Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 1

Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 1
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
GLIPTOTEKA
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 2
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 3
Vesna Mažuran Subotić
MARIJAN
KOCKOVIĆ
1923.-1991.
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 4
4
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 5
Sadržaj
Predgovor
7
Reprodukcije djela
17
Biografija
82
Javni spomenici
84
Interijeri
85
Samostalne izložbe
86
Skupne izložbe
87
Izbor iz bibilografije
90
Popis izložaka
93
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 6
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 7
7
Vesna Mažuran Subotić
MARIJAN KOCKOVIĆ
1923.-1991.
Fascinacija kiparstvom te prepoznavanje vlastite
se oslobodi zadobivenih psihičkih trauma, polje introspek-
umjetničke vokacije do koje dolazi kod Marijana Kockovića,
cije kao i nov izazov. Odlučuje se, tako, graditi vlastiti put
mladoga mornaričkog kapetana pri gotovo slučajnom su-
na potpuno nepoznatu polju, ne poštujući uobičajene
sretu s djelom akademskog kipara Ivana Mirkovića u nje-
odrednice ni školovanja ni likovne scene na kojoj se pojav-
govu atelijeru u Splitu, odredit će njegov daljnji životni put.
ljuje, te već na početku svojega djelovanja postavlja smjer-
Odluka da se odrekne sigurna posla i statusa koji su mu do-
nice kojima će ostati dosljedan gotovo tijekom cijeloga
datno osiguravala brojna odlikovanja dobivena u II. svjet-
života. Oslanjat će se, kao što sam ističe u brojnim inter-
skom ratu te da se uputi na školovanje na Akademiju
vjuima, na svoj talent, marljivost i osobne menadžerske spo-
likovnih umjetnosti u Zagrebu kako bi stekao potrebna zna-
sobnosti, a u likovnu i društvenu sredinu uklapat će se u
nja i vještine za posao kojim se odlučio baviti, nije bila laka.
mjeri u kojoj to smatra potrebnim, stvarajući tako primjer
Kiparstvo je za njega, koji je odrastao i stasao u ratu, pred-
vrlo zanimljiva umjetničkog opusa kako na našoj, tako i na
stavljalo podjednako bijeg u neki drugi svijet, mogućnost da
inozemnoj likovnoj sceni. No, krenimo redom.
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 8
8
GODINE FORMIRANJA 1947–1953.
međuvremenu na vlastiti zahtjev i demobilizirati, marljivo
Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i
radi te diplomira 1953. godine, a diplomski rad – meko mo-
Ljubljani
deliran sjedeći ženski akt Kupačica – ocijenjen je odličnim.
Iz razdoblja školovanja koje de facto predstavlja i
U Ljubljani priređuje i prvu samostalnu izložbu komornoga
prvi susret Marijana Kockovića s likovnom umjetnošću,
karaktera o kojoj gotovo ništa ne znamo, osim da su izlo-
ostalo nam je sačuvano tek nekoliko vrlo dobrih portreta,
ženi portreti ocijenjeni kvalitetnima. Gotovo odmah po svr-
te kao posebnost vezana za rad studenta, spomenik u Sisku
šetku izložbe prihvaća profesorsko mjesto u Sarajevu, koje
(1949), čiju realizaciju dobiva mimo Akademije, a što će
će nekoliko sljedećih godina postati njegovo boravište.
mu osobno biti izvor niza problema. Radeći na spomeniku,
naravno, nije stigao redovito pohađati nastavu, a nije
mogao ni navesti razlog zbog kojega ne dolazi na Akade-
SARAJEVO 1953–1966.
miju, tako da mu je nakon dvije godine, zbog nepoštovanja
Dolazak u Sarajevo i susret s umjetnošću Bosne
i neobavljanja obveza, zabranjeno daljnje pohađanje na-
možemo okarakterizirati gotovo fascinacijom te će i sam u
stave. Sam spomenik koji čini ženska figura uzdignute ruke
raznim prilikama isticati kako je „starobosanska umjet-
s puškom postavljena na visok stup te reljef sa scenama iz
nost“ inspiracija najvećega dijela njegova stvaralaštva. Po-
NOB-a na zidu ispod i ispred nje, korektno je izvedena cje-
malo mistične simbole koje viđa na krajputašima i
lina koja se potpuno uklapa u prevladavajuće socrealističke
stećcima ujedinjene s ornamentom narodne umjetnosti
spomenike što nastaju u to vrijeme, te za nj dobiva dobre
upija i usvaja kao dio vlastitoga likovnog jezika te ih tran-
kritike koje ga dodatno ohrabruju pa odlazi nakon neus-
sponira u svoje Toteme, ciklus skulptura u drvu (1960–63).
pjeha u Zagrebu na nastavak školovanja u Ljubljanu i upi-
Totemi se kreću od jednostavnih, vertikalnih, do nešto slo-
suje kiparstvo u klasi prof. Karela Putriha. Kako će se u
ženijih, razvedenijih oblika, čistih su linija i ravnih površina
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 9
9
na koje su aplicirani jednostavni, gotovo linearni reljefi.
menik rudaru u Varešu (socrealističnu figuru u nadnarav-
Svojom svjesnom naivnošću zazivaju neka prošla vremena
noj veličini), skulpturu Dječak s ribom (Rovinj, 1959) te
te traženje poveznica između prošlosti i sadašnjosti.
spomenik Antunu Bućkoviću (1961), potpuno atipičnu
Uz Toteme modelira i ciklus figura komornih di-
skulpturu za cijelo njegovo stvaralaštvo – glavu nadnara-
menzija u kojima se bavi ratnom tematikom (1956–58).
vne veličine te krajnje pojednostavljenog oblika izvodi u
Osobno iskustvo proživljenih i viđenih ratnih strahota tije-
kamenu te je zamišlja izravno postavljenu na tlo.
kom II. svjetskoga rata tako će jasnom narativnom meto-
Usporedno sa spomenutim radovima nastaje i niz
dom, koristeći elemente, simbole koji izazivaju osjećaj
portreta, korektnih realističnih studija, u kojima osim fizi-
užasa i straha (lubanje, leševi, rešetke) putem komple-
čke sličnosti uspijeva donijeti i psihološke karakteristike
ksnih kompozicija i stiliziranih ekspresivnih oblika, pret-
osoba (Prvo razmišljanje, 1951/54; Bošnjak, Majka, 1954),
voriti u snažna, opće razumljiva djela s jasnom antiratnom
a posebice je bio zapažen portret Beethovena (1953) za-
porukom (Trofej rata, Grabljivica, Mrtvi grad, Simboli pro-
mjetnoga naturalističkog pristupa.
