knjižnice zadarske županije
Vodiè
Izdavač:
Društvo knjižničara Zadar
Za izdavača:
prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić
Uredništvo:
Mirisa Katić
Mladen Masar
Mirta Matošić
Helena Novak Penga
Renata Oštarić
Nada Radman
Marijana Senkić-Klapan
Ljiljana Ugrinić
Glavna urednica:
Mirisa Katić
Fotografije:
Tomislav Vrsaljko, Miljenko Domijan, Mladen Masar, Domagoj Kralj, fotoarhive
Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar i Znanstvene knjižnice Zadar
Recenzent:
prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević
Prijevod Sažetka na engleski jezik:
Željka Aleksić
Lektura i korektura:
Jadranka Delaš
Oblikovanje i prijelom:
Mladen Masar
Tisak:
Zrinski d.d., Čakovec
Naklada:
300 kom.
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Znanstvena knjižnica Zadar
UDK 026/027(497.5-35 Zadar)(036)
KNJIŽNICE Zadarske županije : vodič /
<glavna urednica Mirisa Katić ; fotografije Tomislav Vrsaljko ... <et al.> ; prijevod sažetka na engleski jezik Željka
Aleksić>. - Zadar : Društvo knjižničara Zadar, 2013. - 90 str.
: ilustr. u bojama ; 23 cm
Bibliografija. - Summary.
ISBN 978-953-57494-0-0
140525063
knjižnice zadarske županije
Vodiè
Zadar, 2013.
4
Sadržaj
Uvodna napomena
Predgovor
Knjižnica Samostana sv. Frane
Knjižnica Franjevačkog samostana u Karinu
Znanstvena knjižnica Zadar
Knjižnica Državnog arhiva u Zadru
Knjižnica Samostana sv. Mihovila
Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko)
Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije
Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti
Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru
Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar
Knjižnica Muzeja antičkog stakla
Knjižnica Narodnog muzeja Zadar
Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru
Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar
Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan
Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru
Sveučilišna knjižnica Zadar
Mreža narodnih knjižnica Zadarske županije
Gradska knjižnica Zadar
Gradska knjižnica Benkovac
Gradska knjižnica Biograd n/m
Knjižnica i čitaonica Gračac
Općinska knjižnica Šime Šugar Ivanov Kolan
Knjižnica i čitaonica Novigrad
Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta u Obrovcu
Gradska knjižnica Pag
Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac
Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali
Školske knjižnice
Knjižnice osnovnih škola
Knjižnice srednjih škola
Sažetak
Summary: Guide to Libraries in the Zadar County
7
9
12
17
18
26
28
30
32
34
36
38
40
41
42
44
45
46
48
54
56
62
64
65
67
68
69
70
71
72
74
76
82
88
89
5
6
Uvodna napomena
Ova edicija ima za cilj pružiti čitateljima osnovne podatke o javnim knjižnicama u Zadarskoj županiji (adresa, podatak o osobama zaduženim za rad knjižnice, telefoni i drugi kontaktni brojevi itd.). Osim tih osnovnih podataka u ovom će Vodiču čitatelj
naći i podatke o povijesti knjižnice, o njezinu radu, fondovima,
izdavačkoj djelatnosti, specijalnim zbirkama te manifestacijama
koje knjižnica organizira (predstavljanja knjiga, likovne izložbe,
koncerti, predavanja i sl.). Iz podataka koji se nalaze u ovoj publikaciji čitatelj će dobiti dobar uvid u sadašnje stanje tih knjižnica, no kako vrijeme bude prolazilo ti će podaci izgubiti uporabnu
vrijednost pa će publikacija postati sve više dokument vremena
u kojem je objelodanjena. Već sada se može, na temelju podataka koji se u njoj nalaze, usporediti sadašnje stanje tih knjižnica
sa stanjem od prije nekoliko desetljeća, kada je dr. Pavao Galić
objelodanio svoju poznatu sintezu Povijest zadarskih knjižnica
tiskanu 1969. godine. Stoga će sadašnji čitatelj koristiti ovaj Vodič
kao izvor korisnih obavijesti sve dotle dok te obavijesti budu uporabljive, a budući povjesničar će u njemu naći pouzdani izvor za
rekonstrukciju povijesnog razvitka, ne samo pojedinih knjižnica,
već i knjižničarstva u Zadarskoj županiji općenito. Posebno raduje
činjenica, koju će čitatelj lako ustvrditi, da su u Zadarskoj županiji tijekom protekla dva – tri desetljeća osnovane mnoge nove
knjižnice (od narodnih je dovoljno spomenuti nove knjižnice u
Gračacu, Kolanu, Novigradu, Pagu, Ražancu, Salima i dr., da su
osnovane mnoge knjižnice u okviru zadarskog Sveučilišta), da su
neke od njih osnovale svoje ogranke, a posebno treba upozoriti na
važnu činjenicu da najveći dio tih knjižnica vode danas knjižničarski stručnjaci koji su stekli svoje knjižničarsko obrazovanje u
samome Zadru, na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u
Zadru. Upravo rad tih visokoobrazovanih knjižničara jamči visoku
kvalitetu svih knjižničarskih poslova u knjižnicama Zadarske županije, kao i daljnju modernizaciju poslovanja, pa stoga i budući
njihov napredak.
prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević
7
8
Predgovor
Izdavanjem ovog Vodiča nakon upornog i strpljivog rada Društvo
knjižničara Zadar ostvarilo je jedan od svojih značajnijih ciljeva.
Stjecajem okolnosti to je bilo moguće provesti tek nakon uključivanja svih voditelja knjižnica u Zadarskoj županiji, djelatnika matičnih službi i vrijednih članova uredništva. Svaka objava vodiča kroz
knjižnice i knjižničnu djelatnost na određenom prostoru ima za
cilj zainteresiranoj javnosti ponuditi ne samo popis i sažeti opis
svih knjižnica, već i ukazati na tradiciju, raznovrsne i zanimljive
sadržaje te podastrijeti vrijedne praktične obavijesti.
O knjižnicama su pisali i pišu ugledni knjižničari, povjesničari,
književnici i svi oni koji drže da je o bogatom naslijeđu o kojemu
stoljećima skrbe vrijedno obavijestiti javnost. Njihove dnevne aktivnosti danas, uz novine, bilježe radio i televizija, mrežni izvori,
a knjižnični se proizvodi i usluge sve češće nude i komentiraju na
društvenim mrežama. Budući da su knjižnice zrcala svoje sredine,
njihov razvoj odražava i stupanj brige za kulturu i odnos zajednice
spram građana, pa se iz podataka predstavljenih u mnogim ranijim
radovima kao i iz ovog Vodiča može iščitavati i prošlost Grada i
njegove okolice (danas Županije).
Pripremljeni podaci koje objavljujemo u ovoj publikaciji znakovito ukazuju na ulogu knjižnica u javnom i kulturnom životu Grada
Zadra i Županije kroz različita razdoblja: od prvih težnji da se prikuplja i organizira građa u samostanskim i privatnim knjižnicama,
vremena u kojemu se budi i jača nacionalna svijest pa knjižnice
– čitaonice postaju važna okupljališta i oslonac opismenjavanju,
do današnjeg vremena snažnih promjena u društvu – društvenopolitičkih, kulturnih, ekonomskih i tehnoloških.
Društvo knjižničara Zadar, koje je nakladnik ovog Vodiča, djeluje
od 1949. godine. Mnogi su njegovi članovi pridonosili aktivnostima
Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Brojne su aktivnosti
Društva zabilježene u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i drugim izdanjima HKD-a, mjesno objavljenim monografijama i javnim glasilima.
Svjesno važnosti dokumentiranja i obznanjivanja podataka o djelovanju knjižnica na svome području, Društvo predstavlja Vodič sa
željom da ukaže na njihovu bogatu prošlost i današnji potencijal.
Želja nam je također bila okupiti na jednom projektu djelatnike iz
svih knjižnica i Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji obrazuje buduće knjižnične stručnjake, kako bismo ukazali na važnost djelatne suradnje među svima.
Nadam se da će iskustva u radu na pripremi i objavi ovog Vodiča
biti poticaj za mnoge druge zajedničke pothvate.
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
Predsjednica Društva knjižničara Zadar
9
15
Gradska
knjižnica
Zadar
11
N
7
8
10
6
5
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Knjižnica Samostana sv. Frane (str. 12.)
Znanstvena knjižnica Zadar (str. 18.)
Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (str. 26.)
Knjižnica Samostana sv. Mihovila (str. 28.)
Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije (str. 32.)
Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (str. 34.)
Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” (str. 36.)
Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar (str. 38.)
Knjižnica Muzeja antičkog stakla (str. 40.)
Knjižnica Narodnog muzeja Zadar (str. 41.)
Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 42.)
Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar (str. 44.)
Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru (str. 46.)
Sveučilišna knjižnica Zadar (str. 48.)
Gradska knjižnica Zadar (str. 56.)
4
5
14
Sveučilište
(Novi kampus)
9
13
2
3
12
14
11
Knjižnica Samostana sv. Frane u Zadru
Trg sv. Frane 1, 23000 Zadar
tel. 250-468
fax 250-136
[email protected]
www.svetifrane.org
voditelj knjižnice: Fra Tomislav Ćurić
knjižnično gradivo se koristi samo u knjižnici
uz prethodnu najavu
Knjižnica
Samostana
sv. Frane
12
O
snutak Samostana sv.
Frane vezuje se uz dolazak franjevaca na jadransku
obalu 1212. godine. Mnogobrojni diplomatički dokumenti od 13. st. nadalje svjedoče o
tijesnoj povezanosti kulturne
povijesti Zadra uz franjevački
red, a o važnosti toga Samostana u vjerskom, ali i u svjetovnom životu Zadra svjedoči
i činjenica što je upravo u njegovoj sakristiji godine 1358. bio
potpisan znameniti Zadarski
mir između hrvatsko-ugarskog vladara Ludovika Velikog
i Mlečana. Samostan sv. Frane
bio je sjedištem raznih studija,
najprije teološkog, čiji se početak datira oko godine 1260. To
je utjecalo na osnivanje knjižnice, najvjerojatnije već u 13.
stoljeću, u kojoj je pohranjeno
mnoštvo dokumenata, rukopisa i tiskanih knjiga koje svojom sadržajnom raznolikošću
svjedoče o širini franjevačkog
duha i imaju iznimnu vrijednost u kontekstu hrvatske kulturne baštine.
Budući da je u Samostanu sv.
Frane od 13. stoljeća bila razvijena nastavna aktivnost, knjige
koje se ondje nalaze bile su korištene u izobrazbi te stoga zahvaćaju sva područja znanosti:
teologiju, filozofiju, retoriku,
lingvistiku, književnost, povijest, geografiju, prirodne znanosti, geometriju, glazbu i sl.
Književna djela predstavljaju
gotovo svi najvažniji pisci svih
razdoblja, tiskani u velikom
broju tiskara iz gotovo svih
Ugljanski
poliptih,
rad Dujma
Vučkovića,
15. st.,
detalj
europskih gradova. U Knjižnici se nalazi velik broj rječnika i gramatika mnogih jezika
(hrvatskog, odnosno ilirskog,
latinskog, talijanskog, njemačkog, engleskog, francuskog,
hebrejskog itd.), a izuzetno su
vrijedni i prijevodi teoloških
tekstova na hrvatski jezik, od
kojih valja istaknuti prijevod
Svetog Pisma Matije Petra Katančića ili Kratko skupgliegne
chiudoredne, illiti morale bogoslovicze ... Marka Dobretića.
Uz to, u Knjižnici je velik broj
knjiga iz područja kanonskog
prava, te i prvo takvo djelo na
hrvatskom jeziku (Zakon czarkovni). Izuzetno je zanimljivo
izdanje djela Marka Marulića,
ali i zbirka djela hrvatskih autora u cijelosti. Inventariziranje
cijelog fonda dat će jasniji uvid
u bogatstvo i rijetkost fonda
ove Knjižnice. Cjelokupan fond
procijenjen je na 60.000 jedinica građe, no točne podatke
o veličini i vrijednosti fonda
moći će se dobiti tek nakon
inventarizacije. U Knjižnici se
uz bogatu zbirku novije građe, koja uključuje i referentnu
zbirku, čuva i zbirka Franciscana, osobne zbirke uglednih
pripadnika franjevačkog reda,
npr. fra Atanazija Matanića, te
zbirka periodike. Prema dosadašnjim podacima, u Knjižnici
se nalazi oko 10.000 jedinica
knjižnične građe koja pripada
zbirci stare i rijetke građe (građa tiskana od 1455. do 1835.).
Neki od najvažnijih kulturnih
spomenika koji se čuvaju u
Missale Franciscanum
Venecija, 1757.
13
Knjižnici Samostana jesu: tekst iz godine 1355. u
kojem su sadržana predavanja četiriju područja
kvadrivija, aritmetike, geometrije, astronomije i
glazbe; zbirka srednjovjekovnih iluminiranih korala koja je najbogatija franjevačka zbirka te vrste
u Hrvatskoj; bule papâ, povelje raznih vladara i
druge razne srednjovjekovne listine pisane na
pergameni. Izuzetno je vrijedna zbirka rukopisa
te zbirka od 120 inkunabula, velik je broj izuzetno rijetkih primjeraka tiskanih knjiga iz 16. i 17.
stoljeća, te mnogobrojnih klasičnih, moralnih,
teoloških i prirodnoznastvenih djela.
Nakon preuređenja Knjižnica bi trebala djelovati kao informacijsko središte koje će korisnicima svojih usluga omogućiti slobodan pristup
svim svojim zbirkama, kao i mrežno dostupnim
izvorima te postati temeljem budućeg znanstvenoistraživačkoga rada, koje će promicati svijest
o kulturnom naslijeđu franjevačke zajednice, razvijati kulturne navike te stvarati uvjete za osobni
stvaralački izričaj članova zajednice, obrazovno
djelovanje i duhovnu izobrazbu vjernika.
Zbog izloženosti Knjižnice ratnim nedaćama i
ostalim nepogodama, vrijedna je građa ugrožena, a znatan broj primjeraka toliko oštećen
da zahtijeva hitnu restauraciju. Knjižnica je zatvorena za javnost, a korisnici su članovi franjevačkog reda i ostali zainteresirani uz prethodnu
najavu.
Tomislav Ćurić i Marijana Tomić
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.
Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar
: Društvo bibliotekara ; Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1985.
Bogorodica
Navještenja,
rad drvorezbara iz
Toskane,
poč. 15. st.
14
Ugljanski
poliptih,
rad Dujma
Vučkovića,
15. st.
15
16
Knjižnica Franjevačkog samostana
sv. Marije Bezgrješne u Karinu
23252 Karin
tel. 687 613
www.franjevci-split.hr
odgovorna osoba: fra Mladen Kovačević
knjižnica nije dostupna korisnicima
Knjižnica
Franjevačkog
samostana u
Karinu
U
zadarskom zaleđu, na ušću rijeke Karišnice u more, nalazi
se Franjevački samostan svete Marije Bezgrješne u Karinu. Osnovan
je u 15. stoljeću, a obnovljen 1740.
godine, od kada datiraju i najstariji
arhivski dokumenti. Velika zasluga u obnovi samostana pripada fra
Marijanu Lekušiću, autoru Protokola samostana Djevice Bezgrešnog
Začeća u Karinu u Liburniji, poznatijeg pod naslovom Lekušićeva
kronika, pisanog od 1734. do 1740.
godine. Samostan je djelovao neprekidno sve do početka Domovinskog rata, a razoren je 1993. godine,
iako je od 1964. godine bio upisan
u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nakon potpune obnove Samostan je ponovno otvoren
2006. godine.
Kako su knjige oduvijek bile dio
samostanskog inventara, pretpostavlja se da i početci samostanske
knjižnice sežu u 15. stoljeće. U njoj
je bilo rijetkih i starih knjiga, najviše iz teologije, povijesti i filozofije.
Godine 1963. Josip Ante Soldo opisao je i objavio građu iz samostanskog arhiva, a u dodatku je popisao
27 rukopisa (najstariji iz 1640. godine) i 5 inkunabula (u 11 svezaka)
iz samostanske knjižnice. Prema
fra Stanku Bačiću, koji je do 1991.
godine vodio i Knjižnicu, u njoj je
bilo oko 3.300 knjiga i periodike, a
među njima 33 knjige iz 16. stoljeća. Dio knjiga je uništen i izgubljen
u Domovinskom ratu, a one koje
su kasnije pronađene u Benkovcu, Karinu i Kninu prenesene su u
Franjevački samostan na Visovcu.
Među tim knjigama nisu inkunabule, knjige iz 16. stoljeća te većina
arhivskih spisa i kodeksa, periodika
i neke druge rijetkosti. Sačuvano je
oko dvije trećine manje vrijednog
knjižničnog fonda i Lekušićeva
kronika, a za ostalom građom se još
traga. Pronađene knjige se nalaze
u Samostanu, ali Knjižnica još nije
obnovljena ni dostupna korisnicima.
17
Znanstvena knjižnica Zadar
Ante Kuzmanića 3, 23000 Zadar
tel. 211-365, 214-911
posudba: 214-892
nabava, CIP služba 214-902
fax 312-129
[email protected]
www.zkzd.hr
ravnatelj: mr. sc. Miro Grubić
radno vrijeme:
pon – pet: 7:00 – 21:00
uredi: 7:00 – 14:45, sub: 7:00 – 13:00
ljetno radno vrijeme (srpanj – kolovoz)
pon – pet: 7:00 – 14:30
Znanstvena
knjižnica
Zadar
18
U
zgradi austrijske vojarne iz 1845. godine, koja
se pruža uz bedeme i lučicu Foša, smještena
je Znanstvena knjižnica Zadar, općeznanstvena
knjižnica otvorenog tipa.
Ona posjeduje literaturu iz svih područja ljudskog
znanja pa je jednako zanimljiva učenicima i studentima kao i znanstvenim djelatnicima. Po vrijednosti i veličini knjižničnog fonda svrstava se u
sam vrh hrvatskih knjižnica.
Osnovana je 1855. godine pod nazivom Biblioteca
Comunale Paravia prema prvom donatoru i osnivaču, sveučilišnom profesoru Pietru Alessandru
Paraviji (1797.-1857.), rodom Zadraninu. Po njegovoj želji Gradska općina namijenila je Knjižnici
prostor u Gradskoj loži na središnjem gradskom
trgu. Prve je godine fond Knjižnice sadržavao
18.000 svezaka knjižnične građe koja se prema
Pravilniku (koji je u Knjižnici sačuvan u izvornom
obliku) koristila samo u Knjižnici.
Osim građe koju je darovao Paravia, dio građe kupljen je sredstvima zadarske općine ili je pristigao
darovima pojedinih zadarskih obitelji. Tako je do
Drugoga svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s
više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji. Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu
pa tako 1913. godine broji 39.946 svezaka, a 1932.
godine oko 60.000 jedinica knjižnične građe.
Gradska loža,
prvo sjedište
Knjižnice
Biblioteka Comunale Paravia djelovala je u prostoru Gradske lože sve do 1938. godine kada je preseljena u namjenski izgrađeno krilo nove zgrade
Općine. Fond Knjižnice bio bi i bogatiji da se u
vrijeme talijanske uprave nije vodila restriktivna
politika u nabavi građe tiskane na hrvatskom jeziku. Tako do završetka Drugoga svjetskog rata
Knjižnica nije imala najveće i najstarije hrvatske
i zadarske novine: Narodni list, Katoličku Dalmaciju, Hrvatsku krunu, Hrvatsku, Zviezdu, Iskru,
Lovor i dr.
Godine 1941. talijanska uprava odnosi u Italiju,
“na sigurno”, 5.095 jedinica najvrjednije knjižnične građe, među kojima sve inkunabule, rukopise,
pergamene, dio rijetkih knjiga (Judita iz 1521.) i
novine (Kraglski Dalmatin 1806.-1810.). Odnesena
građa ostala je u Italiji sve do 1961. godine, kada je
temeljem mirovnog ugovora između Italije i Jugoslavije vraćena. U vrijeme strahovitih razaranja Zadra od 1943. do 1944. godine zamro je cjelokupan
javni život u gradu te je i Knjižnica prestala s radom.
