vidu raznih tipova kukica, pijavki ali i načina ponašanja). I opet je količina vode u vodotoku, uz nagib pojedinih sektora i poprečne profile na tim mjestima, ta koja dominantno determiniše dinamičke uslove u riječnom ekosistemu odnosno u pojedinim njegovim djelovima. Drugim riječima, manje vode znači i manju brzinu protoka na pojedinačnim staništima i obrnuto. 34 Kiseonik, odnosmo količina rastvorenog kiseonika u vodi, primarno je zavisna od količine vode u vodotoku. Saturacija kao termin odnosi se na mogućnost rastvaranja jednog gasa u vodi, u ovom slučaju kiseonika, i obrnuto je proporcijalna temepraturi vode. To generalno znači da je u hladnijoj vodi moguće rastvoriti veću količinu kisenika nego u toplijoj. Nadalje, kiseonik se najbolje rastvara u vodi na mjestima gdje vodotok ima brzake i kaskade i na tim mjestima svaka tekućica se obogaćuje ovim esencijalnim gasom, tako da ponovo veća količina vode znači i veću temperaturnu stabilnost, ali i veće brzake i kaskade što doprinosi i većoj saturaciji riječne vode kiseonikom. 9. Definicija kritičkih parametara za ekološke vrijednosti rijeke Iz prethodnog poglavlja jasno je da je količina vode u nekom akvatičnom ekosistemu zaista kritični ekološki parametar i da u odnosu na njega svi drugi koji su pobrojani stoje u zavisnom odnosu. Od količine vode u prvom redu zavisi veličina životnog prostora za živu komponenutu svakog akvatičnog ekosistema. Drugim riječima više vode znači i više prostora što je i osnovna pretpostavka za kvalitetniji i stabilniji ekosistem. Ovo naročito ako se ima u vidu da akvatički organizmi nemaju niti jednu drugu mogućnost za život osim u vodi i da su većinom netolerantni na desikaciju ali i da nemaju sposobnost zaobilaznog savlađivanja prepreka ili migracija izmedju vodotokova koji nijesu međusobno povezani (prethodno se ne odnosi na organizme koji koriste akvatične ekosistema za pojedine stupnjeve u svom ontogenteskom razvoju, u prvom redu vodozemci i pojedine vrste insekata). I z ekološkog ugla ključni parametar od kojega zavisi kvalitativno/kvantitativno stanje nekog akvatičog ekosistema jeste količina vode u njemu. Ovo ne znači da ta količina mora biti konstantna, čak na protiv. U mediteranskoj ekoregiji Crne Gore svi vodotoci su veoma bujični i količina vode u njima jako varira. Sami organizmi koji naseljavaju ovakve vodotokove su se tokom svoje evolucije prilagodili ovakvim ekstremima što znači da tokom ljeta kada su vodotoci na najnižem mogućem nivou ti organizmi „znaju“ da žive sa takvom situacijom ali takođe koriste povodne djelove godine kao ključne u svom životnom ili godišnjem ciklusu (tada se razmonožavaju ili imaju period intezivne ishrane tokom koje magacioniraju energetske zalihe kako bi preživjeli „nepovoljne“ uslove). Biološka komponenta u mediteranskim riječnim ekosistemima u Crnoj Gori najosjetljivija je na nedostatak vode u periodima koiji su inače povodni (druga polovina jeseni i prva polovina proljeća). 10. Procjena EPP Za proračun EPP-a prema odabranim metodama urađen je pripremni proračun parametara Qsr , srQmin, i srQDEK(j) . Proračun parametra Qsr Tabela 10.1: Srednji mjesečni proticaji HS Trgaja, Cijevna, period 1949-2086. Srednji mjesečni i godišnji proticaji (m3/s) God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Qsrg 1949 11,6 2,22 10,2 22,1 27,9 16,2 4,31 2,43 1,19 3,58 61,4 47,2 17,53 1950 13,1 25,4 16,4 47,1 22,8 7,73 2,14 1,07 2,57 19,2 47,3 65,8 22,55 1951 12,4 37,1 46,3 45,3 58,7 31,6 8,42 3,01 2,87 7,53 39,8 13,3 25,53 1952 55,9 21,3 18,4 45,5 33,1 14,2 3,52 1,37 14,2 50,8 78,9 117 37,85 1953 33,8 29,2 15,4 52,1 59,4 46,2 15,3 6,63 7,26 3,49 2,54 1,99 22,78 1954 5,78 15,9 54,6 36,3 63,8 29,1 7,46 3,12 3,03 17,8 21,2 28,7 23,90 1955 69 59 30,5 24,3 29,5 12,4 9,29 6,81 37,1 51,6 49,9 42,8 35,18 1956 40,2 20,5 17,6 40,7 46,8 23,5 6,77 2,34 1,37 7,68 45,8 20,2 22,79 35 1957 12,3 57,7 21,1 36,4 47,1 19,1 10,3 3,69 11,6 35,8 23,6 47,5 27,18 1958 31,3 29,9 33,8 47,7 64,8 32,1 9,93 2,94 1,32 11,9 41,9 56 30,30 1959 31,8 13,4 23,2 30 34,7 26,4 12,3 8,85 10,6 13,1 27,2 56,1 23,97 1960 23,3 65,1 36,6 37,5 40,8 26 12,4 4,2 3,44 40,9 51,2 54,6 33,00 1961 22,1 11,9 14,6 26,8 39,4 17,8 5,29 3,42 2,1 7,16 43 22,9 18,04 1962 21,2 17,7 54,2 60,6 51,1 20,8 11,4 4,71 3,16 7,52 52 36 28,37 1963 72,2 39,7 19,5 36,3 50,2 34,9 13,7 6,13 6,77 7,35 22,7 71,3 31,73 1964 5,68 16,2 28,8 33,6 26 17 6,88 2,55 1,8 3,56 24,5 51,5 18,17 1965 18,7 12 30,1 37,8 36,7 34,3 9,42 2,32 5,76 0,97 44 57,2 24,11 1966 31 41 22,9 42,7 41,3 27,4 11,2 4,76 4,96 43 52,7 36,6 29,96 1967 20,9 9 22,2 45,4 48,8 22,4 14,9 4,97 6,44 6,29 13,4 35 20,81 1968 32,6 27,8 28 41,3 37,6 24,3 7,29 14,6 15,7 10,2 60,5 46,7 28,88 1969 18,7 36 20,7 36,9 54,2 29,9 4,52 7,71 15,6 5,42 17,1 15,8 21,88 1970 50,2 40,4 42,4 83,2 53,4 46 13,7 6,62 6,64 24,6 39,8 24,7 35,97 1971 43,1 17,2 18,8 37,1 42,7 16,3 5,33 3,71 7,34 12,1 29,6 21,1 21,20 1972 14,8 17,7 14,9 34,7 28,7 12,1 5,9 9,8 25,3 19,4 36,2 5,93 18,79 1973 20 21,7 11,8 30,3 47,7 13,4 12,2 5,64 12,1 25,4 22,7 32,5 21,29 1974 15,3 18,8 12,7 20,3 51,7 21,6 5,84 2,9 13,7 90,2 64,6 32,7 29,20 1975 15 14,6 21,5 41,8 20,6 9,63 5,32 2,56 3,01 19,1 27,8 17,6 16,54 1976 14,5 16,5 17,9 36,2 46,3 39,8 7,34 7,84 8,3 20,6 40,5 57,6 26,12 1977 30,3 54,1 34,9 41,6 30,9 16 6,63 7,82 9,26 15,2 44,8 30,2 26,81 1978 24,6 59,9 40,4 40 59,7 30,8 10,2 5,06 18,6 15,4 5,07 41,4 29,26 1979 43,2 41,6 30,1 46,7 34,5 20,9 6,52 6,62 2,39 17,4 78,8 38,5 30,60 1980 25,9 28,6 21,6 24,2 78,1 40,3 8,7 3,59 3,09 49,2 70,7 25,6 31,63 1981 7,84 17,7 46 53,2 41,4 18 5,28 2,68 3,53 31,8 13,3 70,6 25,94 1982 22,5 5,34 13 37,9 22,2 12,5 4,69 2,39 2,7 5,15 7,91 26,7 13,58 1983 6,95 20,8 27,1 39,7 18,1 7,68 4,06 2,41 3,81 4,49 5,72 23,2 13,67 1984 38,4 12,3 18,9 36,3 80,3 30,2 7,2 3,35 27,9 31 27,1 14,7 27,30 1985 16,9 37,9 18,2 43,9 42,5 17,1 5,99 2,57 2,84 4,21 51,2 31,6 22,91 1986 66,1 44,4 38 42,7 29,2 24,9 5,81 2,1 2,24 4,01 5,63 5,29 22,53 Qsrm 27,35 27,83 26,14 39,90 43,23 23,44 8,09 4,61 8,20 19,58 36,63 37,48 25,21 Prema tome: Qsr = 25,21 m3/s Proračun parametra srQmin (MNQ proračun*) *MNQ je srednji minimalni godišnji proticaj definisan kao aritmetička sredina minimalnih godišnjih proticaja u razmatranom periodu (3) Proračun je urađen na bazi minimalnih godišnjih protoka za period 1949 – 1986., Tabela 10.2. Tabela 10.2 Minimalni mjesečni proticaji HS Trgaja, Cijevna, period 1949-1986. Minimalni mjesečni i godišnji proticaji (m3/s) God/mj JAN. FEB. MART APR. MAJ JUN JUL AVG. SEP. OKT. NOV. DEC. GOD. 1949 1,33 1,81 1,97 8,58 14 8,17 1,65 1,15 1,04 0,98 4,61 11,5 0,98 1950 7,76 7,76 10,2 20,3 14,5 3,5 1,21 0,92 0,86 0,98 19,7 18,7 0,86 1951 7,35 11,5 18,7 30,4 20,8 14,9 3,77 1,97 1,81 2,78 8,17 5,72 1,81 1952 11,1 10,2 6,13 22,9 17,3 6,94 1,81 1,15 1,1 5,72 25,1 30,4 1,1 1953 12,3 12,3 10,6 28,5 43,3 22,3 8,17 4,33 4,05 2,62 2,14 1,81 1,81 1954 1,81 8,58 23,9 18,7 44,9 15,4 4,05 2,78 2,14 4,61 5,72 12,7 1,81 1955 9,39 14 14 12,7 19,7 7,35 4,33 2,78 2,84 14,9 14,9 11,9 2,78 1956 14 9,8 10,6 21,3 34 12,3 3,22 1,65 