šlosti, Ćelije).
Promatrajući ljude oko sebe, izrađuje i nekoliko
skulptura žena pri plesu (Kolo, 1955) te figure žena, musli-
Golema radna energija omogućava mu i izvođenje
manki u tradicionalnoj odjeći, pokrivenih glava (Bule, 1955).
sedam spomenika u spomen narodnooslobodilačke borbe
Ženski će lik u ciklusu Bula apstrahiranjem detalja dovesti
i žrtava fašizma, pri čem je na razini likovnog izričaja za-
do razine prepoznatljivih znakova, a jednostavnost vertikal-
mjetno kretanje od figuracije s elementima socrealizma
nih valjkastih kompozicija sugerirat će bezvremenost i
(Gacko, 1955) ka stilizaciji oblika posebice kad se radi o
transcendenciju. Ove će radove posebice od druge polovice
plošnim reljefima naglašenih kontura poput onoga na
šezdesetih godina razviti u dva zasebna ciklusa koja će na-
zgradi hidroelektrane Rama. Uz ove spomenike radi i Spo-
dopunjavati tijekom sljedećih petnaestak godina, a koji će
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 10
10
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 11
11
svoj vrhunac doživjeti u sedamdesetim godinama kada će
varijante tih radova realizirati u granitu i mramoru.
Nastavlja s portretistikom te radi niz portreta obitelji, prijatelja i poznatih osoba, pri čem se posebno izdvaja
Od samoga dolaska u Sarajevo Kocković i mnogo
desetak portreta Josipa Broza Tita (1976/79), koji mu je
izlaže, redovito s Udruženjem likovnih umjetnika Bosne i
osobno pozirao i na koje je sam Kocković bio vrlo ponosan.
Hercegovine, a priređuje i samostalne izložbe u Sarajevu,
Od portreta kvalitetom se između mnogih izdvajaju i Jimmy
Puli i Zagrebu. Preokret u njegovu odnosu prema izlagačkoj
Moore, 1970., Mirjana, 1972., J. F. Kennedy, 1973., Go-
djelatnosti dogodit će se, međutim, 1964. godine, nakon
rana,1975., Y. Brynner, 1970).
samostalne izložbe u Münchenu, gdje će njegovi radovi
Kvalitetom se može izdvojiti i nekoliko ženskih
naići na odličnu recepciju kako publike, tako i kritike, a
poprsja koje pod nazivom „perla“ modelira početkom
veći dio radova bit će i otkupljen. Poslije toga Kocković se
osamdesetih godina i potom ih kleše u mramoru. Crna
sve više okreće izlaganju u inozemstvu te će njegova djela
perla i Azijska perla svojom idealiziranom ljepotom postaju
ubrzo krenuti na put diljem Europe, a on će se iz zdravstve-
u njegovu viđenju simbolima rase i podneblja.
nih razloga, nakon kraćega boravka u Rovinju, preseliti u
Dubrovnik.
Nakon poznanstva s grčkim skladateljem i revolucionarom Mikisom Theodorakisom, kojega portretira
1970. godine, s kojim dijeli istoznačne poglede na rat i slobodu, a vjerujući u snagu i mogućnost društvenog anga-
DUBROVNIK – od 1966.
žmana likovnih umjetnika, odlučuje zajedno s njim pozvati
Dolaskom u Dubrovnik, Kocković odmah počinje
likovne stvaraoce svijeta da svojim protestnim djelima
graditi kuću u čijem sklopu izrađuje i vlastiti atelijer i ma-
«daju osobni doprinos da se uguše rat, glad i ostale ljudske
lenu galeriju te si tako stvara gotovo idealne uvjete za rad
strahote«. U tom kontekstu Kocković i piše svoj poziv:
i postiže neovisnost o sredini u kojoj djeluje.
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 12
12
«Kipari i slikari!
domaće, tako i s međunarodne likovne scene, ne doživljava
Svijet u kojem živimo neprestano nam nudi svoja
uspjeh, a zamišljena izložba koja je trebala putovati svije-
djela za našu inspiraciju, množeći zgarišta i poprišta, liša-
tom ne održava se i Kocković se okreće opet vlastitom radu.
vajući nas tako mogućnosti da bezbrižni i sretni stvaramo
Kao refleks ove ideje ostaju nam u njegovu kiparskom radu
ljepotu inspiriranu ljepotom. Između rata i gladi čovjek je
portret Che Guevare te skulptura Peace, predimenzionirana
razapet i mnoštvom drugih velikih nevolja, koje mu život
glava Afroamerikanca, čija kosa čini kuglu grube, robusne
čine teškim i koje mu oduzimaju sve radosti života. Umjet-
površine iz koje se izdvaja meko modelirano lice te na kojoj
nost je oduvijek stvarana na radost i za radost čovjekovu:
su na dva zaravnjena pravokutnika ispisane engleske riječi
da mu duh oplemeni, da mu misao probudi, da mu nadu
Peace (mir) i Love (ljubav).
pruži. Kada se iz povijesti civilizacije odstrane svi datumi
Gotovo istodobno kleše i niz ženskih aktova lir-
koji govore o mukotrpnom hodu naprijed, kada se vidi da
skog ugođaja kod kojih savršenstvo glatkoće samog tijela
su oni samo datumi ratova i obračuna, ostaje jedino umjet-
često suprotstavlja neobrađenoj masi kamena koja ga okru-
nost da priča svojim jezikom o čovjeku i njegovoj prošlosti.
