OPĆA BOLNICA ZABOK Zabok, 05.07.2011. Ur.br.: 01-1897/7-11 PRAVILNIK O RADU SADRŽAJ PRAVILNIK O RADU I Opće odredbe str.1 II Zabrana diskriminacije i zaštita dostojanstva radnika str. 2.-4. III Sklapanje Ugovora o radu str. 4.-7. IV Pripravnici str. 7.-8. V Radno vrijeme str. 8-12 VI Odmor i dopusti str. 13-16 VII Zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika str. 16-17 VIII Plaće, naknade plaća i drugi novčani i nenovčani primici radnika str. 17-21 IX Ostala materijalna prava radnika str. 21-24 X Prestanak Ugovora o radu str. 24-28 XI Ostvarenje prava i obveza iz radnog odnosa str. 29-30 XII Naknada štete str.30-31 XIII Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem str. 31 XIV Sudjelovanje radnika u odlučivanju str. 32-35 XVI Prijelazne i završne odredbe str. 36 Prilog I. Organizacija i sistematizacija položaja i radnih mjesta, stručnih uvjeta, broj izvršitelja za ravnateljstvo i druge nezdravstvene radne jedinice i djelokrug rada položaja i radnih mjesta za upravu i nezdravstvene radne jedinice Prilog II. Organizacija i sistematizacija položaja i radnih mjesta, stručnih uvjeta, broj izvršitelja za zdravstvene radne jedinice i djelokrug rada položaja i radnih mjesta za zdravstvene radne jedinice Prilog III - koeficijenti složenosti poslova za položaje i radna mjesta 1 Na temelju članka 43 Statuta Opće bolnice Zabok , članka 125 Zakona o radu (NN 149/09), čl. 12. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01), Upravno vijeće Opće bolnice Zabok, (u daljnjem tekstu: poslodavac), je nakon savjetovanja s Radničkim vijećem, na 53. sjednici, dana 15.06.2011. godine, donijelo PRAVILNIK O RADU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik), sukladno Zakonu o radu (u daljnjem tekstu Zakon) i drugim važećim zakonima i propisima, uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija položaja i radnih mjesta, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije, i druga pitanja u vezi s radom, koja su važna za radnike zaposlene kod poslodavca, a nisu uređena kolektivnim ugovorom. Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike poslodavca. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između Radničkog vijeća (Sindikata) i poslodavca, Kolektivnim ugovorom ili Zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako Zakonom ili nekim drugim zakonom nije drugačije određeno. Radnik-ca, zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namještenik-ca, službenik-ca, u daljnjem tekstu radnik, je fizička osoba koja za poslodavca obavlja određene poslove. Poslodavac je pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Izrazi koji se za fizičke osobe u ovom Pravilniku i Prilozima koriste u muškom rodu su neutralni i odnose se na osobe muškog i ženskog spola, i obrnuto. II. ZABRANA DISKRIMINACIJE Članak 2. Ovim se Pravilnikom uređuje i zabrana diskriminacije. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili ne članstva u političkoj stranci, članstva ili ne članstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća. 2 Izravna diskriminacija znači svako postupanje uvjetovano nekim od temelja iz prethodnog stavka kojim se osoba iz prethodnog stavka stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada određena naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa osobu iz stavka 2 ovog članka, zbog njenog određenog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava koji čine temelje za zabranu diskriminacije iz stavka 2 ovog članka, stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe. Diskriminacija iz stavka 2 ovog članka zabranjena je u odnosu na: 1. uvjete za zapošljavanje, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata za obavljanje određenog posla u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije, 2. napredovanje na poslu, 3. pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, 4. uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, uključujući jednakost plaća, 5. otkaz Ugovora o radu, 6. prava članova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz toga članstva. Članak 3. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju u smislu članka 2. ovog Pravilnika. Uznemiravanje je svako nepoželjno ponašanje uzrokovano nekim od temelja iz članka 2. st. 2 ovog Pravilnika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Članak 4. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. Članak 5. Osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika je ravnatelj ustanove, odnosno osoba koju on pismeno ovlasti. Članak 6. Kada osoba iz prethodnog članka ovog Pravilnika primi pritužbu vezanu za zaštitu dostojanstva radnika dužna je u roku od 8 dana ispitati pritužbu i poduzeti potrebne mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji. 3 U postupku ispitivanja pritužbe ispitat će se radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se utvrdi da je uznemirivala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica te o svemu sastaviti zapisnik. Članak 7. Ako utvrdi da je radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan osoba iz članka 1.4. pisano će upozoriti ovlašteno tijelo o potrebi hitnog poduzimanja mjera kojima se sprječava nastavak uznemiravanja. Članak 8. Ukoliko se pritužba radnika odnosi na radnika drugog poslodavca osoba iz članka 5. će bez odgode obavijestiti njegova poslodavca. Članak 9. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost odgovorna je osoba iz članka 5. koja je rješavala pritužbu za zaštitu dostojanstva radnika, kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to konstatirano u zapisniku iz članka 6.ovog Pravilnika. Članak 10. U slučaju kad odredbe Ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, te odredbe Pravilnika postaju sastavni dio Ugovora o radu. Članak 11. Svaki radnik obavezan je Ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada. III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU Zasnivanje radnog odnosa Članak 12. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Članak 13. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, ali propust da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost ugovora. Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o: 1. strankama, te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, 2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, 3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova, 4. danu početka rada, 5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme, 6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, odnosno načinu određivanja trajanja godišnjeg odmora, 4 7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, 8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdobljima isplate primanja na koji radnik ima pravo, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna, 10. probni rok. Umjesto uglavka iz točaka 6, 7, 8 i 9 ovoga članka, može se u ugovoru o radu odnosno potvrdi uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivni ugovor ili pravilnik. Članak 14. Ako Ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom Ugovoru. Članak 15. Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane čl. 13.ovog Pravilnika. Uvjeti za sklapanje Ugovora o radu Članak 16. Ugovor o radu može sklopiti osoba koja je navršila petnaest godina života, uz izuzetak ako osoba s petnaest godina ili starija, a mlađa od osamnaest pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ista se ne smije zaposliti. Članak 17. Maloljetnik stariji od petnaest godina života može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika i na poslovima uz Zakonom određena ograničenja. Članak 18. Ako nekim od Zakona, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ovim Pravilnikom određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete. Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled, odnosno mora u slučajevima predviđenim važećim propisima. Članak 19. Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz Ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osobama s kojima u izvršenju Ugovora o radu radnik dolazi u dodir. Uvjeti za obavljanje poslova Članak 20. Poslove za koje su zaključili Ugovor o radu radnici obavljaju na predviđenim radnim mjestima. 5 Članak 21. Svako radno mjesto ima utvrđene potrebne uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, te pripadajuću grupu složenosti – koeficijent složenosti. Pod uvjetima potrebnim za obavljanje poslova radnog mjesta podrazumijevaju se stupanj stručne spreme, odnosno kvalifikacije, potrebno znanje, potreban staž u struci i posebna znanja i uvjeti. Članak 22. Za obavljanje određenih poslova mogu se alternativno predvidjeti i dva stupnja obrazovanja, odnosno stupnja stručne spreme, uz obavezu uvažavanja dodatnog kriterija – radnog staža, i to na način: ukoliko radnik ima niži stupanja stručne spreme od dva predviđena, mora imati i određene veće godine radnog staža u struci u odnosu na radnika koji ima veći stupanj stručne spreme, sve kako je navedeno u prilogu I i II Pravilnika. Članak 23. Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može radnika uputiti na liječnički pregled, a troškove pregleda snosi poslodavac. Članak 24. Broj potrebnih radnika na pojedinom radnom mjestu određuje Poslodavac ovisno o potrebi posla, te propisanim normativima. Probni rad Članak 25. Prilikom sklapanja Ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad se određuje da bi se utvrdilo da li radnik ima stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa Ugovor o radu. Članak 26. Trajanje probnog rada određuje se Ugovorom o radu, s time da on može trajati najduže šest mjeseci, na način: - 1 mjesec za radno mjesto IV vrste, - 2 mjeseca za radno mjesto III vrste, - 3 – 6 mjeseci za radno mjesto I i II vrste, Za praćenje rada radnika za vrijeme probnog rada poslodavac imenuje komisiju od najmanje 3 člana. Radniku prestaje radni odnos ukoliko nije zadovoljio na probnom radu, otkazom u pisanom obliku uz obrazloženje. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 27. Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način predviđen Zakonom. 6 Ako Ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 28. Ugovor o radu može se, kad za to postoji stvaran i važan razlog, iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog radnika ili zbog nekih drugih objektivnih razloga ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2 ovog članka. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena utvrđenog tim ugovorom. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovog Zakona ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme. IV. PRIPRAVNICI Članak 29. Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala. S pripravnikom se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Članak 30. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.(nema više naziva volonter). Ako Zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava primjenjuju se odredbe o radnim odnosima iz zakona, kao odredbe ovog Pravilnika, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o radu. 7 Članak 31. Pripravnički staž traje najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 32. Poslodavac je dužan donijeti program stručnog osposobljavanja pripravnika i osigurati njegovu provedbu, osim u slučaju kada je isti utvrđen zakonskim propisima. U slučaju da se program stručnog osposobljavanja pripravnika ne može provesti kod Poslodavca, pripravnik se može privremeno uputiti na osposobljavanje kod drugog poslodavca. Članak 33. Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja. Stručni ispit za zdravstvene djelatnike polaže se prema postojećim propisima, a za ostale djelatnike pred komisijom od tri člana kojih je jedan neposredni rukovoditelj pripravnika. Komisiju imenuje poslodavac. Najmanje jedan član komisije mora imati istu stručnu spremu i zvanje kao pripravnik. Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovno otkazati. V. RADNO VRIJEME Članak 34. Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove. Ako dnevni i tjedni raspored nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, u okviru petodnevnoga radnog tjedna. Evidencija radnog vremena Članak 35. Za svakog radnika vodi se kontinuirana evidencija radnog vremena sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN37/11), uz evidenciju vremena početka rada i završetka rada. Kod evidencije radnog vremena, uz naprijed navedeni Pravilnik, treba uvažiti i odredbe Pravilnika o evidenciji radnog vremena Opće bolnice Zabok. Za pravilno evidentiranje radnog vremena odgovoran je radnik i voditelj radne jedinice. 8 Puno i nepuno radno vrijeme Članak 36. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Članak 37. Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu. Na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona, o radu na određeno vrijeme Ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno, radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos. Prekovremeni rad Članak 38. Poslodavac ima pravo donijeti odluku o obvezi prekovremenog rada u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, koji ne smije trajati više od 8 osam sati tjedno, 32 trideset dva sata mjesečno niti duže od 180 sto osamdeset sati godišnje. Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, majka djeteta do tri godine starosti, te samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, osim u slučaju više sile. Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10 % ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada. Preraspodjela radnog vremena Članak 39. Ako narav posla zbog povećanja obima posla u određenom razdoblju to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom preraspodjele ne smije biti duže od punog radnog vremena. Ako preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan dostaviti inspektoru rada. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. 9 Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže (uključujući i prekovremeni rad) od 48 četrdeset osam sati tjedno, a samo iznimno pedeset šest sati, pod uvjetom da je predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanim izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Preraspodijeljeno radno vrijeme može trajati najduže četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci ako je predviđeno kolektivnim ugovorom. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno. Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice. Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan iz stavka 2. ovoga članka, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga članka. Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci. Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. (Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno. Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 4. ovoga članka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspektor rada zabranit će ili ograničiti preraspodijeljeno radno vrijeme, ako je isto protivno odredbama ovoga Zakona ili ako iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika, odgovarajućom primjenom odredbe članka 45. stavka 4. ovoga Zakona, proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika. Noćni rad Članak 40. 10 Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom. Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Poslodavac je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad radnika iz stavka 5. ovoga članka ne smije trajati duže od osam sati. Zabrana noćnog rada Članak 41. Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta. Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. U slučaju noćnog rada iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe. Inspektor rada će zabraniti noćni rad osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je isti protivan odredbama ovoga Zakona. Rad u smjenama Članak 42. Rad u smjenama je organizacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut, uključujući izmjenu smjena. Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan. 11 Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima Članak 43. Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni. Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koje odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba. Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi poslodavac. Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada. Ako poslodavac radniku iz stavka 5. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Poslodavac je dužan noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. Skraćeno radno vrijeme Članak 44. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Takovi poslovi utvrđuju se posebnim propisima. Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1.nepuno radno vrijeme, dio radnog vremena do punog radnog vremena radit će na drugim poslovima koji nemaju narav posla iz stavka 1.ovog članka. Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa, skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom. 12 VI. ODMOR I DOPUSTI Stanka Članak 45. Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme. Vrijeme odmora ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. Članak 46. Na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju, ili kraćim dnevnim radnim vremenom (za 30 minuta). O načinu korištenja jedne od navedenih mogućnosti, voditelj radne jedinice mora izvijestiti poslodavca. Dnevni odmor Članak 47. Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Zaposlenik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreća, elementarne nepogode, požar i sl.) ili potrebe hitne medicinske intervencije. Izuzetak od stavka 1 i 2 ovog članka su pripravnost i dežurstvo. Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24 sata. Dežurstvo traje 24 sata svaki dan. Tjedni odmor Članak 48. Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja. Radnici koji zbog prirode posla rade subotom i nedjeljom, osigurava im se korištenje tjednog odmora neki drugi dan prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. 13 Godišnji odmor Članak 49. Pravo na godišnji odmor određuje se sukladno odredbama granskog Kolektivnog Ugovora. U slučaju da granski Kolektivni ugovor ne regulira u potpunosti pitanje prava na godišnji odmor, sporna pitanja uređuju se sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća. Članak 50. Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje četiri tjedna u svakoj kalendarskoj godini, odnosno dvadeset radnih dana, a tome se dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima iz Kolektivnog ugovora. Plaćeni godišnji odmor može iznositi najviše 30 radnih dana. Radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada, na kojima niti uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti zaposlenika od štetnih utjecaja, maloljetni te slijepi radnik, sukladno važećim propisima, za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana, odnosno 25 radnih dana. Poslovi iz prethodnog stavka određuju se granskim kolektivnim ugovorom. Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, u dogovoru s poslodavcem, sukladno važećim propisima. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije. Članak 51. Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Članak 52. U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni Zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Članak 53. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1.ovog članka. Članak 54. Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, za svaki navršeni mjesec dana rad u slučaju: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz čl. 48.st. 1.ovog Pravilnika, nije stekao pravo na godišnji odmor, 14 - ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka iz čl. 48. st. 1.ovog Pravilnika, ako radni odnos prestane prije 1.srpnja, iznimno ako radnik odlazi u mirovinu prije 1.srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz prethodnog stavka najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora. Članak 55. Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dva tjedna odnosno 10 radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30.lipnja iduće godine, neovisno da li je u prethodnoj godini radio šest mjeseci. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Članak 56. Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa Sindikatom. Raspored korištenja godišnjeg utvrđuje se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, uz savjetovanje s Radničkim vijećem. Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora. Plaćeni dopust Članak 57. Pravo na plaćeni dopust određuje se sukladno odredbama Granskog Kolektivnog Ugovora i Temeljnog kolektivnog ugovora. U slučaju da navedeni Kolektivni ugovori ne regulira u potpunosti pitanje prava na plaćeni dopust, sporna pitanja uređuju se sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća, odnosno primjenjuju se drugi važeći propisi. 15 Članak 58. Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu plaće do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe i to za slučajeve predviđene Temeljnim ili Granskim Kolektivnim ugovorom. Radnik ima pravo na plaćeni dopust i više od sedam dana, i to za smrtni slučaj, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Članak 59. Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na plaćeni dopust i više od sedam radnih dana, za vrijeme stručnog školovanja, svih oblika edukacije na koju je radnika uputio Poslodavac. U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Neplaćeni dopust Članak 60. Radniku se može, na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, ukoliko to dopušta priroda posla i potrebe poslodavca. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Poslodavac mora radniku odobriti neplaćeni dopust u slučajevima predviđenim Temeljnim ili Granskim kolektivnim ugovorom. VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, SIGURNOSTI I PRIVATNOSTI RADNIKA Zaštita i sigurnost na radu Članak 61. Poslodavac je u obvezi radi sprečavanja ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti u vezi s radom, zaštite ljudskih života, zaštite radnog okoliša i sprečavanja nastanka materijalne štete osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprečavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnostima na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi potrebne normativne, organizacijske i edukativne programe, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu. Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu. Radnik je u provedbi mjere zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrđene mjere. Zaštita privatnosti radnika Članak 62. 16 Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima, koja sadrži podatke o radnicima i o radnom vremenu. Radnici su obvezni poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i dr. Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi. Članak 63. Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. VIII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGI NOVČANI I NENOVČANI PRIMICI RADNIKA Članak 64. Radnik zaposlen u Bolnici ima pravo na plaću najmanje u visini plaće koja je ovim Pravilnikom utvrđena primjenom osnova i mjerila propisanih Zakonom o plaćama u javnim službama i propisima donesenim na temelju tog Zakona, te temeljem odredbi Kolektivnog ugovora. Članak 65. Pravo radnika na određenu plaću i druga prava regulirana ovim Pravilnikom utvrđuju se u ugovoru o radu ili se odredbama ugovora o radu upućuje na primjenu pojedinih odredaba odgovarajućih zakona, Kolektivnog ugovora i ovog Pravilnika. Članak 66. Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. Članak 67. Koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta u Bolnici utvrđuju se prema propisima Vlade RH, ovim Pravilnikom i Kolektivnim ugovorom koji obvezuje Bolnicu. Koeficijent složenosti za svako radno mjestu u Bolnici utvrđuju se u prilogu ovog Pravilnika pod nazivom: Radna mjesta i koeficijenti složenosti poslova u Općoj bolnici Zabok (u daljnjem tekstu: Prilog III), koji je sastavni dio ovog Pravilnika. 17 Članak 68. Osnovicu za izračun plaće čini osnovica utvrđena propisima Vlade RH. Uvećanje plaće Članak 69. Plaća radnika utvrđena prema osnovama i mjerilima iz članka 61. – 63. ovog Pravilnika uvećava se: - za rad noću – rad između 22 sata i 06 sati narednog dana 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom 25% - za rad nedjeljom 35% - za rad u su drugoj smjeni, ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u turnusima 10% Osnovna plaća zaposlenika povećava se i u drugim slučajevima predviđenim zakonskim propisima i Kolektivnim ugovorom. Uvećanja plaća iz stavka 1.ovog članka međusobno se ne isključuju. Radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću prema odredbama Kolektivnog ugovora. Članak 70. Kada radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom, kao i na dan Uskrsa, ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Članak 71. Za rad u dežurstvu radnik ima pravo na naknadu u određenom postotku od plaće utvrđene po svim osnovama i mjerilima iz ovog Pravilnika, ovisno o obliku dežurstva i vremenu trajanja dežurstva i to: Radnim danom u iznosu od 9% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na slijedeći način: - prvih 8 sati rada u dežurstvu obračunava se kao redoviti rad, - drugih 8 sati obračunava se kao redoviti rad jer zaposlenik odrađuje slijedeći radni dan, - trećih 8 sati dežurstva (noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu od 9% osnovne plaće radnika, Radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće radnika, a obračunava se na slijedeći način: - prvih 8 sati obračunava se kao redoviti radni dan, - daljnjih 16 sati rada obračunava se u paušalnom iznosu od 13,5% osnovne plaće radnika , Blagdanom u iznosu od 18% od osnovne plaće radnika. Nakon dežurstva subotom, nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodni dan. 18 Članak 72. Radnik ima pravo na naknadu za vrijeme provedeno u pripravnosti u postotku od iznosa naknade utvrđene za pojedini oblik dežurstva, i to za: a) standardnu pripravnost – 30%, b) pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo – 60%. Pripravnost za koju se utvrđuje naknada u stavku 1.ovog članka traje 16 sati radnim danom, a subotom i nedjeljom te blagdanom 24 sata. Za pripravnost određenu u trajanju kraćem od onog iz stavka 2.ovog članka, naknada se određuje u iznosu koji odgovara vremenu trajanja pripravnosti. Članak 73. Rad po pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti bolnice koji nazočni radnici ne mogu riješiti, niti se rješavanje može odgoditi, a nije predviđena pripravnost. Rad po pozivu u osobito opravdanim i neodgodivim slučajevima smatra se prekovremenim radom i tako se plaća. Plaća pripravnika Članak 74. Radnik vježbenik (pripravnik) s ugovorom o radu za vrijeme trajanja vježbeničkog staža ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove vrste i struke, odnosno pravo na koeficijent složenosti poslova za radno mjesto pripravnika gdje je isti utvrđen. Plaće i uvjeti poslovanja Članak 75. Plaće i naknade plaća utvrđene prema odredbama ovog Pravilnika osiguravaju se iz ukupnog prihoda koji Bolnica ostvaruje svojim ukupnim poslovanjem prema donesenom godišnjem financijskom planu. U financijskom planu će se osigurati mogućnosti i potreban sklad između izdataka kojim se osigurava ugovoreni ili propisani standard korištenja zdravstvene zaštite osiguranika i drugih korisnika kojima Bolnica pruža usluge zdravstvene zaštite i prava radnika. Članak 76. Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni mjesec. Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana. Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. 19 Članak 77. Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća. Poslodavac je dužan na zahtjev radnika vršiti uplatu obustava ( kredita, uzdržavanja, sindikalne članarina, osiguranja i sl.) Članak 78. U djelatnosti zdravstva nema tajnosti plaća. Javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih zaposlenika bolnice i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika. Prilikom isplate plaća Bolnica će radniku uručiti obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće. Ako Bolnica na dan dospjele isplate cijele plaće, utvrđenom u prethodnom članku ovog Pravilnika, ne isplati plaću, uručit će se radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće obračun iznosa kojeg je bila dužna isplatiti. Obračun iz stavka 1.ovog članka ima značaj ovršne isprave. Naknade plaće Članak 79. Radnik ima pravo na naknadu plaće kad ne radi zbog: - godišnjeg odmora, - plaćenog dopusta, - državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, - obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca, - obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, - zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje, - drugih slučajeva utvrđenih zakonom. Naknada se utvrđuje u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio redovno radno vrijeme uz normalan učinak, ako nije drugačije propisano obvezujućim propisima. Članak 80. Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini od 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju ili drugim važećim propisom. Naknada u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju ili drugim važećim propisom pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu i u drugim, važećim propisima, predviđenim slučajevima. Članak 81. Osiguranik koji je ispunio uvjete za mirovinu (starosna mirovina: 65 godina muškarac i 60 godina žena i najmanje 15 godina mirovinskog staža) u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja već na teret sredstava poslodavca, odnosno na 20 teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa. Za te radnike utvrđuje se pravo na naknadu u postocima koji se primjenjuju i za ostale radnike. Ova odredba je na snazi dok ne dođe do promjene u zakonskoj regulativi. Članak 82. Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ukoliko Zakonom o radu ili Kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. IX. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Članak 83. Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu najmanje u iznosu tri proračunske osnovice, odnosno u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom. Članak 84. Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju: - smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe ili iz drugih razloga – tri proračunske osnovice i troškove pogreba, - smrti radnika – dvije proračunske osnovice, - smrti supružnika, djeteta i roditelja – jedne proračunske osnovice, odnosno u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom. Članak 85. Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza, dnevnica i naknada punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade RH. Dnevnica iznosi 170,00 kuna po danu. Radnik ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ako radnik ima plaćen smještaj, tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30 % od dnevnice. Ako dođe do promjene poreznih propisa kojima se neoporezivi iznos dnevnice povećava, od dana primjena toga propisa primjenjuje se i neoporezivi iznos dnevnice. Članak 86. Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo utvrđuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti. Članak 87. Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini neoporezivog iznosa prema poreznim pravilima. Članak 88. Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Jubilarna nagrada se isplaćuje za navršenih najmanje 5 godina rada, te dalje za svakih 5 godina, najviše do ukupno 45 godina rada. Ista se isplaćuje u visini utvrđenoj Kolektivnim ugovorom. Osnovica za izračun iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. 21 Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedećeg mjeseca nakon što radnik ostvari pravo na jubilarnu nagradu. Članak 89. Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, prema odredbama Kolektivnog ugovora. Članak 90. Radnik ima pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane, prema odredbama Kolektivnog ugovora. Članak 91. Djetetu radnika mlađem od 15 godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog Nikole, prema odredbama Kolektivnog ugovora. Članak 92. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, mjesnim javnim prijevozom. Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. Ukoliko nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. Radnik koji stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/11 cijene godišnje karte ZET-a. Radnik kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4 i 5 ovog članka ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjeseče odnosno pojedinačne karte ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. U slučaju udaljenosti veće od 100 km naknada troškova prijevoza utvrđuje se posebnom odlukom Ministarstva. U mjestu u kojem je javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. Prijevozne zone), radnik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz st. 4 i 5 ovog članka. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. 