Nakon saniranih oštećenja u novim okolnostima i
u novim društveno-političkim uvjetima, Knjižnica je 14. listopada 1945. godine ponovo otvorena
pod nazivom Narodna biblioteka. U njoj je, pored
Naučnog odjela koji se sastojao od fonda Paravije,
osnovan i Posudbeni odjel sa skromnim fondom
od 992 sveska knjiga koji se ubrzano razvijao zahvaljujući brojnim knjigama prikupljenim u gradskim ruševinama. Početkom 1949. godine Naučni
19
odjel i Posudbeni odjel Narodne biblioteke prerastaju u dvije samostalne ustanove. Naučni odjel
postaje Naučna biblioteka koja, između ostalog,
zadržava cjelokupan fond Bibliotece Comunale
Paravia, a od posudbenog odjela nastaje Gradska
knjižnica Zadar.
Naučna biblioteka
je 1949. godine počela dobivati obvezni primjerak svih
tiskovina s područja
Hrvatske.
Fond je obogatila
i privatnim knjižnicama uvaženih
građana, knjižnicama raznih društava i škola, te
knjižnicama ukinutih sudova u Obrovcu, Tisnu, Kistanjama itd. S
fondom od preko 120.000 svezaka knjižnične građe Knjižnica više nije mogla ostati u postojećem
prostoru. Otvaranjem Filozofskog fakulteta u Zadru i sve većim brojem studenata kojima prostor
čitaonice postaje pretijesan, gradske vlasti donose
odluku o preseljenju Naučne biblioteke u prostore bivše austrijske vojarne. Knjižnica je otvorena
1972. godine u novouređenom prostoru u kojemu
ostaje do danas.
Kodeks Horae
Beatae Mariae
Virginis, 16. st.
20
Uspostavom suverene Republike Hrvatske Naučna biblioteka mijenja naziv u Znanstvena
knjižnica. Tijekom Domovinskog rata Knjižnica dijeli sudbinu svoga Grada. Dvaput je izravno pogođena, u listopadu 1991. i u svibnju 1992.,
Isprava hrvatsko-ugarskog
kralja Bele
IV. iz 1243.
godine
kada su stradale radne prostorije i dio spremišta, ali nasreću samo dvjestotinjak svezaka
knjižnične građe. Uništena je i kompletna računalna oprema, što je odložilo započetu elektroničku obradu fonda. Usprkos neposrednoj
ratnoj opasnosti i oštećenjima zgrade, Knjižnica je tijekom cijeloga Domovinskog rata bila na
usluzi korisnicima. Godine 1995. dodijeljena joj
je nagrada Grada Zadra za “zapažene uspjehe
na polju znanosti i kulture”.
U slojevitosti problema tijekom povijesti Knjižnice
dominira problem prostora te tako veći smještajni kapaciteti postaju preduvjet kvalitetnom nastavku rada
i djelovanja.
Od 1949. godine knjižnični fond ubrzano raste, najviše zahvaljujući obveznom primjerku (75% priljeva novih naslova). Grad Zadar, koji ima osnivačka i
vlasnička prava nad Knjižnicom, redovito dostavlja
značajna sredstva za ciljanu nabavu građe. Prosječno
se godišnje kupi oko 2.000 svezaka. Knjižnični fond
obogaćuje se i darovima pojedinaca i ustanova koji u
Knjižnici vide mjesto trajnog čuvanja i zaštite građe.
Danas je u Knjižnici oko 500.000 svezaka monografskih publikacija te oko 12.000 naslova periodike u
82.000 godišta.
Posebnu važnost ima stara dalmatinska periodika:
Almanacco di Zara (1806.-1816.), Kraglski Dalmatin
– Il Regio Dalmata (1806.-1810.), Bollettino Dalmata (1807.), bilten Sôk izvadjen iz naredbenih kgniga
Vojske od Dalmaczie (1809.), Gazzetta di Zara (1832.1850.), Zora Dalmatinska (1844.-1849.), Osservatore
Dalmato (1849.-1866.), Srpsko-dalmatinski magazin
(1854.-1873.), Glasnik dalmatinski (1849.-1866.), Narodni list-Il Nazionale (od 1862.), Il Dalmata (1866.1916.), Vuk (1885.), Lovor (1905.) itd. Rijetka, iznimno
vrijedna građa najvećim je dijelom registrirana kao
kulturno dobro Republike Hrvatske.
Posebnu vrijednost fonda Znanstvene knjižnice
predstavljaju specijalne zbirke:
Isprava zadarskog
nadbiskupa Lampridija iz 1174.
godine
Nicolai Visscher,
Atlas minor, 17.
st.
21
Zbirka pergamena (372 jedinice)
važna je i po sadržaju i po vremenu nastanka; najstarija, Lampridijeva pergamena potječe iz 12., a
najmlađa iz 19. stoljeća.
Zbirka inkunabula ima 34 jedinice, a sve su tiskane u Italiji
između 1475. i 1498. godine. S
obzirom na sadržaj inkunabule
su grčki i rimski klasici, djela
rimskih papa, crkvenih otaca ili
kršćanskih pisaca, te djela povijesno-filozofskog sadržaja.
Zbirka rukopisa (1.140 jedinica)
predstavlja nezaobilazan izvor
za proučavanje Zadra i Dalmacije (npr. Spisi zadarske kancelarije = Libri Consiliorum Comunitatis Jadrae nastali između
1442. i 1806. godine).
Zbirka rijetkosti (1.460 jedinica) sadrži djela autora 16. st. iz
skoro svih većih gradova na našoj jadranskoj obali. Splićanin
Marko Marulić zastupljen je u
Knjižnici s 12 djela, od kojih je
najznačajnije prvo izdanje Judite iz 1521. godine, sačuvano u
22
Hrvatskoj u samo 2 primjerka. U Knjižnici
se čuva i Vila Slovinka Jurja Barakovića, tiskana u Mlecima 1682. godine, te dva izdanja
njegove Jarule iz 1701. i 1702. godine. Posebno je dragocjena zbirka tiskanih statuta dalmatinskih gradova: Zadra, Šibenika, Trogira,
Brača, Hvara i Korčule.
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa sadrži
oko 2.600 jedinica građe. Najvažnija su djela čuvenih europskih kartografa od 16. do 18.
stoljeća (Mercator, Ortelius, Coronelli, Ho-
Zemljopisna karta
Zarae et Sebenici
descriptio, oko
1575. godine
mann, Seutter). Izdvajamo kartu Zarae et Sebenici descriptio iz
atlasa Theatrum orbis terrarum,
A. Orteliusa oko 1575., te Plan
obrambene utvrde Zadra oko
1595. godine.
Zbirka muzikalija ima 4.196 jedinica, zbirka magistarskih i
doktorskih disertacija oko 300
naslova, fototeka 2.398 fotografija s oko 700 negativa na staklu.
Knjižnica ima preko 60.000
oglasa iz mletačke, prve austrijske, francuske i druge austrijske
vladavine, te iz kasnijeg vremena. U fondu se nalazi i oko
30.000 razglednica.
Zavičajna zbirka Dalmatika sadrži oko 20.000 svezaka knjiga
tiskanih do 1980. godine. U Dalmatici se nalaze djela objavljena
na prostoru od Raba do Boke
kotorske, djela koja govore o
Dalmaciji i djela dalmatinskih
autora.
Osnovni zadaci Knjižnice (prikupljanje, obrada, pohrana i
čuvanje te davanje na korištenje
knjižničnog fonda) realiziraju
se kroz odjele: Odjel rada s korisnicima (vanjska i unutarnja
posudba), Odjel nabave i obrade monografskih publikacija,
Odjel nabave i obrade serijskih
publikacija (unutar kojih se
obrađuje i građa iz specijalnih
zbirki), Služba za pohranu i zaštitu knjižnične građe i Zajedničke službe. Od 1949. godine
u knjigovežnici Knjižnice obavlja se kurativna zaštita: uvez i
popravak knjižnične građe kao
i kartografski poslovi. Cjelokupan knjižnični fond (osim
referentne zbirke u čitaonici i
stručne knjižničarske zbirke)
smješten je u spremištu, u zatvorenom pristupu.
Knjižničnu građu aktivno koristi preko 3.000 korisnika,
kojima je na raspolaganju i
čitaonica s oko 100 sjedećih
mjesta i bogatom referentnom
zbirkom. Korisnicima su cjelodnevno na raspolaganju računala s pristupom internetu, a
korisnicima s vlastitim računalom omogućen je bežični pristup internetu. Knjižnica bilježi oko 40.000 posjeta godišnje.
Riva nuova, 1896.
godina, najstarija
razglednica u
Knjižnici
23
Spremište Znanstvene knjižnice
Kartični katalozi
24
Od 1962. do 2002. Knjižnica je obavljala matičnu
službu za knjižnicu Filozofskog fakulteta, te specijalne i spomeničke knjižnice na zadarskom području.
Građa se obrađuje prema nacionalnom pravilniku i IFLA-inim standardima, a ostručavanje se
od 1974. godine obavlja prema srednjim tablicama
UDK klasifikacije.
Od 2000. godine Knjižnica je umrežena u knjižnično informacijski sustav CROLIST i izrađuje
svoju računalnu bibliografsku bazu u koju je unesena cjelokupna periodika i 130.000 zapisa monografskih publikacija. Za građu koja još nije elektronički obrađena korisnicima su na raspolaganju
različite vrste kartičnih kataloga.
Knjižnica ima razgranatu međuknjižničnu posudbu s knjižnicama u zemlji i inozemstvu. S
namjerom da korisniku pruži kvalitetniji i lakši
pristup staroj i rijetkoj građi, a da istovremeno zaštiti izvornik, Knjižnica je 2010. godine započela
projekt digitalizacije pod nazivom DIKAZ (Digitalna knjižnica Zadar) čiji je cilj predstaviti djela
od iznimne važnosti za istraživanje povijesti i kulture zadarske regije, a time i Hrvatske u cjelini.
U Knjižnici se provodi edukacija korisnika za samostalno pretraživanje kataloga i baza podataka.
Dio studenata Odjela za informacijske znanosti
zadarskog Sveučilišta redovito obavlja stručnu
praksu u Znanstvenoj knjižnici.
Knjižnica izrađuje CIP zapise za izdavače s područja Zadarske županije. Na web stranici Znanstvene knjižnice dostupna je baza podataka knjiga u tisku u Republici Hrvatskoj.
U sklopu Odjela rada s korisnicima u prosincu
2010. godine otvorena je Čitaonica prilagođena
osobama s invaliditetom. U toj se Čitaonici provodi edukacija slijepih i slabovidnih korisnika za
rad na računalu, a na zahtjev se vrši prilagodba
tiskanih publikacija u formate čitljive slijepim i
slabovidnim osobama. U tijeku je i provedba projekta Talking Books koji se odnosi na uključivanje
slijepih i slabovidnih osoba u svakodnevne aktivnosti. Bespovratna sredstva za projekt odobrila je
EU unutar IPA prekograničnog programa suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Radi upoznavanja javnosti s knjižničnim fondovima
i uslugama, ali i u svrhu predstavljanja izdavačke
produkcije, znanstvenog i umjetničkog rada lokalnih i ostalih autora, u Izložbenoj dvorani samostalno ili u suradnji s drugim institucijama ili pojedincima organiziraju se predstavljanja knjiga, predavanja
i izložbe. Prateći takve izložbe Knjižnica je izdala
veći broj kataloga koji su vrijedni tiskani izvori podataka o njezinoj bogatoj knjižničnoj građi.
Znanstvena knjižnica je 1994. godine priredila
prvu izložbu zadarskih izdanja objavljenih od
1991. do 1994. godine pod nazivom “Godine rata –
godine rada”. Bio je to začetak manifestacije koja
je postala tradicionalna i koja se u okviru proslave
Dana Grada Zadra održava svakog mjeseca studenog pod naslovom “Izdavaštvo na zadarskom
području”. Rezultat bogate izdavačke djelatnosti
sadržan je u dvjema knjigama objavljenim 2005. i
2012. godine. U Knjižnici se svake godine, u Mje-
secu hrvatske knjige organizira “Tjedan otvorenih
vrata ZKZD” koji uključuje niz događanja (predavanja, organizirane posjete, opraštanje zakasnina) kojima se nastoji približiti Knjižnicu sadašnjim i potencijalnim novim korisnicima.
Marijana Senkić-Klapan
Čitaonica prilagođena osobama s
invaliditetom
Literatura o Knjižnici (izbor)
Monografske publikacije:
G. Praga. La Biblioteca comunale Paravia di Zara.
Zara, Tip. San Marco! di G. Manni, 1937.
G. Ferrari-Cupilli. Per la inaugurazione della Biblioteca
comunale Paravia di Zara nel XVIII agosto MDCCCLVII. Zara : La direzione della Biblioteca, 1857.
V. Maštrović. Stoljeće djelovanja Naučne biblioteke u
Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, 1956.
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo
bibliotekara Hrvatske, 1969.
Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar :
Društvo bibliotekara, Zagreb : Nacionalna i sveučilišna
biblioteka, 1985.
Članci:
P. Galić. Treći kongres bibliotekara Jugoslavije u Zadru
i 100-godišnjica rada zadarske Naučne biblioteke. Zadarska revija 5, 2 (1956), str. 142.
V. Maštrović. Naučna biblioteka u Zadru. Zadar : geografija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura : zbornik. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1964.,
str. 695-700.
P. Galić. Zadarska Naučna biblioteka u novim prostorijama. VBH, 17,3-4(1971), str. 204-205.
M. Katić. Izdanja Naučne biblioteke u Zadru. VBH,
31,1-4(1988), str. 255-257.
M. Katić. Štete od bombardiranja u Znanstvenoj knjižnici u Zadru 1991. godine. VBH, 35,3-4(1992), str. 94-97.
M. Bukvić. Zlato i srebro babilonsko. Vijenac, 7,146(četvrtak, 7.10.1999.), str. 23.
Ž. Aleksić. Znanstvena knjižnica Zadar = (Wissenschaftliche Bibliothek Zadar).Handbuch deutscher
historischer Buchbestaende in Europa. Zuerich ; New
York : Olms-Weidmann, 2001., str. 142-146.
Knjižno blago Znanstvene knjižnice:
Katalog partizanske štampe Dalmacije u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, 1984.
Katalog zadarskih oglasa iz 1944. i 1945. godine . Zadar : Naučna biblioteka, 1985.
Katalog inkunabula u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, 1986.
Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću . Zadar : Naučna biblioteka, 1987.
Katalog Vuk u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Zadar, Naučna biblioteka, 1987.
Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817.
godine . Zadar : Naučna biblioteka, 1988.
Katalog zemljopisnih karata i atlasa do 1900. godine.
Zadar, Naučna biblioteka, 1989.
J. Delaš. Izdavaštvo na zadarskom području : 1991.-2005. :
bibliografija. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2005.
Katalog knjiga tiskanih u 17. stoljeću. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2005. Knj. 1 : 1601.-1650.
Hrvatski putopis : djela hrvatskih putopisaca : katalog
izložbe. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2007.
Djela francuskih gramatičara XVII. i XVIII. stoljeća … : katalog = Les oeuvres des grammairiens francais des XVIIe
et XVIIIe siecles ... : catalogue. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2009.
Zadar u stranim putopisima : katalog izložbe. Zadar :
Znanstvena knjižnica, 2009.
Stoljeće zadarskog zdravstva u knjigama Znanstvene
knjižnice : 1806.-1906. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2010.
Zadarska županija u Domovinskom ratu : iz fonda Znanstvene knjižnice. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2011.
J. Delaš, I. Župić-Baždarić. Izdavaštvo na zadarskom
području : 2006.-2010. Zadar : Znanstvena knjižnica,
2012.
25
Knjižnica Državnog arhiva u Zadru
R. Boškovića bb., 23000 Zadar
tel. 211-530
fax 214-908
[email protected]
www.dazd.hr
voditeljica: Mirisa Katić
radno vrijeme za korisnike: 8:30 – 14 sati
srijedom: 8:30 – 18:30 sati
Abecedni katalog Knjižnice od
1895. do 1955.
godine
Knjižnica
Državnog
arhiva u
Zadru
26
U
jugoistočnom krilu bivše austrijske vojarne
nalazi se Državni arhiv u Zadru i njegova
Knjižnica. Arhiv je osnovan 23. rujna 1624. godine, a Knjižnicu je osnovalo Dalmatinsko namjesništvo krajem 1894. godine od zbirki knjiga koje
su se nalazile u vladinim uredima. Već 1895. ova
je priručna knjižnica Namjesništva dobila pravo
na obvezni primjerak svih tiskovina iz Dalmacije
što je evidentirano do 1915. godine. To pravo je obnovljeno nakon Drugog svjetskog rata, a kasnije
je suženo na obvezno dostavljanje svih publikacija tiskanih na temelju građe Državnog arhiva
u Zadru. Prema izvješćima arhivista i knjižničara
Heinricha Böttnera, koji je u Knjižnici radio od
osnutka do 1943. godine, knjižnični fond je do
Drugog svjetskog rata sadržavao 14.640 naslova
knjiga, brošura, rukopisa i periodike. Knjižnica
je bila potpuno uređena prema važećim knjižničarskim standardima: imala je pravilnik o radu,
knjige inventara, abecedni i stručni katalog te bibliografiju radova koji se odnose na Dalmaciju, a
svi poslovi su se evidentirali. Po dolasku talijanske
uprave Knjižnica je pripojena Arhivu.
U Knjižnici je ostala sačuvana glavnina starog fonda, nadopunjenog novijim izdanjima iz povijesti,
pomoćnih povijesnih znanosti, zemljopisa, prava,
gospodarstva i politike, tako da se knjižnični fond
sastoji od 50.000 svezaka knjiga, brošura, rukopisa, časopisa i novina. Među njima su rijetkosti:
dvije inkunbule, 58 knjiga iz 16. stoljeća, prvotisci
statuta dalmatinskih gradova od 16. do 18. stoljeća
(od kojih je najstariji Zadarski statut iz 1564. godi-
ne), putopisi po Dalmaciji domaćih i stranih autora, pregledi povijesti Dalmacije, izdanja Matice
dalmatinske, brojna djela tiskana u Zadru i ostalim dalmatinskim gradovima u 19. i 20. stoljeću,
nekoliko starih atlasa i velika zbirka od nekoliko
stotina naslova najstarijih zadarskih i hrvatskih
novina i časopisa. Najveći dio knjižnične građe je
na hrvatskom, talijanskom ili njemačkom jeziku,
a nešto manji na latinskom, francuskom te nekim
drugim europskim jezicima. Knjižnica ima inventarne knjige, kataloge na listićima i elektronički
katalog. Kako Arhiv surađuje s brojnim srodnim
ustanovama u zemlji i inozemstvu uspostavljena
je razmjena publikacija i s tim ustanovama. Ova
Knjižnica je danas jedna od triju najvećih arhivskih knjižnica u Hrvatskoj i nezaobilazan je izvor
za istraživanje povijesti Dalmacije.
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo
bibliotekara Hrvatske, 1969.
Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar:
Društvo bibliotekara, Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1985.
P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI.
stoljeću. Zadar: Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.
M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva = (Bibliothek
des Staatsarchivs). Handbuch deutscher historischer
Buchbestände in Europa. Zürich ; New York : OlmsWeidmann, 2001., 138-142.
M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva u Zadru : od Namjesničke do specijalne arhivske knjižnice. Arhivski
vjesnik, 53/2010., 111-136.
Mirisa Katić
Koriolan Cipiko. Petri Mocenici imperatoris gesta. Venezia, 1477.