žuje i zatvara (Buđenje, Dva akta, Tri gracije), u mramoru
Umjetnost je uvijek humana i zbog toga danas, kad na čo-
izvodi i skulpturu Odmor (1973), profinjeni sjedeći ženski
vjekovu sudbinu nasrću crne ptice gladi, bolesti i rata, ona
akt mekih obrisnih linija čiju je varijantu izmodelirao još
mora da digne svoj glas u ime ljubavi za sve ljude. Pozivam
1954.
vas da svojim protestnim likovnim djelima date svoj lični
1
doprinos stvari mira i progresa. U ime budućnosti.«
Razrađuje ciklus Bule, te variranjem prostornih
odnosa među djelomice sljubljenim tijelima postiže, unutar
Ideja ovako idealiziranog umjetničkog anga-
općega dojma mirnoće i kontemplativnosti, dinamične
žmana, unatoč brojnim pohvalama te verbalnim podržava-
efekte, a kako „bule“ nemaju lica, pojačano je njihovo se-
njem projekta što su ga iskazali mnogi umjetnici kako s
mantičko značenje do razine simbola.
1
Oslobođenje, Sarajevo, 3. X. 1970.
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 13
13
Uz kiparenje od 1968. godine počinje ga zaoku-
mjeseca. Uglavnom se za to vrijeme bavi portretistikom i
pljati i tapiserija, pri čem inzistira na osobnoj prisutnosti u
radi tapiserije. Portretira i po narudžbi, radi skulpture ma-
svim fazama njezine izrade – od pripreme neobrađene
njih formata koje se uklapaju u njegove već jasno formirane
vune do njezina bojenja i tkanja. Prvobitne figuralne kom-
cikluse. Dobiva dobre kritike te osim što radi i izlaže u priz-
pozicije u kojima se osjeća duh narodne umjetnosti (Sjeća-
natim galerijama, većinu radova i prodaje.
nje na moju majku, Travnički triptih, Šumadijski triptih,
Boje moje domovine) ubrzo se pretvaraju u apstraktne
I u tom razdoblju Kocković radi spomenike, ali
forme naglašene voluminoznosti čemu pridonosi i ugra-
znatno manje. Prije zamjetnu narativnost i deskriptivnost
dnja u tkanje drvenih elemenata – kuglica, kao i aplikacija
zamjenjuje gotovo apstraktnim elementima, najčešće pra-
srebrnih filigranskih puceta i nakita. S vremenom tijekom
vilnim geometrijskim tijelima, od kojih gradi cjeline često
1973/74., u procesu oslobađanja tapiserija od zidne plohe,
u duhu parkovne fontane, poput spomenika u Jajcu (1972)
odlučuje se za izlaganje tapiserija zajedno s drvenim kva-
te spomeničkoga kompleksa u Jasenicama kraj Bosanske
dratičnim okvirom na kojem su tkane (razbojem), što će ga
Krupe (1978). Jasenički spomenik čini pritom vezu s neko-
uskoro dovesti do gradnje kocaka čiji volumen čine plohe
liko manjih skulptura koje na temu svemira radi nekoliko
– pravilni okviri međusobno spojeni (Zodijak, 1974; Ko-
godina prije, razmatrajući mogućnosti rastvaranja oblika
zmos, 1975). Tako tapiserije postaju dio voluminozna tijela
kugle. Ti radovi u vidu spojenih i slobodnih poluloptastih
pri čem Kocković ističe njihovu integralnu formu te ih zove
oblika ujedno su i jedina Kockovićeva kiparska apstraktna
«slobodne tapiserije«, a postavlja ih tako da stoje ili vise u
ostvarenja. Na slobodne forme svodivi su i spomenici u Dr-
prostoru.
varu (1980) i Zagrebu (1981), no kod njih su vanjske plohe
Od 1970. godine Kocković počinje odlaziti u SAD,
gdje će gotovo u pravilu boraviti svake godine tri zimska
ipak nosioci reljefa, odnosno ornamenta.
Uza sve navedeno, stiže se baviti i uređenjem in-
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 14
14
terijera (posebice u hotelskom kompleksu Babin kuk u Du-
niku koji pomiče granice suvremene umjetnosti i koji svje-
brovniku) te tako zaokružuje svoje djelovanje i kroz inte-
sno ne bježi od osobnog ispitivanja tradicionalnih vrijed-
rakciju vlastitoga rada s arhitekturom i eksterijerima.
nosti skulpture, njegov rad zaslužuje pozornost. Može se
Unatoč svemu, priznanjima i uspjehu te materijalnoj sigur-
govoriti i o vidljivim utjecajima – od A. Maillola do F. Krši-
nosti, duboko u sebi osjeća neshvaćanje i tugu, što je do-
nića i V. Radauša – no to ne umanjuje činjenicu da se su-
datno potencirano vremenom u kojem su jasne naznake
srećemo s nizom kvalitetnih i zanimljivih djela. Valja
početka novoga rata na našem prostoru, a osjećaju beznađa
pritom napomenuti da je najveći dio opusa danas gotovo
pridonosi i teška bolest supruge. Ostavši tako bez snage i
nedostupan za izlaganje. Velik dio radova nalazi se u pri-
energije, 1991. godine podiže na sebe ruku i odlazi ostav-
vatnim zbirkama i galerijama u Sjedinjenim Američkim Dr-
ljajući nam svoja djela na prosudbu.
žavama i diljem Europe, a dio spomenika djelomično je ili
potpuno uništen tijekom ratnih zbivanja 1990-ih godina
Ovim kratkim i površnim opisom, kojim se poku-
na području Bosne i Hercegovine. Unatoč tomu, i ovako
šalo naznačiti tek najvažnije točke iz umjetničkog opusa
krnj, ovaj opus zaslužuje sigurno upoznavanje i sintezu kao
koji je nastajao tijekom četiri i pol desetljeća, kipara koji je
dio slike o našoj likovnoj umjetnosti.
