SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNIŠTVO
Igor Medić
Institucionalna potpora Start-up poduzetničkim pothvatima
na području grada Osijeka slučaj poduzetnički inkubator Osijek
Magistarski rad
Osijek, kolovoz 2004.
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PODUZETNIŠTVO
Igor Medić
Institucionalna potpora Start-up poduzetničkim pothvatima
na području grada Osijeka slučaj poduzetnički inkubator Osijek
Magistarski rad
Mentor: prof. dr. sc. Marcel Meler
Osijek, kolovoz 2004.
SADRŽAJ
1. UVOD.....................................................................................................................1
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ........................................................................3
3. INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM PODUZETNIČKIM
POTHVATIMA........................................................................................................5
3.1.
OD EKONOMIJE "NEVIDLJIVE RUKE" DO INSTITUCIONALNE EKONOMIJE .... 7
3.2.
PODUZETNIČKO OKRUŽENJE............................................................................ 11
3.3.
DEFINICIJA POJMA PODUZETNIK ...................................................................... 13
3.4.
STRUKTURA INSTITUCIONALNE POTPORE START-UP PODUZETNIČKIM
POTHVATIMA U HRVATSKOJ ............................................................................. 17
3.4.1.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ........................................... 21
3.4.2.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ................................................... 24
3.4.3.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo HAMAG ........................................ 25
3.4.4.
Poslovno inovacijski centar Hrvatske - BICRO .............................................. 25
3.4.5.
Hrvatska obrtnička komora ............................................................................ 26
3.4.6.
Hrvatska gospodarska komora ...................................................................... 26
3.4.7.
Hrvatska banka za obnovu i razvoj ................................................................ 27
3.4.8.
Hrvatska udruga poslovnih žena KRUG ........................................................ 27
3.4.9.
Hrvatski zavod za zapošljavanje .................................................................... 28
3.4.10.
Centar za politiku razvoja malih poduzeća CEPOR....................................... 28
3.4.11.
Hrvatska udruga poslodavaca........................................................................ 30
3.5.
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
U OSIJEKU ............................................................................................................ 31
3.5.1.
Centar za poduzetništvo Osijek ..................................................................... 31
3.5.2.
Poduzetnički inkubator BIOS Osijek .............................................................. 32
3.5.3.
Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije............................................. 32
3.5.4.
Upravni odjel za gospodarstvo Grada Osijeka............................................... 33
3.5.5.
Štedno kreditna zadruga NOA ....................................................................... 33
3.5.6.
Tehnologijsko razvojni centar u Osijeku......................................................... 33
3.5.7.
Slobodna zona Osijek .................................................................................... 34
3.5.8.
Podružnice institucija za pružanje potpore poduzetnicima u Osijeku ............ 35
4. PODUZETNIČKI INKUBATORI – SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA
PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA..................................36
4.1.
POVIJEST RAZVOJA PODUZETNIČKIH INKUBATORA ..................................... 36
4.2.
PREDUVJETI ZA NASTANAK INKUBATORA ...................................................... 39
4.3.
KORISNICI POSLOVNIH USLUGA PODUZETNIČKIH INKUBATORA ................ 41
4.4.
USLUGE PODUZETNIČKIH INKUBATORA.......................................................... 42
4.5.
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U INKUBATORIMA ........................................ 44
4.6.
MJERENJE USPJEŠNOSTI PODUZETNIČKIH INKUBATORA ........................... 46
4.7.
SVJETSKA ISKUSTVA U KORIŠTENJU PODUZETNIČKIH INKUBATORA ZA
PODRŠKU GOSPODARSKOG RAZVOJA ........................................................... 49
4.7.1.
Guinness Enterprise Centre - Irska................................................................ 54
4.7.2.
Taguspark inkubator - Portugal...................................................................... 56
4.8.
HRVATSKA ISKUSTVA U RAZVOJU PODUZETNIČKIH INKUBATORA............. 59
4.8.1.
Poduzetnički inkubator Porin, Rijeka.............................................................. 65
4.8.2.
Tehnološki park Zagreb ................................................................................. 65
4.8.3.
Poduzetnički inkubator Labin ......................................................................... 66
4.9.
PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZETNIČKIH INKUBATORA ........................... 67
4.10.
ZNAČAJ PODUZETNIČKIH INKUBATORA .......................................................... 70
5. SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO
ZAVRŠI"? - PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK ..................................72
5.1.
SEDAM SUŠNIH GODINA U POSLOVANJU BIOS-a – OD OSNIVANJA do 2002.
GODINE................................................................................................................. 72
5.2.
NOVI POČETAK – PRIPREMA ZA DOLAZAK PODUZETNIKA POČETNIKA
(KRONOLOGIJA ZBIVANJA U BIOS-u OD 21.8. DO 31.12. 2002.) ..................... 81
5.3.
BIOS-ovi PODUZETNICI (KRONOLOGIJA ZBIVANJA U BIOS-u U 2003. I 2004.
GODINI) ................................................................................................................. 83
5.4.
EPILOG - BIOS-ova OSOBNA KARTA, LIPANJ 2004. ......................................... 92
5.4.1.
Misija .............................................................................................................. 92
5.4.2.
Ciljevi inkubatora............................................................................................ 92
5.4.3.
Glavne aktivnosti inkubatora .......................................................................... 93
5.4.4.
Ciljno tržište.................................................................................................... 94
5.4.5.
Kriteriji za ulazak u inkubator ......................................................................... 94
5.4.6.
Stanari BIOS-a ............................................................................................... 94
5.5.
POSLOVANJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA BIOS..................................... 96
5.5.1.
Najam poslovnog prostora ............................................................................. 96
5.5.2.
Organizacijska i savjetodavna pomoć............................................................ 96
5.5.3.
Organizacija seminara ................................................................................... 97
5.5.4.
Priprema, izlaganje i posjeti sajmovima u regiji i inozemstvu ........................ 98
5.5.5.
Usluge tajništva.............................................................................................. 99
5.5.6.
Najam opreme................................................................................................ 99
5.5.7.
Korištenje telefaxa, uređaja za kopiranje, Interneta, telefona ........................ 99
5.5.8.
Predstavljanje korisnika na Internetu ........................................................... 100
5.5.9.
Pomoć pri korištenju kompjutora.................................................................. 100
5.5.10.
Grafičko oblikovanje, tisak i dorada ............................................................. 100
5.5.11.
Marketing ..................................................................................................... 100
5.5.12.
Prijevodi tekstova ......................................................................................... 101
5.5.13.
Poslovna komunikacija................................................................................. 101
5.5.14.
Parkiranje ..................................................................................................... 101
5.6.
PROMOCIJA INKUBATORA ............................................................................... 102
5.7.
PROJEKTI SA VANJSKIM SURADNICIMA......................................................... 103
5.7.1.
Grafički cluster BIOS.................................................................................... 103
5.7.2.
Radio emisija "Prvi korak" ............................................................................ 104
5.7.3.
Osječka poduzetnička bilježnica .................................................................. 104
5.7.4.
Radionice za program SPECTRA ................................................................ 105
5.7.5.
Učeničko poduzetništvo ............................................................................... 106
5.8.
ULOGA STAKEHOLDER-A U POSLOVANJU BIOS-a........................................ 107
5.9.
FINANCIJSKO POSLOVANJE INKUBATORA .................................................... 109
5.10.
MIŠLJENJA STANARA O RADU INKUBATORA ................................................ 117
5.11.
PRIJEDLOZI SAVJETNIKA BIOS-A .................................................................... 119
6. ANALIZA SLUČAJA ...........................................................................................120
6.1.
UVOD................................................................................................................... 120
6.2.
PODUZETNIČKI INKUBATORI I TEHNOLOŠKI PARKOVI U HRVATSKOJ ISTRAŽIVANJE.................................................................................................... 121
6.2.1.
Opis istraživanja........................................................................................... 121
6.2.2.
Rezultati istraživanja .................................................................................... 123
6.3.
PROJEKCIJA VLASTITIH PRIHODA I UKUPNIH RASHODA BIOS-A U
RAZDOBLJU OD 2004. DO 2007. GODINE........................................................ 129
6.4.
MOGUĆNOST RASTA I RAZVOJA..................................................................... 131
6.4.1.
Poslovanje u postojećim objektima uz kontinuiranu potporu donatora - A
model
..................................................................................................................... 132
6.4.2.
Postepena izgradnja novih objekata na postojećoj lokaciji uz kontinuiranu
potporu dosadašnjih i privatnih donatora - B model ..................................................... 133
6.4.3.
Izgradnja dodatnog poslovnog prostora na postojećoj lokaciji (površine 2000
m2) - C model ............................................................................................................... 134
6.4.4.
SWOT analiza poslovanja Poduzetničkog inkubatora BIOS i predloženih
modela
..................................................................................................................... 135
6.5.
PRIJEDLOG RJEŠENJA I PREPORUKE............................................................ 138
7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................140
8. LITERATURA.....................................................................................................142
9. PRILOZI .............................................................................................................146
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
UVOD
1.
UVOD
Problem institucionalne potpore početničkim poduzetničkim pothvatima je predmet
istraživačke i političke pažnje i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. Značaj započinjanja
poslovnog pothvata leži u činjenici da sve veći broj ljudi želi promijeniti način na koji zarađuju
za život te žele promijeniti svoj životni stil.
Uloga poduzetničkih pothvata nije samo vezana uz brojčane pokazatelje poput bruto
društvenog proizvoda, izvoza i slično nego u činjenici da se pokretanjem novog
poduzetničkog pothvata inicira promjena u društvu i strukturi poduzeća u određenoj regiji.
Direktna korist za poduzetnike početnike očituje se u povećanju osobnog samopouzdanja, u
jednom dijelu slučajeva i u samozapošljavanju te uključivanju "isključenih" u ekonomski život.
Kako bi se ostvarila navedena korist neophodno je omogućiti kvalitetnu institucionalnu
podršku poduzetnicima početnicima kroz osiguranje potrebnih znanja i vještina, adekvatnu
dostupnost resursima i smanjivanje rizičnosti poslovnog pothvata.
Razvoj i usavršavanje adekvatne institucionalne potpore namijenjene poduzetnicima
početnicima neophodan je zbog nedostatka tehničkih i poslovnih vještina kod mladih
poduzetnika i činjenice da institucionalna potpora može odigrati značajnu ulogu u
ekonomskom rastu i revitalizaciji regije.
Budući da sam od 1. rujna 2002. godine postao direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS
Osijek,
te
se
svakodnevno
bavim
problematikom
institucionalne
potpore
start-up
poduzetničkim pothvatima odabir teme magistarskog rada "Institucionalna potpora start-up
poduzetničkim pothvatima na području grada Osijeka (slučaj Poduzetnički inkubator Osijek)"
predstavlja logičan slijed u mom stručnom usavršavanju.
Ovaj rad podjeljen je u tri djela. Prvi dio rada odnosi se na opis institucionalne ekonomije,
raščlanjivanje poduzetničkog okruženja, definiciju poduzetnika, strukturu institucionalne
potpore start-up poduzetničkim pothvatima na području Hrvatske s posebnim osvrtom na
institucionalnu potporu na području grada Osijeka te predstavljanje mjesta i uloge
poduzetničkih inkubatora, kao subjekata specijalizirane institucionalne potpore strat-up
1
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
UVOD
poduzetničkim pothvatima.
U drugom dijelu rada prikazan je slučaj Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek kroz
kronološki prikaz povijesti poslovanja od njegovog utemeljenja do današnjih dana. U
nastavku je prikazano njegovo današnje poslovanje kroz misiju, ciljeve, glavne aktivnosti,
ciljno tržište i trenutne "stanare" inkubatora, poslovne usluge inkubatora i projekte koje
inkubator provodi s vanjskim suradnicima. Financijsko poslovanje i uloga stakeholder-a
predstavljena je na način da čitatelja uvede u treći dio rada.
U završnom, trećem dijelu rada, analizira se slučaj Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek uz
predstavljanje mogućnosti rasta i razvoja čije opcije su zasnovane na provedenom
istraživanju među hrvatskim poduzetničkim inkubatorima i projekciji vlastitih prihoda BIOS-a
u naredne četiri godine. Predloženi modeli za budući rad inkubatora analizirani su SWOT
metodom te su donesene preporuke i prijedlog rješenja slučaja.
2
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
2.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Okosnicu empirijskog dijela magistarskog rada čini iskustvo s pokretanjem i razvojem
Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek, koje je opisano korištenjem metode slučaja. Za
potrebe izrade slučaja, korištena je i metoda intervju, anketa i SWOT analiza.
Metodu pisanja slučajeva, prema mnogim autorima, označavaju sljedeći pojmovi: realnost,
kreativnost, analitičnost, aktivnost, interaktivnost i dinamičnost.
"Case study metoda upotrebljava nekoliko izvora uključujući dokumentaciju, podatke iz
arhive, intervjue, direktan uvid u rad i proizvode." Yin1
Na osnovu navedenog možemo ustvrditi da je osnovna prednost korištenja metode slučaja je
mogućnost raznovrsnog pristupa problematici, uska povezanost sa stvarnošću i fokusiranost
istraživanja. Osnovni nedostatak metode slučaja predstavlja subjektivnost u izboru slučaja.
"Osnovni izvor dokaza case study metode predstavljaju intervjui, zbog činjenice da su ljudi
osnovni protagonisti." Yin2
Uz pomoć intervjua moguće je predočiti mišljenja protagonista ili osoba uključenih u
nastajanje određenog slučaja i na taj način smanjiti subjektivni utjecaj autora. Analiza
dokumenata i mogućnost aktivnog praćenja razvoja događaja predstavljaju značajnu pomoć
za kvalitetno rasvjetljavanje problematike. Upravo zbog tih činjenica tijekom pisanja slučaja
upotrebljavao sam navedene metode i pomoću njih prikupljao sam informacije neophodne za
pisanje ovog slučaja.
Tijekom pisanja slučaja obavljeno je više od trideset intervjua s osobama uključenim u slučaj
i stakeholder-ima3. Navedeni intervjui bili su u potpunosti pripremljeni kroz unaprijed
1
Yin; 1989; http://www.chusho.meti.go.jp/english2002/03_taikei
Yin; 1989; http://www.chusho.meti.go.jp/
3
Stakeholder - osobe, predstavnici interesnih skupina ili institucije koje mogu utjecati ili utječu na donošenje
određenih odluka ili donesene odluke imaju značajan utjecaj na njihovu budućnost koja je povezana uz djelatnost
neprofitnih organizacija
2
3
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
definirana pitanja koja su postavljana tijekom razgovora, dopuštajući intervjuiranoj osobi da
proširuje područje intervjua prema osobnoj procjeni.
Zaključni dio magistarskog rada odnosi se na Analizu slučaja. U uvodnom dijelu analize
proveo sam istraživanje među 18 inkubatora u Hrvatskoj korištenjem ankete. Rezultati
istraživanja obrađeni su i grafički prikazani uz pomoć programskog alata Microsoft Excel.
Upotrebom SWOT analize (snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje) pokušao sam dati svoju
viziju rješenja problema budućeg razvoja Poduzetničkog inkubatora BIOS, imajući u vidu da
je potraga za optimalnim rješenjem stalan proces i da je uvjetovan okolnostima u kojima će
se nalaziti Inkubator u budućnosti.
4
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM PODUZETNIČKIM
POTHVATIMA
Poduzetničko djelovanje nije samo sposobnost i odgovornost pojedinca, nego je to integralni
fenomen u kojem individualno djelovanje može biti stimulirano ili otežano zbog postojanja ili
nepostojanja odgovarajuće institucionalne podrške. Kritike koje se upućuju na adresu
državnih uprava odnose se na nedovoljnu osjetljivost prema potrebama društva, premda u
većini slučajeva ima dovoljno sredstava u proračunima država namijenjenih poticanju razvoja
poduzetništva. Osobitu važnost u pružanju potpore početničkim poduzetničkim poduhvatima
ima proces transfera inovativnog razmišljanja, inovacija i naprednih tehnoloških procesa u
uspješnu komercijalizaciju, odnosno uspješni poduzetnički pothvat. Važnost navedenog
transfera navedena je i u dokumentu Europske komisije u kojem se govori o budućnosti
poduzetničkog poslovanja u Europi:
"Kako bi se poduzetnička ideja pretvorila u uspješan poduzetnički pothvat neophodno je
uravnotežiti kreativnost i inovaciju sa sposobnim managementom te prilagoditi poslovni
pothvat za optimaliziranje razvojnog procesa tijekom svih faza životnog ciklusa. To se ne
odnosi samo na upravljanje na dnevnoj bazi, nego i na poslovne ambicije i strategiju."4
Značaj potpore početničkim poduzetničkim pothvatima očituje se u velikom istraživačkom i
političkom interesu čija dimenzija raste iz dana u dan. Istraživački interes odnosi se na
razlike u problemima poduzetničkog djelovanja između onih koji tek počinju i onih koji su
poduzetnički aktivni, zbog čega je potrebna različita institucionalna podrška jednima i
drugima.
Prema istraživanju Europske komisije5 koje je započelo krajem 80-tih godina prošlog stoljeća
a koje se bavi tematikom poduzetništva utvrđeno je: da postoji značajna razlika u postotku
ljudi koji žele pokrenuti poslovni pothvat u Europi (45%) u odnosu na SAD (67%). Iz
navedenog istraživanja može se zaključiti da se institucionalna potpore kod poduzetnika
početnika treba značajnije usmjeriti na edukaciju i informiranje o mogućnostima i značaju
4
"Green Paper: Entrepreneurship in Europe", European Commission, Entreprise publications, Brussels, 2003.,
str.5
5
"Flash Euromarometer: Entrepreneurship", European Commission, Brussels, 2002.
5
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
poduzetničkog načina razmišljanja, polazeći od osnivanja novog pravnog subjekta do razvoja
poduzetničkog načina poslovanja unutar postojećih poduzeća. Povoljnija poduzetnička klima
u SAD rezultat je kontinuirane i sustavne institucionalne politike te kvalitetne promocije
poduzetničke filozofije. U prilog tvrdnji da je neophodno razvijati drugačiji pristup
institucionalne podrške prema ciljnim skupinama govori i činjenica da je za uspješan razvoj
poduzetništva neophodno utjecati na one o kojima će poduzetnička budućnost i ovisiti:
školama, sveučilištima, investitorima, lokalnoj zajednici, udruženjima poduzetnika i slično.
Politički interes pružanju potpore započinjanju poduzetničkog pothvata proizlazi iz općih
karakteristika uspješnog poduzetništva: stvaranja novih radnih mjesta, rasta i razvoja lokalne
sredine, povećanja konkurentnosti te ukupnog utjecaja na društvene interese. Ukoliko se uz
navedeno
daje
naglasak
na
uključivanje
marginaliziranih
skupina
(mladih,
žena,
umirovljenika i sl.) postaje jasno da je politički interes usko vezan uz promoviranje
poduzetništva, podrške za njegov uspješni razvoj i pozitivnog vrednovanja poduzetništva u
društvu. Jedan od temeljnih barijera razvoju poduzetništva, na koji može utjecati politika, je
administrativna
procedura
pri
registraciji
i
obavljanju
poduzetničke
djelatnosti
uz
reorganizaciju upravnih tijela i institucija te njihovo umrežavanje. Institucije čija je osnovna
djelatnost pružanje potpore razvoju poduzetničkih pothvata od početka 21 stoljeća pridaju
poseban značaj marginaliziranim skupinama u društvu te razvijaju posebne programe za
njihovo kvalitetnije uključivanje u društvene i ekonomske tokove.
Prema Izvješću o društvenom razvoju Hrvatske u 2002. godini kojeg je izdao UNDP6
Hrvatska uvodi se termin "socijalna isključenost" koja se u Hrvatskoj povezuje s nekoliko
skupina: nezaposleni, mladi i Romi. Socijalna isključenost pored nedostatka materijalnih
resursa ili novaca, uključuje i ekonomsku, političku, socijalnu i simboličku dimenziju te je za
njeno anuliranje neophodan sinergijski učinak koji može rezultirati umreženošću političke
volje i institucija za potporu razvoja (u ovom slučaju poduzetništva). Osobe koje nisu
zaposlene, pored činjenice da nisu u mogućnosti zarađivati, predstavljaju dodatni teret
ostalim sudionicima u gospodarskom životu određenog područja, te se njihovim
uključivanjem u ekonomski proces čini višestruki pozitivni učinak na društvo u cjelini.
Zbog toga će se u nastavku opisati teorijski temelj društvene institucionalne strukture,
postojeća institucionalna struktura podrške poduzetničkom djelovanju u Hrvatskoj, kao i
6
UNDP - United Nations Development Programs
6
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
detaljniji opis značaja poduzetničkih inkubatora za podršku početničkim poduzetničkim
poduhvatima.
3.1. OD EKONOMIJE "NEVIDLJIVE RUKE" DO INSTITUCIONALNE
EKONOMIJE
Države liberalnog kapitalizma vjerovale su u poduzetnike kao u pojedince koji najbolje rade
ako rade sukladno svom osobnom interesu bez intervencija i uplitanja države. Smatralo se
da je država tu da osigura unutrašnju ekonomsku stabilnost i vanjsku sigurnost. Ovu tvrdnju
najbolje prikazuje sljedeći stav ekonomskog teoretičara Smith-a: "Slobodna tržišna
konkurencija kao “nevidljivom rukom“ upravlja pojedince da rade u vlastitom interesu i u isto
vrijeme da ostvaruju interese cijelog društva."7. Smith-u se pripisuje pristranost pojmu
laisses-faire8 jer je vjerovao da intervencija države u ekonomiji čini više lošeg nego dobrog.
Godine 1984. Geoff Hodgson izdaje knjigu "The Democratic Economy"9 sa novim pogledom
na planiranje, tržište i moć koji je pod snažnim utjecajem demokratskog pristupa sagledao
problematiku pojma "tržišna utakmica" kritizirajući klasični liberalizam koji društvo ne
promatra kao sistem nego skup individualnih komponenti povezanih pojmom privatnog
poduzetništva bez umreženog socio-ekonomskog pristupa. Hodgson u svom radu upućuje
da su pozitivni socio-ekonomski pristupi postojali i prije no bez detaljne diskusije, razvoja i
implementacije. Hodgson posebno izdvaja jednog od prvih teoretičara institucionalne
ekonomije - Thorstein Veblen-a koji je prije više od stotinu godina napisao "Original
Institucional Economics" u kojem je naznačena uloga znanja i ljudskog kapitala u
ekonomskom rastu i razvoju te razlika između elementarnih i "viših" potreba društva. Velben
doprinos institucionalnoj ekonomiji se odnosi na proučavanje isprepletenosti životnog stila
pojedinca, odnosa među ljudima i prilagodbu pojedinaca sukladno promjenama u okruženju.
John R. Commons, pored Velbena jedan od značajnijih teoretičara institucionalizma, opisuje
institucionalnu ekonomiju kao dinamičnu masovnu akciju u koju je uključen pojam upravljanja
i kontrole nasuprot statičnom "laisses fair"-u. Također, institucionalnu ekonomiju smatra
"kontroliranom kolektivnom akcijom s ciljem liberalizacije i razvoja individualizma". Prema
7
Schumpeter, Joseph A.: " History of Economic Analysis", Oxford University Press, 1954, str. 42.
"laisses-faire - francuski izraz koji se odnosi na izostanak državne intervencije u ekonomiji
9
Hodgson, Geoff: "The Democratic Economy", Penguin Books, Ltd. Middlesex, England, 1984.
8
7
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Commonsu osnovu teorije institucionalne ekonomije čini sprega ekonomije, prava i etike.10
Marc Tool11 uvodi pojam "institucijske vrijednosti" koji je definiran kroz kontinuitet života ljudi i
kolektivnu rekreaciju društva upotrebom društvenog znanja: "...institucionalne vrijednosti su
nastale kao odraz kontinuiranog ljudskog iskustva, socijalnog procesa i njegove
kompleksnosti te evolucionarnog razvoja kultura i naroda ...”
Krajem 80-tih godina 20. stoljeća harvardski porfesor Michael Porter tvrdi da kompleksnost
društvenih i ekonomskih odnosa današnjice rezultira drugačijim odnosom prema Smith-ovoj
teoriji te je u istaknutom radu "The Competitive Advantage of Nations" (Konkurentska
prednost naroda) predložena nova teorija ekonomske konkurentnosti država, prema kojoj
nacionalno blagostanje nije naslijeđeno, već je stvoreno strateškim izborima. Nacionalno
vijeće za konkurentnost Hrvatske koristi Porterov model za objašnjavanje novog pristupa
komparativnih prednosti određene zemlje koje više nije zasnovano na jeftinoj radnoj snazi i
prirodnim resursima već na znanju, razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama.
Jednako tako, Nacionalno vijeće za konkurentnost smatra da bogatstvo nastaje na
mikroekonomskoj razini gospodarstva koje je utemeljeno na kvalitetnom poslovnom
okruženju te operativnim praksama i strategijama te da je "konkurentnost višedimenzionalni
fenomen - nužno prisutan na razini poduzeća, sektora i nacije u cjelini".12
Institucionalna ekonomija može se prikazati kao želja za usmjeravanjem i kontrolom
ekonomske situacije u određenoj zemlji. Osnovna prepreka u adekvatnom provođenju
institucionalne ekonomije je odrediti što i na koji način želimo usmjeriti i kontrolirati. Stoga je
važno odrediti ulogu države u ekonomskom procesu koja u mnogočemu ovisi o društvenom
sistemu i interakciji između ekonomske i političke moći. Warren Samuels13 navodi načine na
koje se može država promatrati kao: "crna kutija", neutralni sudionik, pristrani sudionik,
instrument moćnih, izvor problema u društvu, izvor napretka i neophodni dio društva a
rezultat je kompleksnih odnosa politike i ekonomije. Rezultat odnosa politike i ekonomije
može se očitovati u konceptu kojeg uvodi Klein14 pod nazivom "viša učinkovitost" koji nastaje
10
Commons, John R.: "Institutional Economics", American Economic Review, vol. 21 (1931)
Tool, Marc: "Institutional Economics: Theory, Method and Policy", Kluwer Academic Publishers, Boston, USA,
1993., str. 124.
11
12
Izvor: http://nvk.multilink.hr
Samuels, Warren J: "Fundamentals of the Economic Role of Government", Greenwood Press, New York, SAD,
1989.
14
Klein, Phillip: “Demand Theory and the Economists: Propensity to Assume”, Sharp, New York, SAD, 1994.
13
8
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
kada svi članovi društva imaju pravu i potpunu informaciju i kada su vrijednosti poput
sigurnosti, jednakosti, slobode i suosjećajnosti zastupljene u društvu i svima dostupne.
Prema Klein-u ekonomska uloga države je definirana prema sljedećim državnim funkcijama:
•
praćenje alokacije resursa tržišne ekonomije i njihovo usmjeravanje u cilju postizanja
"opće efikasnosti",
•
prepoznavanje monopolističkih situacija na tržištu te alociranje resursa za suzbijanje
takovog stanja u skladu s vrijednostima društva,
•
podržavanje razvoja znanosti i tehnologije i unapređivanje tržišta rada,
•
promoviranje društvenih vrijednosti poput: ljudskih prava, suosjećajnosti, jednakosti,
slobode i slično.
Klein također smatra da ulogu države ne treba samo vezati uz stvaranje pravila i kažnjavanje
onih koji ih se ne pridržavaju već kao "igrača, trenera i direktora sportskog kluba".
Veblen-ova Originalna institucionalna ekonomija predmet je rasprave proteklih stotinu godina
a James Stanfield15 kritički sagledava i sumira njene osnovne karakteristike: alokacija dobara
i usluga u ekonomiji nije definirana samo na temelju "nevidljive ruke" nego i utjecajem kulture
i promjenama u tehnologiji, ona također ne može u potpunosti biti definirana kao što je
"apsolutna konkurentska ekonomija" ili komunizam već nju definira društvo kroz političke i
ekonomske odluke.
Ključni dio institucionalne ekonomije čine institucije koje su zadužene za provođenje mjera
potpora razvoju gospodarstva na regionalnom ili nacionalnom nivou, stoga će u nastavku biti
riječi o definiciji i utjecaju institucija u suvremenim društvima. Definicija institucija prema
Bejakoviću: "Pokušajmo definirati institucije kao zakonodavne, upravne i običajne odnose za
ponovljeno djelovanje između ljudi. Postojeći institucionalni obrazac sastoji se od formalnih i
neformalnih institucija čija je glavna zadaća olakšanje gospodarskih transakcija putem
predvidivosti ljudskog ponašanja u svijetu nesigurnog i nepotpunog znanja, što smanjuje
ukupne troškove proizvodnje. ... Sa stajališta pojedinca, institucije imaju svoje vlastite koristi i
troškove. Korist je predvidivost ponašanja ostalih ljudi. Troškovi istog pravila su ograničenja
u osobnom ponašanju."16
15
Stanfield, James R: “The Shape, Method and Significance of Original Institutional Economics,” Journal of
Economic Issues, br. 32, 1999.
16
Bejaković, Predrag: "Značenje usklađenosti formalnih i neformalnih institucija kao čimbenika gospodarskog
razvoja i društvene stabilnosti", 2002; http://www.ijf.hr/institucionalizam/bejaković.pdf
9
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Institucije možemo podijeliti u neformalne i formalne institucije. Neformalne institucije su
tradicije, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja
usvojene tijekom vremena. Formalne institucije su ustav, statuti, običajno pravo i ostale
državne odluke i propisi. One određuju politički sustav (strukturu vlasti, građanska prava),
ekonomsku strukturu (imovinska prava, ugovore) i sustav prisile (zakonodavstvo, policiju).17
Suvremeni ekonomski teoretičari Ridderstrale i Nordstrom na sljedeći način promatraju
institucije18:
•
Institucije su društvene strukture koje stvaramo kako bismo promovirali stabilnost i
predvidljivost,
•
Institucije djeluju kao stabilizatori, kao nijansa sive koja smanjuje raznobojnu
blještavost,
•
Institucije se mijenjaju pred našim očima. Mogu nam izgledati poput uspavanih
gorostasa, ali čim im okrenemo leđa, one promijene svoj položaj i više se nikada ne
vraćaju u njega.
O utjecaju institucija govori i sljedeći navod:
"U povezanom svijetu, gdje se znanje vrlo lako može odvojiti od ljudi i lokaliteta,
konkurentnost će ovisiti o posjedovanju najboljih sustava i institucijskih okolina. Uspjeh će
ovisiti o posjedovanju plodnog tla za razvoj i upotrebu znanja; okoliša u kojem se ideje mogu
stvarati, iskušavati, prilagođavati i iskorištavati. Kako se razvijaju nove institucije, budući da
postoji nešto što bi se moglo nazvati institucijskim inovacijama, mijenja se i naš život."19
"Plodno tlo" za razvoj poduzetništva neophodno je prvenstveno za poduzetnike početnike jer
ono može znatno olakšati njihov uspjeh u svijetu poduzetništva prvenstveno zbog njihovog
nedovoljnog iskustva u tržišnom natjecanju. Stoga će u sljedećem poglavlju biti riječi o
poduzetničkom okruženju.
17
Drobak, John; Nye John:"The frontiers of the New Institutional Economics", Academic Press; San Diego, 1997.
Ridderstrale, Jonas; Nordstrom, Kjell: "Funky Business", Differo d.o.o., Zagreb, 2002.
19
Ibidem, str. 66. - 67.
18
10
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.2. PODUZETNIČKO OKRUŽENJE
Prava poduzetnička prilika i sposobnost poduzetnika da ju iskoristi znatno ovisi o
adekvatnom poduzetničkom okruženju. Zbog toga će u nastavku biti riječi o poduzetničkom
okruženju i njegovom utjecaju na uspjeh poduzetničkog poduhvata.
Sumirajući stavove mnoštva drugih autora, Bruno i Tyebjee20 izgradili su model
poduzetničkog okruženja prema sljedećim čimbenicima: dostupnosti poduzetničkog kapitala,
prisustvu: iskusnih poduzetnika, obrazovane radne snage i dobavljača, mogućnošću pristupa
kupcima ili novim tržištima, povoljnim vladinim programima za poticanje razvoja
poduzetništva, blizini sveučilišta, adekvatnom poslovnom prostoru, kvalitetnom prometnom
povezanošću, dostupnosti usluga potpore poduzetničkim aktivnostima i atraktivnom području
za život i rad. Postojanje navedenih čimbenika i njihova međusobna korelacija osnovni su
preduvjet za stvaranje kvalitetnog poduzetničkog okruženja a samim time i povoljnih uvjeta
za razvijanje pozitivne poduzetničke klime.
U istraživačkom projektu GEM (Global Entrepreneurship Monitor) Hrvatska21 koji je tijekom
2002. godine proveden na području Hrvatske s ciljem procjene poduzetničke situacije u
zemlji, definirano je poduzetničko okruženje koje se sastoji od: društvenog, kulturnog i
političkog konteksta (ulaganje u obrazovanje, društvene norme i ponašanja vezana za
osobnu neovisnost, razinu demokratizacije zemlje i percepcije poduzetnika), općih uvjeta
(otvorenost nacionalnog gospodarstva, uloga vlade, efikasnost financijskih tržišta i tržišta
rada, vladavinu prava, razinu ulaganja u istraživanja i razvoj, kvalitetu i snagu fizičke
infrastrukture u zemlji i upravljačku kompetenciju), uvjeta poduzetničkog djelovanja
(raspoloživost financijskih resursa za pokretanje novih poslovnih pothvata, programi za
potporu novih poslovnih pothvata, razina obrazovanja onih koji žele postati poduzetnici,
pristup profesionalnim uslugama potpore, ...), poduzetničkih prilika (postojanje i percepcija
tržišnih prilika), poduzetničkog kapaciteta (motivacija pojedinaca za pokretanje poslovnih
pothvata i posjedovanje potrebnih vještina i znanja), poslovnog previranja (proces rađanja,
rasta i umiranja poduzeća) i nacionalnog ekonomskog rasta (bruto društveni proizvod i
20
Bruno, A. V; Tyebjee, T. T: "The environment for entrepreneurship - Enclyclopedia of Entrepreneurship",
Englewood Cliffs, Prentice-Hall Inc., New York, SAD, 1982.
21
Singer, Slavica et. al: "Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom", Global Entrepreneurship monitor Hrvatska 2002., CEPOR, Zagreb, 2003.
11
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
zaposlenost).
Slika 1. Poduzetničko okruženje
Izvor: Singer, Slavica et. al; 2003; "Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom", Global
Entrepreneurship monitor - Hrvatska 2002., CEPOR, Zagreb
Od navedenih elemenata poduzetničkog okruženja posebni značaj za poduzetnike početnike
imaju uvjeti poduzetničkog djelovanja i poduzetnički kapacitet jer su kvalitetna informiranost i
educiranost osnovni preduvjeti za započinjanje poslovnog pothvata u bilo kojem društvenom
i poduzetničkom okruženju u svijetu. Iako su se u razvoju poduzetničkih prilika u Hrvatskoj u
posljednjih nekoliko godina dogodili značajni pomaci diskutabilan je tempo i implementacija
vladinih poduzetničkih projekata.
Kritički osvrt na situaciju u kojoj se trenutno nalazi Hrvatsko gospodarstvo prikazan je
sljedećim navodom: "Ne možemo biti zadovoljni tempom pokretanja poduzetničkih inicijativa i
financijskom snagom malih i srednjih poduzeća. Osim tih osnovnih slabosti, sektor je
opterećen i kroničnim deficitom obrazovnih programa za poduzetništvo, nekoordiniranošću
Vladinih politika u stvaranju stimulirajućeg okruženja za poduzetništvo, administrativnim
12
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
preprekama u raznim fazama životnog vijeka poduzeća, nerazvijenošću financijskog tržišta
za zadovoljavanje potreba malih i srednjih poduzeća, te velikim regionalnim razlikama u
poduzetničkim aktivnostima."22 Iz ovih riječi Nacionalnog vijeća za konkurentnost jasno se
vidi da je stvaranje kvalitetnog poduzetničkog okruženja na području Hrvatske na samom
početku te da je potrebno uložiti značajne napore kako bi se uspostavilo kvalitetno
poduzetničko okruženje u Hrvatskoj. Uz poduzetničko okruženje neophodno je razvijati i
poduzetničku kulturu, uzimajući u obzir da je nju neophodno razvijati kroz kvalitetne
edukativne programe.
3.3. DEFINICIJA POJMA PODUZETNIK
U Random house23 rječniku pojam poduzetnik definiran je kao onaj koji organizira, upravlja i
poduzima rizik tijekom poslovnog pothvata dok se pojam "strat-up" ili početnik definira kao
osoba koja pokreće ili inicira novi poduzetnički pothvat. Gotovo sve definicije poduzetnika u
sebi sadrže tri osnovne karakteristike poduzetnika: inicijativu, organizaciju i poduzimanje
rizika.
Hisrich, Peters i Shepard24 na sljedeći način definiraju pojam poduzetnik: "Poduzetnik je onaj
koji kombinira resurse, radnu snagu, materijal i druga dobra stvarajući veću vrijednost nego
prije, i također onaj koji uvodi promjene, inovacije i novi poredak. Jednom poslovnom čovjeku
poduzetnik predstavlja prijetnju i agresivnog konkurenta, dok drugom poslovnom čovjeku taj
isti poduzetnik može biti suradnik, dobavljač, kupac ili netko tko stvara dobra za druge,
pronalazi bolji način za iskorištenje postojećih resursa, smanjuje količinu otpada koja nastaje
pri proizvodnom procesu i stvara nova radna mjesta."
Iz navedene definicije može se zaključiti da se uz pojam poduzetništvo i poduzetnik vežu
pozitivne konotacije i mišljenje da poduzetnici donose novi pristup u poslovanje te da u
mnogočemu utječu na okolinu. Može se ustvrditi da poduzetnički način poslovanja zahtjeva
od poduzetnika 24 satnu brigu o poslovnom pothvatu te da nije moguće imati unaprijed
definirano poduzetničko radno vrijeme. S druge strane, samostalnost i osobna satisfakcija
22
"55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", Nacionalno vijeće za konkurentnost, siječanj 2004,
Zagreb., str. 41.
23
Random House Compact Unabridged Dictionary, Random House Inc., New York, SAD, 1996.
24
Hisrich, Peters & Shepherd: "Entrepreneurship", McGraw-Hill Irwin, New York, SAD, 2004., str. 3.
13
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
koja proizlazi iz ostvarenog uspjeha daje dodatni poticaj poduzetničkom načinu poslovanja.
Jedna od važnijih karakteristika poduzetnika je i nivo kreativnosti, u bilo kojem smislu, koji je
u većini slučajeva ono, što jednog poduzetnika razlikuje od drugog, a ponekad i odlučuje tko
će biti uspješan a tko ne.
Gillian Murphy, direktor San Joaquin Delta College Small Business Development Centra,
govori o poduzetnicima na sljedeći način25: "Poduzetnik nije statičan nego pokretan ...
kontinuirano traži prilike i drugačije metode rada. Kada mislim o nekom tko ima u sebi
poduzetnički duh, ja mislim o osobi koja će učiniti što god je potrebno kako bi bila uspješna u
poslu. Poduzetnici uglavnom rade ono što oni žele, ili ako ništa drugo, rade ono što misle da
će im dati kontrolu nad njihovom budućnosti. Poduzetnici žele kontrolirati svoju budućnost.
Oni žele samostalno postaviti svoj pravac."
Pravac kojim će krenuti poduzetnici uvelike ovisi o sinergiji vrijednosti, okoline i resursa koja
je prikazana u sljedećoj slici.
Slika 2. Poduzetnička sinergija vrijednosti, okoline i resursa
Izvor: John Tompson, Bill Bolton: Entrepreneurs - Talent, Temperament, Technique, ButterworthHeinemann, UK, 2000.
Ukoliko sinergija između vrijednosti, okoline i resursa rezultira poduzetničkom akcijom
25
Izvor: http://www.thinkinglike.com/Essays/entrepreneur-definition.html
14
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
poduzetnička uloga u društvu postaje značajna jer kroz inovatorstvo i poduzetništvo
poduzetnik utječe na opća društvena dobra, odnosno na njihov rast i razvoj. U nastavku je
prikazan reinvesticijski krug koji utječe na društvena dobra.
Slika 3. Poduzetnička uloga u društvu
Izvor: Regional Technology Strategies Inc. - www.rtsinc.org
Ekonomska korist od inovacije uslijediti će samo ukoliko poduzetnik uspije pretvoriti inovaciju
u poslovni pothvat i time utjecati na društvo u cjelini. Proces pretvaranja inovacije ili
inovativnog promišljanja u poduzetnički pothvat za poduzetnike, a posebno za poduzetnike
početnike, predstavlja veliki izazov a nerijetko i naporan proces u kojem im je svaka vrsta
pomoći dobrodošla. Tijekom ovog rada biti će govora o poduzetnicima početnicima i
institucijama koje im u tom procesu pružaju pomoć, stoga je neophodno definirati start-up
poduzetnika ili poduzetnika početnika. Hrvatsku definiciju poduzetnika početnika moguće je
pronaći u sklopu programa za poticanje razvoja poduzetništva kojeg provode institucije u
Hrvatskoj. U programu "Start" kojeg provodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo pod
pojmom poduzetnik početnik se podrazumijeva26:
•
poduzetnik koji još nije registrirao trgovačko društvo, obrt ili neki drugi oblik
poduzetničke djelatnosti,
•
poduzetnik koji je registrirao trgovačko društvo, obrt, ili neki drugi oblik poduzetničke
djelatnosti, a posluje manje od 12 mjeseci,
•
26
poduzetnik čije je trgovačko društvo, obrt, ili neki drugi oblik poduzetničke djelatnosti
Izvor: www.hamag.hr
15
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
u mirovanju (ne posluje), a osnovano je unutar 24 mjeseca.
Poduzetnici početnici predstavljaju važnu kariku u revitalizaciji Hrvatskog gospodarstva i
povećanju broja radnih mjesta, no činjenica je da u ekonomskom procesu oni predstavljaju
"ranjivu" skupinu kojoj je neophodno pružiti pomoć i stvoriti adekvatne uvjete za rast i razvoj.
U sljedećem poglavlju predstaviti će se struktura institucionalne potpore start-up
poduzetničkim pothvatima koja bi trebala olakšati stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj
poduzetništva.
16
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.4. STRUKTURA INSTITUCIONALNE POTPORE START-UP
PODUZETNIČKIM POTHVATIMA U HRVATSKOJ
Institucionalna potpora start-up poduzećima na području Hrvatske može se promatrati s
nekoliko aspekata:
ƒ
teritorijalna rasprostranjenost (državni i lokalni nivo),
ƒ
tko potporu nudi (profitne, neprofitne institucije),
ƒ
kako su institucije profilirane s obzirom na usluge koje nude.
Osnovni preduvjet za djelotvorni doprinos jačanju poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj je
postojanje odgovarajućih institucija, njihova umreženost i koordiniranost kako na lokalnom
tako i na državnom nivou, uz korištenje najbolje svjetske prakse, kako bi dostupnost
potrebnih informacija, resursa i usluga bila jednaka za sve potencijalne poduzetnike, bez
obzira gdje su locirani.
Postojanje značajne regionalne različitosti u intenzitetu poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj
identificirano je u sklopu GEM27 projekta i u 2002. i u 2003. godini , što je otvorilo pitanja
ravnomjerne
raspoloživosti
odgovarajuće
institucionalne
podrške.
Najviša
razina
poduzetničke aktivnosti zabilježena je na području Istre, Primorja i Gorskog kotara, te u
Zagrebu i okolici. Slavonija, Lika i Banovina ističu se kao područja sa najnižom
poduzetničkom aktivnosti..
"Poduzetnička klima u Hrvatskoj u značajnoj mjeri obilježena je nedostatkom odgovarajućeg
obrazovanja, usmjerenog na osposobljenost za poduzetničko djelovanje, nekonzistentnim
vladinim programima i sociokulturnim vrijednostima koje slabo podržavaju poduzetničku
orijentaciju. To su ujedno i pravci daljnjih istraživanja, ali i preporuke nositeljima političkog
odlučivanja o eliminiranju prepreka i stvaranju konzistentnog okvira za poduzetništvo u
Hrvatskoj." (Singer, Slavica et. al)28
27
GEM - Global Entrepreneurship Monitor / Međunarodni projekt za istraživanje i mjerenje poduzetničkih
aktivnosti u različitim zemljama iniciran 1998. godine a u njegovu provedbu uključeno je četrdesetak zemalja
među kojima je od 2002. godine i Hrvatska
28
Singer, Slavica et. al; 2003; Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom, Global Entrepreneurship monitor Hrvatska 2002., CEPOR, Zagreb, str. 10.
17
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Preporuke iz GEM 2002 projekta, prihvatilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost, te je u
svojim preporukama29 Vladi Republike Hrvatske posebnu pažnju posvetilo i problematici
institucionalne potpore poduzetničkim pothvatima s ciljem fokusiranja na projekte koji
direktno utječu na stvaranje adekvatne poduzetničke atmosfere i uvjeta za razvoj
poduzetništva u Hrvatskoj.
Budući da "55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske" predstavlja temeljni
dokument na osnovu kojeg se planira razvijati Hrvatsko gospodarstvo a samim time i
institucionalna potpora u nastavku će se navesti one preporuke koje su usko povezane s
razvojem institucionalne potpore u Hrvatskoj:
•
jačati institucionalne kapacitete javne uprave (ojačati stručnu službu Vlade, uvesti
metode poduzetništva u javnu upravu, uvesti suvremene metode elektroničkog
poslovanja i upravljanja javnim zapisima),
•
organizirati "Entreprise Croatia" (Vladina agencija koja će koordinirati različite
potpore kojima se jača inovativna sposobnost poduzeća),
•
unaprijediti sustav poticaja za tehnološke aktivnosti poduzeća (proširiti sustav
poreznih poticaja zbog poboljšanja nacionalne tehnološke osnovice, organizirati "one
stop shop"30 u kojem se poduzetnici mogu upoznati sa svim financijskim poticajima za
tehnološki razvoj, usavršavanje, obrazovanje i istraživanje),
•
unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije - "poduzeća koja uče" (izgraditi
poveznicu između sveučilišta i poduzetništva),
•
razvijati poduzetničku kulturu (poduzetnička znanja i vještine treba ugraditi u
obrazovne programe od primarnog do tercijarnog obrazovanja kroz program
"učeničkih poduzeća"),
•
osmišljavati
konzistentne
vladine
politike
i
instrumente
za
poticanje
poduzetničkih aktivnosti (neophodno je osnovati stalnu radnu skupinu koja će
koordinirati politike, instrumente i programe zbog usklađenosti svih programa
namijenjenih razvoju malih i srednjih poduzeća),
•
ukloniti administrativne zapreke u svim fazama životnog ciklusa poduzetničkog
pothvata, od pokretanja, preko razvoja, do faze vlasničkog transfera,
•
stimulirati razvoj tržišta kapitala za financiranje novih poslovnih pothvata
(nebankovno privatno i institucionalno investiranje, poslovni anđeli i slično),
29
30
"55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2003.
"one stop shop" - sve usluge na jednom mjestu
18
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
•
razvijati infrastrukturu institucija za pružanje stručnih usluga malim i srednjim
poduzećima (načiniti mapu infrastrukturnih institucija, identificirati segmentaciju
tržišta stručnih usluga, potaknuti bolje profiliranje tih institucija te uvesti certificiranje
konzultantskih usluga u tom sektoru),
•
stimulirati "izvozni mentalitet" malih i srednjih poduzeća (kroz programe
financiranja izvoznih napora),
•
smanjivati regionalnu razvojnu neravnotežu korištenjem klastera (stvaranje
klastera kroz analizu industrije u regiji, prepoznavanje i temeljnu pripremu
potencionalnih sudionika klastera te razvoj infrastrukturne podrške - informacijske,
marketinške, sustava kvalitete i sl.),
•
poticanje lokalnih razvojnih inicijativa i instrumenata razvoja (potaknuti razvoj
mreža regionalnih razvojnih agencija prema lokalno važnim tradicionalnim sektorima turizam, poljoprivreda, tekstil, drvna industrija i sl.)
Sukladno navedenim preporukama može se zaključiti da Vlada Republike Hrvatske u
narednom razdoblju planira nastaviti i intenzivirati projekte kojima je cilj razvoj malog i
srednjeg poduzetništva jer je malo gospodarstvo, izrazito u posljednje dvije godine, ostvarilo
znatan porast broja poslovnih subjekata i zaposlenih. Znatan čimbenik postaju obrti i
slobodna zanimanja s naglaskom na uslužne djelatnosti.
Tablica 1: Broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj od 2000. - 2003.
2000.
2001.
2002.
2003.
Broj obrta
91.842
94.727
97.000
99.800
Broj zadruga
693
705
790
920
Broj malih i
60.506
60.801
60.940
61.00
153.041
156.233
158.730
161.720
srednjih trg.
društava
UKUPNO
Izvor: Program razvoja malog gospodarstva 2003.-2006, MOMSP, Zagreb 29. 5. 2003.
19
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Tablica 2: Broj zaposlenih u Hrvatskoj od 2000. - 2003.
2000.
2001.
2002.
2003.
Obrti i zaposleni
209.005
214.734
232.000
249.800
Zadruge
3.906
3.495
4.290
4.980
Mala i srednja trg. društva
412.799
418.708
424.400
437.200
Slobodna zanimanja (vlasnici i zaposleni)
10.407
11.250
12.100
13.000
UKUPNO
636.117
648.187
672.790
704.980
Izvor: Program razvoja malog gospodarstva 2003.-2006, MOMSP, Zagreb 29. 5. 2003.
Sukladno "Programu razvoja malog gospodarstva 2003. - 2006." kojeg je izradilo
Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva malom gospodarstvu namijenjena je
znatna uloga u procesu budućeg gospodarskog razvoja Hrvatske. Stopa bruto društvenog
proizvoda u sektoru malog gospodarstva trebala bi iznositi preko 5% godišnje uz znatno
smanjenje stope nezaposlenosti koja u svibnju 2003. godine iznosi 19,6%.
U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da ponuda kvalificirane radne snage u Hrvatskoj od
1998. godine gotovo eksponencijalno raste te se na taj način stvara prilika malom
gospodarstvu da usmjeri svoje djelovanje na iskorištavanje ljudskih resursa do kojih je
relativno jednostavno doći.
Slika 4. Nezaposlenost od 1970. do 2002. godine
Izvor: http://www.hzz.hr
PROSJEČAN BROJ NEZAPOSLENIH
Žene
Ukupno
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
50.000
2002.
2000.
2001.
1998.
1999.
1996.
1997.
1994.
1992.
1993.
1990.
1991.
1988.
1989.
1986.
1987.
1984.
1995.
Godina
1985.
1982.
1983.
1980.
1981.
1978.
1979.
1976.
1977.
1974.
1975.
1972.
1973.
1970.
0
1971.
Broj nezaposlenih
400.000
20
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Kako bi se navedeni ljudski potencijali kvalitetno iskoristili neophodno je podići kvalitetu rada
institucija za poticanje razvoja poduzetništva a važnu ulogu u tome mogu imati udruženja
potpornih
institucija
poput
UHIPP-a31
čija
je
primarna
djelatnost
umrežavanje
i
osuvremenjivanje rada institucija za poticanje poduzetništva. UHIPP je nevladina strukovna
udruga postojećih potpornih institucija kao što su centri za razvoj poduzetništva, poduzetnički
inkubatori, tehnološki parkovi, tehnološko-inovacijski centri, razvojne agencije i drugi tipovi i
oblici pravnih osoba koje se dobrovoljno udružuju radi zaštite i promicanja zajedničkih
gospodarskih, informacijskih, tehničkih, znanstvenih i strukovnih interesa i ciljeva u svezi
poticanja razvitka obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Misija UHIPPa: Glasnogovornik poduzetnika i partner Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u
provođenju poticajnih aktivnosti za boljitak i blagostanje u gospodarstvu i društvu općenito.
Članice UHIPP-a su: 24 poduzetnička centra, 8 poduzetničkih inkubatora, 5 tehnoloških
centara i 2 razvojne agencije.32
Iz navedenog se može zaključiti da razvoj gospodarstva u mnogočemu ovisi o okruženju.
Stoga je neophodno stvoriti adekvatne preduvjete za okruženje koje će razvojno i poticajno
utjecati na poduzetnike, te im na taj način olakšati opstojnost i uspjeh u njihovom
poduzetničkom pothvatu. Značajnu ulogu u stvaranju poticajne poduzetničke atmosfere
imaju institucije čija je osnovna djelatnost pružanje potpore start-up poduzećima. O načinu
rada i učincima navedenih institucija govoriti će se više u narednom poglavlju uzimajući u
obzir njihovu orijentiranost prema start-up poduzetničkim pothvatima.
3.4.1.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nastalo je spajanjem Ministarstva
gospodarstva, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Ministarstva rada i
socijalne skrbi početkom 2004. godine. Veliki dio programa namijenjenih poticanju
poduzetništva koje su do 2004. provodila bivša ministarstva nastavilo je i Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva čiji ministar, Branko Vukelić na sljedeći način definira
djelokrug svog Ministarstva33: "...Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva vodi aktivnu
31
UHIPP - Udruga hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva
Izvor: Promotivni letak UHIPP-a; 2003.
33
Izvor: www.mingorp.hr
32
21
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
politiku zapošljavanja, potiče gospodarsku suradnju s inozemstvom i uključivanje u europske
gospodarske integracije, potiče izvoz i strana ulaganja, provodi projekte namijenjene
osnivanju i poslovanje slobodnih i poduzetničkih zona te sustavno potiče poduzetništvo..."
Ministarstvo je sukladno nazivu podijeljeno u tri segmenta: gospodarstvo, rad i
poduzetništvo. Hrvatska vlada odluku o ujedinjavanju ta tri segmenta objašnjava željom za
formiranjem snažnijeg Ministarstva koje će biti jamstvo da će se u rješavanju pojedinih
problema pristupiti sveobuhvatno, što bi omogućilo kvalitetnija rješenja nego ranije. Posebnu
pozornost Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva posvećuje razvoju obrtništva,
zadrugarstva i malog i srednjeg poduzetništva. Od 42 projekta Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva u nastavku će biti riječi o projektima koji su usko vezani uz start-up
poduzetničke poduhvate, odnosno one projekte od kojih poduzetnici početnici mogu najviše
očekivati: nove tehnologije, izvoz, poduzetništvo žena i mladih, lokalni razvoj, inovacije,
izobrazba poduzetnika, poduzetnik početnik, sustav kvalitete i tehničke regulative te projekti
razvoja poduzetničkih centara, zona i inkubatora.34
Projektom "Nove tehnologije" Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva želi povećati
konkurentnost gospodarskih subjekata kroz modernizaciju tehnoloških procesa. Odobrenim
projektima sredstva će biti doznačena za sljedeću namjenu: razvoj postojećih tehnologija i
zamjenu novima, edukaciju zaposlenih za primjenu novih tehnologija, automatizaciju radnih i
tehnoloških procesa, unapređenje kvalitete proizvoda i usluga, viši stupanj ekološke zaštite i
bolje energetsko iskorištenje, subvencioniranje kamata zajedno s jedinicama lokalne i
regionalne samouprave odobrenog kredita banke za razvoj nove tehnologije.