Desno: rukopisne bilješke Marka
Marulića u istoj knjizi
27
Knjižnica Samostana sv. Mihovila u Zadru
Mihe Klaića 11, 23000 Zadar
tel. 350-020
fax 350-030
[email protected]
www.franjevcitor.hr
odgovorna osoba: fra Antun Badurina
knjižnica je dostupna samo
uz prethodnu najavu
Knjižnica
Samostana
sv. Mihovila
28
C
rkva i Samostan sv. Mihovila pripadaju Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša sa
sjedištem u Zagrebu (do 1920. godine Samostan
je bio sjedište Provincije). Osnovan je 1439. godine
uz Crkvu sv. Ivana u varošu Sv. Martina na Relji, a
zbog turskih provala napušten je i srušen, kao i čitava varoš, 1537. godine. Redovnici su za nadoknadu dobili novu lokaciju unutar gradskih zidina u
Foši. Za francuske okupacije Crkva i Samostan su
1806. godine oduzeti redovnicima, a dodijeljena im
je Crkva sv. Mihovila, pored koje je izgrađen novi,
današnji Samostan 1818. godine.
Knjižnica Samostana postoji od 16. stoljeća, a vjeruje se da su franjevci, u prvom samostanu, pokraj Crkve sv. Ivana, imali i skriptorij, u kojemu su
prepisivali glagoljske knjige i za druge svećenike
glagoljaše. Seobe i novi počeci uzrokovali su i gubitke knjiga. Znamo pouzdano da je o. Karlo Radić
(1710.-1766.), za svoga boravka u Zadru, počeo sabirati knjižno blago, “i uredi mnogobrojne rukopise,
razne kodekse i svakovrsne knjige, osobito glagolske ... sve što je bilo važno u jedno sakupi i sastavi
posebni imenik...” U svemu “sedamdeset i četiri
dragocjena rukopisa i mnogo tiskanih i rukopisnih
Misala i Časoslova”. Ta zbirka je izgubljena početkom 19. stoljeća. Dio knjižnog fonda bio je 1920.
godine prenesen u Samostan Sv. Pavla na Školjiću
i vraćen nakon Drugog svjetskog rata. Knjižnica
je, prigodom bombardiranja Zadra, bila izložena
Zbirka Patrologia.
Series latina i
Series graecolatina
Sv. Jeronim,
vitraj, rad Zdravka
Tišljara i Mate
Ljubičića
vremenskim nepogodama i devastaciji. Kako su
talijanski redovnici otišli u Italiju, a hrvatski još
nisu došli, prazan Samostan bio je izložen pljački
pa su tada neke knjige uništene, oštećene ili odnesene. Samostan je 1949. godine predao 200 knjiga
iz 17. i 18. stoljeća Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a
1968. je dio školskih knjiga i beletristike prenesen
u novotvorenu gimnaziju trećoredaca u Odri kraj
Zagreba.
Sadašnju Knjižnicu uredio je o. Nikola Gregov od
1974. do 1978. godine. Stručni katalog je izrađen
prema UDK sustavu, a abecedni prema ISBD(M).
Stariji fond (od 17. stoljeća do 1850.) sadrži 2.990
svezaka, a novi fond (od 1851.) ima 7.880 svezaka.
Na periodiku otpada 1.550 svezaka. Ukupno se u
Knjižnici nalazi 12.240 svezaka, a prevladavaju publikacije crkvenog sadržaja. Sačuvan je stari Inventar Knjižnice (do početka 20. stoljeća) koji sadrži
popis od 2.100 naslova. Knjige su uglavnom sačuvane, a na njima se vide tragovi prethodnih vlasnika,
najviše samostana. Trideset tri najstarije knjige potječu iz 16. stoljeća. Najvrjednije djelo u Knjižnici je
Patrologia - Series latina i Series graeco-latina. U tri
zadnja desetljeća Knjižnica je uvećala svoj fond za
više tisuća knjiga i svezaka časopisa koji nisu katalogizirani. Nastojanje je omela dugotrajna obnova
Samostana. Danas se u Knjižnici nalazi oko 20.000
svezaka među kojima prevladavaju publikacije crkvenog sadržaja. Knjige se nabavljaju najviše ostavštinama redovnika, darovima prijatelja (don Joso
Felicinović, o. Pavao Badurina) i kupnjom.
Antun Badurina
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.
P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI.
stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.
N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca
trećoredaca, 1990.
Glagoljski misali
Erazmo Roterdamski (Desiderius). In Evangelivm
Marci Paraphrasis. Basileae,
1524.
29
Knjižnica Samostana sv. Pavla
Pustinjaka na Školjiću (Preko)
23273 Preko
tel. 286-455
odgovorna osoba: o. Božo Sučić
knjižnično gradivo se koristi
uz prethodnu najavu
Knjižnica
Samostana
sv. Pavla
Pustinjaka
na Školjiću
(Preko)
30
U
neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu,
na otočiću Školjiću, franjevci trećoredci žive
od 1446. godine. Samostan je jedno vrijeme služio
i kao lazaret za oboljele od kuge, a sredinom 20.
stoljeća u njemu je djelovala hrvatska Franjevačka
gimnazija s pravom javnosti. Samostanska knjižnica spominje se u drugoj polovici 15. stoljeća, a
na temelju bilježaka u jednome od četiriju primjeraka Kašićeva Rituala iz 1640. godine vidi se da je
Knjižnica bila sređena krajem 17. stoljeća. U njoj
ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, dok ih iz 17. i 18.
st. ima nekoliko desetaka, što je znak da su se knjige skupljale i čuvale u Samostanu, ali se nisu popisivale. Postoji samo pomoćni katalog (inventar)
Knjižnice Samostana sv. Pavla na Školjiću u kojemu je upisano 1.985 knjižničnih jedinica.
Uređenje Knjižnice započeo je 1925. godine o. Šime
Vladović, kada je uveden novi raspored ormara, signatura i katalog. U sređivanju Knjižnice do Drugog svjetskog rata sudjelovali su i učenici Gimnazije, a od 1953. godine ponovno o. Šime Vladović.
Od 1975. godine o Knjižnici se skrbi o. Nikola Gregov, koji je izradio dva kataloga, abecedni i stručni.
Prema knjizi inventara, ova Knjižnica danas ima
ukupno 4.654 naslova u 7.092 sveska knjiga i periodike, a posjeduje i knjige tiskane glagoljicom. U
sastavu Knjižnice su i ostatci knjižnice bivše Franjevačke gimnazije.
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.
P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.
N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca
trećoredaca, 1990.
31
Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije
u Zadru
Madijevaca 10, 23000 Zadar
tel. 254-820
fax 254-838
[email protected]
www.benediktinke-zadar.com
odgovorna osoba: M. Benedikta Perinčić
knjižnično gradivo se koristi
uz prethodnu najavu
S
amostan benediktinki svete Marije u Zadru
osnovala je zadarska plemkinja Čika 1066. godine u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Kroz svoju dugu povijest benediktinke su uspjele
sačuvati veliko duhovno i kulturno blago. Pored
velikog broja zlatnih i srebrnih predmeta sakralne
namjene, relikvija i umjetnina sačuvana je i zbirka
starih listina u kojima se spominju hrvatski kraljevi
od 11. stoljeća, te spisi koji se odnose na Samostan.
Od njih je najpoznatiji Zadarski kartular Samostana svete Marije iz 12. stoljeća.
Nije sačuvan nijedan stariji inventar ili bilo kakav
popis knjiga u Samostanu. Znamo samo da su svi
benediktinski samostani imali zbirke knjiga, pa i
knjižnice. Knjige su se koristile u liturgijske svrhe,
ali su se u benediktinskim samostanima i prepisivale, ukrašavale i čuvale. Neki stari, vrijedni kodeksi
koji su nekada pripadali ovom Samostanu danas se
čuvaju u drugim knjižnicama. Tako se dva liturgijska kodeksa iz 11. st. nalaze u Knjižnici Bodleiana
u Oxfordu, a druga dva, iz 12. i 13. st., u Budimpešti. Benediktinke su u samostanu imale djevojačku
školu ili zavod u kojemu su radile kao učiteljice, a za
takav rad sigurno im je trebala i priručna knjižnica.
Sve što su imale, osim općeg inventara, stradalo je u
požaru za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Redovnice su u obnovljeni Samostan preselile 1970.
godine. Tada su sa sobom donijele i manji broj sačuvanih ili poklonjenih knjiga. Zbirku polako popunjavaju, tako da danas broji oko 7.000 svezaka
knjiga i periodike. Među njima je 31 djelo iz 16. st. i
nekoliko stotina naslova iz 17. i 18. stoljeća, a ostalo su novija izdanja. U Samostanu je pohranjena i
veća zbirka fotografija.
M. Benedikta Perinčić
Knjižnica
Samostana
benediktinki
sv. Marije
32
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo
bibliotekara Hrvatske, Zagreb 1969.
P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar: Historijski arhiv u Zadru, Stolni kaptol, 1989.
33
Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije
Trg opatice Čike 1, 23000 Zadar
tel. 250-456
fax 250-517
[email protected]
odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero
knjižnično gradivo se koristi
uz prethodnu najavu
Knjižnica
Stolnog
kaptola sv.
Stošije i
Knjižnica
Stalne
izložbe
crkvene
umjetnosti
34
K
njižnica Stolnog kaptola je jedna od najstarijih zadarskih knjižnica. O njenom postanku
u srednjem vijeku ne možemo govoriti, premda je
sigurno da je tada ugledni Prvostolni kaptol imao
svoju zbirku knjiga, koja je vjerojatno propala 1418.
godine, kada je požar uništio i Arhiv Nadbiskupske kurije i Kaptola. No, to se moglo dogoditi i
nešto ranije, 1394. godine, jer suvremenik Pavao
Pavlović piše: “Die martis penultimo septembris,
iam hora mediae noctis, conbusta fuit Canonica
Sanctae Anastasiae.” U kasnijim vremenima nije
postojala knjižnica Kaptola jer je ne spominju zadarski povjesničari.
Knjižnica zadarskog Prvostolnog kaptola osnovana je 1874. godine zaslugom kanonika Ivana Gurata koji je zadarskom Kaptolu oporučno ostavio sve
svoje knjige i rukopise, više od tri tisuće svezaka.
Njegove su knjige bile temelj knjižnici Prvostolnog
(sada Stolnog) kaptola. Međutim, Guratov primjer nije imao značajnijih sljedbenika, iako C. F.
Bianchi naziva Knjižnicu predragocjenom i prebogatom. Knjižnica se nalazila u zgradi Kaptola koja
je izgrađena 1885. godine, a drveni namještaj je
izrađen baš za te knjige. Nakon Drugog svjetskog
rata obavljena je revizija knjižničnog fonda, no
knjige su i dalje ostale u oštećenoj zgradi i vlažnom
prostoru, pa je stanje iz godine u godinu bivalo sve
gore. Knjižnica nije imala ni knjižničara pa su 1982.
godine knjige prenesene u Nadbiskupsku palaču.
Danas Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije ima
oko 3.500 svezaka, a dodamo li tome još oko 400
neobrađenih djela, ukupan broj iznosi oko 4.000
svezaka, od čega 3 inkunabule i 104 djela tiskana
u 16. stoljeću, 130 rukopisa i 361 svezak periodike.
Postoji inventarna knjiga i autorsko kazalo na kraju te knjige. Za knjige tiskane u 16. st. objavljen
je Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću, Zadar,
1989.
Pavao Kero
Literatura
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.
P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.
Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti
Trg opatice Čike 1, 23000 Zadar
tel. 211-545
[email protected]
odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero
knjižnično gradivo se koristi
uz prethodnu najavu
Pored pročelja Crkve sv. Marije ulazi se u prostore
Stalne izložbe crkvene umjetnosti osnovane 1967.
godine. Iste godine osnovana je i Knjižnica SICU
koja je zamišljena kao priručna knjižnica za stručno osoblje Izložbe. U Knjižnici se nalazi oko 870
svezaka od čega 132 sveska periodike. Ima samo
inventarnu knjigu.
Iz čitaonice
Knjižnice Stolnog
kaptola i Stalne
izložbe crkvene
umjetnosti
35
Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa
“Zmajević” u Zadru
Trg sv. Stošije 2, 23000 Zadar
tel. 250-456
fax 250-517
[email protected]
odgovorna osoba: don Čedomir Šupraha
knjižnica nije dostupna korisnicima
Knjižnica
Sjemeništa
Zmajević
36
U
kompleksu zgrada Zadarske nadbiskupije, nalazi se Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević. Ime je
dobila po zadarskom nadbiskupu Vicku
Zmajeviću (1670.-1745.), koji je omogućio
kvalitetnije školovanje svećenika glagoljaša u Sjemeništu osnovanom 1748. godine. O ovoj Knjižnici je pisala Eva Bezić
koja je njezinu povijest, od osnutka do
1962. godine, podijelila na četiri razdoblja. Knjižnicu je 1832. godine osnovao
tadašnji rektor Bogoslovije Giovanni
Mischiato i od tada neprekidno djeluje.
Jedno vrijeme je bila u sastavu Knjižnice
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa. U razdoblju od 1939. do 1941. godine
na sređivanju Knjižnice radio je knjižničar Romano Jeričević uz pomoć Andrije
Nikolića. Nakon Drugog svjetskog rata
i obnavljanja Sjemeništa obnovljena je
i Knjižnica. Prvi poslijeratni knjižničar
bio je Marijan Grgić, a nakon njega slijedi Marija Grgić. Zaslužni su za obradu i
katalogizaciju fonda.
Od 1993. Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti djeluje po novom
Carlo Federico Bianchi. Memoriale,
rukopis, 1865.
ustroju pa se odvajaju dijelovi knjižničnog fonda za potrebe nastave od starijega u kojemu su
Knjižnica Zmajević i Knjižnica Nadbiskupskog
sjemeništa (Biblioteca del seminario arcivescovile). Nakon premještanja u obnovljeni prostor
kompletan fond se počinje inventarizirati i katalogizirati. Za razvoj ove Knjižnice važne su vrijedne donacije. Prvi je Misciato darovao svoju
knjižnicu, nakon njega kanonik Mate Vučić, pa
zadarski povjesničar Carlo Federico Bianchi, povjesničar Miho Barada, Petar Dujam Munzani,
Mate Garković, Josip Bobić, Ivan Pulišić, Dinko
Beritić, Roman Lukin i drugi. Premda je sastavljen od raznih darova, knjižnični fond predstavlja
danas homogenu cjelinu: to je specijalna znanstveno-teološka knjižnica u kojoj se nalaze i djela
iz opće povijesti, filozofije, prava i djela važna za
povijest Zadra i Dalmacije. U fondu je oko 10.000
svezaka inventarizirane građe u kojoj su četiri inkunabule, rukopisi I. Tanzlingera-Zanottija, djela
C. F. Bianchija i veliki broj knjiga objavljenih od
16. do 18. stoljeća. Većinu fonda čine knjige iz 19.
i 20. stoljeća, a u bogatom fondu periodike nalazimo Kraglski Dalmatin, te važniju stručnu periodiku kao što je Kršćanska škola, Katolički tjednik,
Nedjelja, Život, Bogoslovska smotra, La Dalmazia
cattolica, Praedica Verbum itd.
Pavao Kero
Literatura.
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.
E. Bezić. Biblioteka Zmajević : razvoj i uređenje knjižnice Sjemeništa “Zmajević” u Zadru, rukopis, 1962.
37
Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar
Božidara Petranovića bb, 23000 Zadar
tel. 254-622
[email protected]
www.amzd.hr
voditeljica: Marina Maruna
radno vrijeme:
pon – pet: 7:00 – 15:00
Knjižnica
Arheološkog
muzeja
Zadar
38
O
snivanjem Arheološkog muzeja 1832. godine vjerojatno je započelo i skupljanje knjiga, ali se jezgra prave arheološke knjižnice stvara
njegovim preseljenjem u Crkvu sv. Donata 1880.
godine. Uprava Muzeja i dio radnih prostorija,
kao i spremište s Knjižnicom, bili su smješteni u
dijelu zgrade na sjeverozapadnoj strani Zelenog
trga. Razaranjem Zadra u Drugom svjetskom
ratu zgrada je porušena, a u nastalom požaru izgorjela je sva dokumentacija i Knjižnica. Nakon
rata Knjižnica je bila smještena u kući Schönfeld
na Kolovarama, koja je postala sjedište uprave
Muzeja i sabirno središte za knjige koje su se
skupljale po ruševinama u gradu. Godine 1947.
uprava se preselila u prizemne prostorije Nadbiskupske palače, gdje je ostala do 1954. godine,
kada se Muzej u cjelini preselio u prostorije bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, današnjeg Sveučilišta.
Muzej će u tom prostoru ostati do 1972. godine,
kada se seli u novu zgradu uz Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, a Knjižnica u njoj ostaje do
1986. godine, kada se seli u prostore nekadašnjeg
Samostana sv. Nikole, gdje se i danas nalazi.
Glavninu fonda u obnovljenoj Knjižnici Arheološkog muzeja Zadar činile su stručne knjige izabrane iz tzv. “sabirnog centra”, te darovane knjige
iz raznih arheoloških i njima srodnih institucija
(osobito HAZU u Zagrebu, Akademije iz Ljublja-
ne i Beograda, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i
dr.).
Izdavanje “Diadore”, glasila Arheološkog muzeja, znatno je pridonijelo povećanju fonda Knjižnice jer je time Knjižnici omogućena razmjena
vlastitog izdanja s izdanjima mnogih knjižnica
u zemlji i inozemstvu. Knjižnica iz tog perioda
posjeduje knjige inventara te abecedni katalog.
Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar danas ima
oko 30.000 različitih svezaka knjižnične građe.
Fond je podijeljen u dvije osnovne zbirke: zbirku
knjiga (oko 11.000 sv.) i zbirku periodike (176 domaćih i 677 stranih naslova), a zasebne su zbirke, koje su i fizički izdvojene, zbirka starih knjiga
(tiskane od 1501. do 1850. godine), te zbirka separata. Građa je uglavnom iz područja arheologije,
povijesti i povijesti umjetnosti, a tek u manjoj
mjeri iz područja religije, književnosti i dr. Građa se nabavlja isključivo razmjenom publikacija
sa srodnim institucijama u gradu, državi i inozemstvu, a tek mali broj naslova u Knjižnicu pristigne kupnjom, darom ili vlastitom izdavačkom
djelatnošću. Sva novopristigla građa kompjutorski je obrađena u knjižničnom programu Crolist.
Time je omogućeno pretraživanje knjižničnog
fonda u Skupnom katalogu umreženih knjižnica
Zadarske županije. Korisnici Knjižnice u prvom
su redu članovi matične ustanove, ali se njezi-
nim uslugama koriste i drugi građani, npr. profesori i studenti Sveučilišta u Zadru za potrebe
znanstveno-istraživačkog rada, studija i sl.
Marina Maruna
39
Knjižnica Muzeja antičkog stakla
Poljana Zemaljskog odbora 1, 23000 Zadar
tel. 363-836
fax 363-834
[email protected]
www.mas-zadar.hr
voditeljica: Gorica Lovrić
radno vrijeme za korisnike:
ponedjeljak – petak: 9:00 – 15:00
M
uzej antičkog stakla osnovan je 2009. godine.
Knjižnica Muzeja osnovana je 2011. godine
od građe koja se prikupljala od osnutka Muzeja,
a u studenom 2011. godine upisana je u Upisnik
knjižnica pri Ministarstvu kulture RH kao specijalna knjižnica. Od kraja 2011. godine građa se može
pretraživati u mrežnom katalogu Crolist. Knjižnica
se nalazi na drugom katu Muzeja antičkog stakla.
Područja koja knjižnični fond svojim najvećim
dijelom pokriva odnose se na arheologiju, umjetnost i povijest, a posebna pozornost posvećuje se
izgradnji zbirke građe o antičkom staklu, kojega u
Hrvatskoj ima jako malo. Osim omeđenih i periodičkih publikacija u fondu se nalaze i brojni separati. Početkom 2012. godine u fondu se nalazilo
700 svezaka omeđenih publikacija te 420 svezaka
periodičkih publikacija. Knjižnica je namijenjena
djelatnicima Muzeja za njihov stručni i istraživački
rad, dok je vanjskim korisnicima građa dostupna
za korištenje unutar prostorija Knjižnice. Do studenog 2011. godine Knjižnica nije imala stručnog
djelatnika, tako da je trenutno u prvom planu
stručna i formalna obrada građe. Knjižnica ima
dobru suradnju sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu s kojima se redovito razmjenjuju publikacije, a to je jedan od glavnih načina
nabave knjižnične građe. Muzej antičkog stakla
izdaje časopis Asseria, kao i brojne kataloge izložbi
te multimedijalna izdanja. Muzej je dostupan na
svojoj mrežnoj stranici i na Facebooku na kojima
se redovito obavještava o najnovijim aktivnostima
i događanjima u Muzeju. Posebnost ove Knjižnice
je u tome što se osobita pozornost posvećuje prikupljanju knjižnične građe vezane za antičko staklo.