životom, školovanjem i radom inkorporiran u hrvatsku
umjetnost XX. stoljeća, pokušalo se bar djelomice omogu-
Zahvaljujem kolegama Dariu Sošićuiz Muzeja
ćiti lakše praćenje izloženih djela, željelo se istodobno i po-
grada Rovinja i mr.sc. Vlatku Čakširanu iz Muzeja grada
buditi zanimanje daljnje proučavanje tog opusa, te njegovo
Siska na kolegijalnoj pomoći.
djelo ponuditi na valorizaciju s vremenskim odmakom od
dvadeset godina, koliko je prošlo od autorove smrti. Može
se pritom dodatno napomenuti da, iako se ne radi o umjet-
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 15
15
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 16
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 17
Reprodukcije djela
Kockovic 1 do 18_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 18
18
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 19
19
Totem, 1963., drvo
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 20
20
Totem, 1963., drvo
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 21
21
Totemi, 1963., drvo
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 22
22
Totem, 1963., drvo
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 23
23
Totem, 1963., drvo
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 24
24
Ćelije III, 1956., bronca
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 25
25
Krematorij, 1956., bronca
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 26
26
Ćelije, 1956., bronca
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 27
27
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 28
28
Na Drini ćuprija, 1968., bronca
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 29
29
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 30
30
Kolo, 1971., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 31
31
Kolo, 1973., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 32
32
Bule, 1974., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 33
33
Kolo III, 1971., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 34
Kolo IV, 1971., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 35
35
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 36
36
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 37
Majka i dijete, mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 38
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 39
39
Kolo I, 1971., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 40
40
Radost, 1975., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 41
41
Kolo II, 1975., mramor
Kockovic 17 do 42_20x22.5 19.1.2013. 22:47 Page 42
Skica za fontanu-Tratinčica,1981., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 43
43
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 44
44
Kozmos I, 1975.
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 45
45
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 46
46
Moja nećakinja (Vesna Kocković Mudrovčić),
1949./1950., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 47
47
Bethoven, 1953., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 48
Razmišljanje, 1955., mramor
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 49
49
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 50
50
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 51
51
Peace, oko 1970, bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 52
52
Autoportret, oko 1970., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 53
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 54
54
Yul Brunner, 1978., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 55
55
Mikis Theodorakis,1970., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 56
Moj prijatelj Jimmy, 1970., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 57
57
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 58
58
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 59
Mirjana, 1972., mramor
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 60
60
Autoportret, 1970./73., granit
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 61
61
Crna perla, 1972., bronca
Kockovic 43 do 62_20x22.5 19.1.2013. 22:48 Page 62
62
Dječak, 1979., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 63
63
Azijska perla, 1980., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 64
64
Kupačica,1955., bronca
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 65
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 66
Dva akta,1973., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 67
67
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 68
68
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 69
Odmor, 1973., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 70
70
Ležeći akt (Buđenje), 1974., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 71
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 72
72
Razmišljanje (Dva akta), 1974., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 73
73
Tri gracije, 1974., mramor
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 74
Ženski torzo (Buđenje),1981., bronca
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 75
75
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 76
76
Majka, 1968., vuna
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 77
77
Jutro, 1970., vuna
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 78
Duga, 1974., vuna - drvo
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 79
79
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 80
80
Zodiac- vaga, 1974., vuna –drvo
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 81
Biografija
Javni spomenici
Interijeri
Samostalne izložbe
Skupne izložbe
Izbor iz bibliografije
Popis izložaka
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 82
82
Biografija
Rođen 23. srpnja 1923. u Zagrebu kao najmlađi od
palim borcima /1949/, koji i danas stoji u centru Siska.)
sedmero djece učiteljice Olge i učitelja Stjepana Kockovića.
Želeći ipak završiti školovanje, 1950. godine demobilizira
Rođen je nakon očeve smrti te svu brigu o obitelji preuzima
se, na vlastiti zahtjev, te odlazi na Akademiju likovnih
majka.
umjetnosti u Ljubljanu. Tamo je isprva u klasi prof. LoU Zagrebu završava osnovnu i učiteljsku školu.
bode, da bi 1953. godine diplomirao u klasi prof. Karela
Putriha s odličnim uspjehom.
Odlazi u partizane 1942. godine te ubrzo postaje
politički komesar jednog od bataljona 13. proleterske bri-
Po svršetku Akademije odlazi u Sarajevo, gdje je
gade. Tijekom rata dva je puta teško ranjen. Višestruko je
od 1953. do 1966. živio i radio kao profesor kiparstva i po-
odlikovan za svoj ratni doprinos, a po završetku rata u činu
vijesti umjetnosti te slobodni umjetnik.
kapetana odlazi u Ratnu mornaricu.
Godine 1966. seli se u Dubrovnik i tamo ostaje žiUmjetnosti, kiparstvu, okreće se 1947. godine te
vjeti i raditi do kraja života. Gradi kuću unutar koje ima
se u Domu mornarice u Splitu počinje baviti modeliranjem
atelijer i malenu galeriju, što mu daje osjećaj neovisnosti
pri čem je važnu ulogu odigrao splitski kipar Ivan Mirković,
o likovnoj sredini u kojoj djeluje. Od 1968. aktivno se po-
čiji atelijer posjećuje i koji mu daje upute za rad.
činje baviti i tapiserijom. Zahvaljujući osobnim menadžerskim sposobnostima, od 1970. godine gotovo redovito
Kao svojega stipendista Mornarica ga šalje na
boravi po nekoliko mjeseci u Sjedinjenim Američkim Dr-
školovanje i 1947. godine upisuje se na Akademiju liko-
žavama gdje mnogo radi i izlaže (bavi se portretistikom i
vnih umjetnosti u Zagrebu. Profesori su mu Grga Antunac
izrađuje tapiserije).
i Frano Kršinić. Zbog neredovita pohađanja nastave i nepridržavanja studijskoga rasporeda udaljen je s Akademije
Od 1972. godine djeluje kao profesor skulpture na
nakon tri godine. (Kao uistinu neobičnost, gledajući una-
Ljetnoj školi Hope Collegea iz Hollanda u Michiganu, koja
trag, može se navesti da je u to vrijeme izradio Spomenik
se održava u Dubrovniku.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 83
83
Nakon susreta sa Slobodankom Đokić, likovnom
umjetnicom koja se bavila tekstilom i odijevanjem, ulazi
1975. godine u treći brak u kojem su rođeni sinovi: Marijan
(Maro, 1977) i Neven (Neno, 1979).
U izdanju zagrebačkoga Grafičkog zavoda objavljuje 1978. godine zbirku pjesama «S imenom tvojim» te
zbirku «O ženi srcem i dlijetom».
Izvršio je samoubojstvo u Dubrovniku 30. svibnja
1991., a dan nakon njega umire i njegova supruga, koja je
zbog teške bolesti već neko vrijeme bila bez svijesti.