Povećanje izvoza proizvoda i usluga planira se poticati subvencioniranjem: kamata na
kredite za pripremu izvoza, marketinških aktivnosti, nastupa na međunarodnim sajmovima,
izložbama i stručnim skupovima te edukacije (za učenje stranog jezika i stjecanje vještina i
dodatnih znanja za izvozne poslove).
Cilj projekta "Poduzetništvo žena i mladih" je omogućiti veće uključivanje žena i mladih u
poduzetništvo, što znači da se različitim poticajnim mjerama djeluje na poduzetničko
okruženje, kako bi se pružila veća podrška razvoju ženskog poduzetništva, poboljšali,
odnosno stvorili uvjeti za uspješnije poslovanje žena. Navedeni projekt provodi se kroz
34
Za prikaz navedenih programa korišten je CD kojeg je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdalo u
lipnju 2004. godine te web stranica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva - www.mingorp.hr.
22
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
dodjelu bespovratnih sredstava i subvenciju: kamata u visini od 4%, izrade poslovnih
planova, bankarske naknade za obradu kredita, nabavke informatičke i programske opreme,
troškova obrade tržišta i troškova obrazovanja.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Programom poticanja lokalnog razvoja
želi razviti i ojačati poduzetništvo u svim regijama Republike Hrvatske kroz subvenciju
kamata na poduzetničke kredite. Sredstva su namijenjena za subvenciju kamata po
poduzetničkim kreditima za proizvodnju i novo zapošljavanje na području Županija Republike
Hrvatske. Poduzetnici mogu koristiti kreditna sredstva preko poslovnih banaka za: kupnju,
izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme,
obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje poslovanja do najviše 50% visine
traženog kredita i refinanciranje postojećih nepovoljnih kredita. Nakon odluke Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva o subvenciji kredita sklapa se ugovor između
Ministarstva, gospodarstva, rada i poduzetništva, jedinice područne ili regionalne
samouprave i poslovnih banaka uključenih u projekt.
Projekt "Inovacija" provodi se s osnovnim ciljem dovođenja inovacije do proizvoda i
poticanja što većeg broja inovatora prema ostvarivanju poduzetničkog pothvata. Sredstva su
namijenjena za: pokriće troškova zaštite industrijskog vlasništva (patenti i industrijski dizajn),
izradu i ispitivanje prototipa ili postupka, izlaganje inovacije na specijaliziranim sajmovima te
otkup prava vlasništva inovacije.
Projekt "Izobrazba poduzetnika" namijenjen je unapređenju postojećih i stjecanju novih
znanja i vještina potrebnih za uspješnije poslovanje poduzetnika početnika i poduzetnika u
fazi rasta i razvoja. Projekt izobrazbe poduzetnika osmišljen je kao kombinacija više različitih
seminara koji obrađuju pojedina tematska područja vezana uz poslovanje poduzetnika, a
namijenjeni su za poduzetnike početnike i poduzetnike u fazi rasta i razvoja, odnosno njihove
djelatnike koji vode određene poslovne procese.
Cilj projekta "Poduzetnik početnik" je izobrazba poduzetnika početnika i pružanje
financijske potpore za osnivanje, izradu poslovnog plana, troškove poduzetničkog kredita,
stručnu i savjetodavnu pomoć, te financijsku pomoć invalidima za uređenje poslovnog
prostora i nabavku opreme.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva provođenjem projekta "Sustav kvalitete i
23
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
tehničke regulative" želi poticati uvođenje i implementaciju europskih normi u malo
gospodarstvo na području Hrvatske. Sredstva iz projekta su namijenjena za pokriće dijela
troškova: pripreme, edukacije i uvođenja sustava upravljanja kvalitetom i/ili sustava
upravljanja okolišem u visini do 50% stvarnih troškova, certificiranja sustava upravljanja
kvalitetom i/ili sustava upravljanja okolišem u visini do 50% stvarnih troškova te pripreme
uvođenja ovlašćivanja i potvrđivanja sukladnosti sustava u skladu s normama u visini do
50% stvarnih troškova.
Projektima razvoja poduzetničkih centara, zona i inkubatora Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva želi osnažiti infrastrukturu neophodnu za razvoj poduzetništva u Republici
Hrvatskoj. Navedene institucije imaju direktan kontakt s poduzetnicima te je na taj način
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva želi stvoriti mrežu partnera za provođenje
programa pružanja potpore namijenjenih razvoju poduzetništva u Hrvatskoj.
3.4.2.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Ministarstvo pridonosi razvoju i uvođenju novih tehnologija, potpora je znanosti, visokoj
naobrazbi te unapređuje primjenu informacijskih tehnologija na svim razinama s ciljem
primjene tih znanja u gospodarskom i socijalnom razvoju.35 Na "web" stranici Ministarstva
moguće je pronaći sve zakone, pravilnike, uredbe, odluke, ugovore i druge propise i temeljne
dokumente iz djelokruga rada Ministarstva. Za poduzetnike početnike koji temelje svoje
poslovanje na uporabi naprednih tehnologija značajan je projekt pod nazivom: "Program
hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA)". On predstavlja oblik integracije
znanstvene
i
tehnologijske
politike
usmjerene
na
povezivanje
javnog
znanstvenoistraživačkog sektora i gospodarstva a sastoji se od dva komplementarna
programa: Tehnologijski istraživačko - razvojni projekti i Razvoj na znanju utemeljenih
poduzeća. Prvi potprogram usmjeren je na pred-kompetitivna istraživanja novih proizvoda,
procesa/postupaka i usluga, te na istraživanja strategijskog karaktera koja čine temelj
dugoročnog tehnologijskog razvoja gospodarstva. Drugi potprogram usmjeren je na razvoj
na znanju utemeljenih poduzeća čiji se razvoj i rast temelji, u pravilu, na vlastitom razvoju i
istraživanju što uključuje i suradnju s domaćim istraživačko-razvojnim potencijalima.36
35
36
Izvor: http://www.mzt.hr/mzt/hrv/home.htm
Izvor: http://www.mzt.hr/mzt/hrv/djelatnosti/tehnolog/tehno_program.htm
24
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.4.3.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo HAMAG
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo osnovana je krajem 2003. godine s ciljem pružanja
potpore osnivanju i razvoju poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Pravni je slijednik Hrvatske
garancijske agencije koja je prestala s radom 30.6.2002. godine. Hrvatska agencija za malo
gospodarstvo provodi sljedeće programe:
•
Program za unapređivanje malih poduzetnika - davanje garancija za kredite koje su
banke i druge pravne osobe - kreditori odobrile poduzetnicima i davanje bespovratne
financijske potpore za smanjenje troškova kredita odobrenih poduzetnicima od strane
banaka i drugih pravnih osoba - kreditora.
•
Program START - davanje garancija za kredite koje poduzetnici početnici koriste i
bespovratne financijske potpore za pokriće dijela troškova konzultantskih usluga
prvog usmjeravanja i provjere poduzetničke zamisli tj. obrazovanja poduzetnika za
započinjanje poslovanja, za izradu poslovnog plana ili investicijskog projekta, te
savjetodavne pomoći u provedbi plana ulaganja tijekom prve godine poslovanja.
Potpora će se također davati i za pokriće dijela troškova vezanih uz početak
poslovanja, tj. odobravanja i stavljanja kredita u tečaj i otplate prvih anuiteta kredita.
3.4.4.
Poslovno inovacijski centar Hrvatske - BICRO
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO osnovala je Vlada RH 2001. godine radi
provedbe Vladinih programa potpore tehnološkom razvoju te djeluje kao ustanova za razvoj i
unaprjeđenje inovacijskog i tehnološkog sustava. Osnovni je zadatak BICRO-a organiziranje
sustava financijske potpore te pronalaženje dodatnih izvora kapitala za razvoj i rast
tehnološki utemeljenih poduzeća te uvođenje novih tehnologija u proizvodni i uslužni sektor.
Glavnina sadašnjih djelatnosti BICRO-a usmjerena je na ostvarivanje partnerstva hrvatskih i
talijanskih tvrtki u sklopu programa tehničke pomoći talijanske vlade, a budući planovi
odnose se na osnivanje fonda sjemenskoga kapitala za razvoj tehnološki utemeljenih malih i
srednjih poduzeća te na prerastanje BICRO-a u referentnu točku za sve usluge tehničke
pomoći na međunarodnoj razini.37
37
Izvor: http://www.mzos.hr
25
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.4.5.
Hrvatska obrtnička komora
Osnovna svrha osnivanja Hrvatske obrtničke komore je zaštita i promicanje interesa
obrtništva. S tim je ciljem Hrvatska obrtnička komora osnovana 1852. godine i svoju tradiciju
promocije zaštite obrtnika ima i danas nakon 150 godina. U 2004. godini je u Hrvatsku
obrtničku komoru učlanjeno oko 91.000 obrtnika koji su organizirani u udruženja obrtnika,
područne obrtničke komore i strukovne organizacije, kroz koje provode svoje aktivnosti,
ostvaruju ciljeve i interese.
Hrvatska obrtnička komora aktivno je uključena u obrazovanje učenika kroz dvojni sustav
školovanja i njihovo naukovanje obrta u licenciranim radionicama.38
Od projekata koji su značajni za start-up poduzetničke poduhvate potrebno je izdvojiti
besplatan Katalog proizvoda i usluga hrvatskih obrtnika za 2003. godinu, Obrtničke novine
koje se dostavljaju svim registriranim obrtima bez naknade i Obrtničku karticu (Hrvatska
obrtnička komora izdala je svojim članovima Obrtničku karticu temeljem koje svaki korisnik
kartice ostvaruje određene pogodnosti nabave robe pod povoljnijim uvjetima, odnosno koristi
određene popuste kod pružatelja usluge s kojima Hrvatska obrtnička komora ima potpisan
ugovor.)
Jedan od najnovijih projekata kojeg je započela Hrvatska obrtnička komora odnosi se na
promicanje obrta putem Interneta. Obrtima je omogućeno besplatno predstavljanje na
adresaru hrvatskih obrtnika i besplatna izrada jednostavnih web stranica.
3.4.6.
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska gospodarska komora organizacijski se sastoji od Središnjice u Zagrebu, te
dvadeset županijskih komora. Funkcionalno HGK se sastoji od dvanaest sektora koji
predstavljaju grane gospodarskih aktivnosti (graditeljstvo, industrija, poljoprivreda, malo
gospodarstvo, financijske institucije, informatika i dr.), te putem 36 udruženja, 87 grupacija i
13 zajednica. Osnovna je uloga Hrvatske gospodarske komore:
•
zastupati interese gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike (ministarstva,
Vlada, Sabor),
38
Izvor: http://www.hok.hr
26
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
•
promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu
•
poduzimanje aktivnosti za unapređenje rada i poslovanja tvrtki. 39
Od mnoštva projekata Hrvatske gospodarske komore značajnu vrijednost za start-up
poduzetničke pothvate predstavljaju sljedeći projekti: Registar hrvatskih tvrtki, Ponuda i
potražnja roba i usluga i Ponuda i potražnja otpada.
3.4.7.
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
U hrvatskome bankarskom sustavu HBOR ima ulogu razvojne banke osnovane 1992. godine
sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva. HBOR odobrava kredite
putem poslovnih banaka i drugih financijskih institucija, a samo iznimno i uz prethodnu
odluku Nadzornog odbora krediti se mogu odobravati izravno krajnjim korisnicima.40
Osnovna uloga HBOR-a u poticanju razvoja start-up poduzetničkih pothvata odnosi se na
kreditni program putem poslovnih banaka i direktno kreditiranje prvenstveno namijenjeno
poduzetnicima početnicima pod nazivom "Program kreditiranja za poticanje utemeljenja
malog poduzetništva - početnici". Namjena Programa kreditiranja u prvom redu je
financiranje novoosnovanih trgovačkih društava ili obrta, a mogu se financirati i investicije
kod poduzetnika koji posluju kraće od dvije godine te poduzetnika čiji je obrt ili trgovačko
društvo u mirovanju. Također se može financirati preuzimanje dijela postojećeg trgovačkog
društva uz uvjet da tražitelj kredita postaje članom rukovodećeg tima te da ima najmanje
35% udjela u vlasništvu. Kreditirat će se ponajprije izvozni i proizvodni projekti, ulaganja u
nove tehnologije te zajednička ulaganja sa stranim partnerima.
3.4.8.
Hrvatska udruga poslovnih žena KRUG
KRUG je udruga poslovnih žena Hrvatske koje rade na poboljšanju položaja poslovnih žena
u društvu, poticanjem ženskog poduzetništva, poslovne kulture i etike poslovanja. Aktivnosti
KRUG-a su edukacija, umrežavanje, promocija postignuća poslovnih žena, djelovanje prema
javnim organizacijama i institucijama, te povezivanje sa srodnim udrugama u zemlji i
inozemstvu.41
39
Izvor: http://www.hgk.hr
Izvor: http://www.hbor.hr
41
Izvor: http://www.businesswomen.hr
40
27
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
Redovita mjesečna druženja promoviraju svaku članicu ponaosob kroz njezin prikaz
poslovnih i privatnih iskustava i postignuća. Dnevna povezanost između članica KRUG-a i
uspostavljena je putem KRUG NET-a, mreže na kojoj se razmjenjuju informacije i primjedbe
o svim temama od interesa za članice. Značajno je napomenuti da se KRUG organizira
seminare i tribine sa naglaskom na poduzetništvo žena koji su namijenjeni promoviranju
započinjanja poduzetničkih pothvata žena te savjetodavnoj pomoći pri radu.
3.4.9.
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski Zavod za zapošljavanje ustrojen je kao javna ustanova u vlasništvu Republike
Hrvatske sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i
nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova.42
Za poduzetnike početnike Zavod vrši stručnu selekciju budućih djelatnika poduzeća, njihovo
stručno usavršavanje, sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja te kreditiranje za otvaranje
novih radnih mjesta. Navedeni poticaji vezani su uz status odabrane osobe. Detaljniji opis
programa naveden je u prilogu. (Prilog 1. HZZ - Program poticanja zapošljavanja)
Većina programa HZZ-a se odnosi na zapošljavanje djelatnika na koje se mogu prijaviti oni
poduzetnici početnici koji pored sebe zapošljavaju i druge djelatnike a projekt pod kodnim
imenom "A5" namijenjen je za kreditiranje samozapošljavanja uz pružanje pomoći pri
definiranju poduzetničkog pothvata i osiguravanju garancija za kredit.
3.4.10.
Centar za politiku razvoja malih poduzeća CEPOR
Centar za politiku razvoja malih poduzeća je prvi think-tank43 u Hrvatskoj koji se bavi
problematikom malog i srednjeg poduzetništva. Misija CEPOR-a je unaprijediti razvoj sektora
malih i srednjih poduzeća, kroz podržavanje razvoja povoljnog makroekonomskog okruženja
i osiguranje djelotvornog lobiranja interesa u relevantnim institucijama i javnosti.
42
Izvor: http://www.hzz.hr
Think-tank - "Grupa stručnjaka organizirana u tijelima ili institucijama s ciljem provođenja studija i istraživanja o
specifičnim problemima." - Izvor: http://www.wordreference.com/english/definition.asp?en=think-tank
43
28
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
CEPOR provodi sljedeće aktivnosti:
1. Istraživanje: neovisna istraživanja vezana za politiku razvoja sektora malih i srednjih
poduzeća radi osiguranja objektivnog definiranja problema i predlaganja rješenja.
2. Razvoj politike: graditi zakonodavni i izvršni kapacitet Vlade za vođenje politike
razvoja sektora malih i srednjih poduzeća u cilju dizajniranja i implementiranja
djelotvornih i nediskriminirajućih politika razvoja malih i srednjih poduzeća.
3. Zagovaranje: organizirati aktivnosti, utjecati na javnost i oblikovanje politike
relevantne za sektor malih i srednjih poduzeća. Zagovaranje treba omogućiti sektoru
malih i srednjih poduzeća da se o njihovim problemima čuje i raspravlja, te da se
postignu neka konkretna rješenja.
Značajni projekti CEPOR-a su:
1. Global Entrepreneurship Monitor (GEM) projekt - svake godine objavljuje indikatore
ukupne poduzetničke aktivnosti i poduzetničke okoline, u obliku izvještaja globalnih
rezultata (svih uključenih zemalja) te izvještajem za svaku pojedinu zemlju uključenu
u projekt.
2. Izrada modela izobrazbe namijenjenog malim i srednjim poduzećima s potencijalom
rasta na području Hrvatske. U projekt su uključene i sljedeće institucije: Durham
Business School iz Engleske, Ekonomski fakultet Osijek, Međimurski poduzetnički
centar, Pulski centar za poduzetništvo i Centar za poduzetništvo Osijek.44
U djelokrugu CEPOR-a ne postoje projekti koji su direktno namijenjeni start-up
poduzetnicima, no utjecaj CEPOR-a na Vladinu politiku i programe prema poduzetnicima
početnicima uvelike utječu na stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja neophodnog za
kvalitetan razvoj poduzetničkih pothvata.
44
Izvor: http://www.cepor.hr/onama.htm
29
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.4.11.
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatska udruga poslodavaca je dobrovoljna, neprofitna i neovisna udruga poslodavaca koja
štiti i promiče prava i interese svojih članova.45
Svrha i djelokrug Hrvatske udruge poslodavaca vezani su uz:
•
zaštitu prava i interesa članova u području radno-socijalnog zakonodavstva,
•
zastupanje članova u odnosima s tijelima državne vlasti, lokalne uprave i sindikatima,
•
zastupanje članica u sklapanju kolektivnih ugovora s djelatnicima poduzeća te
radnim sporovima,
•
promociju poduzetničkih prava i sloboda.
U sklopu Hrvatske udruge poslodavaca postoje granske udruge koje zastupaju interese
svojih članica u okviru određene industrije te gospodarstva uopće. Hrvatska udruga
poslodavaca predstavlja legitimnog socijalnog partnera i protutežu udrugama radnika
zaposlenih u poduzećima njihovih članica. Članovima udruge pružaju se pravni i ekonomski
savjeti, komercijalni kontakti u zemlji i inozemstvu, edukacijski programi te pomoć pri izradi
pravnih akata iz područja radnog zakonodavstva. Neovisno o tome je li član Hrvatske udruge
poslodavaca dugogodišnji poduzetnik ili poduzetnik početnik, isti se može uključiti u njihove
projekte sukladno potrebama koje se javljaju tijekom poduzetničkog pothvata.
45
Izvor: Statut hrvatske udruge poslodavaca, 3. svibanj 2004.
30
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.5. INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM
PODUZETNIČKIM POTHVATIMA U OSIJEKU
Neujednačenost poduzetničke aktivnosti unutar Hrvatske nameće posebnu pažnju razvoju
institucionalne potpore na lokalnim razinama. Institucionalna potpora na lokalnoj razini, prije
svega, treba zasnivati svoju djelatnost sukladno lokalnim potrebama. Prednosti određenog
područja institucije mogu unaprijediti a negativnosti ublažiti adekvatnim pristupom i
umrežavanjem
s
lokalnim
poduzetnicima.
Kontinuiranim
praćenjem
događanja
u
poduzetničkom okruženju, institucije mogu pravovremeno korigirati unaprijed zacrtane
programe te time povećati njihovu učinkovitost. U nastavku će biti riječi o institucijama koje
pružaju potporu početničkim poduzetničkim pothvatima sa sjedištem u Osijeku.
3.5.1.
Centar za poduzetništvo Osijek
Centar za poduzetništvo Osijek, osnovan 1997. godine, jedna je od prvih institucija za
poticanje poduzetništva pokrenutih u Hrvatskoj. Primarna djelatnost Centra je edukacija i
savjetovanje poduzetnika. Programi edukacije usmjereni su na poduzetnike početnike i na
poduzeća s potencijalom rasta.
Jedna od važnijih usluga Centra, relevantnih i za poduzetnike početnike je umrežavanje i
povezivanje poduzetnika putem poduzetničkih foruma i foruma obiteljskih poduzeća, čime se
osigurava učenje iz iskustva drugih. Osim toga, svim zainteresiranim poduzetnicima pružaju
se informacije vezane uz računovodstvene i zakonodavne promjene, kreditne linije iz vladinih
programa, te ostale informacije vezane uz financiranje poduzetnika, poslovne ideje, tržište,
tehnologiju i sl.
Kako bi što kvalitetnije objedinio navedene usluge Centar za poduzetništvo Osijek je
pokrenuo Poduzetnički portal (www.poduzetnistvo.org) koji pruža relevantne informacije iz
područja poduzetništva te uz interaktivni pristup omogućuje kvalitetniju komunikaciju s
poduzetnicima na području Hrvatske i šire.
31
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.5.2.
Poduzetnički inkubator BIOS Osijek
Poduzetnički inkubator BIOS Osijek osnovali su Grad Osijek i ETZ d.o.o. Osijek s ciljem
podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Pružanjem poslovnih, tehničkih i
obrazovnih usluga uz povoljan zakup poslovnog prostora želi se stvoriti poslovno okruženje u
kojem poduzetnici početnici mogu započeti svoju djelatnost uz određenu zaštitu i potporu od
strane inkubatora. Navedene usluge namijenjene su poduzetni poduzetnicima početnicima i
onima čija poduzeća djeluju do godinu dana, a bave se ili imaju namjeru baviti se
proizvodnjom ili uslužnom djelatnošću vezanom uz proizvodnju.
Svim stanarima BIOS-a pruža se: organizacijska i savjetodavna pomoć, subvencionirani
zakup poslovnog prostora (50% iznosa u razdoblju od 5 godina za proizvodnju ili 3 godine za
uslugu vezanu uz proizvodnju), besplatno parkiranje, korištenje konferencijske prostorije...
Uz povoljne uvjete pružaju se administrativne usluge, izlaganje na sajmovima u zemlji i
inozemstvu, stručni seminari i predavanja, izrada web stranica, korištenje faxa, kopiranje...46
3.5.3.
Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije
Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije upravno je tijelo županije te predstavlja
stručnu službu koja obavlja analitičko-planske, organizacijsko-koordinacijske, pravne i druge
poslove vezane uz pripremu i ostvarivanje programa razvitka Županije47.
Sljedeće djelatnosti Agencije mogu biti posebno relevantne i za poduzetnike početnike:
•
pružanje savjetodavne pomoći o županijskim potpornim programima te državnim
potpornim programima (HBOR, HAMAG, ministarstva, fondovi, ...)
•
pružanje informacija o programima poticanja poduzetništva i potpornim institucijama u
regiji,
•
pružanje
stručne
pomoći
potencijalnim
ulagačima
vezano
uz
komunalnu
infrastrukturu i porezne olakšice,
•
46
47
suradnja u međunarodnim donatorskim programima za Osječko-baranjsku županiju.
Izvor: http://bios.osijek.hr
Izvor: http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr/hr/zupuprava6.htm#3
32
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
3.5.4.
Upravni odjel za gospodarstvo Grada Osijeka
Jedan dio djelatnosti Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka je i pružanje direktne
pomoći poduzetnicima i to kroz pružanje informacija i pomoći pri realizaciji poduzetničkih
kredita, subvencija, potpora i olakšica, kroz sufinanciranje posjeta sajmovima, pružanje
potpore tradicionalnim obrtima i inovatorima te uspostavljanje poslovnih kontakata između
poduzetnika u regiji.
Za sve poduzetnike početnike koji se žele baviti poljoprivrednom djelatnošću Upravni odjel
za gospodarstvo daje informacije o raspoloživom poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu
države.
3.5.5.
Štedno kreditna zadruga NOA
Štedno kreditna zadruga NOA osnovana je u listopadu 1996. godine kao zajednički pothvat
grupe građana Osijeka, američke vladine agencije za međunarodni razvoj USAID, te
medijatora Opportunity Internationala. Cilj NOA-e je stručno i financijski podržati male
poduzetničke inicijative onih koji imaju ideju i volju da promijene svoj poslovni život.
NOA djeluje kreiranjem zaposlenja i stimuliranjem razvoja malih poduzeća kreditiranjem,
obučavanjem i savjetovanjem malih poduzetnika. Ciljnu skupinu NOA-e čine nezaposleni i
oni koji žele unijeti promjene u postojeći posao.48
Uvođenjem boniteta članova zadruge omogućeni su posebni uvjeti kreditiranja članova
ukoliko su u prošlosti uspješno vraćali dobivena financijska sredstva.
3.5.6.
Tehnologijsko razvojni centar u Osijeku
Tehnologijsko razvojni centar u Osijeku osnovan je 2002. godine kao rezultat suradnje
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.
Misija Tehnologijsko razvojnog centra je: "Razvitak na znanju utemeljenog gospodarstva
48
Izvor: www.noa.hr
33
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
koristeći značajno unaprijeđene postojeće tehnologije (proizvode, usluge, procese i postupke
sa novo dodanom vrijednosti)."49
Osnovne djelatnosti Tehnologijsko razvojnog centra su sljedeće:
•
procjena ili definiranje tehnologije za planirani poduhvat te studije izvodljivosti,
•
administriranje programa "Razvitak na znanju utemeljenog poduzeća - RAZUM",
•
programi izobrazbe: informatičke i komunikacijske tehnologije i poslovno planiranje za
tehnološki planirana i brzorastuća poduzeća,
•
izdavanje poslovnog prostora za tehnološki bazirana poduzeća.
U sklopu Tehnologijsko razvojnog centra djeluje i inkubator koji pruža usluge poduzetnicima
početnicima čija djelatnost je povezana s naprednim tehnologijama.
3.5.7.
Slobodna zona Osijek
Prema Zakonu o slobodnim zonama50: "Slobodna zona predstavlja dio teritorija Republike
Hrvatske, koji je posebno ograđen i označen, a u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju
uz posebne uvjete."
Slobodna zona Osijek prostire se na četiri lokacije: Tranzit, Benetton, Nemetin i Zračna luka
Osijek ukupne površine 1.670.000 m2. Prema riječima uprave razlozi zbog kojih poduzetnici
trebaju poslovati na području Slobodne zone Osijek su sljedeći51: rad u zoni povećava
internu rentabilnost i smanjuje razdoblje vraćanja uloženog kapitala, poduzeća koja posluju u
zoni znatno su likvidnija od poduzeća koja posluju izvan zone jer im takovu poziciju
omogućava sustav baziran na carinskim i poreznim povlasticama.
Navedene carinske i porezne povlastice odnose se na robu smještenu u zoni, koja nije
namijenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena sukladno
Zakonu, te se na nju ne plaća carina i porez na dodanu vrijednost.
Pored oslobađanja plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost, korisnicima zone se
49
Izvor: www.tera.hr
Zakon o slobodnim zonama, članak 2, Narodne novine br: 78, Zagreb, 1999.
51
Izvor: www.szo.hr
50
34
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
INSTITUCIONALNA POTPORA POČETNIČKIM POTHVATIMA
omogućuju povlastice u plaćanju poreza na dobit koja iznosi 50% od propisane stope
Republike Hrvatske a ukoliko korisnik zone gradi ili sudjeluje u gradnji infrastrukturnih
objekata u iznosu većem od 1.000.000,00 kuna, u prvih pet godina poslovanja u zoni,
oslobođen je plaćanja poreza na dobit.
Trenutni stanari Slobodne zone Osijek su: Benetton Croatia d.o.o, Konfekcija Antonazzo
d.o.o., Osijek konfekcija d.o.o., Ascommerce d.o.o. i Pinus Agro d.o.o. Od navedenih stanara
najveći prihod u 2002. godini ostvario je Benetton Croatia kao dio Benetton Grupe iz Italije u
iznosu od 120 milijuna eura. Od svog dolaska u zonu 2000. godine Benetton je organizirao
tekstilni cluster u koji je uključeno pedesetak poduzeća iz Hrvatske a trenutno u prostorima
Slobodne zone Osijek zapošljavaju oko 200 radnika.
Poduzetnicima početnicima interesantno je uključivanje u tekstilni cluster i mogućnost
izgradnje vlastitih objekata uz navedene povlastice
3.5.8.
Podružnice institucija za pružanje potpore poduzetnicima u
Osijeku
Na području grada Osijeka djeluju i institucije čija sjedišta se nalaze u Zagrebu sa
podružnicama u Osijeku a o kojima je bilo riječi u točki 3.4.: Hrvatska gospodarska komora,
Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Navedene institucije provode nacionalne programe svojih središnjica uz djelomične izmjene
koje su prvenstveno vezane uz profil i djelatnost lokalnih poduzeća te strukturu lokalnog
stanovništva. U slučaju Hrvatske obrtničke komore rad obrtnika je organiziran prema
sekcijama te se unutar sekcija projekti prvenstveno vežu s problematikom određene vrste
djelatnosti (zakonska regulativa, tehničko - tehnološke promjene i slično.).
35
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.
PODUZETNIČKI INKUBATORI – SPECIJALIZIRANA
INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM
POTHVATIMA
Poduzetnički inkubatori predstavljaju jednu od rijetkih specijaliziranih institucija isključivo
fokusiranih na potrebe poduzetnika početnika. Pojava poduzetničkih inkubatora relativno je
nov oblik podržavanja poduzetničkog djelovanja, primjenjiva i u razvijenim i u nerazvijenim
zemljama.
4.1. POVIJEST RAZVOJA PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Prvi poduzetnički inkubatori pojavljuju se u SAD u 1970-tim godinama iako se najstarijim
smatra inkubator u Batavia, New York koji je počeo djelovati 1959. godine. Osnovali su ga
stanovnici Batavie u suradnji s lokalnom upravom, kao odgovor na stvaranje velikog broja
nezaposlenih zbog zatvaranja velike tvornice.52
Inkubatori su nastali su kao rezultat tri paralelna procesa: pokušaja da se iskoriste napuštene
tvornice, podupiranje poduzetništva i inovacija na univerzitetima te namjere uspješnih
poduzetnika i investitora da prenesu svoja znanja i iskustva na nove poduzetnike s ciljem
tehnološke inovacije i komercijalizacije njihovih ideja.53
U kritičnom razdoblju pokretanja poslovnog poduhvata inkubatori pružaju značajan oslonac
poduzetnicima početnicima. U tom razdoblju poduzetnicima početnicima nedostaju sredstva,
znanje i iskustvo koje u značajnom dijelu može nadomjestiti poduzetnički inkubator. Razvoj
prototipa, istraživanje tržišta, organizacija proizvodnje, promocija i sl. iziskuju značajna
ulaganja od strane poduzetnika koja u većini slučajeva budu zanemarena zbog troškova
zakupa poslovnog prostora, kupovine uredske opreme, obrazovanja uprave i djelatnika,
plaća i sl. Navedeni problemi mogu se minimizirati u poduzetničkom okruženju koje stvaraju
52
Lewis, David: "Does Technology Incubation Work? - A Critical Review", Rutgers University, New Jersey, USA,
2001.
53
Izvor: http://www.nbia.org/resource_center/what_is/beginnings_of_inc/index.php
36
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
poduzetnički inkubatori osiguranjem poslovnih, tehničkih i obrazovnih usluga.
Službena definicija pojma "Poduzetnički inkubator" prema Europskoj komisiji54 glasi:
"Poduzetnički
inkubator
predstavlja
ograničeni
prostor na
kojem se
koncentriraju
novostvorena poduzeća. Njegov cilj je unaprijediti mogućnost za rast i opstojnost tih
poduzeća pružajući im modularni prostor sa zajedničkom infrastrukturom (telefax,
kompjutorska oprema, itd.) kao i s managerskom podrškom i ostalim uslugama. Glavni
naglasak je na lokalnom razvoju i zapošljavanju nove radne snage."
Za razliku od Europske komisije, Nacionalna udruga poduzetničkih inkubatora SAD
(USNBIA)55 pri definiciji poduzetničkih inkubatora ne stavlja naglasak na prostor nego na
usluge koje se pružaju stanarima: "Poduzetnički inkubator predstavlja jedan od alata za
ekonomski razvoj osmišljen da ubrza rast i uspješnost poduzetničkih tvrtki kroz niz resursa i
usluga koje potiču poslovni razvoj. Osnovni cilj inkubatora je "proizvesti" uspješna poduzeća
koja su pri izlasku iz inkubatora financijski samoodrživa i neovisna."
Direktor privatnog profitno orijentiranog poduzetničkog inkubatora INDIACO Rahul
Patwardan56 podijelio je inkubatore u četiri osnovna modela:
ƒ
Inkubatori za lokalni ekonomski razvoj,
ƒ
Akademski i znanstveni inkubatori,
ƒ
Poslovni inkubatori i
ƒ
Privatni investicijski inkubatori.
Prva dva modela su neprofitna dok su druga dva orijentirana na ostvarivanje profita.
Zanimljiva je činjenica da jedino inkubatori za lokalni ekonomski razvoj ne spadaju u "HighTech" inkubatore a ostala tri modela su orijentirana isključivo na razvoj visokih tehnologija.
Ciljevi se razlikuju ovisno o tipu inkubatora:
•
Inkubatori za lokalni ekonomski razvoj:
o
zapošljavanje,
o
revitalizacija određenih djelatnosti,
o
ekonomski razvoj,
o
pružanje podrške ciljnim skupinama ili djelatnostima,
54
"Guidelines on Best Practice in Business Incubation", United Nations Publications, United Nations, Switzerland,
2001., str. 3.
55
Ibid, str. 3.
56
Patwardan, Rahul: "Best Practices for Managing Incubators", Indiaco, India, 2001.
37
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
o
•
•
•
razvoj malog i srednjeg poduzetništva i clustera,
Akademski i znanstveni inkubatori:
o
komercijalizacija tehnologija
o
razvoj poduzetničke okoline
o
društvena odgovornost
o
imidž
o
novi izvori financiranja
Poslovni inkubatori
o
razvoj poduzetničkog duha među zaposlenicima (zadržavanje talenata)
o
pristup novim tehnologijama i novim tržištima
o
profit
Privatni investicijski inkubatori
o
ostvarivanje profita prodajom dionica poduzeća iz inkubatora uz smanjivanje
rizika
o
suradnja poduzeća unutar inkubatora
Nacionalna udruga inkubatora Amerike identificirala je sljedeće tipove inkubatora: za sve
vrste djelatnosti, opći tehnološki inkubatori, proizvodni inkubatori, za određene djelatnosti, za
uslužne djelatnosti, za poticanje razvoja postojećih poduzeća i ostali.
38
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.2. PREDUVJETI ZA NASTANAK INKUBATORA
Prije pokretanja projekta inkubatora neophodno je utvrditi što od njega očekuju stakeholder-i
i lokalna zajednica te koji su osnovni razlozi za nastanak inkubatora. Uzimajući u obzir
očekivanja i razloge za pokretanje inkubatora potrebno je definirati ulogu inkubatora u
lokalnim programima namijenjenim razvoju poduzetništva odnosno programima socijalnog,
ekonomskog i tehnološkog razvoja.
Kako bi inicijatori nastanka poduzetničkih inkubatora dobili adekvatnu lokalnu potporu
neophodno je naznačiti ulogu inkubatora u lokalnim razvojnim programima. Lalkaka i
Shaffer57 navode sljedeće razloge zbog bi inkubatori trebali dobiti lokalnu potporu: stvaranje
novih radnih mjesta, pružanje potpore poduzetnicima početnicima, utjecaj na lokalni
ekonomski razvoj, povezivanje znanosti i poduzetništva, diverzifikacija lokalne ekonomije,
poticanje
razvoja
poduzetništva
među
manjinskim
skupinama
društva,
tehnološko
istraživanje i razvoj, poticanje izvoza i poslovanja na globalnim tržištima, stvaranje clustera i
umrežavanje poduzetnika.
Također je neophodno utjecati na rušenje mita o inkubatoru da je njegova osnovna uloga
iznajmljivanje poslovnog prostora pod povoljnim uvjetima. Premda je adekvatan poslovni
prostor važan, on sam po sebi ne osigurava uspješnost inkubatora. Jedan od osnovnih
razloga za neuspjeh inkubatora može biti povezan uz činjenicu da se prevelika pozornost
posvećuje prostoru i infrastrukturi, zaboravljajući na ključne čimbenike uspjeha poput:
ljudskog potencijala uprave inkubatora, kvalitete usluga koje inkubator pruža stanarima i
kontinuiranog praćenja rada inkubiranih poduzeća.
Istraživanje i identifikacija proizvodnog i uslužnog sektora u regiji, osnovnih područja
njihovog djelovanja i planovi budućeg razvoja uvelike mogu pomoći pri definiranju
potencijalnih poslovnih partnera poduzetničkog inkubatora. Uvidom u postojeću infrastrukturu
na određenom području, posebno transport i komunikaciju, moguće je ostvariti znatne uštede
prilikom izgradnje inkubatora. Blizina i povezanost inkubatora s obrazovnim i istraživačkim
57
Lalkaka, Rustam; Shaffer, Daniel: "Nurturing Entrepreneurs, and Creating Enterprises: Technology Business
Incubation in Brazil", International Labour Organization, Švicarska, 1998.
39
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
institucijama može predstavljati znatnu potporu razvoju poduzetničkih pothvata a posebno u
slučaju inkubatora čije djelatnosti poduzeća su vezane uz napredne tehnologije.58
Određivanje ključnih ljudi, poduzeća, državnih tijela i institucija za poticanje poduzetništva
koji će biti uključeni u projekt određuje budući smjer razvoja inkubatora. Santos i Icjikawa59
naglašavaju povezanost između institucija i političkih interesa, te njihove međusobne
odnose, koji prije svega ne smiju biti konfliktni, kao jedan od osnovnih preduvjeta pozitivnog
ozračja prilikom stvaranja inkubatora. U nastavku navode da se prilikom izbora managera
inkubatora treba analizirati njegov dosadašnji rad te educiranost i sposobnost za upravljanje
inkubatorom.
Jedan od najvažnijih preduvjeta je način financiranja projekta. Ovisno o podršci lokalne
zajednice, političara, snažnih privatnih poduzeća i planiranim vlastitim prihodima od pružanja
usluga stanarima inkubatora, neophodno je u studiji izvodljivosti definirati dugoročne izvore
financiranja. Oni trebaju biti usklađeni s odlukom pokretača inkubatora o njegovoj profitnoj ili
neprofitnoj profiliranosti jer će to utjecati na osnovne ciljeve rada inkubatora.
Postojanje gore navedenih preduvjeta nije dostatno za započinjanje projekta poduzetničkog
inkubatora jer bez onih kojima je on namijenjen, te njihove zainteresiranosti o uključivanju u
projekt, inkubator ne može uspjeti. Stoga će u narednom poglavlju biti više riječi o
korisnicima poslovnih usluga inkubatora.
58
Irwin, David: "The Importance of Incubator Workspace", Small Business Service (SBS), Department of Trade
and Industry, Engleska, 2001.
59
Santos, Lucy; Ichikawa, Elisa: "Roles and Actors in the Sustainable Development", 20. IASP World Conference
on Science and Technology Parks, Lisabon, Portugal, 2003.
40
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.3. KORISNICI POSLOVNIH USLUGA PODUZETNIČKIH
INKUBATORA
Iako veliki broj ljudi kaže da žele postati poduzetnici, mnogima nedostaje odlučnost i vještina
da pretvore svoje ambicije u realnost. Upravo za taj segment društava inkubatori
predstavljaju dodatni poticaj i podršku koja im je neophodna za ulazak u svijet poduzetništva.
Bilo da se radi o malim proizvodnim ili uslužnim obrtima ili projektima koji su vezani uz
napredne tehnologije, zajednička im je potreba za edukacijom, prostornom ili financijskom
podrškom, savjetodavnim uslugama, administrativnim uslugama i sl. Korisnici poslovnih
usluga poduzetničkih inkubatora su one skupine ljudi kojima je zbog njihovog položaja u
društvu, stupnja obrazovanja, godina poslovnog iskustva, nacionalne ili rasne pripadnosti,
osobnog invaliditeta i sl., otežano započinjanje poduzetničkog pothvata.
Među navedenim skupinama posebno se ističu mlade osobe. United Nations Development
Program - UNDP (Razvojni program Ujedinjenih naroda) Hrvatska posvetio je posebnu
pažnju problematici marginalizacije mladih osoba u sklopu svog godišnjeg izvješća o razvoju
ljudskih resursa za 2004. godinu60. U izvješću se navodi da je društveni status mladih ljudi,
pogotovo onih koji pripadaju manjinskim skupinama, na niskom nivou. Pod manjinskim
skupinama se u ovom slučaju smatraju oni koji žive u patrijarhalnim ruralnim sredinama,
osobe s invaliditetom i nacionalne manjine.
Manjinske skupine kojima je potrebna dodatna potpora i pažnja društva predmet su stručnih
radova pod zajedničkim pojmom "social inclusion" ("uključivanje u društvo") kojeg je Centre
for Economic & Social Inclusion iz Londona definirao na sljedeći način:
"Uključivanje u društvo je pojam kojim se opisuje proces kojim se osigurava da svatko, bez
obzira na svoju pozadinu, iskustvo i okolnosti, ima pristup uslugama i resursima potrebnim
za ostvarivanje svog životnog potencijala."61
60
61
"Croatian Human Development Report", United Nations Development Program Croatia, Zagreb, 2004.
Centre for Economic & Social Inclusion, London, Engleska - www.cesi.org.uk
41
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
Dobrobit navedenih društvenih skupina ovisi o pravilnoj suradnji onih koji im u tome mogu
pomoći, a to se prvenstveno odnosi na državu i njene institucije kroz redistribuciju
raspoloživih resursa. Jedan od načina za njihovo uključivanje u gospodarski proces je
pružanje institucionalne potpore kroz pokretanje poduzetničkih inkubatora čiji je osnovni cilj
razvoj društva u cjelini.
4.4. USLUGE PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Poduzetnički inkubatori pružanjem usluga svojim stanarima podupiru njihov rast i razvoj.
Usluge koje se pružaju stanarima ovise o modelima inkubatora, no veliki dio usluga je sličan i
međusobno se nadopunjavaju te ih je moguće grupirati.
Antal Szabo, UN-ov regionalni savjetnik za industriju i tehnologiju, koji se od 1994. godine
aktivno se bavi problematikom ekonomskog razvoja i promocije poduzetništva u tranzicijskim
ekonomijama, smatra da poduzetnički inkubatori trebaju pružati svojim stanarima
prvenstveno sljedeće usluge62:
•
subvencioniran zakup uredskog i proizvodnog prostora u početnom stadiju razvoja
poduzetničkog pothvata,
•
administrativne usluge uz pristup stručnim časopisima i knjigama,
•
telekomunikacijske i informatičke usluge (telefon, fax, e-mail, Internet),
•
pomoć pri poslovnom planiranju i pružanje savjetodavnih usluga,
•
promocija i ostale marketinške usluge,
•
omogućavanje pristupa stručnim poslovnim bazama,
•
organizacija edukacijskih seminara iz područja upravljanja poduzećem i stjecanja
tehničkih znanja,
•
umrežavanje stanara, poduzeća u regiji i organizacija koje potiču razvoj
poduzetništva,
•
zaštite opreme i imovine stanara inkubatora.
62
Szabo, Antal: "Promoting and Sustaining Business Incubators for the Development of SME-s", dokument za
diskusiju, Ženeva, Švicarska, 2002.
42
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
Pored navedenih usluga Udruga SPICE navodi i sljedeće usluge63:
•
organizacija poslovanja,
•
financijsko savjetovanje i podrška pri realizaciji kreditnih programa,
•
pomoć pri implementaciji naprednih tehnologija u poslovanju,
•
povezivanje sa stranim partnerima.
Patwardan64 razlikuje aktivnosti i usluge koje inkubatori pružaju svojim stanarima, ovisno o
tome da li se radi o inkubatorima za lokalni ekonomski razvoj, akademskim inkubatorima,
poslovnim inkubatorima i inkubatorima privatnih investitora.
Tablica 3. Usluge poduzetničkih inkubatora prema tipu inkubatora
USLUGE PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Inkubatori za
lokalni
ekonomski
razvoj
Poslovni prostor
Akademski i
znanstveni inkubatori
Poslovni
inkubatori
Testiranje ideja
Izvori financiranja
Administrativna
podrška
Tehnička podrška i
savjeti
Testiranje tržišta i
prototipova
Savjetodavne
usluge
Savjeti o intelektualnom
vlasništvu
Pristup
komercijalnim
tržištima
Opcionalno:
Početni kapital
Treniranjenetworking
Osnovni menadžerski
savjeti
Pomoć pri
financiranju
Opcionalno:
Pristup mreži poslovnih
"anđela"
Pristup i umrežavanje s
poduzećima iz
određenih poslovnih
grana
Opcionalno:
Dugoročno
strateško
partnerstvo
Pristup širokom
spektru
kompetencija
Inkubatori
privatnih
investitora
Strateški i
menadžerski savjeti
Pomoć pri
pronalaženju
različitih financijskih
izvora i potraga za
dodatnim
sredstvima
Stvaranje osobnih
mreža poznanstava
Opcionalno:
Poslovni prostor i
administrativna
podrška
Pravni savjeti,
odnosi s javnošću,
pomoć pri
zapošljavanju...
Strateški savjeti
Treniranje
Poslovni prostor
Izvor: Patwardan, Rahul; Best Practices for Managing Incubators, Indiaco, India, 2001
63
64
SPICE - Udruga eksperata za razvoj tehnoloških parkova i inovacijskih centara, www.spicegroup.de
Patwardan, Rahul: "Best Practices for Managing Incubators", Indiaco, India, 2001
43
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
U nastavku će se navesti specifične usluge poduzetničkih inkubatora Hrvatske, Slovenije i
Estonije o kojima je bilo riječi u istraživanju kojeg je proveo UN među stručnjacima tih
zemelja65.
Hrvatski tim naveo je sljedeće karakteristične usluge koje pružaju hrvatski inkubatori: usluga
suvremene razmjene poslovnih informacija, podrška pri ulasku na nova tržišta, pristup
specijaliziranom aplikativnom software-u za izradu investicijskih projekata i pristup
konferencijskim prostorijama.
Specifičnosti Slovenskog pristupa u pružanju usluga su sljedeće:
•
stvaranje pozitivnog, razvojnog okruženja kroz programe poduzetničke motivacije,
•
usluga dizajna, pripreme i tiska promotivnih materijala za stanare inkubatora,
•
organizacija izložbi i sajmova u krugu inkubatora,
•
organizacija tematskih tribina s predstavnicima ministarstava, lokalne uprave i stranih
institucija,
•
suradnja na projektima transfera naprednih tehnologija između Sveučilišta i stanara
inkubatora.
Specifičnosti usluga koje pružaju estonski poduzetnički inkubatori su sljedeće: usluge
istraživanja tržišta, organizacija informatičkih tečajeva za stanare inkubatora i njihove
djelatnike, organizacija društvenih događanja u sklopu inkubatora i subvencioniranje
troškova članstva u stručnim udrugama.
4.5. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE U INKUBATORIMA
Tipična upravljačka struktura inkubatora sastoji se od stalno zaposlenog managera
inkubatora zaduženog za svakodnevne operativne poslove, pružanje usluga stanarima
inkubatora, koordinaciju aktivnosti djelatnika inkubatora i marketinške aktivnosti na lokalnom
nivou. Rad managera prati nadzorni odbor inkubatora i pomaže mu u donošenju ključnih
odluka za funkcioniranje inkubatora. U većini slučajeva nadzorni odbor sudjeluje u kreiranju
kriterija za ulazak u inkubator i samom procesu odlučivanja. Šira i značajnija uloga
65
"Guidelines on Best Practice in Business Incubation", United Nations Publications; United Nations; Switzerland,
2001.
44
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
nadzornog odbora se veže uz strategijsko planiranje, definiranje osnovnog pravca rada
inkubatora, evaluaciju rada uprave i davanje prijedloga za poboljšanje rada inkubatora.
Tipični nadzorni odbor sastoji se od: iskusnog lokalnog poduzetnika, pravnika, financijskog
stručnjaka, bankara, predstavnika medija i, u slučaju tehnološkog inkubatora, stručnjaka za
tehnička pitanja i komercijalizaciju naprednih tehnologija.
Sheila Olivera Pires66 smatra da uspjeh bilo kojeg inkubatora ovisi prvenstveno o njegovom
ljudskom potencijalu odnosno oni utječu na uspjeh ili neuspjeh inkubatora. U upravi
inkubatora najčešće je zaposleno dvoje do petero djelatnika. Samim time odgovornost
direktora je značajna te se ponekad u literaturi opisuju kao "superheroji" odnosno ljudi koji
posjeduju posebnu sposobnost da prebrode probleme i prepreke na koje nailaze u svom
radu. Pires također navodi istraživanje koje je Price Waterhouse & Cooper's proveo u
Australiji u 2002. godini prema kojem je utvrđeno da je osnovna karakteristika australijskih
inkubatora učinkoviti management čija uloga je opisana na sljedeći način: "ključna uloga
uprave inkubatora je omogućavanje kontinuirane lokalne potpore i sponzorstva, privlačenje i
procjena potencijalnih stanara inkubatora te njihov uspješni izlazak iz inkubatora"
Ostali djelatnici inkubatora: administrativni pomoćnik, recepcionar ili tajnik također su
značajni za kvalitetan rad inkubatora. U većini slučajeva oni su zaduženi za direktan rad sa
stanarima inkubatora koji se odnosi na: pripremu dokumentacije, poslovnu komunikaciju,
brigu o opremi (fax, telefoni, kompjutori i sl.) i ostale uredske poslove. Maria Rubio67 njihove
obveze opisuje na sljedeći način: vođenje brige o administrativnim i uredskim poslovima
inkubatora koje uključuju i knjigovodstvo, organiziranje raznih događanja u inkubatoru,
osnovni kontakt s potencijalnim stanarima inkubatora, suradnja s direktorom inkubatora a
ponekad i obavljanje dodatnih usluga za stanare inkubatora. Administrativni pomoćnik,
recepcionar ili tajnik trebala bi biti optimistična osoba koja se dobro snalazi u stresnim
situacijama.
Uprava i djelatnici inkubatora koji tijekom rada uspiju ostvariti kvalitetan odnos prema
stanarima, koji u sebi uključuje i brigu o široj paleti prepreka i problema s kojima se susreću
poduzetnici početnici, uz poimanje inkubatora kao zajednice i stanara inkubatora kao dijela
66
Pires, Sheila Olivera: "Incubator Leadership and Management", infoDev Incubator Support Center, Brazil,
2003., str. 1.
67
Rubio, Maria: "A Flexible Incubation Model for Innovative Enterprises", World Conference on Business
Incubation, Madrid, Španjolska, 2001.
45
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
velike obitelji, smatraju se uspješnom upravom kojoj je razvoj inkubatora i njegovih stanara
primarni poslovni cilj.
4.6. MJERENJE USPJEŠNOSTI PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Postoji značajna razlika u učinkovitosti i načinu rada inkubatora. Različitosti su ovisne o
vrsti organizacije inkubatora, uslugama koje inkubatori pružaju svojim stanarima, ulaznim i
izlaznim kriterijima i načinima financiranja. Stručnjaci se slažu da ne postoji optimalni "dizajn"
poduzetničkih inkubatora koji bi garantirao njihovu uspješnost. Jedan od osnovnih razloga
leži u činjenici da definicija uspjeha inkubatora nije jednoznačno postavljena.
Uspješnost inkubatora prema Rippenu68 moguće je promatrati na dva osnovna načina:
mogućnosti samoodrživosti inkubatora uz kontinuirano pružanje usluga stanarima te
uspješnošću poslovanja stanara inkubatora nakon njihovog izlaska iz inkubatora.
Samoodrživost inkubatora uvjetovana je dobrim upravljačkim sposobnostima uprave,
dugoročnim financijskim ciljevima, stabilnom podrškom društvene zajednice i stakeholder-a
uključujući financijsku, upravljačku, pravnu, edukacijsku i ostale vrste podrške.
Uspješnost poslovanja stanara inkubatora nakon izlaska uvjetovana je, prije svega,
uslugama koje inkubator pruža stanarima a ne formom organizacije inkubatora. Naglasak je
postavljen na ulazne kriterije koje moraju zadovoljiti budući stanari inkubatora, razvoj njihovih
poslovnih planova, edukaciju uprave/vlasnika stanara inkubatora, pružanju pomoći pri izradi
proizvoda i njihovom testiranju, istraživanju tržišta i sličnim uslugama namijenjenim
stanarima inkubatora. "Poslovni poduhvati koji prežive razdoblje "inkubacije" i postanu
samostalna uspješna poduzeća svjedoče o kvaliteti usluge i podrške koju im je inkubator
pružio."69
Pored klasične organizacije inkubatora kao prostora u kojem djeluju inkubirana poduzeća,
razvijena je i koncepcija "Inkubatora bez zidova" odnosno inkubatora čija organizacija nije
68
69
Rippen, Marc: "Linking technology and you", Southern Technology Application Center, USA, 2002.
Rippen, Marc: "Linking technology and you", Southern Technology Application Center, USA, 2002., str. 19.
46
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
vezana uz određenu lokaciju i objekt. "Inkubatori bi trebali biti uključeni u utvrđivanje održivih
poslovnih poduhvata i služiti kao svojevrsni vodič za priljev poduzetničkog kapitala. U tom bi
slučaju naglasak trebao više biti na njegovanju održivih poduhvata koji već postoje na
određenom području nego na pokušaju preseljenja poduzeća iz jednog geografskog
područja na drugo." (Camp, Robert i Peier, Dale)70
Ne postoji jednoznačna ocjena koji od ova dva tipa inkubatora je uspješniji. S jedne strane,
inkubiranim poduzećima znatno pomaže subvencionirani zakup prostora i usluga koje im
pruža "Inkubator sa zidovima" dok im taj prividni osjećaj sigurnosti smanjuje agresivnost u
nastupu na tržištu. Zbog navedenog razloga većina inkubatora ima ograničeno dopušteno
vrijeme boravka stanara inkubatora između 3 i 5 godina. "Inkubatoru bez zidova" nedostaje
svakodnevna interakcija s ostalim stanarima i upravom inkubatora, a samim tim se smanjuje
mogućnost pružanja osnovnih poslovnih usluga.
Ključ uspjeha inkubatora, neovisno o misiji i fokusu djelovanja, prema predsjednici
Nacionalne udruge inkubatora Amerike (National Business Incubation Association) Dinah
Adkins71 ovisi o sljedećem:
•
studiji održivosti i poslovnom planu inkubatora u kojima je jasno definirano ciljno
tržište zbog kojeg je nastao inkubator,
•
usmjerenosti prema pružanju usluga uz ulaganje u ljude i znanje,
•
kvalitetnoj i dobro plaćenoj upravi inkubatora,
•
fleksibilnosti i usmjerenosti uprave inkubatora te njihovoj mogućnosti ostvarivanja
pozitivnih odnosa sa stanarima inkubatora,
•
prikupljanju povratnih informacija o učinkovitosti programa od strane stanara
inkubatora,
•
jasno definiranoj misiji i viziji inkubatora, te njihovoj kontinuiranoj evaluaciji i
usavršavanju,
•
dobroj
povezanosti
s
društvenom
zajednicom,
institucijama
koje
podupiru
poduzetništvo i usklađenosti s ekonomskom strategijom zajednice,
•
praćenju rada ostalih uspješnih inkubatora u svijetu,
•
kontinuiranom obrazovanju uprave inkubatora i unapređivanju njihovih sposobnosti,
70
Camp, Robert; Peier, Dale: "The business assessment center: An incubator withouth walls", Fort Hays State
University, Kansas, USA, Izvor: http://www.sbaer.uca.edu/Research/1986/36.pdf
71
http://www.nbia.org/feature/102003.php
47
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
•
učinkovitim voditeljima inkubatora koji posjeduju osobine poput predanosti, idealizma
ali istovremeno i tvrdoglavog realizma.