1,27 1,27 12,3 6,94 1,27 1957 6,88 7,46 14 20,8 38,8 9,8 5,72 2,94 2,25 2,94 5,72 3,17 2,25 36 1958 12,8 9,2 17,3 23 32,3 18 3,4 1,56 1,1 0,96 6,88 4,56 0,96 1959 14 8,04 10,8 16,6 22,2 15,2 4,56 3,4 3,4 2,02 14 20,8 2,02 1960 15,2 11,6 16 24,7 25,1 15,9 5,72 2,94 2,02 5,72 16,6 14 2,02 1961 10,4 8,04 6,88 12,2 21,5 9,2 2,94 2,48 1,56 1,33 10,4 9,8 1,33 1962 9,8 8,04 19,4 35,1 35,1 15,9 6,88 3,17 2,48 2,98 15,2 14,6 2,48 1963 18 16,6 12,2 17,3 39,7 20,1 9,2 3,98 3,4 3,4 3,4 1,4 1,4 1964 1,79 0,96 9,2 20,1 20,8 12,2 2,71 1,1 0,96 0,96 5,14 11 0,96 1965 9,2 4,56 5,72 14 24,5 19,4 2,71 1,56 1,56 0,75 0,67 15,2 0,67 1966 14 10,4 11,6 19,4 28,4 15,2 8,04 2,94 2,24 11,6 24,5 11,1 2,24 1967 9,8 6,04 9,8 23,8 30,5 15,2 8,04 3,4 3,17 2,48 2,71 10,4 2,48 1968 11,6 10,6 13,4 24,7 23,9 14 3,3 2,48 2,71 2,02 4,56 10,4 2,02 1969 10,4 19,4 14 15,2 33,3 14 1,1 1,79 6,88 0,35 0,3 10,4 0,3 1970 16,6 14 13,4 39,7 25,5 27,2 4,56 4,56 2,94 2,71 9,2 2,94 2,71 1971 11,6 10,4 9,2 18,7 23,9 9,2 3,4 2,02 1,56 2,94 2,71 6,88 1,56 1972 6,88 10,4 11,6 20,1 22,2 4,56 2,94 2,02 6,3 6,88 2,94 1,79 1,79 1973 4,88 8,54 8,05 18 20,4 5,6 3,68 3,68 3,92 7,07 8,05 8,05 3,68 1974 6,09 5,6 7,07 12,5 35,5 11,2 3,06 2,22 1,94 21,2 39,4 20,8 1,94 1975 14,3 14,3 14,3 20,8 12,9 5,92 3,33 1,8 2,36 2,64 5,46 5,92 1,8 1976 3,11 9,52 8,84 20 27 9,86 4,73 4,16 3,48 2,54 11 10,6 2,54 1977 12,3 13,1 20 21 24 9,52 4,73 4,16 3,82 5,19 5,42 6,11 3,82 1978 12,7 11,8 18,7 21,5 32,2 16,6 6 4,1 8,43 5,62 3,93 6,54 3,93 1979 12,2 11,1 6,81 16,2 25 11,1 3,08 2,4 1,3 2,2 14,2 14,6 1,3 1980 9,86 8,1 5,66 12,2 29,9 15,3 5,78 2,82 2,82 4,6 14,8 11 2,82 1981 5,39 6,84 5,1 35,6 24,9 6,35 3,77 2,51 3,14 4,32 7,06 6,08 2,51 1982 4,71 4,67 5,56 13 10,9 6,42 3,36 2,29 2,63 4,01 4,07 2,62 2,29 1983 5,24 5,94 4,38 23,9 9,25 5,87 3,04 2,24 3,1 4,16 3,63 3,6 2,24 1984 16,1 6,46 6,23 21,7 34,4 10,2 4,6 3,04 4,88 9,34 6,42 6,46 3,04 1985 7,16 11,1 8,1 20,7 11,9 9,73 3,62 2,36 2,66 4,05 5,2 6,76 2,36 1986 15,1 7,92 13,8 27 17 10 3,56 1,67 2,18 3,26 4,65 4,22 1,67 srQmin 9,82 9,39 11,14 20,87 25,56 12,09 4,20 2,59 2,80 4,32 9,23 9,51 1,99 Prema tome: srQmin = 1,99 m3/s. Proračun parametra srQDEK(j) Tabela 10.3: HS Trgaj, Cijevna - proračun prosječnog dekadnog proticaja srQDEC(j) , m3/s, period 19491986. I II III IV V VI VII VIII SD1 20,7 2,07 2,84 13,6 21,9 13,3 8,14 SD2 11,8 2,2 11 21,1 16,7 20,7 3,08 SD3 3,29 2,43 16,8 31,6 43,5 14,4 1949 11,7 2,22 10,4 22,1 27,9 16,2 SD1 13,1 13,6 18,7 26,8 30 10,9 2,92 1,19 4,08 SD2 14,1 24,2 15,2 42,3 21,5 7,92 2,14 1,07 1,55 SD3 12,1 41,8 15 72 17,5 4,51 1,45 0,969 2,16 1950 13,1 25,4 16,3 47 22,8 7,77 2,15 1,07 SD1 15,6 16,8 46,4 36,8 45,3 43,9 12,5 SD2 11,1 30,1 64,1 56,8 77,2 31,1 8,29 SD3 10,8 71,2 29,8 42,3 54,5 19,8 4,76 2,14 4,3 10,3 17,7 9,74 1951 12,5 37,1 46,2 45,3 58,9 31,6 8,39 2,69 2,87 7,53 39,7 13,4 37 IX X XI XII 1,34 1,2 6,47 25,6 39,1 2,26 1,24 2,74 45,1 88,3 1,94 3,57 1,14 1,68 103 16,9 4,31 2,43 1,19 3,57 58,1 47,1 2,79 63,1 53,3 1,22 44,7 112 50,5 34,5 34,8 2,6 19,2 47,4 65,8 3,39 2,15 8,11 31 12,4 2,6 2,17 3,87 70,4 18,3 Qsrg 17,3 22,5 25,4 SD1 15,8 27,6 9,36 45,3 44,1 21,5 5,44 1,68 1,78 12 58,7 109 SD2 104 22,5 7,11 40 34,3 16,1 3,14 1,28 4,42 91,4 71,3 149 SD3 49,3 12,9 36,9 51 22 9,66 2,1 1,17 34,1 49,1 106 94,2 1952 56,2 21,3 18,4 45,4 33,1 15,7 3,52 1,37 13,4 50,8 78,8 117 SD1 66,6 15,7 14,6 44,2 53,9 70,6 22,5 6,36 4,74 4,3 2,75 1,99 SD2 22,7 48,1 11,6 39,2 68,2 41,1 15,1 4,61 9,53 3,3 2,57 1,97 SD3 14,2 22,3 19,8 77,9 56,8 26,4 10,3 8,72 7,41 2,83 2,3 2,02 1953 33,8 29,1 15,5 53,8 59,5 46 15,8 6,63 7,23 3,46 2,54 1,99 SD1 4,58 16,4 77,2 45,9 71,5 40 11,3 3,58 2,6 13,8 22 24,9 SD2 3,1 18,3 29,7 27,3 63,4 28,9 6,72 3 2,34 25 24,7 45,8 SD3 9,29 10,9 56,7 35,8 56,4 18,3 4,66 3,06 4,13 14,8 17 16,5 1954 5,77 15,5 54,6 36,3 63,6 29 7,47 3,21 3,02 17,8 21,2 28,7 SD1 25,4 37 27,9 32,8 37,1 16,1 13,7 9,49 3,76 29,2 83,5 13,2 SD2 155 74,3 16,3 16,6 31 12,2 10,1 7,73 67,2 51,2 46,5 68,2 SD3 30,3 92,5 45,7 23,4 21,2 9,02 5,39 3,57 30,2 72,4 19,8 46,4 1955 69 66,2 30,5 24,3 29,5 12,4 9,6 6,82 33,7 51,6 49,9 42,7 SD1 49,4 15,3 18,8 26 56,3 33,5 10,1 2,88 1,57 1,34 43,2 35,1 SD2 28,3 25,7 12,1 31,9 44,1 20,3 6,38 2,26 1,27 1,41 42,5 11 SD3 51,7 21,2 21,6 64,5 40,5 16,7 4,1 1,94 1,27 19,1 56,5 15,2 1956 43,4 20,7 17,6 40,8 46,8 23,5 6,78 2,35 1,37 7,67 47,4 20,3 SD1 11,8 8,68 18,1 24,4 58,4 28,4 10,7 4,56 2,73 73,7 26,7 6,5 SD2 14,1 120 16,7 49,7 41,1 17,2 7,98 3,06 23,7 14,8 34,8 113 SD3 11,6 40,7 27,4 35,3 42,1 11,6 12,1 3,48 8,31 20,7 9,35 25,4 1957 12,5 57,7 20,9 36,4 47 19,1 10,3 3,69 11,6 35,9 23,6 47,5 SD1 31,9 11 30,8 53,2 48,9 35,2 15,3 3,59 1,47 8,51 62,3 6,88 SD2 39,5 40,2 28 43,8 78,5 37,3 9,27 3,29 1,33 12,5 49,5 91,9 SD3 23,3 40,5 41,8 46,2 66,1 24 5,56 2,19 1,1 14,5 13,9 68,1 1958 31,3 29,9 33,8 47,8 64,5 32,2 9,9 2,99 1,3 11,9 41,9 56 SD1 27,1 19,6 21,3 33,9 39,6 27,8 21 6,48 17,7 3,32 38,9 55,3 SD2 50,6 10,5 24,9 36 31,8 32,5 10,3 11,6 8,82 2,5 35,7 57,4 SD3 19 9,07 22,5 20,3 32,9 17,9 6,3 8,49 4,27 11,9 16,9 56,7 1959 31,8 13,4 22,9 30,1 34,7 26,1 12,3 8,85 10,3 6,11 30,5 56,5 SD1 21,6 14,4 21,3 33,9 36,8 32,7 17,9 5,08 2,55 10,1 61,7 42,6 SD2 29 119 27,5 39,3 55,2 27,7 12,1 4,56 2,23 83,2 63,1 55,5 SD3 19,6 61,8 58,8 34,8 43,6 17,6 7,73 3,07 5,56 30,5 29 46,7 1960 23,3 65 36,6 36 45,1 26 12,4 4,2 3,45 40,9 51,2 48,2 SD1 33,2 16,6 8,18 20,6 39,5 21,1 7,4 3,06 2,39 1,61 28,8 31,1 SD2 21,9 8,86 13,3 25 39 20,7 5,08 4,18 2,09 7,47 66,9 15,4 SD3 12,2 9,95 21,6 34,5 39,7 11,6 3,6 3,07 1,81 12 33,2 22,4 1961 22,1 11,9 14,6 26,7 39,4 17,8 5,31 3,42 2,1 7,18 43 22,9 SD1 15,9 8,51 83,6 83,8 52 25,9 15,2 5,89 2,8 4,05 29,6 23,7 SD2 34,1 31,1 35,6 41,9 63,2 18,2 10,9 4,79 2,66 9,13 55,1 40,5 SD3 14,3 12,5 44 56,2 39,1 18,3 8,25 3,59 4,04 9,23 71,5 43,2 38 38 22,8 23,9 35,3 23,2 27 30,3 23,7 32,6 18 1962 21,2 17,7 54 60,6 51 20,8 11,3 4,72 3,17 7,53 52,1 36 SD1 117 32,3 13,7 20,4 58,6 37,7 18,2 7,4 9,71 SD2 75,1 54,1 20,8 42,5 50,3 44,2 12,7 5,84 6,36 12,1 25,2 34,8 6,13 26,6 SD3 28 31 22,8 45,9 42,5 23 10,5 5,26 4,27 111 4,19 16,2 63,8 1963 72 39,7 19,2 36,3 50,2 35 13,7 6,14 6,78 7,36 22,7 69,5 SD1 10,8 1,26 15 53,5 25,3 22,1 7,41 2,04 1,94 3,83 39 54,6 SD2 4,35 25,9 30,1 21,5 27 15,7 9,61 3,76 1,29 62,7 20 35,5 SD3 2,23 22,5 40,3 25,8 25,7 13,3 3,93 1,87 2,14 39,9 14,5 63,2 1964 5,69 16,4 28,8 33,6 26 17 6,88 2,54 1,79 35,6 24,5 51,5 SD1 27,6 20,8 57,7 32,6 36,4 43,4 15,2 2,27 6,4 1,19 0,718 85,6 SD2 14,1 8,33 15 38,7 39,5 34,6 8,85 1,63 8,56 0,92 46,8 44,8 SD3 15,4 5,58 18,9 42 52,3 24,8 4,68 3,01 2,32 0,811 84,6 42,9 1965 18,9 12 30,1 37,8 43,1 34,3 9,43 2,33 5,76 0,967 44 57,3 SD1 24,5 14 22,4 22,3 46,6 31,3 14,2 7,17 6,88 24,2 50 51,3 SD2 43,7 59,4 18,2 57,1 36,7 30,1 9,4 4,27 3,12 24,8 52,9 45,2 SD3 20,9 51,9 27,7 48,4 40,3 20,5 10,1 3,13 4,24 76,5 55 15,2 1966 29,4 41,1 22,9 42,6 41,2 27,3 11,2 4,8 4,74 42,9 52,6 36,5 SD1 25,1 12 14,1 43,7 57,1 27,7 17,8 6,07 3,55 11,2 8,82 20,6 SD2 15,4 7,84 17,2 53,6 51,5 21 17,3 5,02 7,87 5,31 7,47 21,2 SD3 22 9,96 35 38,6 38,8 18,5 10 3,87 7,85 2,77 