Gorica Lovrić
Knjižnica
Muzeja
antičkog
stakla
40
Palača
Cosmacendi
Knjižnica Narodnog muzeja u Zadru
Narodni trg, 23000 Zadar
tel. 211-198
fax 251-044
[email protected]
www.nmz.hr
voditelj: Tomislav Blažević
radno vrijeme za korisnike:
ponedjeljak – petak: 8:00 – 15:00
Knjižnica
Narodnog
muzeja
Zadar
Gradska straža
N
a Narodnom trgu, u prostorima Gradske straže,
smješten je jedan dio Knjižnice
Narodnog muzeja. Knjižnica
Narodnog muzeja ima četiri
knjižnična ogranka: Etnološki
odjel, Galerija umjetnina, Muzej grada Zadra i Prirodoslovni
odjel.
Svaki knjižnični ogranak ima
svoju inventarnu knjigu, a
knjižničnu djelatnost objedinjuje ured knjižničara. Galerija
umjetnina i Prirodoslovni odjel
imaju evidentirani računalni
unos. Dio fonda nije inventariziran, a u tijeku je revizija knjižnične građe u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom u Zadru.
Knjižnica broji 10.705 inventariziranih knjižnih jedinica.
Fond ogranka Odjela narodne
revolucije pripojen je 1992. godine ogranku Odjela Muzeja
grada Zadra. Veliki broj časopisa s tematikom vezanom za
fotografiju posjeduje ogranak
Galerije umjetnina. Bogati
fond knjiga iz područja etnologije posjeduje ogranak Etnološkog odjela, a ogranak Prirodoslovnog odjela ima vrijednu
referentnu zbirku iz područja
prirodoslovlja. Knjižnica ima
uspostavljenu razmjenu sa
srodnim ustanovama i surađuje s ostalim specijalnim knjižnicama u Zadru.
Fondom Knjižnice koriste se i
vanjski suradnici, organizatori
gostujućih izložbi, profesori,
studenti i drugi. Knjižnica sudjeluje u kulturno animacijskim djelatnostima Muzeja,
od organiziranja izložbene
prodaje muzejskih izdanja do
sudjelovanja u predstavljanju
publikacija, a Gradska loža je
kao izložbeni paviljon Narodnog muzeja poznata kao mjesto predstavljanja raznih publikacija.
Tomislav Blažević
41
Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Zadru
Obala kneza Trpimira 8, 23000 Zadar
tel. 331-095
[email protected]
http://info.hazu.hr/zavod_za_povijesne_
znanosti_u_zadru
odgovorna osoba: Ljiljana Ugrinić
radno vrijeme za korisnike:
ponedjeljak – petak: 8:30 – 14:30
Knjižnica
Zavoda za
povijesne
znanosti
HAZU u Zadru
42
Palača Tamino
Z
avod za povijesne znanosti Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, smješten u palači Tamino,
osnovan je kao Institut JAZU 3. srpnja 1954.godine.
Svrha osnutka Zavoda bila je istraživanje prošlosti južne Hrvatske, osobito Zadra i njegove okolice.
Godinu dana kasnije osnovana je Knjižnica i tada je
evidentirano 1.200 naslova. Današnje stanje fonda
iznosi preko 30.000 svezaka knjiga, časopisa i novina. Najviše je naslova iz povijesne struke, arheologije, pomorstva, prava, gospodarstva i književnosti.
Posebno je vrijedna zbirka strane periodike.
Prvih dvadeset godina Knjižnicu je vodila knjižničarka Mirjana Maršan, poslije nje kratko vrijeme Davor
Aras, pa Tereza Ganza-Aras. Njezinim prijelazom u
znanstvene djelatnike poslove u Knjižnici obavljali su po potrebi i ostali djelatnici Zavoda. Od 1980.
do 1998. poslove knjižničara djelomično je obavljala
administratorica Dragojla Dukić. Od 1999. godine
do danas u Knjižnici je zaposlena jedna diplomirana knjižničarka. Tijekom godina Zavod je mijenjao
nazive i djelatnost istraživanja (ekonomske znanosti,
pomorstvo, povijesne znanosti). Ta činjenica se odrazila na raznolikost knjižničnog fonda.
Do 1999. godine u knjigu inventara je upisano 8.504
naslova. Tada se prešlo na vođenje dviju zasebnih
knjiga, za monografske publikacije i za periodiku. Od
2000. godine građa se obrađuje u računalnom programu ISIS-u. Godine 2002. Knjižnica je dobila dio ostavštine osobne knjižnice Vjekoslava Maštrovića, jednog
od osnivatelja i upravitelja Zavoda. Zbirka je obrađena, posebno smještena, te dostupna korisnicima.
U Knjižnici postoji i mali arhiv, fototeka i mikrofilmoteka. Građa se nabavlja kupnjom, darom i zamjenom za godišnjak Radovi koji se šalje na adrese
300 ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbirka omeđenih publikacija nalazi se na prvom katu, gdje je i
čitaonica s referentnom građom kao što su: rječnici,
leksikoni, enciklopedije i drugi priručnici. U drugom
prostoru smještena je strana i domaća periodika.
Stalno su izložena sva izdanja časopisa Radovi, Posebna izdanja te monografije serije Djela. Knjižnica
je zatvorenog tipa, specijalna i namijenjena djelatnicima Zavoda, pa je i dio fonda dislociran po sobama
znanstvenih djelatnika. Ponekad se njezinim fondom, u čitaonici, posluže i vanjski suradnici, studenti i profesori.
Ljiljana Ugrinić
Literatura
50. godišnjica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Zadru : (1954. – 2004.), 1–29. Radovi Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Zadru, sv. 46/2004. str.25-26.
Pola stoljeća Zavoda za povijesne znanosti u Zadru
(1954.-2004.), Zagreb - Zadar, 2006.
43
Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar
Bože Peričića 5, 23000 Zadar
tel. 315-677 (lokal 270)
fax 312-724 (za Stručnu knjižnicu)
[email protected]
www.bolnica-zadar.hr
voditelj: Robert Nezirović
radno vrijeme:
pon – pet: 7:00-15:00
O
pća bolnica Zadar osnovana je 1887. godine kao Pokrajinska bolnica za Dalmaciju. Stručna knjižnica Opće bolnice osnovana je
1946. godine, a početni fond činile su knjige pronađene u ruševinama stana dr. Armanda Sala.
Od 1947. godine Knjižnica je počela primati na
dar prve strane časopise, dok prve knjige i časopise počinje kupovati godinu dana kasnije. Od
1955. godine prima 16 stranih časopisa. Knjižnica je 1969. godine smještena u prostoriju u kojoj
se do tada nalazila oficina bolničke ljekarne. U
tom prostoru ostala je do siječnja 1984. godine
kada je preseljena u prostoriju šefa RTG-službe.
Od 1977. godine sređuje se knjižnični fond, a u
razdoblju od 1990. do 1994. godine Knjižnica je
smještena u tri prostorije. U jednoj je računalo
s priključkom na internet za pretraživanje knjižnične građe u bazi Index Medicus, te prostorom
za najnoviju pristiglu periodiku, a treća prostorija je radni prostor knjižničara s dijelom knjiga i
starijom periodikom.
Knjižnica ima knjigu inventara i abecedni katalog, a fond ima 4.327 knjiga i oko 270 naslova časopisa. Korisnici imaju na raspolaganju dva računala, na kojima su evidentirani svi članci (sažetci)
iz baze Index Medicus od 1966. godine do danas,
i fotokopirni stroj. U Stručnoj knjižnici rade dva
djelatnika, a Knjižnicom se koriste liječnici Opće
bolnice, medicinske sestre, te u manjoj mjeri studenti medicine i učenici Medicinske škole.
Robert Nezirović
Stručna
knjižnica
Opće bolnice
Zadar
44
Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice
Ugljan
Otočkih dragovoljaca 42, 23275 Ugljan
tel. 208-284
fax 288-183
[email protected]
www.pbu.hr
voditeljica: Irena Radaković
radno vrijeme:
pon – pet: 8:00-16:00
N
a otoku Ugljanu u mjestu Ugljanu (oko 1.300
stanovnika), nalazi se Psihijatrijska bolnica osnovana 1955. godine. Tijekom 1956. godine
uređena je i Stručna knjižnica Bolnice. O nabavci
knjiga brinuo se upravitelj Bolnice, a Marko Jukić
odvojio je stručnu građu od one namijenjene bolesnicima (beletristika) i vodio Knjižnicu. Zbirku
namijenjenu bolesnicima vodili su terapeuti.
Od 1973. godine stručnu zbirku od 542 naslova preuzela je Zlata Derossi i izradila abecedni
katalog. Obrađeni su i časopisi koje Bolnica prima od 1958. godine. Od 1983. do 1996. godine u
Knjižnici je radila Maja Maljković-Lukin, a od
1997. godine djelatnica koja i danas vodi Knjižnicu. Osim knjižničara, u radu Knjižnice pomagali
su i bolesnici u sklopu radne terapije.
U to vrijeme tiskan je prvi broj bolesničkog lista
“PUB”. Časopisi koji se nalaze u Knjižnici usko
su specijalizirani, vezani za područje psihijatrije, psihologije, neurologije, socijalne medicine,
alkoholizma i sl. Stručnom osoblju dostavljaju se
razni tematski prijevodi iz stranih časopisa, pretežito s engleskog jezika.
U Knjižnici se nalazi ukupno 5.960 naslova
(stručna knjižnica 3.127, beletristika 2.833) i 48
naslova časopisa, a pretplaćena je na domaće i
strane stručne časopise. Knjižnica je dragocjen
izvor podataka medicinskim djelatnicima za pripremanje stručnih radova i daljnje stručno usavršavanje.
Irena Radaković
Stručna
knjižnica
Psihijatrijske
bolnice Ugljan
45
Knjižnica Konzervatorskog odjela
Ministarstva kulture u Zadru
Ilije Smiljanića 3, 23000 Zadar
tel. 211-129
fax 224-067
[email protected]
odgovorna osoba: mr. sc. Anastazija Magaš
knjižnica nije dostupna
vanjskim korisnicima
Knjižnica
Konzervatorskog
odjela Ministarstva
kulture u Zadru
46
P
rikupljanje knjižnične građe i osnutak Knjižnice u
sastavu Konzervatorskog odjela u Zadru, vezani su uz osnivanje Konzervatorskog ureda
u Zadru 1954. godine. Tijekom
desetljeća, knjižnični fond je
profiliran za potrebe konzervatorske djelatnosti, pa danas
obuhvaća konzervatorsko-restauratorsku literaturu, specijalizirane i opće priručnike iz
područja povijesti umjetnosti,
povijesti, arheologije, etnologije, arhitekture i urbanizma,
domaće i strane monografije,
enciklopedije i leksikone, periodične publikacije, a posjeduje
i skromnu hemeroteku – zbirku članaka tematski vezanih uz
rad Konzervatorskog odjela u
Zadru.
Za sada je Knjižnica zatvorenog
tipa i služi isključivo za potrebe
konzervatora.
Dvorište romaničke palače
Grisogono-Vovo
dovršeno u 16. st.
47
Sveučilišna knjižnica Zadar
Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2, 23000 Zadar
voditeljica Knjižnice: Mirta Matošić
Kontakt i radno vrijeme:
Središnja knjižnica
200-566 (voditeljica Knjižnice)
345-048 (Odjel periodike)
fax 200-690
[email protected]
www.unizd.hr/knjiznica
pon – pet: 8:00 – 19:30 sati
Slavistička knjižnica
200-538
pon – pet: 8:00 – 19:30 sati
Talijanistička knjižnica
200-511
pon – pet: 8:00 – 12:00 sati
Knjižnica Odsjeka za francuske studije
200-549
pon – pet: 12:30 – 16:00 sati
Knjižnica na Novom kampusu
345-048
pon – pet: 8:00 – 19:30 sati
Knjižnica Odjela za nastavničke studije
(Gospić)
053 665-343
pon – čet: 9:00 – 18:00, pet: 9:00 – 15:00
Sveučilišna
knjižnica
Zadar
48
S
veučilišna knjižnica u Zadru djeluje u okviru
matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao posebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog
i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti. U skladu sa Strategijom razvitka znanosti
Sveučilišta u Zadru i primjereno potrebama studija i znanstveno-istraživačke djelatnosti koja se
odvija na sveučilišnim odjelima i centrima razvija
se i knjižnični fond i knjižnične usluge. Knjižnične
usluge i aktivnosti primarno su usmjerene prema
potrebama studenata i znanstveno-nastavnog
osoblja Sveučilišta. Najveći broj korisnika dolazi
iz redova studenata – do 5800, zatim znanstvenonastavnog osoblja i zaposlenika Sveučilišta – do
515 godišnje.
Sveučilišna knjižnica u Zadru osigurava pristup
svim dostupnim izvorima informacija relevantnim za zajednicu Sveučilišta u Zadru te pruža
knjižnične usluge za potporu istraživanja, nastave,
učenja i potreba sveučilišne zajednice, što i opravdava njezin česti sinonim - informacijsko središte
Sveučilišta. Osim toga, razvija knjižničarsku struku i vještine, a svojim djelovanjem potiče različitosti u gledištima, mišljenjima i idejama. Čuvanjem
i davanjem na korištenje svih znanstvenih i stručnih radova djelatnika Sveučilišta u Zadru doprinosi znanstvenom i kulturnom naslijeđu.
Knjižnica je osnovana u jesen 1956. godine kada je s
radom započeo i Filozofski fakultet u Zadru. Početkom 1961. godine na mjesto knjižničarke, a od 1974.
godine voditeljice Knjižnice dolazi Mirjana Šokota
i na tom mjestu ostaje do umirovljenja 1995. Tijekom ovog razdoblja uspostavila je temelje današnje
Knjižnice i osposobila niz novih knjižničara.
Knjižnica u osnutku nije posjedovala niti jedne jedine knjige, ali rasla je s Fakultetom. Najveći dio
fonda formirao se kupnjom, ali i razmjenom te otkupom i donacijama privatnih zbirki.
Usporedo s formiranjem Središnje knjižnice formirali su se i ogranci od kojih se po sadržaju i broju
knjiga i pripadajućoj čitaonici odmah izdvojila Slavistička knjižnica, te uz nju Talijanistička knjižnica.
Za postavljanje osnova Talijanističke knjižnice zaslužan je akademik Žarko Muljačić koji je uspostavio i razmjene publikacija s mnogim izdavačima u
svojoj i drugim strukama.
Otkup 1957. godine zbirke prof. dr. Marijana Tkalčića (1896.-1956.), filozofa, estetičara i pedagoga,
bio je prvi otkup jedne privatne zbirke. Zbirka dr.
Tkalčića sadrži oko 700 svezaka iz područja filozofije, povijesti filozofije, logike, psihologije, etike,
estetike, sociologije i pedagogije. Iduće, 1958. godi-
Zgrada Sveučilišta u Zadru
– Stari kampus
Čitaonica Središnje knjižnice
49
ne, knjižnični je fond uvećan za 255 doniranih svezaka uglavnom slavističke literature iz naslijeđa dr.
Petra Skoka. Ova donacija je u cijelosti smještena
u Slavističku knjižnicu. Filozofski fakultet otkupio
je 1963. privatnu zbirku dr. Ivana Grgića koja sadrži
oko 639 svezaka raznolike historiografske literature, zatim 1967. klasičnu zbirku akademika Nikole
Majnarića s preko 2.000 svezaka knjiga, časopisa i
muzikalija.
Knjižnica je, prva u ovom dijelu Europe, počela
primjenjivati Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Verone, čak i prije njegova
objavljivanja 1970. godine, kao prvog nacionalnog
pravilnika usklađenog s pravilima IFLA-e. To je
bilo moguće zahvaljujući znanju koje je Eva Verona
prenijela našim kolegicama u Zadru na poslijediplomskom studiju Pomoćne povijesne znanosti,
usmjerenje Bibliotekarstvo.
Izrada stručnog kataloga počela je 1957., predmetnoga 1982. godine, a prve predmetne odrednice
biralo se u skladu s projektima i znanstveno-istraživačkim radom na Filozofskom fakultetu u Zadru. Već 70-ih godina pokazalo se da će Knjižnica
brzinom rasta fonda i povećanjem broja korisnika
uskoro prerasti namijenjeni joj prostor na trećem
katu, pa se početkom 1982. preselila u dio današnjih
prostora. Nakon što se Arheološki muzej iselio iz
zgrade Filozofskog fakulteta, dio njegovih prostorija preuređen je u tada suvremeno opremljenu čitaonicu s 80 sjedećih mjesta te je 16. listopada 1986.,
na tridesetu obljetnicu djelovanja zadarskog Filozofskog fakulteta, predana Knjižnici na uporabu.
Rusistička zbirka dr. Nikolaja Preobraženskog donirana je 1971., a većina od 490 svezaka pripala je
Slavističkoj knjižnici. Akademik Žarko Muljačić
1983. donirao je vrijednu zbiru od 848 svezaka knjiga, 280 separata i 985 svezaka časopisa. Donacija
je kao izdvojena zbirka smještena u spremištu Središnje knjižnice. Filozofski fakultet otkupio je 1986.
privatnu zbirku prof. dr. Vojmira Vinje sa 158 svezaka knjiga iz područja lingvistike na francuskom
jeziku, dio su fonda Sveučilišne knjižnice, a dostupne su na Odjelu za francuski jezik i književnost.
U vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. Knjižnica
je za korisnike bila otvorena koliko i zgrada Fakulteta. Radila je i čitaonica, djelatnici su obrađivali
građu, polagali stručne ispite, obavljala se razmjena publikacija. Fond Knjižnice je, iz sigurnosnih
razloga, bio djelomično premješten.
50
Dio fonda Sveučilišne knjižnice čini i 1997. godine otkupljena privatna zbirka akademika Duje
Rendića-Miočevića, koja sadrži oko 5.000 svezaka
raznolike arheološke literature, a smještena je na
Odsjeku za arheologiju. Branimir Donat donirao
je 2003. oko 300 knjiga iz svoje osobne knjižnice,
uglavnom djela iz hrvatske književnosti i hrvatske
književne povijesti te ruske književnosti i smještena je u Slavističkoj knjižnici. Fondacija Sabre donirala je 2003. oko 3.000 knjiga iz povijesti, sociologije, politologije, informatike, filozofije, prava,
povijesti i teorije književnosti, niz djela i priručnika iz američke i engleske književnosti itd. Fondacija Sabre je donirala 2011. godine i 600 naslova iz
sestrinstva, psihologije i ekonomije.
Knjižnični fond je obogaćen 2008. donacijom privatne zbirke dr. Pavla Tekavčića koja sadrži 1084
sveska knjiga i časopisa iz područja književnosti,
jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kritičku literaturu. Kao zasebna zbirka smještena je
u Talijanističkoj knjižnici, a na njenom uređenju
sudjelovali su i studenti Odjela za knjižničarstvo.
Odjelu za povijest umjetnosti je Sofija Petricioli
2010. darovala privatnu zbirku akademika Ive Petriciolija iz područja povijesti umjetnosti, arheologije i nacionalne povijesti. Donacija je dio fonda
Sveučilišne knjižnice, a dostupna je na Odjelu za
povijest umjetnosti.
Sveučilišna knjižnica Salzburg (Austrija) donirala
je 2010. godine oko 3.700 knjiga Odjelu za francuske i iberoromanske studije.
Rad na bogaćenju fonda pratila su događanja unutar knjižničarske profesije i sukladno tome osuvremenjivanje rada uvođenjem novih knjižničnih
odjela i službi, zapošljavanjem novih djelatnika, a
nadasve uvođenjem novih usluga za korisnike. Nakon preseljenja Odjela za geografiju, Odjela za kul-
turu i turizam i Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece na Novi kampus
i Knjižnica je 2001. godine na toj lokaciji, slijedeći
potrebe korisnika, otvorila ogranak koji sadrži građu uglavnom iz područja informacijskih znanosti,
komunikologije, geografije, pedagogije, a od nedavno i ekonomije i managementa te sestrinstva.