U kritičkom pregledu rada inkubatora David Lewis72 navodi sljedeće prednosti podrške
razvoju inkubatora: ubrzano formiranje novih radnih mjesta, razvijanje poduzetničkog duha
koje rezultira stvaranjem novih poduzeća, privatnim investicijama i razvoju inovatorstva te
zadržavanje visoko obrazovane radne snage u regiji. U nastavku Lewis navodi da je za
ostvarivanje navedenih prednosti neophodno obratiti pozornost na dva ključna problema u
funkcioniranju inkubatora: financiranje i organizacija rada.
Financijske donacije osciliraju tijekom rada inkubatora te je direktor inkubatora primoran da
posvetiti veći dio svog vremena prikupljanju novaca. Zbog toga se može dogoditi da se
kriteriji za ulazak u inkubator snižavaju ili se produžuje dopušteno vrijeme boravka stanarima
koji plaćaju puni zakup prostora u inkubatoru. Lewis navodi da je zbog toga neophodno
pronaći nove načine financiranja, a jedan od njih je i ulazak u vlasničku strukturu stanara
inkubatora. U većini slučajeva radi se o novim tehnologijama koje dugoročno mogu pružiti
znatno veći financijski efekt.
72
Lewis, David: "Does Technology Incubation Work? - A Critical Review", Rutgers University, New Jersey, USA,
2001.
48
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.7. SVJETSKA ISKUSTVA U KORIŠTENJU PODUZETNIČKIH
INKUBATORA ZA PODRŠKU GOSPODARSKOG RAZVOJA
"Poslovni su inkubatori jedna od najprihvaćenijih strategija gospodarskog razvoja i rasta koje
se koriste u SAD od 70-ih godina. Iako su započeli samo kao eksperimentalni programi, u
novije su vrijeme sve češće prepoznati kao važno sredstvo za poticanje razvoja novih
poduzeća koja mogu osvježiti i proširiti lokalna i regionalna gospodarstva" (Rippen, Marc)73
Prema istraživanju74 koje je provedeno u Sjevernoj Americi utvrđeno je da su strategijski i
operativni ciljevi inkubatora "nove ekonomije" različiti u odnosu na tradicionalne inkubatore u
sljedećem:
•
inkubatori "nove ekonomije" su privatni, profitno orijentirani i naplaćuju svoje usluge
putem prihoda ostvarenog od uloženih sredstava u razvoj stanara inkubatora, dok se
s druge strane tradicionalni inkubatori oslanjaju na prikupljanje sredstava od naplate
zakupnine poslovnog prostora,
•
fokusirani su na visoke tehnologije i djelatnosti vezane uz Internet i za razliku od
tradicionalnih inkubatora, te im stvaranje novih radnih mjesta nije osnovni cilj kao kod
tradicionalnih inkubatora,
•
inkubatori "nove ekonomije" daju naglasak na pružanje financijskih i poslovnih usluga
te su u većini slučajeva virtualni dok s druge strane tradicionalni inkubatori daju
naglasak subvencioniranom zakupu poslovnog prostora.
Jedan od osnovnih razloga zbog čega se ovakva istraživanja provode u Sjevernoj Americi je
činjenica da se od ukupnog broja inkubatora u svijetu jedna trećina nalazi u SAD.
73
74
Rippen, Marc: "Linking technology and you", Southern Technology Application Center, USA, 2002.
Hansen; Nohria; Berger: "The State of the Incubator Marketspace", Harvard Business School, USA, 2000.
49
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
Slika 5. Broj poduzetničkih inkubatora u svijetu 2001. godine
1000
1000
900
900
800
700
600
600
500
400
300
200
200
150
150
100
0
Istočna
Europa
Zapadna Sjeverna Južna
Europa Amerika Amerika
Daleki
Istok
Afrika,
Srednji
Istok i
ostali
Izvor: Rustam Lalkaka: Best Practices in Business Incubation: Lessons (yet to be) Learnt;
European Commission, Brisel, Belgija, 2001.
Nacionalna udruga poduzetničkih inkubatora Amerike (NBIA)75 iznijela je sljedeće podatke o
inkubatorima unutar SAD za 2001. godinu:
•
od ukupnog broja inkubatora: 43% su mješoviti inkubatori, 34% su tehnološki
inkubatori i inkubatori za određene djelatnosti, 10% su proizvodni inkubatori, 6% su
uslužni inkubatori, 7% su ostali;
•
prosječni godišnji operativni troškovi za tehnološke inkubatore iznose 350.000
američkih dolara, dok je za ostale vrste inkubatora taj iznos duplo manji
•
prosječne godišnje plaće managera inkubatora iznosile su 34.500 američkih dolara u
1992 godini dok sada iznose 63.500 američkih dolara.
Među američkim inkubatorima u posljednje vrijeme značajni su i inkubatori velikih
multinacionalnih kompanija među kojima su i Coca Cola u Atlanti i Panasonic u San
Francisku.76 Ovakav model specifičan je po značajnoj reputaciji njegovih osnivača i njihovoj
75
76
Izvor: www.nbia.ogg
James, Carol: "The Corporate Incubator", National Business Incubator Aassociation, Pregled, 2001.
50
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
mogućnosti financiranja i pružanja stručne pomoći. Osnovni ciljevi navedenih inkubatora
definirani su od strane njihovih osnivača i u velikom broju slučajeva odnose se na razvoj i
inovatorstvo te kreiranju strategijskih partnerskih odnosa sa osnivačima inkubatora.
Razlozi uspjeha američke "inkubatorske" industrije prema Nathan Rosenbergu77 su sljedeći:
"mjere vladine politike kojima su spuštene barijere ulaska novih poduzeća u visoko
tehnološke sektore, ključna uloga koju je odigrao privatni sektor, visokoškolski obrazovni
sustav pun razumijevanja za gospodarske prilike i velika institucionalna inovacija – razvijena
poslovna grana poduzetništva"
U posljednjih tri desetljeća svjesnost o potrebi uspostavljanja poduzetničkih inkubatora širom
svijeta znatno je uznapredovala.
Od 1987. godine Kineski program razvoja inkubatora, koji je u većem dijelu financiran od
strane UNDP-a78, razvio se u najjači program toga tipa među zemljama u razvoju. Prema
istraživanju kojeg su proveli Lalkaka i Feng-Ling79 1999. godine u Kini je postojalo 127
inkubatora (opći inkubatori i inkubatori čija osnovna djelatnost su napredne tehnologije).
Kineski inkubatori su, u prosjeku, značajno veći od internacionalnog prosjeka (preko 10.000
m2) i orijentirani su na pružanje subvencioniranog poslovnog prostora, a manje na pružanje
poslovnih usluga. U većini slučajeva radi se o neprofitnim inkubatorima, financiranim od
strane države, Ministarstva znanosti i tehnologije te u posljednje vrijeme Ministarstva
obrazovanja. Prosječni Kineski inkubator ima 54 stanara i 896 zaposlenih.
Snage i slabosti Kineskog programa razvoja inkubatora prema Lalkaki80 su sljedeće:
SNAGE:
•
snažno državno vodstvo i usmjerenost,
•
kontinuirana potražnja za subvencioniranim zakupom poslovnog prostora od strane
potencijalnih klijenata inkubatora,
•
otvoren je veliki broj novih poduzeća i novih radnih mjesta te je izvršena
komercijalizacija naprednih tehnologija,
77
Rosenberg, Nathan: "The philosophy of successful business incubation", International Conference, China,
2000., str. 5.
78
UNDP - United Nations Development Program - Razvojni program Ujedinjenih naroda
79
Lalkaka, Rustam; Ma Feng-Ling:"Assessment of China Incubator Program", UNIDO, 1999.
80
Lalkaka, Rustam: "Best Practices in Business Incubation", European Commission, Brisel, Belgija, 2001.
51
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
•
kineski inkubatori utječu na promjene u društvu,
•
snažna udruga inkubatora - CASTIP promovira suradnju inkubatora na međunarodnoj
razini.
SLABOSTI:
•
lokalna zajednica nije dovoljno uključena u razvoj programa,
•
razvijaju se samo tehnološki inkubatori,
•
kvaliteta pruženih poslovnih usluga klijentima inkubatora je znatno ispod svjetskog
prosjeka,
•
uprava inkubatora ima malo poduzetničkog iskustva,
•
evaluacija i kontinuirano praćenje rada inkubatora nije dovoljno zastupljeno.
Jedan od najistaknutijih stručnjaka u razvoju koncepta poduzetničkih inkubatora u Poljskoj
Krizstof Zasiadly (i savjetnik Poduzetničkog inkubatora BIOS u Osijeku, od 2002. godine)
opisao je razvoj poduzetničkih inkubatora u Poljskoj na sljedeći način: "Tehnička pomoć
UNDP-a u 1990. pomogla je pri osmišljavanju samog koncepta inkubatora u Poljskoj, što je
rezultiralo pokretanjem prvog inkubatora u Poznanu. Osnivanjem Udruge poslovnih
inkubatora i inovacijskih centara Poljske 1992.g. stvoren je svojevrsni katalizator
gospodarskog rasta. Dok je ranije poslovanje inkubatora bilo usmjereno isključivo ka
komercijalnoj primjeni tehnologija, od 1993.g. počeli su se pokretati programi sa svrhom
stvaranja novog zapošljavanja i restrukturiranja poljskog gospodarstva, sa značajnom
podrškom Svjetske banke i Europske Unije."81
U Poljskoj je 2001. godine poslovalo 65 inkubatora, koji su pomogli u stvaranju 1500 novih
poduzeća i više od 6000 radnih mjesta, prosječni prostor namijenjen za najam je 1790 m2 sa
18 poduzeća i prosječne investicije u rekonstrukcije objekata iznose 500.000 američkih
dolara. Iako se razvoj projekta poduzetničkih inkubatora u Poljskoj odvijao paralelno s
turbulentnom transformacijom ekonomskog sistema, Zasiadly smatra da je Poljska uspješno
prilagodila koncept razvoja poduzetničkih inkubatora stanju i potrebama na lokalnom nivou.82
Uzimajući u obzir navedene primjere SAD, Kine i Poljske može se ustvrditi da je ključni
problem upravo u navedenoj prilagodbi implementacije programa razvoja poduzetničkih
81
82
Zasiadly; Matusiak: "Business Incubators in Poland", WBIC, Rio de Janiero, 2001., str.4.
Ibidem
52
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
inkubatora te da se uspjeh poslovanja inkubatora može promatrati s mnogo različitih
aspekata, ovisno o postavljenim ciljevima i zadaćama inkubatora.
Kao primjer najbolje prakse u nastavku će biti riječi o najuspješnijim inkubatorima Sjeverne
Amerike u 2002. godini prema izboru Nacionalne udruge inkubatora Amerike (NBIA)83.
U kategoriji najboljih tehnoloških inkubatora pobijedio je Quebec Biotechnology Innovation
Centre - QBIC, Laval Quebec, Kanada. U svojih šest godina (od 1996. do 2002.) poslovanja
QBIC je kroz adaptaciju najboljih primjera sličnih tehnoloških inkubatora uspio zadovoljiti
potrebe svojih poduzetnika. QBIC posjeduje opremu i laboratorij za znanstvena istraživanja,
pruža usluge mentorstva za poduzetnike početnike iz područja zdravstvene zaštite, zaštite
okoline, proizvodnje ekološke hrane i šumarstva. Većina profesionalnih usluga se ugovara s
vanjskim suradnicima inkubatora (informacijska tehnologija, računovodstvo, komunikacije i
sl.). Usluge koje pruža uprava inkubatora su: pomoć pri izradi poslovnog plana, izradi
ugovora o intelektualnom vlasništvu i pomoć pri pronalaženju izvora financiranja projekta.
Krajem 2002. godine u inkubatoru je poslovalo 11 poduzeća od kojih su dva došla izvan
Kanade. Jedan od osnovnih ciljeva inkubatora je proširenje internacionalne mreže i
mogućnost umrežavanja njegovih klijenata. U 2002. godini QBIC je samostalno financirao
70% operativnih troškova poslovanja inkubatora. Stručna suradnja ostvarena je sa četiri
lokalna sveučilišta. Ukupna imovina svih klijenata inkubatora iznosi 87 milijuna američkih
dolara a ukupno je stvoreno 539 novih radnih mjesta.
U kategoriji najboljih mješovitih inkubatora pobijedio je Northen Alberta Business Incubator NABI , St. Albert, Alberta, Kanada. Inkubator je započeo s radom 1989. godine s ciljem
podizanja nivoa uspješnosti start-up poduzetničkih poduhvata i edukacije lokalnih
poduzetnika. Do sada je u Inkubatoru svoju djelatnost započelo 56 novih poduzeća.
Inkubator posluje na 1500 m2 poslovnog prostora sa 21 poduzećem i 30 zaposlenih.
Navedena poduzeća bave se raznolikom djelatnošću od visokih tehnologija do uslužnih
poslovnih djelatnosti i uglavnom su to obiteljska poduzeća. Poduzeća koja su izašla iz NABIja trenutno zapošljavaju više od 350 djelatnika. Uprava Inkubatora ističe da je za njihov
dosadašnji uspjeh veliku ulogu odigrala posvećenost lokalnim poduzetnicima kojima se
omogućava ugodna radna atmosfera. Izazov pred kojim se trenutno nalaze je izgradnja
dodatnog, modernog, prostora za nove klijente.
83
Izvor: http://www.nbia.org/awards_showcase/2002/2002_incubator.php
53
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
Centar za strategiju i usluge procjene iz Velike Britanije84 je u studiji evaluacije rada
poduzetničkih inkubatora u svijetu opisao rad 12 inkubatora među kojima su i Guinness
poduzetnički inkubator iz Irske i Taguspark poduzetnički inkubator iz Portugala. Navedeni
primjeri su odabrani za prikaz u nastavku jer dolaze iz zemalja koje su se prije samo nekoliko
godina nalazile u sličnoj ekonomskoj situaciji kao i Hrvatska (pred ulaskom u Europsku uniju i
približno jednakim bruto društvenim proizvodom). Za opis ovih inkubatora korišteni su i
podaci s web stranica85 i promotivni materijali navedenih inkubatora.
4.7.1.
Guinness Enterprise Centre - Irska
Od sredine 90tih godina prošlog stoljeća aktivnost razvoja poduzetničkih inkubatora u Irskoj
se smatra osnovnom potporom ekonomskom razvoju u lokalnom, regionalnom i nacionalnom
kontekstu. Poduzetnički inkubatori se razvijaju s ciljem promoviranja poduzetništva,
ubrzavanja ekonomskog procesa u regiji, podrške razvoju inovativnih programa i stvaranja
novih radnih mjesta. Sredinom 2003. godine u Irskoj je poslovalo sedam poduzetničkih
inkubatora.
Irsko poduzetničko okruženje karakterizira niska stopa poreza za poduzeća, porezne
olakšice kojima se podržavaju kapitalne investicije, tržište visokokvalificirane mlade radne
snage i snažno sektorsko udruživanje IT poduzeća, tj. poduzeća čija se poslovanja temelje
na korištenju naprednih informacijskih tehnologija. Stvaranjem pozitivnog okružja za razvoj
poduzetništva Irska je postala jednom od važnijih tržišta za direktna strana ulaganja koja se
prvenstveno odnose na industriju software-a i biotehnologijski sektor.
Guinness inkubator je osnovan u siječnju 2001. godine u sklopu Dublin Business Innovation
Centre (Dublin poslovno-inovacijski centar) koji postoji od 1987. godine s ciljem podupiranja
stvaranja i razvoja inovativnih poduzetničkih poduhvata u regiji Dublin. Misija Dublin
Business Innovation Centre glasi: "Povećati nivo poduzetničke aktivnosti i inovativnosti u
regiji, unaprijediti stopu uspješnosti i stvoriti preduvjete neophodne za rast i razvoj novih i
84
Malan J.:" Benchmarking of the Business Incubators", Centre for Strategy & Evaluation Services, Kent, Velika
Britanija, 2002.
85
www.guinness-enterprisectr.com i www.taguspark.pt
54
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
postojećih malih poduzeća".
Guinness poduzetnički inkubator je zajednički projekt javnog i privatnog sektora regije Dublin
s inicijalnom investicijom od 10 milijuna eura. Površina inkubatora namijenjena za
iznajmljivanje novim i postojećim malim poduzećima iznosi 5.500 m2 a sastoji se od 77
jedinica veličine od 10m2 do 160m2. Djelatnosti stanara inkubatora su sljedeće: proizvodnja
software-a, proizvodnja specijaliziranih kompjutorskih komponenti u malim serijama i
internacionalna IT uslužna djelatnost. U srpnju 2003. godine u inkubatoru je poslovalo 66
poduzeća s ukupno 286 zaposlenih djelatnika. Jedna od značajnih prednosti Guinness
poduzetničkog inkubatora je brza Internet veza koja se iznajmljuje stanarima.
Uprava inkubatora navodi da ukoliko na navedenu inicijalnu investiciju u iznosu od 10
milijuna eura ne bude u budućnosti obračunavana kamata i da gradske vlasti ne potražuju
najam za zemljište na kojem je izgrađen inkubator postoji mogućnost da do kraja 2004.
godine inkubator počne poslovati bez dodatnih dotacija koje za sada dolaze od strane
privatnih i javnih poduzeća iz Dublin regije. Vlastiti prihodi inkubatora sastoje se od zakupa
poslovnih prostora i usluga za stanare koje se naplaćuju ispod tržišne cijene.
Usluge koje inkubator pruža svojim stanarima su:
•
izrada studija izvodljivosti i poslovnih planova,
•
marketinško, financijsko i strategijsko planiranje,
•
vlastite kreditne linije za stanare,
•
promocijske aktivnosti.
Stanari u inkubatoru mogu poslovati do 33 mjeseca sukladno zakonskim odredbama i odluci
osnivača inkubatora da inkubator pruža podršku samo u prvom stadiju razvoja
poduzetničkog pothvata. Zbog činjenice da se inkubator ne želi u potpunosti financirati od
usluga koje pružaju stanarima, neophodno je bilo ostvariti poslovnu suradnju sa snažnim
partnerom iz regije. Logičan partner u ovom slučaju je bila tvrtka Guinness86 u čijem je
bivšem skladištu sagrađen inkubator. Snažna povezanost s lokalnim partnerima i osjećaj
društvene odgovornosti prema zajednici bili su dobar preduvjet za projekt promocije
poduzetništva i edukacijskih seminara namijenjenih lokalnom stanovništvu.
86
Guinness - proizvođač piva i tvrtka s najvećim brojem zaposlenih u regiji Dublin
55
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
John Mcinerney, direktor Guinness poduzetničkog inkubatora smatra da su sljedeće četiri
činjenice ključne za uspješno upravljanje i razvoj njegovog inkubatora87:
•
kvaliteta i profesionalizam u pružanju poslovnih usluga stanarima inkubatora,
•
snažno partnerstvo s javnim i privatnim poduzećima u regiji,
•
aktivna uloga u razvoju društva kroz edukaciju i promociju poduzetništva,
•
usmjerenost prema samofinanciranju inkubatora u bliskoj budućnosti.
Nakon tri godine poslovanja inkubatora iskustva o zajedničkom radu stanara prezentirana su
u časopisu "EntrepreNews", kojeg zajedno izdaju Dublin Business Innovation Centre i
Guinness Enterprise Centre, sljedećim riječima: "Guinness poduzetnički inkubator odigrao je
važnu ulogu u stvaranju cluster-a IT poduzeća sa potencijalom za rast, razvoj i
zapošljavanje. Udruživanjem poduzeća stvoren je pozitivan sinergijski efekt koji daje
komparativnu prednost u nastupu na tržištu."88
4.7.2.
Taguspark inkubator - Portugal
Početkom 2003. godine u Portugalu je djelovalo 20 poduzetničkih inkubatora od vrlo malih (5
do 6 poslovnih prostora) do velikih (25 do 30 poslovnih prostora). Taguspark je najveći i
najstariji poduzetnički inkubator u Portugalu koji je započeo s radom 1992. godine. Inicijalna
investicija za pokretanje inkubatora koju je donirala portugalska vlada iznosila je 20 milijuna
eura.
Taguspark poduzetnički inkubator se razvijao u tri faze. Na početku, prioritet je bio privući
velike, ključne kompanije poput Portugal Telecom-a, koje su kasnije postale partneri u
razvoju inkubatora. U drugoj fazi naglasak je bio na privlačenju manjih, tehnološki
orijentiranih poduzeća i razvoju infrastrukture inkubatora. U trećoj fazi inkubator je počeo
primati mala, start-up poduzeća uz premještanje Lisbon Institute of Engineering u krug
inkubatora. Velika pažnja posvećena je životu u sklopu inkubatora u kojem pored restorana,
hotela i stambenih objekata postoji golf teren. U ožujku 2003. godine 190 poduzeća je
zapošljavalo oko 5000 djelatnika u Taguspark poduzetničkom inkubatoru.
87
88
www.guinness-enterprisectr.com
EntrepreNews; Dublin Business Innovation Centre, broj 3, proljeće 2003.
56
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
U sklopu inkubatora postoje dvije vrste prostora: inovacijski (uredski prostor) i tehnološki j
(uredski i proizvodni prostor). Stanari prva tri mjeseca ne plaćaju najamninu a zatim je ona
djelomično subvencionirana u razdoblju od 7 godina, koliko stanari mogu ostati u sklopu
inkubatora. Većina djelatnosti stanara je povezana s naprednim tehnologijama, elektronikom,
biotehnologijom i energetikom. Od ukupnog broja poduzetničkih projekata 10% se snažno
oslanja na suradnju s tehničkim institutom koji je smješten u inkubatoru.
U sklopu inkubatora od 1999. godine posluje i centar za poduzetništvo koji je zadužen za
pružanje sljedećih usluga stanarima:
•
inicijalna procjena projekata,
•
poslovno planiranje i konzultantstvo,
•
pomoć pri pronalaženju odgovarajućih potpornih projekata.
Uprava Tagusparka je razvila "on-line" bazu pomoću koje promovira proizvode i usluge
stanara inkubatora te olakšava stvaranje partnerskih odnosa s vanjskim poduzećima. Sve
usluge koje pruža uprava inkubatora i centra za poduzetništvo su besplatne za stanare
inkubatora. U skoroj budućnosti navedene usluge će se naplaćivati kroz ulazak u vlasničku
strukturu poduzeća.
Do sredine 2003. godine niti jedno poduzeće nije izašlo iz inkubatora, no jedan dio poduzeća
je prošao proces od malog uredskog poduzeća u razdoblju razvijanja ideje, kroz proizvodni
prostor unutar inkubatora te vlastiti prostor u blizini inkubatora.
Uprava Taguspark-a navodi sljedeće prednosti inkubatora:
•
procjena poduzetničkog potencijala (znanja prikupljena tijekom trogodišnjeg rada s
poduzetnicima početnicima),
•
kupovina dijela vlasničkog udjela u poduzećima stanara inkubatora (investicije do
€50.000 i maksimalno do 25% vlasništva),
•
virtualni poduzetnički inkubator (projekt kojeg provode u suradnji s Njemačkim,
Finskim i Grčkim inkubatorima) unutar kojeg se nude sljedeće usluge
o
procjena poduzetničkog potencijala,
o
software za poslovno planiranje,
o
pomoć pri identifikaciji odgovarajućih izvora financiranja,
o
"on-line" konzultantske usluge.
57
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
Direktor Tagusparka Vasco Valera, u radu prezentiranom tijekom svjetske konferencije o
razvoju inkubatora održanom u Bilbau, Španjolska 2001. godine, navodi ključne čimbenike
razvoja Taguspark inkubatora89:
•
lokacija - pored Lisabona i blizu prometnog čvorišta,
•
uloga lokalne vlasti - razvoj infrastrukture i sveobuhvatnog plana razvoja područja u
kojem je inkubator smješten,
•
institucijski model - zajedničko ulaganje javnog i privatnog sektora,
•
imidž - Taguspark je predstavljen kao prestižna lokacija sa strogim ulaznim kriterijima.
Sličan model razvoja Poduzetničkog inkubatora u Oportu, Portugal u kojem značajniju ulogu
ima lokalna uprava nije dao jednako dobre rezultate. Uprava Tagusparka smatra da je
njihova orijentiranost prema privatnim partnerima odigrala ključnu ulogu u profiliranju i
razvoju inkubatora i usmjerenosti ka potpunom samofinanciranju u budućnosti.
89
Izvor: www.taguspark.pt
58
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.8. HRVATSKA ISKUSTVA U RAZVOJU PODUZETNIČKIH
INKUBATORA
Poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi pojavljuju se u Hrvatskoj od 1994. godine i
uglavnom se oslanjaju na financijsku potporu resornih ministarstava, županija, gradova i
ostalih institucija za poticanje poduzetništva. Svi postojeći inkubatori i tehnološki parkovi
neprofitnog su karaktera i služe kao potpora lokalnom ekonomskom razvitku.
Resorno ministarstvo (Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo) je prilikom
pokretanja programa potpore inkubatorima 2000. godine, poduzetničke inkubatore opisalo
kao mjesta u kojima se poduzetnicima omogućuje korištenje poslovnog prostora po vrlo
povoljnim uvjetima uz pružanje savjetodavnih, stručnih i administrativnih usluga. Programom
potpore je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pomagalo razvoj poduzetničkih
inkubatora kroz kupnju objekta s pripadajućim zemljištem, uređenje infrastrukture i okoliša,
opremanje ili uređenje prostora, nabavu opreme, izradu projekata i programa, vođenje
poslova za poduzetnike u inkubatoru, savjetodavne i konzultantske usluge, organiziranje
izobrazbe za poduzetnike, Internet usluge, te poslove za vanjske korisnike.90 Od kraja 2003.
godine djelatnost Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo prešla je pod nadležnost
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje je nastavilo projekte razvoja
poduzetničkih inkubatora jer smatra da poduzetnički inkubatori doprinose stvaranju bolje
poduzetničke klime u regiji u kojoj se nalaze. Tijekom službenog otvorenja druge proizvodne
hale u
Poduzetničkom inkubatoru BIOS u svibnju 2004. godine pomoćnik ministra
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić kazao je: "Poduzetnički
inkubatori i njihovi stanari uspješno promoviraju poduzetništvo u regiji, te na taj način daju
dodatni impuls potencijalnim poduzetnicima da ostvare svoje poduzetničke snove i time
pomognu društvu kroz stvaranje novih radnih mjesta."
Prema anketi koja je provedena od strane UN-a na području Hrvatske91 u kojoj su sudjelovali
stručnjaci i direktori poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova definirani su zajednički
90
Izvor: Promotivni letak Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, 2003. god.
"Guidelines on Best Practice in Business Incubation", United Nations Publications, United Nations, Switzerland,
2001.
91
59
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
ciljevi poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova u Hrvatskoj:
•
pružati podršku razvoju poduzeća čija djelatnost je vezana uz napredne tehnologije,
•
stvarati nova radna mjesta za kvalificiranu radnu snagu,
•
komercijalizirati inovacije,
•
promovirati nacionalne proizvode, usluge i tehnologiju,
•
privući strane investicije,
•
pružati pomoć pri stvaranju clustera (umrežavanjem sličnih ili srodnih djelatnosti
regije),
•
ojačati nacionalnu konkurentnost,
•
osnažiti internacionalno umrežavanje.
U nastavku ankete definirani su preduvjeti koje je neophodno zadovoljiti kako bi navedeni
ciljevi mogli biti ostvareni:
•
dovoljno veliki prostor za razvoj inkubatora kako bi bilo moguće dostići
samofinanciranje projekta,
•
postojanje kritične mase poduzeća čije umreženo poslovanje može imati značajniji
učinak na razvoj lokalne ekonomije,
•
postojanje različitih stimulativnih mjera (financijskih, fiskalnih i administrativnih)
namijenjenih razvoju poduzetništva i izvozno orijentiranom poslovanju,
•
otvorenost za strane investicije i međunarodne ponude za partnerstvo,
•
postojanje sposobnih upravljačkih timova koji su upoznati sa situacijom u regiji uz
uspješnu suradnju s bankama, međunarodnim organizacijama i ostalim institucijama
važnim za razvoj poduzetništva.
Broj poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova u Hrvatskoj neprestano se povećava. Od
2000. godine njihov broj se udvostručio, te u 2004. godini posluje 18 poduzetničkih
inkubatora i tehnoloških parkova92:
1) Poduzetnički inkubator Porin d.o.o., Lužine bb, 51000 Rijeka
Predsjednica uprave Doris Sošić od 1999. godine, osnovan 1996. godine, u prosincu 2003.
godine bilo je troje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je
92
Izvor: 1)Poslovna Hrvatska ljeto 2004. verzija 6.1., Zavod za poslovna istraživanja Zagreb (financijski
pokazatelji su izraženi grafički pa su moguća manja odstupanja) 2) Podaci UHIPP-a - Udruge Hrvatskih institucija
za poticanje poduzetništva
60
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
prihod od 1.370.000,00 kn i dobit od 110.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0
Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, 26% rashoda se odnosi na troškove
osoblja. U kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 17 poduzeća s 95 zaposlenih.
2) Poduzetnički inkubator Labin - posluje u sklopu Grada Labina
Voditeljica Patricija Terković, u kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 16 poduzeća sa 150
zaposlenih.
3) Poduzetnički inkubator Bios d.o.o.
J.J. Strossmayera 341, 31000 Osijek, http://bios.osijek.hr
Direktor Igor Medić od 2002. godine, osnovan 1996. godine, u svibnju 2004. godine bilo je
troje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
704.000,00 kn i dobit od 60.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 38% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U lipnju 2004.
godine u sklopu inkubatora poslovalo je 16 poduzeća s 41 zaposlenom osobom. Ukupna
površina objekta koji se iznajmljuje poduzetnicima je 1000 m2.
4) Poduzetnički inkubator Brodin d.o.o.
Dr. Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod
Direktor Ivan Birtić od 2002. godine, osnovan 2001. godine, u ožujku 2004. godine bilo je
dvoje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
490.000,00 kn i dobit od 10.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 48% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U kolovozu 2004. u
inkubatoru je poslovalo 6 poduzeća s 23 zaposlena.
5) Poduzetnički inkubator Hrvatska Kostajnica d.o.o.
Ratka Djetelića 70, 44430 Hrvatska Kostajnica
Voditeljica Milka Špoljarić od 1999. godine, osnovan 1999. godine, u ožujku 2004. godine bio
je jedan zaposlen djelatnik, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
300.000,00 kn i dobit od 90.000,00 kn, osnovna djelatnost: 70.20.0 Iznajmljivanje vlastitih
nekretnina, 31% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U kolovozu 2004. u inkubatoru je
poslovalo 6 poduzeća s 12 zaposlenih.
61
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
6) Tehnološko inovacijski centar Rijeka d.o.o.
Janka Polića Kamova 19, 51000 Rijeka, www.ticri.hr
Direktor Davor Begonja od 1997. godine, osnovan 1997. godine, u ožujku 2004. godine bilo
je dvoje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
1.040.000,00 kn i dobit od 270.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 30% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U kolovozu 2004. u
inkubatoru je poslovalo 15 poduzeća s 35 zaposlenih.
7) Tehnološki centar Split d.o.o., Kopilica 5, 21000 Split
Direktor Ante Vuković, osnovan 1997. godine, u ožujku 2004. godine bilo je dvoje zaposlenih
djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od 810.000,00 kn i
gubitak od 400.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s poslovanjem i
upravljanjem, 32% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U kolovozu 2004. u inkubatoru je
poslovalo 9 poduzeća s 50 zaposlenih.
8) Tehnološki park Zagreb d.o.o., Drvinje 63, 10000 Zagreb, www.tehnopark.hr
Direktor Marijan Ožanić od 1994. godine, osnovan 1994. godine, u ožujku 2004. godine bilo
je četvero zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
2.000.000,00 kn i dobit od 40.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 29% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U Tehnološkom
parku Zagreb u ožujku 2004. godine su poslovala 24 poduzeća sa 70 djelatnika. Djelatnosti
poduzeća su podijeljene u četiri skupine: elektronika i telekomunikacije, informatika i
dijagnostika, projektiranje elektromotornih pogonskih sustava i konzalting i usluge. U
kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 19 poduzeća s 94 zaposlena.
9) Poslovni park Bjelovar d.o.o. - Inkubator je dio poslovnog parka
Trg Eugena Kvaternika 6, 43000 Bjelovar, www.poslovni-park.hr
Voditeljica Adela Zobunđija od 2004. godine, osnovan 2003. godine, u ožujku 2004. godine
bilo je troje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod
od 550.000,00 kn i dobit od 7.000,00 kn, osnovna djelatnost: 70.11.0 Stvaranje novih
nekretnina i prodaja nekretnina, 19% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U kolovozu
2004. u inkubatoru je poslovalo 7 poduzeća s 12 zaposlenih.
62
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
10) Poduzetnički inkubator Pakrac - posluje u sklopu Poduzetničkog centra Pakrac
d.o.o., Radničko naselje 6, 34550 Pakrac, www.pc-pakrac.biz
Direktorica Vida Iličić od 2004. godine, osnovan 2001. godine, u prosincu 2003. godine bilo
je 16 zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
1.554.000,00 kn i dobit od 1.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 26% rashoda se odnosi na troškove osoblja.93 U kolovozu 2004.
u inkubatoru je poslovalo 5 poduzeća s 19 zaposlenih.
11) Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o. - Inkubator posluje u sklopu Centra,
Trg. sv. Trojstva 3, 31000 Osijek, www.tera.hr
Direktor Ivan Štefanić od 2002. godine, osnovan 2001. godine, u ožujku 2004. godine bilo je
troje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
1.330.000,00 kn i dobit od 10.000,00 kn, osnovna djelatnost: 73.10.2 Istraživanje i
eksperimentalni razvoj u tehničkim i tehnološkim znanostima, 11% rashoda se odnosi na
troškove osoblja. U kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 6 poduzeća s 7 zaposlenih.
12) Poduzetnički inkubator Kutina - posluje u sklopu Grada Kutine
Slavonska ulica 5, 44320 Kutina, www.pin.kutina.hr
Voditelj Davor Žmegač, u kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 7 poduzeća s 121
zaposlenim.
13) Poduzetnički inkubator Osvit - zadruga, Vukovarska 142, 31540 Donji Miholjac
Upravitelj zadruge Nikola Manojlović od 2003. godine, osnovan 2003. godine, u ožujku 2004.
godine bilo je dvoje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je
prihod od 270.000,00 kn i dobit od 40.000,00 kn, osnovna djelatnost: 70.32.0 Upravljanje
nekretninama uz naplatu ili po ugovoru, 9% rashoda se odnosi na troškove osoblja. U
kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 9 poduzeća s 35 zaposlenih.
14) Poduzetnički inkubator Senjak, Knin, Tvrtkova 3, 22300 Knin
Voditeljica Danijela Merša, u kolovozu 2004. godine u inkubatoru je poslovalo 17 poduzeća
sa 37 zaposlenih.
93
Napomena: Navedeni podaci odnose se na Poduzetnički centar Pakrac jer podaci o Poduzetničkom inkubatoru
nisu izdvojeni iz poslovanja Centra
63
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
15) Poduzetnički inkubator Plat-in d.o.o., Cons 11, 51557 Cres
Nije aktivan nalazi se pred gašenjem.
16) Poduzetnički inkubator Otoin, Kralja Zvonimira 10, 53220 Otočac
Predsjednik udruge Mario Kostelac od 2000. godine, osnovan 2001. godine, u rujnu 2003.
godine nije bilo zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2002. godine ostvaren je
prihod od 350.000,00 kn i dobit u iznosu od 120.000,00 kn, osnovna djelatnost: 91.33.0
Djelatnost ostalih članskih organizacija. Do kolovoza 2004. inkubator nije imao stanare.
17) Poduzetnički inkubator Pins d.o.o.
Josipa Blaževića - Blaža 8, 51311 Skrad, http://www.pins-skrad.hr
Direktorica Stela Muc, osnovan 1995. godine, prosincu 2003. godine bilo je troje zaposlenih
djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od 330.000,00 kn i dobit
od 15.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s poslovanjem i
upravljanjem, 63% rashoda se odnosi na troškove osoblja. Inkubator za sada ne pruža
uslugu iznajmljivanja poslovnih prostora poduzetnicima, već pruža konzultantske i
savjetodavne usluge lokalnim poduzetnicima. U planu za 2005. godinu je rekonstrukcija
objekta ukupne površine 700 m2 koji će biti iznajmljivan poduzetnicima. Do kolovoza 2004.
inkubator nije imao stanare.
18) Poduzetnički inkubator Samobor d.o.o., Đure Basaričeka 4, 10432 Bregana
Direktor Ivan Kumar od 2004. godine, osnovan 2003. godine, u ožujku 2004. godine bilo je
dvoje zaposlenih djelatnika, prema završnom računu 2003. godine ostvaren je prihod od
520.000,00 kn i dobit od 1.000,00 kn, osnovna djelatnost: 74.14.0 Savjetovanje u vezi s
poslovanjem i upravljanjem, 23% rashoda se odnosi na troškove osoblja. Do kolovoza 2004.
inkubator nije imao stanare.
U 2003. godini Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kao najbolje partnere u
kategoriji inkubatora, nominiralo je sljedeće inkubatore: Poduzetnički inkubator PORIN Rijeka, Poduzetnički inkubator Labin i Tehnološki park Zagreb. Nagradu "Nova dimenzija"
osvojio je Poduzetnički inkubator PORIN - Rijeka. Detaljniji prikaz navedenih inkubatora
nalazi se u sljedećim poglavljima.
64
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.8.1.
Poduzetnički inkubator Porin, Rijeka
Poduzetnički inkubator PORIN osnovan je 1996. godine. U travnju 2004. godine u PORINU
je poslovalo 17 poduzetnika s 79 zaposlenih. Pored osiguravanja povoljnog poslovnog
prostora poduzetnicima se nudi mogućnost povezivanja i zajedničkog nastupa na tržištu,
savjetodavne i administrativne usluge, istraživanje tržišta, iznalaženje različitih načina
financiranja, posredovanje u poslovanju, izrada poslovnih planova te organizacija seminara i
edukacija poduzetnika.94
U kolovozu 2004. godine u Porinu je poslovalo 17 poduzeća s 95 zaposlenih. Od osnivanja
Porina do kolovoza 2004. godine iz Porina je izašlo 12 poduzetnika od kojih u kolovozu
2004. uspješno posluje 10 poduzeća.
Prema riječima direktorice PORINA Doris Sošić glavni cilj PORINA je: "Privlačenje što većeg
broja malih i srednjih poduzetnika s namjerom da im se omogući prvo opstanak, a potom
neometan razvoj do onog trenutka kada budu sposobni da ojačani, s jasnom koncepcijom
razvoja i jakim menadžmentom, krenu u osvajanje novih tržišta."
4.8.2.
Tehnološki park Zagreb
Za razliku od PORINA, koji predstavlja poduzetnički inkubator otvorenog tipa, Tehnološki
park Zagreb usmjeren je na pružanje pomoći poduzećima čija je djelatnost usmjerena prema
naprednim tehnologijama. Tehnološki park Zagreb d.o.o. prvi je tehnološki park odnosno
poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj osnovan 1994. godine u okviru
koncerna KONČAR.
Tehnološki park Zagreb pomaže malim poduzetnicima u realizaciji njihovih poduzetničkih
inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja. U realizaciji svojeg programa pruža potrebnu
stručnu pomoć, te koristi slobodne proizvodne i uredske kapacitete i raspoložive izvore
financiranja. Nakon deset godina rada, Tehnološki park Zagreb predstavlja najveću
94
"Malo je veliko", Glasilo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, broj 51, travanj 2003.
65
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
koncentraciju poduzetnika na području razvoja, inovacija i visokih tehnologija u Hrvatskoj.95
Prema direktoru Tehnološkog parka Zagreb Marijanu Ožaniću 10 razloga za ulazak
poduzetnika u TPZ su:
•
smanjeni troškovi smještaja,
•
korištenje zajedničke infrastrukture,
•
mentorstvo i savjeti u poslovanju,
•
pomoć u marketingu (nastupi na izložbama i sajmovima, zajednička web stranica,
prospekti, članci u novinama, emisije na radiju i TV),
•
projekt ISO 9000 (zajednički timski rad uz subvencije),
•
donacije (korištenje donacija koje dobiva TPZ),
•
potpore za inovacije,
•
zajednički projekti i sudjelovanje u "cluster-ima",
•
poslovno obrazovanje,
•
sinergija sustava (stimulativna, radna, razvojna i inovatorska okolina).
U kolovozu 2004. u Tehnološkom parku Zagreb je poslovalo 19 poduzeća s 94 zaposlena.
Stanari TPZ-a osvojili su 26 nagrada na izložbama inovacija u zemlji i inozemstvu. Uprava
TPZ-a posebnu pozornost posvećuje promociji proizvoda svojih stanara. Jedan od
posljednjih proizvoda je detaljna cestovna navigacijska karta Hrvatske, Slovenije i Bosne i
Hercegovine CroGuide 3 (Prilog 2. CroGuide 3 - Prva detaljna cestovna karta HR, SLO, i
BiH).
4.8.3.
Poduzetnički inkubator Labin
Poduzetnički inkubator Labin osnovao je grad Labin 1998. godine u obnovljenom Samačkom
hotelu Kalure. Ukupna vrijednost adaptacije i rekonstrukcije iznosila je 2.100.000,00 kuna a
financijsku potporu su dali: Ministarstvo gospodarstva (500.000,00 kn), Istarska županija
(783.511,71 kn) i Grad Labin (816.488,29). Navedenom investicijom dio objekta (1150 m2) je
osposobljen za iznajmljivanje poduzetnicima. Zbog specifičnosti zgrade poduzetničkog
inkubatora (mala površina prostora za tehnološki proces), u suterenu se nalaze jedini
95
Izvor: http://www.tehnopark.com.hr
66
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
proizvodni pogoni: tiskara i šivaona. U prizemlju i na prvom katu smješteni su uredi u kojima
se vrši projektiranje, programiranje, priprema proizvodnje, simulacije i testiranje softvera,
turistička, radijska djelatnost i ostalo. U kolovozu 2004. u inkubatoru je poslovalo 16
poduzeća sa 150 zaposlenih. U ovoj fazi poduzetnički inkubator osigurao je poduzetnicima
samo prostornu podršku te s obzirom na srodnost djelatnosti korisnika, mogućnost
međusobne suradnje i zajednički nastup na tržištu.
Sljedeći korak Grada Labina je da pripremi obrtnike/poduzetnike za izlazak iz inkubatora te
da im osigura građevinske parcele na kojima bi izgradili montažne hale i nastavili s daljnjim
razvojem svojih djelatnosti.96
4.9. PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Ključno pitanje vezano za rad poduzetničkih inkubatora u svijetu je: Mogu li poduzetnički
inkubatori opravdati sredstva koja su uložena u njihovo nastajanje i rad? Jednoznačni
odgovor na navedeno pitanje je vrlo teško dati. Jedan od pristupa je izložiti prednosti i
nedostatke poduzetničkih inkubatora te na taj način pokušati ocijeniti postoji li opravdanost
za njihov rad. Većina eksperata koji se bave problematikom poticanja poduzetništva navodi
pozitivne učinke koji proizlaze iz ulaganja u institucionalnu potporu razvoju poduzetničkog
poduhvata. Jednako tako, tendencija rasta broja poduzetničkih inkubatora u svijetu i njihova
popularnost, utjecala je na subjektivno promišljanje o učinkovitosti rada inkubatora. U
nastavku će biti riječi o prednostima i nedostacima poduzetničkih inkubatora prema
mišljenjima eksperata.
Antal Szabo97 naglašava sljedeće prednosti poduzetničkih inkubatora:
•
poduzetnički inkubatori mogu postati dugoročni razvojni čimbenik za društvo u cjelini
osobito kroz pomoć u diversifikaciji ekonomije regije i povećanja broja poreznih
obveznika,
•
poduzetnički inkubatori pomažu u kreiranju pozitivnog mišljenja prema poduzetničkoj
inicijativi, inovacijama, poduzimanju rizika i poduzetništvu,
96
Izvor: www.labin.hr
Szabo, Antal: "The Role of Governments in Promoting Small and Medium-Sized Enterprises in Countries in
Transition", UN/ECE Operational Activities, Geneva, 1996.
97
67
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
•
poduzetnički inkubatori u većini slučajeva povećavaju stupanj vjerojatnosti uspjeha
poduzetnika početnika,
•
veliki značaj poduzetničkih inkubatora je i u samoj činjenici da stari i napušteni objekti
dobivaju novu ulogu u stvaranju adekvatnih uvjeta za razvoj poduzetništva.
Gwyer Schuyer98 vidi prednosti rada poduzetničkih inkubatora kao:
•
poduzetnički
inkubatori
omogućavaju
stvaranje
pozitivnog
poduzetničkog
i
inovativnog imidža društva u kojem djeluju,
•
poduzetnički inkubatori promoviraju povezivanje malih i srednjih poduzeća, te im na
taj način podižu konkurentsku prednost,
•
poduzetnički inkubatori omogućavaju stvaranje novih radnih mjesta a samim time i
veće uplate doprinosa i poreza od kojih se financira rad poduzetničkih inkubatora.
S druge strane, poduzetnici koji nisu stanari poduzetničkih inkubatora kritiziraju ulogu
inkubatora kao diskriminatornu, jer njihovu podršku mogu koristiti samo neki, a ne svi. Pored
toga, većina inkubatora se ne može financirati iz vlastitih prihoda, te koriste sredstva iz
proračuna u čijem punjenju veći udio imaju poduzetnici koji nisu stanari poduzetničkih
inkubatora.
Snažan kritički osvrt na rad inkubatora kojeg je napisao Jeremy Quittner objavio je časopis
"Business week" pod naslovom: "Mogu li poduzetnički inkubatori opravdati njihovo
postojanje"99. U članku je navedeno istraživanje koje je provedeno 1987. godine u SAD čiji je
zaključak bio da gotovo ne postoji razlika između poduzeća koja su započela samostalno
svoju djelatnost i onih koji su započela svoju djelatnost u nekom od 60 inkubatora uključenih
u istraživanje, što više, gotovo niti jedno poduzeće nije ostvarilo značajan rast prometa
nakon izlaska iz inkubatora. S druge strane, istraživanje koje je provela Nacionalna udruga
poduzetničkih inkubatora SAD u kojem se tvrdi da se na svaki dolar uložen u inkubator vraća
pet dolara, osporava se u cijelosti.
U sklopu kritičkog osvrta na rad inkubatora David Lewis100 navodi nekoliko istraživanja koja
su provedena u SAD. Istraživanje koje su 1990. godine proveli Allen i Bazan među 500
98
Schuyler, Gwyer: "Business Incubators: A Review", Center for Entrepreneurial Leadership Clearinghouse on
Entrepreneurship Education, Los Angeles, 1997.
99
Izvor: http://www.businessweek.com/smallbiz/news/coladvice/trends/tr991025.htm
100
Lewis, David: "Does Technology Incubation Work? - A Critical Review", Rutgers University, New Jersey, USA,
2001.
68
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
poduzeća u SAD-u, od kojih je pola bilo u nekom od inkubatora, pokazalo je da stanari
inkubatora imaju bolju stopu uspješnosti (ukupan promet i zaposlenost) ali samo u fazi dok
se nalaze u inkubatoru te da nakon izlaska iz inkubatora ne postoji značajnija razlika u
uspješnosti poslovanja. No, autori istraživanja su naznačili da postoje učinci inkubatora koji
su teško mjerljivi poput: učinka inkubatora na podizanje poduzetničke svijesti društva,
edukaciji o poduzetništvu i pružanju novih mogućnosti lokalnom stanovništvu.
David Lewis navodi i rezultate istraživanja kojeg su proveli Markley i McNamara tijekom
1995. godine među 63 poduzeća koja posluju u sklopu inkubatora. Većina stanara - 62%
kazalo je da je osnovni razlog njihovog boravka u inkubatoru povoljnija cijena najma
prostora, dok je samo njih 20% navelo pozitivno poduzetničko okruženje kao osnovni razlog
njihovog boravka u inkubatoru. Navedenim istraživanjem došlo se do podatka da je za
stvaranje jednog radnog mjesta prosječno uloženo 6.580 američkih dolara u rad inkubatora.
U svijetu se iz dana u dan pojavljuju novi inkubatori a njihovo nastajanje uvelike ovisi o
potpori društva, državne politike, sveučilišta, privatnih poduzeća i ostalih dionika. Činjenica
da ta podrška postoji govori o percepciji javnosti da je takva vrsta inicijative pozitivna, te da ju
je potrebno poticati. S druge strane, određeni broj inkubatora se gasi upravo zbog
nedostatka navedene potpore. Stoga se može zaključiti da o uspješnom poslovanju
inkubatora najbolje govori njegova mogućnost da opstane na tržištu, te da se dovoljan broj
klijenata uključuje u projekte koje im inkubator pruža.
69
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
4.10.
ZNAČAJ PODUZETNIČKIH INKUBATORA
Značaj inkubatora čija je osnovna namjena potpora lokalnom gospodarskom razvitku utječe
na lokalne političare a samim time i na potporu lokalne uprave namijenjenu za funkcioniranje
inkubatora. U navedenim istraživanjima iz prethodnog poglavlja uočena je značajna
simbolička vrijednost poduzetničkih inkubatora koji lokalnoj upravi omogućavaju egzaktan
praktičan primjer potpore razvoju lokalnog gospodarstva koju navedena uprava provodi. U
prilog izrečenoj tvrdnji govori i istraživanje koje je provelo Sveučilište u Michigan-u, SAD
tijekom 1997. godine a koje kaže da 84% poduzeća koja izađu iz inkubatora ostaju poslovati
u lokalnoj sredini. Sukladno tome inkubirana poduzeća otvaraju nova radna mjesta te na taj
način utječu na prihvaćanje koncepta poduzetničkih inkubatora u lokalnim zajednicama.
Navedena poduzeća i njihovi djelatnici postaju porezni obveznici te dio njihovih poreznih
davanja ostaje u lokalnoj sredini.
Uspješni poduzetnički inkubatori povećavaju inovacijski potencijal određenog područja bilo
da se radi o inovativnom pristupu poslovanju ili inovacijama u tehničkom i tehnološkom
smislu. Poduzeća koja svoju djelatnost zasnivaju na takvom načinu poslovanja mogu postati
važan čimbenik u suradnji s većim poduzećima u regiji, pružajući im usluge ili proizvode koji
oni, zbog svoje veličine, ne žele ili ne mogu samostalno pružati ili proizvoditi.
Smanjujući financijske barijere za započinjanje djelatnosti inkubatori pružaju mogućnost da
poduzetnici početnici, uz adekvatnu poslovnu ideju i ljudske resurse, dođu do opreme,
prostora i znanja neophodnih za rast i razvoj njihovog poduzeća.
Većina provedenih istraživanja o značaju poduzetničkih inkubatora posebno naglašava
njegovu ulogu u promoviranju poduzetničkog načina razmišljanja, poduzetnike kulture i
poduzetništva općenito. Takvu vrsta učinka na društvo vrlo je teško izmjeriti, no rezultati su
očigledni ukoliko su u dugoročnom planu rada inkubatora prisutne mjere i programi kojima
uprava inkubatora utječe na poduzetništvo u lokalnoj zajednici.
Potpora vlade na nacionalnom nivou i lokalne uprave neophodna je za kvalitetan razvoj
projekta poduzetničkog inkubatora. Činjenica da većina zemalja u tranziciji podržava razvoj
70
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PODUZETNIČKI INKUBATORI SPECIJALIZIRANA INSTITUCIONALNA PODRŠKA START-UP PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
privatnog poduzetništva i da ga smatraju ključnim elementom u procesu reforme
gospodarstva, daje dodatni značaj razvoju potpornih institucija. Poduzetnički inkubatori daju
mogućnost direktnog uvida u učinke do kojih je došlo ulaganjem sredstava iz državnog
proračuna te su se do sada pokazali kao učinkoviti instrumenti za pružanje potpore prilikom
započinjanja poduzetničkog poduhvata. Vodeći brigu o poduzetnicima i pomažući im u
početnom stadiju njihovog razvoja inkubatori poduzetnicima pružaju dodatnu zaštitu u
razdoblju kada su najviše ranjivi.
Snažna povezanost poduzetničkih inkubatora i lokalne uprave predstavlja "dvosjekli mač" jer
je s jedne strane potpora koju lokalna uprava pruža inkubatorima dobrodošla, dok s druge
strane snažan utjecaj lokalne politike može negativno utjecati na politiku razvoja
poduzetničkog inkubatora te na njegovu prilagodljivost zahtjevima političara a ne potrebama
poduzetnika početnika. Stoga se može zaključiti da je značaj poduzetničkog inkubatora
proporcionalan njegovoj usmjerenosti na potrebe lokalnih poduzetnika početnika te njihovu
edukaciju i usmjeravanje u pravcu razvoja i postizanja izvrsnosti.
71
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO,
ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"? - PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS
OSIJEK
Sve je dobro, što se dobro završi – naravno, ali mogu li se izbjeći greške, može li se DOBRO
ostvariti brže i uz manje troškove? Poduzetništvo je nešto kao olimpijsko takmičenje: važno
je sudjelovati, geslo «brže, jače, više» vrijedi i u poduzetništvu, etičnost se podrazumijeva.
Poduzetnički inkubator BIOS pokrenut je 1995. godine, a prve stanare primio je tek 2003.
godine. Je li toliko vremena bilo potrebno za to? Što se može naučiti iz procesa pokretanja
poduzetničkog inkubatora BIOS? Koje scenarije razvoja vidi uprava BIOS-a? Može li BIOS
postati «tvornica za proizvodnju poduzetnika»?
5.1. SEDAM SUŠNIH GODINA U POSLOVANJU BIOS-a – OD
OSNIVANJA do 2002. GODINE
Inicijativa za osnivanje Poduzetničkog inkubatora u gradu Osijeku pokrenuta je od strane
ETZ-a d.o.o. Osijek krajem 1995. godine. Ideja o projektu Inkubatora prezentirana je
poglavarstvu Grada Osijeka te je predloženo da ETZ izradi građevinski projekt za
izgradnju/rekonstrukciju prostora u kojem će se izgraditi poduzetnički inkubator te da
vrijednost izrade navedenog projekta predstavlja ulog u temeljnom kapitalu budućeg društva.
Sukladno prijedlogu ETZ-a Gradsko vijeće Grada Osijeka 28.12.1995. godine imenuje člana
Skupštine Društva Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek Milenu Kordi, pročelnicu
ureda za gospodarstvo grada Osijeka. Na prvoj skupštini Društva 22.8.1996. godine
imenovan je predsjednik Nadzornog odbora Vladimir Bučević, člana Gradskog vijeća i
članovi Nadzornog odbora Zlatko Benašić, dogradonačelnik Grada Osijeka i Vesna Vuković,
predsjednica Uprave ETZ d.o.o..
