BOSNIA HOUSE, 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE, United Kingdom Tel: 0044 121 772 3052, fax: 0044 121 773 3861, emil:[email protected] , www.bihdijaspora.com Inicijative SSDBiH Nismo građani drugog reda 1. Zahtjev za izmjenom Zakona o državljanstvu BiH (s posebnim osvrtom na dvojno državljanstvo) 2. Zahtjev za izmjenom Izbornog zakona BiH Poštovani-a Na posljednjem sastanku GO SSDBiH, koji je održan 20. maja 2011. u Velikoj Kladuši, donesena je odluka da se inicijative SSDBiH dostave svim članovima Parlamentarne skupštine BiH kao i predsjedavajućim klubova Doma naroda PS BiH. Molimo Vas da u ime 1.5 miliona bh. državljana, koji se trenutno nalaze izvan domovine BiH, razmotrite ove incijative i da uložite maksimalan trud i razumijevanje kako bi iznašli najbolja rješenja od zajedničkog interesa, kako za dijasporu, tako i za državu BiH. Ukoliko su Vam potrebna dodatna obrazloženja, bit će nam zadovoljstvo da Vam ih dostavimo, a i da u direktnim kontaktima s Vama porazgovaramo o ovim incijativama, kao i svim drugim pitanjima koja tište bh. dijasporu, a sve u cilju kako bi bh. graĎani ostali vezani za svoju domovinu i pomogli joj u svim segmentima razvoja! S poštovanjem, GO SSDBiH Zaim Pašić predsjednik 1. Zahtjev za izmjenom Zakona o državljanstvu BiH (s posebnim osvrtom na dvojno državljanstvo) Uvodno objašnjenje: SSDBiH je tražio od Parlamenta BiH i svih relevantnih faktora u BiH da se trajno pravno uredi status isljeništva BiH koji su uzeli ili namjeravaju uzeti drugo državljanstvo. Putem nadležnih organa inicirali su i ubrzavali aktivnosti o ovom pitanju kako ponovo nakon 10 godina ne bi došli na početak i ugrozili pravo svim zainteresiranim graĎanima BiH na zadržavanje matičnog državljanstva. Poštovana gospodo, ovo je zahtjev koji je SSDBiH uputio na pomenute adrese 02.4.2003. Od tog dana do dan-danas nije se ništa uradilo povodom promjene Zakona o državljanstvu kojim bi se eliminirala mogućnost gubitka državljanstva Bosne i Hercegovine u slučaju dobrovoljnog sticanja državljanstva druge države. Normalna evropska i meĎunarodna praksa je da se ne ograničava državljanstvo samo na države s kojima BiH ima bilateralne sporazume, već da se graĎanima dopusti da uživaju privilegiju dvojnog državljanstva bez restrikcija, što se postiže izmjenom pojedinih odredbi u Zakonu o državljanstvu. Pitanje dvojnog državljanstva državljana BiH koji žive u inostranstvu još nije riješeno! Često i sami ne znamo koliko smo inicijativa poduzimali da bi ovo toliko važno pitanje riješili. Ne znamo kome sve nismo podnosili ovu inicijativu. Nažalost, za takve inicijative se nije imalo sluha. Ti suhoparni članovi 4. i 17. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', broj 13, od 26. avgusta 1999. godine) nikako da se promijene. Član 4. Državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum izmeĎu BiH i te države kojim se to pitanje ureĎuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava. Član 17. Državljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se ne odreĎuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim izmeĎu BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava BiH Državljani koji su nastavili da žive širom svijeta često su prinuĎeni uzimati državljanstvo zemlje domaćina radi lakšeg rješavanja egzistencijalnih problema. Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, koji je 31.12.2002. godine nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu gosp. Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), rok za zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu produžen je na deset godina. Na osnovu ovih i drugih priloženih podataka od strane gospodina Ticica, razvila se diskusija i jednoglasno je prihvaćeno njegovo izlaganje i prijedozi i nakon toga doneseni su jedinstveni zaključci: ● Da se od Visokog predstavnika traži da se prolongira rok do 1. januara 2013. godine za sklapanje bileteralnih odnosa sa državama u kojima žive graĎani iz BiH Obrazloženje: Rok od jedne godine je suviše kratak da bi institucije države BiH mogle da sklope toliki broj bileteralnih sporazuma sa državama gdje je najveća koncentracija naših graĎana. Obično takva jedna procedura traje 2-3 godine, a kako se ističe, bilo bi potrebno da se potpišu bileteralni sporazumi sa oko 50 država. Uvodno objašnjenje: Ovo je taj famozni član17. Zakona o državljanstvu koji stoji na putu rješavanja dvojnog državljanstva Član 17. Državljanstvo BiH gubi se dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se ne odreĎuje drugačije bilateralnim sporazumom zaključenim izmeĎu BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava Zajednički zaključak sa ove sesije je: ● Da se