Sinovi odrastaju njegujući uspomenu na oca
kojem u čast, u prostoru kuće, u galeriji koju je sam oformio, izlažu njegova djela te je 5. srpnja 2006. godine otvaraju za javnost pod imenom Galerija «Marijan». U prostoru,
koji postaje intimni likovni kutak Dubrovnika, svoje radove
izlažu tijekom vremena i drugi umjetnici.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 84
84
Javni spomenici*
Sisak
Spomenik palim borcima «Osveta»,
1949.
Visoko
Spomenik bratstva i jedinstva (kosturnica), 1963.
Gacko
Spomenik palim borcima, 1955.
Hum kraj Trebinja
Spomenik palim borcima, 1964.
Vogošća
Fontana s kupačicom, 1956.
(ukradena u noći s 26. na 27. XI. 2011.,
pronađena i u postupku obnavljanja)
Vareš
Spomenik rudaru, oko 1965.
Ljubuški
Spomenik oslobođenja, 1958.
Rovinj
Dječak s ribom, 1959.
Anton Bućković, 1961.
Bosanski Novi
Majka partizanska, 1965.
(tijekom rata jako oštećeno)
Hidroelektrana Rama (između Prozora i Jablanice)
Spomenik IV. ofenzive, 1966/68.
Prijedor
Partizansko groblje, 1960.
Dubrovnik
Kupačica, 1956.
Majčina igra, 1965.
Glamoč
Spomenik palim borcima i žrtvama
fašizma «Zbjeg», 1961.
Jajce
Spomen-fontana osloboditeljima Jajca
25. IX. 1942., 1972.
Ploče
Fontana bratstva i jedinstva, 1976.
Jasenica kraj Bosanske Krupe
Spomenik bratstva i jedinstva, 1978.
(u ratu jako oštećeno – nedostaju dijelovi kompleksa)
Herceg Novi
Aleksa Šantić (poprsje), 1979.
Drvar
Spomenik borcima i žrtvama fašističkoga terora, oko 1980.
(tijekom rata sravnjen sa zemljom)
Drvar
Đuro Pucar Stari (poprsje), 1980.
Zagreb
Tratinčica za Tita – fontana, 1982.
Mostar
Magarac, oko 1970.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 85
85
Interijeri
Valjevo
Stjepan Filipović (poprsje), 1976.
(srušeno 1991., obnovljeno, ponovno
srušeno 2004., u tijeku obnavljanje)
Ljubija – Hidroelektrana Trebinje, reljefi u strojarnici
* U tisku i katalozima spominju se i fontane u Sa-
Trelawny Beach Hotel, Jamaica
Dubrovnik – hotel President, hotel
Park, hotelski kompleks Babin kuk
rajevu, Hrasnici i Bosanskoj Dubici, ali o njima
se pouzdano ne može ništa ustvrditi. Premda
Jajce, Dom kulture
sam Kocković često spominje i rad vezan za Spomen-park Vrace u Sarajevu, on se danas gotovo
Čačak, Dom kulture
svugdje pripisuje kiparu Aliji Kučukaliću te bi
bilo zanimljivo istražiti pitanje autorstva.
Ulcinj, hotel Lido
Sarajevo, hotel Evropa
Chicago, Sears Towers
Trebinje, prostor Jugobanke
Cavtat, hotel Albatros
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 86
86
Samostalne izložbe *
- Dubrovnik, VI.–VII. 1964.
1972.
- Düsseldorf, Galerie Salon 62, 4. XI.–21.
- Montreal, Galerie le Carrefour des arts
- Ljubljana, Dom jugoslovanske ljudske ar-
XII. 1964.
- Palm Beach, Agra Gallery, 14.–31. III.
made, 1. II. 1953.
- Zagreb, III. 1964.
1972.
1953.
- Washington D.C., Agra Gallery, 17. IV.–6.
V. 1972.
1954.
1965.
- Sarajevo, Umjetnički paviljon, 7. III.–27.
- Bruxelles, IX. 1965.
III. 1954.
- Amsterdam
1973.
- Haag
- Sarajevo, Retrospektivna izložba 53–73.,
Radnički univerzitet Đuro Đaković
1956.
- Salon ULUH-a, 21. IX.–3. X. 1956.
1967.
- Beograd, Dom JNA, do 20. novembra
- Dubrovnik
- Dubrovnik, VI. 1973.
1968.
1974.
- Dubrovnik, VII. 1968.
- Dubrovnik, IX. 1974.
1969.
1975.
- Düsseldorf
- Tapiserije – skulpture, hotel Libertas Du-
1957.
- Zagreb
1958.
- Pula
brovnik, Dubrovnik, Umjetnička galerija,
1963.
1969.
2. VI.–2. VII. 1975.
- München
- Chicago, prostor Federalne banke
- München, Galerie Schumacher, 11. XII.–
1970.
1979.
6. I. 1965.
- Dubrovnik, VII. 1970
Umjetnička galerija «Josip Benković»,
- Sarajevo
1964.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 87
87
Skupne izložbe
Herceg Novi, veljača 1979.
1953.
1956.
1984.
- Izložba petnaestorice slikara i vajara, Sa-
- Izložba jugoslavenske umjetničke grupe iz
- Zagreb
rajevo, IV.–V. 1953.
Bosne i Hercegovine, Beč, Prostor Austrij-
- Izložba petnaestorice slikara i vajara, Ze-
ske državne tiskare, 10.–24. I. 1956.
1988.
nica, V. 1953.
- XX. izložba ULUBiH-a, Zagreb, Beograd,
- Dubrovnik, IX. 1988.
- XIII. izložba ULUBiH-a, Sarajevo, XI.–XII.
Ljubljana, 1956.
1953.
- Međunarodna izložba portreta, Salzburg
2005.
- Dubrovnik, terasa hotela «Excelsior»,
VI.–VIII. 1956.
1954.
IX. 2005.
- Izložba zadruge «Lik», Doboj, VIII. 1956.
- Izložba ULUBiH-a, Trebinje, XI.–XII.
- XIV. izložba ULUBiH-a, Sarajevo, svibanj
1956.
2011.
1954.