Na istoj sjednici Nadzornog odbora imenovan je član
uprave i direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek Mladen Radičević, koji je na
toj funkciji bio do 13.12.1996. godine. Prema Društvenom ugovoru o osnivanju BIOS-a od
23.8.1996. godine, Gradu Osijeku pripada 91% vlasništva Društva a ostalih 9% vlasništva
pripada ETZ d.o.o. Osijek.
72
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
"Pružanjem poslovnih, tehničkih i obrazovnih usluga uz povoljan zakup poslovnog prostora
stvoriti poslovno okruženje u kojem poduzetnici početnici imaju adekvatne uvjete za rast i
razvoj." - tom izjavom osnivači Inkubatora definirali su razlog njegovog postojanja.
Poduzetnički inkubator BIOS započeo je obavljanje svoje djelatnosti u prostorima ETZ-a u
Osijeku Trg Ante Starčevića 7; u iznajmljenom uredskom prostoru.
Narednih nekoliko godina BIOS je doživio nekoliko promjena adrese, ali poslovnih aktivnosti
nije bilo. Samo nakon četiri mjeseca, na 2. sjednici Nadzornog odbora 13.12.1996. godine
izvršena je promjena direktora BIOS-a. Prema riječima predsjednice Skupštine Milene Kordi
"Mladen Radičević je zatražio sporazumni raskid ugovora o radu zbog prelaska na drugo
radno mjesto.", stoga je Nadzorni odbor donio odluku o imenovanju novog člana uprave i
direktora Damira Staničića, koji tu dužnost obavlja do 31.08.2002. godine.
1997. godina
Na 2. sjednici Skupštine Društva 13.11.1997. godine jednoglasno se usvaja izvješće o radu
BIOS-a za prvih 10 mjeseci 1997. i plan aktivnosti za 1998. godinu. U izvješću je navedeno
da su ostvareni kontakti s institucijama koje mogu pomoći pri razvoju BIOS-a, da je
ostvarena medijska promocija BIOS-a te da je inicirana suradnja s Gradskom bankom
vezana uz pomoć poduzetnicima u realizaciji kredita za pokretanje proizvodnje. Osnova
plana aktivnosti za 1998. godinu je pronalaženje adekvatnog poslovnog prostora i njegova
adaptacija te pronalaženje investitora za financiranje navedenih radova. Neophodna
sredstva za poslovanje BIOS-a u 1998. godini, prema direktoru Damiru Staničiću, iznose
1.085.610,00 kn od čega je 70% namijenjeno rekonstrukciji objekta a 30% operativnim
troškovima uprave101. Istoga dana Nadzorni odbor daje suglasnost o prihvaćanju Izvješća.
Osnivanje BIOS-a je od samog početka podržavao osječki Centar za poduzetništvo. Boris
Lauc, direktor Centra za poduzetništvo u Osijeku sjeća se kako se od samog osnivanja
Centra za poduzetništvo željelo surađivati s BIOS-om, jer je i orijentacija Centra bila prema
nezaposlenima, tj. onima koji žele pokrenuti vlastiti poslovni poduhvat. Komentirajući ovaj
101
Navedeno izvješće jedini je pisani dokument o radu BIOS-a napisan od strane direktora Damira Staničića od
osnivanja do 1.9.2002. godine koje se nalazi u arhivi Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek
73
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
«vremeplov», Boris kaže: "Bilo mi je neobično da BIOS registrira novu djelatnost vezanu uz
izdavaštvo a ništa ne poduzima da bi počeo obavljati svoju osnovnu djelatnost - poticanje
razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Odgovor na ovu nedoumicu otkrio se u veljači 1999.
godine kada BIOS osniva Istinu d.d. zbog pokretanja dnevnog lista Slavonija Danas".
1998. godina
Dogradonačelnik Grada Osijeka i član Nadzornog odbora BIOS-a Zlatko Benašić u svibnju
1998. godine zahtijeva od Centra za poduzetništvo Osijek da izradi Prijedlog politika i
procedura za djelovanje BIOS-a. Korištenjem svojih kontakata s američkim Small Business
Development Centrom u Wisconsinu, Centar za poduzetništvo prikupio je mnogo primjera iz
američkih inkubatora, na temelju kojih je izradio traženi dokument i 25.5.1998. predao ga
BIOS-u kako bi poslužio kao smjernica za poslovanje BIOS-a.
I opet je prošla cijela godina. Prosinac 1998. godine obiluje sastancima, ali još uvijek nema
niti prostora niti korisnika inkubatora. Na 4. sjednici Nadzornog odbora Društva održanoj
7.12.1998. godine prihvaća se Izvješće o radu BIOS-a za prvih 10 mjeseci 1998. godine i
plan aktivnosti za 1999. godinu. Odlučeno je da je potrebno izvršiti izbor direktora s obzirom
da 1.1.1999. godine istječe razdoblje od dvije godine od izbora tadašnjeg direktora. Nalaže
se upravi BIOS-a da izradi Statut u kojem treba odrediti način izbora direktora. Na 3. sjednici
Skupštine Društva 21.12.1998. godine prihvaćaju se sve odluke 4. sjednice Nadzornog
odbora, kao i statut102, te se imenuje radni tim u sastavu Boja Stanković103, Milena Kordi i
Milan Kamenko104 koji treba pomoći direktoru BIOS-a u razvoju poslovne strategije
inkubatora. Na 5. sjednici Nadzornog odbora Društva održanoj 30.12.1998. godine donosi se
odluka o raspisivanju natječaja za izbor direktora BIOS-a, uz napomenu da sadašnji direktor
Damir Staničić obavlja dužnost direktora do okončanja natječaja.
"Od samog osnivanja BIOS-a pokušavalo se na različite načine pomoći direktoru BIOS-a
gospodinu Staničiću. Ovo imenovanje radnog tima od strane Nadzornog odbora potvrđuje da
Nadzorni odbor nije bio zadovoljan s radom direktora ali taj stav se mogao pročitati samo
102
Statut je ukinut kao nepotreban 6.7.2002. godine s obrazloženjem da je identičan odredbama ugovora o
osnivanju, te nema ni svrhu ni funkciju!.
103
Boja Stanković je predstavnica Hrvatske gospodarske komore koja je od 2003. godine članica odbora za
prijem novih stanara u Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. Osijek
104
Milan Kamenko je predstavnik Grada Osijeka
74
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
"između redova".", sjeća se Sunčica Oberman, koja je kao djelatnica Centra za
poduzetništvo radila na prijedlogu politika i procedura za djelovanje BIOS-a.
1999. godina
Dana 11.2.1999. godine održana je 6. sjednica Nadzornog odbora Društva na kojoj je
jednoglasno donesena odluka o davanju prethodne suglasnosti za osnivanje novog
dioničkog društva - ISTINA d.d. U zapisniku je zabilježeno: "Nadzorni odbor suglasan je s
namjerom Skupštine BIOS-a da osnuje novo društvo pod nazivom ISTINA d.d. za javno
priopćavanje, trgovinu i usluge s osnivačkim ulogom od 200.000 kn, podijeljenim u 50 dionica
serije A u vrijednosti od 4.000 kn." Dan kasnije, na 4. sjednici Skupštine Društva podržane su
odluke Nadzornog odbora uz napomenu da direktor BIOS-a Damir Staničić u ime osnivača
pred javnim bilježnikom usvoji Statut i potpiše druge akte potrebne za osnivanje dioničkog
društva.
Na 7. sjednici Nadzornog odbora održanoj 2.3.1999. ponovo je na mjesto direktora BIOS-a
imenovan Damir Staničić, dipl. ing. agronomije, i to na razdoblje od dvije godine, koji je bio
jedini kandidat prijavljen na natječaj objavljen u Glasu Slavonije 7.01.1999. godine.
U razdoblju od 22. do 28. 3. 1999. godine Centar za poduzetništvo Osijek u suradnji s Open
Society Institute iz New Yorka i Institutom Otvoreno društvo - Hrvatska organizira posjet
potpredsjednika
Europske
asocijacije
poduzetničkih
inkubatora
(SPICE)
Krsysztofa
Zasiadly105. Tijekom posjete analizirana je situacija u kojoj se nalazi BIOS te su obavljeni
razgovori s članom Nadzornog odbora BIOS-a Zlatkom Benašićem, predsjednicom
Skupštine BIOS-a Milenom Kordi i direktorom BIOS-a Damirom Staničićem. Zasiadly je
upozorio da se BIOS neće moći funkcionirati bez odgovarajućeg prostora, a svjetska
iskustva su pokazala da je potrebno minimalno 3000 m2 za funkcioniranje poduzetničkog
inkubatora. Na jednodnevnom seminaru o poduzetničkim inkubatorima koji je prilikom te
posjete održao Krsysztof Zasiadly prisustvovali su predstavnici institucija za poticanje
poduzetništva sa područja istočne Hrvatske.
Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka 12.4.1999. dodjeljuje Poduzetničkom inkubatoru BIOS
poslovni / uredski prostor na adresi Bartola Kašića 8 na korištenje i upravljanje te je stoga
105
Krsysztof Zasiadly je od tada i vanjski stručni savjetnik Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek
75
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
promijenjeno sjedište BIOS-a s Trg A. Starčevića 7/II u Bartola Kašića 8, Osijek. Sukladno
zahtjevu Nadzornog odbora BIOS-a u ožujku 1999. godine, Centar za poduzetništvo izrađuje
Poslovni plan BIOS-a u svibnju 1999. godine. Autori poslovnog plana bili su Sunčica
Oberman Peterka i Boris Lauc.
2000. godina
Dana 2.2.2000. godine održana je 9. sjednica Nadzornog odbora BIOS-a na kojoj su članovi
Nadzornog odbora upoznati da je BIOS dao novčana sredstva kroz kratkoročne pozajmice
Istini d.d. tijekom 1999. godine u ukupnom iznosu od 1.646.632,74 kn i to po ugovorima
između BIOS-a i Istine d.d. na iznos od 930.000,00 kn i Grada Osijeka, BIOS-a i Istine d.d.
na iznos od 716.632,74 kn. Zbog nemogućnosti podmirenja dugovanja od strane Istine d.d.
jednoglasno je donesena odluka o prolongiranju roka povrata novčanih sredstava do
31.12.2000. godine na iznos od 930.000,00 kn, s tim da se od 1.1.2000. godine kamata
obračunava u visini eskontne stope Narodne banke Hrvatske. Nadzorni odbor donio je
odluku da ugovorom o cesiji svoja potraživanja od Istine d.d. BIOS prepušta Gradu Osijeku i
na taj način izmiruje svoje obveze prema Gradu Osijeku u iznosu od 716.632,74. Navedena
obveza BIOS-a nastala je zbog uplate Grada Osijeka tijekom 1999. godine na žiroračun
BIOS-a koji je dobivena sredstva proslijedio Istini d.d. Na istoj sjednici direktor BIOS-a Damir
Staničić upoznao je Nadzorni odbor s idejnim rješenjem novog poslovnog prostora BIOS-a
na lokaciji J.J. Strossmayera 341, Osijek. Ideja o novom poslovnom prostoru za BIOS bila je
rezultat izvještaja Krzystofa Zasiadly-a sa njegove posjete od prije gotovo godinu dana.
Na 10. sjednici Nadzornog odbora održanoj 19.5.2000. godine prihvaćeno je Izvješće za
1999. godinu i odlučeno je da se dobit u iznosu od 132.055,55 kn rasporedi u pričuve
Društva. Nadzorni odbor bio je suglasan s izvješćem o korištenju poslovnog prostora BIOS-a
za tvrtke ISTINA i FUGAFILM d.o.o. na lokaciji u Kačićevoj ulici. To je ujedno i jedini pisani
trag, da su firme ISTINA d.d. i FUGAFILM d.o.o. bili korisnici prostora BIOS-a u 1999. godini,
jer iz dostupne BIOS-ove dokumentacije nije moguće točno utvrditi datum ulaska ovih jedinih
stanara BIOS-a u razdoblju od osnivanja BIOS-a do ožujka 2003. godine106.
Šesta sjednica Skupština BIOS-a sazvana za 25.5.2000. nije održana, nego tek 14.06.2000.
106
Prema podacima dostupnim u bazi podataka "Poslovna Hrvatska 2004" navedena poduzeća u 2003. godini
nisu poslovala.
76
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
godine i predsjednica Skupštine Milena Kordi potpisuje odluke koje je predložio Nadzorni
odbor BIOS-a.
Na 7. sjednici Skupštine BIOS-a 31.8.2000. godine produžen je mandat članovima
Nadzornog odbora Vladimiru Bučeviću i Zlatku Benašiću a umjesto Vesne Vuković imenovan
je Milorad Borojević kao predstavnik ETZ d.o.o.. Četiri dana kasnije, na prvoj konstituirajućoj
sjednici novog Nadzornog odbora odlučeno je da će dužnost predsjednika Nadzornog
odbora obavljati Vladimir Bučević.
U listopadu 2000. godine nastavljena je suradnja s Centrom za poduzetništvo u Osijeku. U
posjet BIOS-u i Centru za poduzetništvo dolazi Piotr Korynski, direktor Soros Economic
Development Fund pri Open Society Institute iz New Yorka. Posebno ga je zanimalo zašto
se projekt tako sporo razvija, a nakon što se upoznao se s planovima o početku rada na
rekonstrukciji nove lokacije za Poduzetnički inkubator BIOS, ponudio je daljnju pomoć. Na
sastanku u Gradskom poglavarstvu, dogovoreno je da će Open Society Institute iz New
Yorka i dalje financirati ekspertsku pomoć Krsysztof Zasiadly-a radi pokretanja poslovnih
aktivnosti BIOS-a i u reviziji građevinskog rješenja nove lokacije BIOS-a na adresi J.J.
Strossmayera 341 u Osijeku.
2001. godina
«Pritisak» Centra za poduzetništvo da se pokrene BIOS doprinio je da je 4.05.2001. godine
Gradsko poglavarstvo dodijelilo poslovni prostor u svom vlasništvu na adresi J.J.
Strossmayera 341 na korištenje i upravljanje BIOS-u. Novi prostoje se sastojao od 8.900 m2
prostora ma koje su bile izgrađene dvije skladišne hale ukupne površine 1000 m2. Navedene
hale potrebno je bilo u potpunosti renovirati (struja, voda, grijanje, telefoni, pregradni zidovi,
izolacija, kotlovnica, hidranti i sl.).
Dana 19.7.2001. godine održana je 3. sjednica Nadzornog odbora na kojoj je u cijelosti
prihvaćeno izvješće Uprave o poslovanju u 2000. godini a ostvarena dobit u iznosu od
1858,45 kn se raspoređuje u pričuve Društva. Navedeno izvješće prihvaća i Skupština
Društva 6.9.2001. godine.
Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva je 9.11.2001. godine odobrilo 100.000,00
77
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
kuna iz proračuna za 2001. godinu, za izradu projekta i rekonstrukciju objekta Poduzetničkog
inkubatora BIOS.
2002. godina
Dana 9.4.2002. godine Glas Slavonije objavljuje članak pod naslovom "Poduzetnički
inkubator BIOS - najveći promašaj" u kojem se proziva Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka
i uprava BIOS-a jer od osnutka BIOS-a do travnja 2002. godine iz BIOS-a nije izašao niti
jedan poduzetnik. (Prilog 3. Glas Slavonije - 9.4.2002.)
Gradsko poglavarstvo 29.4.2002. prihvaća izvješće tvrtke "Pleslić revizija" o obavljenom
uvidu u temeljna financijska izvješća za 2001. godinu, te ga prosljeđuje Nadzornom odboru
BIOS-a. Na 4. sjednici Nadzornog odbora u svibnju 2002. Zita Pleslić, vlasnik i direktor tvrtke
Pleslić revizija navodi da direktor BIOS-a nije aktivirao bjanko mjenice koje su dane kao
osiguranje potraživanja od strane Istine d.d. Jednoglasno je zaključeno da se temeljna
financijska izvješća uprave za 2001. godinu ne prihvaćaju. Donesena je odluka o
usklađivanju Društvenog ugovora prema Zakonu o trgovačkim društvima.
Na 5. sjednici Nadzornog odbora održanoj 31.5.2002. godine prihvaćaju se temeljna
financijska izvješća za 2001. godinu i predlaže se Skupštini njihovo prihvaćanje. Ostvareni
gubitak u 2001. god u iznosu od 98.772,56 podmirit će osnivači, sukladno Društvenom
ugovoru. Navedeni podatak nije točan - gubitak iznosi 246.772,56 - što naknadno utvrđuje
Skupština BIOS-a na sjednici održanoj 6.7.2002.
Početkom lipnja 2002. godine Slavica Singer, predsjednica upravnog odbora Centra za
poduzetništvo Osijek, Piotr Korynski, direktor Soros Economic Development Fund pri Open
Society Institute iz New Yorka, Boris Lauc, direktor Centra za poduzetništvo Osijek i
dogradonačelnik grada Osijeka Ivan Bešlić sastali su se u poglavarstvu grada Osijeka zbog
zajedničkog pokretanja rada Poduzetničkog inkubatora BIOS.
U lipnju 2002. godine Upravni odjel za gospodarstvo na temelju pisma namjere Centra za
poduzetništvo predlaže sljedeće: Centar za poduzetništvo i Grad Osijek zajedno pokreću
Poduzetnički inkubator BIOS, Centar za poduzetništvo pružiti će stručnu pomoć i 60.000
USD za financiranje edukacije, traininga i sufinanciranja operativnih troškova, zajedno će se
78
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
definirati poslovna strategija i profil direktora Inkubatora, Grad Osijek će priskrbiti sredstva
neophodna za adaptaciju Strossmayerove 341 u Osijeku. U razdoblju od 10 do 16. 6. 2002.
Krsysztof Zasiadly je u organizaciji Centra za poduzetništvo boravio u Osijeku radi obuke
osobe koja je predložena za novog direktora BIOS-a - Igora Medića, diplomiranog
ekonomiste i studenta poslijediplomskog studija PODUZETNIŠTVO na Ekonomskom
fakultetu u Osijeku, sa radnim iskustvom direktora marketinške agencije Eurolink iz Osijeka..
Na 42. sjednici Gradskog poglavarstva Grada Osijeka održanoj 24.6.2002. godine donesene
su odluke o pokriću nastalih gubitaka u poslovanju BIOS-a, opozivu Nadzornog odbora i
izboru novog Nadzornog odbora, opozivu stare i izboru nove Uprave te o izmjenama
Društvenog ugovora.
Glas Slavonije opisuje stanje u BIOS-u sa sljedećim naslovima: "BIOS-gubitaš" (Prilog 4.
Glas Slavonije 26.6.2002 i 28.8.2002.)
Na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine održanoj 6.7.2002. godine donesene su sljedeće
odluke:
•
•
•
•
•
Ne prihvaća se izvješće uprave o poslovanju u 2001. godini jer nema financijskih
podataka i efekata ostvarenih poslovanjem društva a drugi dio sadrži ono što bi se
trebalo i moglo raditi a što nije predmet izvješća. Uprava nije obrazložila korištenje
sredstava Ministarstva i Grada Osijeka koja su namjenski doznačena.
Usvajaju se godišnja financijska izvješća
Ostvareni gubitak u 2001. godini u iznosu od 246.772,56 kn osnivači će pokriti do
nominalne vrijednosti visine svojih poslovnih udjela u roku od 45 dana.
Stavlja se van snage Statut BIOS-a s obzirom da je identičan odredbama ugovora o
osnivanju, te nema ni svrhu ni funkciju.
Opozivaju se članovi Nadzornog odbora (Bučević, Benašić i Borojević) i imenuju se
novi članovi - Željko Bugarić, Zita Pleslić i Slavica Singer
Dana 8.7.2002. održana je konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora na kojoj je prema
prijedlogu člana Nadzornog odbora Željka Bugarića za predsjednicu Nadzornog odbora
izabrana Zita Pleslić. Na prijedlog članice Nadzornog odbora Slavice Singer, za novog
direktora Poduzetničkog inkubatora BIOS izabran je Igor Medić.
Grad Osijek odlučuje da je neophodna stručna pomoć prilikom ponovnog pokretanja BIOS-a
te stoga 10.7.2002. godine sklapa Ugovor o poslovnoj suradnji sa Centrom za poduzetništvo
Osijek kojim su definirane dužnosti i obveze pri stavljanju u funkciju Poduzetničkog
inkubatora BIOS. Centar za poduzetništvo se obvezuje doznačiti kunsku protuvrijednost
79
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
60.000 USD kao namjensku dotaciju za operativne troškove BIOS-a, a Grad se obvezuje da
će priskrbiti sredstva potrebna za nužnu adaptaciju poslovnog prostora dodijeljenog
Poduzetničkom inkubatoru BIOS d.o.o. (Prilog 5. Ugovor o poslovnoj suradnji Grada Osijeka
i Centra za poduzetništvo Osijek)
80
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.2. NOVI POČETAK – PRIPREMA ZA DOLAZAK PODUZETNIKA
POČETNIKA (KRONOLOGIJA ZBIVANJA U BIOS-u OD 21.8. DO
31.12. 2002.)
Promjene u Nadzornom odboru i Upravi BIOS-a Trgovački sud upisuje u sudski registar
21.8.2002. godine.
Prilikom primopredaje dužnosti između dotadašnjeg direktora BIOS-a Damira Staničića i
novog direktora Igora Medića sastavljen je Zapisnik o primopredaji u kojem je navedena
imovina BIOS-a. Igor Medić zahtijeva da Damir Staničić napiše izvješće o dotadašnjem radu
BIOS-a, Damir Staničić odgovara: "Ne želim pisati izvješće, sve što vas zanima nalazi se u
dokumentaciji BIOS-a."
Dva mjeseca nakon dolaska novog direktora Damir Staničić
zahtjeva sporazumni raskid ugovora o radu i postaje djelatnik Gradskog poglavarstva Grada
Osijeka.
U dogovoru s Nadzornim odborom i Skupštinom BIOS-a zaposlen je 1.10.2002.novi djelatnik
BIOS-a Jean-Pierre Maričić, na radnom mjestu suradnik. Sukladno uputama Nadzornog
odbora Igor i Jean-Pierre zajednički su definirali obveze djelatnika BIOS-a. (Prilog 6. Obveze
djelatnika BIOS-a)
Zbog nepostojanja jasne strategije Poduzetničkog inkubatora BIOS na novoj lokaciji Igor
izrađuje novi poslovni plan BIOS-a korištenjem Prijedlogom politika i procedura za djelovanje
BIOS-a kojeg je izradio Centar za poduzetništvo Osijek i Pravilnikom o dodjeli u zakup
prostora inkubatora (Prilog 7. Pravilnik o dodjeli u zakup prostora inkubatora) kojeg je izradilo
Upravni odjel za gospodarstvo Grada Osijeka. Poslovni plan prihvaćen je od strane
Nadzornog odbora u listopadu 2002. godine, te na osnovu njega BIOS nastavlja s radom.
Kako bi BIOS mogao koristiti prostor koji je namijenjen za rad Inkubatora neophodno je bilo
izraditi Ugovor o korištenju prostora sklopljen između Grada Osijeka i BIOS-a. (Prilog 8.
Ugovor o korištenju prostora), ali je prostor trebalo i prilagoditi funkciji poduzetničkog
inkubatora.
Gradsko poglavarstvo je u listopadu 2002. godine raspisalo natječaj za prilagođavanje novog
81
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
prostora BIOS-a na adresi Strossmayerova 341, Osijek. Natječaji za izvođenje radova za
adaptaciju Hale 1, korisne površine za izdavanje klijentima 569 m2, objavljeni su zaključno s
12.6.2003. i odnose se na sljedeće radove: građevinski, grijanje i razvod grijanja,
elektroinstalacije, unutrašnje pregrade poslovnih prostora, izgradnja kotlovnice, vodovodna
instalacija, plinski priključak i izrada novog električnog priključka 80 KW. (Prilog 9. Radovi)
Tijekom prva četiri mjeseca rada nove uprave, tj. od kolovoza do prosinca 2002. godine
obavljeni su informativni razgovori, savjetovanje i priprema potencijalnih klijenata za ulazak u
Poduzetnički inkubator.
Veliki izazov novoj upravi bio je kako nadvladati postojeći negativni imidž BIOS-a, kao
neuspješnog projekta Gradskog poglavarstva. Zbog toga je nova uprava odlučila koristiti niz
manifestacija za promociju BIOS-a i njegove uloge u samozapošljavanju. Prva u nizu takvih
manifestacija bilo je partnerstvo sa Centrom za poduzetništvo Osijek u održavanju 8.
poduzetničkog foruma u prostorijama BIOS-a u studenom 2002. godine. Ova manifestacija
bila je dobro medijski popraćena pozitivnim novinskim člancima u dnevnom tisku: Glas
Slavonije, Jutarnji list i Osječki dom, te najavom foruma i jednosatnom emisijom na Radio
Osijeku.
Dana 24.12.2002. objavljen je natječaj za prikupljanje zahtjeva za subvencionirano korištenje
poslovnog prostora namijenjen budućim stanarima BIOS-a. (Prilog 10. Natječaj za korištenje
poslovnog prostora) Mogućnost prijave imali su zainteresirani poduzetnici koji žele pokrenuti
proizvodnu djelatnost ili uslužnu djelatnost usko vezanu uz proizvodnju te imaju potencijal za
rast i razvoj, a ne obavljaju navedenu djelatnost duže od godinu dana. Uz prijavu, kandidati
su morali predati i svoj poslovni plan upravi BIOS-a. (Prilog 11. Zahtjev za prijem u BIOS)
Prilikom predaje zahtjeva poduzetnik je bio dužan pročitati i prihvatiti Pravilnik o načinu
korištenja poslovnog prostora u sklopu BIOS-a. (Prilog 12. Pravilnik o načinu korištenja
poslovnog prostora)
Na 2. skupštini Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva održanoj u Zagrebu
24.12.2002. prezentiran je Poduzetnički inkubator BIOS, te je postao punopravni član
Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva (UHIPP). "Sada ćemo moći bolje
surađivati sa sličnim institucijama u Hrvatskoj i pri tome steći neophodna znanja za kvalitetniji
rad u BIOS-u" - rekao je Jean-Pierre Igoru nakon povratka iz Zagreba.
82
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.3. BIOS-ovi PODUZETNICI (KRONOLOGIJA ZBIVANJA U BIOS-u
U 2003. I 2004. GODINI)
Dana 23.1.2003. godine održana je prva sjednica Odbora za prijem novih stanara. Članovi
odbora bili su: pročelnica Ureda za gospodarstvo Grada Osijeka Milena Kordi, predstavnica
Gospodarske komore Boja Stanković, predstavnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku prof. dr.
sc. Anka Mašek, predstavnik Gradskog vijeća Grada Osijeka Gordan Matković i direktor
BIOS-a Igor Medić. Od pet prijavljenih poduzetničkih poduhvata u BIOS su primljeni: D&D
metal (proizvodnja metalnih dijelova), MYSTERIA d.o.o. (proizvodnja octa) i SOMRAK
(pržionica kave). (Prilog 13. Glas Slavonije 27.1.2003.) Prije ulaska u BIOS odabrana
poduzeća bila su dužna potpisati Ugovor o međusobnim odnosima s BIOS-om. (Prilog 14.
Ugovor o međusobnim odnosima)
Prva javna prezentacija BIOS-a i njegovih stanara održala se za vrijeme trajanja Osječkog
sajma poljoprivrede i prehrane 6.3.2003. na kojem su poduzeća MYSTERIA i SOMRAK
predstavili svoje proizvodne programe.
Uz pomoć Centra za poduzetništvo Osijek nastavljena je suradnja s Open Society Institute iz
New Yorka, te je gospodin Krsysztof Zasiadly u razdoblju od 10. do 14. 3. 2003. godine
ponovo došao u Osijek i pomogao upravi BIOS-a da aktualiziraju poslovni plan BIOS-a.
S ciljem boljeg informiranja javnosti o svom radu, uprava BIOS-a u ožujku 2003. godine
samostalno je izradila BIOS-ovu web stranicu koja je postavljena na server Gradskog
poglavarstva Grada Osijeka na adresi http://bios.osijek.hr. "Jedan od osnovnih razloga za
pokretanje BIOS-ove web stranice je činjenica da se promjena dosadašnjeg negativnog
publiciteta može izmijeniti kvalitetnim radom ali i transparentnim prikazom onoga što se
događa u BIOS-u." rekao je Igor prilikom prezentacije web stranice u Uredu za gospodarstvo
Grada Osijeka.
Od početka 2003. godine uprava BIOS-a obavlja razgovore s institucijama koje mogu
poduprijeti projekt razvoja BIOS-a, a nisu direktno uključene u njegovo pokretanje
(Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva, Agencija za razvoj Osječko-baranjske
županije, Tehnologijsko razvojni centar u Osijeku, Obrtnička komora, Gospodarska komora i
83
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Ekonomski fakultet u Osijeku). Od navedenih institucija zatražena je stručna i/ili financijska
pomoć.
Nova uprava morala se boriti s različitim «repovima» lošeg poslovanja stare uprave. Tako na
primjer, BIOS nije mogao konkurirati za sredstva Ministarstva obrta, malog i srednjeg
poduzetništva u 2003. godini, jer nije podnio izvještaj o tome kako su utrošena sredstva
dobivena od Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva u 2001. godini (100.000,00
kn). Dolaskom nove uprave navedena sredstva opravdana su, uz suglasnost Upravnog
odjela za gospodarstvo grada Osijeka, utrošenim sredstvima za poslovanje inkubatora u
razdoblju od 1.9. do 31.12.2002. koje je Grad Osijek doznačio BIOS-u. Na taj način BIOS je
ispunio preduvjet za sufinanciranje od strane Ministarstva za 2003. godinu. Prema riječima
Igora: "Nova uprava BIOS-a bila je primorana na navedeni potez jer je bivša uprava
doznačena sredstva utrošila nenamjenski te nije dostavila zatraženo izvješće Ministarstvu
obrta, malog i srednjeg poduzetništva."
U travnju 2003. u suradnji s Centrom za poduzetništvo Osijek je održan seminar "Započnite
vaš posao" na kojem su sudjelovali stanari BIOS-a koji su tijekom seminara ažurirali svoje
poslovne planove i klijenti koji se nalaze u procesu prijave za ulazak u BIOS. (Prilog 15.
Osječki Dom 1.4.2003.)
Na sjednici Nadzornog odbora održanoj 14.4.2003. godine jednoglasno je prihvaćeno
izvješće o radu BIOS-a u 2002. godini te je odlučeno da će se stara potraživanja od strane
Grada Osijeka u iznosu od 158.032,05 kn pretvoriti u povećanje temeljnog kapitala Društva.
Petnaest dana kasnije održana je nova sjednica na kojoj je odlučeno da će se ostvarena
dobit u iznosu od 30.756,43 kn koristiti za pokriće gubitaka iz prethodnih razdoblja.
Konstatirano je da je Grad Osijek sukladno Društvenom ugovoru pokrio dio gubitka Društva u
svoti od 102.000,00 kn. Nakon navedenih izmjena temeljni kapital Društva iznosi 270.000,00
kn - 96,3% Grad Osijek i 3,7% ETZ. (Prilog 16. Društveni ugovor - 29.4.2003.) Navedene
odluke potvrđene su na redovnoj skupštini društva održanoj 29.4.2003. godine.
Na 2. sjednici komisije za prijem stanara održanoj 8.5. 2003. primljeni su novi poduzetnici:
VITIĆ DRAFTING (proizvodnja drvenog namještaja i plovila), ESCAPE d.o.o. (web design
studio), KOVAL-OS (izrada kovanih ograda), ĆOSIĆ PAPIR (proizvodnja beskonačnih
tiskanica), PLANTAGO (proizvodnja čaja i ljekovitog bilja) i SAREA (inovator - univerzalni
84
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
uređaj za boce). Istog dana BIOS-ovi stanari su se predstavili na EXPO sajmu u Osijeku.
(Prilog 17. Sajmovi)
Na sajmu EXPO 2003 u Pečuhu (Mađarska) u lipnju 2003. godine predstavljen je
Poduzetnički inkubator BIOS i stanari BIOS-a. (Prilog 17. Sajmovi)
BIOS i Centar za poduzetništvo Osijek bili su 9.5.2003. domaćini i organizatori 3. redovitog
sastanka i izborne skupštine Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva. (Prilog
18. Projekti)
BIOS je započeo suradnju s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske na provedbi projekta
SPECTRA u sklopu kojeg se izdvojeno osoblje MORH-a (polaznici tranzicijske radionice)
educiralo o poduzetništvu kroz kratke radionice i predstavljanje poduzetničkih projekata
stanara BIOS-a. Navedene radionice održavale su se u razdoblju od 23.6.2003. do
10.11.2003. godine. (Prilog 18. Projekti)
U lipnju 2003. godine BIOS-ovi klijenti D&D Metal, Vitić-Drafting i Somrak potpisali su
ugovore o potpori u ukupnom iznosu od 100,000.00 kn iz programa "Djetelina" Agencije za
razvoj Osječko-baranjske županije. Navedena nepovratna sredstva Agencija za razvoj
Osječko-baranjske županije dodijelila je u svrhu nabavke strojeva i alata neophodnih za
pokretanje proizvodnje. "S dobivenim sredstvima kupili smo "borver" i "presu" pa ćemo sada
moći proizvoditi širu paletu strojeva." rekao je Damir Đaniš, suvlasnik poduzeća D&D Metal.
Potvrda Damirove izjave stigla je vrlo brzo, 26.6.2003. tvrtka D&D Metal izradila je i prodala
tokarski stroj za obradu drveta. Dana 10.7.2003. godine stanari BIOS-a koji su ostvarili
poticaje iz programa "Djetelina" održali su predavanje o samozapošljavanju i pokretanju
poslovnog poduhvata u prostorijama Centra za pomoć pri zapošljavanju - Liktor, Osijek za
članove Centra.
Nakon višemjesečne komunikacije između uprave BIOS-a i Ministarstva obrta, malog i
srednjeg poduzetništva u vezi dosadašnjeg rada BIOS-a i njegovih planova za budućnost,
10.7.2003. godine je dobiveno rješenje Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva o
odobrenju 275.000,00 kn za financiranje planiranih investicijskih zahvata te operativnog
poslovanja BIOS-a.
85
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
U srpnju 2003. godine stanar BIOS-a, tvrtka ESCAPE je prema natječaju koji je proveo
informatički časopis VIDI ušla u 10 najboljih korporativnih stranica u Hrvatskoj, za web
stranicu koja je izrađena za web shop lokalnog distributera pića tvrtku BIJELIĆ iz Osijeka.
Na 3. sjednici komisije za prijem stanara održanoj 28.8.2003. godine primljeni su novi
poduzetnici: SITULA (proizvodnja betonskog crijepa, blokova i popločnjaka), AREA
(proizvodnja PET ambalaže) i VERITAS (knjigovodstveni servis). Nakon ulaska navedenih
poduzeća prva proizvodna hala bila je u potpunosti iskorištena s ukupno 12 poduzeća. Zbog
pozitivnog ozračja koje je stvoreno u javnosti, povećan je broj prijava za ulazak u BIOS no
zbog nedostatka prostora BIOS je bio u nemogućnosti primiti nova poduzeća. Stoga su
radovi na pripremi projektne dokumentacije za rekonstrukciju druge proizvodne hale započeli
u rujnu 2003. godine. U naslovu članka objavljenog u Glasu Slavonije novinarka Marina
Bešić uspjela je u jednoj rečenici predočiti djelatnost BIOS-a, te je stoga uprava BIOS-a
odlučila da: "Tvornica u kojoj nastaju novi poduzetnici" bude slogan Poduzetničkog
inkubatora BIOS. (Prilog 19. Glas Slavonije 17.9.2003.)
Stanari BIOS-a nastupali su i na Vinkovačkom jesenskom gospodarskom sajmu od 16. do
20. 9. 2003. (Prilog 17. Sajmovi)
U rujnu 2003. godine direktor BIOS-a Igor Medić održao je predavanje "Uvod u
poduzetništvo" u Centru za poduzetništvo Donji Miholjac s ciljem razvijanja suradnje s
institucijama za poticanje poduzetništva u regiji. Od prve financijske pomoći koja je stigla od
strane Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije u iznosu od 50.000,00 kn u listopadu
2003. kupljen je viličar za potrebe stanara BIOS-a. "Osnovni razlog za kupovinu viličara bila
je činjenica da većina od 12 stanara BIOS-a obavlja proizvođačku djelatnost te da se
korištenjem zajedničkog viličara značajno snižavaju troškovi njihovog poslovanja." rekao je
Jean-Pierre na jednom od sastanaka u Agenciji za razvoj.
Promocija BIOS-a i rada njegovih stanara nastavljena je u listopadu 2003. godine
gostovanjem tvrtke ESCAPE i uprave BIOS-a u dnevnom programu Radio Osijeka te tvrtki
Ćosić Papir i Situla u sklopu emisije "Kvačica".
Prva godišnjica početka rada BIOS-a na novoj lokaciji obilježena je druženjem klijenata
BIOS-a, njihovih obitelji te prijatelja i partnera BIOS-a na "BIOS OBITELJSKOM DANU" -
86
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
događaju koji je organiziran 4.10.2003. godine. Navedenom događaju prisustvovalo je više
od 150 ljudi koji su se kroz zabavu, sportske igre i cjelodnevno druženje upoznali s BIOS-om
i postali dio njegove obitelji. (Prilog 20. BIOS obiteljski dan, Prilog 21. Osječki dom
9.10.2003.)
Od 9. do 12. listopada 2003. stanari BIOS-a izlagali su svoje proizvode na Osječkom
jesenskom sajmu. (Prilog 17. Sajmovi)
U organizaciji BIOS-a i Gradskog radija Osijek u listopadu 2003. započela je emisija "PRVI
KORAK". Emisija se bavila tematikom poticanja poduzetništva, te predstavljanjem institucija
s kojima BIOS surađuje i BIOS-ovih stanara. U razdoblju od listopada 2003. do lipnja 2004.
godine emitirano je 16 emisija. (Prilog 22. Prvi korak - BIOS-ova radio emisija)
Pored seminara "Započnite svoj posao" kojeg su pohađali stanari BIOS-a u Centru za
poduzetništvo u Osijeku, uprava BIOS-a je tijekom listopada 2003. godine provela
istraživanje među stanarima BIOS-a temeljem kojeg su organizirani seminari engleskog
jezika u trajanju od 70 sati, informatike u trajanju od 100 sati i jednodnevni seminari iz
područja zaštite na radu, prve pomoći i protupožarne zaštite. (Prilog 23. Seminari u BIOS-u)
Prof. dr. sc. Slavica Singer, jedna od glavnih inicijatora razvoja BIOS-a, u svojoj kolumni:
"Budite uspješniji u businessu" komentirala je novi početak BIOS-a naslovom: Osječki BIOS
– od gradske more do 12 zadovoljstva. (Prilog 24. Glas Slavonije 15.10.2003.) O poslovnom
uspjehu najmlađih stanara BIOS-a - tvrtke ESCAPE pisao je List osječkih studenata. (Prilog
25. List osječkih studenata)
U nazočnosti zamjenice ministra za obrt malo i srednje poduzetništvo Sanje ŽelinskiMatunec i dogradonačelnika grada Osijeka zaduženog za gospodarstvo Ivana Bešlića
18.11.2003. otvoreni su radovi na adaptaciji druge hale u Poduzetničkom inkubatoru BIOS.
(Prilog 18. Projekti) Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva i Grad Osijek kao
većinski vlasnik BIOS-a financijski su podržali izvođenje radova u ukupnom iznosu od
385.881,59 kn. (Prilog 26. Večernji list 19.11.2003.) Navedenim sredstvima obavljeni su
sljedeći radovi:
•
razdvajanje električnog napajanja za drugu proizvodnu halu i povećanje snage na
80KW,
87
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
•
gletanje, ličenje i bojanje u obje proizvodne hale,
•
bravarski i limarski radovi u hali 2,
•
stolarija u obje proizvodne hale,
•
zemljani i betonski radovi za provođenje infrastrukture u halu 2,
•
električni radovi u kotlovnici,
•
natpisi (zaštita na radu),
•
djelomična rekonstrukcija hidrantske mreže i protupožarne zaštite (neophodna za
dobivanje suglasnosti za puštanje kotlovnice u pogon),
•
ventilacija, kvake, brave, izrada metalnih vrata, rešetke za prozore,
•
toplovod, radijatori, vodovodne cijevi, kanalizacija,
•
pregradni zidovi s izolacijom u hali 1 (BSL i PLANTAGO) te hali 2,
•
električna instalacija za halu 2 (priključnice, telefonski vodovi i prepravke),
•
ostali sitni radovi (sanacija skladišta, izbijanje okvira, prometni znakovi, tapisoni,
staklo, stup za stijeg, ...)
U suradnji s Centrom za poduzetništvo Osijek 18.12.2003. organiziran je 6. Forum osječkih
obiteljskih poduzeća FOOP. Profesor David Pistrui sa De Paul University, Chicago, inače
profesor na poslijediplomskom studiju PODUZETNIŠTVO na Ekonomskom fakultetu u
Osijeku, održao je predavanje o primjeni informatičke tehnologije u rješavanju problema
rasta obiteljskih poduzeća. (Prilog 18. Projekti) U radu foruma aktivno je sudjelovalo 5 BIOSovih stanara, a tvrtka Escape je prezentirala projekt izrade hrvatske verzije "on-line"
aplikacije za strategijsko upravljanje obiteljskim poduzećima107.
U 2004. godini nastavlja se suradnja s Centrom za poduzetništvo Osijek: u veljači 2004.
održan je seminar "Započnite vaš posao" kojeg su pohađali kandidati za ulazak u
Poduzetnički inkubator BIOS. Tijekom seminara učesnici su stekli znanja neophodna za
samostalnu izradu poslovnih planova. (Prilog 18. Projekti) "Ovaj seminar omogućava
budućim poduzetnicima da dva tjedna zajedno sa svojim kolegama i predavačima analiziraju
svoju poslovnu ideju te na taj način odluče žele li pokrenuti svoj posao ili ne." - Anamarija
Mandić, djelatnica Centra za poduzetništvo Osijek i predavač na seminaru "Započnite svoj
posao".
U sklopu projekta: "Poduzetnički centri i poduzetnički inkubatori kao potporne institucije
107
Testna verzija aplikacije nalazi se na Internet adresi: www.escapestudio.net/psp
88
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
razvoju malog i srednjeg poduzetništva" Srednja ekonomska i trgovačka škola Isidora
Kršnjavog iz Našica 27.2.2004. upoznala se s djelatnošću BIOS-a i njegovih stanara. (Prilog
18. Projekti)
Isti dan, Tajana Kesić-Šapić, državna tajnica za obrt i poduzetništvo
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva posjetila je Poduzetnički inkubator BIOS.
Najmlađi BIOS-ovi poduzetnici, suvlasnici poduzeća ESCAPE d.o.o., u ožujku 2004. godine
pobjeđuju na natječaju za izradu rješenja vizualnog identiteta Energetskog instituta Hrvoje
Požar u oštroj konkurenciji od 38 prijavljenih radova iz cijele Hrvatske.
U sklopu projekta "Career Days" studentske udruge AIESEC pri Ekonomskom fakultetu u
Osijeku održanog 10.3.2004. direktor BIOS-a Igor Medić održao je predavanje "Kako
započeti vlastiti posao i pri tome uštedjeti 150.000 kn?". Gost predavanja bio je stanar BIOSa Nenad Generalić koji je prezentirao svoj poduzetnički poduhvat proizvodnje betonske
galanterije. Tvrtka Escape predstavila je svoj program zapošljavanja novih djelatnika kroz
direktan kontakt sa studentima. (Prilog 18. Projekti)
U ožujku 2004. godine stanar BIOS-a, tvrtka SAREA predstavila je svoj novi inovativni
proizvod BOTTLEGUARD (uređaj koji sprječava naknadno dolijevanje drugih tekućina u
novootvorenu bocu i koristi se u ugostiteljstvu) na sajmu PROMO HOTEL 2004 u Poreču.
(Prilog 17. Sajmovi) Inovator Dejan Prohaska BOTTLEGUARD je predstavio i u 10-toj emisiji
Gradskog radija "Prvog koraka". (Prilog 22. Prvi korak)
U suradnji sa Hrvatskom gospodarskom komorom - područnom službom Osijek Poduzetnički
inkubator BIOS sudjelovao je na poslovnim susretima u Debrecenu (Mađarska) održanim
15.4.2004. godine, gdje su predstavljeni stanari BIOS-a i njihovi proizvodi, te uspostavljena
suradnja sa Fondacijom za promociju poduzetništva Hajdu-Bihar regije.
U drugoj polovici travnja 2004. godine stanari i uprava BIOS-a posvetili su značajnu pažnju
promoviranju svojih projekata:
•
U Caffe baru DeMode održana je izložba ambijentalnih svjetiljki tvrtke BSL,
•
Novi stanari BIOSa: MOLI, BSL i ZEUS predstavili su svoje poduzetničke pothvate u
sklopu emisije "KVAČICA" na Radio Osijeku.
•
U Glasu Slavonije najavljeno je izdavanje Poduzetničke bilježnice i useljenje novih
stanara u BIOS (Prilog 27. Glas Slavonije 7.4.2003.)
89
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
•
U dvanaestoj emisiji Gradskog radija "Prvi korak" predstavljena je Osječka
poduzetnička bilježnica "Prvi korak u poduzetništvo". Gost emisije bila je Anamarija
Mandić iz Centra za poduzetništvo koji je, uz BIOS, izdavač bilježnice.
•
Damir Podhorski i Tomislav Bilić iz tvrtke Escape, gostovali su u emisiji "Radio Link"
Gradskog radija. U ležernom ozračju slušateljima se pokušao približiti postupak
izrade web stranica, te mogućnosti koje se otvaraju prisustvom na Internetu.
Neizbježna tema bila je i Poduzetnički inkubator BIOS te njegov doprinos u razvoju
poduzetništva.
•
Tvrtke Ćosić papir i D&D Metal posjetile su RESALE - sajam rabljenih strojeva u
Karlsruhe-u, Njemačka uz subvenciju Upravnog odjela za gospodarstvo Grada
Osijeka. (Prilog 17. Sajmovi)
Krajem travnja 2004. u Srednjoj ekonomskoj i trgovačkoj školi Izidora Kršnjavoga u
Našicama održano je predavanje "Uvod u poduzetništvo" te je ostvarena suradnja sa
stanarima BIOS-a (Sarea, Veritas i Escape) kroz edukaciju i zajedničke projekte s učenicima.
Nekoliko dana kasnije održan je sat poduzetništva za učenike II Srednje škole Beli Manastir
u suradnji s BIP-om, Business Inovation Programs - norveška nevladina udruga koja na
području Hrvatske provodi niz programa poticanja poduzetništva, između ostalog i programe
učeničkog poduzetništva. (Prilog 18. Projekti)
Početkom svibnja 2004. godine devet BIOS-ovih stanara nastupilo je na 12. Međunarodnom
sajamu graditeljstva i opreme i 5. sajamu obrtništva OSIJEK EXPO 2004. S BIOS-ovim
izlagačima upoznali su se državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetništva Vladimir Vranković i pomoćnik ministra za mala i srednja trgovačka društva i
zadruge Ivan Bračić. (Prilog 17. Sajmovi)
Dana 7.5.2004. direktor Dr. Branislav Malagurski i savjetnik Janoš Bagi iz Regionalne
agencije za razvoj malog i srednjeg poduzetništva iz Subotice posjetili su BIOS te je
započela suradnja na izradi projekta pokretanja poduzetničkog inkubatora u Subotici. (Prilog
18. Projekti)
Pomoćnik ministra Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić ii
dogradonačelnik grada Osijeka Ivan Bešlić 11.5.2004. otvorili su drugu proizvodnu halu te
"BIOS kućni sajam" na kojem se predstavilo 16 BIOS-ovih stanara. (Prilog 28. Otvorenje
90
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
druge proizvodne hale i BIOS kućni sajam)
Istog dana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održan je radni skup pod nazivom "Prvi korak
u poduzetništvo" prilikom kojeg je promovirana "Osječka poduzetnička bilježnica", zajednički
projekt Centra za poduzetništvo i BIOS-a i knjiga mr.sc. Marijana Ožanića "Mali brod na
olujnom moru". U suradnji s Udrugom hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva UHIPP predstavljeni su uspješni projekti njenih članica. (Prilog 18. Projekti)
Na radnom skupu UHIPP-a održanom 28.5.2004. Tehnološki park Zagreb i Poduzetnički
inkubator BIOS prezentirali su projekt "INFO UHIPP" - informatizacija poslovanja UHIPP-a
putem naprednog web rješenja. (Prilog 18. Projekti)
S ciljem smanjenja komunikacijskih troškova uprave BIOS-a i stanara (ESCAPE, KONCEPT
i MOLI) 1.6.2004. godine aktivirana je BIOS.VIP.vpn mobilna mreža. Uključenjem u
navedenu mobilnu mrežu omogućeno je interno besplatno komuniciranje za sve članove.
Dana 1.6.2004. godine održan je inicijativni sastanak za pokretanje BIOS GRAFIČKOG
CLUSTER-a u kojeg se uključuju stanari BIOS-a: Grafoplast, Koncept, Ćosić-papir i Escape
s komplementarnom grafičkom djelatnošću te vanjski partner Bogentis d.o.o. Osijek. Ideja
stvaranja BIOS GRAFIČKOG CLUSTER-a je da kroz zajednički nastup na tržištu i ponudu
kompletne usluge ili proizvoda ostvaruju bolje poslovne rezultate (Prilog 18. Projekti).
Tečaj engleskog jezika za stanare BIOS-a završio je 15.6.2004. svečanom dodjelom
zasluženih diploma svim polaznicima. (Prilog 23. Seminari)
U lipnju 2004. godine nastavljena je suradnja na projektu "Učeničko poduzetništvo" s BIP-om
te su učenici srednje škole iz Dalja posjetili BIOS. Tijekom posjete održan je sat nastave iz
poduzetništva a zatim su se učenici upoznali s poduzetničkim projektima koji nastaju u
sklopu BIOS-a. (Prilog 18. Projekti)
Dana 30.6.2004. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijska komora Osijek
održana je prezentacija Grafičkog clustera BIOS Uvodno predavanje o clusterima održao je
viši stručni suradnik Hrvatske gospodarske komore, gospodin Zlatko Pavičić, dipl. oec.
Navedeni događaj promoviran je tijekom lipnja u dvije radio emisije "Prvi korak", dnevnom
91
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
tisku, televiziji Slavonije i Baranje te Hrvatskoj radio televiziji. (Prilog 18. Projekti) (Prilog 29.
Glas Slavonije 3.7.2004.)
5.4. EPILOG - BIOS-OVA OSOBNA KARTA, LIPANJ 2004.
Devet godina poslije osnivanja, od kojih je prvih sedam bilo bez poduzetnika početnika, BIOS
ima osobnu kartu koja pokazuje sljedeće:
5.4.1.
Misija
Misiju Poduzetničkog inkubatora BIOS definirao je 1998. godine Centar za poduzetništvo
Osijek prilikom izrade Prijedloga politika i procedura za djelovanje BIOS-a. Misija
Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek glasi: "Podupirati razvoj malog i srednjeg
poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u
najkritičnijim fazama razvoja poduzeća i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju
područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji."
5.4.2.
Ciljevi inkubatora
Ciljevi Inkubatora proizašli su iz misije BIOS-a, a formulirani su u partnerstvu s Centrom za
poduzetništvo u Osijeku, imajući u vidu Programska načela poticanja i razvoja malog
gospodarstva Grada Osijeka . Osnovni ciljevi Inkubatora su sljedeći:
•
sudjelovati u ekonomskom razvoju regije
•
promovirati lokalno poduzetništvo i pomoći u razvoju novih poduzeća
•
povećati broj poduzeća koja opstaju na tržištu
•
smanjiti vjerojatnost propasti start-up poduzeća
•
smanjiti vrijeme potrebno za osnivanje i rast poduzeća i učiniti ove procese troškovno
efikasnijim
•
pružanje poslovnih, tehničkih, obrazovnih i drugih usluga klijentima inkubatora i malim
i srednjim poduzetnicima u regiji
92
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.4.3.
Glavne aktivnosti inkubatora
Glavne aktivnosti Inkubatora usklađene su s misijom i ciljevima te predstavljaju konkretne
programe koji se realiziraju od 1.9.2002. godine. Formuliranje aktivnosti, njihovo planiranje i
implementaciju provodi direktor Igor Medić sa svojim suradnicima. Glavne aktivnosti su:
1. Intervjuiranje i savjetovanje potencijalnih korisnika (stanara) poslovnog
inkubatora pri izradi poslovnih planova
2. Pomoć pri izradi poslovnih planova i priprema klijenata za natječaj za ulazak u
poduzetnički inkubator
3. Pomoć u izboru i realizaciji organizacijskog oblika poslovanja
4. Ostale savjetodavne usluge vezane uz pokretanje poslovnog poduhvata
(financije, knjigovodstvo, marketing, management, pravni savjeti, ...)
5. Izdavanje poslovnog prostora malim i srednjim poduzetnicima početnicima
6. Održavanje web stranice inkubatora (http://bios.osijek.hr)
7. Kontakti sa svim stakeholder-ima (HGK, HOK, HUP, Zavod za zapošljavanje,
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Centar za poduzetništvo,
Tehnologijsko – razvojni centar u Osijeku, Agencija za razvoj Osječko
baranjske županije, ... )
8. Povezivanje poduzetnika (s naglaskom na prednosti udruživanja poduzetnika,
zajedničkog nastupa na tržištu ...)
9. Promocija poduzetništva
10. Poslovne usluge korisnicima BIOS-a:
i. pristup
Internetu
i
predstavljanje
klijenata
na
portalu
http://bios.osijek.hr,
ii. izrada web stranica klijenata,
iii. usluge tajništva,
iv. usluge grafičkog oblikovanja i tiska,
v. najam audio vizualne tehnike i prostorije za sastanke,
vi. upotreba kompjutora,
vii. knjigovodstveni servis,
viii. iznajmljivanja uredskog namještaja,
ix. korištenje telefona, telefaksa i uređaja za kopiranje,
x. primanje i slanje pošte te poslovna komunikacija,
xi. organizacija seminara prema potrebama stanara,
93
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
xii. održavanje stručnih skupova u prostorijama poduzetničkog inkubatora
(Poduzetnički forumi , FOOP – forum obiteljskih poduzeća i sl.) .
5.4.4.
Ciljno tržište
Ciljno tržište poduzetničkog inkubatora BIOS-a su poduzetnici - početnici i mlada poduzeća
ne starija od godinu dana, koja se bave ili imaju namjeru baviti se proizvodnjom ili uslužnom
djelatnošću vezanom za proizvodnju. Posebna pozornost se posvećuje društvenim
skupinama kojima je neophodna pomoć pri pokretanju poduzetničkog pothvata.
5.4.5.
Kriteriji za ulazak u inkubator
Poduzeća – kandidati za ulazak u BIOS trebaju posjedovati potencijal za otvaranje novih
radnih mjesta, što kandidati moraju dokumentirati poslovnim planom u čijoj razradi moraju
osobno sudjelovati. Uvjet je također da njihovi zahtjevi za veličinom prostora i
infrastrukturnom opremljenošću ne prelaze mogućnosti inkubatora. Od poduzetnika se traži
da ispune prijavu, a zajedno s njom da podnesu i svoj poslovni plan, koji razmatra Odbor
poslovnog inkubatora.