23,7 61,2 1967 20,9 9,92 22,5 45,3 48,8 22,4 14,9 4,95 6,42 6,3 13,3 35,2 SD1 66,5 12,8 15,7 42,5 50,3 21,3 10,5 4,62 15,1 10,1 15,3 13,4 SD2 20,1 47,4 17,5 34,4 38,1 33,6 5,6 16,9 21,7 9,04 76,8 89,3 SD3 14,1 22,4 49 46,6 25,9 18,3 5,67 21,7 11,9 11,3 89,1 38,7 1968 33 27,7 28,1 41,2 37,7 24,4 7,2 14,6 16,2 10,2 60,4 46,9 SD1 11,9 33,4 18,5 18,3 70,8 48,3 8,27 2,39 10,7 9,45 6,61 15,5 SD2 25,3 36,2 28,1 19,6 51,3 24,5 3,85 2,8 13,4 5,41 5,96 18,7 SD3 19 38,7 25,3 72,6 41,8 17 1,66 17 22,6 1,79 32,7 13,3 1969 18,7 35,9 24 36,9 54,2 29,9 4,5 7,7 15,6 5,43 15,1 15,8 SD1 63,2 40,6 23,4 102 37,9 46,9 20,5 6,88 9,9 14,8 12,8 20,1 SD2 62,2 55,6 36,2 74,8 66,1 51,1 12,8 6,3 5,84 6,71 54,6 8,76 SD3 27,4 22,3 65,1 72,3 55,7 34,7 7,62 6,69 4,12 49,9 52 43,6 1970 50,1 40,7 42,3 83,1 53,3 44,2 13,4 6,63 6,62 24,7 39,8 24,8 SD1 74,8 21,1 9,62 39,8 61,5 23,6 7 4,56 2,04 6,81 3,5 44,6 SD2 14,4 15,9 20,7 29,3 40,8 15,3 5,27 4,3 12,6 22 29,7 11,4 SD3 40,6 13,5 25,9 42,1 27,3 9,98 3,87 2,46 7,32 7,95 55,6 8,52 1971 43,2 17,1 19 37 42,7 16,3 5,33 3,73 7,32 12,1 29,6 21,1 SD1 16 13,7 13,5 25,9 27,9 17,5 5,2 5,26 9,74 12,6 6,5 12,5 SD2 12,6 21,4 15,7 34,6 29,6 12,6 5,31 3,4 28,2 26,1 43 3,74 SD3 16,4 18,2 15,5 43,6 28,4 6,07 7,09 19,7 38 16,8 58,6 2,02 1972 15,1 17,8 14,9 34,7 28,6 12,1 5,91 9,79 25,3 18,4 36,1 5,94 SD1 5,31 11,7 12,1 20,5 73 19 5,67 8,27 4,54 9,67 32,4 20,5 SD2 30,6 36,7 12,7 35 39,8 14,1 4,86 4,62 8,05 25,7 17,4 26,7 39 28,4 31,5 20,9 24,7 29,7 21 28,9 21,8 35,7 21,2 18,6 SD3 23,6 15,5 10,8 35,5 31,9 6,92 24,9 4,2 23,8 39,4 18,3 48,7 1973 20 21,7 11,8 30,3 47,7 13,4 12,2 5,65 12,1 25,4 22,7 32,5 SD1 28,6 28 9,38 16,5 61,7 28,7 8,88 3,33 3,31 48,9 61,1 42,1 SD2 12,2 16 7,95 23,5 42,7 23,4 5,07 2,66 2,67 68,6 43,8 34 SD3 6,71 10,5 19,9 22,7 50,9 12,7 3,8 2,73 35,2 147 89 23,2 1974 15,5 18,7 12,7 20,9 51,8 21,6 5,85 2,9 13,7 90,2 64,6 32,8 SD1 15,5 14,7 14,5 54 20,6 14,3 7,26 2,95 2,64 2,67 7,1 9,29 SD2 15 14,7 22,6 50,2 25,2 8,25 5,33 2,47 3,69 35,5 51,7 32 SD3 14,6 14,6 27,1 23,3 16,4 6,5 3,6 2,27 2,88 19,2 24,7 12 1975 15 14,7 21,6 42,5 20,6 9,67 5,34 2,55 3,07 19,1 27,9 17,6 SD1 8,5 19,5 12,4 32,7 66,1 37,3 8,85 6,81 14,7 3,28 48,4 86,4 SD2 5,1 16,8 10,6 25,1 42,7 20,3 5,98 8,2 5,91 22,5 50,6 58,4 SD3 28,3 11,3 29,5 50,8 31,5 12,3 7,22 8,45 4,32 14,2 22,7 30,7 1976 14,4 16 17,9 36,2 46,3 23,3 7,35 7,84 8,31 13,4 40,5 57,6 SD1 20,1 24,5 22,2 72,7 35,5 20,7 8,77 7,16 6,02 18,4 9,27 29,6 SD2 45,1 93,9 32,1 27,5 28,2 15,9 6,27 4,66 9,13 21,6 29,4 15,6 SD3 28,3 41,5 49 24,5 29,1 11,3 5 11,3 12,6 6,64 59,5 22,4 1977 31,1 54,1 34,9 41,5 30,9 16 6,63 7,83 9,26 15,3 32,7 22,5 SD1 28,4 17,3 40,9 23,7 74,1 36,7 13,6 5,9 19,5 30,6 4,99 6,92 SD2 19,5 84,1 45,3 49,7 45,7 35,2 10,2 4,92 17,4 10,5 4,1 79,7 SD3 24,5 86,2 35,6 46 59,3 20,6 7,03 4,43 18,9 6,13 6,16 37,9 1978 24,1 60,9 40,4 39,8 59,7 30,9 10,2 5,06 18,6 15,4 5,08 41,4 SD1 44,2 43 10 51,7 36,8 21 9,86 2,74 3,63 8,51 31,8 25,1 SD2 27 61,4 10,9 25,8 34,7 29,1 6,42 3,62 1,73 19,9 172 37,5 SD3 57 15,2 65,9 62,7 32,2 13,6 3,57 12,6 1,78 23,2 32,6 51,6 1979 43,2 41,6 30,1 46,7 34,5 21,2 6,52 6,52 2,38 17,4 79 38,5 SD1 33 50,7 7,65 26 78,7 53,3 12,1 4,04 3,37 9,12 43,9 41,3 SD2 13,3 23,3 8,54 16,1 92,7 45,7 8,02 3,7 3,05 95,3 117 20,1 SD3 30,8 10 43,5 31,5 64,1 22 6,16 3,05 2,84 43,3 51,1 15,3 1980 25,9 28,6 20,7 24,5 78,1 40,3 8,69 3,58 3,09 49,1 70,6 25,2 SD1 8,71 10,8 43,6 54 48,3 30,6 5,78 2,73 3,31 13,7 21,5 48,1 SD2 8,5 29,6 42,2 43,7 43,3 15,3 5,6 2,68 3,84 6,04 8,64 123 SD3 6,46 11,5 51,5 61,8 33,5 8,03 4,57 2,66 3,45 71,7 9,78 43,2 1981 7,84 17,7 46 53,2 41,4 18 5,29 2,69 3,53 31,8 13,3 70,6 SD1 31,1 5,99 5,72 41,6 17,5 12,2 5,95 2,43 2,76 4,88 4,26 3,44 SD2 29,4 5,22 7,06 49,2 29,8 17,6 4,6 2,29 2,71 5,74 12,1 33,2 SD3 9,38 4,67 19,7 22,8 19,5 7,68 3,6 2,44 2,65 4,9 7,38 41,9 1982 22,9 5,34 11,1 37,9 22,2 12,5 4,68 2,39 2,71 5,16 7,92 26,7 SD1 9,35 15 5,32 39,8 30,5 8,53 4,81 2,54 3,24 4,6 4,01 4,65 SD2 6,18 32 12,1 44,1 15 8,51 4,08 2,4 3,93 4,37 3,77 28 SD3 5,37 10,1 60,3 36 10,3 8,08 3,4 2,26 4,26 4,16 9,36 35,8 1983 6,92 19,7 27 40 18,3 8,37 4,07 2,4 3,81 4,37 5,71 23,2 SD1 36,2 17,2 16,8 47,5 85,5 54,5 10 3,13 5,16 56,5 7,08 13,4 40 21,3 29,3 16,6 24,1 25 29,1 30,5 31,5 26,1 13,5 13,6 SD2 33,6 8,85 7,34 36,8 77,1 23,2 6,55 3,19 8,07 29,3 24 15,6 SD3 44,7 9,36 31,4 24,8 76,4 13,2 5,17 3,68 70,4 11,2 50 15,4 1984 38,4 11,9 18,9 36,4 79,6 30,3 7,19 3,35 27,9 31,7 27 14,8 SD1 8,85 27,3 11,6 45,8 57,2 19,1 8,12 2,87 2,83 4,21 8,92 19,1 SD2 7,31 67,9 18,6 41,3 50,5 18,7 5,91 2,53 2,76 4,21 57 12,4 SD3 33,6 13,8 23,8 44,8 19,1 13,4 4,15 2,37 2,75 4,25 88,2 43,1 1985 17,1 38 18,2 43,9 41,5 17,1 6 2,58 2,78 4,23 51,4 25,4 SD1 130 16,7 51,1 40,9 40,1 34,9 7,68 2,47 2,31 3,35 5,8 4,66 SD2 25,3 58,6 29,3 44,6 27,7 24,7 5,28 2,08 2,22 3,34 4,92 5,16 SD3 45,1 61,3 35,8 42,2 20,7 14,9 4,83 1,78 2,18 5,26 6,24 5,98 1986 66,1 44,4 38,6 42,5 29,2 24,8 5,89 2,1 2,24 4,02 5,65 5,29 SRd1 31,5 19,1 22,8 39,2 48,2 29,8 10,9 4,33 5,39 13,3 27,3 30,6 SRd2 29,1 38,3 21 37,6 44,5 24,1 7,51 4,22 8,28 21,9 42,5 46,8 SRd3 19491986 22,3 26,4 33,9 43 38,1 15,2 6,06 5,21 10,6 24,5 39,2 33,6 27,4 28 26,2 39,9 43,5 23 8,11 4,61 8,09 20 36,3 36,9 41 27,3 22,2 22,4 25,1 10.1. M Metoda Mathey M RF F 15 Q300 (ln Q300 ) 2 (uzz uslov da jee osigurano Q300 50 l / s ) Prema n navedenoj jednačini sa parametrom p Q 300, potrebn na je konstru ukcija krive ttrajanja. Kon nstruirana je prosje ečna kriva tra ajanja za period 1949 - 19 986, na osno ovu srednjih dnevnih prottoka, Slika 10.1.1. 1 Slikka 10.1.1: Prrosječna kriva a trajanja, HS S Trgaja, perriod 1949 - 11986 Sa krive očitan je Q300 = 5,21 m3/s. / (Ispunjen je uslov Q3000 ≥ 50 l/s.) Prema tome: RF = 15 1 x 5210 / (lln5210)2 = 10 067 l/s = 1,06 67 m3/s Proračun nom prema metodi m Mathe ey dobijen je e EPP u vrijednosti 1,07 m3/s. 42 10.2.MetodaBiH Proračun vrijednosti Qepp vrši se na osnovu vrijednosti parametara sr Qmin , Qsr , i sr Q DEK ( j ) rijeke u profilu za koji se određuje EPP, na osnovu slijedeće jednačine: 1,0 Qepp 1,5 Q DEK ( j ) Q sr za sr Q DEK ( j ) Q sr sr Q min za sr Qmin sr Tabela 10.2.1: HS Trgaj, Cijevna: Proračunate vrijednosti EPP-a po dekadama u godini, Qepp (m3/s) Qepp Qsr QDEK Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec 43 31,5 29,1 22,3 19,1 38,3 26,4 22,8 21 33,9 39,2 37,6 43 48,2 44,5 38,1 29,8 24,1 15,2 10,9 7,51 6,06 4,33 4,22 5,21 5,39 8,28 10,6 13,3 21,9 24,5 27,3 42,5 39,2 30,6 46,8 33,6 >Qsr >Qsr <Qsr <Qsr >Qsr >Qsr <Qsr <Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr <Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr >Qsr 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 25,21 1xQminsr 1,5xQminsr 2,99 2,99 1,99 1,99 2,99 2,99 1,99 1,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 1,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 2,99 Proračunom prema metodi BiH dobijen je EPP u vrijednostima koje su prikazane u tabeli 10.2.1, a mogu se interpretirati i grafički: 50 45 proticaj (m3/s) 40 35 30 25 srQDEK 20 Qsr 15 Qepp 10 5 0 0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 dekade tokom godine Slika 10.2.1: HS Trgaj, Cijevna: Srednji proticaj, srednji dekadni i EPP po dekadama u godini 10.3. Metoda GEP Za potrebe ove metode koristimo tri osnovna parametra (već navedena u prethodnom tekstu): 1) prosječni višegodišnji protok: Qsr = 25,21 m3/s 2) minimalni srednji mjesečni protok 95% vjerovatnoće pojave Q95%min.mj.