Knjižnično poslovanje se bitno promijenilo 2002.
godine uvođenjem računalne obrade i posudbe uz
pomoć integriranog knjižničnog programa CROLIST. Računalni katalog izrađujemo na temelju
Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga Eve Verone i UNIMARC-a (međunarodne
norme za strojno čitljivo katalogiziranje).
Knjige, časopise te ostalu knjižnu i neknjižnu građu
Knjižnica nabavlja kupnjom, zamjenom i darom.
Knjižnični fond, koji danas prelazi preko 122.000
svezaka (monografija i periodike), prvenstveno
služi potrebama dodiplomskih i poslijediplomskih studija na Sveučilištu, kao i znanstveno-istraživačkom radu. Uz oko 97.000 svezaka domaćih
i stranih monografija (priručnici, udžbenici, enciklopedije i leksikoni, rječnici i drugo), te oko
25.000 svezaka periodičnih publikacija, Knjižnica
posjeduje i oko 600 svezaka rukopisne zbirke magistarske i doktorske disertacije obranjene na
Filozofskom fakultetu u Zadru, odnosno Sveučilištu u Zadru te Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U
fondu Knjižnice nalazi se 760 domaćih i 700 stranih naslova časopisa, od čega je tekućih domaćih
naslova oko 183, a stranih 180.
Knjižnični fond smješten je najvećim dijelom u
spremištu Središnje knjižnice, te u ostalim odjelnim knjižnicama, a izgrađuje se prema potrebama
studija. Fondom je obuhvaćena literatura iz područja anglistike, antropologije, arheologije, ekonomije, filologije, filozofije, geografije, germanistike,
informacijskih znanosti, klasične filologije, medicine, pedagogije, poljodjelstva, pomorstva, povijesti
umjetnosti, povijesti, prometa, psihologije, romanistike, slavistike, sociologije, turizma te će rasti
i razvijati se sukladno razvoju znanstvenih i istraživačkih djelatnosti Sveučilišta u Zadru i sukladno
potrebama svih korisnika Sveučilišne knjižnice.
U knjižničnom fondu nalaze se privatne zbirke
poznatih znanstvenika koje su otkupljene ili dobivene na dar. Tako naš fond sadrži dio zbirke akademika Petra Skoka, Žarka Muljačića i Nikole Majnarića, te dr. Ivana Grgića, dr. Marijana Tkalčića,
dr. Nikolaja Fjodoroviča Preobraženskog, dr. Duje
Rendića-Miočevića, dr. Ive Petriciolija i drugih.
Dio fonda čine i vrijedne donacije: ISIP-a, Sabre
fondacije, Američkog veleposlanstva, Austrijskog
kulturnog centra, British Councila, Sveučilišne
knjižnice Salzburg i drugih inozemnih donatora.
Korisnici mogu pristupiti i velikom broju elektroničkih izvora informacija, online baza podataka
(bibliografskih, citatnih i s cjelovitim tekstom),
te većem broju elektroničkih časopisa. Iz ponude
online baza podataka, prema značaju i popularnosti među našim korisnicima, izdvajamo sljedeće:
EBSCOHost, OVID i Web of Science.
Fond Slavističke knjižnice iznosi oko 30.000 knjiga. U fondu se nalazi brojna uglavnom slavistička
literatura iz područja književnosti, jezikoslovlja,
stilistike, povijesti i teorije književnosti te kritička
literatura.
Talijanističku knjižnicu čini fond od 5.000 naslova
iz područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i
teorije književnosti te kritička literatura, a nedavno je Knjižnica obogaćena donacijom od oko 1.000
knjiga dr. Pavla Tekavčića.
Knjižnica Odsjeka za francuske studije ima više od
2.000 naslova iz francuske književnosti te oko 600
naslova književne kritike, antologija, izbora tekstova, biografija itd. U maloj čitaonici dostupno
je i oko 60 rječnika i enciklopedija (Larousse, Robert, Hachette). U profesorskim kabinetima nalazi se specijalistička literatura iz opće i francuske
lingvistike, povijesti jezika, romanistike, semantike, sintakse, morfologije, fonetike, sociolingvistike i semiologije.
Većina fonda Knjižnice na Novom kampusu sadrži građu iz područja informacijskih znanosti, komunikologije, geografije, pedagogije, ekonomije i
medicine. Sve knjige smještene su prema stručnim
51
područjima i izložene u otvorenom pristupu, tako da korisnik
može i bez pomoći knjižničara
doći do željene građe.
U 2011. godini Sveučilišnoj
knjižnici u Zadru pridružila se i
Knjižnica Odjela za nastavničke studije koja djeluje u sastavu Odjela od njegova osnivanja
1963. godine kada je u Gospiću, kao nasljednica učiteljske
škole, osnovana Pedagoška
akademija. Prostor Knjižnice
podijeljen je na posudbeni dio
i čitaonicu, a knjige su smještene prema stručnim područjima
i izložene u otvorenom pristupu. U skladu sa svojim temeljnim zadaćama Knjižnica gradi
svoj fond na temelju ispitne,
znanstvene i stručne literature,
te referentne zbirke. Ukupni
fond Knjižnice iznosi 11.512 svezaka knjiga (8.174 naslova), 957
naslova časopisa (u pretplati 27
tekućih naslova).
Sveučilišna knjižnica je organizirala rad kroz nekoliko odjela.
Dolje i desno: detalji arhitektonsko-urbanističkog projekta nove
Sveučilišne knjižnice
52
Zadaće Odjela za nabavu i
izgradnju zbirki su izrada i
provođenje nabavne politike
Knjižnice koja uključuje sustavno prikupljanje knjižne
i neknjižne građe kupnjom,
razmjenom i darom te prikupljanje izdanja Sveučilišta. U
Odjelu se prikupljaju i analiziraju zahtjevi korisnika u svezi
s knjižničnom građom, koordinira se nabava za sve ogranke
Sveučilišne knjižnice, evidentira se i inventarizira pristigla
građa, izrađuju se bilteni prinova, procjenjuje se kvaliteta
fonda i obavlja se njegovo pročišćavanje, provodi se revizija i
otpis građe. Ovaj Odjel također
vrši razmjenu izdanja sveučilišnih monografija s drugim ustanovama te izgrađuje digitalnu
zbirku Sveučilišne knjižnice.
Odjel za obradu građe obavlja
obradu svih vrsta publikacija
(monografskih,
periodičkih,
kartografskih, elektroničkih,
itd.), izradu bibliografskih i
normativnih zapisa prema nacionalnim i međunarodnim
knjižničnim standardima, te
kooperativnu katalogizaciju.
Također obavlja redakture i
kontrole elektroničkog kataloga, sadržajnu analizu knjižnične građe za potrebe klasifikacije i predmetnu obradu.
Zadaće pododjela Obrade periodike su nabava, reklamacija,
inventarizacija, kontinuacija i
katalogizacija periodike kao i
izrada analitike, te uspostavljanje, evidentiranje i vođenje razmjene periodičkih izdanja Sveučilišta s drugim ustanovama.
Odjel za rad s korisnicima, čije su
sastavnice Odjel informacijske
službe i međuknjižnične posudbe i Odjel posudbe, osigurava
korisnicima dostupnost tiskanim
i digitalnim zbirkama Sveučilišne knjižnice te zbirkama drugih
knjižnica u zemlji i inozemstvu
kroz knjižničnu i međuknjižničnu posudbu, omogućava korištenja izvora informacija u prosto-
rijama Sveučilišne knjižnice te
pribavlja i pruža opće, znanstvene i stručne informacije.
Djelatnici Odjela pripremaju i provode različite oblike
knjižnične edukacije u cilju
informacijskog obrazovanja i
osposobljavanja korisnika za
samostalno korištenje usluga
Knjižnice, pomažu pri pretraživanju stranih i domaćih znanstvenih baza podataka, uređuju
mrežne stranice Knjižnice, pripremaju promotivne programe
te organiziraju i izrađuju profil
za selektivnu diseminaciju informacija.
Osnovna je uloga Odjela za
održavanje knjižničnog računalnog sustava održavanje
softvera za knjižnično poslovanje, mrežnih stranica, digitalnog repozitorija, informatičke
opreme te elektroničkih alata
za učenje na daljinu. Zadaće
ovog Odjela su planiranje, razvoj i implementacija računalnih aplikacija za unaprjeđenje
knjižničnog poslovanja kao i
informatička podrška i obuka svih djelatnika i korisnika
knjižnice.
Sveučilišna knjižnica ima četiri
čitaonice, što u Središnjoj knjižnici, što u ograncima. Čitaonica
Središnje knjižnice raspolaže s
80 sjedećih mjesta i 8 računala sa
slobodnim pristupom internetu.
U ogranku, knjižnici Novog
kampusa korisnici se mogu
služiti referentnom zbirkom u
čitaonici s 18 sjedećih mjesta.
Postoji još i informatička čitaonica s 10 računala i slobodnim
pristupom internetu.
U ogranku Slavistička knjižnica
nalazi se čitaonica koja može primiti 40 korisnika, a Talijanističkoj knjižnici pripada mala čitaonica s 10 sjedećih mjesta.
Djelatnici Sveučilišne knjižnice
aktivno sudjeluju u svim većim
događanjima u organizaciji Sveučilišta, od obilježavanja godišnjica, obljetnica, pa do organizacije
predavanja i edukacije korisnika.
Fond Sveučilišne knjižnice raste, usluge su sve brojnije, a broj
korisnika se povećava iz godine
u godinu te se ukazuje potreba
za većim, suvremenijim prostorom. Nakon što je u ljeto 2009.
izabrano idejno rješenje za novu
zgradu Sveučilišne knjižnice, s
radošću i nestrpljenjem očekujemo njegovu realizaciju.
Renata Oštarić i
Mirta Matošić
Literatura:
P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara
Hrvatske, 1969.
M. Paljetak. Razvoj knjižnog fonda. Dvadeset godina Filozofskog
fakulteta u Zadru : 1956 - 1976.
Zadar. Filozofski fakultet, 1976.
135-138.
P. Galić. Mirjana Šokota, Vjesnik
bibliotekara Hrvatske, 1995, (38),
1-4, 127-128.
R. Oštarić, M. Matošić. Sveučilišna knjižnica. Sveučilište u Zadru :
o desetoj obljetnici obnove. Zadar.
Sveučilište, 2012. 427-432.
53
Kolan
Pag
Gračac
Ražanac
Obrovac
Novigrad
Kali
Zadar
Benkovac
Sali
Mreža
narodnih
knjižnica
Zadarske
županije
54
Biograd
Na području Zadarske županije djeluje ukupno
jedanaest narodnih knjižnica. Uz Gradsku knjižnicu Zadar, kao županijsku matičnu ustanovu
za narodne knjižnice, djeluju još četiri gradske i
šest općinskih narodnih knjižnica. Mrežu knjižničnih usluga dodatno upotpunjuju knjižnični
ogranci Arbanasi, Bili brig, Crno i Ploča, knjižnični stacionar na otocima Silbi i Olibu i bibliobus Gradske knjižnice Zadar.
Područje Zadarske županije administrativno je
podijeljeno na trideset i četiri jedinice lokalne
samouprave, šest gradova i dvadeset i osam općina. Uz spomenutih jedanaest jedinica u kojima
djeluju narodne knjižnice, knjižnične usluge dostupne su putem pokretne knjižnice - bibliobusa
u još jedanaest općina Zadarske županije. Među
njima su i neka ruralna naselja na administrativnom području gradova Benkovca i Obrovca
te Općine Gračac čijim je stanovnicima zbog
udaljenosti ili prometne izoliranosti otežano korištenje lokalne narodne knjižnice. U općinama
i gradovima koja obilazi, bibliobus ima ukupno
trideset i četiri stajališta, koja su organizirana
pored mjesne ili područne škole, odnosno mjesnog središta (blizu crkve, dućana, tržnice i sl.).
S druge strane, čak dvanaest jedinica lokalne samouprave na svom području nema nikakav organizirani oblik narodne knjižnice. Među njima je
šest otočnih općina i jedan grad (Nin).
Podatci o postojećoj mreži narodnih knjižnica
mogu se iskazati i kroz podatke o dostupnosti
knjižničnih usluga stanovnicima Zadarske županije, iz čega proizlazi da su od ukupno 170.398
stanovnika Zadarske županije usluge narodnih
knjižnica i bibliobusa dostupne za 139.123 stanovnika (82 %), dok 31.275 stanovnika (18 %)
nema mogućnosti korištenja knjižničnih usluga
na svom području.
Problem slabo razvijene mreže knjižničnih
usluga posebno je izražen u zapadnom dijelu
Zadarske županije i na otocima. Taj problem
na području manjih i udaljenijih otoka Gradska
knjižnica Zadar u posljednje vrijeme nastoji prevladati modelom knjižničnih stacionara Među-
tim, ovaj model primjenjiv je na manja, slabije
nastanjena (otočna) mjesta, dok su općinska i
gradska središta zakonom obvezna organizirati
narodnu knjižnicu.
Narodne knjižnice Zadarske županije, na dan 31.
prosinca 2011. godine, raspolagale su s ukupno
4.253 m2 prostora. U njihovim fondovima nalazilo se ukupno 405.326 svezaka knjiga, što iznosi 2,4 knjige po stanovniku. K tome, knjižnični
fond činilo je i 25.939 jedinica neknjižne građe
(multimedijalna građa, igračke, muzikalije, karte i elektronička građa) što je 0,15 jedinica po
stanovniku. Vrlo je neujednačena zastupljenost
ove građe po knjižnicama, što se može vidjeti iz
prikaza svake pojedine knjižnice.
U narodne knjižnice Zadarske županije u 2011.
godini bilo je učlanjeno 19.141 korisnika ili 11,23
% stanovnika. Sve narodne knjižnice u Zadarskoj županiji koriste računalni program Crolist i
umrežene su u Skupni katalog knjižnica Zadarske županije.
U ovom Vodiču su narodne knjižnice predstavljene kroz osnovne podatke o njihovom prostoru, fondu, korisnicima i programima. te pripadajućim standardima, a u uvodu je kratki povijesni
prikaz svake suvremene narodne knjižnice.
Uvodni tekst i tekstove o narodnim knjižnicama
napisale Nada Radman i Martina Dragija Ivanović (osim teksta o Gradskoj knjižnici Zadar).
http://www.zadarska-zupanija.hr/opci_zupanija.pdf (30.
03. 2012.)
http://www.zadarska-zupanija.hr/index.php/o-zupaniji
(30. 03. 2012.)
Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00,
NN 69/09)
Standardi za narodne knjižnice u RH (NN 58/99)
55
Gradska knjižnica Zadar
Stjepana Radića 11b, 23000 Zadar
tel. 301-100, 301-103, fax 315-857
[email protected]
www.gkzd.hr
ravnatelj: mr. sc. Ivan Pehar
G
radska knjižnica Zadar otvorila je svoja vrata
korisnicima u siječnju 1949. godine u prostoru
Kneževe palače na Poluotoku u dramatičnim, danas teško pojmljivim, okolnostima Zadra porušenog bombardiranjem u Drugom svjetskom ratu. U
rad je krenula s ravnateljem i jednim djelatnikom,
a Zadar je tada brojio oko 9.000 stanovnika.
Do preuređenja 1978.-1980. godine Knjižnica
djeluje u svega 200 m2 prostora. Tada se površina Knjižnice udvostručuje, a uvodi se i nekoliko
novina u poslovanju i uslugama za korisnike. Naj-
radno vrijeme:
pon – pet: 8:00 – 19:30, sub: 8:00 – 13:00
Ogranak Bili brig
Put Pudarice 15: tel. 327-629
radno vrijeme (Bili brig):
pon – pet: 8:00 – 19:00
prva subota u mjesecu: 8:00 –13:00
Ogranak Arbanasi
Nadbiskupa Vicka Zmajevića 12a:
tel.301-973
Ogranak Crno
Crno 145: tel. 274-091
Ogranak Ploča
Put Ploča bb: tel. 342-199
Gradska loža, prvo sjedište Knjižnice
radno vrijeme (Arbanasi, Crno, Ploča):
pon, sri, pet: 8:00 – 15:00,
uto i čet: 12:00 – 19:00,
prva subota u mjesecu: 8:00 – 13:00
važnija su uvođenje otvorenog pristupa knjigama
za korisnike Knjižnice, otvorenje zasebnog dječjeg odjela i uvođenje cjelodnevnog radnog vremena. U to vrijeme počinje se i s organizacijom književnih susreta. Knjižnica se tijekom osamdesetih
godina privremeno širi ograncima u Kalima na
otoku Ugljanu i gradskom predjelu Ričine.
Nažalost, početkom Domovinskog rata 1991. godine Gradska knjižnica Zadar biva pogođena s osam
projektila od kojih su eksplodirala četiri nanijevši
veliku štetu zgradi Kneževe palače. Na sreću nije
došlo do požara pa je veći dio knjižnog fonda sačuvan. Zid pročelja odvojio se od ostatka zgrade, a
nastala pukotina proširila se do te mjere da je kroz
nju bilo moguće vidjeti prolaznike na Kalelargi.
Zgrada je učvršćena unutarnjom i vanjskom konstrukcijom sastavljenom od drvenih greda.
U takvim uvjetima Knjižnica je nastavila poslovanje s uvjerenjem da se može sačuvati veza između knjige i čitatelja, tj. da se preko knjiga uvelike
Bibliobus: 098 230-635
Gradska
knjižnica
Zadar
56
može održavati moral svih uzrasta tadašnjih 7.000 članova. Trećina starijih djelatnika Knjižnice
je umirovljena, a zapošljava se
novi mlađi kadar koji se usmjerava na stručno usavršavanje.
Od 1994. godine Knjižnica prvi
put ima preko 20 zaposlenih.
Knjižnica djeluje u Kneževoj palači do kraja 1998. godine, kada
se seli s Poluotoka, a od 1999.
djeluje u prostoru u Ulici Stjepana Radića. Radi se o bivšem
vojnom objektu, trokrilnoj prizemnoj zgradi (građenoj između dva svjetska rata za časnički
klub, u sklopu kompleksa talijanskih vojarni). Do Domovinskog rata zgrada je bila u krugu
topničkog školskog centra bivše
JNA. Projektirana je nenametljivo i neutralno, pa je prenamjena
za potrebe knjižnice bila jednostavnija. U tome je sudjelovalo
dvadesetak stručnjaka različitih
profila, koji su pridonijeli tome
da Gradska knjižnica Zadar ubrzo postane hrvatskim modelom
pučkog knjižničarstva na prijelazu stoljeća.
Adaptacijom zgrade i poveziva-
Dječji odjel, otvoren 1953. godine
Desno: Kneževa
palača poduprta
skelama (90-ih
godina 20.st)
Dolje: Kneževa
palača, listopad
1991.
57
Naslovnica monografije o Gradskoj
knjižnici Zadar, objavljene 2009. god.
njem dvaju bočnih krila ostakljenim transparentnim paviljonom dobiven je dodatni prostor
koji je staklenim hodnikom povezan s kafeterijom li.bar. Na taj
način oblikovano je unutarnje
dvorište pogodno za ljetnu kavanu i druge aktivnosti na otvorenome. Hortikulturna rješenja
okoliša s obiljem zelenila stvaraju ugodan i svježi ambijent.
Unutrašnje uređenje Knjižnice
Zgrada u Ul. S.
Radića, sjedište
Gradske knjižnice
Zadar od 1999.
godine.
58
je nenametljivo i funkcionalno
i premda je svaki dio prostora
opremljen specifičnom opremom i namještajem, ukupni
dojam odaje cjelovito oblikovnu
zamisao.
Teško je uspoređivati sva dosadašnja razdoblja poslovanja
Gradske knjižnice Zadar u različitim društvenim prilikama,
od obnove poratnog Zadra pedesetih, razvoja grada do kraja
osamdesetih godina dvadesetog
stoljeća do Domovinskog rata i
ponovnog zadarskog uzleta nakon milenijske smjene. Zadarska Gradska knjižnica je uvijek
bila odraz društvene sredine, ali
je od uspostave hrvatske države
doživjela temeljitu reorganizaciju anticipirajući duh novog
vremena.
