GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 25. listopada 2013. Broj: 10 FILATELISTIČKA DOGAĐANJA U LISTOPADU Filatelistička izložba: 100 godina prisustva Salezijanaca u Hrvatskoj Filatelistička izložba: LUKOVO 2013 Dan grada Novske GLASNIK HFS 10 / 2013 Izdavač : HRVATSKI FILATELISTIČKI SAVEZ Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb ISSN: 1331 – 1107 www.hfs-cpf.hr, [email protected] Uređuje: Matej Glavić [email protected] SADRŽAJ: • • • • • • • • • • • • • • • • Izdanja naših članica Održan izborni kongres FEPA Izlaganje na mitingu i kongresu FEPA Dogovorena suradnja sa Španjolskim filatelističkim savezom Zajednička izložba Hrvatska – Španjolska CROATICA – Tito u Čehoslovačkoj Zgode se nastavljaju 100 godina Salezijanaca u Hrvatskoj 1913.-2013. LUKOVO 2013. Kopaču u čast Drugi o nama Međunarodni seminar za filatelističke suce Filatelističke zanimljivosti. Švicarska – Štrumfovi Austrija – Zaštitni znakovi Odobreni prigodni žigovi Novosti iz Hrvatske pošte Novosti iz HP Mostar Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb 2 2 3 3 9 11 12 13 14 15 19 20 20 21 21 22 23 30 GLASNIK HFS 10 / 2013 ODRŽAN IZBORNI KONGRES FEPA U Madridu je 5. listopada 2013. održan kongres FEPA- Europske asocijacije filatelističkih federacija. Samom kongresu je prethodio dan ranije FEPA Meeting, neformalni diskusioni sastanak delegata na kongresu koji je trebao u slobodnoj raspravi raspraviti stajališta nacionalnih federacija o ključnim pitanjima europske i svjetske organizirane filatelije. U raspravi je sudjelovao veći broj delegata nacionalnih saveza, a rasprava je pokazala duboke razlike u pristupu i prioritetima organizirane filatelije iako je u nekim pitanjima postignut i jedinstveni pristup naročito o izgubljenim pozicijama europske filatelije preko izmjena statuta FIP-Svjetske filatelističke federacije do kojeg je došlo prvenstveno za vrijeme ,,nesretnog“ Kongresa FIP u Lisabonu 2010. Na tom kongresu Europa je potpuno podijeljenim nastupom svojih nacionalnih saveza izgubila svoje dugogodišnje pozicije u svjetskoj filateliji. Upravni odbor HFS je na svojoj 10.sjednici održanoj desetak dana prije Kongresa FEPA raspravio i usvojio platformu za nastup na Kongresu i zadužio mene kao delegata na kongresu da je zastupam. Isto tako smo raspravili i naš stav prema izboru novog FEPA Boarda kao i kandidatima koje preferiramo. Pripremio sam i pismeno obraćanje delegatima na FEPA meetingu uz koje je išao i prijedlog mjera koje sam u ime HFS predložio kao polazište za raspravu. Dajem ta dva materijala u cjelini : IZLAGANJE NA MITINGU I KONGRESU FEPA Dragi filatelistički prijatelji, Ja sam Mladen Vilfan, predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza. Sve vas srdačno pozdravljam i želim vama osobno i sutrašnjem kongresu FEPA puno uspjeha u radu, dobrog zdravlja i zadovoljstva u našem zajedničkom hobiju. 3 GLASNIK HFS 10 / 2013 Mi smo se okupili da danas i sutra razmijenimo informacije o uspjesima, ali i problemima pred kojima stoji europska filatelija. I naravno da sutra izaberemo najbolje u novi FEPA Board. Imamo odlične kandidate, sve redom poznate i iskusne europske filateliste, i nimalo ne sumnjam da ćemo izabrati ljude koji su sposobni voditi europsku filateliju. I oni kandidati koji ne budu izabrani nisu ništa manje poznati i kvalitetni. FEPA je najjača kontinentalna filatelistička udruga koja će od sutra brojati 43 člana. Svakako impresivan broj. Koji je glavni problem FEPA i ujedno i glavni zadatak novog Boarda ? Mislim da je to postizanje jedinstvenog stava oko najvažnijih problema. FEPA nije ujedinjena a trebala bi biti. Da je tome tako najbolje