= 0,98 m3/s 3) minimalni srednji mjesečni protok 80% vjerovatnoće pojave Q80%min.mj.= 1,91 m3/s (Proračun za 2) i 3) je urađen na bazi minimalnih srednjih mjesečnih protoka, raspodjela LOG PEARSON III.) Prema njima, garantovani ekološki protok (GEP protok – Qecol.gar – QEF,GEP): (1) Tokom hladnog perioda godine (Oktobar – Mart) Qsr = 25,21 m3/s; Q95%min.mj.= 0,98 m3/s min .mj = 0,98 m3/s < 0,1 x Qsr = 2,52 m3/s Q 95 % prema tome: Q ecol.gar. = 0,1 x Qsr = 2,52 m3/s (2) Tokom toplog perioda godine (April – Septembar) Qsr = 25,21 m3/s; Q80%min.mj.= 1,91 m3/s Q80%min.mj.= 1,91 m3/s < 0,15 x Qsr = 3,78 m3/s Prema tome: Q ecol.gar. = 0,15 x Qsr = 3,78 m3/s 44 Treba naglasiti da se u ovom slučaju raspolaže i sa podacima o tridesetodnevnim malim vodama odgovarajućih vjerovatnoća javljanja: prema podacima iz vodoprivredne osnove. Minimalni 30-dnevni proticai za vjerovatnoću 95% iznosi Q95%min(30) = 0,92 m3/s, a za vjerovatnoću 80% ta vrijednost iznosi Q80%min(30) = 1,75 m3/s. Korištenje ovog parametra je primjerenije fizici fenomena malih voda, jer ekstremno malovođe, definisano najmanjim godišnjim protocima u kontinuiranom trajanju od 30 dana može da zahvati dijelove dva mjeseca. Međutim, insistiranje isključivo na protocima (Q95%min(30)) i (Q80%min(30)) ne bi imalo smisla, jer se u mnogim projektima ne raspolaže sa višegodišnjim serijama dnevnih protoka. Zbog toga je upotreba vrijednosti malih mjesečnih voda odgovarajućih vjerovatnoća dopuštena. To omogućava da se metoda može primijeniti u svim projektima, jer se uvijek, u slučaju projektovanja hidroelektrana, raspolaže sa dovoljno dugim serijama mjesečnih protoka. Upotreba malih mjesečnih voda umesto 30-dnevnih minimalnih protoka daje, po pravilu, garantovane ekološke protoke na strani sigurnosti (nešto malo veće vrijednosti). 10.4.Slovenačkametoda Qsr = 25,2 m3/s; 3 srQmin = 1,99 m /s; površina sliva: F = 383 km2 Provjera odnosa između QSR i SRQMIN: Qsr : srQmin = 25,2 : 1,99 = 12,7 ( < 20 ) Cijevnu možemo svrstati u grupu vodotoka ekološkog tipa 2, a pretpostavljamo povratno zahvatanje za namjene energetike. Dalje razmatramo mogućnosti za tačkasti, kratki i dugi zahvat: Tačkasti Kratki udaljenost između zahvata i povrata vode manja ili jednaka 500 m Dugi udaljenost između zahvata i povrata vode preko 500 m Qes = 0,4 . srQmin = Qes = 0,8 . srQmin = Qes = 1,3 . srQmin = 0,796 (m3/s) 1,59 (m3/s) 2,59 (m3/s) Za razne tipove zahvata, tj. dužine dionica na kojima će proticaj biti smanjen, dobijamo: 45 50 45 40 proticaj (m3/s) 35 30 srQDEK 25 Qsr 20 tačkasti kratki 15 dugi 10 5 0 0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 dekade tokom godine Vrijednost ekološki prihvatljivog protoka, određenog na bazi vrijednosti faktora f se može mijenjati prema mišljenju o uticaju aktivnosti na status riba i prema uslovima korišćenja koji proističu iz propisa i uputstava vezanih za zaštitu prirode. 10.5. Holistički pristup Holistički pristup je funkcionalna analiza koja razmatra široko područje ekoloških i hidroloških aspekata riječnih sistema i često uključuje sazivanje panela eksperata. Svi koraci u procjeni EPP-a trebaju biti detaljno objašnjeni i podržani argumentima u izvještaju eksperata. U procesu procjene EPP potrebno je izabrati najranjivije i najosjetljivije biološke/ekološke elemente, na koje vodozahvat ima najveći uticaj. EPP treba odrediti tako da se održe strukture i funkcije rijeke i obalskog ekosistema, a takođe i najosjetljiviji elementi rijeke i obalskih ekosistema, slijedeći ciljeve koji trebaju biti postignuti. 46 10.5.1. Biološka komponenta Holistički prstup u određivanja EPP-a, iz ugla ekologije i zaštite akvatičnog živog svijeta, prije svega treba da bude osjetljiv na pojedinačne slučajve (case sensitive). Ovo se odnosi na činjenicu da postoje vodotoci koji su iz biološkog ugla veoma bitni za očuvanje pojedinih biodiverzitetskih komponenti. U tom smislu ovaj pristup morao bi biti veoma osjetljiv na sledeće situacije: I. Ukoliko je neki vodotok dio zaštićenog područja (Nacionalni park, Regionalni park, Spomenik prirode, Rezervat prirode itd.) II. Ukoliko neki vodotok značajno doprinosi vodnom bilansu nekog nizvodnog zaštićneog područja (Nacionalni park, Regionalni park, Spomenik prirode, Rezervat prirode itd.) III. Ukoliko u nekom vodotoku žive organizmi koji su značajni sa stanovišta očuvanja biodiverziteta i kao takvi su prerpoznati u nacionalnim i nadnacionalnim pravnim aktima (nacionalna legislativa, EU direktive i konvencije) IV. Ukoliko se neki vodotok povremeno, tokom pojedinih faza životnog ciklusa, koristi od strane nekih nacionalno ili internacionalno značjanih vrsta koje su prepoznate i koje se pominju u nacionalnim i nadnacionalim pravnim aktima. V. Ukoliko neki vodotok predstavlja značajan dio areala neke zaštićene vrste ili u njemu živi neka specifična populacija koja svojom genetičkom raznolikošću i specifičnošću predstavlja veoma bitnu populaciju za očuvanje vrste na nacionalnom, regionalnom ili globalnom nivou. VI. Ukoliko je neki vodotok esencijalan u smislu pijaće vode za živi svijet okolnih terestričnih ekosistema. Iako se direktno ne odnosi na biološku komponentu akvatičnog ekosistema smtramo da je dobro da se na ovom mjestu, a vezano za holištički pristup, pomenu i neke drugi parametri o kojima je potrebno voditi računa tokom određivanja EPP-a. To su prije svega potrebe lokalnog stanovništva za pijaćom vodom i vodom za navodnjavanje kao i tradicija lokalnih zajednica koje naseljavaju okolinu i koje gravitiraju konkretnom vodotoku. 11. Zaključci 11.1.Hidrološkiaspekt Analizom i uzajamnim upoređenjem dobijenih rezultata, može se zaključiti sljedeće: 47 Metodom Mathey dobijena je najniža vrijednost EPP. Ista se ne mijenja tokom godine, što ne uzima u obzir prirodni režim proticaja na rijekama. Metoda GEP, u pogledu godišnjeg režima, vodi se naime očekivanim potrebama za korišćenje vodne snage. Tako da je dobijena godišnja kriva predloženih proticaja praktično u suprotnosti sa godišnjom raspodjelom prirodnih proticaja. U opisu metode navedene su i mogućnosti prilagođavanja EPP potrebama drugih korisnika voda ili "potrebama razvoja biocenoza", ali za to nedostaje konkretniji mehanizam, čime se gubi mogućnost dobijanja jednoznačnog rezultata (odmah u prvom proračunu, koji bi radio bilo koji zainteresovani subjekt). BiH metoda, koristeći pri proračunu čak dekadne proticaje, dobro kopira variranje prirodnog proticaja tokom godine - s tim što je predviđeni režim pojednostavljen korišćenjem samo dvije vrijednosti tokom godine. Takođe postoji mogućnost da se uz obrazloženje uvode pik-proticaji, koji su veoma važni na nekim tipovima vodotoka. Vrijednosti EPP dobijene ovom metodom, relativno su niske. Slovenačka metoda je prilično kompleksna. Kao jedina od razmatranih metoda prilikom proračuna direktno uzima u obzir i veličinu sliva, dužinu zahvata, proporciju između minimalnih i srednjih proticaja, te činjenicu da li je zahvat povratan ili nepovratan. U upoređenju sa ostalim metodama, dobijene su najveće vrijednosti EPP. Mada, razmatrajući cjelokupnu metodologiju, vrijednosti EPP se uz obrazloženje mogu još znatno povećavati – za ovu metodu bi se moglo reći da je prilično "prijateljska prema životnoj sredini". Sve razmatrane metode mogu se, lakšom ili složenijom obradom, primjeniti na podacima koji su zabilježeni osnovnom mrežom hidroloških stanica uspostavljenom na teritoriji Crne Gore (uz hidrološke metode povezivanja sa konkretnim lokacijama i sa podacima koji se dobijaju kratkotrajnijim namjenskim mjerenjima prilikom istraživanja za konkretne poduhvate). 