Gradska knjižnica Zadar ispunjava svoju zadaću središnje
posudbene gradske knjižnice
djelujući na lokacijama u Ulici Stjepana Radića, gradskim
četvrtima Bili brig (od 1992.),
Ploča, Crno (od 2007.), Arba-
nasi (od 2008.) i bibliobusu (od
2006.).
Zadar danas (2012.) broji oko
70.000 stanovnika, a Gradska
knjižnica sa svoja 44 djelatnika svojim uslugama opslužuje
dvadesetak tisuća korisnika na
središnjoj lokaciji, ograncima i
bibliobusu.
Usluge Gradske knjižnice brojne su: pored posudbe knjiga,
glazbe, filma i multimedijalne
građe ona djeluje i kao središte
zajednice pomažući organizaciju mnogobrojnih udruga
građana i sudjelujući u brojnim
međuinistitucionalnim
projektima. U posljednjih desetak
godina Knjižnica je na taj način
poslužila, poduprla, najavila i
zabilježila nekoliko tisuća događanja (predavanja, recitala,
izložbi fotografija, plakata i
umjetničkih slika, predstavljanja brojnih knjiga i časopisa,
seminara, koncerata, sastanaka, godišnjih skupština, tribina,
tečajeva, projekcija dokumentarnih, igranih i animiniranih
filmova, probi, igrokaza, lutkarskih predstava, izložbi knjiga i slikovnica iz fonda, izložbi
dječjih radova, plesnih točki,
ekoloških tribina, tečajeva itd.),
zbog čega se, držimo opravdano, smatra središtem zajednice
u kojoj se nalazi. Podatci poput
popisa događanja objavljivani u
godišnjim izvješćima Knjižnice
od 2002. do 2008. rječito govore o zadarskom životu zadnjih
desetak godina. Neminovno je
da se dogodio i obrnuti utjecaj
– utjecaj Knjižnice na zajednicu.
U novom prostoru novi su i cijeli odjeli poput Studijske čitaonice, Dječjeg odjela, Zavičajne
zbirke i Glazbene zbirke s mogućnošću korištenja i posudbe
glazbene građe.
Uz aktualan fond konvencionalne građe na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom
jeziku Odjel za odrasle ponudio
je i nekonvencionalnu građu
i korištenje računala. Spomenimo na ovome mjestu da je
Gradska knjižnica Zadar prva u
potpunosti automatizirana hrvatska pučka knjižnica i da ima
web-stranicu s pretraživim katalogom od 1996. godine. Javno
dostupna besplatna računala za
korištenje interneta za korisnike uvedena su 1997. godine.
U Igraonici Dječjeg odjela omogućen je kreativan rad djece u
prisutnosti roditelja kako bi zajedno provodili vrijeme uz igru
i knjigu. Osim toga, u Kutak za
roditelje izdvojena je literatura o
odgoju djece namijenjena roditeljima, odgajateljima i drugima
koji se bave djecom. Uvedene su
i radionice za djecu do treće godine sa ciljem socijalizacije djece
i roditelja.
Gradska knjižnica Zadar sjedište
je zajedničkoga virtualnoga kataloga knjižnica Zadarske županije od 2003. kada je samostalno krenula u projekt izgradnje
i održavanja Skupnog kataloga
knjižnica Zadarske županije
u cilju postizanja boljeg učinka, funkcionalnosti, kontrole
kvalitete i financijske uštede u
zajednici. Katalog sačinjavaju
udruženi katalozi narodnih,
školskih i specijalnih knjižnica.
Projekt umrežavanja trenutno
uključuje dvadesetak knjižnica,
a poslužio je kao model za druge
županije.
Među najzaslužnijima za izgradnju računalne mreže knjižnica, ali i za izgradnju i uređenje
“pravih” knjižnica opipljivih u
prostoru je Županijska matična službe za narodne i školske
knjižnice ili jednostavno “Matična služba” Gradske knjižnice Zadar potpomognuta ravnateljem i
djelatnicima Službe obrade.
Godine
nakon
preseljenja
Knjižnice (1999. godine) predstavljaju najuspješnije godine u
cjelokupnoj povijesti Gradske
knjižnice Zadar, a Knjižnicu
čine najisplativijom zadarskom
poslijeratnom društvenom investicijom.
Knjižnica se od početka pozicionirala kao čimbenik i promicatelj urbanog identiteta i autentičan iskorak našega grada u 21.
stoljeće. Iskorak “preko mosta”,
iz već tijesnog okvira povijesne
jezgre Poluotoka, jedan je od
prvih znakova ponovnog razvoja Zadra nakon Domovinskog
rata.
Bibliobus
Gradske knjižnice Zadar,
kupljen i opremljen 2006. godine,
predpristupnim sredstvima EU
59
Knjižnica se u poslovanju povodi za definiranom Izjavom o poslanju. U duhu te Izjave
Knjižnica organizira aktivnosti u području
cjeloživotnog učenja, poticanja čitanja, senzibilizacije za probleme zajednice, brige o baštini. U ovom se kontekstu ističu programi kao
Morski utorak, Projekt Perpetuum (dostava
knjiga na kućne adrese, besplatne instrukcije
za učenike slabijeg imovinskog stanja, računalno opismenjavanje umirovljenika, itd.),
Projekt Delmata.
Knjižnica ne bi mogla sve nabrojane i druge
aktivnosti realizirati samo sa zaposlenim kadrom. Srećom, u posljednje vrijeme velik je interes građana za volontiranje u Knjižnici. Trenutno je u Knjižnici angažirano preko pedeset
volontera na različitim aktivnostima korisnim
za zajednicu.
U posljednjih petnaestak godina Gradska
knjižnica Zadar postala je uzor mnogim hrvatskim knjižnicama, a među europskim se
smatra primjerom dobre prakse.
Gradska knjižnica Zadar profilirala se kao aktivna i prepoznatljiva zadarska kulturna institucija, prisutna u medijskom i stručnom prostoru Hrvatske.
Prigodom obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica (11.11.) Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je priznanje Knjižnica godine Gradskoj
knjižnici Zadar. U obrazloženju Društva stoji:
“Gradsku knjižnicu Zadar odlikuje kvaliteta
djelovanja kojom se svrstala među najznačajnije narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj.
Njezine usluge i programi rada u potpunosti
su okrenuti zajednici u kojoj knjižnica djeluje, inovativni i usmjereni koliko na trenutačne potrebe knjižnične zajednice, toliko i na
budućnost. Gradska knjižnica Zadar svojim
programima obrazovanja korisnika za različite zahtjeve i potrebe, odgojnom i kulturnom
djelatnošću te ustrajnošću održavanja visoke
razine djelatnosti i javne vidljivosti, participiranja i inkluzije u prostoru grada i sredine,
postavlja uzoran model knjižnice u zajednici
i kao takva, po jednoglasnom mišljenju Povjerenstva, kao prvi dobitnik priznanja “Knjižnica godine” predstavlja najbolji izbor, temelj i
standard za buduća dodjeljivanja priznanja
“Knjižnica godine”.
(Iz obrazloženja Hrvatskog knjižničarskog
društva. Prema: http://www.hkdrustvo.hr/hr/
novosti/odabrana_novost/508/ (28.12.2012.)
Mladen Masar
60
Neki od “brandova” koji su Gradskoj knjižnici Zadar donijeli
prepoznatljivost proteklih desetak godina:
a
Permanentno obrazovanje kroz razmjenu znanja u Gradskoj knjižnici Zadar
KLUBovi ČITATELJA
Digitalizacijski projekt
Zadar
čita
20
19
18
Knjižnica
godine
17
11. studenoga – Dan hrvatskih knjižnica
2012
13
12
Gradska
knjižnica
Zadar
1
0
Trenutak dodjele
priznanja Knjižnica godine, Gradska knjižnica Zadar 11.11.2012.
Predsjednica
HKD-a Marijana
Mišetić i ravnatelj
Gradske knjižnice
Zadar, Ivan Pehar
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Dolje: Mnoštvo
okupljeno na središnjoj svečanosti
Dana hrvatskih
knjižnica u Zadru
11. studenoga
2012. godine
14
15
Desno: dočitnica
(straničnik, bookmarker) s motivom vizualnog
rješenja “Knjižnica godine”
16
Lijevo: Priznanje
HKD-a “Knjižnica
godine” (rad
dizajnera Aljoše
Brajdića)
61
Gradska knjižnica Benkovac
Šetalište kneza Branimira 46
23420 Benkovac
tel. 681-182
fax 681-182
[email protected]
www.knjiznica-benkovac.hr
ravnatelj: Mile Marić
radno vrijeme:
pon – pet: 07:30 – 19:00
sub: 08:00 – 12:00
Gradska
knjižnica
Benkovac
62
U
ravnokotarskom središtu Benkovcu, s 11.015
stanovnika, Knjižnicu je osnovao Grad
Benkovac 1947. godine. Nosila je naziv Narodna
knjižnica i čitaonica, a djelovala je kao ustanova
u sastavu Narodnog sveučilišta Benkovac. Za vrijeme Domovinskog rata knjižnična zgrada i fond
su pretrpjeli znatna oštećenja. Odmah nakon
oslobođenja Benkovca iz zatečenog fonda izlučene su neoštećene knjige, koje su potom - u suradnji s Matičnom službom za narodne i školske
knjižnice Zadarske županije - stručno obrađene.
Knjižnica je ponovno počela raditi 1996. godine,
ali kao ustanova pri Gradu Benkovcu. Odlukom
Gradskog vijeća Benkovca od 23. ožujka 1999. g.
osnovana je samostalna ustanova Gradska knjižnica Benkovac. Privremeno je bila smještena u
nacionaliziranoj kući, neprimjerenom prostoru
od svega 92 m². Godine 2005. Knjižnica je uselila
u lijepu novouređenu zgradu u središtu Benkovca veličine 600 m2 čiju su adaptaciju financirali
Grad Benkovac, Zadarska županija i Ministarstvo kulture RH. Svečanim otvorenjem nove
zgrade, ministar kulture Božo Biškupić označio
je početak obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige
2005. godine.
Knjižnica u potpunosti udovoljava propisima
Standarda za narodne knjižnice u RH po veličini prostora, organizaciji knjižničnih sadržaja
i opremljenosti knjižničnim namještajem i teh-
ničkom opremom te spada u red suvremenijih
narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. U
prizemlju zgrade nalaze se glazbeni odjel, dječji
odjel, računalna učionica i multimedijalna dvorana, na katu su studijska čitaonica, čitaonica
dnevnog i tjednog tiska, odjel za odrasle i odjel
za predškolski uzrast, a u potkrovlju zgrade je
spremište za knjige i radni prostor za stručno
osoblje.
Korisnici Knjižnice su stanovnici šireg područja
grada Benkovca. U 2011. g. Knjižnica je imala 719
članova među kojima je bilo podjednako djece
(333) i odraslih (376) korisnika. Posjeduje vrlo
kvalitetan raznovrstan knjižnični fond s ukupno
55.165 knjižničnih jedinica. Najbrojnije su knjige (53.420 svezaka), dok neknjižni fond sadrži
1.745 jedinica. Knjižnica ima zavičajnu zbirku u
kojoj se trenutno nalazi 50 naslova, uglavnom
knjižnih. Korisnicima je ponuđeno 12 naslova
dnevnih i tjednih novina, te časopisa. Poslovanje
je automatizirano. U Knjižnici radi pet stručnih
osoba, od kojih su 4 dipl. knjižničara (uključujući i ravnatelja) i 1 pomoćni knjižničar.
Gradska knjižnica Benkovac provodi raznovrsne
animacijske aktivnosti za djecu i odrasle. Preseljenjem u novi prostor postala je nezaobilazna
institucija u oblikovanju kulturnog života šireg
područja grada Benkovca. Knjižnica redovito
priređuje književne susrete, likovne izložbe,
sudjeluje u emisijama benkovačkog radija, surađuje s osnovnim i srednjim školama te s drugim
ustanovama, kulturnim društvima i udrugama
s benkovačkog područja. Od programa namijenjenih određenoj korisničkoj populaciji posebno su dobro prihvaćeni programi za branitelje:
predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe s tematikom Domovinskog rata.
63
Gradska knjižnica Biograd na Moru
Šetalište kneza Branimira 52
23210 Biograd na Moru
tel. 386-487
fax 386-487
[email protected]
www.gkbnm.hr
ravnateljica: Jelka Sipina
radno vrijeme:
pon, sri, pet: 8:00 – 15:00
uto, čet: 14:00 – 20:00
sub: 8:00 – 13:00
Gradska
knjižnica
Biograd n/m
64
U
Biogradu na Moru, gradu s 5.528 stanovnika,
Gradska knjižnica je osnovana 1964. godine u
sastavu Narodnog sveučilišta. Do 1978. godine djelovala je u vlažnom prostoru od 25 m2, kada se seli
u veći prostor od 120 m2 u kojemu je i danas. Sredinom 80-ih godina prostor je postao tijesan i započelo se s prvim improvizacijama, a veće ulaganje u
prostor izvršeno je 2000./2001. godine. Uređuje se
prostor čitaonice, sanira vlaga te postavljaju računala za korisnike. Problem nedostatka prostora i
dalje je najveći problem ove Knjižnice.
Godine 2007. Knjižnica se odvaja od Pučkog
otvorenog učilišta Biograd n/m i postaje samostalna javna ustanova.
Uz stanovnike grada Biograda n/m, Knjižnici
gravitiraju i stanovnici okolnih mjesta (Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Turanj, Sv. Petar, Vrana otočna mjesta Tkon, Pašman, Kraj, Neviđane i dr.).
Knjižnični fond čini 33.341 svezak knjiga, a zastupljene su sve vrste literature: beletristika,
znanstvena i popularno-znanstvena literatura,
literatura za djecu i priručna literatura. Korisnicima je dostupno 17 naslova novina i časopisa.
Zavičajna zbirka je u nastajanju i broji 52 naslova. U 2011. godini Knjižnica je imala 811 članova
među kojima je odraslih korisnika 535, a djece i
mladih do 18 godina 276. Knjižnično poslovanje
je u potpunosti automatizirano pa Knjižnica ima
i cjelovit, mrežno dostupan katalog. U Knjižnici
rade tri stručne osobe, od kojih su 2 dipl. knjižničara i 1 pomoćni knjižničar.
Knjižnica aktivno surađuje sa svim odgojnoobrazovnim institucijama u gradu i s Radiom
Biograd n/m. Posebnu pažnju posvećuje promicanju čitanja. U Knjižnici djeluje Klub čitatelja
za mlade 15 plus, a Knjižnica sudjeluje u manifestaciji Zadar čita kao njezin nositelj na biogradskom području, redovito priređuje književne
susrete, edukativna predavanja i sl. Različitim
kulturnim programima Knjižnica obilježava važnije datume tijekom godine. Posebno bogat kulturni program Knjižnica priređuje tijekom Mjeseca hrvatske knjige, a jedan od tradicionalnih
događaja povodom ove manifestacije je i organizirani dolazak učenika prvih razreda osnovne
škole i njihovo besplatno učlanjenje u Knjižnicu.
Knjižnica i čitaonica Gračac
Nikole Tesle 44
23440 Gračac
tel. 775-003
fax 775-004
[email protected]
ravnatelj: Božidar Drobac
zimsko radno vrijeme:
pon, sri, pet: 08:00 – 15:00 sati
uto: 12:00 – 19:00 sati
prve dvije subote u mjesecu:
08:00 – 13:00 sati
ljetno radno vrijeme:
pon-pet: 8:00 -14:00 sati; 18:00-20:00 sati
Knjižnica i
čitaonica
Gračac
L
ička općina Gračac ima 5.033 stanovnika, a
Knjižnica i čitaonica Gračac osnovana je 1980.
godine pri Centru za kulturu Gračac; s radom je
započela 1983. godine. Nakon Domovinskog rata
Knjižnica i čitaonica Gračac postaje samostalna
ustanova. Obnovljena je 2001. godine, opremljen
je prostor, nabavljena knjižnična građa i zaposlen
jedan diplomirani knjižničar, sve uz financijsku
pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske,
Zadarske županije i Općine Gračac, te stručnu pomoć Gradske knjižnice Zadar.
U jedinstvenom knjižničnom prostoru od 160 m²
organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike
te prostor za čitaonicu. Knjižnica ima razvijenu
suradnju s Veleposlanstvom SAD-a u RH zahvaljujući kojoj je ostvarila brojne donacije u opremi, knjigama i različitim kulturnim sadržajima.
Knjižnični fond sadrži 14.321 knjižničnu jedinicu
od kojih se pretežit dio odnosi na knjižnu građu,
14.165 svezaka. U Knjižnici su dostupni časopisi za
djecu Modra lasta i Smib. Zavičajna zbirka trenutno ima 43 knjige, a obuhvaća građu koja s različitih aspekata govori o životu u Lici, njezinim znamenitim osobama ili autorima s ličkoga područja.
U 2011. godini Knjižnica je imala 253 člana od kojih je najviše djece i mladih do 18 godina (157),
dok je odraslih članova bilo 96. U tijeku je unos
knjižnične građe u elektronski katalog nakon
čega se planira potpuna automatizacija knjižničnog poslovanja. Uz ravnatelja (VSS) u Knjižnici
radi samo 1 stručna osoba (pomoćna knjižničarka).
Knjižnica i čitaonica Gračac jedina je narodna
knjižnica u ličkom dijelu Zadarske županije.
U njoj se redovito priređuju književni susreti i
popularna predavanja, obilježavaju se značajnije godišnjice, posebno one koje su vezane uz
lokalnu povijest (npr. sportske manifestacije u
spomen na Marijana Matijevića). Veliku pažnju
posvećuje aktivnostima promicanja čitanja pri
čemu aktivno surađuje sa svim odgojno-obrazovnim institucijama u Općini. Tijekom manifestacije Mjesec hrvatske knjige priređuju se
brojna događanja, uglavnom za školsku djecu.
Posljednjih godina Knjižnica se pridružila manifestaciji promicanja čitanja, Zadar čita, kao
nositeljica čitalačkih aktivnosti na svom području.
65
Narodna knjižnica Kali
Trg Marnjiva 23
23272 Kali
tel./ fax.281-804
[email protected]
ravnateljica: Duška Kolega
radno vrijeme:
pon-čet: 13:30-19:30;
pet: 8:00-14:00;
prva subota u mjesecu: 8:00-12:00
(srpanj i kolovoz: pon-čet: 08:00-12:00 i
18:00-20:00, pet: 08:00-14:00 sati)
Narodna
Knjižnica
Kali
66
O
pćina Kali ima 1.656 stanovnika, a Knjižnica u Kalima osnovana je šezdesetih godina
prošlog stoljeća. Godine 1983. prostor Knjižnice je uređen i moderno opremljen. Od 1987. do
1997. godine djeluje u sastavu Gradske knjižnice
Zadar kao njezina područna knjižnica, a do osnivanja Narodne knjižnice Kali kao samostalne
kulturne ustanove 2002. godine, djelovala je pri
Općini Kali.
Knjižnica je smještena na katu zgrade nekadašnjeg Doma kulture pa je pristup starijim
osobama i osobama s invaliditetom otežan. U
jedinstvenom knjižničnom prostoru od 80 m²
organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike
te prostor za čitanje, dok spremišni prostor dijeli
s Ogrankom Matice hrvatske Kali. Zbog nedostatka prostora fond nije pregledno raspoređen.
Prostor je u skladu s propisima Standarda* u pogledu opremljenosti knjižničnim namještajem i
tehničkom opremom.
Narodna knjižnica Kali jedina je narodna knjižnica na otocima Ugljanu i Pašmanu, stoga Knjižnicu koriste i stanovnici drugih otočnih mjesta.