se vidjelo na nesretnom FIP Kongresu u Lisabonu. Šahisti imaju kao geslo svoje svjetske federacije latinsku uzrečicu ,,Gens una sumus“ , svi smo jedno pleme.Volio bih da je to i naše geslo. Mi u FEPA kada se oko nečega ne možemo ili ne želimo dogovoriti samo slegnemo ramenima i kažemo ,,pa to je samo hobi“ i time smo opravdali nedostatak volje da učinimo kompromis i nađemo svima prihvatljivo rješenje. Moja je velika želja, a vjerujem i većine drugih nacionalnih federacija, da sutrašnji kongres ne bude samo dizanje ruku oko tehničkih izmjena Statuta na koje smo uglavnom natjerani rezultatima FIP kongresa u Lisabonu. Nama je neophodno potreban zajednički pristup problemima koji zabrinjavaju veliki dio članica FEPA. Takav dogovor bi dao novom Boardu upute za rad koje će im dati vjetar u leđa da se bori za interese svih svojih članica i da ima jaku poziciju u pregovorima s FIP, koja pokazuju sve više namjeru da nas na nedemokratski način marginalizira i zaobilazi. Ako ne budemo znali postići takav dogovor FEPA će gubiti ugled u Europi i svijetu i što je najvažnije mnoge , naročito manje federacije, neće više FEPA doživljavati kao zastupnika i zaštitnika svojih interesa. Potreban nam je dogovor koji će obvezivati naš novi Board da zastupa usuglašeno mišljenje svih članica. Zato želim u ime svoje federacije, a na bazi savjetovanja s desetak drugih prijateljskih federacija, predložiti nekoliko za nas važnih prijedloga kongresu i novom Boardu. Siguran sam da će i vi, dragi kolege, imati svojih prijedloga ili biti voljni komentirati i poboljšati svojim prijedlozima naše ideje. Većina tih prijedloga nije nova ali smo unutar FEPA uvijek do sada izbjegavali da o njima zauzmemo jedinstveni stav. Vrijeme je da se konačno jasno opredijelimo. Željeli bismo da se svi kandidati za novi FEPA Board odrede prema našim prijedlozima, ali i prijedlozima drugih federacija, kako bismo mogli odlučiti za koga ćemo glasovati. Srdačno Vas pozdravljam Mladen Vilfan Predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza Prijedlozi Hrvatskog filatelističkog saveza Kongresu FEPA i novom FEPA Boardu 1. Vratiti pravo svim kontinentalnim federacijama da predlažu i glasaju za svoje predstavnike u FIP Boardu i FIP komisijama.To pravo smo izgubili na kongresu FIP u Lisabonu. Povezano s tim kongres FEPA, koristeći svoje pravo na samostalno postupanje, zadržava odredbe FEPA statuta točke 19.1. do 19.6. kao izraz volje svojih članica da same biraju svoje predstavnike. Obrazloženje : sadašnji sustav koji smo nažalost sami izglasali nama izgleda kao pravo Kongresa USA da izglasava ministre u Europskoj Uniji.. 2. Vitrinarine (frame fees) na europskim i svjetskim izložbama trebaju biti maksimirane na 45 Eura/ 60 dolara/. Obrazloženje :Veliki rast vitrinarina posljednjih godina, kao i prebacivanje ostalih troškova sudjelovanja na izlagače, onemogućuju mnoge izlagače iz zemalja s niskim 4 GLASNIK HFS 10 / 2013 GDP i niskim plaćama, pa i čitave nacionalne federacije, da sudjeluju na europskim i svjetskim izložbama. Organizatori velikih izložbi uvijek mogu pronaći 500-1000 izlagača iz bogatih država koji će biti spremni platiti bilo koju cijenu, pa i 500 USD po vitrini, ali ćemo takvim stavom izgubiti univerzalnost i spriječiti razvoj filatelije u manje uspješnim zemljama članicama, a posjetitelje i filateliste onemogućiti da vide ljepotu filatelije iz čitavog svijeta. Alternativni prijedlog : Članice FEPA i FIP s GDP više od 20 000 USD plaćaju vitrinarine i ostale troškove izlaganja prema odluci organizatora jer to njihovo članstvo odobrava. Izlagači iz članica FEPA i FIP sa GDP prema statistici UN manjim od 