50 45 40 proticaj (m3/s) 35 30 srQDEK Qsr 25 Mathey GEP 20 Qepp (BiH) 15 Slov. met. 10 5 0 0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 dekade tokom godine Slika 11.1: Godišnji režim prirodnih proticaja i EPP izračunatih prema raznim metodama. Na slici 11.1 može se vidjeti da su rezultati dobijeni prema metodama BiH i Slovenačkoj prilično slični – s tim što Slovenačka metoda uzima u obzir teritoriju sliva, kod Cijevne prilično veliku, i zato u ovom slučaju daje nešto niže vrijednosti. Takođe je vidljivo da se prema skoro svim metodama dobija EPP, koji bi i u ljetnjim mjesecima dozvoljavao korišćenje dijela voda iz Cijevne (konkretno uzimanje 53% od najnižeg dekadnog proticaja). 11.2.Ekološkiaspekt Sve metode koje su testirane imjaju za svoj krajnji cilj da na neki način obezbijede kakav takav opsatanak riječnih ekosistema u uslovima sa minimalnim količinama vode, dok sa druge strane dozvoljavaju maksimalno korišićenje riječne vode u najrazličitije svrhe. Iz biološkog ugla posmatrano, 48 niti jedna od pobrojanih metoda ne polazi od potreba ekosistema već od potreba investitora ili korisnika vode. Drugim riječima, korisnicima voda se omogućava maksimalno korišćenje vode do granice održivosti samog riječog ekosistema. Smatramo da u slučaju Crne Gore koja je svojim ustavom deklarisana kao Ekološka Država i koja je u sve svoje razvojne planove inkorporirala princip održivog razvoja mora postojati metode za određivanja EPP-a koja više uvažava potrebe same životne sredine. To ne znači da nam je manje bitna razvojna komponenta, to znači da budući razvoj treba biti brižljivo planiran i da invesitiori nebi smjeli biti u prilici da zarad svoga profita izvrše trajnu devastaciju životne sredine, ne vodeći računa o budućim generacijama. U Evropi ali i cijelom svijetu evidentan je trend porasta cijene električne energije, poljoprivrednih prizvoda i pijaće vode sa jedne strane, dok cijene izgradnje i mašina (turbine, genratori, falširanje vode, mašine za preradu i pakovanje hrane...) imaju trend pada. Drugim riječima, sa manjim ulaganjima generiše se veći profit. Stoga, ali i zbog svega prethodno pobrojanog, smatramo da bi budući korisnici voda morali biti obavezni da u riječnom toku „ostave” nešto više vode kada akvatični organizmi imaju potrebu za njom, dok tokom drugog dijela godine količina vode koja se mora naći u riječnom koritu treba da bude ista kao i u većini testiranih metoda. Iz svega gore iznesenog proizilazi da svaki odgovoran investitor, a želja nam je da vaćina njih takvih dođe u Crnu Goru, ima naspornu ekonomsku dobit ali i da ima obavezu da pruži minimalne šanse za odražavanje riječnih ekosistema. Umjesto daljih zaključaka mi ćemo u ovom dijelu iznijeti i predstaviti metodu koju smo razvili tokom realizacije ovoga projekta a usled pređašnje konstatacije da sve ostale metode ne predstavljaju neki krupan korak ka dostizanju proklamovanog cilja održivosti i želje da ne ostanemo na nivou kritizerstva. 11.2.1. Ekološki Prihvatljiv Protok (inovativni pristup kolokvijalno označen kao MM metoda proračuna EPP-a) Najprije uzmimo da analiziramo sve metode odredjivanja EPP koje smo u ovom projektu testirali na modelima Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevne. Ovdje ćemo iznijeti primjer Cijevne. Grafik 11.2.1. Uporedni prikaz za raznih metoda za određivanje EPP na primjeru Rijeke Cijevne: 50 45 40 proticaj (m3/s) 35 30 srQDEK 25 Qsr 20 Mathey 15 GEP 10 Qepp (BiH) 5 0 0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 dekade tokom godine Ako malo bolje pogleda niti jedna od ovih metoda ne daje ništa “revolucionarno” u smislu održavanja ekologije samog vodotoka vać se sve vrti u istom krugu a vode nema pa nema onda kad je najviše potreban živim organizmimam a što se poklapa sa najpovodnijim djelovima godine. Metoda po 49 Mathey-u ili GEP metodi ne daju nikakav doprinos u odnosu na ono što je u Crnoj Gori dosadašnja inžinjerska praksa. Usled ovakvog stanja stvari i želje da ovaj problem stvarno riješimo pošli smo od sledećih činjenica u traganju za održivim rješenjem: - Prva činjenica jeste da su u Crnoj Gori sve rijeke bujičnog tipa i da postoji ogromna razlika između minimalnih i maksimalnih - Druga činjenica jeste da je potrebno definisati minimum ispod kojega količina vode u koritu ne smije da ide jer je to minimum na koji su se navikli svi organizmi iz tog vodotoka tokom svoje evolucije. Dakle, protok na nekoj rijeci čija se voda koristi u neke svrhe (navodnjavanje i proizvodnja elektricne energije itd.) ne smije biti manji od srednjeg minimalnog protoka za sve mjesece. Drugim riječima, vrijdnost QminSR je ta količina koju korisnik vode mora u svakom momentu da ispušta u rijeku. Naravno, ukoliko se desi veoma sušan period kada u koritu rijeke nema ni ova kolicina onda korisnik voda mora da ispusta sve šta u tom trenutnk ima u koritu prije vodzahvata ili brane. Ove je i logično jer se nemožemo zahtijevati od korisnika voda da “de novo” stvarju vodu i da je obacuju u vrodotok. - Treće, pošli smo od činjenice da su se akvatični organizmi tokom svoje evolucije prilagodili ekstremnim variranjima vodostaja pa te povodne periode koriste za cnetralne događaje u svom razviću. Ovakvi visoki vodostaje u cronogrskim rijekama dešavaju se makar dva puta godisnje tokom kojih se akvatični organizmi ili intezivno razmnožavaju ili migriraju duž vodotokova u potrazi za boljim uslovima za ishranu i magacioniraju energiju za nepovljno doba niskih voda. Stoga, tokom visokih vodostaja svi organizmi u rijeci moraju imati dovoljan donosno nešto povećna protok koji bi korisnik vode morao da obezbijedi. Nakon ovoga sve se ovo mora i precizno matematički definisati. Prvi problem je bio na koji način matematički definisati visok vodostaj. Odlučili smo se da ga definišemo kao kao odnos srednjeg mejesečnog protoka za taj mjesec (Qsrm za taj mjesec) i srednjeg minimalnog protoka (QminSR). Visok vodostaj u nekom mjesecu jeste onaj kada je Qsrm / QminSR ≥ 10 (ili približno deset, od 9,5 pa na više). U takvom slučaju EPP za taj mjesec treba da bude 20% od srednjeg protoka za taj mjesec 20% Qsrm (tada riječni ekosistem i organizmi u njemu imaju potrebu za većim protokom). Za mjesece u kojima je odnos Qsrm / QminSR manji od 10 važi da je EPP za taj mjesec = QminSR. U slučaju Cijevne EPP za tekve mejsece iznosi 1,988 m3/s. Zbog mogućih zluradih komntara ovdje opet moramo da ponovimo da u slučajevima kada u rijeci nema toliko vode korisnik je dužan da ispušta bilo koju količinu ili drugim riječima može da skrene vodu na turbine ili da akumulira vodu ili da je koristi u neke druge svrhe tek kada je protok veći od 1,988 m3/s. Iznosimo i primjer kako se za rijeku Cijevnu računa EPP za mjesec novembar. Qsrm za novembar 36,63342 m3/s QminSR =1,988 m3/s Qsrm/QminSR = 36,633m3/s : 1,988 m3/s.