22 Troškovi mjesnog prijevoza radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s odredbom st. 4 i 5 ovog članka ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od stanice međumjesnog prijevoza. Ako postoji više mogućnosti korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika uvažavajući racionalnost troškova. Ako nije organiziran međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redoviti dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idući mjesec. Naknada troškova prijevoza ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, porodnog dopusta, i bolovanja dužeg od 42 dana. Zbog korištenja godišnjeg odmora naknada troškova prijevoza neće se isplatiti za onaj mjesec u kojem radnik koristi najveći dio godišnjeg odmora. Pravo na naknadu troškova prijevoza ima i onaj radnik koji ne koristi javni prijevoz pod jednakim uvjetima iz ovog članka. Pravo na naknadu troškova prijevoza nema onaj radnik koji ostvaruje pravo na besplatan prijevoz. Članak 93. Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (eurosuper 95) po prijeđenom kilometru. Zaštita radnika Članak 94. U slučaju kad tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od slijedećih uvjeta: - starosti - 5 godina pred starosnu mirovinu, - profesionalne bolesti ili - povrede na radu poslodavac je obvezan radniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti. Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen. Premija osiguranja Članak 95. Poslodavac je dužan osigurati sve radnike od rizika ozljede na radu i profesionalnog oboljenja, na teret svojih sredstava. 23 Poslodavac je dužan osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodnom radnom vremenu. Navedenu obvezu poslodavca pokriva i zaključenje police osiguranja između Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sistematski pregledi Članak 96. Svi radnici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti 500,00 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u ugovornim zdravstvenim ustanovama, u pravilu prema mjestu rada. X. PRESTANAK UGOVORA O RADU Način prestanka ugovora o radu Članak 97. Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, sporazumom radnika i poslodavca, otkazom, odlukom nadležnog suda. Sporazum o prestanku ugovora o radu Članak 98. Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i poslodavac. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito: - podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu, - datum prestanka ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu Članak 99. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. Redovni otkaz poslodavca Članak 100. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: - ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), - ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz), 24 - ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Članak 101. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Članak 102. Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Ako u roku iz prethodnog članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga. Članak 103. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Redoviti otkaz radnika Članak 104. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog. Izvanredni otkaz Članak 105. Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza. 25 Neopravdani razlozi za otkaz Članak 106. Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Članak 107. Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radi ili primijeniti izvanredni otkaz, u slučajevima ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Članak 108. Lakše povrede radnih obveza su: 1. neopravdano zakašnjenje na posao, raniji odlazak s posla, napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, nepoštivanje radnog vremena, nekorištenje evidencijske kartice na način propisan Pravilnikom o evidenciji radnog vremena Opće bolnice Zabok, ako se radi o rijetkim i sporadičnim slučajevima koji rezultiraju manjkom sati manje od 2 % mjesečnog fonda sati. 2. neopravdani izostanak s posla 1 dan, 3. neobavješćivanje nadređenog o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata od nastanka razloga spriječenosti, bez opravdanih razloga, 4. postupanje sa sredstvima rada na neprimjeren način : neurednost, gubitak stvari, nestanak stvari i sl., 5. neprijavljivanje ili lažno prijavljivanje teže povrede radne obveze, 6. neprijavljivanje štete i počinitelja iste, 7. nedoličan odnos za vrijeme rada prema drugim radnicima i korisnicima zdravstvenih usluga koji nije rezultirao težim posljedicima, već je ostalo samo na razini lošenepristojne, neprofesionalne ili nekolegijalne komunikacije, 8. svaka druga povreda radne obveze, ako određeno činjenje ili propuštanje uzrokuje štetu ustanovi u manjem opsegu (materijalnu štetu u visini do 10% prosječne mjesečne plaće kod poslodavca za prethodni mjesec) . Članak 109. Teže povrede obveza iz radnog odnosa su: 1. povreda čuvanja profesionalne tajne, 2. neobavljanje ili nestručno obavljanje poslova na bilo kojem položaju i radnom mjestu kod poslodavca, 3. neracionalna i neopravdana potrošnja sredstva rada, 4. neopravdano zakašnjenje na posao, raniji odlazak s posla, napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga, nepoštivanje radnog vremena, nekorištenje evidencijske kartice na način propisan Pravilnikom o evidenciji radnog vremena Opće bolnice Zabok, ako se radi o učestalim slučajevima koji rezultiraju manjkom sati za više od 2 % mjesečnog fonda sati. 26 5. dvaput i više puta ponavljanje povreda radnih obveza iz prethodnog članka, 6. namjerno i grubo odbijanje izvršavanja radnih obveza, 7. zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, 8. otuđenje ili uništavanje imovine poslodavca, 9. izazivanje nereda, tučnjave, te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima ili strankama, 10. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti, 11. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u poslu, 12. neopravdani izostanak s posla 2 i više dana u jednom mjesecu, 13. neobavješćivanje nadređenog o spriječenosti dolaska na posao u razdoblju dužem od 2 dana, 14. nepoštivanje odredbi Pravilnika o akreditacijskim standardima i s njim u vezi utvrđenih pravila postupanja, 14. nepoštivanje propisa vezanih za zaštitu na radu, zaštitu od požara i sl.- utvrđenih Zakonom, Pravilnikom zaštite na radu te Pravilnikom zaštite od požara, zbog čega je nastupila i mogla nastupiti šteta, 15. uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. 