pokrene incijativa kako bi se utvrdila ustavnost člana 17. Zakona o državljanstvu BiH, a da se istovremeno traži amandmanska promjena Ustava BiH svih onih članova koji opstruiraju dvojno državljanstvo. Isto tako moramo istaknuti da SSDBiH potpuno podržava incijativu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i njegov zahtjev upućen Ustavnom sudu BiH da se ocjeni ustavnost člana 17. člana i 39, stav 1 i 2 Zakona o državljanstvu BiH i da se isti stave van snage, jer kako ističe gospodin Izetbegović, oni su suprotni Ustavu BiH i meĎunarodnim pravnim aktima kojima se sprečava diskriminacija, jer različito tretiraju prava bh. graĎana koji žive u inostranstvu. Ukoliko se to ne bi uradilo 1. januara 2013. godine, veliki broj bh. graĎana izgubio bi državljanstvo BiH! Isto tako SSDBiH nije zadovoljan ni predloženom izmjenom člana 12. Zakona o državljanstvu BiH kojom se predviĎa da graĎani BiH koji bi u slučaju gubljenja državljanstva BiH, ponovno pravo da opet postanu graĎani svoje matične države mogli ostvariti tek nakon dvije godina boravka u BiH. MeĎutim, SSDBiH ostaje u uvjerenju da će se naći dovoljno sluha i razumijevanja da se ovi problemi riješe u interesu graĎana BiH, jer ipak ovo su graĎani BiH koji su postali stanovnici svjetskih metropola ne svojom voljom, nego usljed ratnih dejstava i etničkog čišćenja! 2. Inicijativa - Zahtjev za izmjenom Izbornog zakona BiH Osim ranijih prijedloga SSDBiH o promjeni Izbornog zakona BiH, iste dopuniti sljedećim prijedlozima: Prilikom glasanja u dijaspori glasačka mjesta organizovati tamo gdje je najveća koncentracija graĎana BiH sa glasačkim pravom 2. Da se kod članova Parlamenta BiH vrši lobiranje kako bi se promijenio Zakon o glasanju 3. Da se promijeni poglavlje 3. Izbornog zakona (gdje se kaže da samo državljanin BiH može glasati) 4. Da se prilikom glasanja CIPS-ov pasoš i CIPS-ova lična karta priznaju i izjednače kao validni dokumenti prilikom utvrĎivanja identiteta 5. Da se za graĎane Srebrenice produže odredbe Zakona o glasanju iz 2008. godine ili da taj zakon ostane trajno 6. Da se prilikom glasanja lobira ili utiče na opštine ili kantone da oni mogu da biraju članove svojih parlamenata iz dijaspore. Obrazloženje: Za ovakav način izbora nije potrebno mijenjati Ustav 7. Da se način glasanja pojednostavi 8. Promjene u poglavlju 3. Izbornog zakona 9. Ukidanje aktivne registracije birača za graĎane BiH izvan BiH-a i njihovo izjednačavanje sa graĎanima u BiH. Obrazloženje: Pasivna registracija važi za građane sa prebivalištem u BiH, a uvedena je 2006. godine promjenom Izbornog zakona. 1. Kad izvadiš CIPS-ovu ličnu kartu, automatski si upisan u registar za registraciju birača i možeš glasati u svojoj-pripadajućoj opštini na svom biračkom mjestu u BiH uz identifikacioni dokument važeći-CIPS-ovu ličnu kartu ili CIPS-ovu vozačku dozvolu, a da se prethodno registruješ. Aktivna registracija važi za bh. građane u inostranstvu i oni se moraju registrovati za svake izbore i za sve nivoe vlasti. Dakle, moraju popuniti obrazac PRP-1 svi oni koji se prvi put registruju za glasanje i oni koji su preskočili prethodne izbore bilo općinske ili parlamentarne. Oni koji su glasali na posljednjim izborima moraju popuniti obrazac PRP-2 kojim potvrđuju registraciju. Dakle, za nas važi aktivna registracija jer se za svake izbore popunjava PRP-1 ili PRP-2. Mi u inostranstvu nismo izjednačeni sa onima u BiH, jer se moramo registrovati obrascem PRP-1 ili potvrditi registraciju obrascem PRP-2. Oni u BiH izvade CIPS-ovu karticu i automatski dođu na Registar CIK-a i sa ličnim identifikacionim dokumentom glasaju, a da ne popunjavaju obrasce PRP-1 ili PRP-2. Zato mi tražimo da se i za nas u inostranstvu ukine aktivna registracija kako bi se izjednačili u pravima i ne bi bili građani drugog reda. I ne samo to, već se uvođenjem pasivne registracije povećava broj potencijalnih birača. Podaci za 2002. kažu da je bilo 2.342.141 birača; a za 2004. kažu da je bilo 2.322.678 potencijalnih birača. Uvođenjem pasivne registracije birački popis se 2006. povećao na 2.734.287, a birački popis za 2008. se povećao na 3.024.127 potencijalnih birača. Dakle, i ovi podaci govore da bi uvođenjem pasivne registracije moglo doći do više potencijalnih birača. Zaključak je: Da se svi ovi prijedlozi, kao i raniji prijedlozi SSD BiH, a koji nisu ovdje navedeni, uokvire u jednu zajedničku incijativu-zahtjev i da se što prije upute CIK-u BiH i svim drugim relevantnim institucijama u BiH, a i EU, a samo s jednim ciljem - kako bi se postiglo da što više graĎana BiH koji žive u inostranstvu izaĎe na izbore. GO SSDBIH Ticic Faruk Faruk Tičić U ime Radne grupe za pravna pitanja
© Copyright 2024 Paperzz