= 18,42581 što je veće od 10 i tada EPP protok za ovaj mjesec iznosi: 20% od Qsrm = 0,2 x 36,633m3/s = 7,3266 m3/s a grafika 11.2.2. jasno se vidi da prema MM metodi za rijeku Cijevnu ima jasno se vidi da prema MM metodi za rijeku Cijevnu postoje ima 3 mjeseci kada je EPP = QminSR a to su jul, avgust i septembar što se poklapa sa sušnom periodom 50 Grafik 11.2.2. Upore edni prkaz metoda m i EEP P računatih po različitim metodama m iM MM za rijeku Cijevnu Potencijalni nedostaci metode: 1. Najve eći nedostata ak je što se EEP E definiše e na mjesecn nom nivou. Po nama to nnije nikakv ne edostatak jer se on n tehnicki lakko rjesava (otvorom sa klliznom klapnom pa u zav visnosti od poolozaja zavis si i protok kroz otvo or). 2. Uzima a nešto više vode što za a nekoga ko koristi tu vo odu znaci i manje m profita . Stava smo o da kada ima više e nego dovljn no vode tada a se i nešto vviše mora ispustati u riječno korito.U Upravo kada investitor najviše zzaradjuje onda ispušta i malo više vvode i riječno korito. Dru ugim rijecimaa, investitor može da koristi svvu kolicinu vode v iznad MM linije pa a do srQdek k linije što je e više negoo dovoljno za a svakog odgovornog investito ore. Na kraju krajeva n ne mora inve estitor da vrati v investicciju za dvije e godine moze i zza tri jer dob bija koncesiiju na maka r 30 godina pa mu osta aje više nego o dovoljno vremena v da gene eriše profit. 3. Metod da na predviđ đa nikakve dodatna d prorračunavanja u slučaju „sp pecifičnosti“ konkretnih projekata. p Lično vje erujemo da su sve prav ve stvari jedn d svako usložnjavanje vodi obesmišljavanju nostavne i da onoga zzbog čega smo uopšte krenuli k u ovo o. Na primje er tzv „Slove enacka metooda“ računa povrsinu sliva, za atim uzima u obzir i du užinu cjevovvoda kojim se voda sk kreće iz koririta i vodi ka nekom postrojen nju a zatim se s vraća u rijjeku. Smatra amo da je to neopotrebno o komplikovaanje i da na ekologiju neke rije eke u Crnoj Gori G ne utiče bitno kolika je površina sliva ili dužin na cjevovodaa. Za EPP je e bitno da ima vode u koritu je er ako je np pr. cjevovod kratak mi i dalje prekidamo riječn i tok ako se e propišu minimaln ne količine vode za EPP. Kontinuum riječnog tok ka je najbitnija stavka takko da ako se primijeni MM meto oda on se u potpunosti obezbjedjuje o bez obzira na n bilo kakve e theničke deetalje. 4. NIjesu u definisani tzv t “flash pro otoci”. Ni ovo o ne predstavlja problem problem akko definiše po otrebu za “flash prttokom” kao odnos o Qsrm / minQsr ≥ 20. Ukoliko imaju dva ili tri mjeseca ssa takvim od dnosom a koji su je edan za dru ugim (a jesu)) onda je rje ešenje u sled dećem: u takvim slučajeevima investitor je na početku takvog perio oda (u prvom m mjesecu p prilikom nasttupanja ogro omnih vodosttaja, proljeće e i jesen) dužan da a u trajanju od o dva – tri dana d obezbijjedi protok od makar 50% % prirodnog u tom mome entu kako bi se om mogućilo spirranje (50% od o Qsrm za a taj mejsec c). Na sledeć ćem grafiku je prikazan uporedni prikaz svvih metoda za z EPP ali i MM M metoda ssa inkorporira anim „flash protokom“ Grafik 1 11.2.3. Uporredni prkaz EEP-a E račun natih po raz zličitim metod dama i MM za rijeku Cijevnu sa „flash protokom“ (Fla ash protok bii trebao da trraje da traje 2- 3 dana a ne 10 kao nna grafiku us sled takve strukture e podaka, de ekadni protoc ci) 51 Biološki gledano flassh-protok je najbitniji u jjesen tj. da se speru os staci organskke materije koja buja tokom lje etnjih mjesecci kao i sveg ga drugoga ššto se natalo ožilo tokom niskih n ljetnjihh vodostaja. U suštini manje je e bitan tokom m proljeća i prema MM me etodi je nepo otreban jer se e tada obezbbjeđuje dovo oljno vode za sve p potrebe. Evo kakko izgleda uporedni u prik kaz svih tesstiranih i MM metode za z drugu ogglednu rijeku u, Rijeku Crnojevića Grafik 1 11.2.4. Uporedni prkaz EEP-a E račun natih po razlličitim metod dama i MM zza Rijeku Crnojevića C (bez flassh protoka ko oji bi trebao da d bude tako odje u Novem mbru). 1.2.5. Uporedni prkaz EE EP-a računa atih po različiitim metodam ma i MM za Rijeku Crno ojevića sa Grafik11 „flash protokom“ (Fla ash protok bii trebao da trraje da traje 2- 3 dana a ne 10 kao nna grafiku us sled takve e podaka, de ekadni protoc ci) strukture 52 Slijede i primjeri za MM M metodu računanja r EP PP i za druge e rijeke. Najp prije smo uzeeli rijeku Ćeh hotinu ker ona pred dstavlja najsstabilniji riječ či tok u Crn noj Gori u smislu s ekstre emnih vodosstaja i ima najmanje izražen b bujični efeka at. Podaci za a protoke se odnose na poziciju Gradac ispod Plljevalja i ope erisalo se sa sredn njim mjesečn nim protocima a jer drugi po odaci nijesu bili dostupni Grafik 1.21.6. EPP po p MM metod di primijenjen na na Ćehotinu (Gradac)) (srednji mjeesečni protoc ci u m3/s) Qsrm EPP oda izračunaavanja primjenjiva na Sledeći problem kojii smo željeli da testiram o jeste da li je MM meto n kojima se uglavnom m planiraju male m HE i koje k su zbogg izuzetno izraženog malim vvodotocima na osclovan nja u smislu protoka pod dložne druga ačijem tumač čenju i devas staciji jer su veoma osje etljivi. Evo kako MM M metoda izzgleda za Vrelo V (mala p pritoka Ljubo oviđe na ko ojoj je već ppočela sa grradnjom i instaliran njem mala HE). Na ovim o malim vodotocima nema se erija odatakka koji bi omogućili o izračuna avanje minQs sr pa je za ovu o vrijednosst korišten na ajniži mjesečni protok Grafik 11.2.7. EEP po p MM metod di na malom vodotoku Vrrelo ( u litrima/s) 53 Qsrm EPP Primjena a MM metoda a na Temjač čkoj rijeci i Trreskavačkom m potoku (Pro okletije) Grafik 11.2.8. EEP po p MM metod di na malom vodotoku – Temjačka rjieka( u m3/s)) Qsrm EPP p MM metod di na malom vodotoku – Treskavački potok (u m33//s) Grafik 11.2.9. EEP po e ostalih čla anova tima Komenttari i sugestije od strane 54 MM metoda se zasniva na n istorijskim m hidrološkim m podacima; o jednostavn na za primjjenu sa asp pekta proračuna; baziraa se na hid drološkim MM je vrlo p parametrima a koji se mog gu izraziti na osnovu višegodišnjih serrija srednjih m mjesečnih prrotoka; Metoda je operativna: može se upotrebiti imajući u vidu baze hidroloških podataka koje su standardne i uobičajene pri projektovanju brana, hidroelektrana, akumulacija i vodozahvata na rijekama - jer se u mnogim projektima ne raspolaže sa višegodišnjim serijama dnevnih protoka; Uvođenjem u razmatranje srednjeg mjesečnih protoka, obezbjeđuje se uvažavanje prirodnog dinamizma protoka tokom godine; Ipak, metoda ne uzima u obzir karakteristike pojedinih ribljih vrsta, posebne zahtjeve riblje mlađi i dr. (na primjer zaštićene vrste) Metoda nije dovoljno definisana – nedostaju izrazi za proračun parametara, pa postoji konfuzija oko toga o kojem se zapravo hidrološkom parametru radi kad se kaže minQsr. (U hidrologiji srednji minimalni proticaj nije isto što i minimalni srednji proticaj, na primjer!! Mora se definisati) Nejasno je u hidrološkom smislu što znači „manji vodotoci“? Metoda ima dosta prednosti koje je je kvalifikuju za eventualnu primjenu u preliminarnim fazama planiranja u Crnoj Gori - ako se može ocijeniti da postoji raspoloženje društva u cjelini (sektor voda, sektor energetike, cjelokupna vlada i svi drugi faktori) da se usvoji praksa sa „very friendly“ ekološkim kriterijima na uštrb finansijskih efekata proizvodnje većih količina struje. U tom slučaju, ova metoda može imati primjenu u Crnoj Gori, u okviru cjelovitog pristupa / metodologije. U tom kontekstu potrebno je analizirati / testirati metodu na različitim tipovima vodotoka (ili vodnih tijela). Predhodno bi bilo potrebno uspostaviti precizno hidrološko definisanje metode, što bi mogao biti jedan od zadataka u sljedećoj fazi projekta. 12. Monitoring riječnog učinkovitosti EPP ekosistema radi procjene 12.1.Hidrološkaimorfološkakomponenta U slučaju Cijevne bitnu činjenicu predstavlja niz hidroloških podataka dobijen u periodu od 1949. do 1986. godine na hidrološkoj stanici Trgaja. (To je takođe mjesto za redovno uzimanje uzoraka za analizu vode.) Za monitoring Cijevne bi bilo veoma značajno ako bi se taj izvor podataka obnovio, iako je prekid kontinuiteta već napravljen. Takođe je potrebno da se redovan monitoring dopuni mjerenjima vezanim za konkretna ispitivanja ostalih faktora, naime u sušnom periodu godine. Treba napomenuti da je čitav sliv Cijevne u hidrogeološkom smislu veoma složen i svakako nedovoljno istražen. Boljem razumijevanju svih procesa, koji su dio kruženja vode u slivu Cijevne, znatno bi doprinjelo dodatno istraživanje. Isto bi eventualno moglo donijeti konkretniji predlog monitoringa. 12.2.Biološkakomponenta EPP se prije svega primjenjuje kako bi se u riječnom ekosistemu obazbijedili kakvi-takvi ekološki uslovi koji omogućavaju odražavanje ovoga ekosistema. Doduše ekosistem će se održati na donjoj granici funkcionisanja jer kao što smo i ranije spominjali, svaki akvatični ekosistem u prvom redu zavisi od količine vode koja mu je dostupna u datom momentu. Akvatični organizmi uglavnom nemaju nikakvu drugu opciju nego da žive u vodi pa stoga manje vode za njih znači i manje mogućnosti za preživljavanje. Da bi se procijenila djelotvornost propisanog EPP za neki riječni tok, prije svega je potrebno uraditi detaljna biološka istraživanja koja bi obuhvatila takozvane „glavne“ komponente ovih ekosistema. Ovakava istraživanja je potrebno uraditi prije započinjanja ikakvih radova na zahvatu i neophodna su da bi se procijenio stepen devastacije ekosistema jer ne postoji nijedan vodotok u kojem u slučaju smanjenja koločine vode u datom momentu neće doći do devastacije njegove biološke komponente. Ukoliko ne postoje istraživanje takozvanog „nultog“ stanja, stanja prije intervencije, potpuno je izlišno 55 pričati o mogućnosti procjene djelotvornosti EPP jer izvedeno stanje se neće moći uporediti sa provbitnim što je osnovno da bi se uopšte mogla izreći ocjena o djelotovornosti EPP kao mjere za uspostavljanje održivosti. Što se tiče vodotokova u kojima će se kroz Strateške ili Detaljne Procjene Uticaja na životnu sredinu detektovati vrste ili staništa od posebnog značaja na njima bi bilo potrebno da se svakih 3 godina rade istraživanja u cilju monitoringa stanja populacija tih vrsta. EPP bi trebao da obezbijedi održavanje populacija takvih vrsta pa bi za nadležne državne i/ili lokalne organe bilo od velike važnost da makar svakih 3 godine dobiju podatke o stanju ovih vrsta u konkretnom vodotoku. Kroz tehička rješenja u projektnoj dokumentaicji bi se morala obezbijediti rješenja koja bi omogućila riječni kontinuum i uzvodno-nizvodne migracije akvatičnih vrsta. Ta rješenja uglavnom podrazumijevaju različite tipove ribljih stepenica ili zaobilaznica kroz koje bi pored riba i drugi akvatični organizmi mogli savlađivati novonastale prepreke (brane i vodozahvate). No, ako se ispod brane ili vodozahvata EPP- om porpiše minimalna koločina vode u riječnom koritu (kao što je sada slučaj) nikakva konstruktorska rješenja neće biti djelotvorna i samo će bespotrebno uvećati investiciju. Ono što želimo istaći na kraju ovoga poglavlja jeste da, ukoliko se pogriješi prilikom određivanja EPP na nekom vodotoku (ukoliko se propišu isuviše male količine vode a ovo naročito tokom povodnih perioda godine) kasniji monitorinzi biološke komponente ali i osnovnih fizičko-hemijskih parametara nizovdnih djelova će biti „jalov“ posao i uzaludno toršenje sredstava budžetskih obveznika ili investitora (zavisno kako je zakonski definisano). Isto tako, ukoliko se EPP odredi na održiv način ali ukoliko investitor nije primoran da projektom obezbijedi riječni kontinuum biološki monitoring migratornih vrsta će takođje predstavljati puko zadovljenje zakonske ili podzakonske norme. 12.3.Fizičkohemijskakomponenta Sledeće fizičko hemijske parametre je potrebno pratiti: Trend parametara kvaliteta vode. Ekološki status vode i njegova promjena duž posmatranog dijela toka. Definisanje i mjerenje karakterističnog odnosa proticaj-zagađenje u raznim hidrohemijskim uslovima i veza sa ekoločkim stanjem vode. 13. Monitoring EPP EPP na koji god način da se odredi i propiše ogleda se u količini vode u datom trenutnu u vodotoku na koji se on odnosi. Stoga smatramo da sama kontrola odnosno „ad hoc“ monitoring na samoj brani ili vodozahvatu predstavlja najbolji način kontrole sprovođenja propisanog EPP-a. Drugim riječima, ukoliko korisnik vode ispod vodozahvata ili brane ispušta propisanu količinu vode u jedinici vremena to je ono na šta se i obavezao i ne postoji nikakav problem sa takvim korisnikom iz ugla državne i/ili lokalne administracije. Iz biološkog ugla neobično je važno da se monitoring vrši u povodnim djelovima godine kada su i vrijednosti EPP-a nešto veće prema većini testiranih metoda a što je od suštinske važnosti za većinu akvatičnih organizama. U slučaju korišćenja voda Cijevne i konkretnog definisanja EPP na datoj dionici, bilo bi potrebno osigurati i monitoring ekološki prihvatljivog protoka ispod vodozahvata. Za to bi bile potrebne: odgovarajuća konstrukcija budućeg vodozahvata, koja bi omogućavala regulaciju količine uzimane vode prema godišnjoj krivi predviđenog proticaja u slučaju kontinualnog monitoringa izgradnja mjerne stanice za automatsko praćenje proticaja (najvjerovatnije konkretno vodostaja na izgrađenom tipskom profilu) sa mogućnošću javljanja prekoračenja kritične vrijednosti, a u idelanom slučaju sa direktnom vezom na vodozahvat; u slučaju povremenog monitoringa potrebno je obezbjeđivanje ovlašćene službe koja će redovno obavljati ovu dužnost Osim kontrole proticaja neposredno ispod vodozahvata, potrebno je kontrolirati i proticaje iznad vodozahvata. Ovo je naročito važno za hidrološke situacije kad u vodotoku protiče Q manje od EPP-a. 56 Tada nema (ne smije biti) zahvatanja. Kako ispod vodozahvata teče količina manja od proračunate vrijednosti EPP-a, to je potrebno opravdati prikazom podataka o proticajima uzvodno od vodozahvata. 