16. radnje ili propuštanje radnji u vezi s radom koja ima obilježje krivičnog djela, 17. svaka druga povreda radne obveze, ako njihovo činjenje ili propuštanje uzrokuje štetu ustanovi u većem opsegu (nastala materijalna šteta veća od 10% prosječne mjesečne plaće kod poslodavca, nematerijalna šteta kojom je narušen ugled ustanove prema javnosti). Članak 110. Ako poslodavac utvrdi da je radnik počinio lakšu ili težu povredu radne obveze, može radniku izreći novčanu kaznu od 5-20% od plaće isplaćene za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je radnik počinio povredu radne obveze. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka Članak 111. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim ili drugim zakonom. Otkaz mora biti u pisanom obliku. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza. Otkazni rok 27 Članak 112. U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je: - dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana, - mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana, - mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine, - dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godine, - dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina, - tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. Otkazni rok iz prethodnog stavka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života. Članak 113. Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova iz prethodnog članka. Članak 114. Za vrijeme otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Članak 115. Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Članak 116. Ako radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana. Otpremnina Članak 117. Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu od 1/3 prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, ukoliko važećim propisima nije uređeno drugačije. 28 Savjetovanje o otkazu s Radničkim vijećem Članak 118. Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću te je dužan o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. XI. OSTVARENJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Članak 119. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1.ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz st. 1.ovog članka. Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. Članak 120. Ako je zakonom ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja tog postupka. Članak 121. Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi poslodavac ili osoba koju poslodavac ovlasti usmeno ili pismeno. Odluke iz st. 1.ovog članka dostavljaju se radniku izravno, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak odluke. Ako radnik odbije primiti odluku ili ako se ne nalazi na poslu, odluka se radniku dostavlja preporučenom poštanskom pošiljkom na kućnu adresu koju je isti dostavio poslodavcu. . Ako dostavu odluke na kućnu adresu nije moguće provesti na način iz st. 2.ovog članka, za što j dovoljan jedan pokušaj, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči poslodavca. Istekom roka od tri dana od dana isticanja odluke na oglasnoj ploči, dostava se smatra izvršenom. Članak 122. 29 U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa. U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu. U slučaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 4. stavka 1. Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu. Članak 123. Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanje iz radnog odnosa zastarijeva za tri godine. XII. NAKNADA ŠTETE Odgovornost radnika Članak 124. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu dužan je štetu nadoknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno. Članak 125. Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, ili na drugi relevantni način ukoliko se radi o drugim oblicima štete (npr. nastala šteta zbog neodrađivanja punog radnog vremena, nemarnog obavljanja poslova odnosno kao posljedica počinjenja lakših i težih povreda radnih obaveza). Po potrebi vrši se procjena vrijednosti oštećenih stvari putem ovlaštenog vještaka ili stručnog kadra poslodavca. Članak 126. 30 Naknada štete smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik nije ponovljeno uzrokovao štetu i da je poduzeo sve da se šteta otkloni: - ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca, ili - ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, ili - ako se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili - ako se radi o manjoj šteti. Smanjenje štete iz razloga iz prethodnog stavka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete. Članak 127. Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi. Odgovornost poslodavca Članak 128. Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete iz stavka 1.ovog članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Naknada plaće koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom štete. XIII. ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM Zakonska zabrana natjecanja Članak 129. Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla. Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla. Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima. Poslodavac može odobrenje iz stavka 1., odnosno stavka 4. ovoga članka opozvati, poštujući pri tome propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu. 31 XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU Radničko vijeće Članak 130. Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje deset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Članak 131. Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to: 1) do sedamdeset pet radnika, jedan predstavnik, 2) od sedamdeset šest do dvjesto pedeset radnika, tri predstavnika, 3) od dvjesto pedeset jedan do petsto radnika, pet predstavnika, 4) od petsto jedan do sedamsto pedeset radnika, sedam predstavnika, 5) od sedamsto pedeset jedan do tisuću radnika, devet predstavnika. Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, povećava se broj članova radničkog vijeća za dva. Pri predlaganju članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično). Članak 132. Radničko vijeće se bira na izborno razdoblje od tri godine. Izbori se redovito održavaju u ožujku. Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo. Članak 133. Izbori za radničko vijeće provode se prema odredbama Zakona o radu. Članak 134. 32 Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Radničko vijeće pazi na poštivanje ovog Pravilnika, Zakona o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa. Radničko vijeće pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa sukladno posebnom propisu, te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Radničko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije. Članak 135. Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o: 1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, 2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, 3) kretanju i promjenama u plaćama, 4) obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, 5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja, 6) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, 7) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika. O pitanjima iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće pravodobno, istinito i cjelovito. Obveza savjetovanja prije donošenja odluke Članak 136. Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezinog utjecaja na položaj radnika. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je radničkom vijeću na njegov zahtjev, prije konačnog očitovanja o namjeravanoj odluci poslodavca, dužan omogućiti održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja na njihovo izneseno mišljenje. Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o: 1) donošenju pravilnika o radu, 33 2) planu te razvoju i politici zapošljavanja, premještaju i otkazu, 3) očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći u slučajevima iz članka 133. Zakona o radu, 4) mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, 5) uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada, 6) planu godišnjih odmora, 7) rasporedu radnog vremena, 8) noćnom radu, 9) naknadama za izume i tehničko unapređenje, 10) donošenju programa zbrinjavanja viška radnika te sve druge odluke za koje je ovim Zakonom ili kolektivnim ugovorom propisano sudjelovanje radničkog vijeća u njihovu donošenju, 11) prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao i ugovora o radu radnika na novog poslodavca, te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni. Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Ako sporazumom poslodavca s radničkim vijećem nije drukčije određeno, radničko vijeće je dužno u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. Ako se radničko vijeće u roku iz stavka 5. ovoga članka ne očituje o namjeravanoj odluci, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveden postupak otkazivanja predviđen ovim Zakonom. Radničko vijeće mora obrazložiti svoje protivljenje odluci poslodavca. Ako se radničko vijeće protivi izvanrednom otkazu, a radnik u sudskom sporu osporava dopuštenost otkaza i traži od poslodavca da ga zadrži na radu, poslodavac je dužan radnika vratiti na rad u roku od osam dana od dana dostave obavijesti i dokaza o podnošenju tužbe i zadržati ga na radu do okončanja sudskog spora. U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, može radnika privremeno udaljiti s posla do okončanja sudskog spora o dopuštenosti otkaza, uz obvezu isplate mjesečne naknade plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca. 34 Ako je protivljenje radničkog vijeća izvanrednom otkazu očito neutemeljeno, odnosno protivno odredbama ovoga Zakona, poslodavac može od suda tražiti da ga privremeno, do okončanja sudskog spora, oslobodi obveze vraćanja radnika na rad i isplate naknade plaće. Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga Zakona o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem ništetna je. Suodlučivanje Članak 137. Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o: 1) otkazu članu radničkog vijeća, 2) otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran te članu izbornog odbora, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata, 3) otkazu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku osobi s invaliditetom, 4) otkazu radniku starijem od šezdeset godina, 5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca, 6) uvrštavanju osoba iz članka 71. stavka 1. Zakona o radu u program zbrinjavanja viška radnika, 7) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, 8) imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona. Poslodavac iznimno može bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća, donijeti odluku iz stavka 1. podstavka 1. do 6. ovoga članka, ako se odlukom rješava o pravima radnika koji je ujedno i sindikalni povjerenik koji uživa zaštitu iz članka 249. Zakona o radu. Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. O tužbi poslodavca u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, sud prvog stupnja je dužan odlučiti u roku od trideset dana od dana podnošenja tužbe. Sporazumom poslodavca s radničkim vijećem mogu se utvrditi i druga pitanja o kojima poslodavac može donijeti odluku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Obveza obavješćivanja radnika 35 Članak 138. Radničko vijeće je obvezno redovito obavješćivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge. Članak 139. Radničko vijeće može s poslodavcem sklopiti pisani sporazum koji može sadržavati pravna pravila kojima se uređuju pitanja iz radnog odnosa. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se neposredno i obvezno na sve radnike zaposlene kod poslodavca koji je sklopio sporazum. Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se urediti pitanja plaća, trajanja radnoga vremena te druga pitanja koja se redovito uređuju kolektivnim ugovorom, osim ako stranke Članak 140. U javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće) mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika u organ iz stavka 1. ovoga članka imenuje i opoziva radničko vijeće. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 141. U slučaju stupanja na snagu propisa prisilne naravi, a koji se odnosi na prava i obveze radnika regulirana ovim Pravilnikom, utvrđuje se pravo na neposrednu primjenu istih, bez izmjena i dopuna ovog Pravilnika. Na sva pitanja koja nisu regulirana ovim Pravilnikom primjenjuju se važeći propisi koji reguliraju određenu materiju vezanu za odredbe ovog Pravilnika. Članak 142. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu od 14. 04.2010.godine, Izmjene i dopune Pravilnika o radu od 25.02.2003.godine, 15.11.2002.godine, 24.05.2010.godine, 12.07.2010.godine. Članak 143. Sastavni dio Pravilnika su nadalje navedeni Prilozi: Prilog I - organizacija rada i sistematizacija položaja i radnih mjesta u Općoj bolnici Zabok Prilog II - opis poslova za položaje i radna mjesta u Općoj bolnici Zabok Prilog III - koeficijenti složenosti poslova u Općoj bolnici Zabok Članak 144. Ovaj Pravilnik stupa na snagu po proteku roka od 8 dana od dana objave na oglasnoj ploči poslodavca, prema članku 126 Zakona o radu. PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA: Mr.sc. Siniša Hajdaš Dončić 36
© Copyright 2024 Paperzz