U 2011. godini u Knjižnicu je bilo upisano 205
korisnika među kojima su pretežno djeca i mladi do 18 godina (132 korisnika), dok je odraslih
korisnika bilo 73. Knjižnica posjeduje 17.165 svezaka knjiga i 72 jedinice neknjižne građe*. Korisnicima su ponuđena 3 naslova tekuće periodike: Zadarska smotra, Drvo znanja i Maslina. U
Knjižnici radi 1 stručna osoba na poslovima dipl.
knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove.
Knjižnica surađuje s mjesnim dječjim vrtićem i
osnovnom školom, dok programe za odrasle korisnike, popularna predavanja, izložbe i književne susrete priređuje u suradnji s udrugom Kualjska žena i Ogrankom Matice hrvatske Kali.
Općinska knjižnica “Šime Šugar Ivanov”
Kolan
Bartula Kašića 10,
23 251 KOLAN
tel. 698-023
fax 698-024
[email protected]
www.kolan.hr
v.d. ravnateljica: Ana Gligora
radno vrijeme:
pon, sri, čet, pet:
07:00-15:00 sati
uto: 15:00-19:00 sati
prva subota u mjesecu: 09:00-13:00 sati
Općinska
knjižnica Šime
Šugar Ivanov
Kolan
S
amo dvije godine od osnutka Općine Kolan,
2002. godine, mlada je Općina, od 821 stanovnika, donijela odluku o osnivanju Knjižnice. Uređen je prostor u zgradi stare škole koji je potom
opremljen knjižničnim namještajem. Tijekom
osnivačkog razdoblja Općina je redovito surađivala s Matičnom službom Gradske knjižnice Zadar
čiji su djelatnici odabrali i obradili inicijalni fond
buduće knjižnice. U listopadu 2007. godine svečano je otvorena Općinska knjižnica u Kolanu koja je
dobila ime po pjesniku Šimi Šugaru Ivanovu.
Knjižnica djeluje u malome jedinstvenom prostoru od 56 m² u kojemu su smješteni svi knjižnični
sadržaji i bogata oprema s 10 računala s pristupom internetu za korisnike. S obzirom da se radi
o mlađoj narodnoj knjižnici, fond od 4.890 svezaka knjiga i 96 jedinica neknjižne građe može se
smatrati bogatim, a tu je i zavičajna zbirka od 84
naslova. Neki od njih su Rječnik kolanjskog govora
i Toponimija otoka Paga (kolanjskog autora Ivana
Oštarića), zatim Radovan i Ljudmila, Duhovna
oporuka, Vila Hrvatica (kolanjskog pučkog pjesnika Berta Krešimira Balabanića) i dr. Korisnicima
su dostupni časopisi (Vijenac, Kozarski i ovčarski
list, Meridijan te PC-chip). Knjižnica ima elektronski katalog, a u pripremi je prijelaz na potpuno automatizirano knjižnično poslovanje.
Članstvo u Knjižnici i sve knjižnične usluge su besplatne, što je rijedak primjer u domaćoj knjižničarskoj praksi. Knjižnica je u 2011. godini imala 180
članova, od kojih je 78 djece i mladih do 18 godina
te 102 odrasle osobe. U Knjižnici radi 1 osoba na
poslovima dipl. knjižničara i ravnatelja.
Knjižnica je u kratkom vremenu postala mjesno
kulturno središte. Zajednici se nametnula kao
ustanova s jakom animacijskom komponentom
organizirajući niz događanja kao što su: zimsko
druženje mještana na kojemu stariji članovi mlađima pričaju priče i događaje iz prošlosti Kolana,
informatički tečajevi za starije osobe, uključivanje
korisnika u izgradnju zavičajne zbirke i pripreme
za izdavanje monografije Kolana. Knjižnica je također i sudionik u organizaciji Prvog prvenstva
Hrvatske u gradnji suhozida – Kolan 2011., Petog
državnog natjecanja u striži ovaca, pripremi i
snimanju dokumentarnog filma Kolanjci, Šestih
dana hrvatskih sireva i dr.
67
Knjižnica i čitaonica Novigrad
Stjepana Radića bb,
23 312 Novigrad
tel. 375-093
fax 375-093
[email protected]
ravnateljica: Jagoda Ivčić
radno vrijeme:
pon-čet: 13:00-19:00
uto, sri, pet: 8:00-14:00
prva i treća subota u mjesecu:
8:00-12:00
Knjižnica i
čitaonica
Novigrad
68
K
njižnica i čitaonica Novigrad smještena je u
samom središtu mjesta (2.373 stanovnika),
u zgradi koja je podignuta u drugoj polovici 19.
stoljeća. Nakon Domovinskog rata u prizemlju
obnovljene zgrade otvoren je Poštanski ured, a
Knjižnica je svečano otvorena 29. lipnja 2007.
godine. Po veličini prostora, opremljenosti
knjižničnim namještajem i tehničkom opremom
udovoljava uvjetima koje propisuju Standardi*.
U jedinstvenom prostoru od 168 m² organizirani
su knjižnični odjeli za djecu i odrasle korisnike
te prostor za čitanje.
Knjižnični fond sadrži 7.772 jedinice knjižnične
građe, od kojih su najbrojnije knjige (7.270 svezaka), a preostali fond čini neknjižna građa (502
jedinice). Knjižnica je počela izgrađivati i zavičajnu zbirku okupljajući građu koja se svojim
sadržajem odnosi na područje općine Novigrad
i vezana je uz naselja Novigrad, Pridragu i Paljuv. Važniji naslovi su: monografija Knjižnice i
čitaonice u Novigradu, autora Jadrana Anzulovića i Jagode Ivčić te periodične publikacije Novski litopis i Pridraški glasnik. U Knjižnici su i 22
naslova tekuće periodike, ima mrežno dostupan
katalog, a planira se skori prelazak na potpuno
automatizirano poslovanje.
U 2011. godini Knjižnica je imala 336 članova,
među kojima je 180 korisnika odrasle dobi, a 156
korisnika su djeca i mladi do 18 godina. U Knjižnicu se učlanjuju i turisti koji su njezini redoviti
korisnici ljeti. U Knjižnici radi jedna osoba na
svim stručnim poslovima.
Knjižnica je aktivna u oblikovanju kulturnog života Novigrada, njegovanju lokalne tradicijske i
kulturne baštine, surađuje s Etnografskom zbirkom Novigrad, s OŠ Novigrad, TZO Novigrad,
udrugama i volonterima. Knjižnica priređuje
književne i čitateljske programe (Klub čitatelja i
čitateljica Knjižnice, Pričaonica za djecu i drugo)
te kreativne i likovne radionice, među kojima
valja izdvojiti Novigradsku likovnu i književnu
radionicu NORA. Redovito sudjeluje u manifestaciji Zadar čita i obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige te u organizaciji važnijih kulturnih
događanja u mjestu: Novigradskog kulturnog
ljeta, Novigradskih ljetnih jazz večeri, Božićnog
koncerta, Malih maškara i dr.
Pučko otvoreno učilište Obrovac
Knjižnica i čitaonica
Ulica Ivane Brlić Mažuranić 6
23450 Obrovac
[email protected]
tel./ fax. 689-140
ravnateljica: Marina Brkić
radno vrijeme:
pon, sri, pet: 8:00-15:00
uto, čet: 14:00-19:00
prve dvije subote u mjesecu: 9:00-13:00
Knjižnica i
čitaonica
Narodnog
sveučilišta
u Obrovcu
U
Obrovcu, gradu sa 4.333 stanovnika, Gradska knjižnica i čitaonica je osnovana 1964.
godine kao ustanova u sastavu Narodnog sveučilišta Obrovac. Do 1986. godine bila je smještena
u staroj gradskoj jezgri, a onda je preseljena u novoizgrađenu zgradu Doma kulture gdje se nalazi
i danas. Za vrijeme Domovinskog rata prostor i
knjižnična građa su devastirani, a zahvaljujući
angažmanu Gradske knjižnice Zadar na sređivanju knjižnične građe, te brojnim donacijama
knjiga i opreme iz Hrvatske i inozemstva, Knjižnica je ponovno otvorena u ožujku 1996. godine.
Po veličini prostora i opremljenosti namještajem
i tehničkom opremom, Knjižnica udovoljava
propisima Standarda*. Smještena je u prizemlju
na prostoru od 247 m². Knjižnični sadržaji za
djecu i odrasle organizirani su u zasebnim, ali
međusobno povezanim prostorima, kao i prostor za studijski rad u kojemu je smještena bogata priručna građa i zavičajna zbirka s 84 naslova.
Neki od važnijih su: Velebit Ante Pelivana, katalog izložbe Zrmanja – skrivena ljepotica, Četverokuka Marije Vrkić-Žuvanić, Bukovica – narodni život i običaji Vladimira Ardalića, Bukovica i
Ravni kotari – vodič kroz kulturnu baštinu itd.
Knjižnični fond čini ukupno 22.816 svezaka knjiga, 156 jedinica neknjižne građe* i 10 naslova tekuće periodike kao što su: Hrvatsko slovo, Ljepota i zdravlje, Meridijani, Modra lasta, Teen, Drvo
znanja i Zadarski list.
Knjižnica i čitaonica Obrovac je jedina narodna
knjižnica na području Zadarske županije koja je
u sastavu druge ustanove, što loše utječe na njezino poslovanje. Od 164 člana, najbrojniji korisnici Knjižnice su školska djeca i mladi do 18 godina, njih 122. Osim ravnateljice u Knjižnici radi
i jedna pomoćna knjižničarka.
Tijekom godine, osobito za vrijeme Mjeseca hrvatske knjige, priređuju se kazališne predstave,
predstavljanja knjiga i susreti s književnicima.
Različiti čitalački programi koje Knjižnica provodi usmjereni su uglavnom na mlađu korisničku skupinu.
Knjižnica sudjeluje u manifestaciji poticanja
čitanja Zadar čita u sklopu koje je nositelj programa na obrovačkom području, u manifestaciji
Obrovačko kulturno ljeto, surađuje s kulturnoobrazovnim institucijama u Obrovcu i mjestima
koja mu gravitiraju.
69
Gradska knjižnica Pag
Od špitala 1, 23290 Pag
tel. 611-054
fax 600-096
[email protected]
v.d. ravnatelj: Marin Gavranović
radno vrijeme:
pon-pet: 8:00-19:00
subotom: 8:00-13:00
Gradska
knjižnica
Pag
70
U
Pagu, gradu s 3.950 stanovnika, Gradska
knjižnica osnovana je 15. siječnja 1981. godine pri SIZ-u kulture, a od 2005. godine Knjižnica
djeluje kao samostalna ustanova. Najprije se nalazila u prostoru od 50 m2, da bi početkom 2000.
godine preselila na novu lokaciju u kojoj se nalazi i danas. Preseljenje u novi prostor za Knjižnicu
nije značilo i konačno rješenje prostornih problema. Svi knjižnični sadržaji smješteni su u jedinstvenom prostoru od 100 m² u kojemu nema
mogućnosti za pregledan raspored i dostupnost
knjižničnog fonda, kao ni mogućnosti formiranja knjižničnih odjela prema dobnoj strukturi
korisnika.
Knjižnica ima cjeloviti mrežno dostupan katalog, a u tijeku je prelazak na potpuno automatizirano knjižnično poslovanje. Glavninu fonda od 27.200 knjižničnih jedinica čine knjige
(27.168 svezaka), a sustavno se izgrađuje i zavičajna zbirka, koja trenutno broji 163 naslova.
Korisnici Knjižnice su stanovnici grada Paga
i susjednih mjesta Povljane, Vlašića, Dinjiške
i drugih. U 2011. godini Knjižnica je imala 591
učlanjenog korisnika, od toga 324 odrasla korisnika te 267 djece i mladih do 18 godina starosti.
U Knjižnici rade dvije stručne osobe: pomoćna
knjižničarka i dipl. knjižničarka, koja je i ravnateljica ustanove.
Grad Pag je kulturno-povijesno i turističko središte istoimenog otoka, a Knjižnica surađuje
s ustanovama kao što su dječji vrtić, osnovna i
srednja škola i druge. Knjižnica se ističe u promoviranju radova lokalnih autora i kulturne
baštine Paga. Pri tome posebnu pažnju posvećuje radu s djecom te ih kroz formu edukativnih
radionica upoznaje sa znamenitostima grada i
otoka Paga. Ipak, zbog prostornih ograničenja
Knjižnici su smanjene mogućnosti priređivanja
pratećih kulturnih programa za koje ova sredina
ima velikog potencijala.
Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac
23248 Ražanac bb
tel. 651-457
fax 651-457
[email protected]
www.opcina-razanac.hr
ravnateljica: Meri Hilje
radno vrijeme:
pon, sri, pet: 8:00-14:00
uto, čet: 14:00-20:00
prva i treća subota: 8:00-12:00
Knjižnica
Jurja
Barakovića
Ražanac
O
pćina Ražanac ima 2.900 stanovnika, a
Knjižnica Jurja Barakovića otvorena je 2.
studenoga 2007. godine. Smještena je u središtu
mjesta, u prizemlju obnovljene zgrade Doma
kulture. Knjižnični prostor veličine 250 m² sadržajno je koncipiran prema dobnoj strukturi korisnika (igraonica, odjel za djecu i mlade, odjel
za odrasle, studijska čitaonica i čitaonica tiska),
te opremljen suvremenom opremom. Pri planiranju i opremanju prostora vodilo se računa o
njegovoj fleksibilnosti i sadržajnoj prilagodbi za
različita događanja (predavanja, radionice i slično).
Knjižnični fond ima 5.734 knjižnične jedinice,
od kojih je 5.112 svezaka knjiga i 622 jedinice neknjižne građe*. Knjižnica je odmah započela s
izgradnjom zavičajne zbirke, koja za sada broji
72 naslova. Prikupljena građa odnosi se na djela
koja se svojim sadržajem referiraju na ražanački
kraj, poput povijesnih i geografskih prikaza općinskih mjesta Ražanac i Radovin, te djela autora
koji potječu iz ovoga kraja. U Knjižnici je i 20 naslova časopisa, tjednih i dnevnih novina, među
kojima su Meridijani, Drvo znanja, Maslina, Maslinar, Bug i dr.
Od ukupno 370 učlanjenih korisnika u 2011. godini, najviše je bilo djece i mladih do 18 godina
(218), dok je odraslih korisnika bilo 152. U Knjižnici radi jedna stručna osoba na poslovima dipl.
knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove.
Najbrojniji korisnici Knjižnice su djeca predškolske i školske dobi pa je većina knjižničnih aktivnosti usmjerena i prilagođena njima. Posebno su
posjećene ljetne radionice kada u mjestu boravi
veliki broj domaćih gostiju. Od programa namijenjenih odraslim korisnicima prevladavaju sadržaji s lokalnom baštinskom tematikom za koje
mještani pokazuju i najviše interesa. Knjižnica
surađuje s osnovnom školom i mjesnim KUDom, a u realizaciji spomenutih sadržaja sudjeluju
i volonteri.
71
Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali
Obala Petra Lorinija bb,
23281 Sali, Dugi otok
tel. 377-597
[email protected]
ravnatelj: Ante Mihić
radno vrijeme:
jesensko i zimsko:
pon: 9:00-13:00, uto-pet: 9:00-13:00 i 18-20;
sub: 10-13 i 18-20, ned: 18-20
proljetno i ljetno:
pon-pet: 9:00-13:00 i 20:00-22:00;
sub: 10:00-13:00, ned: 20:00-22:00
Hrvatska
knjižnica i
čitaonica
Sali
72
O
pćina Sali na Dugom otoku ima 1.688 stanovnika, a Hrvatska knjižnica i čitaonica
Sali osnovana je 1905. godine. Knjižnica je u to
doba bila stjecište i glavni inicijator kulturnih
događanja. Nakon Drugog svjetskog rata radila
je povremeno, djelatnici su bili volonteri, a neko
vrijeme djelovala je u sklopu Osnovne škole u
Salima. U travnju 2000. godine osnovana je samostalna ustanova Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali. Smještena je na obali, u samom središtu
mjesta, u prostoru od svega 46 m². Osim u prostoru Knjižnice, brojni se knjižnični sadržaji realiziraju ispred Knjižnice, na Rivi, koja je, osobito
za ljetnih mjeseci, središte društvenog života
mjesta.
Zbog malog prostora nije moguće organizirati
knjižnične odjele, ali prostor je kreativno uređen
i predstavlja ugodno mjesto za boravak. Osim
bogate tehničke opreme, Knjižnica ima pianino,
teleskop, stroj za šivanje te razne druge kreativne poticaje za sve dobne skupine. Članstvo u
Knjižnici za stanovnike Dugog otoka
je besplatno. U 2011. godini bilo je
učlanjeno 190 korisnika, među kojima 112 odraslih i 78 djece i mladih
do 18 godina starosti. Pored redovitih
članova, ljeti se broj korisnika vidno
poveća.
Posebnost Knjižnice je radno vrijeme – u jeku turističke sezone otvorena je sve dane u tjednu do kasnih
noćnih sati. Knjižnica ima fond od
13.170 svezaka knjiga, među kojima
je 78 naslova zavičajnog karaktera.
U Knjižnici radi jedna osoba na poslovima knjižničara/ravnatelja ustanove.
Iako Knjižnica djeluje u malom prostoru njezin utjecaj na zajednicu je
velik. Ona je središnje mjesto promicanja kulture cijeloga Dugog otoka. Tijekom godine Knjižnica ima izuzetno bogatu programsku
produkciju: književne i filmske večeri, glazbene
programe, predavanja, izložbe i drugo. U potpunosti je uklopljena u život mjesta pa gotovo da
nema društvenog događaja u kojemu Knjižnica
ne sudjeluje.
73
G
radska knjižnica Zadar obavlja ulogu županijske matične knjižnice za narodne i školske knjižnice Zadarske županije. “Osnovna zadaća matične djelatnosti je obavljanje stručnog
nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica
u Republici Hrvatskoj, unapređivanje stručnoga rada u knjižnicama na načelima suvremene
knjižnične teorije i prakse a radi što kvalitetnijeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti,
obrazovanju, kulturi i društvu općenito”1.
Stručni nadzor nad radom narodnih i školskih
knjižnica u Zadarskoj županiji te savjetodavnu
i stručnu pomoć u radu obavlja Matična služba
Zadarske županije, koja u suradnji s Centrom
za stalno stručno usavršavanje pri Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu provodi i zasebne oblike stručnog usavršavanja. Matična
služba za školske knjižnice ostvaruje i suradnju
sa županijskim stručnim vijećima za knjižničare
osnovnih i srednjih škola.
Školska knjižnica predstavlja “osnovu svake dugoročne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja” (…) te je “sastavni dio
obrazovnog procesa”2, a kao “organizirana zbirka
knjižne i neknjižne građe kroz djelatnost knjižničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na
upotrebu građu radi zadovoljavanja obrazovnih,
knjižnice osnovnih škola
knjižnice srednjih škola
Pag
Gračac
Starigrad
Ražanac
Privlaka
Nin
Zadar
Preko
Kali
Neviđane
Sali
Školske
knjižnice
74
Jasenice
Obrovac
Posedarje
Poličnik
Novigrad
Pridraga
Zemunik Škabrnja
Bibinje
Galovac
Sukošan
Polača
Sv.
Filip i Jakov
Biograd
Pakoštane
Benkovac
Lišane Ostrovičke
Stankovci
kulturnih, informacijskih i stručnih potreba
korisnika i permanentnog obrazovanja”.3 Prema Standardu za školske knjižnice, rad školske
knjižnice definira se kroz tri osnovne djelatnosti:
neposrednu odgojno-obrazovnu, stručnu knjižničarsku te kulturnu i javnu djelatnost.
U Zadarskoj županiji djeluje ukupno 37 osnovnih škola, 21 srednja škola i 1 srednjoškolski dom.
Od toga se na području Grada Zadra nalazi 10
osnovnih i 16 srednjih škola te 1 srednjoškolski
đački dom. Izvan Zadra djeluje 27 osnovnih i 5
srednjih škola. Službeno je upisano 36 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te
knjižnica Srednjoškolskog đačkog doma u Zadru, dok Privatna osnovna škola “Nova” u Zadru, Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti te Glazbena škola Blagoja Berse u Zadru
imaju neformalne zbirke knjižnične građe.