- Dubrovnik, Jadranski luksuzni hoteli –
- III. izložba slikarstva i vajarstva SLUJ-a,
galerija Marijan, terasa vidikovac hotela
Dubrovnik, VII.–IX. 1954.
Kompas, 20. VII.–31. VIII. 2011.
- XV. jesenja izložba ULUBiH-a, Sarajevo,
- XXV. izložba ULUBiH-a, Sarajevo III.–IV.
XI.–XII. 1954.
1957.
- Izložba ULUBiH-a, Mostar, V. 1957.
* Vodeći evidenciju o samostalnim izložbama
koju je tijekom svojega djelovanja i objavljivao
1957.
1955.
- Izložba članova zadruge «Lik», Foča X.–
XI. 1957.
u katalozima, M. Kocković nije navodio galerije
u kojima su izložbe održana kao ni vrijeme odr-
- Izložba ULUBiH-a, Beograd, IX.–X. 1955.
- XXVI. izložba ULUBiH-a, Sarajevo, XI.–
žavanja. Podaci su rekonstruirani prema arhiv-
- XVIII. izložba ULUBiH-a, Sarajevo, XI.
XII. 1957.
skom materijalu.
1955.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 88
88
1958.
1961.
1969.
- Izložba četiri kipara, Sarajevo 1958.
- Jugoslavenska izložba, Beograd
- VI. oktobarska izložba, Dubrovnik, Umjet-
- XXVII. izložba ULUBiH-a, Sarajevo, Tuzla,
- NOB u djelima likovnih umjetnika Jugo-
nička galerija, 17. X.–6. XI. 1969.
Banja Luka, Skoplje, Titograd, Varšava,
slavije, Beograd, XII. 1961.
1958.
- Izložba ULUBiH-a, Sarajevo III.–IV. 1961.
1970.
1959.
1962.
- 9. likovni susret, Subotica 1970.
- Jubilarna izložba ULUH-a, Zagreb, IX.–
- Izložba ULUBiH-a u čast 40. godišnjice
- Izložba ULUBiH-a, Sarajevo, 1962.
XI. 1970.
KPJ i SKOJ-a, Sarajevo, XI.–XII. 1959.
- Izložba društva «Lik», Zenica, Tuzla,
- VII. oktobarska izložba, Dubrovnik, X.
Travnik, Jajce, Banja Luka, 1962.
1970.
1963.
1971.
vnih i primijenjenih umjetnosti Bosne i
- «Umjetnička kolonija – Rovinj 63», Ro-
- Proljetna izložba dubrovačkih umjetnika
Hercegovine, Nikšić, V. 1960.
vinj, VII.–IX. 1963.
u čast jubileja hrvatskoga slikara Mate Ce-
1960.
- Izložba članova Zadruge umjetnika liko-
lestina Medovića, Dubrovnik, Umjetnička
- Izložba sarajevskih umjetnika, Varšava,
VI. 1960.
1968.
galerija, 16. IV.–30. IV. 1971.
- Izložba ULUH-a, Zagreb 1971.
- Izložba ULUBiH-a u čast 15. godišnjice
oslobođenja Sarajeva, Sarajevo III.–IV.
- V. oktobarska izložba dubrovačkih umjet-
- Izložba NOB-a u djelima likovnih umjet-
1960.
nika, Dubrovnik, Umjetnička galerija, 18.
nika, Dom Armije, Beograd VI.–IX. 1971.
X.–1. XI. 68.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 89
89
1972.
1975.
1978.
- EXPO – Čovjek i njegov svijet, Montreal
- 12. oktobarska izložba, Dubrovnik,
- 100 godina moderne umjetnosti u Du-
- Oktobarska izložba, Dubrovnik
Umjetnička galerija, 17. X.–31. X. 1975.
brovniku, Dubrovnik, Umjetnička galerija,
- 8. hercegnovski zimski salon, 31. I.–15. II.
20. VII.–10. X. 1978.
1973.
1975.
1979.
- 25 jugoslavenskih umjetnika, New York,
1976.
1973.
- Izložba Saveza hrvatskih društava likovnih umjetnosti, Zagreb, IV. 1979.
- Situacija u hrvatskoj umjetnosti, Zagreb,
- Otkup umjetnina 1975., Zagreb, Umjetni-
- Proljetna izložba članova HDLU-a, Du-
1973.
čki paviljon, VI. 1976.
brovnik, V.–VI. 1979.
1977.
1980.
- XIV. listopadska izložba Hrvatskoga dru-
- Proljetna izložba HDLU-a Dubrovnik, Du-
- XI. oktobarska izložba dubrovačkih
štva likovnih umjetnika u Dubrovniku,
brovnik, Umjetnička galerija, 24. V.–12. VI.
umjetnika, Dubrovnik, Umjetnička gale-
Dubrovnik, Umjetnička galerija, listopad
1980.
rija, 18. X.–18. XI. 1974.
1977.
- Izložba HDLU-a Dubrovnik, Split, VI.–IX.
- 25 jugoslavenskih umjetnika, New Jersey,
- Hrvatsko kiparstvo od 1955. do 1977.,
1980.
Philadelphia,1974.
Zagreb, VII.–IX. 1977.
- Oktobarska izložba, Dubrovnik, 1973.
1974.
1982.
- 4. dubrovački salon, Dubrovnik, Umjetnička galerija, 18. X.–18. XI. 1982.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 90
90
Izbor iz bibliografije*
- Moša – Poticaj, Zagreb, Sveučilište «Moša
1991.
-Razstava Marjana Kockovića, Slovenski
poročevalec, Ljubljana 31. III. 1953.
Pijade», X. 1982.
- Izložba likovnih radova poklonjenih za
1984.
- HDLU Dubrovnik, Dubrovnik, Umjetni-
aukciju u korist gradnje nove župne crkve
- S(mail) Ti.(hić), Marijan Kocković, Enci-
na Mihajlu, Dubrovnik, Umjetnička gale-
klopedija hrvatske umjetnosti, Jugoslaven-
rija, 28. I.–7. II. 1991.
ski leksikografski zavod, Zagreb 1964,
svezak 3, str. 202
čka galerija, 17. X.–17. XI. 1984.
2012.
- Spomenica Akademije likovnih umjetno-
1983.
- Refleksije vremena 1945.–1955., Klovi-
sti u Zagrebu, ALU Zagreb 1958., str. 112,
- Art EXPO, New York Coliseum, 7.–11.