14. Preporuke za nastavak aktivnosti Usled trenutnog i budućeg pritiska energetskog sektora na riječne ekosisteme ali i očekivanja da će doći i do pojačanog pritiska poljoprivrednog sektora na ove ekosisteme (i jedan i drugi sektor interesuje voda koja je osnovna komponenta ovih ekosistema) smatramo da bi za odriživo gazdovanje rijekama u Crnoj Gori bilo od esencijalne važnosti da se nastavi dalji rad u sledećim oblastima: a) Određivanje vodotokova na kojima, usled njihovog značja za živi svijet, nije moguće koristiti vodu u nikakve druge svrhe osim u svrhe vodosnadbijevanja (voda za piće, tehnička voda) ili određene vidove ekstenzivne porizvodnje hrane od kojih žive ljudi u lokalnim zajednicama (manji ribnjaci, navodnjavanje manih zasada, manje stočne farme). Definisanje tzv. „no go area“. b) Precizno definisanje EPP-a, izbor metodologije i njeno testiranje na različitim tipovima vodotoka, izrada podzakonske regulative koja bi detaljno propisivala i opisivala tu metodologiju, njenu primjenu i kontrolu same primjene. c) Rad na bližem i preciznijem definisanju sadržaja Strateških i Detaljnih Procjena Uticaja na životnu sredinu koje se tiču korišćenja voda u energetske ili poljoprivredne svrhe. d) Definisanje i propisivanja obaveze održavanja ili obezbjeđivanja riječnog kontinuuma na vodotocima gdje je to potrebno. e) Definisanje i propisivanje obaveze izrade studija „nultog“ stanja za svaki vodotok na kojem se planira bilo kakvo korišćenje vodnog potencijala i to prije ikakvih započinjanja radova na njemu. f) Stanje kvaliteta vode, naročito u aspektu utvrđivanja Ekološki prihvatljivog protoka, trebalo bi provjeriti u drugim hidrološkim i ostalim karakterističnim uslovima. g) Izrada Inventara izvora zagađenja u slivu. h) Uspostavljanje Vodnog informacionog sistema u Crnoj Gori (u skladu sa postojećom legislativom). Isti bi objedinjavao hidrografske i hidrološke podatke i podatke o kvalitetu voda, a pružao bi mogućnost importovanja prostornih podataka biološkog, geološkog, privrednog, sociološkog i drugog karaktera, sa ciljem brze i pregledne analize za razne svrhe i aktivnosti i) Izučavanje mikrozajednica u specifičnim biotopovima u koritu rijeke tokom sušnog perioda. j) Algološka studija za vodu u ekstremno niskim vodostajima. k) Izučavanje spoljašnjih uticaja (npr. depozicija pustinjskog aerosola) na algološki sastav i produkciju biomase. 57 15. Reference (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11) (12) (13) (14) (15) (16) (17) (18) (19) (1) (2) (3) (4) (5) (6) 58 Radojičić B., 2005, Vode Crne Gore, Institut za geografiju FF Nikšić Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" Beograd, 2001, Vodoprivredna osnova Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore Žugaj, R., 2000, Hidrologija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, str.407 Bray, J.R., Curtis, J.T. (1957). An ordination of upland forest communities of southern Wisconsin. Ecological Monographs 27:325-349. Georgijev,B.V. (1971) Coleoptera Hydracantares et Palpicornia – Catalogus Faunae Jugoslaviae III/6. Consilum Acamediarum Scientiarum R.P.S.F.J.,Academia Scieniarum et Artium Slovenica, Ljubljana,1-45 Hansen,M. (1999) Coleoptera Hydrophiloidea, Water Scavenger Beetles.In: Wilson,A.(Ed.):Aquatics Insects of North Europe. A Taxonomic Handbook.Apollo books, Stenstrup.Vol.1:274 Hansen,M. (1999) Water Catalogue of Insects. Hydrophiloidea (Coloptera) .Apollo.Books,Vol.2:416 Hawkins, C. P., Kershner, P., Bisson, A., Bryant, D., Decker, L. M., Gregory, S. V., McCullough, D. A., Overton, C. K., Reeves, G. H., Steedman, R. J. & Young, M. K. (1993). A hierarchical approach to classifying stream habitat features, Fisheries 18: 3-12. Hustedt, F. (1930). Die Susswasserflora Mitteleuropas. Heft 10. 2nd Edition. Bacillariophyta (Diatomeae). A. Pascher (ed.) Verlag von Gustav Fischer, Germany. 466p. Karaman,G. (1973). XLVII. Contribution to the Knowledge of the Amphipoda.Two new Niphargus species from Crna Gora (Montenegro), N.inclinatus n.sp. and N.Boskovici alatus n.ssp. Periodicum Biologorum,Zagreb 75(2) 275-283. Karaman,G. (1974.a.). Contribution to the Knowledge of the Amphipoda.Genus Synurella Wrzes in Yugoslavia with remarks on its all world known species, thair synonymy, bibliography and distribution(fam.Gammariadae).Poljoprivreda i šumarstvo, Titograd 20 (2-3): 83-133. Pantle, R., Buck, H. (1955). Die biologische Überwachung der Gewässer und die Darstellung der Ergebnisse. (Biological monitoring of water bodies and the presentation of results). Gas und Wasserfach, 96, 604. Wegl, R. (1983). Index fur die Limnosaprobitat. Wasser und Abwasser, 26: 1–175. Baza podataka ZHMS Živaljević, R.: Hidrološka analiza kretanja kraških voda u slivu Crnojevića rijeke,.Doktorska disertacija, Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1993 Obušković, Lj., Đurašković, P.: Algološke i saprobiološke karakteristike Crnojevića rijeke u ljetnom periodu 2004.g., 34. konferencija „Zaštita voda 2005“, JDZV, Kopaonik, 2005, str. 159164 Đurašković,P.,N.,Tomić,N.,: KVALITET POVRŠINSKIH VODA U CRNOJ GORI, ”Dan voda 1999”, Beograd, 1999. Đurašković, P., N. : PRILOG POZNAVANJU BILANSA FOSFORA U VODI CRNOJEVIĆA RIJEKE, “Zaštita voda 03”, Zlatibor, 2003. Đurašković,P.,Kojović A.(2004): HEMIZAM VODA CRNOJEVIĆA RIJEKE U KRITIČNIM HIDRODINAMIČKIM USLOVIMA, Stručna konferencija “Zaštita voda 04”, Bor. Đurašković,P. (2004): NUTRIJENTI U VODI CRNOJEVIĆA RIJEKE, I Kongres ekologa Crne Gore, Tivat. Radojičić B., 2005, Vode Crne Gore, Institut za geografiju FF Nikšić Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" Beograd, 2001, Vodoprivredna osnova Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore Uradni list RS, “Zakon o vodah ZV-1 (Water Act)”, OG RS, No. 67, (2002) Smolar-Žvanut N., Maddock I, Vrhovšek D., “Evaluation and Application of Environmental Flows for Running Waters in Slovenia”, Water Resources Development, Vol. 24, No. 4, (2008), pp 609-619. Uradni list RS, “Decree on the criteria for determination and on the mode of monitoring and reporting on ecologically acceptable flow”, OG RS, No. 97, (2009). 16. Prilozi Prilog 1: Prilog 2: Prilog 3: 59 Kartografski prikaz sliva rijeke Cijevne (1 : 150 000) Poprečni profil korita Cijevne u mjestu uzorkovanja, prikaz brzina tečenja Rezultati hidrometrijskog mjerenja u trenutku uzorkovanja 60 61 Prilog 3 62 Prilog 3 63
© Copyright 2024 Paperzz