5000 USD imaju pravo besplatnog izlaganja , a izlagači iz članica sa GDP od 5000 do 20000 USD plaćaju polovinu izlagačke takse. Obje posebne grupe imaju pravo na povrat izložaka na trošak organizatora. Broj izložaka za ove dvije grupe članica s korištenjem posebnih prava ograničen je na 5 viševitrinskih izložaka ili 25 vitrina po svakoj zemlji članici. Pristojbe za vitrine iznad toga broja plaćaju po cijenama organizatora. Obrazloženje: FEPA treba pokazati socijalnu osjetljivost prema izlagačima iz siromašnijih država članica. Mi imamo kao izlagačku podklasu socijalnu filateliju, ali smo kao FEPA potpuno socijalno neosjetljivi. Treba naglasiti da čak i pojedine članice Europske Unije imaju prosječne mjesečne plaće manje od 400 Eura. 3. Članske pristojbe / membership fees/ za FEPA i FIP plaćaju se za zemlje sa GDP ispod 5000 USD u simboličnom iznosu od 20 USD/godišnje. Članice sa GDP od 5000 do 20000USD plaćaju članarinu u iznosu od 100 do 200 USD/godišnje uzimajući u obzir osim GDP i broj stanovnika, broj filatelističkih klubova i filatelista, a ne kao do sada prema broju vitrina i medalja na svjetskim i europskim izložbama. Obrazloženje : sadašnji sustav članskih pristojbi kažnjava male federacije koje su aktivne pa imaju proporcionalno veliki broj izložaka umjesto da ih nagrađuje za uspješan rad. Na pr. na svjetskoj izložbi Australija 2013 sudjelovalo je 23 članice FEPA. Na prva 4 mjesta po broju izložaka bili su Velika Britanija sa 44, Švedska sa 26, Rusija sa 23, a zatim ,,glupi“ Hrvati sa 19 za što će biti kažnjeni većim članskim pristojbama. Tek iza njih idu mnogo pametnije a daleko snažnije filatelističke zemlje kao Francuska sa 15, Švicarska sa 14, Italija i Mađarska sa po 11 itd. Kao ilustraciju dajemo službene podatke UN za contribution fee za članice UN za 2013. godinu. Ti iznosi uzimaju u obzir ekonomsku snagu neke države i broj stanovnika. Lista izgleda ovako: USA plaća 618 milijuna USD, UK 145,Španjolska 83, Brazil 82, Belgija 28, Poljska 26, Danska 18, Hrvatska 4, Bugarska 1.3, Albania 0.3, Crna Gora 0.14 itd. To je pravedno i socijalno osjetljivo. Nažalost ni FEPA ni FIP nisu ni jedno ni drugo. A trebale bi biti. 5 GLASNIK HFS 10 / 2013 4. Svaka članica FEPA i FIP treba imati najmanje jednog FEPA/FIP suca u razdoblju od slijedeće tri godine.Ukoliko je to neophodno sniziti za takve kandidate uvjetovanu ocjenu njegovog izloška sa V na LS ako je to prepreka za polaganje ispita. Obrazloženje: poznata je praksa da male članice nemaju ni jednog suca ili ako imaju tada se oni rijetko pojavljuju u sudačkim žirijima. Posljedica je da izlošci iz tih zemalja u pravilu dobivaju niske ocijene za svoje izloške jer suci ili članovi ekspertnih timova iz velikih filatelističkih zemalja ne poznaju ili jedva poznaju filatelije tih zemalja. Puno lakše je za isti izložak dobiti veliku ocjenu ako je izložen pod zastavom velike nego male zemlje. Takvu praksu možemo ilustrirati sa slučajevima nastupa nekih izlagača pod dvije razne zastave.To kod filatelista malih zemalja izaziva frustracije i osjećaj nepravde, te odlaska u članstvo velikih filatelističkih zemalja. Suci iz manjih zemalja sudionica mogu značajno pomoći svojim objašnjenjima ostalim sucima i time osigurati realnije i pravednije ocijene. 5. Ograničiti broj sudaca iz redova FIP/FEPA Boarda i predsjednika FIP komisija za svaku pojedinu izložbu na ukupno 4. Iznimka mogu biti samo izložbe na kojima se istovremeno održavaju kongresi FEPA/FIP kada taj broj može biti povećan na 5. Obrazloženje: nije pravedno pa ni logično da na nekoj izložbi sudi čitav FIP Board te da se neka imena sudaca učestalo pojavljuju iz izložbe na izložbu. Treba oformiti posebnu komisiju pri FIP/FEPA Boardu za delegiranje sudaca koja će voditi računa o proporcionalnom sudjelovanju sudaca iz redova zemalja sudionica izložbe. Biti FIP sudac velika je privilegija s kojom treba korektno postupati.