ćevi dvori, Zagreb 12. XII. 2012.–10. III.
126.
IV. 1983.
2013.
- Mahmud Konjhodžić, Spomenici radni-
1985.
čkog pokreta i narodne revolucije u Hrvatskoj, Zagreb 1960.
- Svjetska izložba suvremene umjetnosti
- M. B., Spomen-kosturnica u Visokom,
«Art–Expo», Tokio, II. 1985.
Oslobođenje, Sarajevo 28. IV. 1963.
1988.
- N. B., Kockovićev rad na «Rami», Večernje novine, 8. XI. 1965., str. 5
- Izložba HDLU-a Dubrovnik, Dubrovnik,
Umjetnička galerija, 17. X.–17. XI. 1988.
- B. G., Otkriven spomenik majci partizanskoj, Politika, 4. X. 1965., str. 5
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 91
91
- N. B., Kockovićev rad na «Rami», Večer-
- A. Bautović, Izložba protestne skulpture
- Suad Ahmetović, Susret u ateljeu, Oslo-
nje novine 6. I. 1965.
i slikarstva, Slobodna Dalmacija, Split 15.
bođenje, Sarajevo 25. III. 1973.
I. 1971.
- Milan Mitić, Umjetnosti nije potrebna reklama, Oslobođenje, Sarajevo 21. II. 1965.
- H. Burđević, Plodovi igre svjetla i sjenki,
- G. Berić, Svjetska izložba protestne umjet-
Večernje novine, Sarajevo 23. X. 1973.
nosti, Oslobođenje, Sarajevo 13. I. 1971.
- M. Petrović, Krajputaši u inostranim galerijama, Oslobođenje, Sarajevo 24. X. 1965.
- R. Mitrović, Mornar sa dlijetom i čunkom,
- Milojko P. Đoković, Prijatelj Teodorakisa,
Nedeljne novosti, Beograd 11. XI. 1973.
poklonik Če Gevare, 31. XII. 71.–6. I. 72.,
- M. M., Pohod skulptura Marijana Kocko-
broj 53
vića, Oslobođenje, Sarajevo 25. X. 1965.
- V. Pop, Tapiserije iz inata, Politika
ekspres, Beograd 8. I. 1973.
- Pavle Lukač, Kockovićev uspjeh u Mon- Jugoslavija – Spomenici revoluciji, SUB-
trealu, Oslobođenje, Sarajevo 30. XII.
- SS., Uspjeh Marijana Kockovića u Chicagu,
NOR Jugoslavije, Svetlost Sarajevo, 1968.,
1972.
Dubrovački vjesnik, 28. II. 1975., str. 5
- G. B., Kockovićev uspjeh u SAD-u, Oslo-
- M. K., Pronalazak na razboju, Novosti, 17.
bođenje, Sarajevo, 21. IV. 1972.
IV. 1975.
- Sculptor Marijan At Agra Gallery, Palm
- Bogdan Mesinger, Plovidba ka nepozna-
Beach Daily News, 24. II. 1973., str. 3
tom, Odjek, Sarajevo, VIII. 1975.
- M. M., 20 godina za 20 minuta, Svet br.
- I. Ml., Fontana bratstva i jedinstva, Slobo-
22., 9. XI. 1973.
dna Dalmacija, Split 28. XI. 1975.
str. 118, 119, tabla VII.
- Izložba kipara Kockovića, Dubrovački
vjesnik, Dubrovnik 18. VII. 1969.
- B. M., Izložba protestne umjetnosti, Večernji list, Zagreb 10. IX. 1970., str. 11
- Marijan Kocković, Poziv na protest, Oslobođenje, Sarajevo 3. X. 1970.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 92
92
- M. Živković, Spomenik među ljudima, Po-
- Suad Ahmetović, Rane na licima maske-
- Ivica Mlivončić, Vareš između ratne pro-
litika, Beograd 6. VII. 1976.
rona, Vjesnik (7 dana), 31. I. 81.
šlosti i neizvjesne budućnosti, Bošnjaci i
Kosovari još okupiraju hrvatske kuće, Slo-
- Gojko Berić, Pjesmom i dlijetom, Svijet,
- Igor Stravinsky by Marijan, New York Arts
17. I. 1977., str. 14
Journal, Manhattan Art Review, 1981., str.
40
- Umjetnost i revolucija – Revolucionarno
- Ivica Šustić, Spomenici revolucionarnog
144
radničkog pokreta, NOB-a i socijalističke
- M. Vlajić, Komandantu na dar, Večernje
- M. Z., Položeni vijenci na spomenik oslo-
1982., str. 19.
bodiocima, Nezavisne novine br. 2919., 25.
IX. 2006., str. 13
- Primljen za redovnog člana Međunarodne akademije umjetnosti u Ženevi, Slobo-
- Davor Vujičić, Marijan Kocković, Hrvatski
dna Dalmacija, 25. I. 1983.
biografski leksikon, knjiga VII., Leksiko-
novosti, Beograd, 12. VI. 1978.
grafski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb
- Ivica Mlivončić, Povratak admirala, Slo-
- I. Mlivončić, Spomenici, žiri, klanovi, Ne-
706.
revolucije na području općine Sisak, Sisak
na Lapadu, Borba, Beograd 13. II. 1977.,
str. 7
- Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
1907–1997., ALU Zagreb 2002., str. 666,
kiparstvo, Spektar, Zagreb 1977., str. 21,
- Slobodan Marković, «Galerija Marijan»
bodna Dalmacija, 14. VI. 1999.
2009., str. 463
bodna Dalmacija, 31. VIII. 1986.
djeljna Dalmacija, Split 24. IX. 1978., str. 9
- Luka Brailo, Retrospektiva Marijana Ko- Kocković, Marijan, Enciklopedija hrvat-
ckovića, Novi list, Rijeka 2. VIII. 2011.
- Milan Mitić, Ljubav iskazana u mramoru,
ske umjetnosti, I. svezak, Leksikografski
TV Novosti, Beograd, 23. V. 1980.
zavod «Miroslav Krleža», Zagreb 1995.,
- Es. M: Pronađena ukradena statua kupa-
str. 441
čice iz vogošćanske fontane, Dnevni avaz
– online izdanje 29. IV. 2012.