Svaki poduzetnik se u prostorijama inkubatora smije zadržati od tri do pet godina (ovisno o
vrsti djelatnosti kojom se bavi) nakon čega na njegovo mjesto dolazi novi poduzetnik.
5.4.6.
Stanari BIOS-a
Paralelno s uređivanjem prostora na sadašnjoj lokaciji BIOS-a (Strossmayerova ulica 341 u
Osijeku), u BIOS su se u razdoblju od 1.3.2003. do 30.6.2004. godine uselila sljedeća
poduzeća:
•
D & D Metal - Damir Đaniš - proizvodnja strojeva i dijelova za strojeve
•
Mysteria d.o.o. - Ružica Antunović - proizvodnja octa, začina, pudinga
•
Kovalos d.o.o. - Amalio Dunić - proizvodnja kovanih ograda i garažnih vrata
•
Escape d.o.o. - Bilić, Podhorski, Galir, Radovančević - WEB design studio
94
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
•
Vitić - Drafting - Davidović Stanislav - proizvodnja katamarana, stolova
•
Ćosić papir - Marija Ćosić - beskonačni obrasci
•
Platago - Damir Nađ - proizvodnja čajeva i ljekovitog bilja
•
Sarea - Dejan Prohaska - univerzalni uređaju za ugostiteljstvo (inovator)
•
Situla - Nenad Generalić - proizvodnja betonskog crijepa, blokova i popločnjaka
•
Area - Enesa Bukvica - proizvodnja PET ambalaže
•
Veritas - Stanislav Komlenac - knjigovodstveni servis
•
BSL - Bruno Šimunović - proizvodnja unikatnih ambijentalnih lampi
•
Moli - Lidija Loboda - proizvodnja ženskih čarapa
•
Grafoplast - Damir Samardžić - digitalni tisak, plastificiranje i graf. dorada
•
Koncept - osvjetljavanje filmova, grafičko oblikovanje i priprema
•
Zeus - proizvodnja aluminijske stolarije
U navedenih 16 poduzeća na dan 30.6.2004. godine bila je zaposlena 41 osoba.
U vlasničkoj strukturi svih poduzeća u inkubatoru sudjeluje ukupno 25 osoba sa prosječnom
dobi od 33 godine. U pet poduzeća vlasnice su žene što čini 31% ukupnog broja poduzeća.
Obrazovna struktura suvlasnika poduzeća koja posluju u inkubatoru je sljedeća: 1 osoba s
visokom stručnom spremom, 1 osoba s višom stručnom spremom te 20 osoba sa srednjom
stručnom spremom od kojih su njih 5 studenti (4 - ekonomski fakultet, 1 - elektrotehnika).
Prosječni broj godina radnog staža je manji od 8 a svima je ovo prvi poduzetnički pothvat u
životu.
95
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.5. POSLOVANJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA BIOS
Poduzetnički inkubator BIOS sukladno svojoj misiji pruža poslovne usluge stanarima
inkubatora i vanjskim klijentima. Sve usluge o kojima će u nastavku teksta biti riječi
djelomično su subvencionirane za stanare BIOS-a a naplaćuju se po tržišnoj cijeni za
vanjske klijente.
5.5.1.
Najam poslovnog prostora
Stanari Poduzetničkog inkubatora BIOS sukladno odluci Odbora za prijem stanara imaju
pravo koristiti uredske i proizvodnje prostore maksimalno do 5 godina ukoliko se bave
proizvodnom djelatnošću ili tri godine ukoliko se bave uslužnom djelatnošću vezanom uz
proizvodnju, no moguće je da poduzetnik zbog specifičnosti usluga koje pruža ostalim
poduzetnicima u inkubatoru ostane i nakon navedenog razdoblja ali u tom slučaju plaća
100% tržišnu vrijednost najma. Na dan 30.6.2004. godine tržišna cijena najma prostora
namijenjenog proizvodnim djelatnostima iznosi 25,00 kn/m2 a uslužnim djelatnostima 30,00
kn/m2. Najam skladišnog prostora iznosi 10,00 kn/m2 i 4,00 kn/m2 za otvoreni prostor
(parking). Za stanare BIOS-a koji obavljaju proizvodne djelatnosti subvencija najma prostora
u prvoj godini poslovanja iznosi 100%, u drugoj 75%, trećoj 50% i četvrtoj 25%. Za stanare
BIOS-a koji obavljaju uslužnu djelatnost koja je vezana uz proizvodnju subvencija najma
prostora u prvih šest mjeseci iznosi 100%, od 6. do 12. mjeseca 75%, u drugoj godini 50% i
u trećoj godini 25%.
5.5.2.
Organizacijska i savjetodavna pomoć
Osnovna organizacijska i savjetodavna pomoć za stanare BIOS-a je besplatna, odnosno
njen trošak snose BIOS-ovi donatori. Prilikom ulaska stanara u BIOS uprava BIOS-a se
upoznaje s djelatnošću poduzetnika kroz pomoć u izradi poslovnog plana i tijekom
održavanja seminara "Započnite vaš posao" koji je obavezan za sve potencijalne stanare
BIOS-a. Od trenutka ulaska stanara u BIOS uprava aktivno sudjeluje u implementaciji
96
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
poslovnog plana u narednom razdoblju kroz: kontinuirano savjetovanje o poduzetničkom
načinu poslovanja, pravno organizacijskim oblicima poslovanja, pomoći u planiranju
poslovnog procesa, računovodstvenim, financijskim i marketinškim savjetima, pomoć u izradi
kalkulacija proizvoda ili usluga i slično. U većini slučajeva osnovnu organizacijsku i
savjetodavnu pomoć pruža uprava BIOS-a no sukladno potrebama angažiraju se i vanjski
suradnici sa stručnim znanjem u određenom području: djelatnici Centra za poduzetništvo
Osijek, studenti poslijediplomskog studija "Poduzetništvo" Ekonomskog fakulteta u Osijeku i
eksperti iz Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva.
Za tri stanara BIOS-a: Escape, Situla i Grafoplast obavlja se dodatna organizacijska i
savjetodavna pomoć koja se naplaćuje sukladno vremenu potrebnom za obavljanje unaprijed
dogovorenih poslova a cijena se tijekom 2004. godine kretala od 244,00 do 1220,00 kn
mjesečno.
Značajan dio savjetodavnih usluga obavlja se u neformalnom obliku tijekom razgovora uz
"jutarnju kavu" u prostoriji za sastanke od 8 do 10 sati ujutro.
5.5.3.
Organizacija seminara
Tijekom 2003. i 2004. godine BIOS je zajedno s Centrom za poduzetništvo Osijek sudjelovao
u organizaciji četiri seminara s tematikom poduzetništva pod nazivom "Započnite svoj posao"
u trajanju od 40 školskih sati tijekom kojeg su se potencijalni stanari BIOS-a dodatno
educirali o osnovama poduzetničkog upravljanja. Plan uprave je nastaviti s organizacijom
seminara za stanare inkubatora sa sljedećom tematikom: unaprijedite svoje poslovanje,
računovodstvo i financije, gerila marketing, pregovaračke vještine i prezentacijske vještine.
Pored seminara s poduzetničkom tematikom uprava BIOS-a je kontinuirano organizirala
tečajeve engleskog jezika (utorkom), informatike (četvrtkom) i zaštite na radu, prve pomoći i
protupožarne zaštite ovisno o potrebama stanara.
Navedeni seminari subvencionirani su od strane BIOS-a u rasponu od 50 do 80% zbog
činjenice da razliku u cijeni koštanja izvođenja navedenih seminara snose BIOS-ovi donatori.
97
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.5.4.
Priprema, izlaganje i posjeti sajmovima u regiji i inozemstvu
Među stanarima BIOS-a najveća zainteresiranost za timski rad se javlja za vrijeme priprema i
izlaganja na sajmovima. U 2003. i 2004. godini stanari BIOS-a su se predstavili na sljedećim
sajmovima:
•
EXPO Osijek, svibanj 2003.
•
EXPO Pečuh, lipanj 2003.
•
Vinkovački jesenski gospodarski sajam, rujan 2003.
•
Osječki jesenski sajam, listopad 2003.
•
Promo hotel 2004 Poreč, veljača 2004.
•
Međunarodni sajam graditeljstva i opreme Osijek, svibanj 2004.
•
BIOS kućni sajam, svibanj 2004.
Tvrtke Ćosić papir i D&D metal posjetile su RESALE - sajam rabljenih strojeva u Karlsruhe-u,
Njemačka u travnju 2004. godine.
Poduzetnički inkubator BIOS uz pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i
Grada Osijeka, koji su do sada bili pokrovitelji izlaganja stanara BIOS-a na sajmovima, za
sve stanare BIOS-a organizira nastupe na sajmovima po subvencioniranim cijenama. Stanari
inkubatora dijele zajednički prostor a subvencija iznosi od 40 do 60%, ovisno o broju stanara
koji su zainteresirani za nastup.
Posebna pozornost daje se pripremi stanara za nastup kroz grafičko oblikovanje i tisak
promotivnih materijala, posjetnica i natpisa na štandu te odabir potencijalnih poslovnih
partnera iz baze poslovnih subjekata "Poslovna Hrvatska". Odabranim poslovnim subjektima
dostavljaju se pozivnice za posjet sajmu. Usluge pripreme nastupa na sajmu su besplatne a
naplaćuje se cijena koštanja tiska.
98
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.5.5.
Usluge tajništva
Usluge tajništva se odnose na pisanje ponuda i računa, poslovnih dopisa, pripreme
dokumenata za knjigovodstvo, posredovanje u zapošljavanju kroz provođenje selekcije u
suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pomoć u pripremi dokumentacije i procesu
dobivanja kredita i slično. Ukoliko obavljanje navedenih usluga ne prelazi 4 radna sata
mjesečno uprava BIOS-a ne naplaćuje svoje usluge od stanara. "Ponekad u mojoj maloj
kancelariji nema mjesta ni za stajanje, no u većini slučajeva se njihovi "veliki problemi" mogu
riješiti u nekoliko minuta." rekao je Jean koji je zadužen za obavljanje navedenih usluga.
5.5.6.
Najam opreme
Stanarima BIOS-a je omogućeno iznajmljivanje uredskog namještaja (stolovi, stolice, ormari i
vješalice) po mjesečnim cijenama od 2 do 5 kn. Prikupljena sredstva koriste se za popravke i
kupovinu novog uredskog namještaja. Navedeni namještaj BIOS je posudio od Grada
Osijeka bez naknade. Pored namještaja stanari BIOS-a mogu iznajmljivati kompjutorsku
opremu i telefonske aparate. Mjesečni najam kompjutora iznosi 50 kn uz obvezu da stanari
četvrtkom u razdoblju od 15 do 17 sati vrate kompjutor zbog održavanja nastave iz
informatike. U lipnju 2004. godine sav namještaj i kompjutorska oprema su bili iznajmljeni
stanarima BIOS-a.
5.5.7.
Korištenje telefaxa, uređaja za kopiranje, Interneta, telefona
Ukoliko stanari BIOS-a ne posjeduju telefax, uređaj za kopiranje, priključak na Internet ili
telefonsku liniju, omogućeno im je korištenje navedenih uređaja u uredima uprave BIOS-a.
Ukoliko cijena koštanja korištenja uređaja ne prelazi mjesečni iznos od 30 kn, stanarima se
ne naplaćuju navedene usluge a u suprotnom im se naplaćuje samo nastali trošak.
99
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.5.8.
Predstavljanje korisnika na Internetu
Svi stanari BIOS-a su predstavljeni na BIOS web stranici - http://bios.osijek.hr bez naknade.
Trenutno je u fazi izrada web trgovine u kojoj će stanari moći prodavati svoje proizvode
putem Interneta. Usluge web trgovine biti će znatno subvencionirane a zainteresirani stanari
će plaćati samo dio troškova pružanja navedene usluge.
5.5.9.
Pomoć pri korištenju kompjutora
Pored informatičkog tečaja stanarima BIOS-a se pruža pomoć pri korištenju kompjutora. Ona
se većinom odnosi na pomoć pri korištenju uredskih aplikacija, pretraživanja baza podataka
ili Interneta. Prema riječima Arona Stanića, koji je zadužen za održavanje informatičkog
tečaja i pružanje pomoći pri korištenju kompjutora: "Jedan od ciljeva uprave BIOS-a je
smanjiti opseg
informatičkih poslova koje uprava obavlja za stanare kroz edukaciju i
podučavanje."
5.5.10.
Grafičko oblikovanje, tisak i dorada
Osnovne usluge grafičkog oblikovanja poput dizajna: posjetnica, memoranduma i letaka su
besplatne za sve stanare Inkubatora uz uvjet da su njihove potrebe na vrijeme definirane te
da je određeno vrijeme kada će se isto obaviti. BIOS posjeduje jedan laserski pisač u boji i
jedan crno bijeli pisač čije usluge tiska se naplaćuju po stvarnoj cijeni koštanja koje u
prosjeku iznose 1 kn po stranici tiska. Usluge plastificiranja se također naplaćuju 1 kn po
stranici dok se stanari samostalno koriste s uređajem za rezanje i uvezivanje bez naknade.
5.5.11.
Marketing
Pored marketinških aktivnosti u kojima se promovira Poduzetnički inkubator BIOS i njegovi
stanari u cjelini, uprava BIOS-a posebnu pažnju posvećuje pozitivnom publicitetu njegovih
stanara. Veliki dio novinskih članaka, radio emisija i tv priloga posvećeni su promoviranju
100
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
uspjeha stanara te prezentaciji njihovih proizvoda i usluga. Uprava BIOS-a za stanare
obavlja usluge komunikacije s medijima putem dostavljanja press materijala i slika. Tijekom
2004. godine 80% stanara izrazilo je potrebu za organiziranjem promocije putem direktnog
mailing-a koji je obavljen u potpunosti (odabir potencijalnih poslovnih partnera, pomoć pri
osmišljavanju teksta, dizajn, priprema i tisak dopisnica ili letaka te njihova dostava) za četiri
stanara: Ćosić papir, Escape, Grafoplast i Koncept.
5.5.12.
Prijevodi tekstova
Prijevodi tekstova mogu se podijeliti na prijevode dopisa i ponuda za poslovnu komunikaciju i
ostali prijevodi (web stranica stanara, uputstva za korištenje strojeva i slično). Svi prijevodi za
poslovnu komunikaciju se ne naplaćuju dok se ostali prijevodi naplaćuju ovisno o stručnosti
teksta i hitnosti.
5.5.13.
Poslovna komunikacija
Uprava BIOS-a: Aron, Jean-Pierre i Igor podijelili su stanare BIOS-a u tri grupe te je svatko
od njih zadužen za određena poduzeća. Pod poslovnom komunikacijom pored navedene
marketinške komunikacije podrazumijeva se preuzimanje poruka, zaprimanje dopisa, slanje i
primanje telefaks poruka i ostale vrste komunikacije koja je unaprijed dogovorena sa
stanarima. Do sada se pružanje osnovne usluge poslovne komunikacije nije naplaćivalo no u
slučaju poduzeća Situla, Escape i Grafoplast ona se naplaćuje prema utrošenom vremenu
jer su njihovi zahtjevi opsežniji u usporedbi s ostalim stanarima BIOS-a.
5.5.14.
Parkiranje
Parkiranje za stanare BIOS-a, njihove poslovne partnere i goste je besplatno ukoliko se
navedena vozila ne zadržavaju preko noći u krugu BIOS-a. U suprotnom se stalni zakup
parkirnog prostora naplaćuje po sustavu subvencioniranih cijena uz definiranu tržišnu cijenu
od 4 kn/m2. Uprava BIOS-a je odlučila iznajmljivati neiskorišteni parkirni prostor vanjskim
klijentima, uglavnom prijevoznicima, po tržišnim cijenama. Cijena zakupa parkirnog prostora
101
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
za vanjske klijente je iznosila 4 kn/m2 a od rujna 2004. godine će iznositi 5 kn/m2 zbog velike
zainteresiranosti i relativno niske cijene u odnosu na ostale parkirne prostore na području
grada Osijeka. Tijekom 2004. godine uprava BIOS-a planira na iznajmljivanju vanjskog
parkirnog prostora ostvariti prihod u iznosu oko 40.000,00 kn.
5.6. PROMOCIJA INKUBATORA
U razdoblju od 1.9. 2002. do 30.6.2004. godine uprava BIOS-a promovirala je Poduzetnički
inkubator BIOS i proizvode i usluge stanara na lokalnim i nacionalnim tv postajama (8 TV
reportaža), dnevnom i stručnom tisku (objavljena 44 članaka/reportaže), gostovanjem na
lokalnim radio postajama (4 radio emisije), organiziranjem radio emisije "Prvi korak" o
poduzetništvu (16 emisija), sudjelovanjem na sajmovima u Osijeku, Vinkovcima i Pečuhu,
suorganizacijom stručnih skupova s Centrom za poduzetništvo Osijek (Poduzetnički forum i
Forum obiteljskih poduzeća) te organizacijom "Obiteljskog dana u BIOS-u" (druženje stanara
BIOS-a, njihovih obitelji i partnera BIOS-a).
Osnovni cilj navedene promocije prema Igoru je: "Krajem 2002. godine prioritet je bilo
anulirati postojeći negativni publicitet o radu BIOS-a a nakon toga isticanjem projekata BIOSa i uspjeha njegovih stanara stvoriti pozitivno mišljenje javnosti, te na taj način privući nove
stanare u BIOS."
Anketom koju je provela uprava BIOS-a u svibnju 2004. godine utvrđeno je da se preko 40%
stanara BIOS-a odlučilo uključiti u Poduzetnički inkubator BIOS na osnovu preporuke
poznanika, obitelji ili institucija kojoj su se obratili za pomoć. Nakon provedene ankete,
djelatnik BIOS-a, Aron Stanić kazao je: "Uzimajući u obzir sve dosadašnje promocijske
aktivnosti, osobno mi je najdraže kada promocija "od usta do usta" dobro funkcionira."
102
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.7. PROJEKTI SA VANJSKIM SURADNICIMA
U nastavku će biti riječi o važnijim projektima Poduzetničkog inkubatora BIOS u čiju
provedbu su uključeni i suradnici izvan Inkubatora.
5.7.1.
Grafički cluster BIOS
Grafički cluster BIOS okuplja pet poduzeća komplementarnih grafičkih djelatnosti koja kroz
zajednički nastup na tržištu i ponudu kompletne usluge ili proizvoda žele ostvariti bolje
poslovne rezultate. U projekt pokretanja grafičkog clustera BIOS uključena su četiri stanara
BIOS-a: Escape, Grafoplast, Koncept i Ćosić papir te jedan vanjski klijent: Bogentis d.o.o.
Osijek. U navedenim poduzećima zaposleno je 15 stručnjaka iz područja marketinga, izrade
poslovnih i web aplikacija, grafičkog dizajna, tiskarskih usluga i usluga grafičke dorade koji
omogućavaju klijentima kvalitetnu prezentaciju na tržištu.
Grafički cluster BIOS započeo je s radom u lipnju 2004. godine zbog inicijative gore
navedenih poduzeća. Članovi clustera su definirali razloge zbog kojih žele zajedno poslovati:
ponuda kompletnijeg proizvoda, veća konkurentnost na tržištu, profesionalniji pristup klijentu
(broj zaposlenika, iskustvo rada...), zajednički marketing, smanjenje troškova – sva
poduzeća locirana na istom mjestu ili u blizini i međusobni poticaji na kvalitetniji rad unutar
clustera. Grafički cluster BIOS za sada neće poslovati kao samostalno poduzeće već će
članice u potpunosti zadržati vlastitu autonomnost u poslovima nevezanim za rad clustera.
(Prilog 30. Opća pravila rada grafičkog clustera BIOS)
Uloga BIOS-a će se prvenstveno odnositi na posredovanje između potencijalnih klijenata i
članova clustera uz sljedeće pogodnosti za članove:
•
zajednički prostor za sastanke,
•
oglašavanje – subvencionirano oglašavanje u lokalnom tisku,
•
predstavljanje clustera u svim aktivnostima inkubatora (radio i TV emisije, novinski
članci...),
•
subvencioniranje zajedničkih nastupa i/ili posjeta sajmovima,
103
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
•
subvencioniranje izrade promotivnih materijala za cluster,
•
financiranje dijela troškova sukladno potporama drugih institucija,
•
istraživanje tržišta (baza poslovnih subjekata RH),
•
organizacija službene prezentacije projekta grafičkog clustera,
•
nastupi na radio-emisiji "Prvi korak".
Pogodnosti za klijente Grafičkog clustera BIOS će se prvenstveno odnositi na jedinstvenu
ponudu široke palete grafičkih usluga a koja se sastoji od: tiska, dorade i uveza knjiga,
časopisa i promotivnih materijala, proizvodnje beskonačnih obrazaca, web dizajna, izrade
vizualnog identiteta, grafičkog oblikovanja i pripreme, osvjetljavanja filmova, digitalnog tiska u
boji, varijabilnog tiska i plastificiranja.
5.7.2.
Radio emisija "Prvi korak"
U razdoblju od listopada 2003. do lipnja 2004. emitirano je 16 emisija "Prvog koraka" koju
zajednički organiziraju Gradski radio Osijek i BIOS. Osnovna tematika emisije je poticanje
razvoja poduzetništva i promoviranje poduzetništva uopće. Emisija se emitira svakog drugog
utorka od 9 sati i 45 minuta a njeno emitiranje sufinanciraju Grad Osijek i Osječko baranjska
županija. Među gostima emisije do sada su bili: predstavnici resornog ministarstva,
Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva a zatim Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva, predsjednica Udruge hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva,
pročelnik Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, voditeljica Poslijediplomskog
studija "Poduzetništvo" Ekonomskog fakulteta u Osijeku, dogradonačelnik Grada Osijeka,
predstavnici Centra za poduzetništvo Osijek te svi stanari Poduzetničkog inkubatora BIOS.
(Prilog 22. Prvi korak - BIOS-ova radio emisija)
5.7.3.
Osječka poduzetnička bilježnica
Osječka poduzetnička bilježnica pod nazivom "Prvi korak u poduzetništvo" nastala je kao
zajednički projekt Centra za poduzetništvo u Osijeku i Poduzetničkog inkubatora BIOS. Prvo
izdanje poduzetničke bilježnice izašlo je u travnju 2004. godine pod pokroviteljstvom
Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka i Ministarstva gospodarstva, rada i
104
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
poduzetništva. Autori poduzetničke bilježnice su djelatnici Centra za poduzetništvo Osijek i
Poduzetničkog inkubatora BIOS.
Osječka poduzetnička bilježnica je namijenjena prvenstveno onima, koji razmišljaju o ulasku
u svijet poduzetništva i osnivanju vlastitog poduzeća ili obrta na području grada Osijeka.
Bilježnica sadrži osnovne pojmove o poduzetništvu, konkretne informacije o osnivanju
pravnog subjekta, zapošljavanju djelatnika, pronalaženju potrebnih financijskih sredstava i
slično. Sastavni dio bilježnice je i adresar svih institucija koje djeluju na području grada
Osijeka, kao i objašnjenje koju vrstu informacija poduzetnik može dobiti u određenoj
instituciji. Naziv "bilježnica" nastao je zbog činjenice da se na kraju poduzetničke bilježnice
nalaze prazni listovi za zabilješke poduzetnika u procesu realizacije njihovih poduzetničkih
ideja. "On-line" verzija poduzetničke bilježnice nalazi se na web stranici BIOS-a http://bios.osijek.hr.
Prednosti Osječke poduzetničke bilježnice navedeni su u predgovoru prvom izdanju kojeg je
napisala prof. dr. sc. Slavica Singer108: "... Ova bilježnica pomaže da se raskrinkaju razni
mitovi o poduzetnicima koji malo rade i puno zarade, o poduzetnicima koji brzopleto ulijeću u
poslovne pothvate, o brzom poslovnom uspjehu. Bilježnica nameće razmišljanja o
prednostima, ali i mogućim problemima poduzetničkog života ..."
5.7.4.
Radionice za program SPECTRA
U 2003. i 2004. godini održane su tri radionice za sudionike tranzicijskih programa
Ministarstva obrane Republike Hrvatske u sklopu programa SPECTRA109 tijekom kojih su se
djelatnici MORH-a upoznali s mogućnostima koje im pruža započinjanje poduzetničkog
poduhvata. U sklopu radionica predstavili su se uspješni primjeri poduzetničkih pothvata
stanara BIOS-a te pogodnosti koje im u njihovom razvoju i operacionalizaciji ideje može
pružiti Poduzetnički inkubator BIOS.
108
prof. dr. sc. Slavica Singer je Voditelj poslijediplomskog studija Poduzetništvo, Sveučilišta J.J. Strossmayera u
Osijeku
109
SPECTRA je program tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja Ministarstva obrane Republike Hrvatske
105
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.7.5.
Učeničko poduzetništvo
U suradnji sa Srednjom ekonomskom školom Našice i BIP-om110 tijekom 2003. i 2004.
godine organizirane su tri posjete BIOS-u srednjoškolaca iz Našica, Belog Manastira i Dalja
tijekom kojih je Igor Medić, direktor BIOS-a održao sat nastave iz poduzetništva te upoznao
učenike s djelatnošću stanara Inkubatora.
U sklopu projekta " Poduzetnički centri i poduzetnički inkubatori kao potporne institucije
razvoju malog i srednjeg poduzetništva" Srednje ekonomske i trgovačke škole Isidora
Kršnjavog iz Našica, kojeg vodi profesorica Ljijana Kasapović111 stanari BIOS-a Vesna
Komlenac Glad, Damir Podhorski, Dejan Prohaska i direktor BIOS-a Igor Medić su zajednički
održali predavanje "Uvod u poduzetništvo" u travnju 2004. godine u Našicama.
"Pozitivne reakcije učenika na predavanje i posjet BIOS-u garancija su daljnje uspješne
suradnje u razvoju projekta Učeničko poduzetništvo." rekla je koordinatorica projekta
Učeničkog poduzetništva BIP-a, Mirta Šulmajster tijekom posjete BIOS-u u travnju 2004.
godine.
110
BIP - Business inovation programs - projekt Norveške vlade na području Istočne Hrvatske za poticanje razvoja
učeničkog poduzetništva
111
prof. Ljiljana Kasapović je profesorica Poduzetništva u Srednjoj ekonomskoj i trgovačkoj školi Isidora
Kršnjavog iz Našica
106
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.8. ULOGA STAKEHOLDER-A U POSLOVANJU BIOS-a
Osnovni stakeholder-i su svi poduzetnici početnici kojima je potrebna pomoć i potpora pri
započinjanju vlastite djelatnosti a žele poslovati u sklopu Poduzetničkog inkubatora BIOS ili
sudjelovati u projektima koje BIOS organizira i za vanjske klijente (poput Grafičkog clustera
BIOS). Njihova uloga je presudna jer bez potrebe i potražnje za uslugama koje inkubator
pruža ne postoji opravdanost za njegovo postojanje. Dosadašnja iskustva u radu pokazala
su da je interes poduzetnika za ulazak u Poduzetnički inkubator BIOS veći nego što su
trenutne mogućnosti jer je u lipnju 2004. godine BIOS u potpunosti popunjen, no s druge
strane kvaliteta poduzetničkih projekata nije na odgovarajućoj razini. Zbog te činjenice
uloženi su dodatni napori u promoviranje usluga inkubatora i educiranje potencijalnih stanara
kroz tematsku radio emisiju "Prvi korak u poduzetništvo", izdavanje "Osječke poduzetničke
bilježnice" i organizaciju seminara "Započnite svoj posao" u suradnji s Centrom za
poduzetništvo Osijek.
Uloga osnivača BIOS-a Grada Osijeka i ETZ-a d.o.o. Osijek proporcionalna je njihovim
vlasničkim udjelima: Grad Osijek 97% i ETZ d.o.o. 3%. Osnovna problematika vezana uz
sudjelovanje ETZ-a je činjenica da se to poduzeće nalazi u teškoj financijskoj situaciji te da
nije u mogućnosti ispoštovati sve obveze prema BIOS-u, odnosno BIOS potražuje lipnju
2004. godine 10.000,00 kuna od ETZ-a više od godinu dana. S druge strane, Grad Osijek je
od kolovoza 2002. godine, nakon dogovora o ponovnom pokretanju BIOS-a u suradnji s
Centrom za poduzetništvo Osijek, pružao pomoć kroz osiguravanje poslovnog prostora za
rad BIOS-a, njegovu rekonstrukciju i mjesečno sufinanciranje operativnih troškova BIOS-a u
iznosu od 16.600,00 kn od 1.9.2002. do 1.6.2004. godine.
Ključni partner u radu BIOS-a je osječki Centar za poduzetništvo koji je nekoliko puta tijekom
razdoblja od osnivanja BIOS-a do srpnja 2002. godine pokušao ostvariti partnerski odnos s
inkubatorom. Centru za poduzetništvo to polazi za rukom u srpnju 2002. godine kada
potpisuje ugovor o poslovnoj suradnji s Gradom Osijekom, vezan uz razvoj Poduzetničkog
inkubatora BIOS, te se obvezuje na pružanje savjetodavne i edukacijske potpore upravi i
stanarima inkubatora te financijsku potporu u iznosu od $60.000 USD. Navedena sredstva
namijenjena su za edukaciju i nabavku opreme neophodne za početak obavljanja djelatnosti
107
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
inkubatora. Uzimajući u obzir da Centar za poduzetništvo navedene usluge pruža bez ikakve
naknade te da doznačena sredstva Poduzetnički inkubator BIOS nije dužan vratiti, mora se
zaključiti da je njegovo dobrovoljno uključivanje u projekt od iznimnog značaja za rad BIOSa.
Tijekom 2002. i 2003. godine BIOS je aktivno surađivao s resornim Ministarstvom obrta,
malog i srednjeg poduzetništva, te je u 2003. godini Ministarstvo sudjelovalo u rekonstrukciji
infrastrukture i adaptaciji druge proizvodne hale u sklopu BIOS-a u ukupnom iznosu od
180.000,00 kuna i sa 95.000,00 kuna namijenjenih projektima i uslugama koje inkubator
provodi za svoje stanare. Početkom 2004. godine Ministarstvo obrta, malog i srednjeg
poduzetništva postalo je dijelom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koje je
sudjelovalo u projektima BIOS-a ali za sada bez ikakve financijske potpore. Sukladno
predanim zahtjevima financijska potpora Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva se
očekuje krajem 2004. godine.
Osječko-baranjska županija je tijekom 2003. godine ostvarivala suradnju s BIOS-om preko
svog ureda - Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije te je financirala nabavku
polovnog viličara za potrebe stanara u iznosu od 50.000,00 kuna te je sudjelovala, kao glavni
pokrovitelj s iznosom od 20.000,00 kuna, u organizaciji radio emisije "Prvi korak". Od nove
uprave Osječko-baranjske županije, BIOS očekuje potporu krajem 2004. godine jer je u
sklopu programa poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije predviđena financijska
potpora institucijama poput Poduzetničkog inkubatora BIOS.
Uprava BIOS-a pokušava proširiti krug stakeholder-a kroz uključivanje drugih institucija,
poput Informest-a112 kojem je predan zahtjev za financiranje BIOS-ovih projekata. Hrvatskom
kandidaturom za punopravno članstvo u Europskoj zajednici BIOS-u bi se trebao omogućiti
pristup institucijama Europske zajednice te je za očekivati da će se broj stakeholder-a
sukladno tome povećati.
112
Informest - Italian Participation to the Development of Eastern Slavonia - Talijanski program sudjelovanja u
razvoju Istočne Slavonije
108
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.9. FINANCIJSKO POSLOVANJE INKUBATORA
Financijsko poslovanje inkubatora neophodno je promatrati s aspekta obavljanja njegove
osnove djelatnosti - pružanje podrške razvoju poduzetničkih pothvata. Iako su u razdoblju od
1996. do 2002. godine u sklopu inkubatora poslovale tvrtke Istina d.d. i Fuga film d.o.o., o
kojima je bilo riječi u kronologiji zbivanja prije dolaska nove uprave, neophodno je ustvrditi da
je tek u 2003. godini BIOS tijekom cijele godine obavljao svoju djelatnost pružanjem potpore
novim poduzetničkim pothvatima. Sukladno tome u pregledu financijskog poslovanja BIOS-a
naglasak je postavljen na 2003. godinu te odnosu 2003. i 2002. godine.
Ukupni prihodi u 2003. godini iznosili su 704.288,20 kn. Struktura prihoda prikazana je u
tablici 4.
Tablica 4. Struktura prihoda BIOS-a u 2003. godini
Naziv
Grad Osijek
Centar za poduzetništvo
MOMSP
OBŽ - Agencija za razvoj
Vlastiti prihodi
OBŽ - Ured za gospodarstvo
UKUPNO:
Iznos
221.715,00
221.676,00
159.493,46
50.000,00
31.403,74
20.000,00
704.288,20
%
31,5%
31,5%
22,5%
7,0%
4,5%
3,0%
100,0%
Iz tablice je vidljivo da su u financiranju rada BIOS-a najviše sudjelovali Grad Osijek i Centar
za poduzetništvo Osijek, te da je nakon dugog razdoblja u kojem nije ostvarivan vlastiti
prihod BIOS-a, Poduzetnički inkubator BIOS u 2003. godini ostvario vlastiti prihod veći od
30.000,00 kuna.
U odnosu na 2002. godinu prihodi su veći za 429.417,91 kn uz 20% smanjenje prihoda od
dotacija Grada Osijeka. U tablici 5. navedena je struktura prihoda 2003. godine u odnosu na
2002. godinu iz koje se vidi značajan napredak u ostvarivanju vlastitih prihoda.
109
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Tablica 5. Struktura prihoda BIOS-a 2003. godine u odnosu na 2002. godinu
NAZIV
Grad Osijek
Centar za poduzetništvo
MOMSP
OBŽ - Agencija za razvoj
Vlastiti prihodi
OBŽ - Ured za gospodarstvo
UKUPNO
2002.
274.680,16
190,13
274.870,29
2003.
221.715,00
221.676,00
159.493,46
50.000,00
31.403,74
20.000,00
704.288,20
Index
80,72
16.518,56
256,23
Ukupni rashodi u 2003. godini iznosili su 646.129,73 kn a njihova raspodjela je prikazana na
slici 6.
Slika 6. Grafički prikaz strukture rashoda BIOS-a u 2003. godini
AMORTIZACIJA
25%
MATERIJAL
3%
REŽIJE
8%
USLUGE
4%
TROŠAK
STANARA
11%
OSTALI
TROŠKOVI
6%
SLUŽBENA
PUTOVANJA
3%
POREZI I
DOPRINOSI
17%
TROŠKOVI
UPOSLENIH
23%
Za sitni inventar, uredski materijal i materijal za čišćenje i održavanje potrošeno je ukupno
18.178,36 kn. Najveći dio utrošen je za uredski materijal, jer su svi dokumenti i prospekti
pripremani, tiskani i kopirani u BIOS-u. Na taj način ostvarena je ušteda u odnosu na tržišnu
cijenu pripreme, tiska i kopiranja materijala i prospekata.
Režije u 2003. godini iznosile su ukupno 52.813,16 kn. Dio režija (voda, struja, grijanje)
prefakturiran je stanarima BIOS-a sukladno kvadraturi prostora koji koriste i stvarnoj
potrošnji, što je iskazano kroz dio vlastitih prihoda.
110
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Trošak za usluge iznosio je ukupno 28.279,51 kn. Tijekom 2003. godine povećan je temeljni
kapital Poduzetničkog inkubatora BIOS, i promijenjen društveni ugovor, što je uzrokovalo i
dodatne troškove na tim poslovima (takse, naknade bilježnicima i revizoru i dr.).
Stanarima BIOS-a organizirani su seminari, usavršavanja, izlaganja na sajmovima i
promidžba u iznosu od 70.351,12 kn. Ovaj trošak odnosi se na seminare iz zaštite na radu,
protupožarne zaštite i prve pomoći koju je BIOS organizirao za stanare, seminar iz
informatike i seminar engleskog jezika. Svi seminari su subvencionirani, dok manji dio
plaćaju stanari. Osim seminara BIOS je subvencionirao stanarima i nastupe na tri osječka i
vinkovačkom sajmu, te organizirao promidžbu putem sponzoriranih emisija.
Trošak uposlenih u 2003. godini iznosio je ukupno 145.408,34 kn. U 2003. godini
Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. Osijek imao je 2 zaposlena – direktora i suradnika.
Ostali troškovi iznosili su ukupno 38.832,04 kn. Od toga je za reprezentaciju potrošeno
19.219,69 kn. Najveći dio ovog iznosa utrošen je na organizaciju izborne skupštine UHIPP-a
koja je 2003. godine održana u Osijeku. Iznos od 1.000,00 kn za članarine je godišnja
članarina za UHIPP, a iznos od 5.272,13 kn za sudske i administrativne troškove odnosi se
na promjenu temeljnog kapitala i društvenog ugovora.
Amortizacija u iznosu od 165.486,65 kuna čini preko 25% svih troškova. Sva ulaganja u
2003. godini u iznosu od 165.486,65 kn otpisana su u 100% iznosu, kako bi dobivene
potpore stvarno služile investiranju, a ne kumuliranju dobiti.
U 2003. godini nabavljen je viličar za potrebe stanara, čajna kuhinja i druga oprema, a u
zgrade inkubatora uloženo 119.272,86 kn.
U odnosu na 2002. godinu rashodi su veći za 402.015,87 kn. Ovo povećanje vezano je uz
ulazak novih stanara koji su primani tokom godine, a do kraja godine je popunjena prva hala
– primljeno je 12 stanara. Osim toga trećina prihoda je investirana u opremu i zgrade kako bi
se stvorili uvjeti za rad stanara i prijem novih stanara, kako bi inkubator i u 2004. godini
mogao primati nove poduzetnike u uvjetima u kojima mogu odmah započeti svoju
proizvodnju.
111
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Tablica 6. Struktura rashoda u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu i udjeli u ukupnom
prihodu
NAZIV
2002
Udio u
ukupnom
prihodu
2
3
2003
1
Materijal za čišćenje
Uredski materijal
Materijal za održavanje
Sitni inventar
UKUPNO MATERIJAL
0,00
899,58
2.658,98
1.729,10
5.287,66
0,00
0,33
0,97
0,63
1,92
4
2.929,65
7.394,61
1.134,93
6.719,17
18.178,36
Električna energija
Plin
Dizelsko gorivo - grijanje
Čišćenje poslovnog prostora
Voda
Odvoz smeća
Telefon
Vodoprivredna naknada
UKUPNO REŽIJE
975,76
0,00
147,49
0,00
0,00
0,00
7.457,38
1.417,86
9.998,49
0,35
0,00
0,05
0,00
0,00
0,00
2,71
0,52
3,64
700,00
9.600,00
14.226,40
701,20
3.687,00
519,75
29.434,35
Prijevozne usluge
Računovodstvene usluge
Javnobilježničke i odvj. usluge
Usluge student servisa
Ostale usluge
Poštarina
UKUPNO USLUGE
Seminari
Najam opreme
Najam izložbenog prostora
Promidžba i reklama
Troškovi za priručnike, časop. i dr.
UKUPNO TROŠAK STANARA
Prijevoz na rad i s rada
Poklon bon - djeca
Naknade zaposlenicima
Neto plaće
UKUPNO TROŠKOVI
UPOSLENIH
Udio u
ukupnom
prihodu
Index
(5/3)
5
6
0,42
1,05
0,16
0,95
2,58
134,17
10.597,08
6.551,79
549,95
6.497,00
4.203,90
644,00
18.806,79
4.962,65
52.813,16
1,50
0,93
0,08
0,92
0,60
0,09
2,67
0,70
7,50
206,15
0,25
3,49
5,18
0,26
1,34
0,19
10,71
600,00
14.400,00
3.996,60
469,05
8.134,31
679,55
28.279,51
0,09
2,04
0,57
0,07
1,15
0,10
4,02
37,50
0,00
0,00
0,00
1.425,00
2.975,93
4.400,93
0,00
0,00
0,00
0,52
1,08
1,60
36.866,16
1.794,78
9.036,08
15.080,00
7.574,10
70.351,12
5,23
0,25
1,28
2,14
1,08
9,99
623,88
2.570,00
0,00
1.727,87
84.789,32
0,93
0,00
0,63
30,85
4.560,00
800,00
2.000,00
138.048,34
0,65
0,11
0,28
19,60
89.087,19
32,41
145.408,34
20,65
63,70
112
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
NAZIV
2002
Udio u
ukupnom
prihodu
2003
Udio u
ukupnom
prihodu
Index
(5/3)
Doprinosi, porezi i prirezi iz plaća
Doprinosi na plaće
Doprinos HGK
Općekorisne funkcije šuma
Porez na tvrtku
UKUPNO POREZI I DOPRINOSI
36.757,59
20.693,93
514,67
192,41
400,00
58.558,60
13,37
7,53
0,19
0,07
0,15
21,30
69.309,66
35.665,70
833,08
506,68
405,71
106.720,83
9,84
5,06
0,12
0,07
101,43
15,15
Dnevnice za službena putovanja
Prijevoz na službena putovanja
Noćenje na službenom putu
UKUPNO SLUŽBENA
PUTOVANJA
1.105,00
4.428,70
0,40
1,61
0,00
850,00
18.487,19
722,53
0,12
2,62
0,10
5.533,70
2,01
20.059,72
2,85
141,48
Reprezentacija
Naknada za platni promet
Članarine udrugama i društvima
Administrativni i sudski troškovi
Kamate - grad Osijek
Vrijednosno usklađenje
UKUPNO OSTALI TROŠKOVI
1.079,21
2.405,90
55,00
800,00
5.078,73
25.632,06
35.050,90
0,39
0,88
0,02
0,29
1,85
9,33
12,75
19.219,69
2.098,81
1.000,00
5.272,13
1.241,41
10.000,00
38.832,04
2,73
0,30
0,14
0,75
0,18
1,42
5,51
43,24
6.762,04
6.762,04
2,46
2,46
165.486,65
165.486,65
23,50
23,50
955,13
244.113,86
274.870,29
88,81
100,00
646.129,73
704.288,20
91,74
100,00
Amortizacija
UKUPNO AMORTIZACIJA
SVEUKUPNO RASHODI
SVEUKUPNO PRIHODI
71,13
103,30
Iz tablice se lako može pročitati da je inkubator u 2003. godini obavljao svoju osnovnu
namjenu – poticanje malog poduzetništva, uz pojačane investicije u opremu i objekte, što se
vidi u indexima povećanja troška stanara i amortizacije u odnosu na 2002. godinu, dok
operativni troškovi funkcioniranja inkubatora bilježe smanjenje u ukupnom udjelu prihoda.
U 2003. godini ostvarena je dobit 58.158,57 kn, te služi za pokriće gubitka prethodnih
godina.
113
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Tablica 7. Prihod, rashod i dobit 2003. godine u odnosu na 2002. godinu
2002
274.870,29
244.113,86
30.756,43
Prihod
Rashod
Dobit
2003
704.288,20
646.129,73
58.158,47
Index
256,23
264,68
189,09
Slika 7. Grafički prikaz prihoda, rashoda i dobiti 2003. godine u odnosu na 2002. godinu
800.000,00
700.000,00
600.000,00
500.000,00
2002
2003
400.000,00
300.000,00
200.000,00
100.000,00
0,00
Prihod
Rashod
Dobit
Iz tablice i grafičkog prikaza može se uočiti znatno povećanje prihoda, rashoda i dobiti koji su
rezultat veće aktivnosti BIOS-a u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu. Povećanje dobiti
pozitivno je za većinu poslovnih subjekata, no u slučaju BIOS-a ona je prisutna zbog
pokrivanja gubitaka iz proteklih razdoblja (246.772,56 kuna gubitka nastalo je u poslovanju
BIOS-a u 2001. godini). U planu uprave BIOS-a za naredna razdoblja nije ostvarivanje dobiti
BIOS-a, već njegovih stanara, te će se višak sredstava usmjeravati u nove projekte BIOS-a.
Zavod za poslovna istraživanja iz Zagreba svrstava Poduzetnički inkubator među srednje
male poslovne subjekte prema prihodima, dobiti i novostvorenoj vrijednosti. U podacima
Zavoda ističe se povećanje radne produktivnosti Poduzetničkog inkubatora u 2002. i 2003.
godini. Navedeni podaci prikazani su u slici 8.
114
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Slika 8. Petogodišnji trendovi prihoda, dobiti, novostvorene vrijednosti i radne produktivnosti
BIOS-a u razdoblju od 1998. do 2003. godine izraženi u tisućama eura.
Izvor: Poslovna Hrvatska ljeto 2004. verzija 6.1., Zavod za poslovna istraživanja Zagreb
Uprava BIOS-a je u poslovnom planu BIOS-a, izrađenom u srpnju 2004. godine, predvidjela
prihode i rashode u 2004. godini u kojoj su uračunati troškovi za planirane radove kako bi se
u potpunosti omogućilo novim stanarima u drugoj proizvodnoj hali obavljanje njihovih
djelatnosti te izrada projektne dokumentacije za 3. proizvodnu halu. U planirane radove za
2004. godinu spadaju:
•
•
•
•
završni radovi na priključenju grijanja, vode, kanalizacije, struje i telefona,
neophodne prepravke kotlovnice zbog povećanog broja stanara (nove pumpe),
završetak radova na sanitarnom čvoru u hali II (građevinski radovi, sanitarije,
keramika, ...),
prepravak hladnjače za ulazak novog stanara (proizvodnja jabučnog octa) dovod i
odvod vode te priključak struje,
115
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
•
•
završni radovi na priključenju telefonskih linija za stanare u drugoj hali,
instalacija kompenzatora jalove energije (neophodnog zbog smanjivanja troškova
električne energije za sve stanare i upravu BIOS-a)
uređenje prostora u kojem se održavaju seminari (laminat i postavljanje)
termo izolacija prve proizvodne hale
vanjsko bojanje druge proizvodne hale
postavljanje video nadzora BIOS-a
izmjena postojeće žičane ograde oko objekta s metalnom ogradom
projektna dokumentacija za 3. proizvodnu halu
•
•
•
•
•
•
Uprava BIOS-a očekuje da će navedeni radovi iznositi oko 696.000,00 kn bez uračunatog
PDV-a.
Tablica 8. Struktura planiranih prihoda i rashoda u 2004. godini
1.
PRIHODI
- vlastiti prihodi
- Grad Osijek
- OSI – Centar za poduzetništvo
- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
- Ministarstvo za obrt, malo i sred.*
- Osječko baranjska županija i Informest
UKUPNO PRIHODI
kn
198.280,75
390.000,00
200.000,00
480.000,00
115.506,54
70.000,00
1.453.787,29
2.
RASHODI
- materijal
(uredski, za čišćenje, sitni inventar, ...)
- režije
(el. energija, plin, voda, smeće, telefon, čišćenje, ...)
- usluge
(poštarina, računovodstvene, javnobilježničke, ...)
- trošak stanara
(seminari, najam opreme, sajmovi, promocija, ...)
- troškovi uposlenih
(plaće, prijevoz, božićnica)
- porezi i doprinosi
(iz plaća, na plaće, HGK, šuma, porez na tvrtku)
- službena putovanja
(dnevnice, prijevoz, noćenje)
- amortizacija
(100% rekonstrukcija hale 2 i infrastruktura )
- trošak projektne dokumentacije
(3. proizvodna hala)
- ostali troškovi
(članarine, platni promet, administra. trošk., reprezentacija, ...)
UKUPNO RASHODI
kn
35.000,00
%
2,47%
172.000,00
12,13%
32.000,00
2,26%
110.000,00
7,75%
179.623,40
12,66%
128.542,08
9,06%
25.000,00
1,76%
566.300,00
39,92%
130.000,00
9,16%
40.000,00
2,82%
1.418.465,48
100 %
3.
DOBIT
%
13,64%
26,83%
13,76%
33,02%
7,95%
4,82%
100 %
35.321,81
* 115.506,54 kn okončane građevinske situacije za radove koji su započeli u 2003.
116
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.10.
MIŠLJENJA STANARA O RADU INKUBATORA
Tijekom svibnja 2004. godine uprava BIOS-a: Igor, Jean i Aron provela je anketu među svim
vlasnicima poduzeća koji su stanari BIOS-a. Razgovori s 16 poduzeća obavljeni su u
prethodno dogovorenim terminima u trajanju od sat vremena. Tijekom razgovora uprava
BIOS-a je bilježila razmišljanja stanara koja se mogu grupirati na sljedeći način: pozitivna
iskustva, negativna iskustva, zahtjevi za organizaciju seminara, priprema i organizacija
sajmova, direktni marketing i ostale ideje i prijedlozi.
Pozitivna iskustva o radu u sklopu BIOS-a odnosila su se na: adekvatan prostor za rad,
provedene marketinške aktivnosti (TV, radio, tisak, promocije), administrativne usluge koje
uprava BIOS-a obavlja sukladno potrebama stanara, provedene seminare ("Započnite vaš
posao", Informatika, Engleski, Zaštita na radu, Prva pomoć i Protupožarna zaštita),
subvencioniranje nastupa na sajmovima, umrežavanje stanara, međuljudske odnose,
infrastrukturu (struja, voda, grijanje, parking, brza Internet veza, prostorija za sastanke) i
pristup različitim informacijama (stručni časopisi, dnevni tisak, software - "Poslovna
Hrvatska"). Damir Podhorski, jedan od suvlasnika tvrtke Escape, kazao je sljedeće:
"Dosadašnje promotivne aktivnosti BIOS-a uvelike su pomogle u stvaranju pozitivnog imidža
tvrtke Escape, osobito predstavljanjem na radio emisiji Prvi korak."
Negativna iskustva o radu u sklopu BIOS-a odnosila su se na: nedostatak istaknutog kućnog
reda, problem sigurnosti (zaštita strojeva i opreme), neurednost unutar BIOS-a i preglasnu
glazbu. Direktor i vlasnik tvrtke Grafoplast, Damir Samardžić kazao je: "Jedini problem u
poslovanju moje tvrtke u sklopu BIOS-a je problem zaštite strojeva i opreme, stoga
predlažem da zajednički financiramo angažiranje noćnog čuvara."
Pored želje za nastavkom seminara koji se trenutno održavaju stanari su predložili i sljedeće
vrste seminara: poslovno pregovaranje, osnove marketinga, poslovni engleski, osnove
računovodstva i predavanje o poduzetništvu direktora Tehnološkog parka Zagreb - mr.sc.
Marijana Ožanića113.
113
stanari BIOS-a prisustvovali su prezentaciji knjige "Mali brod na olujnom moru", Ožanić, Marijan, Tehnološki
park Zagreb, 2004. koja je održana u svibnju 2003. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku
117
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
Zbog ograničenih financijskih sredstava stanara za individualno oglašavanje, iz razgovora
smo došli do zaključka da uprava BIOS-a pored dosadašnjih zajedničkih marketinških
projekata organizira "direct mailing" za jedan dio stanara inkubatora. Direct mailing se sastoji
od sljedećih usluga: odabir poslovnih subjekata sukladno zahtjevima, osmišljavanje teksta
dopisa/letka, dizajn, priprema i tisak materijala u suradnji s Grafičkim clusterom BIOS,
dostava dopisa u suradnji s City Express-om114.
Stanari BIOS-a su naveli nekoliko sugestija za bolju organizaciju BIOS-ovog sajma i
pripreme za nastupe na općim i stručnim sajmovima: Zvonimir Stjepanek, Zeus:"prilikom
zajedničkog nastupa neophodno je iznajmiti veći prostor na kojem će stanari biti raspoređeni
po srodnim djelatnostima", Nenad Generalić, Situla: "Dosadašnji BIOS kućni sajam
neophodno je održavati vikendom zbog privlačenja većeg broja posjetitelja" i da uprava
BIOS-a pokuša pronaći dodatna sredstva za subvencioniranje posjeta stručnim sajmovima.
U nastavku se navode ostale ideje i prijedlozi stanara: pokretanje grafičkog clustera,
organizacija novog BIOS obiteljskog dana, uređenje parkinga (ocrtavanje), kvalitetnije
osmisliti nastupe na budućim sajmovima i uključiti studente, postdiplomce i stručnjake u
pružanje savjetodavnih usluga za stanare BIOS-a. Vlasnik tvrtke Koncept, Slaven Lulić
kazao je: "Predlažem da ubrzamo proces formiranja Grafičkog clustera BIOS Osijek, jer
ćemo na taj način osnažiti poduzeća koja trenutno posluju u sklopu BIOS-a kroz pružanje
cjelovite ponude grafičkih usluga."
Rezultati navedene ankete prezentirani su stanarima krajem svibnja 2004. godine na
zajedničkom sastanku uz definiranje poslova i odgovornih osoba za njihovo provođenje.
114
City Express Split d.o.o., Jeretova 12, 21000 Split - djelatnost: kurirske usluge
118
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
SLUČAJ: VRIJEDI LI U PODUZETNIŠTVU "SVE JE DOBRO, ŠTO SE DOBRO ZAVRŠI"PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS OSIJEK
5.11.
PRIJEDLOZI SAVJETNIKA BIOS-A
Krsysztof Zasiadly, stručni suradnik Open Society Instituta iz New Yorka, u razdoblju od
ožujka 1999. godine do ožujka 2003. godine boravio je četiri puta u Osijeku pružajući svoje
savjetodavne usluge za pokretanje BIOS-a u organizaciji Centara za poduzetništvo Osijek. U
ožujku 1999. godine Zasiadly se sastao s tadašnjim Nadzornim odborom BIOS-a te održao
jednodnevni seminar o pokretanju poduzetničkih inkubatora. U listopadu 2000. godine
Zasiadly je predložio reviziju postojećeg građevinskog plana za rekonstrukciju prostora
BIOS-a na adresi Strossmayerova 341. U svibnju 2002. godine tjedan dana je obučavao
novog direktora BIOS-a, Igora Medića o vođenju poslova u poduzetničkom inkubatoru. Deset
mjeseci kasnije Zasiadly je pomogao upravi BIOS-a u aktualizaciji poslovnog plana
Poduzetničkog inkubatora BIOS. Tijekom navedenih posjeta Zasiadly se upoznao s uvjetima
u kojima nastaje inkubator, stakeholder-ima i upravom BIOS-a te je u svom izvješću u srpnju
2003. naveo nekoliko prijedloga za uspješno poslovanje inkubatora, koja se navode u
nastavku:
•
uključiti troškove izgradnje i obnove objekata BIOS-a u proračun Grada Osijeka na
duže vremensko razdoblje,
•
uložiti dodatna sredstva u poboljšanje uvjeta za rad (ventilacija, rasvjeta, grijanje),
•
razviti program kontinuirane edukacije uprave BIOS-a, posebno vezano uz
konzultantske i savjetodavne usluge,
•
razviti edukacijske seminare za stanare BIOS-a iz područja kalkulacija cijena i
tehnološkog procesa,
•
nastaviti razvoj politika i procedura rada inkubatora,
•
razviti mrežu poduzeća koja će surađivati sa stanarima inkubatora,
•
izraditi formular za izradu poslovnih planova stanara inkubatora,
•
planirati izgradnju objekata ukupne površine od oko 3000 m2 zbog lakšeg financiranja
rada BIOS-a u budućnosti,
•
izgraditi imidž BIOS-a kao projekta koji je zasnovan razvoju lokalnog poduzetništva,
•
razviti mjerljive indikatore uspjeha BIOS-a i njegove uprave,
•
umrežiti rad inkubatora sa srodnim institucijama za potporu poduzetništvu na lokalnoj
i nacionalnoj razini, te sudjelovati u međunarodnim projektima.