Broj, stručna sprema i stručno knjižničarsko
obrazovanje djelatnika u školskim knjižnicama
Zadarske županije pokazuju znatan napredak u
odnosu na istraživanje kojeg su zaključno s 1999.
g. provele Veronika Čelić-Tica i Mira Zovko4.
Većina knjižničara ima visoku stručnu spremu
(profesori i/ili diplomirani knjižničari). Od 66
djelatnika zaposlenih u školskim knjižnicama
polovica djelatnika (35) ima odgovarajuću stručnu knjižničarsku naobrazbu (položen stručni
ispit za dipl. knjižničara, odnosno završen studij
knjižničarstva), dok je svega 5 djelatnika s višom
stručnom spremom. Dvadeset šest knjižnica radi
puno radno vrijeme (40 sati tjedno), 3 knjižnice
više od pola radnog vremena (25-30 sati tjedno),
23 knjižnice pola radnog vremena (20 sati tjedno), te 7 knjižnica manje od pola radnog vremena (3-20 sati tjedno).
Školske knjižnice u Zadarskoj županiji ne zadovoljavaju Standard za školske knjižnice u pogledu veličine prostora knjižnica, opreme i nabave
knjižničnog fonda. U Zadarskoj županiji čak 40
školskih knjižnica (28 osnovnoškolskih i 12 srednjoškolskih knjižnica) veličinom prostora ne zadovoljava minimalnih 60 m² knjižničnog prostora kako propisuje Državni pedagoški standard5.
Zbog nedostatnog financiranja nabave knjižnične građe u periodu od 2008. do 2012. godine školske knjižnice u Zadarskoj županiji nisu mogle
obavljati svoju temeljnu djelatnost, uslijed čega
narodne knjižnice u lokalnim zajednicama sve
više preuzimaju ulogu školskih knjižnica te učenike osnovnih i srednjih škola opskrbljuju potrebnom lektirom i literaturom za čitanje u slobodno vrijeme. U Zadarskoj županiji djeluje 78
područnih škola: Gradu Zadru administrativno
pripada 17 škola, a ostalima je osnivač Zadarska
županija. Knjižničnu građu za učenike područnih škola uglavnom dostavljaju knjižnice matičnih škola, bilo dolaskom knjižničara u područnu
školu, bilo dostavom preko nastavnika, što je
kroz razrednu posudbu najčešći oblik pružanja
temeljnih knjižničnih usluga. Bibliobus Gradske
knjižnice Zadar u dvotjednim ciklusima osigurava posudbu knjižnične građe za 10 matičnih i 17
područnih škola na području Zadarske županije.
U tijeku je i postupan, višegodišnji proces automatizacije poslovanja svih školskih knjižnica u
integriranom knjižničnom programu CROLIST.
Trenutno su 24 knjižnice instalirale taj knjižnični softver te preuzimaju kataložne zapise u
lokalne baze unutar Skupnih kataloga knjižnica
osnovnih i srednjih škola Zadarske županije.
Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostvaruju bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost, osobito na području promicanja čitalačkih navika učenika, pri čemu se programi često
provode suradnjom školskih i narodnih knjižnica u lokalnoj zajednici.
Helena Novak Penga
1
2
3
4
5
Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici
Hrvatskoj. Narodne novine, 43 (2001.), 1246-1250.
UNESCO-v Manifest za školske knjižnice. HKD
Novosti, 13 (1999.), 25.
Standard za školske knjižnice. Narodne novine, 34
(2000.), 1138-1142.
V. Čelić-Tica; M. Zovko. Školske knjižnice danas :
kritične točke školskog knjižničarstva. Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa : Nacionalna i sveučilišna
knjižnica, 2000., 141
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Narodne novine, 63 (2008.),
Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/339618.html (13.3.2012.)
75
Knjižnice
osnovnih
škola
ZADAR, OŠ Šimuna Kožičića Benje
adresa: Asje Petričić 7
23000 Zadar
tel.: 335-162
Š Bartula
ZADAR, O
Kašića
laz 2
ribirski pri
adresa: B 00 Zadar
230
397
tel.: 321-
ZADAR, OŠ Stanovi
adresa: Rine Aras 3
23000 Zadar
tel.: 300-262
ZADAR, OŠ Zadarski otoci
adresa: Jurja Barakovića 1
23000 Zadar
tel.: 328-031
ZADAR, OŠ Ši
me Budinića
adresa: Put
Šimunova 4
23000 Zadar
tel.: 309-011
76
ZADAR, OŠ Petra Preradovića
adresa: Trg Petra Preradovića 1
23000 Zadar
tel.: 316-814
e Krstića
ZADAR, OŠ Krun
spe Loretske 3
adresa: Trg Go
Zadar
0
00
23
tel.: 224-807
ZADAR, OŠ Smiljevac
adresa: Ivana Lucića 47
23000 Zadar
tel.: 241-649
ZADAR, OŠ Voštarnica
adresa: Ivana Meštrovića 3
23000 Zadar
tel.: 333-945
ZADAR, Privatna OŠ Nova
adresa: Splitska 1
23000 Zadar
tel.: 337-732
lip i Jakov
KOV, OŠ Sv. Fi
SV. FILIP I JA
ulica bb
adresa: Mala
i Jakov
23207 Sv. Filip
9
60
tel.: 388-
77
BIBINJE, OŠ Stjepana
Radića
adresa: Gumlo 3b
23205 Bibinje
tel.: 261-161
SUKOŠAN, OŠ Sukošan
NIN, OŠ Petra Zoranića
adresa: Sukošan 89
23206 Sukošan
tel.: 393-155
adresa: Jurja Barakovića 24
23232 Nin
tel.: 265-429
dimira
NEVIĐANE, OŠ Vla
Nazora
bb
adresa: Neviđane
23264 Neviđane
tel.: 269-600
NOVIGRAD, OŠ Novigrad
adresa: Butka Kurjakovića 7
23312 Novigrad
tel.: 375-600
ZEMUNIK, OŠ Zemunik
adresa: Donji Zemunik 20
23222 Zemunik
tel.: 351-007
a Nazora
Š Vladimir
,O
ŠKABRNJA
vca bb
ut Marino
adresa: P 23 Škabrnja
232
701
l.:
te 637-
78
PAKOŠTANE, OŠ Pakošt
ane
adresa: Bana Jelačića
1
23211 Pakoštane
tel.: 381-042
POLIČNIK, OŠ Poličnik
adresa: Poličnik 13
23241 Poličnik
tel.: 354-463
rja Barakovića
RAŽANAC, OŠ Ju
c3
adresa: Ražana
23248 Ražanac
tel.: 651-441
PRIDRAGA, OŠ Braće Radić
POLAČA, OŠ Franka Lisice
adresa: Polača 147
23243 Polača
tel.: 662-166
PRIVLAKA, OŠ Privlaka
adresa: Trg Stjepana Radića 8
23226 Pridraga
tel.: 669-452
adresa: Privlaka 39
23233 Privlaka
tel.: 367-367
79
BIOGRAD, OŠ Biograd
adresa: Dr. Franje Tuđmana 27
23210 Biograd n/m
tel.: 383-030
Š Obrovac
OBROVAC, O
Jelačića 13
adresa: B. J.
ac
23450 Obrov
9
05
968
l.:
te
GRAČAC, OŠ Nikole Tesle
adresa: Školska 12
23440 Gračac
tel.: 773-084
BENKOVAC, OŠ Benkovac
LIŠANE OSTROVIČKE,
OŠ Ivana Gorana Kovačića
adresa: Lišane Ostrovičke bb
23420 Lišane Ostrovičke
tel.: 661-128
80
adresa: Antuna Mihanovića 21b
23420 Benkovac
tel.: 681-112
POSEDARJE, OŠ Braće Ribar
adresa: Športska 3
23242 Posedarje
tel.: 266-733
PAG, OŠ Jurja Dalmatinca
PREKO, OŠ Valentina Klarina
adresa: Ante Starčevića 6
23250 Pag
tel.: 600-017
adresa: Put svetog Mihovila 1
23273 Preko
tel.: 286-106
SALI, OŠ Petra Lorinija
adresa: Svete Marije bb
23281 Sali
tel.: 377-556
STARIGRAD-PAKLENICA
OŠ Starigrad
adresa: Franje Tuđmana 30
23244 Starigrad-Paklenica
tel.: 359-197
STANKOVCI, OŠ Petra Zoranića
adresa: Stankovci
JASENICE, OŠ Petra Zoranića
tel.: 380-458
GALOVAC, OŠ Iva
na Burčula
adresa: Jasenice
adresa: Galovac
tel.: 655-621
tel.: 392-386
81
Knjižnice
srednjih
škola
ZADAR, Hotelijersko-turistička i
ugostiteljska škola
adresa: Antuna Gustava Matoša 40
23000 Zadar
tel.: 335-295
birotehnička
ZADAR, Ekonomskola
ško
čka
ova
i trg
va Matoša 40
adresa: Antuna Gusta
ar
Zad
23000
tel.: 331-022
ZADAR, Gimnazija Jurja Barakovića
adresa: Perivoj Vladimira Nazora 3
23000 Zadar
tel.: 317-051
zija Vladimira
ZADAR, Gimna
Nazora
Nazora 3/II
oj Vladimira
adresa: Periv
r
23000 Zada
tel.: 317-064
82
ZADAR, Medicinska škola
Ante Kuzmanića
adresa: Dr. Franje Tuđmana b.b.
23000 Zadar
tel.: 213-750
ZADAR, Obrtnička škola Gojka
Matuline
adresa: Ivana Mažuranića 32
23000 Zadar
tel.: 236-319
ZADAR, Strukovna škola
Vice Vlatkovića
adresa: Nikole Tesle 9c
23000 Zadar
tel.: 239-490
83
ZADAR, Tehnička škola
adresa: Nikole Tesle 9c
23000 Zadar
tel.: 239-490
a
ZADAR, Zadarska privatn
gimnazija s pravom javnosti
tina 4
adresa: Kraljskog Dalma
23000 Zadar
tel.: 301-566
ZADAR, Škola primijen
jene
umjetnosti i dizajna
adresa: Perivoj Vladim
ira Nazora 3/III
23000 Zadar
tel.: 212-228
84
fička škola
doslovno-gra
ZADAR, Priro
Nazora 3
oj Vladimira
adresa: Periv
23000 Zadar
tel.: 213-746
ZADAR, Srednjoškolski đački dom
adresa: Obala kneza Branimira b.b.
23000 Zadar
tel.: 224-840
na
edna, prehrambe
ZADAR, Poljoprivr
a Ožanića
nk
Sta
ola
šk
a
i veterinarsk
e Tuđmana b.b.
adresa: Dr. Franj
23000 Zadar
tel.: 300-085
ne Petrića
ZADAR, Gimnazija Fra
Trpimira 26
adresa: Obala kneza
23000 Zadar
tel.: 331-007
85
la
ZADAR, Pomorska ško
ća 1
adresa: Ante Kuzmani
23000 Zadar
tel.: 315-600
ZADAR, Glazbena škola
Blagoja Berse
adresa: Dr. Franje Tuđmana 24e
23000 Zadar
tel.: 319-127
ZADAR, Klasična gimnazija
Ivana Pavla II.
adresa: Jerolima Vidulića 2
23000 Zadar
tel.: 253-805
c
, SŠ Obrova
OBROVAC
ika
skog časn
bala hrvat
O
:
sa
b
re
b
ad
pana
Senada Žu
rovac
23450 Ob
15
tel.: 689-5
86
BENKOVAC, SŠ Kneza Bra
BIOGRAD, SŠ Biograd na Moru
adresa: Augusta Šenoe 29
23210 Biograd n/m
tel.: 383-278
nimira
adresa: Antuna Mihanovića
19
23420 Benkovac
tel.: 681-606
PAG, SŠ Bartula Kašića
adresa: Ante Starčevića 9
23250 Pag
tel.: 611-720
GRAČAC, SŠ Gračac
adresa: Školska ulica 8
23440 Gračac
tel.: 773-870
87
Sažetak
U ovom Vodiču prikazane su sve javne knjižnice koje djeluju u Zadarskoj županiji kao
samostalne ili knjižnice u sastavu drugih ustanova. Najviše prostora posvećeno je velikim knjižnicama kao što su Znanstvena, Sveučilišna i Gradska, a one najmanje predstavljene su samo u adresaru. Za svaku knjižnicu navedeni su kontakti, adresa, radno
vrijeme, djelatnici, povijest knjižnice, fondova i zbirki, odjeli i službe, rad s korisnicima, kulturno-animacijske djelatnosti te posebnosti po kojima je prepoznatljiva.
Početci knjižnične djelatnosti na području Zadarske županije mogu se pratiti od
srednjeg vijeka. Najstariji spisi zadarskih samostana, sačuvani u Državnom arhivu u
Zadru, datiraju iz 10. stoljeća, a najpoznatija srednjovjekovna knjižnica bila je knjižnica i skriptorij Benediktinskog samostana sv. Krševana, koja je stradala u Drugom
svjetskom ratu. Najbolje sačuvana stara knjižnica pripada Samostanu sv. Frane Asiškog iz 13. stoljeća.
Znanstvena knjižnica Zadar, osnovana 1855. godine, najveća je i građom najbogatija
knjižnica u Županiji i jedna od najvažnijih knjižnica u Hrvatskoj. Svojom zavičajnom
zbirkom Dalmatika i brojnim specijalnim zbirkama ona je nezaobilazan izvor za proučavanje povijesti Zadra i Dalmacije. Od 1949. godine ova Knjižnica prima hrvatski
obvezni primjerak.
Sveučilišna knjižnica djeluje u okviru matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao posebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti Sveučilišta.
Specijalne knjižnice u Zadarskoj županiji djeluju u sastavu crkvenih i kulturnih ustanova, arhiva, muzeja, zavoda i bolnica. Od osam crkvenih knjižnica pet je samostanskih u Zadru i okolici (knjižnice Samostana sv. Frane u Zadru, Samostana sv.
Mihovila u Zadru, Samostana benediktinki sv. Marije u Zadru, Franjevačkog samostana u Karinu i Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću kod Preka), a preostale
tri su knjižnice Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru, Stolnog kaptola sv.
Stošije i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Osim Knjižnice Državnog arhiva
u Zadru, prikazane su tri muzejske: Arheološkog muzeja Zadar, Narodnog muzeja
Zadar i Muzeja antičkog stakla, te dvije knjižnice zavoda: Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru. U Vodiču su i dvije medicinske
knjižnice: Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar i Stručna knjižnica Psihijatrijske
bolnice Ugljan.
Gradska knjižnica Zadar je središnja županijska narodna knjižnica, dobitnica, prve
hrvatske nagrade za najbolju knjižnicu u 2012. godini, koja je dobro poznata i u
inozemstvu. Mrežu knjižničnih usluga Gradske knjižnice upotpunjuju knjižnični
ogranci Arbanasi, Bili Brig, Crno i Ploča, knjižnični stacionar na otocima Silbi i Olibu i bibliobus Gradske knjižnice. Bibliobus osigurava posudbu knjižnične građe i za
10 matičnih i 17 područnih škola na području Zadarske županije. Od deset drugih
narodnih knjižnica četiri su gradske: Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Pag, a
šest općinske: Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac i Sali. U Zadarskoj županiji
ima ukupno 36 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te knjižnica Srednjoškolskog đačkog doma u Zadru. Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostvaruju
bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost, radeći osobito na promicanju čitalačkih navika učenika, pa se zato njihovi programi često provode u suradnji s narodnim i drugim knjižnicama lokalne zajednice.
Mirisa Katić
88
Summary
Guide to Libraries in the Zadar County
This Guide provides information on all public libraries in the Zadar County including independent libraries as well as libraries within other institutions. Special attention is given to the largest libraries: Zadar Research Library, University Library of Zadar and Zadar
Public Library. Information on the smaller libraries is given in the directory. The Guide
offers a variety of information on each library including contacts, addresses, working
hours, employees, history, holdings and collections, departments and offices, customer
services, cultural and entertainment activities and distinctive features that characterise
a certain library.
The beginnings of library activities in the Zadar County can be traced back to the Middle Ages. The oldest manuscripts from Zadar monasteries, kept in the State Archives in
Zadar, originate from the 10th century. The best known medieval library was the library
and scriptorium of the Benedictine monastery of St Grisogonus which was destroyed in
World War II. The best preserved old library belongs to the 13th century Monastery of St
Francis of Assisi.
Zadar’s Research Library, founded in 1855, is the largest and collection-wise richest library in the Zadar County. It is also one of the most important libraries in Croatia which
has been receiving a legal deposit copy of every Croatian publication since 1949. Its regional collection Dalmatika and numerous special collections represent an essential
source for studying the history of Zadar and Dalmatia.
The University Library is a special organizational unit of the University of Zadar which
aims to ensure the conditions required for the realisation of the University’s agenda concerning research, teaching and other educational activities.
Special libraries in the Zadar County belong to the church, the state archives, museums,
academic and cultural institutions and hospitals. There are eight church libraries out of
which five are monastery or convent libraries in Zadar and its surrounding areas (libraries of the St Francis and St Michael monasteries in Zadar, St Mary’s Benedictine Convent
in Zadar, libraries of the Franciscan monastery in Karin and the Monastery of St Paul the
Hermit on the islet of Školjić near Preko). The three other church libraries in Zadar are
the libraries of the Archdiocesan Seminary Zmajević, the Cathedral Chapter of Canons
of St Anastasia, and the Permanent Exhibition of Church Art. Together with information about the Library of the State Archives in Zadar, the Guide contains information on
three museum libraries of the Archaeological Museum Zadar, National Museum Zadar
and Museum of Ancient Glass in Zadar, as well as the libraries of the Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar and the Conservation Department of the Ministry of Culture in Zadar. Two medical libraries are also
represented in this Guide: the Medical Library of the General Hospital Zadar and the
Medical Library of the Psychiatric Hospital Ugljan.
The Zadar Public Library is the central public library in the County. It was awarded the
first Croatian prize for the best library in 2012 and is well known abroad. Its library network spreads to four branch libraries in the city districts of Arbanasi, Bili Brig, Crno and
Ploča. It also includes two library collections on the islands of Silba and Olib as well as
a mobile library. The mobile library also offers library items to ten main and seventeen
branch schools in the Zadar County. The ten other public libraries in the County include
four town libraries in Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac and Pag, and six municipal
public libraries in Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac and Sali. In addition, there are
36 elementary school libraries and 19 secondary school libraries in the Zadar County, as
well as the Secondary Pupils’ Hall of Residence library in Zadar. School libraries carry
out a rich array of educational and cultural activities especially towards the encouragement of pupils’ reading habits. Their programs are often carried out in cooperation with
public and other libraries in the local community.
Translated by Željka Aleksić
89
Društvo knjižničara Zadar, koje je nakladnik ovog Vodiča djeluje od 1949. godine. Mnogi su njegovi članovi pridonosili aktivnostima Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i Međunarodne federacije knjižničarskih društava i
ustanova (IFLA). Brojne su aktivnosti Društva zabilježene u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i drugim izdanjima HKD-a, mjesno objavljenim monografijama i javnim glasilima.
Svjesno važnosti dokumentiranja i obznanjivanja podataka o djelovanju
knjižnica na svome području, Društvo predstavlja Vodič sa željom da ukaže
na njihovu bogatu prošlost i današnji potencijal. Želja nam je također bila
okupiti na jednom projektu djelatnike iz svih knjižnica i Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji obrazuje buduće knjižnične stručnjake,
kako bismo ukazali na važnost djelatne suradnje među svima.
prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić
Predsjednica Društva knjižničara Zadar
ISBN 978-953-57494-0-0
cijena: 100 kn

hrvatski zavod za zapošljavanje područna služba zadar

Program - Caritas Zadarske Nadbiskupije

međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture

Letak Festivala vjenčanja 2015

Ideš dalje!, 21.-22.2012., Zadar

Preuzmite letak - Zajednica udruga "Centar nezavisne kulture"

Primjer procjene vrijednosti vozila

Kuhar i frizerka iz Francuske stigli na praksu u Šibenik > Slobodna

Z A P I S N I K - Trgovački sud u Zadru

ovdje