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 93
93
Popis izložaka*
*U tisku, posebice u SAD-u i diljem Europe, ob-
1. Moja nećakinja (Vesna Kocković Mu-
16. Mikis Theodorakis, 1970., bronca, 46 x
javljeno je mnogo tekstova o radu M. Kockovića
drovčić), 1949./1950., bronca
46 x 44 cm
2. Bethoven, 1953., bronca, 37 x 38 x 43 cm
16. Autoportret, oko 1970., bronca, 38 x 30
3. Razmišljanje,1955., mramor, 48 x 53 x 30
x 31cm
cm
17. Autoportret, 1970./73., granit, 46 x 52
4. Ćelije, 1956., bronca, 37 x 50 x 45 cm
x 18 cm
5. Ćelije III, 1956., bronca, 66 x 20 x 20 cm
18. Crna perla,1972., bronca, 58 x 36 x 37
koji su pohranjeni u arhivu Galerije «Marijan».
Prilikom spremanja, nažalost, autor nije bilježio
ni mjesto ni izvor objavljenog teksta, tako da su
izresci iz tiska neupotrebljivi u bibliografskom
pogledu.
6. Krematorij, 1956., bronca, 61 x 37 x 40
cm
7. Totem, 1963., drvo, 83 x 16 x 6 cm
8. Totem,1963., drvo, 49 x 11 x 11 cm
9. Totem, 1963., drvo, 75 x 23 x 5 cm
cm
19. Mirjana, 1972., mramor, 52 x 40 x 38
cm
20. Dva akta,1973., mramor, 36 x 39 x 36
cm
21. Ležeći akt (Buđenje), 1974. , mramor,
10. Totem,1963., drvo, 84 x 12 x 12 cm
27 x 56 x 18 cm
11. Totem, 1963., drvo, 84 x 16 x 3 cm
22. Odmor, 1973., mramor, 90 x 95 x 46
12. Totem, 1963., drvo, 95 x 50 x 11 cm
cm
13. Na Drini ćuprija, 1968., bronca, 28 x 48
23. Bule, 1973., mramor, 72 x 38 x 42 cm
x 13 cm
24. Zodiac- vaga, 1974, vuna –drvo, 111 x
14. Majka, 1968., vuna, 257 x 102 cm
87 x 5 cm
15. Moj prijatelj Jimmy, 1970., bronca,26 x
25. Duga, 1974., vuna - drvo, 112 x 112 x 5
18 x 26 cm
cm
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 94
94
26. Torzo II, 1974, mramor, 42 x 52 x 21
43. Ženski torzo ( Buđenje),1981., bronca,
27. Tri gracije, 1974, mramor, 43 x 51 x 20 cm
43 x 28 x 21 cm
28. Razmišljanje ( Dva akta), 1974., mra-
44. Crna perla, 1982., mramor, 81 x 55 x
mor, 44 x 18 x 26 cm
44 cm
29. Bule, 1974., mramor,73 x 46 x 27
30. Majka i dijete, 1973., granit, 37 x 36 x33
31. Yul Brunner,1978., bronca,37 x 30 x 31
*Svi radovi su u privatnom vlasništvu.datacije
su većim djelom rađene prema dostupnoj dokumentaciji u kojoj je sam autor često isto djelo
32. Dječak, 1979., mramor, 32 x 28 x 24 cm
različito datirao (moguće je da su tako razliko-
33. Kolo, mramor, 84 x 50 x 50 cm
vane godine odlijevanja ili izrada gotovo isto-
34. Kolo, 1973., mramor, 86 x 50 x 47 cm
vjetnog djela u kamenu, ali to je nemoguće sa
sigurnošću ustvrditi).
35. Kolo, 1973., mramor, 90 x 50 x 45 cm
36. Majka i dijete, mramor, 37x36x33 cm
37. Peace, oko 1970, bronca, 74 x 63 x 58 cm
38. Kozmos I, 1975., 15 x 15 x 15 cm
39. Kozmos II, 1975., 15 x 24 x 15 cm
40. Skica za fontanu-Tratinčica, 1981.,
bronca, 15 x 15 x 15 cm
41. Gorana, 1975., mramor, 35 x 29 x 27 cm
42. Azijska perla, 1980., mramor, 82 x 54
x 40 cm
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 95
Kockovic 63 do_20x22.5 19.1.2013. 22:46 Page 96
Impresum
Nakladnik
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Gliptoteka
Za nakladnika
akademik Pavao Rudan
glavni tajnik
Glavni urednik
akademik Boris Magaš
Tajnik Razreda za likovne umjetnosti
Odgovorni urednik
akademik Đuro Seder
voditelj Gliptoteke
Urednica
Ariana Kralj
upraviteljica Gliptoteke
Autor koncepcije izložbe, teksta, životopis
Vesna Mažuran Subotić
muzejska savjetnica
Likovna postava izložbe
Mario Beusan
Vesna Mažuran Subotić
Marijan-Maro Kocković
Neven Kocković
Fotografija
Vlaho Pustić
Arhiv Galerije Marijan Kocković
Grafičko oblikovanje kataloga, pozivnice, plakata i priprema
Bachrach&Krištofić
Tisak
Tiskara Zelina d.d.
Naklada
500 komada
Gliptoteka HAZU /Galerija I./
Noć muzeja 25. siječanj 2013.; siječanj/veljača 2013.
Palača Sponza
Dubrovnik, otvorenje 8. travnja 2013.
Financijska potpora
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba
Grad Dubrovnik
Sponzor
Erste Bank
Donacija
Galerija Marijan Kocković, Kardinala Stepinca 64, 20000 Dubrovnik,
www.gallerymarijan.com zahvaljuje prijateljima na razumijevanju i donaciji
Zahvala
Ivanu Vigjenu za iznimnu pomoć Galeriji Marijan Kocković u realizaciji
izložbe
Maji Grgić jazz glazbenici za prigodni koncert na otvorenju izložbe u
Gliptoteci HAZU u sklopu Noći muzeja 2013. – Gliptoteka HAZU
ISBN 978-953-154-174-9
Lektor
Žarko Anić Antić
Cijena kataloga
Kn 50,oo

Download Report