119
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.
ANALIZA SLUČAJA
6.1. UVOD
Povijest Poduzetničkog inkubatora BIOS je prikazana u točki 5. a može se podijeliti u dvije
cjeline: od 1996 do 2002. i od 2002. do sredine 2004. godine. U razdoblju od 1996. do 2002.
godine BIOS nije adekvatno pružao potporu malim poduzetničkim pothvatima te je o projektu
BIOS stvoren negativan stav u društvu. U razdoblju od 2002. do sredine 2004. godine
uloženi su značajni napori da BIOS započne obavljati svoju osnovnu djelatnost, pružati
potporu malim poduzetničkim pothvatima u regiji, te da se u njegovo nastajanje uključi
zajednica, stakeholder-i, osnivači i poduzetnici početnici. U lipnju 2004. godine u BIOS-u
posluje 16 poduzeća s 41 zaposlenim djelatnikom, stvoreno je pozitivno ozračje oko projekta
zbog činjenice da BIOS svojim poslovanjem sudjeluje u promoviranju i razvijanju
poduzetništva u regiji.
Poduzetnički inkubator BIOS se trenutno nalazi na prekretnici, te njegova uprava mora
odlučiti kojim smjerom će se poslovanje BIOS-a razvijati u sljedećem razdoblju. Osnovni
smjer razvoja definiran je misijom i ciljevima inkubatora, no da bi se misija i ciljevi što
kvalitetnije ostvarili neophodno je omogućiti kontinuiranu stabilnost u poslovanju inkubatora.
Stabilnost u poslovanju se u prvom redu odnosi na zainteresiranost vlasnika BIOS-a za
pružanje potpore razvoju projekta na duže vremensko razdoblje. Poslovanje BIOS-a usko je
vezano s odlukom većinskog vlasnika Grada Osijeka da ustupi vlastiti poslovni prostor u
Strossmayerovoj 341 u Osijeku na korištenje upravi i stanarima BIOS-a. Navedeni prostor,
čija ukupna površina zemljišta je gotovo 9000 m2, predstavlja ključni čimbenik u planiranju
razvoja inkubatora.
Kontinuirana financijska podrška koju BIOS prima od strane vlasnika, partnera, institucija za
poticanje razvoja poduzetništva i Europske unije (u budućnosti) omogućile bi stabilnu
financijsku situaciju neophodnu za poslovanje BIOS-a. Među partnerima BIOS-a u budućem
razdoblju moguće je očekivati i snažna privatna poduzeća, bilo da se radi o hrvatskim ili
stranim poduzećima, koja žele podrškom projektima ovakvog profila doprinijeti razvoju
120
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
lokalne zajednice i njenih žitelja.
Veliki izazov za upravu BIOS-a može predstavljati i
samoodrživost inkubatora kao neprofitne institucije za čije poslovanje nisu neophodne
donacije.
Za odabir adekvatne opcije za budući razvoj BIOS-a neophodno je bilo upoznati se sa
hrvatskim trendovima u razvoju poduzetničkih inkubatora uz procjenu budućih prihoda BIOSa. Stoga će u narednim poglavljima biti riječi o anketi koja je provedena među svim
poduzetničkim inkubatorima u hrvatskoj te projekciji vlastitih prihoda BIOS-a u razdoblju od
2004. do 2007. godine.
6.2. PODUZETNIČKI INKUBATORI I TEHNOLOŠKI PARKOVI U
HRVATSKOJ - ISTRAŽIVANJE
Uvidom u dostupne podatke o inkubatorima o kojima je bilo riječi u točki 4.8. Hrvatska
iskustva u razvoju poduzetničkih inkubatora, uočio sam da je neophodno provesti istraživanje
o trenutnom stanju u kojem se nalaze Poduzetnički inkubatori i tehnološki parkovi uz direktan
kontakt s direktorima i voditeljima inkubatora kako bi se prepoznali trendovi među
inkubatorima od kojih neki imaju duže iskustvo s poduzetnicima početnicima od BIOS-a.
6.2.1.
Opis istraživanja
Istraživanje sam proveo tijekom kolovoza 2004. godine među svih 18 institucija za poticanje
poduzetništva u Hrvatskoj koje bi prema svojoj osnovnoj djelatnosti i registraciji trebale
pružati pomoć u razvoju poduzetničkih pothvata na način koji je svojstven inkubatorima.
Među navedenim institucijama nalazili su se: poduzetnički inkubatori, tehnologijsko inovacijski centri, tehnološki park i poslovni park. (Prilog 31. Popis anketiranih inkubatora) U
telefonskoj anketi s direktorima ili voditeljima institucija postavljeno je sljedećih 10 pitanja:
1. Koliki broj poduzeća je poslovalo u inkubatoru u kolovozu 2004. godine?
2. Koliki je ukupni broj zaposlenih u poduzećima inkubatora?
3. Kolikim prostorom (zemljištem i objektima) raspolaže inkubator?
4. Kolika je ukupna površina objekata namijenjenih iznajmljivanju u inkubatoru?
5. Koliko se od ukupne površine objekata iznajmljuje stanarima?
121
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6. Koliko se vanjskog prostora iznajmljuje?
7. Koliki je broj poduzeća koja su u razdoblju od osnivanja inkubatora do kolovoza 2004.
godine napustila inkubator?
8. Koliki broj bivših stanara uspješno posluje u kolovozu 2004. godine?
9. Kao pozitivan primjer u radu inkubatora izdvojili biste?
10. Koji su specifični problemi u poslovanju vašeg inkubatora?
Na temelju odgovora na navedena pitanja izračunao sam sljedeće pokazatelje:
•
prosječni broj zaposlenih u inkubiranim poduzećima,
•
veličinu slobodnog zemljišta za izgradnju novih poslovnih prostora,
•
popunjenost inkubatora izraženu u postocima,
•
uspješnost poduzeća nakon izlaska iz inkubatora.
Zbog slabe kooperativnosti u pružanju financijskih podataka o radu inkubatora, među prvih
pet anketiranih inkubatora, odustao sam od postavljanja financijskih pitanja, te sam se
poslužio s podacima dostupnim u programu "Poslovna Hrvatska"115 koje se uglavnom
odnose na razdoblje od 2001. do 2004. godine, te je iz njih također moguće odrediti trendove
ali ne i izvore financiranja inkubatora.
Od ukupnog broja od 18 anketiranih inkubatora 4 inkubatora (22% ukupnog broja osnovanih
inkubatora u Hrvatskoj): Poduzetnički inkubator PLAT-IN, Poduzetnički inkubator Otočac OTOIN, Poduzetnički inkubator Skrad - PINS i Poduzetnički inkubator Samobor nemaju niti
jedno inkubirano poduzeće. Zbog činjenice da su sva četiri poduzeća osnovana prije više od
20 mjeseci i da u tom razdoblju nisu obavljali svoju osnovnu djelatnost, navedena poduzeća
su izdvojena iz analize kao neaktivna.
115
Poslovna Hrvatska ljeto 2004. verzija 6.1., Zavod za poslovna istraživanja Zagreb
122
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.2.2.
Rezultati istraživanja
Rezultati istraživanja mogu se podijeliti u sljedeća četiri područja: 1) broj inkubiranih
poduzeća i zaposlenih u kolovozu 2004., 2) površina zemljišta, objekata i iznajmljenog
područja, 3) broj poduzeća koja su izašla iz inkubatora i njihova uspješnost i 4) mišljenja
uprave o pozitivnoj praksi i problemima u poslovanju. (Prilog 32. Rezultati istraživanja inkubatori - kolovoz, 2004.)
Među 14 inkubatora koji su uključeni u istraživanje ne postoje značajne oscilacije u broju
inkubiranih poduzeća (od 5 do 19), no s druge strane, razlika u broju zaposlenih djelatnika u
inkubiranim poduzećima je značajna i kreće se u rasponu od 7 do 150 a ukupan prosječni
broj zaposlenih među svim inkubiranim poduzećima u Hrvatskoj je 4,7. U kolovozu 2004.
godine u 155 poduzeća koja posluju u inkubatorima bio je zaposlen 731 djelatnik. Na slikama
9. i 10. grafički su prikazani navedeni podaci.
Slika 9. Broj inkubiranih poduzeća i zaposlenih u hrvatskim inkubatorima u kolovozu 2004.
123
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
Slika 10. Prosječan broj zaposlenih u inkubiranim poduzećima u hrvatskoj u kolovozu 2004.
20,0
17,3
18,0
16,0
14,0
12,0
9,4
10,0
8,0
6,0
5,6
4,9
3,8
4,0
2,3
2,2
2,0
1,7
1,2
2,0
3,8
5,6
3,9
2,7
A
IN
TI
N
-K
U
AB
CS
-L
RI
N
-T
2
7
PZ
O
-T
8
-P
1
-O
SV
IT
IN
AK
RA
C
O
D
R
-P
13
12
4
5
-H
R
10
3
-B
IC
-T
6
-B
IO
S
K
A
JA
IC
EN
-S
ST
AJ
N
.K
O
14
-T
R
11
9
-P
.P
.B
JE
L
C
O
VA
R
0,0
Ukupna površina kojom raspolažu inkubatori iznosi 97.208 m2 a na njoj se nalaze objekti
ukupne površine 32.475 m2 koji su namijenjeni izdavanju a od kojih je 23.774 m2 ili 73%
raspoloživih objekata iznajmljeno poduzetnicima u kolovozu 2004. godine. Četiri inkubatora:
Poduzetnički inkubator Senjak iz Knina, Poduzetnički inkubator Osvit iz Donjeg Miholjca,
Poduzetnički inkubator Bios iz Osijeka i Poduzetnički inkubator Kutina raspolažu sa
neizgrađenim zemljištem površine veće od 6.000 m2 na kojem je moguće izgraditi nove
objekte. U slici 11. prikazano je raspoloživo neizgrađeno zemljište hrvatskih inkubatora.
Slika 11. Površina raspoloživog neizgrađenog zemljišta hrvatskih inkubatora
11 - TRC
0
10 -PAKRAC
0
9 - P.P. BJELOVAR
0
7 - TCS
0
6 - TIC
0
1 - PORIN
0
4 - BRODIN
300
5 - HR. KOSTAJNICA
370
2 - LABIN
400
8 - TPZ
763
12 - KUTINA
6000
3 - BIOS
7900
13 - OSVIT
15000
14 - SENJAK
34000
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
124
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
Od 1994. godine do kolovoza 2004. godine iz svih poduzetničkih inkubatora izašlo je 61
poduzeće od kojih je njih 45 uspješno poslovalo u kolovozu 2004. godine. Iako je teško
ocijeniti pravu uspješnost rada inkubatora na osnovu same činjenice posluje li određeno
poduzeće nakon izlaska iz inkubatora, može se izračunati da prosječna uspješnost u
inkubiranju poduzeća iznosi 73%. Uzimajući u obzir ukupni radni vijek svih inkubatora iznosi
67 godina, proizlazi da je prosječni broj poduzetnika koji izlaze iz pojedinog inkubatora u
hrvatskoj manji od jednog, odnosno 0,9 godišnje. Grafički prikaz ukupnog broja poduzeća
koja su izašla iz inkubatora i koji posluju u kolovozu 2004. prikazan je u sljedećoj slici.
Slika 12. Ukupni broj poduzeća koja su izašla iz inkubatora i broj poduzeća koja posluju u
kolovozu 2004. godine
16
15
14
12
12
11
10
10
9
8
7
6
5
5
4
3
5 - HR. KOSTAJNICA
10 -PAKRAC
3 - BIOS
7 - TCS
2 - LABIN
4 - BRODIN
1
1
1
1
0
0
0
0
0
0
IZAŠLO
POSLUJE
14 - SENJAK
1
1
6 - TIC
1 - PORIN
8 - TPZ
2
2
12 - KUTINA
2
0
9 - P.P. BJELOVAR
3
2
13 - OSVIT
5
11 - TRC
5
4
Na otvoreno pitanje "Kao pozitivan primjer u radu inkubatora izdvojili biste?" direktori i
voditelji poduzetničkih inkubatora naveli su sljedeće: osnivanje zaklade za financiranje izrade
prototipova, umrežavanje poduzeća, organizacija tečajeva za web dizajnere, pružanje
pomoći pri realizaciji kreditnih linija, organizaciju sajmova, stvaranje grafičkog cluster-a i
razdvojeni obračun troškova potrošnje struje i vode za stanare inkubatora. Većina direktora i
voditelja su navodili pojedinačne uspjehe svojih stanara i njihov utjecaj na podizanje razine
poduzetničke kulture u društvu.
125
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
Na otvoreno pitanje "Koji su specifični problemi u poslovanju vašeg inkubatora?" anketirane
osobe navele su sljedeće: nepostojanje i nedovoljna količina prostora namijenjenog za
iznajmljivanje poduzetnicima, problemi u naplati potraživanja od stanara, inkubator plaća
najam za prostor kojeg iznajmljuje stanarima, problem podjele zajedničkih troškova među
stanarima inkubatora, nedostatak sredstava za izgradnju i rekonstrukciju objekata, visina
nabavne cijene električne energije i nedostatak opreme za održavanje stručnih seminara.
Kako bi se stanje u Poduzetničkom inkubatoru BIOS moglo usporediti s ostalim inkubatorima
u Hrvatskoj neophodno je usporediti njegove podatke i prosjek ostalih inkubatora u
Hrvatskoj. Na sljedećoj slici uspoređuju se podaci vezani uz broj poduzeća, zaposlenih i onih
poduzeća koja su izašla iz BIOS-a.
Slika 13. Usporedba BIOS-a i prosječnih vrijednosti istraživanja (poduzeća i zaposleni)
60
52
50
41
40
30
20
16
11
10
2,7
4,7
3
4,4
2 3,2
0
broj poduzeća broj zaposlen.
prosj. br.
zaposlen.
BIOS
izašlo
poduzeća
izašlo i posluje
PROSJEK
Broj poduzeća koja posluju u BIOS-u u kolovozu 2004. za 45% je veći od prosjeka, no ostali
pokazatelji: broj zaposlenih, prosječni broj zaposlenih po poduzeću, broj poduzeća koja su
do kolovoza 2004. izašla iz BIOS-a i ona koja su izašla i posluju u kolovozu 2004. su manji
od prosjeka. Takvo stanje može se promatrati s dva aspekta: dužinom trajanja inkubacije i
orijentiranosti inkubatora prema malim poduzetničkim pothvatima. Prosječna dužina trajanja
inkubacije poduzeća u BIOS-u je 14 mjeseci, odnosno niti jedan stanar BIOS-a ne posluje
126
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
dulje od 17 mjeseci unutar inkubatora te se ona nalaze u početnom stadiju svoga razvoja.
Poduzetnički inkubator BIOS je orijentiran prema malim poduzetničkim pothvatima zbog
nedostatka prostora namijenjenog iznajmljivanju te činjenice da je većinski vlasnik - Grad
Osijek odredio 100 m2 kao maksimum površine koju pojedino poduzeće može iznajmiti u
sklopu BIOS-a. Na slici 14. prikazana je usporedba BIOS-a i prosječnih vrijednosti
istraživanja vezanih uz površinu zemljišta i objekata.
Slika 14. Usporedba BIOS-a i prosječnih vrijednosti istraživanja (površina zemljišta i
objekata)izražena u m2
9000
8900
7900
8000
7000
6943
6000
5000
4624
4000
3000
2319
1698
2000
1000
1000
2000
920
693
0
ukupna
površina
površina
objekata
BIOS
zemljište
iznajmljen
prostor
izn. van.
prostor
PROSJEK
Površina objekata s kojom raspolaže BIOS je 2,3 puta manja od prosjeka a neizgrađeno
zemljište je 70% veće od prosjeka inkubatora u Hrvatskoj. Navedeno neizgrađeno zemljište
može imati odlučujući utjecaj na izgradnju novih poslovnih objekata i razvoj BIOS-a u
budućnosti. Uprava BIOS-a je u 2004. godini iznajmljivala 2000 m2 vanjskog prostora
stanarima i vanjskim klijentima BIOS-a što je 2,9 puta više od prosjeka.
Prema podacima Zavoda za poslovna istraživanja116 za deset poduzetničkih inkubatora koja
su uključena u ovo istraživanje a čiji su podaci bili dostupni Zavodu, izrađena je sljedeća
slika.
116
Poslovna Hrvatska ljeto 2004. verzija 6.1., Zavod za poslovna istraživanja Zagreb, 2004.
127
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
Slika 15. Prihodi inkubatora prema završnim računima za 2003. godinu
2000000
8 - TPZ
1554000
10 -PAKRAC
1370000
1 - PORIN
1330000
11 - TRC
1040000
6 - TIC
810000
7 - TCS
704000
3 - BIOS
550000
9 - P.P. BJELOVAR
490000
4 - BRODIN
300000
5 - HR. KOSTAJNICA
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
1800000
2000000
Prosječni prihod, prema završnim računima za 2003. godinu, poduzetničkih inkubatora
navedenih u slici 14. iznosi 1.015.000,00 kn. BIOS-ov prihod za 2003. godinu iznosi
704.000,00 kn što je 69% prosjeka promatrane skupine inkubatora. U BIOS-u su tijekom
2003. godine bila zaposlena dva djelatnika što je 77% prosjeka broja zaposlenih u
promatranoj skupini koji iznosi 2,6 djelatnika.
128
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.3. PROJEKCIJA VLASTITIH PRIHODA I UKUPNIH RASHODA
BIOS-A U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2007. GODINE
Osnovne pretpostavke za izračunavanje vlastitih prihoda BIOS-a su sljedeće:
•
prostor se iznajmljuje poduzetnicima početnicima prema podacima iz točke 5.5.1.
(prostor BIOS-a je zakupljen od 1.6.2003. - radi lakšeg računanja jer su stanari ulazili
od 1.3. do 1.9. 2003.: 1000 m2 proizvodni i uredski prostor, 1000 m2 vanjski prostor i
400 m2 skladišni prostor),
•
zakup parkirnog prostora za vanjske korisnike iznajmljuje se po tržišnoj cijeni od 5
kn/m2 (od 660 m2 do 1000 m2),
•
prihod od subvencioniranih usluga stanarima (organizacija seminara i sajmova,
usluge tajništva, najam opreme, korištenje uredske opreme, grafičko oblikovanje,
tisak, prijevodi tekstova, poslovna komunikacija i iznajmljivanje viličara) iznosi 20% od
njihove stvarne cijene prema podacima iz tablice 6. (ukupno trošak stanara), usluge
dodatne organizacijske i savjetodavne pomoći naplaćuju se po tržišnim cijenama a
prema točki 5.5.2.
U pretpostavljene prihode neće se računati prihodi od režija koji se ostvaruju sukladno
raspodjeli režijskih troškova stanarima inkubatora.
Tablica 9. Projekcija vlastitih prihoda BIOS-a od 2004. do 2007. godine
VL. PRIHOD
2004*
1. PROSTOR - STANARI
47.520,00
126.720,00
213.840,00
213.840,00
2. PROSTOR - PARKING
40.000,00
50.000,00
60.000,00
60.000,00
3. USLUGE STANARI
20.000,00
25.000,00
30.000,00
30.000,00
107.520,00
201.720,00
303.840,00
303.840,00
UKUPNO
2005**
2006***
2007****
* u 2004. godini prosječna stopa po kojoj će se naplaćivati najam stanarima je 10%
** u 2005. godini prosječna stopa po kojoj će se naplaćivati najam stanarima je 32%
*** u 2006. godini i dalje prosječna stopa po kojoj će se naplaćivati najam stanarima je 54% jer se
pretpostavlja da će se ta stopa zadržati i dalje zbog izlaska stanara, njihovog neuspjeha i
nemogućnosti naplate i ulaska novih stanara
129
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
Osnovne pretpostavke za izračunavanje ukupnih rashoda BIOS-a su sljedeće:
•
u ukupne godišnje rashode neće biti uračunati režijski troškovi koji se obračunavaju
stanarima inkubatora,
•
u ukupne godišnje rashode neće biti uračunati rekonstrukcije na proizvodnim halama
i infrastrukturi, već samo njihovo održavanje,
•
u drugoj polovici 2004. godine zaposlen je treći djelatnik BIOS-a te će sukladno tome
biti povećani troškovi uposlenih,
•
kao osnova za izračunavanje planiranih rashoda koristiti će se dostupni podaci za
2003. i 2004. godinu.
Tablica 10. Predviđeni rashodi, vlastiti prihodi i udio samofinanciranja BIOS-a u razdoblju od
2004. do 2007. godine
2004.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
10.
11.
2005.
2006.
2007.
RASHODI
- materijal
- režije
- usluge
- trošak stanara
- troškovi uposlenih
- porezi i doprinosi
- službena putovanja
- ostali troškovi
- održavanje objekata
UKUPNO RASHODI
35.000,00
30.000,00
32.000,00
100.000,00
179.623,40
128.542,08
25.000,00
55.000,00
30.000,00
615.165,48
40.000,00
30.000,00
32.000,00
125.000,00
196.000,00
139.000,00
25.000,00
55.000,00
30.000,00
672.000,00
45.000,00
30.000,00
32.000,00
150.000,00
196.000,00
139.000,00
25.000,00
60.000,00
30.000,00
707.000,00
45.000,00
30.000,00
32.000,00
150.000,00
196.000,00
139.000,00
25.000,00
60.000,00
30.000,00
707.000,00
VLASTITI PRIHODI
107.520,00
201.720,00
303.840,00
303.840,00
RAZLIKA
507.645,48
470.280,00
403.160,00
403,160,00
21,2%
30,00%
43,00%
43,00%
SAMOFINANCIRANJE
Za funkcioniranje rada inkubatora neophodno je za navedenu razliku između predviđenih
rashoda i vlastitih prihoda osigurati sredstva na duži vremenski period, stoga će u nastavku
biti riječi o mogućnostima rasta i razvoja Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek.
130
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.4. MOGUĆNOST RASTA I RAZVOJA
Stanari poduzetničkog inkubatora BIOS u istraživanju koje je navedeno u točki 5.10. većinom
ističu poslovne usluge, koje im pruža uprava BIOS-a, kao svoja pozitivna iskustva tijekom
boravka u BIOS-u. Pored toga, trend razvoja inkubatora u Hrvatskoj i svijetu se okreće
prema poslovnim uslugama a ne iznajmljivanju poslovnog prostora kao ključnom razlogu
zbog kojeg poduzetnici početnici žele postati stanari inkubatora. Navedene poslovne usluge
u većini slučajeva su značajno subvencionirane, tijekom 2003. godine u BIOS-u je prosječni
iznos subvencije iznosio 80% cijene koštanja, te su uprave inkubatora i dalje primorane
ostvarivati prihod od također subvencioniranog najma poslovnog prostora kojeg su u većini
slučajeva dobili na korištenje bez naknade (od 14 inkubatora u Hrvatskoj, koji u svojim
prostorima imaju inkubirana poduzeća, samo jedan inkubator plaća najam vlasniku prostora).
Uzimajući u obzir da BIOS ne plaća najam za poslovni prostor na kojem posluje, smatram da
je neophodno i dalje pružati poslovne usluge stanarima BIOS-a pod subvencioniranim
uvjetima a naplatom najma prostora financirati dio ili sve troškove rada inkubatora.
Uvidom u rezultate provedenog istraživanja među hrvatskim inkubatorima i projekcije vlastitih
prihoda i ukupnih rashoda BIOS-a došao sam do zaključka da se scenarij budućeg rasta i
razvoja BIOS-a može promatrati kroz tri različita modela: 1) poslovanje u postojećim
objektima uz kontinuiranu potporu donatora, 2) postepena izgradnja novih objekata na
postojećoj lokaciji uz kontinuiranu potporu dosadašnjih i privatnih donatora i 3) izgradnja
dodatnog poslovnog prostora na postojećoj lokaciji (površine 2000 m2) uz jednokratnu
potporu dosadašnjih i privatnih donatora i uključivanjem u projekte razvoja institucionalne
potpore Europske zajednice.
Adekvatno funkcioniranje navedenih modela usko je povezano s: profesionalnim radom
uprave BIOS-a, pružanjem odgovarajućih poslovnih usluga stanarima, promoviranjem rada
inkubatora i poduzetništva u lokalnoj sredini, kontinuiranom edukacijom uprave i stanara,
povećanjem vjerojatnosti uspjeha inkubiranih poduzeća, pružanjem usluga vanjskim
klijentima inkubatora i ostalim projektima inkubatora.
131
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.4.1.
Poslovanje u postojećim objektima uz kontinuiranu potporu
donatora - A model
Ovaj model predstavlja nastavak dosadašnjeg načina poslovanja prema kojem je moguće
ostvariti maksimalni nivo samofinanciranja od oko 40% iznajmljivanjem poslovnog prostora
veličine 1000 m2 i pružanjem poslovnih usluga stanarima. Prema projekcijama vlastitih
prihoda i ukupnih rashoda navedenim u točki 6.3. može se zaključiti da je za rad
Poduzetničkog inkubatora BIOS neophodno prikupiti prosječno 450.000,00 kuna godišnje od
strane donatora.
Navedena sredstva trebala bi se prikupiti od: Grada Osijeka (200.000,00 kn), Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva (150.000,00 kn), Osječko-baranjske županije (50.000,00
kn) i Centra za poduzetništvo Osijek (50.000,00 kn).
Ukoliko se ovaj model poslovanja inkubatora promatra u razdoblju od sljedećih 20 godina
mogu se izvesti sljedeći zaključci:
1. Donatori će ukupno investirati 9.000.000,00 kuna u operativno poslovanje inkubatora.
2. Nad postojećim objektima (1000 m2) će se obavljati samo radovi održavanja i neće
se povećati prostor koji je namijenjen za poduzetnike početnike.
3. Prema procijenjenim ciklusima ulaska novih stanara (svake 3,5 godine) ukupno će u
BIOS-u započeti svoju djelatnost 91 poduzeće sa 233 zaposlena djelatnika.
4. Uzimajući u obzir da prosječna neto plaća zaposlenih iznosi 3.000,00 kuna na temelju
poreznih davanja iz plaće, prireza i doprinosa za zapošljavanje zaposleni u
inkubiranim poduzećima će ukupno uplatiti 3.703.776,00 kuna. (Prilog 33. Primjer
obračuna neto plaće u iznosu od 3.000,00 kuna)
5. Po osnovi ostvarene dobiti za koju se predviđa da će u prosjeku godišnje po
poduzeću iznositi 20.000,00 kn po stopi od 20% uplatiti će se 1.280.000,00 kuna.
6. Negativna bilanca između doniranih 9.000.000,00 kuna i uplaćenih poreznih
sredstava 4.983.776,00 iznosi 4.016.224,00 kuna kojima su financirani "nematerijalni"
učinci rada inkubatora.
132
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.4.2.
Postepena izgradnja novih objekata na postojećoj lokaciji uz
kontinuiranu potporu dosadašnjih i privatnih donatora - B model
Ovaj model predstavlja nastavak dosadašnjeg načina poslovanja uz postepenu izgradnju
poslovnih prostora u krugu BIOS-a. U razdoblju od 20 godina izgraditi će se dodatnih 2000
m2 poslovnog prostora uz tempo izgradnje 100 m2 godišnje117. Prema projekcijama vlastitih
prihoda i ukupnih rashoda navedenim u točki 6.3. može se zaključiti da je za rad
Poduzetničkog inkubatora BIOS i izgradnju objekta od 100 m2 neophodno prikupiti prosječno
670.000,00 kuna godišnje jer će, prema tablici 9., BIOS tijekom narednih 20 godina koristiti
2000 m2 u prosjeku i ostvarivati vlastite prosječne godišnje prihode u iznosu od 487.680, kn.
U gore navedenom iznosu od 487.680,00 kuna nisu uračunati prihodi od iznajmljivanja
vanjskog prostora jer se na tom području grade objekti.
Navedena sredstva trebala bi se prikupiti od: Grada Osijeka (200.000,00 kn), Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva (150.000,00 kn), Osječko-baranjske županije (50.000,00
kn), Centra za poduzetništvo Osijek (50.000,00 kn) i privatnih donatora (lokalnih, nacionalnih
ili svjetskih poduzeća koja žele navedenim projektima izgraditi i učvrstiti svoj poslovni imidž)
u iznosu od 220.000,00 kuna.
Ukoliko se ovaj model poslovanja inkubatora promatra u razdoblju od sljedećih 20 godina
mogu se izvesti sljedeći zaključci:
1.
Donatori će ukupno investirati 13.400.000,00 kuna u izgradnju objekata i operativno
poslovanje inkubatora.
2.
Nad postojećim objektima (1000 m2) će se obavljati samo radovi održavanja a
nakon 20 godina ulaganja u izgradnju objekata izgraditi će se dodatnih 2000 m2
poslovnog prostora.
3.
Prema procijenjenim ciklusima ulaska novih stanara (svake 3,5 godine) ukupno će u
BIOS-u započeti svoju djelatnost 182 poduzeća sa 466 zaposlenih djelatnika.
4.
Uzimajući u obzir da prosječna neto plaća zaposlenih iznosi 3.000,00 kuna na
temelju poreznih davanja iz plaće, prireza i doprinosa za zapošljavanje zaposleni u
117
Sukladno sugestijama savjetnika BIOS-a (Krsysztof Zasiadly) i procjeni potrebne količine prostora za
samoodrživo poslovanje inkubatora, u B i C modelu će biti riječi o dodatnih 2000 m2 poslovnog prostora za čiju je
izgradnju po principu "ključ u ruke" neophodno uložiti 9.000.000,00 kn (projektiranje, razvoj infrastrukture,
izgradnja i komunalni doprinosi) prema ponudi Gradnje d.o.o. iz Osijeka
133
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
inkubiranim poduzećima će ukupno uplatiti 7.407.552,00 kuna.
5.
Po osnovi ostvarene dobiti za koju se predviđa da će u prosjeku godišnje po
poduzeću iznositi 20.000,00 kn po stopi od 20% uplatiti će se 2.560.000,00 kuna.
6.
Negativna bilanca između doniranih 13.400.000,00 kuna i uplaćenih poreza i
doprinosa za zapošljavanje 9.967.552,00 iznosi 3.432.448,00 kuna kojima su
financirani "nematerijalni" učinci rada inkubatora.
6.4.3.
Izgradnja dodatnog poslovnog prostora na postojećoj lokaciji
(površine 2000 m2) - C model
Ovaj model predstavlja potpuno nov način poslovanja uz jednokratnu investiciju u iznosu od
9.000.000,00 kuna namijenjenih za izgradnju dodatnih 2000 m2 poslovnog prostora. Prema
projekcijama vlastitih prihoda i ukupnih rashoda navedenim u točki 6.3. može se zaključiti da
će u slučaju kada Poduzetnički inkubator BIOS bude raspolagao s 3000 m2 namijenjenih
izdavanju poduzetnicima početnicima vlastiti prosječni godišnji prihodi iznositi 731.520,00
kuna (243.840,00 kuna x 3). U gore navedenom iznosu od 731.520,00 kuna nisu uračunati
prihodi od iznajmljivanja vanjskog prostora jer bi se na tom području izgradio novi poslovni
objekt.
Jednokratna sredstva za izgradnju novog poslovnog objekta u iznosu od 9.000.000,00 kuna
trebala bi se prikupiti od: Grada Osijeka (3.060.000,00 kn), Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva (1.980.000,00 kn), Osječko-baranjske županije (630.000,00 kn), Centra za
poduzetništvo Osijek (630.000,00 kn) i privatnih donatora (lokalnih, nacionalnih ili svjetskih
poduzeća koja žele navedenim projektima izgraditi i učvrstiti svoj poslovni imidž) u iznosu od
2.700.000,00 kuna.
Ukoliko se ovaj model poslovanja inkubatora promatra u razdoblju od sljedećih 20 godina
mogu se izvesti sljedeći zaključci:
1.
Donatori će ukupno investirati 9.000.000,00 kuna u izgradnju objekata površine
2000 m2.
2.
Nakon izgradnje BIOS će raspolagati s 3000 m2 poslovnog prostora namijenjenog
za iznajmljivanje poduzetnicima početnicima.
3.
Prema procijenjenim ciklusima ulaska novih stanara (svake 3,5 godine) ukupno će u
BIOS-u započeti svoju djelatnost 273 poduzeća sa 699 zaposlenih djelatnika.
134
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
4.
Uzimajući u obzir da prosječna neto plaća zaposlenih iznosi 3.000,00 kuna na
temelju poreznih davanja iz plaće, prireza i doprinosa za zapošljavanje zaposleni u
inkubiranim poduzećima će ukupno uplatiti 11.111.328,00 kuna.
5.
Po osnovi ostvarene dobiti za koju se predviđa da će u prosjeku godišnje po
poduzeću iznositi 20.000,00 kn po stopi od 20% uplatiti će se 3.840.000,00 kuna.
6.
Pozitivna bilanca između doniranih 9.000.000,00 kuna i uplaćenih poreza i
doprinosa za zapošljavanje 14.951.328,00 iznosi 5.951.328,00 kuna. "Nematerijalni"
učinci rada inkubatora u ovom modelu su u potpunosti besplatni.
6.4.4.
SWOT analiza poslovanja Poduzetničkog inkubatora BIOS i
predloženih modela
Predloženi modeli poslovanja djelomično će utjecati na poslovnu politiku uprave i način rada
inkubatora, no njihov utjecaj će biti značajan za broj poduzeća i zaposlenih koji će započeti
svoju djelatnost u inkubatoru te nivo ovisnosti inkubatora o donacijama. Stoga će se u
nastavku izložiti snage, slabosti, prilike i prijetnje BIOS-a i utjecaj predstavljenih modela na
njegov rad.
SNAGE
•
misija i ciljevi definirani
•
ljudski potencijal uprave
•
lokacija BIOS-a (blizina centra grada i
prometnice)
•
imidž u lokalnoj zamjenici
•
smanjivanje prepreka za započinjanje
poduzetničkog pothvata
•
usluge (administrativne, savjetodavne,
informatičke, grafičke)
•
SLABOSTI
•
visoka iskorištenost prostornih
kapaciteta (nema prostora za nove
projekte)
•
nedostatak usko specijaliziranih
seminara za stanare (prema
djelatnostima)
•
nedovoljna suradnja sa Sveučilištem
•
udio radnog vremena kojeg uprava
ulaže u projekte s vanjskim
suradnicima
uključivanje mladih u poduzetništvo (prosjek
33 godine)
•
•
zaštita imovine stanara (nepostojanje
video nadzora ili čuvara)
edukacijski seminari i predavanja
•
•
suradnja s Centrom za poduzetništvo Osijek
infrastruktura (sanitarni čvor,
ventilacija, grijanje, izolacija)
•
pozitivna radna atmosfera
•
•
projekti s vanjskim suradnicima (grafički
cluster, SPECTRA, učeničko poduzetništvo)
neurednost i buka u proizvodnim
halama
•
nedovoljan broj donatora
•
subvencionirani najam poslovnog prostora
•
•
umrežavanje poduzetnika
•
nastupi na sajmovima
nepostojanje okvirnog formulara za
izradu poslovnih planova pri ulasku
stanara u BIOS
135
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
PRILIKE
•
PRIJETNJE
pružanje usluga za poduzetnike
početnike i izvan BIOS-a (virtualni
inkubator)
•
ovisnost rada BIOS-a o donacijama
•
•
promjenjivost programa institucionalne
potpore koje provodi Grad Osijek
uključivanje u projekte Europske
zajednice
•
•
nedovoljna zainteresiranost i slaba
kvaliteta projekata potencijalnih stanara
intenziviranje međunarodne suradnje s
inkubatorima u regiji
•
•
utjecaj na stvaranje pozitivnog
poduzetničkog okruženja
pojava novih potpornih institucija i
programa namijenjenih poduzetnicima
početnicima
•
•
ekonomska situacija u zemlji
smanjivanje nezaposlenosti
•
•
povećanje broja poreznih obveznika
•
uključivanje volontera u rad (savjetnici umirovljenici)
povećanje vrijednosti zemljišta na kojem
posluje BIOS (preseljenje industrijske
zone)
•
orijentacija resornog ministarstva prema
drugim oblicima potpore poduzetnicima
početnicima
•
značajnije uključivanje marginaliziranih
skupina društva u gospodarski proces
•
suradnja s bankama pri realizaciji
poduzetničkih kredita stanara
•
implementacija naprednih tehnologija u
poslovanje stanara
A model
Osnovna prednost ovog modela je zadržavanje postojećeg načina financiranja, u kojem se
BIOS oslanja na manju prosječnu godišnju financijsku potporu. Sukladno tome, iz BIOS-a će
u narednom razdoblju izaći najmanji broj poduzeća s najmanjim brojem zaposlenih uz
održavanje objekata a ne njihovu novu izgradnju. Najveća negativna razlika između
doniranih sredstava i uplaćenih poreza, prireza i doprinosa može u budućem razdoblju
stvoriti negativni imidž inkubatora. Jedna od prilika za ovaj model poslovanja je pružanje
usluga klijentima koji posluju izvan inkubatora, odnosno stvaranje virtualnog inkubatora.
Promjenjivost programa institucionalne potpore u ovom modelu može najviše utjecati na
njegov rad i održivost.
B model
Prednost modela se odnosi na fleksibilniji način financiranja i izgradnju novih objekata
sukladno raspoloživim sredstvima. U odnosu na ostala dva modela, prosječni broj poduzeća i
zaposlenih djelatnika koji će izaći iz BIOS-a ima srednju vrijednost. U promatranom razdoblju
od 20 godina za funkcioniranje ovog modela neophodno je uložiti najveća financijska
sredstva dok je negativna razlika između doniranih sredstava i uplaćenih poreza, prireza i
doprinosa tek neznatno manja u odnosu na A model. Povećanjem broja donatora i a samim
136
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
time i količine financijske potpore, moguće je ubrzati intenzitet izgradnje novih objekata te na
taj način osigurati veće vlastite prihode po osnovi iznajmljivanja prostora. Dostupnost
navedenih donatora u velikoj mjeri će ovisiti o ekonomskoj situaciji u zemlji i novonastalim
prilikama vezanim uz priključenje Hrvatske Europskoj zajednici.
C model
U ovom modelu, poslovanje inkubatora se postavlja na potpuno drugačije temelje.
Inicijalnom investicijom čiji iznos je, promatran u razdoblju od 20 godina, jednak A modelu i
manji od B modela, moguće je stvoriti osnovu za potpuno samofinanciranje inkubatora u
budućnosti. Zbog najvećeg raspoloživog prostora za rad inkubatora, ovaj model može
"proizvesti" najveći broj poduzetnika i zaposlenih djelatnika uz pozitivnu razliku između
doniranih sredstava i uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Stvaranjem navedene pozitivne
razlike moguće je, kroz pozitivni imidž inkubatora, očekivati dodatne potpore za rast i razvoj
inkubatora koje u ovom slučaju nisu neophodne ali su dobrodošle. Neovisnost rada
inkubatora i pružanje besplatnih "nematerijalnih učinaka" uvelike ovisi o uspješnom radu
uprave te se može zaključiti da je u ovom modelu najveća moguća prijetnja kvaliteta ljudskih
potencijala djelatnika BIOS-a.
137
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
6.5. PRIJEDLOG RJEŠENJA I PREPORUKE
Na temelju SWOT analize poslovanja BIOS-a i predloženih modela budućeg rada može se
zaključiti da je za uspješno poslovanje BIOS-a neophodno umreženo djelovanje donatora,
uprave BIOS-a i lokalne zajednice odnosno svih stakeholder-a. Kontinuirano podizanje
kvalitete usluga koje se pružaju stanarima i sposobnost uprave da se prilagođava
novonastalim situacijama s ciljem povećanja vjerojatnosti uspjeha stanara predstavlja
temeljnu smjernicu budućeg razvoja BIOS-a.
Snage BIOS-a predstavljaju dobar temelj na kojem se u budućnosti može BIOS razvijati i
rasti ukoliko se slabosti, među kojima se posebno ističu nedostaci: prostora, usko
specijaliziranih seminara, kvalitetne infrastrukture i donatora, mogu u narednom razdoblju
eliminirati. Strateški položaj inkubatora uvelike će ovisiti o iskorištavanju prilika poput:
uključivanja u projekte Europske zajednice, utjecaja na smanjivanje nezaposlenosti
marginaliziranih skupina društva i uključivanja lokalne zajednice u pružanje potpore u razvoju
poduzetništva.
Neovisnost i samostalnost u upravljanju ovisiti će prvenstveno o količini raspoloživih
sredstava za rad inkubatora bez obzira radi li se o vlastitim sredstvima ili eksternim izvorima
prihoda. Promjenjivost programa institucionalne potpore, orijentacija resornog ministarstva i
opća ekonomska situacija u zemlji mogu znatno utjecati na tijek događaja u budućnosti
BIOS-a. Stoga smatram da je neophodno usmjeriti rad uprave i stakeholder-a ka postizanju
samoodrživosti poslovanja BIOS-a. Promatrajući predložene modele može se uočiti da
jedino C model (izgradnja dodatnog poslovnog prostora na postojećoj lokaciji - površine 2000
m2) pruža mogućnost samoodrživog poslovanja inkubatora uz najveće mjerljive učinke (broj
poduzeća, broj zaposlenih, ukupnu vrijednost uplaćenih poreza, prireza i doprinosa i sl.). U
slučaju da BIOS uspije svoje poslovanje zasnivati na C modelu, uprava BIOS-a može
kvalitetnije alocirati svoje radno vrijeme koje više neće biti usmjereno ka pribavljanju
eksternih izvora prihoda. Također, rad uprave neophodno je kontinuirano pratiti i evaluirati
njihove učinke koji prvenstveno moraju biti u skladu s misijom i ciljevima rada inkubatora.
Dvosmjerni utjecaj između okruženja i inkubatora može značajno utjecati na uspješnost rada
inkubatora. Stoga je neophodno da se uprava BIOS-a prilagodi situaciji u svom okruženju a
138
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ANALIZA SLUČAJA
to se prvenstveno odnosi na suradnju sa lokalnim sveučilištem, ostalim institucijama za
razvoj poduzetništva, savjetnicima i konzultantima s ciljem pružanja kvalitetnijih usluga
lokalnim poduzetnicima početnicima. Adekvatnom pripremom stanara za nastupe na
lokalnom i internacionalnom tržištu koja se prvenstveno odnosi na podizanje tehničkotehnološkog nivoa poslovanja i učinkoviti marketing, moguće je značajno utjecati na nivo
uspješnosti poduzetnika početnika koji su svoju djelatnost započeli u sklopu inkubatora.
Tijekom budućeg razdoblja, pored mjerljivih učinaka rada inkubatora, potrebno je nastaviti
projekte kojima se promovira poduzetništvo a samim time i razvija adekvatno poduzetničko
okruženje neophodno za lokalni gospodarski rast.
139
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ZAKLJUČAK
7.
ZAKLJUČAK
Institucionalna potpora start-up poduzetničkim pothvatima na području grada Osijeka ima
veliki značaj zbog činjenice da se lokalno gospodarstvo u odnosu na ostatak Hrvatske nalazi
u težem položaju te da sva recentna istraživanja ukazuju na nedovoljno razvijenu
poduzetničku aktivnost. Poduzetnici početnici, svojim uspješnim gospodarskim djelovanjem,
mogu višestruko utjecati na lokalnu zajednicu odnosno na rast i razvoj općih društvenih
dobara. Započinjanje poslovnog pothvata predstavlja veliki izazov a nerijetko i naporan
proces tijekom kojeg je pomoć i briga društva, u bilo kojem obliku, dobrodošla. Kako bi se
stvorilo adekvatno poduzetničko okruženje neophodno je pomoći poduzetnicima početnicima
u započinjanju i razvoju njihovih pothvata umreženim i sinergijskim djelovanjem potpornih
institucija. Potporne institucije trebale bi utjecati na okruženje putem programa za poticanje
razvoja poduzetništva u kojima se daje naglasak na edukaciju, informiranost, dostupnost
poslovnih usluga, dostupnost kapitala i stvaranje adekvatnog okruženja za život i rad
poduzetnika početnika. Posebno je važna konzistentnost programa za poticanje razvoja
poduzetništva te njihova usmjerenost ka zajedničkom cilju uz smanjivanje regionalne
razvojne neravnoteže.
Hrvatske institucije za poticanje poduzetništva nedovoljno su umrežene i bez kvalitetnog
protoka informacija o njihovim aktivnostima, premda, promatrane izdvojeno, posjeduju
kvalitetne programe i ljudski potencijal za njihovu provedbu. U velikom broju slučajeva
programi namijenjeni poticanju poduzetništva se preklapaju uz nepotrebno povećavanje
troškova za njihovu implementaciju. Institucionalna potpora na lokalnoj razini, treba prije
svega, zasnivati svoju djelatnost sukladno lokalnim potrebama uz kontinuirano praćenje
učinaka svojih aktivnosti. Potporne institucije za lokalni gospodarski razvoj trebaju provoditi
konkretne, usko specijalizirane programe za čije provođenje su osposobljene uz postojanje
adekvatnih resursa.
Poduzetnički inkubatori posebno su usmjereni na zadovoljavanje potreba poduzetnika
početnika a koje su prvenstveno vezane uz osiguranje poslovnih, tehničkih i obrazovnih
usluga. Primarni cilj inkubatora je povećati vjerojatnost opstojnosti poduzetničkih pothvata
pružajući im subvencionirani prostor, zajedničku infrastrukturu, upravljačku podršku i ostale
140
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
ZAKLJUČAK
poslovne usluge. Uključivanjem marginaliziranih društvenih skupina u gospodarski život,
poduzetnički inkubatori mogu utjecati na promjene u društvu, bilo da su one mjerljive ili
nemjerljive (promocija poduzetništva, socijalna inkluzija, stvaranje povoljnog poduzetničkog
okruženja i sl.). Za adekvatno funkcioniranje poduzetničkih inkubatora, pored ljudskih
potencijala i poslovnog prostora za poduzetnike početnike, neophodno je dugoročno
osigurati vlastite ili eksterne izvore prihoda.
Uprava Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek u 2004. godini treba odlučiti u kojem smjeru
će nastaviti svoje poslovanje vezano uz način financiranja svojih programa potpore razvoju
poduzetničkih pothvata. Preporuka koja proizlazi iz ovog magistarskog rada odnosi se na
investiciju u dodatni poslovni prostor u krugu inkubatora čijom izgradnjom bi Poduzetnički
inkubator BIOS bio u stanju ostvarivati dovoljne vlastite prihode za dugoročno poslovanje uz
ostvarivanje značajnijih učinaka vezanih uz razvoj poduzetništva i lokalne zajednice u cjelini.
141
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
LITERATURA
8.
LITERATURA
1. "55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske", Nacionalno vijeće za
konkurentnost, Zagreb, 2004.
2. "Croatian Human Development Report", United Nations Development Program
Croatia, Zagreb, 2004.
3. "Flash Euromarometer: Entrepreneurship", European Commission, Brussels, 2002.
4. "Green Paper: Entrepreneurship in Europe", European Commission, Entreprise
publications, Brussels, 2003.
5. "Guidelines on Best Practice in Business Incubation", United Nations Publications;
United Nations; Switzerland, 2001.
6. "Malo je veliko", Glasilo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, broj 51,
travanj 2003.
7. Bruno, A. V; Tyebjee, T. T: "The environment for entrepreneurship - Enclyclopedia of
Entrepreneurship", Englewood Cliffs, Prentice-Hall Inc., New York, SAD, 1982.
8. Camp, Robert; Peier, Dale: "The business assessment center: An incubator withouth
walls", Fort Hays State University, Kansas, USA,
http://www.sbaer.uca.edu/Research/1986/36.pdf
9. Commons, John R.: "Institutional Economics", American Economic Review, vol. 21,
1931.
10. Drobak, John; Nye John:"The frontiers of the New Institutional Economics", Academic
Press; San Diego, 1997.
11. EntrepreNews; Dublin Business Innovation Centre, broj 3, proljeće 2003.
12. Hansen; Nohria; Berger: "The State of the Incubator Marketspace", Harvard Business
School, USA, 2000.
13. Hisrich, Peters & Shepherd: "Entrepreneurship", McGraw-Hill Irwin, New York, SAD,
2004.
14. Hodgson, Geoff: "The Democratic Economy", Penguin Books, Ltd. Middlesex,
England, 1984.
15. Irwin, David: "The Importance of Incubator Workspace", Small Business Service
(SBS), Department of Trade and Industry, Engleska, 2001.
16. James, Carol: "The Corporate Incubator", National Business Incubator Aassociation,
Pregled, 2001.
142
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
LITERATURA
17. Klein, Phillip: “Demand Theory and the Economists: Propensity to Assume”, Sharp,
New York, SAD, 1994.
18. Lalkaka, Rustam: "Best Practices in Business Incubation", European Commission,
Brisel, Belgija, 2001.
19. Lalkaka, Rustam; Ma Feng-Ling:"Assessment of China Incubator Program", UNIDO,
1999.
20. Lalkaka, Rustam; Shaffer, Daniel: "Nurturing Entrepreneurs, and Creating
Enterprises: Technology Business Incubation in Brazil", International Labour
Organization, Švicarska, 1998.
21. Lewis, David: "Does Technology Incubation Work? - A Critical Review", Rutgers
University, New Jersey, USA, 2001.
22. Malan J.:" Benchmarking of the Business Incubators", Centre for Strategy &
Evaluation Services, Kent, Velika Britanija, 2002.
23. Meler, Marcel: "Neprofitini marketing", Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2003.
24. Patwardan, Rahul: "Best Practices for Managing Incubators", Indiaco, India, 2001.
25. Pires, Sheila Olivera: "Incubator Leadership and Management", infoDev Incubator
Support Center, Brazil, 2003.
26. Random House Compact Unabridged Dictionary, Random House Inc., New York,
SAD, 1996.
27. Reynolds, Paul; White, Sammis: "The Entrepreneurial Process", Quorum Books,
London, UK, 1997.
28. Ridderstrale, Jonas; Nordstrom, Kjell: "Funky Business", Differo d.o.o., Zagreb, 2002.
29. Rippen, Marc: "Linking technology and you", Southern Technology Application
Center, USA, 2002.
30. Rosenberg, Nathan: "The philosophy of successful business incubation", International
Conference, China, 2000.
31. Rubio, Maria: "A Flexible Incubation Model for Innovative Enterprises", World
Conference on Business Incubation, Madrid, Španjolska, 2001.
32. Samuels, Warren J: "Fundamentals of the Economic Role of Government",
Greenwood Press, New York, SAD, 1989.
33. Santos, Lucy; Ichikawa, Elisa: "Roles and Actors in the Sustainable Development",
20. IASP World Conference on Science and Technology Parks, Lisabon, Portugal,
2003.
34. Schumpeter, Joseph A.: " History of Economic Analysis", Oxford University Press,
1954.
143
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
LITERATURA
35. Schuyler, Gwyer: "Business Incubators: A Review", Center for Entrepreneurial
Leadership Clearinghouse on Entrepreneurship Education, Los Angeles, 1997.
36. Singer, Slavica et. al: "Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom", Global
Entrepreneurship monitor - Hrvatska 2002., CEPOR, Zagreb, 2003.
37. Stanfield, James R: “The Shape, Method and Significance of Original Institutional
Economics,” Journal of Economic Issues, br. 32, 1999.
38. Szabo, Antal: "Promoting and Sustaining Business Incubators for the Development of
SME-s", dokument za diskusiju, Ženeva, Švicarska, 2002.
39. Szabo, Antal: "The Role of Governments in Promoting Small and Medium-Sized
Enterprises in Countries in Transition", UN/ECE Operational Activities, Geneva, 1996.
40. Tool, Marc: "Institutional Economics: Theory, Method and Policy", Kluwer Academic
Publishers, Boston, USA, 1993.
41. Vodič za mala i srednja trgovačka društva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje
poduzetništvo, Zagreb, 2003.
42. Zakon o slobodnim zonama, članak 2, Narodne novine br: 78, Zagreb, 1999.
43. Zasiadly; Matusiak: "Business Incubators in Poland", WBIC, Rio de Janiero, 2001.
44. Zbirka propisa iz obrta, malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo za obrt, malo i
srednje poduzetništvo, Zagreb, 2003.
144
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
LITERATURA
Internet kao izvor podataka:
1. http://bios.osijek.hr
2. http://nvk.multilink.hr
3. http://www.businessweek.com/smallbiz/news/coladvice/trends/tr991025.htm
4. http://www.businesswomen.hr
5. http://www.cepor.hr
6. http://www.chusho.meti.go.jp/
7. http://www.guinness-enterprisectr.com
8. http://www.hamag.hr
9. http://www.hbor.hr
10. http://www.hgk.hr
11. http://www.hok.hr
12. http://www.hzz.hr
13. http://www.ijf.hr/institucionalizam/bejaković.pdf
14. http://www.labin.hr
15. http://www.mingorp.hr
16. http://www.mzos.hr
17. http://www.mzt.hr
18. http://www.nbia.ogg
19. http://www.nbia.org/awards_showcase/2002/2002_incubator.php
20. http://www.nbia.org/feature/102003.php
21. http://www.nbia.org/resource_center/what_is/beginnings_of_inc/index.php
22. http://www.noa.hr
23. http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr
24. http://www.spicegroup.de
25. http://www.szo.hr
26. http://www.taguspark.pt
27. http://www.tehnopark.com.hr
28. http://www.tera.hr
29. http://www.thinkinglike.com/Essays/entrepreneur-definition.html
145
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
9.
PRILOZI
POPIS PRILOGA:
1. HZZ - Program poticanja zapošljavanja............................................................ 147
2. CroGuide 3 - Prva detaljna cestovna karta HR, SLO i BIH............................... 150
3. Glas Slavonije - 9.4.2002.................................................................................. 151
4. Glas Slavonije 26.6.2002. i 28.8.2002. ............................................................. 152
5. Ugovor o poslovnoj suradnji Grada Osijeka i Centra za poduzetništvo Osijek . 153
6. Obveze djelatnika BIOS-a................................................................................. 154
7. Pravilnik o dodjeli u zakup prostora inkubatora ................................................ 157
8. Ugovor o korištenju prostora............................................................................. 160
9. Radovi............................................................................................................... 162
10. Natječaj za korištenje poslovnog prostora ........................................................ 163
11. Zahtjev za prijem u BIOS .................................................................................. 164
12. Pravilnik o načinu korištenja poslovnog prostora.............................................. 167
13. Glas Slavonije 27.1.2003. ................................................................................. 172
14. Ugovor o međusobnim odnosima ..................................................................... 173
15. Osječki dom 1.4.2003. ...................................................................................... 177
16. Društveni ugovor - 29.4.2003............................................................................ 178
17. Sajmovi ............................................................................................................. 188
18. Projekti .............................................................................................................. 189
19. Glas Slavonije 17.9.2003. ................................................................................. 192
20. BIOS obiteljski dan - 4.10.2003. ....................................................................... 193
21. Osječki dom 9.10.2003. .................................................................................... 194
22. Prvi korak - BIOS-ova radio emisija .................................................................. 195
23. Seminari u BIOS-u ............................................................................................ 196
24. Glas Slavonije 15.10.2003. ............................................................................... 197
25. List osječkih studenata...................................................................................... 198
26. Večernji list 19.11.2003..................................................................................... 199
27. Glas Slavonije 7.4.2004. ................................................................................... 200
28. Otvorenje druge proizvodne hale i BIOS kućni sajam ...................................... 201
29. Glas Slavonije 3.7.2004. ................................................................................... 202
30. Opća pravila rada Grafičkog clustera BIOS ...................................................... 203
31. Popis anketiranih inkubatora............................................................................. 205
32. Rezultati istraživanja - inkubatori - kolovoz, 2004............................................. 206
33. Primjer obračuna neto plaće u iznosu od 3.000,00 kuna ................................. 207
146
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 1. HZZ - Program poticanja zapošljavanja
Izvor: http://www.hzz.hr
iz bruto plaće (37,2 posto) za daljnjih 12
A.
mjeseci ako postoji potreba,
A. «S faksa na posao»
Ciljna skupina:
¾
subvencioniranje troškova stručne
literature, putnih troškova i kotizacije
Sve osobe s visokom stručnom spremom do 27 godina
odlaska na stručne seminare
starosti koje su završile studij unutar prosječnog roka
subvencioniranih osoba u iznosu od
određenoga za taj fakultet u protekloj godini. Mladi
5.000 kuna.
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
mogu biti:
¾
¾
iz evidencije Zavoda, ako nemaju odrađen
¾
projekti koje provode tijela državne
pripravnički staž u propisanom trajanju,
uprave i javna poduzeća moraju biti
studenti koji u tekućoj godini diplomiraju.
verificirani od nadležnog tijela,
¾
projekti koje provode poslodavci moraju
biti navedeni u srednjoročnom planu.
Sufinanciranje:
A1 Program “Dvojčeka” u državnoj upravi i javnim
poduzećima:
A3 Zapošljavanje na područjima od posebne državne
¾
sufinanciranje 60 posto osnove za uplatu
skrbi i područjima gdje postoje potrebe za deficitarnim
doprinosa za produženo mirovinsko
zanimanjima:
osiguranje za visoku stručnu spremu, i to
¾
20 mjeseci za državnu upravu i 12 mjeseci
doprinosa za produženo mirovinsko
za javna poduzeća
osiguranje za visoku stručnu spremu u
prvoj godini rada, 60 posto u drugoj
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
godini, te 40 posto u trećoj godini,
unutarnji ustroj prihvaćen od nadležnog
tijela,
¾
sufinanciranje 80 posto osnove za uplatu
¾
2.500 € sufinanciranoj osobi za
popis radnih mjesta za koje je propisana
preseljenje i dogovor u vezi stambenog
visoka stručna sprema s popisom osoba
pitanja,
koje s tih radnih mjesta odlaze u mirovinu u
¾
jednokratan iznos od 1.000 € poslodavcu,
ako se osoba i dalje zadrži na poslu
sljedeće 2 godine.
(može biti upotrebljeno u obrazovne
svrhe tijekom sufinanciranja).
A2 Zapošljavanje na istraživačkim projektima u
privatnom i državnom sektoru:
¾
sufinanciranje 80 posto osnove za uplatu
doprinosa za produženo mirovinsko
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
zadržati isti broj zaposlenika na
osiguranje za visoku stručnu spremu u
neodređeno vrijeme 12 mjeseci od
razdoblju trajanja projekta, a najduže 24
podnošenja zahtjeva za sufinanciranjem.
mjeseca,
¾
u privatnom sektoru povrat doprinosa na i
A4 Zapošljavanje na tržištu rada:
147
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
¾
¾
¾
sufinanciranje 60 posto osnove za uplatu
sve nezaposlene osobe iz
doprinosa za produženo mirovinsko
evidencije Zavoda bez obzira na
osiguranje za visoku stručnu spremu,
radni staž, godine starosti i razinu
jednokratan iznos od 1.000 €, ako se
stručne spreme (C2).
osoba i dalje zadrži na poslu (može biti
upotrebljeno u obrazovne svrhe tijekom
Sufinanciranje:
sufinanciranja).
C1 Zapošljavanje osoba bez radnog iskustva:
¾
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
povrat doprinosa na i iz bruto plaće
zadržati isti broj zaposlenika na
(37,2 posto) u trajanju pripravništva
neodređeno vrijeme 12 mjeseci od
za pojedino zanimanje,
¾
podnošenja zahtjeva za sufinanciranjem.
jednokratan iznos od 1.000 €, ako
poslodavac zadrži osobu daljnjih 12
A5
Kreditiranje samozapošljavanja:
¾
pomoć u definiranju poduzetničkog
pothvata, povoljni kredit, garancija za
mjeseci.
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
kredit, praćenje u 1. godini rada.
zadržati sufinanciranu osobu u radnom
odnosu do kraja sufinanciranog
razdoblja,
¾
B.
B. «Iz učionice u radionicu»
neodređeno vrijeme 12 mjeseci od
Ciljna skupina:
¾
podnošenja zahtjeva za sufinanciranjem
osobe KV-VKV zanimanja bez radnog
iskustva, na evidenciji Zavoda najmanje 6
C2 Uvođenje u posao:
¾
mjeseci,
¾
(37,2 posto) prema vremenu
iskustva koje će u tekućoj godini završiti
trajanja aktivnosti, a najduže 12
školovanje.
mjeseci
¾
poslodavac zadrži osobu daljnjih 12
mjeseci temeljem 1.500 kuna neto plaće, a
mjeseci.
plaće (37,2 posto) u trajanju 18 mjeseci.
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
zadržati sufinanciranu osobu u radnom
odnosu u dvostrukom trajanju od
vremena sufinanciranja,
zadržati isti broj zaposlenika na
neodređeno vrijeme tijekom sufinanciranog
¾
jednokratan iznos od 1.000 €, ako
100 posto bruto plaće u trajanju od 6
nakon toga povrat doprinosa na i iz bruto
¾
povrat doprinosa na i iz bruto plaće
osobe KV-VKV zanimanja bez radnog
Sufinanciranje:
¾
zadržati isti broj zaposlenika na
¾
zadržati isti broj zaposlenika na
razdoblja,
neodređeno vrijeme u dvostrukom
zadržati sufinanciranu osobu u radnom
trajanju od vremena sufinanciranja, a
odnosu do kraja sufinanciranog razdoblja.
najduže 12 mjeseci od podnošenja
zahtjeva za sufinanciranjem
C. «Učenjem do posla za sve»
C2 Sufinanciranje obrazovnih aktivnosti: stručno
Ciljna skupina:
¾
sve nezaposlene osobe do 30 godina
osposobljavanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija i
starosti bez radnog iskustva (C1),
stručno usavršavanje za poznatog i nepoznatog
148
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
¾ 80 posto troškova nastave i materijalnih
poslodavca:
¾
80 % obrazovnih troškova i 20 %
troškova, kao i dio plaće zaposlenika u
materijalnih troškova za poznatog
visini minimalne novčane naknade za
poslodavca i u cilju zadržavanja
vrijeme osposobljavanja u trajanju od 12
radnog mjesta, tj. 100 posto troškova
mjeseci,
¾ jednokratan iznos od 1.000 €, ako
osposobljavanja obrazovnoj ustanovi,
¾
polazniku osposobljavanja za
poslodavac zadrži osobu daljnjih 12
nepoznatog poslodavca minimalna
mjeseci (ili jednokratan iznos za
novčana naknada i troškovi
prilagodbu radnog mjesta od 2.000 € uz
prijevoza.
uvjet zadržavanja osobe 24 mjeseca).
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
zadržati isti broj zaposlenika na
E2:
¾
60 posto troškova nastave i 20 posto
neodređeno vrijeme 12 mjeseci od
materijalnih troškova, kao i dio plaće
podnošenja zahtjeva za sufinanciranjem.
zaposlenika u visini minimalne novčane
naknade za vrijeme osposobljavanja u
C. D. «Iskustvom do profita»
Ciljna skupina:
trajanju od 12 mjeseci,
¾
¾ nezaposlene ženske osobe iznad 45 godina
poslodavac zadrži osobu daljnjih 12
mjeseci.
starosti i muške osobe iznad 50 godina
starosti najmanje 6 mjeseci na evidenciji
Zavoda.
jednokratan iznos od 1.000 €, ako
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
Sufinanciranje:
zadržati isti broj zaposlenika na
neodređeno vrijeme tijekom
¾ 100 posto bruto plaće temeljem 2.500 kuna
sufinanciranog razdoblja.
neto plaće tijekom 6 mjeseci,
¾ povrat doprinosa na i iz bruto plaće, ako
poslodavac zaposlenika zadrži u radnom
odnosu za razdoblje od 12 mjeseci.
F. «Posao za branitelje»
Ciljna skupina:
¾
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
svi nezaposleni hrvatski branitelji,
nezaposlena djeca i supružnici poginulih i
zadržati isti broj zaposlenika na
nestalih hrvatskih branitelja koji su na
neodređeno vrijeme tijekom sufinanciranog
evidenciji Zavoda najmanje 30 dana
razdoblja.
(mogu imati radni staž).
Sufinanciranje:
E. «Šansa i za nas»
¾
Ciljna skupina:
¾
¾
sve nezaposlene osobe s invalidnošću čija
70 posto bruto plaće u prvoj godini, 50
posto bruto plaće u drugoj godini
¾
jednokratan iznos od 1.000€, ako
je invalidnost utvrđena do 15. godine života
poslodavac zadrži osobu daljnjih 12
(E1),
mjeseci.
sve ostale nezaposlene osobe s
invalidnošću i otežanim faktorom
zapošljivosti (E2)
Sufinanciranje:
Uvjeti koje mora ispuniti poslodavac:
¾
zadržati isti broj zaposlenika na
neodređeno vrijeme tijekom
sufinanciranog razdoblja.
E1:
149
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 2. CroGuide 3 - Prva detaljna cestovna karta HR, SLO, i BiH
AUTOR INOVACIJE – Neven Čolić, dipl.inž.
VLASNIK I PROIZVOĐAČ INOVACIJE : NAVIGO SISTEM d.o.o.
Garminov distributer za Hrvatsku, BiH i SiCG Navigo Sistem d.o.o. izdao je
novu verziju detaljne cestovne navigacijske karte Hrvatske, Slovenije i
Bosne i Hercegovine CroGuide 3 koju je moguće učitati u GARMIN GPS
uređaje za navigaciju u automobilu i ostale GARMIN GPS uređaje koji
podržavaju kartografiju.
Opis inovacije:
Digitalna cestovna karta CROGuide prijavljena je Državnom zavodu za
intelektualno vlasništvo.
Svrha ove inovacije je omogućiti građanima RH i stranim posjetiocima u RH
koji imaju GPS uređaje u automobilima kvalitetnu cestovnu kartu na kojoj će
biti moguća navigacija i navođenje. Digitalna karta obuhvaćala bi sljedeće
elemente:
Novosti u CroGuide 3:
Potpuno novi dizajn karte u svrhu poboljšanja čitljivosti
Nova kategorizacija cesta u skladu s Garmin standardom
Višestruko ubrzanje prikaza karte na Garmin GPS uređajima
Novosti po državama:
Hrvatska
- detaljan plan grada Zagreba ( street – level)
- novoizgrađene auto-ceste
Slovenija
- planovi svih većih gradova ( street-level )
- mogućnost pretraživanja po ulicama ( preko POI
transportation)
- novoizgrađene auto-ceste
-
Bosna i Hercegovina
- Prva karta s prikazom Bosne i Hercegovine za
GARMIN GPS
- detaljan plan grada Sarajeva ( street-level )
- 11 km nove auto-ceste
- sve ceste na području Bosne i Hercegovine
Osim svih državnih, županijski, regionalnih i lokalnih cestovnih pravaca,
CroGuide 3 sadržava i mnogobrojne druge važne i interesantne točke:
granične prijelaze, benzinske crpke, trajektan pristaništa, marine,
veleposlanstva,
bolnice
crkve,
te
važne
državne
institucije.
Svrha CroGuida 3 projekta je omogućiti građanima Hrvatske, Slovenije, i po
prvi puta građanima Bosne i Hercegovine, ali i svim ostalim stranim
posjetiocima koji posjeduju GARMIN GPS , kvalitetnu cestovnu kartu na
kojoj će biti moguća navigacija i orijentacija.
Izvor: http://www.tehnopark.com.hr/DesktopDefault.aspx?tabid=3390
150
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 3. Glas Slavonije - 9.4.2002.
Poduzetnički inkubator BIOS - najveći promašaj!
U proteklih nekoliko godina gradska uprava Osijeka doista se nije pretrgnula malim ili bolje
rečeno mladim poduzetnicima osigurati bilo kakve poticaje i povoljne uvjete za razvoj. Ne
može se poreći da su gradske službe izradom planova uređenja pojedinih gradskih područja
i pripremom infrastrukture omogućile širenje sada već pristojne poslovne zone smještene uz
Mandićevu ulicu. No nove je proizvodnje u toj zoni, kao i u ostalim gradskim industrijskim
zonama, vrlo malo i ona umjesto da raste, gotovo iščezava. U Osijeku je rast bilježila samo,
a i još se širi - trgovina, kao i pojedine, gotovo bi se moglo reći pomodarske, usluge mjenjačnice, a u posljednje vrijeme i kladionice. Obrtnici ili tvrtke koje se bave proizvodnjom,
unatoč svim pričama o poticanju malog poduzetništva, od Grada nisu dobili ni jednu
povlasticu koja bi pridonijela da ostvare značajniji prihod, povećavaju proizvodnju,
zapošljavaju nove ljude...
Takozvani poduzetnički inkubator BIOS postoji već nekoliko godina, a iz njega nije izišao ni
jedan poduzetnik. BIOS je u protekle četiri godine potrošio silan novac svih građana, a nije
ostvario baš ništa. Jedini pokušaj poslovnog pothvata (u koji je utrošeno bog te pitaj koliko
novca) - pokretanje dnevnog lista "Slavonija danas", preko tvrtke "Istina" d.o.o., završio je
katastrofalno. I to je sve. Jednostavno, nameće se pitanje koliko porezni obveznici trebaju
trpjeti postojanje BIOS-a, koji ništa ne radi, ili - treba li na taj način gradska uprava uopće
poticati poduzetništvo.
- Moj je osobni stav, a to govore i ugledni ekonomisti, da se politika, odnosno gradske uprave
(pa tako i osječka) ne trebaju baviti poduzetništvom i posredovanjem između banaka i
poduzetnika. Neka se gospodarstvom bave poduzetnici, a ne gradska uprava, jer kapital ima
svoju logiku i ciljeve, i politika tu nema što tražiti. Njezino se upletanje može protumačiti i kao
zaostali boljševički sindrom. Zadaća je gradske uprave izići u susret poduzetništvu u
urbanističkoj pripremi zona namijenjenih gospodarstvu, kao i infrastrukture u tim zonama. To
smo i učinili i stalno činimo. Dovoljno je pogledati kako se naša poslovna zona vrlo dobro
razvila. BIOS je nastao kao rezultat pritisaka neke stručne javnosti i mi, na žalost, na njega
nismo reagirali onako kako smo trebali. Jednostavno rečeno, to moram priznati - BIOS je
promašen - kazao je gradonačelnik Zlatko Kramarić.
Kada je o BIOS-u riječ, sličan je stav i zamjenika gradonačelnika Ivana Bešlića, koji kaže da
BIOS nije opravdao ni svoju elementarnu namjenu. Bešlić naglašava kako je za to glavni
razlog kadrovska struktura BIOS-a, koja nije omogućavala realizaciju nekih projekata i
poticanja mladih poduzetnika.
- Sada pokušavamo srediti BIOS tako da prvo raščistimo sve probleme i odnose BIOS-a s
pojedinim tvrtkama, a da potom u suradnji s Centrom za poduzetništvo, koji je u stanju
povući određena međunarodna sredstva, konačno pokrenemo rad inkubatora - kaže Bešlić.
(Autor: Igor MIKULIĆ)
151
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 4. Glas Slavonije 26.6.2002 i 28.8.2002.
Gubitaši - Gradski bazen i BIOS - 26.6.2002.
Poslovanje triju poduzeća u gradskom vlasništvu - Gradskog bazena d.o.o., Osječkog sajma
d.o.o. i Poduzetničkog inkubatora Bios d.o.o. bila je jedna od najzanimljivijih tema sjednice
Gradskog poglavarstva Osijeka održane u ponedjeljak. Poduzetnički inkubator BIOS u
prošloj je godini poslovao s gubitkom od 247 tisuća kuna. Međutim, važnije je naglasiti da
BIOS u proteklim godinama nije pružao poslovne i druge usluge, što mu je trebala biti
osnovna funkcija, nego se financirao uglavnom iz gradskog proračuna.
BIOS i Veletržnica - gubitaši - 28.8.2002.
Poduzetnički inkubator BIOS i regionalna Veletržnica Osijek gubitaška su gradska poduzeća.
Prema podacima o poslovanju za prošlu godinu, BIOS je 2001. završio s 1,097.763 kuna
prihoda, 1,344.536 kuna rashoda, odnosno 246.772 kuna financijskog gubitka. Gradskom je
poglavarstvu, koje je jučer raspravljalo o trgovačkim društvima u vlasništvu ili većinskom
vlasništvu Grada Osijeka, dano na uvid sedamdesetak stranica materijala o poslovanju
BIOS-a 2001. godine. Pismeno je izvješće prihvaćeno bez pitanja, rasprave i usmenih
pojašnjenja direktora Damira Staničića.
152
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 5. Ugovor o poslovnoj suradnji Grada Osijeka i Centra za poduzetništvo
Osijek
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
koji zaključuju:
1. GRAD OSIJEK Kuhačeva 9, Osijek, zastupan po gradonačelniku prof.dr. Zlatku Kramariću (u
daljem tekstu: Grad)
i
2. CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO, Šetalište kardinala Franje Šepera 13/2, Osijek, zastupan po
direktoru Borisu Laucu (u daljem tekstu: Centar)
Članak 1.
Ovim Ugovorom reguliraju se međusobni odnosi u poslovnoj suradnji Grada Osijeka (kao osnivača i
većinskog dioničara – 91% - Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o.) i Centra za poduzetništvo koja
obuhvaća stavljanje u funkciju i funkcioniranje Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o.
Članak 2.
Centar osigurava namjensku dotaciju Poduzetničkom inkubator BIOS kao novčana sredstva u iznosu
od 60.000,00 USD (slovima šestdesettisuća američkih dolara), protuvrijednost u kunama po tečaju za
devize Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb na dan prebacivanja sredstava, za operativne troškove
Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o.
Članak 3.
Grad Osijek će priskrbiti sredstva potrebna za nužnu adaptaciju poslovnog prostora dodijeljenog
Poduzetničkom inkubatoru BIOS d.o.o. temeljem Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Osijeka
klasa: 372-01/01-01/61 i Urbroj: 2158/01-03/03-01-01 od 4. svibnja 2001. godine.
Članak 4.
Ugovorne strane su suglasne da zajednički utvrđuju poslovnu politiku Poduzetničkog inkubatora BIOS
d.o.o., kao trošenje sredstava i to:
- za kupovinu opreme
- za troškove ureda
- za training za stanovnike inkubatora
- za savjetovanje za stanovnike inkubatora
- za pružanje informacija stanovnicima inkubatora
Članak 5.
Obje Ugovorne strane imaju pravo uvida u namjensko trošenje sredstava uvidom u poslovnu
dokumentaciju Poduzetničkog inkubatora BIOS-a i izvještaje Uprave i Nadzornog odbora, kao i druga
izvješća.
Članak 6.
Ugovorne strane su suglasne da će Nadzorni odbor i Skupština društva imenovati Upravu društva uz
prethodnu konzultaciju obiju ugovornih strana.
Članak 7.
Ukoliko jedna od ugovornih strana u roku od 90 dana nepristupi realizaciji ovog Ugovora druga
ugovorna strana ima pravo otkazati Ugovor uz otkazni rok od 30 dana.
Članak 8.
U slučaju spora ugovara se nadležnost suda u Osijeku.
Članak 9.
Ovaj ugovor je sastavljen u 4 (slovima: četiri) istovjetna primjerka, od kojih po dva zadržava svaka od
ugovornih strana.
U Osijeku, 10. srpnja 2002.
153
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 6. Obveze djelatnika BIOS-a
Pregled obveza djelatnika - DIREKTOR
Dužnost: direktor inkubatora
Mjesto rada: Strossmayerova 341, Osijek
Neposredno pretpostavljeni: Predsjednik Nadzornog odbora
Osobe, dužnosnici i suradnici: svi uposlenici inkubatora
Na radnom mjestu: direktor poduzetničkog inkubatora
Stručna sprema: VSS
Neophodne osobne karakteristike:
osjećaj odgovornosti, osobna inicijativa, želja i sposobnost za usvajanje novih znanja
Opće obveze i odgovornosti:
1. Informiranje Nadzornog odbora o djelovanju inkubatora, i aktivnostima na realizaciji zajedničkog
projekta između Grada Osijeka i Centra za poduzetništvo Osijek.
2. Obveza pravilnog sastavljanja i rukovanja dokumentima, za koje on odgovara, te njihova
pravovremena predaja.
3. Ispunjenje zadaća Nadzornog odbora s ciljem razvitka inkubatora.
4. Uvođenje suvremenih aktivnosti iz područja managementa i aktivnosti na pojedinim radnim
mjestima.
5. Suradnja sa svim stakeholder-ima
6. Provoditi ocjenu projekta sa Gradom Osijekom i Centrom za poduzetništvom Osijek.
7. Izvještavanje prema donatorima inkubatora prema njihovom zahtjevu.
8. Ostali nespecificirani poslovi prema potrebi i nalogu pretpostavljenih.
Područje djelovanja.
1. Uspostava i održavanje kontakata sa zakupcima prostora (stanarima), podrška njihovoj
gospodarskoj djelatnosti, kontrola pravovremenog ispunjenja obveza stanara prema BIOS-u.
2. Kontinuirano revidiranje postojećeg poslovnog plana inkubatora, uz pomoć suodogovnih suradnika.
3. Prijem na i otpuštanje sa radnih mjesta, kontrola rada djelatnika.
4. Priprema i izrada investicijskog i operativnog budžeta u suradnji sa suodgovornim djelatnicima za
Nadzorni odbor i predočenje istog Nadzornom odboru radi utvrđivanja proračuna.
5. Priprema mjesečnih izvještaja o rezultatima poslovanja inkubatora uključujući i dodatna financijska
izvješća zatražena od strane Nadzornog odbora.
6. Priprema godišnjeg izvještaja o poslovanju i financijskim rezultatima inkubatora, te prezentiranje
istih Nadzornom odboru.
7. Osiguranje djelovanja suodgovorne financijske kontrole i izvještajnih procedura.
8. Upravljanje poslovanjem inkubatora, zajedno sa suradnicima, u skladu sa utvrđenim godišnjim
proračunom.
9. Ocjenjivanje potencijalnih "stanara" inkubatora i priprema preporuka za Nadzorni odbor.
10. Osiguravanje provedbe Ugovora o zakupu i davanje usluga klijentima.
11. Lojalni odnos prema "stanarima" inkubatora.
12. Podrška tehničkim i financijskim potrebama zakupaca u inkubatoru i koordinacija njihova
djelovanja sa politikom Centra za poduzetništvo Osijek i Grada Osijeka.
13. Ispunjenje svih neophodnih poslova i zadataka s ciljem sakupljanja zakupnine od "stanara" i
klijenata inkubatora, te ukoliko isti nisu ispunjeni raskidanje Ugovora o poslovnoj suradnji između
BIOS-a i klijenata.
154
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
14. Predočenje žalbi na rad djelatnika Nadzornom odboru s ciljem razduživanja sa radnog mjesta.
15. Suradnja sa svim stakeholder-ima u cilju traženja kandidata za zakup.
16. Koordinacija marketinških aktivnosti u cilju traženja kandidata za zakup.
17. Upravljanje marketinškim aktivnostima u ime inkubatora i "stanara".
18. Pomoć Nadzornom odboru u traženju financijske pomoći za inkubator.
Odgovornost:
Direktor inkubatora snosi odgovornost za:
1. Odgovornost za održavanje sigurnosti na radu, te pravila protupožarne zaštite.
2. Odgovornost za učinjene aktivnosti u svezi s odnosima za zakonodavcima.
3. Odgovornost za ispunjenje dogovorenih unutrašnjih procedura inkubatora.
4. Odgovornost za ispunjenje Ugovora o poslovnoj suradnji između inkubatora i "stanara", klijenata.
Pregled obveza djelatnika - SURADNIK
Dužnost: suradnik
Mjesto rada: Strossmayerova 341, Osijek
Neposredno pretpostavljeni: direktor
Osobe, potčinjeni: nema
Stručna sprema: SSS
Neophodne osobne karakteristike: suradnika nužno mora karakterizirati osjećaj odgovornosti,
uljudnost, želja za pomaganjem, želja i sposobnost učenja
Opći skup obveza i odgovornosti:
1. Savjesno ispunjavanje svojih obveza.
2. Osiguravanje pravilne izrade i predaje dokumentacije, za koju on odgovora, te njihova
pravovremena predaja.
3. Predaja informacija o problemima, nastalih u svezi s ispunjavanjem obveza.
4. Suodgovornost s direktorom inkubatora u području politike i načina upravljanja inkubatorom.
5. Ispunjavanje službenih zadataka neposredno od direktora.
6. Ostali nespecificirani poslovi prema potrebi i nalogu pretpostavljenih.
Područje djelovanja i obveza.
1. Uljudan odnos prema osoblju, "stanarima", klijentima i posjetiteljima inkubatora.
2. Prijem telefonskih poziva i informacija za osoblje, zakupce i klijente inkubatora.
3. Slanje i prijem faksova.
4. Kopiranje dokumenata, ispunjenje svih drugih obveza vezanih za kopiranje dokumenata za
"stanare", osoblje i klijente inkubatora.
5. Osiguravanje knjige proračuna svih usluga, povezanih sa poslovanjem, neophodne za
ispostavljanje računa.
6. Ispunjavanje naloga knjigovodstvenog servisa vezanih za sravnavanja plaćenih usluga,
neophodnog za kontrolu i ispostavljanje računa.
7. Kontrola rashoda materijala kopirnog stroja i izvještavanje direktoru o potrebama nabavke uredskog
materijala.
8. Ispunjavanje pečatnih radnji, kompjuterska obrada tekstova i materijala po nlogu direktora
inkubatora ili knjigovodstvenog servisa.
9. Ispunjavanje radnji, vezanih za poštanske preslike dokumenata.
−
−
predaja unutrašnje korespondencije i proračuna "stanarima" i klijentima inkubatora
proračun izlazne korespondencije
155
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
−
−
−
−
prijem, sortiranje, podjela pošte
slanje pošiljki
osiguravanje proračuna poslane korespondencije s ciljem ispostave računa "stanarima"
otprema pošte
10. Sortiranje ulazne korespondencije i njihova predaja u naslovljene odjele ili adrese.
11. Zaprimanje formulara neophodnog tekućeg remonta za "stanare" i osoblje inkubatora.
Odgovornost.
Suradnik snosi odgovornost za ispunjavanje sljedećih postavki:
1. Odgovornost za ispunjavanje naputaka o higijeni i sigurnosti na radu, te pravila o protupožarnoj
zaštiti.
2. Odgovornost za štete, počinjene prekršaje u svezi sa Zakonskim aktima i preuzetim obvezama.
3. Odgovornost za ispunjavanje dogovora o unutrašnjem rasporedu "stanara" u inkubatoru.
156
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 7. Pravilnik o dodjeli u zakup prostora inkubatora
Na temelju članka 21. Statuta Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. Osijek, a u svezi realizacije
točke 2.1. Programa poticanja malog gospodarstva Grada Osijeka («Službeni glasnik» grada Osijeka
broj 1/99.), Skupština PI BIOS-a na svojoj 6. sjednici održanoj 14. lipnja 2000. godine, donijela je
PRAVILNIK
o utvrđivanju kriterija i postupaka za dodjelu u zakup prostora Poduzetničkog inkubatora «BIOS»
d.o.o. Osijek
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se kriteriji i postupak za dodjelu u zakup prostora Poduzetničkog inkubatora
«BIOS» d.o.o. Osijek, a poglavito: kriterij za ulazak u prostor PI BIOS, vrijeme korištenja prostora,
vrstu i način korištenja usluga koje pruža PI BIOS, te visinu i način plaćanja naknade za zakup
prostora.
Članak 2.
Osnovni cilj davanja na korištenje prostora BIOS-a je pomoć poduzetnicima - početnicima koji žele
obavljati ili obavljaju proizvodnu i razvojno proizvodnu djelatnost te uslužnu djelatnost vezanu uz
proizvodnju u prvim, najkritičnijim godinama njihova poslovanja.
Osim korištenja prostora poduzetnicima će se pružati i druge usluge sukladno ovom Pravilniku i
drugim aktima PI BIOS d.o.o. Osijek.
OPĆI UVJETI
Članak 3.
Pravo na dodjelu prostora u zakup imaju mali i srednji poduzetnici početnici.
Pod malim i srednjim poduzetnikom početnikom u smislu odredbi ovog Pravilnika smatraju se:
- fizičke osobe upisane u obrtni ili drugi registar sa sjedištem u Gradu Osijeku
- pravne osobe sa sjedištem u Gradu Osijeku koje su:
a) u potpunom vlasništvu fizičkih osoba
b) u vlasništvu fizičkih osoba u iznosu temeljnog kapitala većeg od 50%
c) koje se prema propisima o računovodstvu smatraju malim i srednjim poduzetnicima
- zadružne organizacije
uz uvjet da:
- registriranu djelatnost obavljaju najduže godinu dana
- da nemaju poslovne udjele u drugim pravnim osobama u iznosu većem od 20%.
Pod poduzetnikom početnikom smatraju se i osobe iz prethodnog stavka koje su registrirane, ali nisu
otpočeli s radom (start up).
Članak 4.
Pravo na korištenje prostora (zakup) imaju pravne i fizičke osobe i poduzetnici koji obavljaju:
- proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelatnost
- uslužnu djelatnost vezanu uz proizvodnju.
NAČIN KORIŠTENJA PROSTORA
Članak 5.
Poslovni prostor koji se daje u zakup može biti površine od najmanje 30 m2 do najviše 100m2.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati samo djelatnosti navedene u članku 4. ovog Pravilnika.
Prioritet pri dodjeli prostora imat će podnositelji koji:
157
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
-
obavljaju proizvodnu djelatnost koja nije dovoljno zastupljena u gradu Osijeku
koji će korištenjem prostora zaposliti veći broj radnika
čija djelatnost ima izvoznu orijentaciju ili supstituciju uvoza.
Članak 6.
Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina za proizvodne djelatnosti, odnosno na 3
godine za uslužne djelatnosti vezane uz proizvodnju.
Članak 7.
Visinu zakupnine za poslovne prostore utvrdit će Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka prilikom
donošenja odluke o dodjeli poslovnog prostora Poduzetničkom inkubatoru BIOS.
Članak 8.
Za prvu godinu zakupa prostor zakupa se ne plaća, za drugu se plaća 25%, za treću 50%, za četvrtu
75%, a za petu 100% utvrđenog iznosa za proizvodne djelatnosti, a za uslužne djelatnosti vezane uz
proizvodnju za prvih šest mjeseci zakup se ne plaća, za sljedećih šest mjeseci zakup je 25%, za drugu
godinu poslovanja 50%, a za treću godinu poslovanja 75% utvrđenog iznosa zakupnine.
Članak 9.
Poduzetnici, koji zaključe ugovor o zakupu poslovnog prostora, osim zakupa prostora, imaju pravo i na
korištenje drugih usluga Poduzetničkog inkubatora sukladno utvrđenom Programu poticanja malog
gospodarstva grada Osijeka.
Članak 10.
Nakon isteka ugovorenog roka zakupa (3 odnosno 5 godina) sa istim se zakupnikom ne može
produživati zakupni odnos, već je zakupnik dužan napustiti prostor i isti predati u stanju u kojem ga je
primio.
POSTUPAK DODJELE POSLOVNOG PROSTORA U PODUZETNIČKOM INKUBATORU
Članak 11.
Prostor PI BIOS daje se na korištenje raspisivanjem javnog natječaja.
Odluku o raspisivanju natječaja donosi Nadzorni odbor PI BIOS, a natječaj se objavljuje u dnevnom
tisku.
Prvi javni natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora PI BIOS raspisuje Gradsko poglavarstvo
Grada Osijeka.
Rok za podnošenje prijava ne može se propisati u trajanju kraćem od 15 dana, računajući od dana
objave javnog natječaja.
Članak 12.
Uz pisanu prijavu po raspisanom Natječaju obavezno se mora navesti djelatnost kojom se bave ili se
žele baviti i navesti površina poslovnog prostora koja se želi uzeti u zakup, fizičke i pravne osobe koje
se natječu dužne su dostaviti sljedeću dokumentaciju:
- dokaz o registraciji (izvod iz obrtnog registra ili registra trgovačkog suda)
- dokaz o visini poslovnog udjela u pravnoj osobi
- kratak izvod iz poslovnog plana ili kraći elaborat razvojnog programa
- uvjerenje o prebivalištu za fizičku osobu ili osnivača društva
- dokaz o početku obavljanja djelatnosti
Članak 13.
Prijave sa potrebitom dokumentacijom u privitku dostavljaju se u propisanom roku PI BIOS d.o.o.
Osijek.
Članak 14.
Stručnu obradu prispjelih prijava-zahtjeva obavlja PI BIOS.
Članak 15.
158
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Nakon stručne obrade sve prijave – zahtjevi se dostavljaju Komisiji za odabir stanara u Poduzetnički
inkubator, koja sastavlja listu prioriteta za dodjelu poslovnih prostora PI BIOS u zakup, te donosi
odluku o davanju u zakup poslovnih prostora uz prethodnu suglasnost Gradskog poglavarstva Grada
Osijeka.
Članak 16.
Po konačnosti Odluke iz prethodnog članka, sa svakim će se budućim stanarom PI BIOS zaključiti i
ugovor o zakupu, kojim će se urediti svi međusobni odnosi u svezi sa korištenjem prostora i usluga.
POSTUPAK DODJELE U ZAKUP PROSTORA POGODNIH ZA IZGRADNJU POSLOVNOG
PROSTORA U OKVIRU PI BIOS
Članak 17.
Prostor pogodan za izgradnju poslovnog prostora daje se u zakup temeljem javnog natječaja koji
raspisuje Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka.
Članak 18.
Na prostoru pogodnom za izgradnju mogu se graditi poslovni prostori površina 30-300m2 za
proizvodne i uslužne djelatnosti, urede i skladišta.
Članak 19.
Postupak raspisivanja javnog natječaja, kriterije i uvjete, način davanja u zakup, dužinu zakupa,
naknadu, kao i sve međusobne odnose glede izgradnje poslovnih prostora i vlasničko pravnih odnosa
utvrđuje svojom odlukom Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Svi zakupci poslovnih prostora u PI BIOS dužni su poslovne prostore koristiti na način i za namjenu
utvrđenu ugovorom o zakupu, pažnjom dobrog gospodarstvenika.
Članak 21.
Radove na adaptaciji i preinakama u poslovnim prostorima zakupnici mogu obavljati samo uz pismenu
suglasnost PI BIOS.
Članak 22.
Ukoliko zakupnik koristi poslovni prostor protivno odredbama ugovora o zakupu ili ne izmiruje obvezu
plaćanja zakupnine i drugih usluga koje koristi, zakupnik gubi pravo na status stanara i prije isteka
roka na koji je ugovor zaključen.
Članak 23.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dobivanja suglasnosti Gradskog poglavarstva Grada Osijeka.
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
159
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 8. Ugovor o korištenju prostora
GRAD OSIJEK Kuhačeva 9, kao davatelj prostora (u daljem tekstu: davatelj), zastupan po
gradonačelniku prof.dr. Zlatku Kramariću
i
PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS d.o.o. kao korisnik prostora (u daljem tekstu: korisnik), zastupan
po direktoru Igoru Mediću, dipl.oec.
sklapaju temeljem Odluke Gradskog poglavarstva Grada Osijeka o dodjeli poslovnog prostora u
Osijeku, Strossmayerova 341, Klasa 372-01/01-01/61, Urbroj: 2158/01-03/03-01-01 od 21. listopada
2002. godine, sljedeći
UGOVOR O KORIŠTENJU PROSTORA
Članak 1.
Davatelj je vlasnik nekretnine i nositelj prava raspolaganja za dvije zgrade i ekonomskog dvorišta, koje
su sagrađena na k.č.br. 9144/1, a upisana u z.k.ul.br. 4 k.o. Osijek, s adresom Strossmayerova 341.
ukupne površine 8905,00 m2.
Članak 2.
Prostor iz članka 1. ovog ugovora dodjeljuje se za realizaciju programskih načela poticanja malog
gospodarstva Grada Osijeka i ostvarivanja ciljeva Poduzetničkog inkubatora Bios d.o.o. Osijek.
Članak 3.
Prostor iz članka 1. ovog ugovora daje se na korištenje bez naknade.
Članak 4.
Ovaj ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
Članak 5.
Primopredaja prostora izvršit će se zapisničkim putem nakon završetka adapacije prostora iz članka 1.
ovog Ugovora.
Primopredajni zapisnici su sastavni dio ovog ugovora.
Članak 6.
Davatelj je dužan prostor dovesti u stanje primjereno za obavljanje ugovorene djelatnosti.
Troškove tekućeg održavanja dodijeljenog prostora snosi korisnik.
Članak 7.
Korisnik je dužan o svom trošku izvršiti popravke kvarova u prostoru ako ih je sam prouzročio.
Članak 8.
Sve investicijske zahvate u okviru dodijeljenog poslovnog prostora financirat će grad Osijek.
Članak 9.
Korisnik je dužan plaćati naknade za trošak korištenja zajedničkih uređaja u zgradi i za obavljanje
zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalaze prostorije, a koje se sastoje od: električne energije, vode,
grijanja, telefona, komunalnih i drugih davanja prema stvarnoj potrošnji.
Članak 10.
Korisnik može prostor, koji mu je dan na korištenje, nekom drugom davati u podzakup ili na korištenje
sukladno odredbama Pravilnika za ulazak u poduzetnički inkubator.
Članak 11.
Ovaj Ugovor prestaje raskidom, otkazom ili odustankom jedne od ugovornih strana, odnosno
160
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
sporazumom ugovornih strana.
Otkaz ugovora se ne može dati u nevrijeme ni na način koji bi štetio cilju i svrsi zbog kojeg je ugovor i
sklopljen, a djelatnost ustanovljena.
Ugovorna strana koja raskine, odustane ili otkaže ugovor dužna je drugoj strani dati pismenu izjavu o
prestanku ugovora i odrediti joj otkazni rok koji ne može biti kraći od 30 dana.
Članak 12.
U slučaju prestanka ugovora raskidom, odustankom ili otkazom od strane davatelja zbog razloga
nepridržavanja ugovornih obveza korisnika utvrđenih u članku 2., 6., 7. i 9., odnosno zbog razloga
prouzročenih ponašanjem korisnika koje je u suprotnosti s ponašanjem dobrog gospodarstvenika,
korisnik je dužan davatelju predati prostor u stanju u kojem ga je korisnik dužan održavati zajedno sa
svim popravcima, radovima i poboljšanjima.
Kada ugovor prestaje voljom korisnika na bilo koji način, iz bilo kojeg razloga i u bilo koje vrijeme, tada
je korisnik dužan davatelju predati prostor u stanju u kojem ga je korisnik dužan održavati zajedno sa
svim popravcima, radovima i poboljšanjima.
Članak 13.
Prilikom primopredaje prostora između korisnika i davatelja, iz razloga utvrđenih u članku 12. ugovora
sačinit će se primopredajni zapisnik.
Članak 14.
Ovaj Ugovor izrađen je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka ugovorna strana dobiva 2 (dva)
primjerka.
Za korisnika:
direktor
Igor Medić, dipl.oec.
Za davatelja:
gradonačelnik
prof.dr. Zlatko Kramarić
Klasa: 372-03/02-01/134
Urbroj: 2158/01-08-02/01-2
U Osijeku, 21. listopada 2002. godine
161
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 9. Radovi
Popis radova koji su obavljeni u razdoblju od 11 mj. 2002. do 6 mj. 2003. godine (HALA 1 + investicije
u zajedničku infrastrukturu) - financirano u potpunosti od strane Grada Osijeka
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Građevinski radovi (UKRAS) .......................................................... 233.601,78
Projekt grijanja (WRASSING) ............................................................24.156,00
Projekt elektroinstalacija (ZK) ............................................................19.520,00
Grijanje, razvod (HIDROMAD)........................................................ 155.330,94
Knauf I situacija (MOST)....................................................................98.307,60
Elektroinstalacije (STRATOS)............................................................74.010,08
Kotlovnica (HIDROMAD) ...................................................................66.742,93
Vodovodna instalacija i oprema (HIDROMAD)..................................18.739,81
Knauf II situacija i dodatni radovi (MOST) .........................................41.580,60
Plinski priključak (KENDO) ................................................................17.505,66
Izrada novog električnog priključka 100 KW (1 dio) - HEP................84.000,00
UKUPNO......................................................................................... 833.495,40
162
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 10. Natječaj za korištenje poslovnog prostora
Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o., Osijek, J.J. Strossmayera 341 raspisuje sljedeći
NATJEČAJ
za prikupljanje zahtjeva za subvencionirano korištenje poslovnog prostora u okviru Poduzetničkog inkubatora
BIOS d.o.o., Osijek, na lokaciji Strossmayerova 341.
I.
Predmet natječaja je davanje u subvencionirani zakup poslovnih prostora pogodnih za manje proizvodne
djelatnosti, skladišta i urede površine 30m²-100m².
II.
Zahtjeve za subvencionirani zakup prostora mogu podnijeti mali poduzetnici i poduzetnici početnici te
inovatori.
Pod malim poduzetnicima smatraju se :
fizičke osobe upisane u obrtni ili drugi registar sa sjedištem u Osijeku,
pravne osobe sa sjedištem u Osijeku koje su u potpunom vlasništvu fizičkih osoba ili u vlasništvu fizičkih
osoba u iznosu temeljnog kapitala većem od 50 posto, a koje se prema propisima o računovodstvu smatraju
malim poduzetnicima,
zadružne organizacije
s tim da registriranu djelatnost obavljaju najduže do godinu dana.
III.
Zahtjeve za subvencionirani zakup prostora mogu podnijeti osobe iz prethodne točke koje se bave proizvodnom
i razvojno – proizvodnom djelatnosti, ili uslužnom djelatnosti vezanom za proizvodnju.
IV.
Poslovni prostori daju se na subvencionirani zakup na vrijeme od 5 godina za proizvodne djelatnosti, odnosno na
3 godine za uslužne djelatnosti.
V.
Zakupnina za poslovne prostore biti će usklađena s tržišnom cijenom najma, s tim da se za prvu godinu korištenja
zakup ne plaća, za drugu se plaća 25 posto, za treću 50 posto, za četvrtu 75 posto, a za petu godinu korištenja
100 posto utvrđenog iznosa za proizvodne djelatnosti, a za uslužne djelatnosti za prvih 6 mjeseci poslovanja
zakup se ne plaća, za sljedećih 6 mjeseci zakup je 25 posto, za drugu godinu poslovanja 50 posto, a za treću
godinu poslovanja 75 posto.
Ukoliko poduzetnik pruža ostalim poduzetnicima u inkubatoru specifične usluge moguće je da poduzetnik ostane i
nakon tri godine ali u tom slučaju plaća 100% tržišnu vrijednost najma.
VI.
Prioritet pri dodjeli prostora imat će podnositelj koji :
obavlja proizvodnu djelatnost koja nije dovoljno zastupljena u gradu Osijeku,
koji će korištenjem prostora zaposliti veći broj djelatnika,
čija djelatnost ima izvoznu orijentaciju ili supstituciju uvoza.
VII.
Zahtjev za ulazak u poduzetnički inkubator BIOS moguće je podići u prostorijama BIOS-a, na adresi
Strossmayerova 341 od 8.00 do 15.00 sati ili na web adresi http://bios.osijek.hr (stranica dokumenti).
Uz pisani zahtjev podnositelj je dužan dostaviti :
dokaz o registraciji ( izvod iz obrtnog registra ili registra trgovačkog suda ),
poslovni plan ili elaborat razvojnog programa,
dokaz o početku obavljanja djelatnosti.
VIII.
Pisani zahtjev s potrebitom dokumentacijom u privitku dostavlja se u zatvorenoj omotnici s naznakom : ZA
NATJEČAJ na adresu Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. Osijek, J.J. Strossmayera 341.
Zahtjevi se primaju do popune prostora u Poduzetničkom inkubatoru BIOS.
IX.
Sve ostale informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti svakog radnog dana u vremenu od 8.00 – 15.00
sati u sjedištu Poduzetničkog inkubatora BIOS Osijek, J.J. Strossmayera 341, ili na telefon broj 209-955.
163
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 11. Zahtjev za prijem u BIOS
Ime i prezime: _____________________________________________________________________
Ime poduzeća: _____________________________________________________________________
Adresa: __________________________________________________________________________
Telefoni: __________________________________________________________________________
E-mail: ___________________________________________________________________________
www: ____________________________________________________________________________
1. Je li vaše poduzeće registrirano: Da Ne ; Ako je, kada? ________________
2. Jeste li već izvršili prodaju svojih proizvoda/usluga? ______
Ako jeste, kada ste izvršili prvu prodaju? __________________________________________
3. Opišite vaše poduzeće u jednoj rečenici. (npr. misija mog poduzeća je.....)
4. Pri osnivanju poduzeća, kojim ste se institucijama ili poduzećima u Osijeku obratili za pomoć?
(Molimo nabrojite):
5. Jeste li se do sada koristili nekim od sljedećih usluga?
Računovodstvo
Advokatske usluge
Marketing
Poslovno savjetovanje
Poslovni seminari
Usluge dizajna
Banke
Usluge Managera
Ostalo
Koristili?
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Da Ne
Osoba/Poduzeće
Ocijenite korisnost
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
1
2
3
4
5
6. Molimo vas da u svakoj od sljedećih kategorija zaokružite sve ono što predstavlja problem za vaše
poslovanje. Detaljno ga opišite i navedite koju vrstu pomoći bi željeli dobiti.(npr. informacije,
individualno savjetovanje, seminar/radionicu i sl.)
Opis problema
Vrsta pomoći
A. Knjigovodstvo
1. Vođenje knjiga
2. Priprema financijskih izvješća
3. Pripremanje poreznih izvješća
B. Financije
1. Financijske analize
2. Naplata potraživanja
3. Smanjenje poreznih obveza
C. Zaposlenici
1. Pronalaženje kvalificiranih zaposlenika
2. Zadržavanje kvalitetnih zaposlenika u poduzeću
3. Edukacija zaposlenika
4. Produktivnost zaposlenika
5. Sindikati
6. Motivacija zaposlenika
7. Plaće
8. Komunikacija sa zaposlenicima
D. Operativa
1. Kontrola kvalitete
2. Smanjenje troškova
3. Dugoročno poslovno planiranje
164
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
4. Inventura
5. Krađe
6. Formiranje cijena
7. Razvoj novih proizvoda
8. Promocija
9. Izlaganje proizvoda
10. Pakiranje
11. Povećanje prodaje na domaćem tržištu
12. Povećanje izvoza
13. Zadržavanje tržišnog udjela
14. Sposobnost prodajnog osoblja
15. Usluge kupcima
E. Materijalna sredstva
1. Starost materijalnih sredstava
2. Otpis
3. Obujam sredstava
4. Parking za kupce
F. Konkurencija
G. Financiranje
1. Dostupnost kratkoročnih kredita
2. Dostupnost dugoročnih kredita
3. Troškovi osiguranja
H. Pravna regulativa
1. Licenca
2. Sigurnost proizvoda
3. Otpad
4. Zahtjevi zaposlenika
5. Građevinske dozvole
6. Državne inspekcije
7. Propisi podložni promjenama
I. Tehnologija
1. Dostupnost nove tehnologije
2. Informacije o novoj tehnologiji
3. Financiranje nove tehnologije
J. Prijevoz
1. Prijevoz do kupaca
2. Prijevoz od dobavljača
K. Ostalo (navedite)
7. Vlasništvo vašeg poduzeća je:
8. Navedite poslove s kojima ste se do sada bavili:
9. Navedite imena i dužnosti ostalih ljudi uključenih u vaš poduzetnički poduhvat:
10. Broj zaposlenih:
• sada
- puno radno vrijeme ________ honorarno ________
• za godinu dana - puno radno vrijeme ________ honorarno ________
• za dvije godine - puno radno vrijeme ________ honorarno ________
11. Poslovni plan za Vaš poduzetnički pothvat je:
_______ napisan i spreman za pregled
_______ u pripremi i biti će dostupan _____________
12. Je li Vam potrebna pomoć za izradu poslovnog plana ? DA NE
13. Vaša potreba za prostorom je (u m2):
_____ ured _____ proizvodnja _____ skladište ______ vanjski prostor _____ parkiralište
14. Je li neophodno da su gore navedeni prostori u nizu ? DA NE
15. Navedite Vaše posebne zahtjeve (struja, ventilacija, prilaz prostoru, visina prostora, temperatura...)
165
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
16. Trebate li strojeve za utovar/istovar (viljuškar i sl.)? DA NE
____________________
17. Hoćete li koristiti parking tijekom svih 24 sata / 7 dana u tjednu ? DA NE
18. Ukoliko prilikom obavljanja Vaše djelatnosti postoji - opasan otpad, velika buka, vibracija, otrovi,
radijacija, toplina, opasnost od požara, ili nešto neobično molimo vas da navedete:
19. Datum očekivanog ulaska u inkubator je ____________.
20. Okvirno navedite vaše potrebe tijekom boravka u prostorima Poduzetničkog inkubatora
(operativne usluge, knjigovodstvo, financije, marketing, savjetovanje, grafički dizajn, podrška
izvozu/uvozu, ...)
21. Odgovori na sljedeća pitanja mogu vam poslužiti kao osnovica za pisanje poslovnog plana te vas
molimo da odgovorite na sva koja možete. (Ukoliko se odgovori nalaze u priloženom poslovnom planu
molimo vas da pređete na sljedeće pitanje)
UVOD
- S čime se bavi vaše poduzeće ?
- Navedite vaše osnovne proizvode / usluge
- Koje je vaše ciljno tržište?
- Navedite vaše tržišne ciljeve u narednih nekoliko godina.
PROIZVODI / USLUGE
- Kako i za što se vaši proizvodi / usluge upotrebljavaju?
- Po čemu su oni specifični / bolji od konkurencije ?
- Tko su vaši kupci/potrošači ? (demografski, zemljopisno, ...)
- Zašto bi oni kupovali vaše proizvode ?
TRŽIŠTE
- Na kojem području želite poslovati ?
- Koliki tržišni udjel želite ostvariti u narednih 5 godina na navedenom području?
KONKURENCIJA
- Tko je vaša konkurencija ?
- Po čemu ste ili ćete biti bolji od konkurencije ?
- Po čemu je konkurencija bolja od vas (upravljanje, financije, cijene, prodaja, proizvodnja, distribucija,
edukacija zaposlenih, kvaliteta zaposlenih djelatnika, imidž, ...)?
CIJENA i DISTRIBUCIJA
- Kako određujete cijenu vaših proizvoda ?
- Kako distribuirate vaše proizvode ?
- Kako bi lokacija BIOS-a utjecala na vaš posao?
PROMOCIJA
- Koliko novaca godišnje ćete izdvojiti za promociju? (TV, radio, novine, magazini, vanjsko
oglašavanje, publicitet, ...)
- Koji su glavni ciljevi vaših promocijskih napora ? (ulazak na tržište, veći plasman, specijalizacija,
promjena imidž-a, uvođenje novog proizvoda na tržište, ...)
- Koliko je za vaš poduzetnički pothvat važan publicitet i propaganda "od usta do usta" ?
- Imate li media plan?
22. Poznajete li poduzetnike koji bi bili zainteresirani za usluge Poslovnog Inkubatora?
(Molimo navedite:)
23. Vaš komentar
Ja, dolje potpisani, svjestan sam da BIOS - poduzetnički inkubator ne podliježe bilo kakvoj
odgovornosti za uspjeh ili neuspjeh mog poslovnog pothvata. Uloga BIOS-a je isključivo konzultantske
prirode, te svi ponuđeni savjeti i informacije mogu i ne moraju biti korišteni. Prema tome, oslobađam
BIOS i njegove djelatnike od svake odgovornosti vazane za predloženi poslovni pothvat.
Datum ______________________
Potpis ______________________________
166
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 12. Pravilnik o načinu korištenja poslovnog prostora
PRAVILNIK O NAČINU KORIŠTENJA POSLOVNOG PROSTORA
Za izradu politika i procedura korišten je materijal poslovnog inkubatora
Advance, Business Development Center iz Madisona, Wisconsin, SAD.
MISIJE I CILJEVI BIOS-a
Misija:
Podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i
drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzeća i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju
područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.
Ciljevi:
•
•
•
•
•
•
sudjelovati u ekonomskom razvoju regije
promovirati lokalno poduzetništvo i pomoći u razvoju novih poduzeća
povećati broj poduzeća koja opstaju na tržištu
smanjiti vjerojatnost propasti start-up poduzeća
smanjiti vrijeme potrebno za osnivanje i rast poduzeća i učiniti ove procese troškovno efikasnijim
pružanje poslovnih, tehničkih, obrazovnih i drugih usluga klijentima inkubatora i malim i srednjim
poduzetnicima u regiji
OPERATIVNE POLITIKE I PROCEDURE KORIŠTENJA POSLOVNOG PROSOTRA BIOS-a
Svi korisnici BIOS poslovnog inkubatora moraju se pridržavati operativnih politika i procedura, a uprava BIOS-a je
ovlaštena vršiti potrebne izmjene ukoliko se pokaže potreba za njima. Operativna pravila sastoje se od sedma
grupa:
1. Fizički kapaciteti: uključuje korištenje parking prostora, upotrebu prostora za utovar/istovar, skladištenje,
pristup zgradi, odnos smeća
2. Politike korištenja prostora: korištenje prostora po noći, zaštita od požara, korištenje raznih tehničkih
uređaja (frižideri, grijalice i sl.)
3. Usluge inkubatora: temeljna pravila korištenja zajedničkih kapaciteta i usluga, kao što je prostor za
sastanke, iznajmljivanje namještaja, usluge komunikacije (pošta, paketi), usluge domara zgrade.
Korisnici ne smiju preprodavati usluge BIOS-a.
4. Mjere sigurnosti: u slučaju opasnosti, evakuiranje zgrade, prva pomoć, ...
5. Način zapošljavanja: preko Zavoda za zapošljavanje, uz mjesečno izvješćivanje BIOS-u o promjenama u
broju zaposlenih
6. Suradnja i rješavanje problema: svi korisnici moraju potpisati izjavu o razumijevanju misije i ciljeva BIOSa, te suglasnost o pridržavanju procedure za rješavanje problema.
7. Promjene: korisnici znaju da uprava BIOS-a ima pravo mijenjati politike i procedure ukoliko se za to
ukaže potreba.
PARKING
1. Parking vozila osoba zaposlenih u BIOS-u, korisnika poduzetničkog inkubatora i posjetitelja određen je
na priloženom tlocrtu.
2. Parking kamiona i drugih vozila koja se upotrebljavaju u poslovne svrhe dozvoljen je samo u
označenom prostoru.
3. Parking ili zadržavanje bilo kojih vozila (u poslovnom ili osobnom vlasništvu) mora biti odobren od
strane uprave BIOS-a. Sva vozila moraju biti parkirana isključivo na predviđenom prostoru.
Nepridržavanje ovog pravila može rezultirati u otklanjanju vozila na trošak korisnika, uz naplatu
troškova nedozvoljenog zadržavanja na za to neodobrenom prostoru. Kršenje ovog pravila može
dovesti do opoziva dozvole korištenja poslovnog inkubatora.
4. Zadržavanje vozila unutar zgrade van radnog vremena inkubatora, osim onih za koje postoji suglasnost
uprave BIOS-a, zabranjeno je. Nije dozvoljeno vršiti popravke vozila u prostorijama BIOS-a. Rutinsko
održavanje poslovnih vozila dozvoljeno je samo u posebno određenim prostorima uz prethodnu
suglasnost uprave BIOS-a. Bilo koja aktivnost koja bi dovela do zagađivanja uljem ili plinom zabranjena
je.
5. Parkiranje vozila preko noći u prostoru BIOS-a mora biti odobrena od strane uprave BIOS-a. BIOS mora
biti obaviješten o vozilu (navodeći broj registracijske tablice) unaprijed ukoliko se namjerava vozilo
ostaviti makar i samo jedu noć ili se traži trajna dozvola za parkiranje preko noći.
167
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
UTOVAR/ISTOVAR
Područje označeno kao "Zajedničko utovarno/istovarno područje" raspoloživo je za korištenje svih korisnika
BIOS-a. Ovo je prostor koji se može koristiti pri utovaru i istovaru materijala i proizvoda korištenih u poslovanju
korisnika BIOS-a.
Točno poštivanje sljedećih pravila je vrlo važno:
1.
2.
3.
4.
Kamioni, prikolice i druga prijevozna sredstva ne mogu se ostaviti u ovom području tako da blokiraju ili
spriječe korištenje utovarnog područja nekog drugog korisnika.
Skladištenje materijala u ovom području dopušteno je samo za vrijeme istovara dostavnih vozila. Svi
materijal trebaju se skloniti u određene prostore što je brže moguće osima ako su sklopljeni specifični
aranžmani sa upravom BIOS-a.
Korištenje utovarnog područja za bilo koju svrhu osim utovara i istovara strogo je zabranjeno.
Strogo je zabranjeno parkiranje vozila unutar utovarnog područja ili ispred ulaznih vrata.
VILJUŠKAR
Viljuškar je raspoloživ kao usluga korisnicima BIOS-a. Uprava BIOS-a će sukladno potrebama stanara inkubatora
osigurati usluge viljuškara. Kako bi se izbjegle bilo kakve prepirke sljedeća pravila moraju se poštovati:
(1)
Viljuškar se mora čuvati u određenom prostoru (unutar tovarnog područja) kada se ne koristi, koji je
označen kao «Skladište viljuškara».
(2)
Korisnici BIOS-a moraju vratiti viljuškar u taj prostor kada se viljuškar ne koristi. Nije u redu da ostali
korisnici traže viljuškar, a da se on ne nalazi na svom mjestu dok se ne koristi. Ovo vrijedi, čak i ako
ga namjeravate ponovo, vrlo brzo koristiti.
(3)
Viljuškar se preko noći mora držati u zaključanom prostoru.
(4)
Korisnici ne mogu koristiti viljuškar za druge namjene, osim za koje je propisano.
(5)
Nitko ne može, ni pod kojim uvjetima izvesti viljuškar iz BIOS-a.
OTPAD
Svaki korisnik je odgovoran za odlaganje vlastitog otpada. Svo smeće mora biti u zatvorenim vrećama ili
kontejnerima i propisno smješteno izvan zelenih površina.
Za sve otpade koji zahtjevaju dodatne troškove odvoza biti će terećeni korisnici koji su odgovorni za taj otpad.
Pražnjenje kanti za smeće i sl. na način drugačiji od propisanog strogo je zabranjen i smatrat će se prekršajem
ugovora o najmu.
Postoje situacije kada odlagališta neće moći primiti sav otpad. U takvim slučajevima, odgovornost je korisnika da
smeće koje ne stane u taj prostor smjeste u čvrste, zatvorene i vodonepropusne vreće. Ukoliko se to ne poštuje,
troškove čišćenja snosi osoba odgovorna za to.
Povremeno, od korisnika sa velikim količinama otpada može se zatražiti da osiguraju vlastito odlagalište. Ovo u
pravilu zahtjeva ugovor s tvrtkom koja se bavi odvozom smeća. Ukoliko se to učini, drugi korisnici ne mogu
odlagati svoj otpad na ta odlagališta.
SKLADIŠTE
Sva skladištenja materijala, nabavki ili proizvoda na prostore koji su izvan najma, nisu dozvoljeni bez prethodnog
odobrenja uprave BIOS-a. Skladištenje bilo kojih materijala koji mogu učiniti neku štetu BIOS-u ili njegovim
korisnicima je zabranjeno, npr. dinamit, eksplozivi, jako zapaljivi materijali i sl.
Skladištenje bilo kojih vozila, čamaca ili prikolica unutar zgrade ili izvan, na zemljištu, nije dozvoljeno ukoliko nisu
sklopljeni posebni aranžmani sa upravom BIOS-a.
PRISTUPAČNOST/ZAŠTITA
Zaštitu u objektu s više korisnika je veoma teško ostvariti bez pune kooperativnosti korisnika. BIOS zahtjeva da
svaki korisnik i njegov zaposleni moraju sudjelovati u ostvarivanju maksimalne sigurnosti poštujući pravila koja se
odnose na sigurnost zgrade:
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Vrata zgrade moraju biti zaključana svo vrijeme osim u vremenu 8:00 do 16:00 radnim danom. Vrata
nikada ne smiju ostati otključana i nečuvana u bilo koje vrijeme, izvan navedenog.
Stražnji ulaz iz dvorišta nikada ne smije biti otključan.
Važno je da svaki korisnik provjeri sva vrata kako bi bio siguran da su zaključana, ukoliko napušta
zgradu u vrijeme izvan normalnog radnog vremena i vikendom.
Svi radnici (instalateri telefona, električari, vodoinstalateri itd) koji nisu regularni zaposlenici u
poduzećima u BIOS-u moraju se prijaviti na recepciji kada počinju i završe posao. Ovo je zahtjev
koji svako mora poštovati.
Radi siguranosti zgrade, ali i sigurnosti korisnika BIOS-a, svi posjetitelji se javljaju djelatniku BIOS-a.
OZNAČAVANJE
168
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Kao što je ugovoreno u najmu, ni jedan znak se ne može postaviti ili izgraditi bez izričitog pristanka uprave BIOSa. Nema izuzetaka. Ovo uključuje i adresu i informacijske znake, kao i znake identifikacije. Svaki znak postavljen
bez prethodnog odobrenja može rezultirati zaračunavanjem tom korisniku trošak uklanjanja.
IZGRADNJA/POBOLJŠANJA
Korisnici ne mogu vršiti nikakva poboljšanja, prepravke ili izmjene bez prethodnog odobrenja uprave BIOS-a. Ovo
prvenstveno uključuje (iako nije ograničeno samo na to) sve zidove ili dijelove kancelarija: vodovodne instalacije,
električne instalacije ili promjene ventilacije ili grijanja; prekrivanje poda ili zidova uključujući crteže itd. Uz to,
korisnici ne mogu instalirati ili promijeniti bilo koju bravu u zgradi bez izričitog pisanog dopuštenja uprave BIOS-a.
Korisnici moraju dostaviti upravi BIOS-a ključeve svih brava postavljenih u poslovnom prostoru BIOS-a.
BORAVAK PREKO NOĆI
Boravak u BIOS-u preko noći je zabranjen. Iz sigurnosnih i drugih razloga nikom nije dopušten boravak preko
noći u BIOS-u.
MALA DJECA
Dnevna briga za djecu nije dostupna u BIOS-u. Stanovnici i njihovi radnici ne smiju imati nezaposlenu malu djecu
u BIOS-u, osim u kratkoj posjeti. Ovo je industrijski inkubator, i zbog toga može biti opasan za djecu bez nadzora.
Djeci bez nadzora nije dozvoljen pristup u bilo koji dio BIOS-a u bilo koje vrijeme.
FRIŽIDERI/GRIJAĆA TIJELA ITD.
Frižideri, rešoi, mikrovalne pećnice, tosteri, kuhala... (osim kafe aparata) strogo su zabranjeni. Kuhala i aparati za
zagrijavanje nisu dozvoljeni iz sigurnosnih razloga. Frižideri se mogu instalirati samo uz prethodni pisani pristanak
uprave BIOS-a.
VATRENO ORUŽJE
Unošenje vatrenog oružja i bilo kojeg drugog oružja se ne dozvoljava ni pod kojim uvjetima. Nema izuzetaka.
DOMAĆE ŽIVOTINJE
Domaće životinje nisu dozvoljene u BIOS-u.
PREPRODAJA USLUGA BIOS-A
Korisnici ne mogu preprodavati ili nuditi na prodaju usluge dostupne u BIOS-u. Ovo uključuje (ali ne ograničava
se samo na) kavu, sokove, hranu, usluge fotokopiranja, poštanske usluge, kancelarijske i sekretarske usluge,
odgovaranje na telefonske pozive, kompjuterske usluge itd. BIOS je osnovan da pomaže novim (start-up)
poduzećima i ne može pravilno funkcionirati ukoliko oni kojima pomaže koriste tu pomoć nanoseći štetu BIOS-u.
USLUGE/PREDNOSTI
Kao dio zajedničkih napora BIOS nudi određene prednosti i reducirane cijene usluga. Sudjelovanje svih je
neophodno kako bi se izbjegli konflikti i zadržali operativni troškovi na minimumu.
KONTROLA TEMPERATURE
U zgradi sa više korisnika nije moguće održavati unutrašnju temperaturu koja će svakoga zadovoljiti. BIOS će
učiniti svaki napor da održi temperturu unutar prihvatljivih granica, određenih prema vanjskim vremenskim
uvjetima i kapacitetom sistema. Korisnici ne smiju podešavati termostate kako bi zadovoljili individualne ukuse.
Ukoliko korisnik osjeća potrebu za podešavanjem temperature, treba to diskutirati sa upravom BIOS-a.
KONFERENCIJSKA PROSTORIJA
Konferencijska prostorija stoji na raspolaganju svakom korisniku. Vrijeme korištenja treba se unaprijed zabilježiti
na kalendaru na recepciji. Osnovno je da ljudi provjere, prije korištenja konferencijske sobe, čak i kada je prazna,
da li je netko zabilježio da će je koristiti.
Svatko je dužan očistiti konferencijsku sobu nakon korištenja. Sobu treba ostaviti onakvom kakvu bi je voljeli naći.
Ukoliko je potrebno dodatno čišćenje, potrebno je kontaktirati upravu BIOS-a kako bi se to dogovorilo.
Također, potrebno je ugasiti svjetlo nakon odlaska iz dvorane.
RECEPCIJA
Recepcija nudi usluge svim korisnicima. No, potrebna je međusobna suradnja kako bi usluge bile što efikasnije.
Posjetitelje i goste treba upozoriti da se prijave na recepciju. Također je važno da obavijestite recepciju gdje se
nalazite i da provjeravate svoje poruke.
POŠTANSKE USLUGE
Kroz posebne aranžmane sa HP, sva pošta se dostavlja u BIOS. Ona se sortira u BIOS-u i raspoređuje u
poštanske pretince svakog poduzeća. Važno je da svako poduzeće u BIOS-u redovno pregledava vlastitu poštu.
Poruke BIOS-a distribuiraju se na oglasnoj ploći BIOS-a.
169
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
ODGOVARANJE NA TELEFONSKE POZIVE
BIOS će preuzimati telefonske pozive za poduzetnike koji koriste dodatni paket usluga, i to one pozive koji dolaze
na telefonske brojeve BIOS-a. Ova usluga je raspoloživa za vrijeme radnog vremena radnim danima.
BIOS će preuzimati telefonske pozive identificirajući se kao BIOS.
Kako bi bili što efikasniji, neophodno je da svaki korisnik informira osoblje BIOS-a o svim svojim promjenama
(naziv, osoblje...). Potpuna suradnja je veoma važna. Također, provjerite vlastite poruke kada se vratite u zgradu.
TELEFON U UREDU
Telefonske linije provedene su u sve urede, a poduzetnici samostalno zasnivaju ugovor sa HT-om.
KAFE APARAT
Kafe aparat BIOS daje kao svoju uslugu.
FOTOKOPIRNI STROJ
Fotokopiranje je predviđeno kao usluga koju daje BIOS, a definirana je posebnim paketom usluga, ili na
komercijalnoj osnovi.
KANCELARIJSKE USLUGE
Kancelarijske usluge su dostupne na bazi plaćanja naknade. Nivo zaračunate naknade u BIOS-u manji je nego
na tržištu. Posebni projekti i potrebe trebaju se diskutirati sa upravom BIOS-a.
IZNAJMLJIVANJE NAMJEŠTAJA
BIOS ima ograničenu količinu korištenog namještaja dostupnog za najam. Visina naknade varira o količini i tipu
iznajmljenog namještaja. Korisnici ne mogu koristiti uredski namještaj koji pripada BIOS-u, bez prethodno
potpisanog ugovora sa upravom BIOS-a.
REŽIJE
Svi korisnici sudjeluju u režijskim troškovima. Stoga je veoma važno učiniti određene napore kako bi smanjili te
troškove. Nepotrebno grijanje i ventilacija trebaju se izbjeći. Kvarovi i neefikasno korištenje energije se trebaju
prijaviti upravi BIOS-a. Suradnja je neophodna.
SIGURNOST
Sigurnost zgrade je odgovornost svih nas. Potrebno je da se svatko odnosi prema sigurnosti poslovnog prostora
BIOS-a s najvećim uvažavanjem. Bez pune suradnje svih, koncept poslovnog inkubatora neće funkcionirati.
OSOBLJE BIOS-a
Zadatak osoblja BIOS-a je pomoć korisnicima. Ako korisnik želi neku posebnu uslugu od nekog zaposlenog u
BIOS-u tada je važno to prethodno dogovoriti sa upravom BIOS-a. Evidencija o korištenju usluga i efikasnost
osoblja BIOS-a ne mogu se postići bez sudjelovanja svih.
IZVJEŠTAJI O ZAPOŠLJAVANJU
Svi korisnici moraju periodično dostaviti dokumente o broju i klasifikaciji novootvorenih poslova u njihovim
poduzećima. Budući da je otvaranje novih radnih mjesta jedan od kriterija korištenja usluga BIOS-a, ovo je jedna
od ključnih obveza korisnika.
ZAPOŠLJAVANJE DJELATNIKA
Poslovni inkubator periodično prima različite donacije i kredite, koji mogu uključivati specifične uvjete
zapošljavanja i zahtijevati određene izvještaje. Svi korisnici će biti upoznati sa ovakvim zahtjevima i od njih će se
tražiti pridržavanje i puna kooperacija u tome. Ukoliko to ne bude, doći će do raskidanja ugovora o najmu.
MJERE SIGURNOSTI
Pridržavanje određenih mjera sigurnosti je osnovno u zgradi sa više korisnika, kao što je BIOS. Svatko treba
upoznati sebe i svoje djelatnike sa procedurama BIOS-a.
(1)
Osiguranje: Ugovor o najmu sadrži specifične uvjete osiguranja. Oni se trebaju ispoštovati, a kopiju
police osiguranja potrebno je dostaviti upravi BIOS-a. Nepoštivanje ove točke ozbiljno je kršenje
obveza iz ugovora o najmu.
(2)
Aparati za gašenje požara: Korisnici su obvezni nabaviti aparate za gašenje požara za svaki prostor
koji unajmljuju. BIOS osigurava aparate za zajedničke prostorije.
(3)
Izlaz u slučaju nužde: Svaki korisnik je dobio plan za evakuaciju u slučaju nužde, koji treba biti
postavljen u unajmljenom prostoru korisnika. Svi trebaju biti upoznati s ovim planom.
(4)
Prva pomoć: Sva poduzeća su odgovorna za vlastiti komplet opreme za prvu pomoć. Svi trebaju biti
upoznati gdje se komplet nalazi, s njegovim sadržajem, te načinom korištenja ove opreme.
170
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
(5)
Opasnosti: Bilo što se dogodi u BIOS-u mora se odmah javiti upravi BIOS-a. Ukoliko je pozvano
vozilo pomoći, uprava BIOS-a mora biti upoznata, kako bi pomogla pri dolasku vozila u BIOS.
SURADNJA
Međusobna suradnja i razumna kritika je potrebna za osiguranje uspjeha BIOS-a. BIOS i njegova uprava je tu da
pomogne u jačanju vašeg posla. Ipak, svi moraju sudjelovati i pridržavati se uvjeta rada i procedura BIOS-a kako
bi se postigao svakodnevni uspješni poduzetnički duh.
BIOS je mjesto kojim bi se svi trebali ponositi. To znači da se prema BIOS-u treba odnositi onako kako bi se
odnosili da ste vlasnik zgrade. Ako svi radimo zajedno, tako da držimo poslovni prostor BIOS-a urednim, čistim i
ugodnim mjestom za rad, bit ćemo uspješni.
ŽALBE
U objektu sa više korisnika, nema sumnje da će doći do situacija kada neka specifična okolnost predstavlja
problem za pojedino korisnika. Sve žalbe trebaju se podnijeti upravi BIOS-a. Osoblje BIOS-a mora biti upoznato
sa situacijom, ali molimo vas da ne izražavate nezadovoljstvo prema njima. U svakom slučaju, grubo ponašanje
se neće tolerirati. Sve žalbe će se razmatrati i rješavati što hitnije i efikasnije.
DODATNI UVJETI/PROCEDURE
Operativni uvjeti i procedure BIOS-a mogu se periodično mijenjati, ispravljati i dodavati kako je neophodno. Svi će
biti obaviješteni i dobiti kopiju izmjena.
Svojim potpisom potvrđujem da sam pročitao, razumio i prihvaćam ovaj Pravilnik.
U Osijeku, _________________
___________________________
(prezime i ime)
171
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 13. Glas Slavonije 27.1.2003.
172
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 14. Ugovor o međusobnim odnosima
PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS d.o.o., Osijek, Strossmayerova 341, (MB 1228552) zastupan po direktoru
Igoru Mediću, dipl.oec. (u daljnjem tekstu inkubator)
i
"XY" d.o.o., Osijek, _adresa_, (MB _mb_) zastupano po direktoru _prezime i ime_, (u daljnjem tekstu stanar)
sklopili su dana ___________ovaj
UGOVOR O MEĐUSOBNIM ODNOSIMA
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim ugovorom se uređuju međusobna prava i obveze između ugovornih strana, u kojemu se inkubator obvezuje
pružati stanaru razne oblike potpore uz uvjete određene u ovom ugovoru, a stanar se obvezuje aktivno koristiti
usluge inkubatora uz uredno podmirivanje svojih obveza, u cilju da se kroz period inkubiranja pripremi za
samostalan nastup na tržištu.
Članak 2.
Inkubator se obvezuje stanaru pružati sljedeće oblike potpore:
subvencionirani zakup poslovnog prostora
osnovne usluge bez naknade za stanare inkubatora
organiziranje stručnih seminara po subvencioniranoj cijeni (opcija)
subvencionirani najam namještaja i opreme (opcija)
paket «A» usluga (opcija)
Stanar se obvezuje koristiti navedene oblike potpore uz uvjete iz ovog ugovora.
SUBVENCIONIRANI ZAKUP
Članak 3.
Inkubator daje stanaru u subvencionirani zakup poslovne prostorije u poslovnom objektu koji se nalazi u
Osijeku, J.J. Strossmayera 341, a uvjeti subvencioniranog zakupa regulirani su ovim ugovorom, te su stranke
suglasne da se neće zaključivati poseban ugovor o zakupu.
Članak 4.
Inkubator daje, a stanar prima u subvencionirani zakup:
2
uredski poslovni prostor br. ____ ukupne neto površine od _____ m ,
2
proizvodni posl. prostor br. ____ ukupne neto površine od ____ m ,
2
skladišni prostor ukupne neto površine od _____ m ,
2
vanjski prostor ukupne neto površine od _____ m .
Položaj zakupljenih prostorija unutar poslovnog objekta prikazan je na nacrtu u PRILOGU 1 ovog ugovora.
Članak 5.
Za vrijeme trajanja zakupa stanar je dužan poslovne prostorije iz čl. 4. ovog ugovora koristiti u za obavljanje
svoje registrirane djelatnosti, u skladu s njihovom namjenom, na način da ne ometa ostale korisnike poslovnog
prostora u obavljanju njihove djelatnosti.
Stanar je dužan dosljedno se pridržavati kućnog reda, te Pravilnika o načinu korištenja poslovnog prostora.
Članak 6.
Stanar je ovlašten koristiti prateće i pomoćne prostorije, instalacije i uređaje u skladu s njihovom namjenom, a
prema postojećim uputama i propisima.
Stanar ima pravo korištenja instaliranih priključaka energije (struja, grijanje, voda).
Cijena i način plaćanja
Članak 7.
Za zakupljeni poslovni prostor iz članka 5. ovog ugovora, korištenje pratećih prostora i instalacija, redovno
tehničko održavanje, čišćenje hodnika i sanitarnog čvora inkubator i stanar ugovaraju visinu zakupnine BEZ
SUBVENCIJE po cijeni od:
2
30 Kn/ m mjesečno za uredske prostorije,
2
25 Kn/ m mjesečno za proizvodne prostorije,
10 Kn/ m2 mjesečno za skladišne prostorije,
173
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
4 Kn/ m2 mjesečno za vanjski prostor,
odnosno ukupnu mjesečnu zakupninu BEZ SUBVENCIJE za poslovni prostor iz čl. 4. ovog ugovora u iznosu
od ________________ kn. U navedene cijene nije uračunat PDV.
Subvencija zakupa
Članak 8.
Prema PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU KRITERIJA I POSTUPAKA ZA DODJELU U ZAKUP PROSTORA
PODUZETNIČKOG INKUBATORA «BIOS» d.o.o. OSIJEK, inkubator odobrava stanaru subvenciju zakupa za:
Godina
1. godina
2. godina
3. godina
4. godina
5. godina
Postotak
Iznos
100 %
75 %
50 %
25 %
0%
Stanar se obvezuje u svoj memorandum, odnosno u svoje marketinške materijale kojima prezentira svoje
poduzeće staviti znak Poduzetničkog inkubatora BIOS.
Članak 9.
Cijena (bez uračunatog PDV-a) koju plaća poduzetnik
Mjesečna zakupnina s uračunatom subvencijom iz čl. 8. ovog ugovora i bez uračunatog PDV-a iznosi:
1. godine: _________ Kn
2. godine: _________ Kn
3. godine: _________ Kn
4. godine: _________ Kn
5. godine: _________ Kn
OSNOVNE USLUGE BEZ NAKNADE
Članak 10.
U zakup poslovnog prostora uključene su bez naknade sljedeće usluge:
organizacijska i konzultacijska pomoć,
pružanje savjetodavnih usluga s ciljem unapređenja poslovanja poduzetnika,
parkiranje za djelatnike, poslovne partnere i posjetitelje tijekom radnog vremena inkubatora (sva
ostala pravila oko korištenja parkirnog prostora definirana su u Pravilniku o načinu korištenja
poslovnog prostora),
korištenje konferencijske prostorije do 4 sata mjesečno,
korištenje kompjutora do 4 sata mjesečno.
ORGANIZIRANJE STRUČNIH SEMINARA PO SUBVENCIONIRANOJ CIJENI
Članak 11.
Inkubator će za stanare organizirati stručne seminare po subvencioniranim cijenama.
SUBVENCIONIRANI NAJAM NAMJEŠTAJA I OPREME
Članak 12.
Inkubator u zajupljenom prostoru iznajmljuje stanaru i namještaj po subvencionirnim cijenama:
ormar 5 kn, pisaći stol 4 kn, stolica 2 kn, telefon 2 kn , vješalica 1 kn.
Stanar se obvezuje plaćati najam navedenog namještaja u mjesečnom iznosu od ________ kn zajedno s
računom za najam prostora.
Stanar se obvezuje nadoknaditi štetu na namještaju nastalu nemarnim korištenjem ili namjernim oštećenjem.
PAKET «A» USLUGA
Članak 13.
Inkubator će pružati sljedeći paket «A» usluga stanaru:
usluge tajništva,
poslovno savjetovanje (do 4 sata mjesečno),
najam audio vizualne opreme i konferencijske prostorije (do 6 sati mjesečno),
upotreba kompjutora (do 6 sati mjesečno),
174
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
korištenje telefaksa (do 30 strana mjesečno) i uređaja za kopiranje (do 100 strana mjesečno),
predstavljanje korisnika na portalu http://bios.osijek.hr,
pomoć pri korištenju kompjutora (do 10 sati mjesečno).
Stanar se obvezuje plaćati inkubatoru paket «A» usluga u mjesečnom iznosu od 300 Kn + PDV zajedno sa
računom za najam prostora.
CIJENA I UVJETI PLAĆANJA
Članak 14.
Ugovorne stranke suglasne su da je stanar dužan inkubatoru temeljem ovog ugovora plaćati ukupni mjesečni
iznos bez uračunatog PDV-a (cijena zakupnine + cijena iznajmljivanja namještaja + paket «A» usluga):
1.
2.
3.
4.
5.
godine: _________ Kn
godine: _________ Kn
godine: _________ Kn
godine: _________ Kn
godine: _________ Kn
Članak 15.
Mjesečni iznos iz članka 14. ovog ugovora stanar je dužan platiti inkubatoru do 10-og u mjesecu za tekući mjesec
u korist Poduzetničkog inkubatora "BIOS" d.o.o., Osijek, Strossmayerova 341 na žiro račun: 24840081101437696 (RBA).
U slučaju kašnjenja obračunat će se zatezne kamate prema važećem Zakonu Republike Hrvatske.
Članak 16.
U svrhu plaćanja obveze iz članka 14. ovog Ugovora stanar je dužan inkubatoru ispostaviti dvije (2) mjenice,
potpisane i ovjerene ili drugi važeći zakonski vrijednosni papir koji će koristiti kao garancija naplate.
U slučaju da inkubator radi podmirenja obveza stanara iskoristi ostavljene instrumente osiguranja naplate, stanar
se obvezuje inkubatoru odmah dostaviti nove potpisane i ovjerene instrumente osiguranja naplate po izboru
inkubatora.
OSTALI TROŠKOVI
Članak 17.
Troškove tekućeg održavanja dodijeljenog prostora snosi stanar.
Stanar je dužan po dospijeću plaćati i naknade za troškove korištenja zajedničkih uređaja i obavljanje
zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi prostor, a koje se sastoje od električne energije, vode, grijanja,
komunalnih i drugih davanja prema stvarnoj potrošnji ili pripadajućem udjelu.
Stanar je suglasan da inkubator po dospijeću svih režijskih računa mjesečno napravi raspored režijskih troškova,
koje je stanar dužan platiti po ispostavljenom računu u zadanoj valuti.
Članak 18.
Ukoliko do oštećenja i kvarova nije došlo nemarnim korištenjem ili namjernim oštećenjem od strane stanara,
inkubator će snositi troškove održavanja poslovnog prostora i pratećih prostora, te popravke pripadajućih
instalacija i uređaja.
Članak 19.
Troškove telefona snosi stanar i oni nisu uključeni u cijenu zakupa.
Članak 20.
Adaptacije poslovnog prostora stanar može raditi samo uz suglasnost inkubatora.
Uvjete adaptacije i način podmirenja eventualnih troškova ugovorne strane utvrdit će pismenim putem.
Stupanje u posjed
Članak 21.
Inkubator će poslovne prostorije iz čl. 4. ovog ugovora predati stanaru na korištenje
_datum_
Inkubator je dužan stanaru predati po 1 ključ od ulaznih vrata zgrade i ulazne kapije, koje stanar kod završetka
ovog ugovornog odnosa mora neodložno vratiti inkubatoru.
Stanar će izraditi ključeve od ulaznih vrata svog prostora, a jedan primjerak istog obvezuje se pohraniti kod
uprave inkubatora.
Članak 22.
U svrhu nadzora korištenja iznajmljenog prostora stanar je dužan u svako doba dopustiti inkubatoru pregled istog.
175
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Članak 23.
Inkubator ne odgovara za oštećenja, kvarove i krađu opreme, vozila i drugih sredstava stanara.
Trajanje zakupa
Ovaj ugovor o zakupu sklapa
podzakup.
Članak 24.
se na rok od 5 godina. Stanar nije ovlašten zakupljeni prostor davati u
Članak 25.
Po prestanku zakupa stanar je dužan predati inkubatoru poslovne prostorije iz čl. 4. ovog ugovora i namještaj iz
čl. 12. ovog ugovora u stanju u kojem ih je primio uzimajući u obzir ono pogoršanje do kojeg je došlo uslijed
redovnog i savjesnog korištenja u obavljanju djelatnosti stanara.
Mjere zaštite na radu i zaštite od požara
Članak 26.
Stanar je dužan sukladno Zakonu o zaštiti od požara održavati u ispravnom stanju uređaje, električne, plinske,
ventilacijske i druge instalacije kao i druge uređaje koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti, a koji mogu
prouzročiti nastajanje i širenje požara sukladno tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača, o čemu
moraju posjedovati odgovarajuću dokumentaciju i pohraniti je u sjedište inkubatora.
Članak 27.
Stanar je dužan osigurati i provoditi mjere zaštite na radu, zavisno od djelatnosti koju obavlja i provoditi je
neprekidno za sebe i svoje djelatnike sukladno odredbama o zaštiti na radu i odgovarajućih podzakonskih
propisa.
Raskid ili promjena ugovora
Članak 28.
Uslijed ozbiljnijih povreda ovog ugovora ugovorne strane imaju pravo raskida ugovora, preporučenom
pošiljkom uz otkazni rok od 30 dana.
Ukoliko nije drugačije ugovoreno, u slučaju raskida ugovora, stanar je dužan poslovne prostorije iz članka 1
ovog ugovora predati inkubatoru u stanju u kojem ih je zakupio i to najkasnije u roku od 8 dana po isteku
otkaznog roka.
Članak 29.
U slučaju nastupa više sile, promjene zakonodavne regulative, promjene tržišne vrijednosti zakupa prostora,
raskida ugovora između Grada Osijeka i Poduzetničkog inkubatora BIOS o korištenju poslovnog prostora ili
ostalih objektivnih okolnosti, inkubator ima pravo otkazati ugovor s otkaznim rokom od 60 dana, ili ponuditi
stanaru promjenjene uvjete korištenja prostora s pravom prvenstva.
Članak 30.
Uslijed bitnih promjena okolnosti pod kojima je ovaj ugovor sklopljen, ugovorne strane će ga sporazumno
pismeno modificirati u skladu s nastalim uvjetima.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 31.
Eventualne sporove proizašle iz ovog ugovora stranke će rješavati sporazumno.
U slučaju spora nadležan je sud u Osijeku.
Članak 32.
Ovaj ugovor je sastavljen u dva istovjetna (2) primjerka, od kojih svaka ugovorna strana zadržava po jedan (1)
primjerak.
ZA STANARA
Direktor
____________________
ZA INKUBATOR
Direktor
________________________
Igor Medić
176
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 15. Osječki dom 1.4.2003.
177
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 16. Društveni ugovor - 29.4.2003
178
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
179
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
180
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
181
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
182
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
183
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
184
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
185
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
186
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
187
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 17. Sajmovi
BIOS-ovi klijenti predstavljeni na Osječkom sajmu
EXPO 2003 - 8.5.2003.
Na sajmu EXPO 2003 u Pečuhu (Mađarska)
predstavljen poduzetnički inkubator BIOS i stanari
BIOS-a - 27.6.2003.
Klijenti BIOS-a nastupaju na Vinkovačkom jesenskom
gospodarskom sajmu - 17.9.2003.
Od 9. do 12. listopada 2003. stanari BIOS-a izlagali su
svoje proizvode na Osječkom jesenskom sajmu.
Stanar BIOS-a, tvrtka SAREA predstavila je svoj novi
inovativni proizvod BOTTLEGUARD na sajmu PROMO
HOTEL 2004. u Poreču.
Tvrtke Ćosić papir i D&D Metal posjetile su RESALE sajam rabljenih strojeva U Karlsruhe-u, Njemačka travanj 2004.
Devet BIOS-ovih stanara nastupilo je na 12.
Međunarodnom sajamu graditeljstva i opreme i 5.
sajamu obrtništva OSIJEK EXPO 2004. - 7.5.2004.
188
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 18. Projekti
U Osijeku je u suorganizaciji BIOS-a i Centra za
poduzetništvo održan 3. redoviti sastanak i
izborna skupština Udruge hrvatskih institucija za
poticanje poduzetništva. - 9.5.2003.
Izdvojeno osoblje MORH-a, polaznici tranzicijske
radionice na radionicama u BIOS-u (3 radionice u
razdoblju od 23.6. do 10.11. 2003.
Započeli radovi na adaptaciji druge hale u
Poduzetničkom inkubatoru BIOS. - 18.11.2003.
6. Forum osječkih obiteljskih poduzeća FOOP
- 18.12.2003.
Seminar "Započnite svoj posao" - veljača 2004.
Projekt: "Poduzetnički centri i poduzetnički
inkubatori kao potporne institucije razvoju malog i
srednjeg poduzetništva" Srednja ekonomska i
trgovačka škola Isidora Kršnjavog iz Našica
189
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
U sklopu projekta "Career Days" studentske
udruge AIESEC pri Ekonomskom fakultetu u
Osijeku direktor BIOS-a Igor Medić održao je
predavanje "Kako započeti vlastiti posao i pri
tome uštedjeti 150.000 kn?" - 10.3.2004.
U Srednjoj ekonomskoj i trgovačkoj školi Izidora
Kršnjavoga u Našicama održano je predavanje
"Uvod u poduzetništvo" - 28.4.2004.
U BIOS-u održan sat poduzetništva za učenike II
Srednje škole Beli Manastir u suradnji s BIP-om norveškom nevladinom organizacijom. - 4.5.2004.
Suradnja s Regionalnom agencijom za razvoj
malog i srednjeg poduzetništva iz Subotice na
izradi projekta pokretanja poduzetničkog
inkubatora u Subotici. - 7.5.2004.
Radni skup pod nazivom "Prvi korak u
poduzetništvo" prilikom kojeg je promovirana
"Osječka poduzetnička bilježnica" - 11.5.2004.
Projekt "INFO UHIPP" - informatizacija
poslovanja UHIPP-a putem naprednog web
rješenja - TPZ i BIOS - 28.5.2004.
190
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Održan inicijativni sastanak za pokretanje BIOS
GRAFIČKOG CLUSTER-a u kojeg se uključuju
stanari BIOS-a: Grafoplast, Koncept, Ćosić-papir i
Escape te vanjski partner Bogentis d.o.o. Osijek. 1.6.2004.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijska
komora Osijek održana je prezentacija Grafičkog
clustera BIOS. - 30.6.2004.
U lipnju 2004. godine nastavljena je suradnja na
projektu "Učeničko poduzetništvo" s BIP-om te su
učenici srednje škole iz Dalja posjetili su BIOS.
191
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 19. Glas Slavonije 17.9.2003.
192
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 20. BIOS obiteljski dan - 4.10.2003.
193
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 21. Osječki dom 9.10.2003.
194
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 22. Prvi korak - BIOS-ova radio emisija
Popis tema 16 radio emisija održanih od listopada 2003. do lipnja 2004. godine na Gradskom radiju:
29.6.2004
U 16. emisiji Prvog koraka koordinator projekta "Grafički cluster BIOS" Aron Stanić predstavio je drugi dio clusterskog tima. Gosti emisije bili su
Zvonko Ćosić (Ćosić papir) i Slaven Lulić (Koncept) stanari i članovi Grafičkog clustera BIOS. Tijekom emisije bilo je govora o promociji Grafičkog
clustera BIOS koja će se održati u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek, 30.06.2004. s početkom u 12 sati.
15.6.2004
U 15. emisiji "Prvog koraka" predstavljen je novi projekt Poduzetničkog inkubatora BIOS - Grafički cluster BIOS. Grafički cluster BIOS okuplja
poduzeća komplementarnih grafičkih djelatnosti koja kroz zajednički pristup na tržištu i ponudu kompletne usluge ili proizoda ostvaruju bolje
poslovne rezultate. Gosti emisije bili su Duško Orth (Bogentis) i Damir Samardžić (Grafoplast), članovi grafičkog clustera BIOS.
18.5.2004
U 14. emisiji Prvog koraka pomoćnik ministra Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Ivan Bračić predstavio je Vladin program za razvoj
gospodarstva.
4.5.2004
Na Gradskom radiju najavljen "Prvi korak u poduzetništvo" - događaj koji je namijenjen poduzetnicima početnicima i institucijama koje potiču
poduzetništvo. Navedeni događaj održati će se 11.5.2004. u 11:30 u BIOS-u i u 12:00 na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Radio emisija.
20.4.2004
U dvanaestoj emisiji "Prvog koraka" predstavljena je Osječka poduzetnička bilježnica "Prvi korak u poduzetništvo" koja izlazi početkom svibnja.
Gost emisije bila je Anamarija Mandić iz Centra za poduzetništvo koji je uz BIOS izdavač bilježnice. (prvi korak)
30.3.2004
Gosti jedanaeste emisije "Prvog koraka" bili su Bruno Šimunović i Srđan Lukačević, djelatnici tvrtke BS Lighting, koja je novi stanar BIOSa, te
Zorin Radovančević, djelatnik tvrtke Escape. BS Lighting je po prvi puta u emisiji predstavio svoje poslovanje, a Zorin je istakao pobjedu na
natječaju za vizualni identitet Energetskog instituta Hrvoje Požar.
23.3.2004
U desetoj emisiji Prvog koraka gost emisije bio je stanar BIOS-a - inovator Dejan Prohaska. U emisiji je promoviran novi inovativni proizvod
BOTTLEGUARD tvrtke SAREA - uređaj koji sprječava naknadno dolijevanje drugih tekućina u novootvorenu bocu i koristi se u ugostiteljstvu.
24.2.2004
U devetoj emisiji "Prvog koraka" pročelnica za gospodarstvo grada Osijeka Milena Kordi predstavila je Program aktivnosti za poticanje malog
gospodarstva u 2004. godini. Gospođa Vesna Komlenac-Glad prezentirala je usluge Knjigovodstvene agencije Veritas - stanara BIOS-a.
3.2.2004
U sklopu prezentacije Programa rasta za mala i srednja poduzeća čiji su nositelji Ekonomski fakultet Osijek i Centar za politiku razvoja malih i
srednjih poduzeća - CEPOR Zagreb gošća emisije "Prvi korak" bila je koordinator projekta mr. sc. Sunčica Oberman Peterka. BIOS-ov stanar tvrtka Ćosić Papir predstavila je program proizvodnje beskonačnih obrazaca.
20.1.2004
U Osijeku je održana sjednica predsjedništva Udruge Hrvatskih Institucija za Poticanje Poduzetništva (UHIPP-a). Predsjednica udruge Doris Sošić
sudjelovala je u emisiji "Prvi korak" poduzetničkog inkubatora BIOS.
23.12.2003
U šestoj emisiji "Prvog koraka", predstavili su se stanari BIOS-a: Veritas, Mysteria i Vitić drafting. Domaćin emisije Jean-Pierre Marićić predstavio
je natječaj za prijem novih pet klijenata. Stanari BIOS-a pripremili su poklon pakete za slušatelje Gradskog radija.
9.12.2003
Gošća pete emisije "Prvog koraka" bila je prof. dr. sc. Slavica Singer, voditeljica Poslijediplomskog studija Poduzetništvo Ekonomskog fakulteta u
Osijeku. U emisiji je bilo riječi o programu studija i njegovom uključivanju u projekt konzultantske pomoći stanarima BIOS-a.
18.11.2003
U radio emisiji "Prvi korak" kao gost sudjelovala je pomoćnica ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Sanja Želinski-Matunec koja je
govorila o potpori ministarstva Poduzetničkom inkubatoru BIOS i o projektima i potporama ministarstva malim i srednjim poduzetnicima.
11.11.2003
U trećoj emisiji "PRVOG KORAKA" gosti emisije bili su: Miroslav Varga - pročelnik Agencije za razvoj Osječko baranjske županije i Zorin
Radovančević - suvlasnik tvrtke ESCAPE (stanar BIOS-a). Tema emisije bila je suradnja Agencije za razvoj i BIOS-a, te projekt financijske
potpore za stanare BIOS-a - "DJETELINA". Domaćin emisije bio je Jean Pierre Maričić, voditelj operativnih poslova BIOS-a.
28.10.2003
Danas su na Gradskom radiju u sklopu emisije "Prvi korak" gostovali Boris Lauc iz Centra za poduzetništvo te Igor Medić, direktor BIOS-a. Tema
emisije bila je suradnja BIOS-a i Centra te razvoj projekta Metalski cluster Osijek.
14.10.2003
Gost prve emisije bio je mr.sc. Ivan Bešlić, dogradonačelnik Grada Osijeka zadužen za gospodarstvo. U emisiji je bilo riječi o suradnji Grada
Osijeka s Poduzetničkim inkubatorom BIOS i uslugama koje BIOS pruža svojim stanarima. Tijekom emisije promovirano je 12 BIOS-ovih stanara
predstavljanjem njihovih djelatnosti.
195
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 23. Seminari u BIOS-u
14.10.2003.
Započeo je seminar engleskog jezika u trajanju
od 70 sati za 12 djelatnika zaposlenih u
poduzećima koja posluju u okviru BIOS-a.
Tečaj engleskog jezika za stanare BIOS-a završio
je 15.6.2004. svečanom dodjelom zasluženih
diploma svim polaznicima.
6.11.2003.
Održan cjelodnevni seminar zaštite na radu, prve pomoći i protupožarne zaštite za djelatnike stanara i
uprave BIOS-a.
13.11.2003.
Započeo je seminar INFORMATIKE za 11 stanara BIOS-a u trajanju od 100 sati. Seminar će pokriti
sljedeće teme: Windows, Internet, Word, Excell i Power Point.
196
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 24. Glas Slavonije 15.10.2003.
197
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 25. List osječkih studenata
198
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 26. Večernji list 19.11.2003.
199
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 27. Glas Slavonije 7.4.2004.
200
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 28. Otvorenje druge proizvodne hale i BIOS kućni sajam
Večernji list, 12.5.2004.
201
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 29. Glas Slavonije 3.7.2004.
202
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 30. Opća pravila rada Grafičkog clustera BIOS
Opća pravila rada grafičkog clustera BIOS
Članak 1.
Ovim pravilima uređuju se sva bitna pitanja koja se tiču postojanja i djelovanja grafičkog clustera
BIOS. Grafički cluster BIOS interesno je neformalno udruženje poduzeća i obrta koji se bave
djelatnostima vezanim uz grafičke usluge, a pokreće se radi zajedničkog nastupa članica clustera na
tržištu Republike Hrvatske i na međunarodnim tržištima.
Članak 2.
Grafički cluster BIOS čine sljedeće pravne osobe (članice clustera):
Bogentis d.o.o., Šandora Petefija bb, Osijek, MB 3876101
Ćosić papir, J.J. Strossmayera 341, Osijek, MB 1608969305018
Escape d.o.o., J.J. Strossmayera 341, Osijek, MB 1713329
Grafoplast, J.J. Strossmayera 341, Osijek, MB 2809976300077
Koncept, J.J. Strossmayera 341, Osijek, MB 1202971300006
Članak 3.
Članice clustera zadržat će svoju autonomnost i nastupati samostalno na tržištu u poslovima
nevezanim za rad clustera.
Članak 4.
Nova poduzeća mogu biti primljena u grafički cluster BIOS isključivo jednoglasnom odlukom svih
članica.
Članak 5.
Članice grafičkog clustera BIOS suglasne su da cluster smije zastupati i Poduzetnički inkubator BIOS
d.o.o. Osijek, ali isključivo kao posrednik u marketinškim aktivnostima, prilikom informiranja javnosti i
početnog preuzimanja upita za ponude.
Članak 6.
Za zastupanje clustera prema klijentima određuje se Nositelj posla (predstavnik jednog od članova
clustera) zasebno za svaki potencijalni posao – određivanje nositelja posla vrši se rotacijskom
metodom s mogućnošću prijenosa odgovornosti na člana clustera koji će u određenom poslu imati
najveći interes.
Nositelj posla ima će sljedeća prava i obveze:
• po primitku informacije od strane BIOS-a o potencijalnom klijentu, dogovoriti sastanak i utvrditi
elemente koje ponuda treba sadržavati
• dogovoriti sastanak s članovima clustera koji mogu biti uključeni u posao na kojem će se
utvrditi konačan iznos ponude
• prilikom sklapanja ponude nositelj posla predlaže ostalim članovima clustera načine plaćanja i
rokove isporuke
• po utvrđivanju konačne ponude dostaviti je klijentu – naručitelju posla
• ukoliko naručitelj prihvati ponudu, nositelj posla sklapa ugovor s naručiteljem, a međusobni
odnosi članova unutar clustera određuju se Ugovorom o poslovno-tehničkoj suradnji
• odgovoran je za praćenje izvedbe projekta i za naplatu isporučenih proizvoda i usluga
• u poslovima u kojima je poduzetnički inkubator BIOS posrednik između potencijalnog klijenta i
clustera, obvezuje se za izvedbu posla kontaktirati isključivo članove clustera (u području
njihovih djelatnosti)
203
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Članak 7.
Članice clustera suglasne su na svojim promotivnim materijalima (posjetnice, memorandumi, web
stranice) istaknuti tekst "članica grafičkog clustera BIOS" i link na stranicu http://bios.osijek.hr
Članak 8.
Članice clustera prilikom zajedničkog nastupa na tržištu sudjeluju u radu clustera ponudom sljedećih
proizvoda i usluga:
BOGENTIS
Tisak, dorada i uvez knjiga, časopisa i promotivnih materijala
ĆOSIĆ – PAPIR
Proizvodnja beskonačnih obrazaca
(tiskanice-nalozi za plaćanje)
ESCAPE
Web design, izrada kompletnog vizualnog identiteta
KONCEPT
Grafičko oblikovanje i priprema, osvjetljavanje filmova
GRAFOPLAST
Digitalni tisak u boji malih naklada, varijabilni tisak, plastificiranje
Članak 9.
Članica u svakom trenutku može istupiti iz clustera i nastaviti s isključivo samostalnim tržišnim
nastupom. O istupanju iz clustera članica je dužna pismeno obavijestiti sve ostale članice clustera i
Poduzetnički inkubator BIOS.
Članak 10.
Svojim potpisom članice clustera prihvaćaju opća pravila rada grafičkog clustera BIOS.
204
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 31. Popis anketiranih inkubatora
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
PODUZETNIČKI INKUBATORI I TEHNOLOŠKI PARKOVI U HRVATSKOJ
KOLOVOZ 2004.
Doris Sošić, dipl.oec.
POD. INKUBATOR –
Lužine b.b., 51000 Rijeka, 051 / 675-187
PORIN d.o.o.
Patricija Terković
POD. INKUBATOR LABIN
Titov trg 10, 52220 Labin, 052 / 856-444
Igor Medić, dipl.oec.
POD. INKUBATOR BIOS
Strossmayerova 341, 31000 Osijek,031 /209-955,
d.o.o.
http://bios.osijek.hr
Ivan Birtić,
POD. INKUBATOR
Dr.Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod, 035 / 218-825
BRODIN d.o.o.
Milka Špoljarić
POD. INK. HRV.
Trg K. Tomislava 2b, 44430 Hr. Kostajnica, 044 / 851 255
KOSTAJNICA
mr. Davor Begonja
TEH.-INOVAC. CENTAR
J.P. Kamova 19, 51000 Rijeka, 051 / 218-430, www.ticri.hr
RIJEKA d.o.o. (TIC )
Ante Vuković
TEHNOLOŠKI CENTAR
Kopilica 5, 21000 Split, 021 / 393 300
SPLIT (TCS)
mr. Marijan Ožanić
TEHNOLOŠKI PARK
Drvinje 63,10000 Zagreb, 01 / 3667-101, www.tehnopark.hr
ZAGREB d.o.o. (TPZ )
Adela Zobunđija
POSLOVNI PARK
Trg Eugena Kvaternika 6, 43000 Bjelovar, 043 /221-590
BJELOVAR
www.poslovni-park.hr
Vida Iličić
POD. CENTAR PAKRAC Radničko naselje 6, 34550 Pakrac, 034 / 474-372, www.pcINKUBATOR
pakrac.biz
TEH.-RAZVOJNI CENTAR dr. Ivan Štefanić
Trg svetog Trojstva 3, 31000 Osijek, 031 / 251-002,
U OSIJEKU www.tera.hr
INKUBATOR
Davor Žmegač, dipl.ing.
PODUZETNIČKI
Slavonska ulica 5, 44320 Kutina, 044 / 692020,
INKUBATOR KUTINA
www.pin.kutina.hr
Nikola Manojlović
PODUZETNIČKI
Vukovarska 142, 31540 Donji Miholjac, 031 / 630-738
INKUBATOR OSVIT
Danijela Merša
PODUZETNIČKI
Tvrtkova 3, 22300 Knin, 022 / 664-993, www.czp-knin.hr
INKUBATOR SENJAK
POD. INKUBATOR PLAT- Nema voditelja
Cons 11, 51557 Cres, 051 / 572-146
IN d.o.o.
Francetić
POD. INKUBATOR
Kralja Zvonimira 10, 53220 Otočac, 053 / 771-055
OTOČAC – OTOIN
Stela Mulc
POD. INKUBATOR
Josipa Blaževića Blaža 8, 51311 Skrad, 051 / 810-820,
SKRAD (PINS)
www.pins-skrad.hr
Ivan Kumar
PODUZETNIČKI
Đure Basaričeka 4, 10432 Bregana, 01 / 3336-830
INKUBATOR SAMOBOR
Poduzetnički inkubatori: PLAT-IN, OTOČAC - OTOIN, SKRAD (PINS) i SAMOBOR nemaju
inkubirana poduzeća u kolovozu 2004. godine te stoga nisu uvršteni u rezultate istraživanja.
205
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 32. Rezultati istraživanja - inkubatori - kolovoz, 2004.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
POD.
INKUBATOR –
PORIN d.o.o.
POD.
INKUBATOR
LABIN
POD.
INKUBATOR
BIOS d.o.o.
POD.
INKUBATOR
BRODIN d.o.o.
POD. INK. HRV.
KOSTAJNICA
TEH.-INOVAC.
CENTAR
RIJEKA
d.o.o.
(TIC )
TEHNOLOŠKI
CENTAR SPLIT
(TCS)
TEHNOLOŠKI
PARK ZAGREB
d.o.o. (TPZ )
POSLOVNI
PARK
BJELOVAR
POD. CENTAR
PAKRAC
INKUBATOR
TEH.-RAZVOJNI
CENTAR
U
OSIJEKU
INKUBATOR
PODUZETNIČKI
INKUBATOR
KUTINA
PODUZETNIČKI
INKUBATOR
OSVIT
PODUZETNIČKI
INKUBATOR
SENJAK
SUMA
PROSJEK
uspješno.
inku. pod.
6
izašlo i
posluje
5
izašlo
poduzeća
4
izn. van.
prostor
3
popunjenost
inkub.
površina
objekata
2
iznajmljen
prostor
ukupna
površina
1
zemljište
prosj. br.
zaposlen.
IME
INKUBATORA
broj
zaposlen.
br.
broj
poduzeća
Anketna pitanja:
1) broj poduzeća u inkubatoru u kolovozu 2004 2) ukupni broj zaposlenih u poduzećima stanara inkubatora 3) prosječni broj
zaposlenih u poduzećima 4) ukupna površina - zemljište i objekti 5) površina objekata 6) slobodno zemljište (4-5) 7) površina
prostora u objektu koji se iznajmljuje stanarima 8) popunjenost inkubatora 9) iznajmljen vanjski prostor inkubatora 10) ukupan
broj stanara koji su od osnivanja do kolovoza 2004. izašli iz inkubatora 11) od stanara koji su izašli iz inkubatora u kolovozu
2004. godine posluje 12) uspješnost inkubiranih poduzeća nakon izlaska iz inkubatora 13) kao pozitivan primjer izdvojili bismo
(skupno) 14) specifični problemi u poslovanju su (skupno)
7
8
9
10
11
12
17
95
5,6
2600
2600
0
2450
94%
0
12
10
83%
16
150
9,4
1100
700
400
700
100%
0
5
3
60%
16
41
2,7
8900
1000
7900
920
92%
2000
3
2
66%
6
23
3,8
820
520
300
470
90%
0
7
5
71%
6
12
2
1100
730
370
730
100%
0
1
1
100%
15
35
2,3
720
720
0
500
69%
0
9
5
56%
9
50
5,6
1200
1200
0
400
33%
0
5
4
80%
19
94
4,9
2078
1315
763
914
69%
0
15
11
73%
7
12
1,7
310
310
0
140
45%
0
0
0
0
5
19
3,8
400
400
0
300
75%
0
2
2
100%
6
7
1,2
880
880
0
200
23%
0
1
1
100%
7
121
17,3
11600
5600
6000
2250
40%
6000
0
0
0
9
35
3,9
22500
7500
15000
7300
97%
1500
1
1
100%
17
155
11
37
731
52
2,2
43000
97208
6943
9000
32475
2319
34000
64733
4624
6500
23774
1698
72%
200
9700
693
0
61
4,4
0
45
3,2
0
4,7
73%
73%
Legenda: zeleno - iznad prosjeka, crveno - ispod prosjeka.
206
INSTITUCIONALNA POTPORA "START-UP" PODUZETNIČKIM POTHVATIMA
NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA (SLUČAJ PODUZETNIČKI INKUBATOR OSIJEK)
PRILOZI
Prilog 33. Primjer obračuna neto plaće u iznosu od 3.000,00 kuna
207

Enver Sarvan - NBR Modriča

Priopćenje za javnost - Zaključci sjednice NO 8.12.2014.

Dr. Aleksandar Nagy,

Program - Medicinski fakultet Osijek

Preuzmi pdf - Savjetovatelj.com

RED LETENJA ZA LJETNU SEZONU 2015

20-godišnje iskustvo u izradi arhitektonskih projekata

Motorna vozila i oprema, motocikli i bicikli, poljoprivredni strojevi

Pomoc u kuci

Projekt «Društveno koristan rad u očima javnosti» će kroz izradu i