“ Materijal na engleskom jeziku podijeljen je svim delegatima prije FEPA Meetinga i izazvao je priličan interes. Kad je ta točka dnevnog reda došla na red obratio sam se delegatima i desetominutnim usmenim objašnjenjem navodeći opširnije neka obrazloženja.Isto tako zatražio sam da svi kandidati za novi FEPA Board istupe prije izbora sa svojim programima i stavovima oko najbitnijih pitanja kako bismo mogli odlučiti za koga ćemo glasati.. Ovaj prijedlog je usvojen i slijedeći dan i izvršen na samom kongresu. Nekoliko delegata se je u svojim istupima osvrnulo na pojedine teze iz našeg materijala. Inače na dvodnevnim raspravama i kasnije na izborima sudjelovalo je 38 delegata s pravom glasa, što izravno zastupajući svoje federacije što preko punomoći koje su dobili od drugih federacija.FEPA inače broji 42 nacionalne federacije a na samom Kongresu je kao 43 članica prihvaćen Monako, točnije rečeno Filatelističko društvo Monte Carlo. Što je pokazala rasprava na mitingu i kasnije na Kongresu? 6 GLASNIK HFS 10 / 2013 Prvo ono što je pozitivno: prevladao je stav i oko toga je postignuto jedinstvo FEPA da je Europa oštećena odlukama i izmjenama statuta FIP na kongresu u Lisabonu, te da se na slijedećem kongresu FIP koji će se održati u Koreji 2014. treba pokušati uz jedinstven nastup Europe i uz dogovor s Američkom federacijom, ponovo izboriti izgubljena prava kontinentalnih asocijacija da samostalno biraju svoje članove u FIP Board. Sličan stav postignut je i oko pitanja izbora i određivanja sudaca na svjetskim i europskim izložbama iako ostaje novom FEPA Boardu da formulira taj načelni stav i predloži ga Kongresu FIP. Dakle, mogu konstatirati da su točke 1,4 i 5 iz naših prijedloga barem načelno podržane. Tek ćemo vidjeti kako će izgledati službene formulacije FEPA Boarda. Nadam se da neće biti previše razvodnjene kako je to često u prošlosti bio slučaj. Europska filatelija ostaje beznadno podijeljena oko socijalne neosjetljivosti koja se manifestira u iznosima vitrinarina (frame fees) na svjetskim i europskim izložbama kao i i članarinama (membership fees) koje plaćaju federacije FEPA i FIP. Tu vlada potpuna podjela na bogati Sjever ( UK, nordijske zemlje, Nizozemska,Švicarska pa i Rusija) i sirotinju s Mediterana i Centralne i jugoistočne Europe . Bogatim zemljama je potpuno svejedno kolike će biti vitrinarine jer će oni imati uvijek nekoliko stotina izlagača koji su spremni platiti bilo koju cijenu pa i par stotina dolara po vitrini. Taj stav je do krajnjih granica dotjerao švedski delegat, uz sličan nastup švicarskog, koji je rekao da oni izlagači koji nemaju novaca ne trebaju ni izlagati i mogu ostati kod kuće baveći se filatelijom u svome domu. Taj isti delegat, koji je jedan od glavnih organizatora sudačkih seminara u Malmeu, bez milosti guli sudionike svog luksuznog seminara. Suprotan stav je iznio mađarski kandidat za FEPA Board naš prijatelj Denes Czirok podržan portugalskim delegatom, da članice FEPA trebaju bojkotirati svjetsku izložbu u Koreji, koja je odredila taksu od 80 USD po vitrini ne obazirući se na proteste mnogih. Ovakav stav g.Cziroka sam bio spreman podržati u ime HFS da je uopće prihvaćen za glasovanje, ali ga je dosadašnji predsjednik FEPA Danac Jorgensen, koji je vodio miting, jednostavno prešutio.Ovaj prijedlog g. Denesa Cziroka koštao ga je neuspjeha na izborima za novi FEPA Board jer su svi bogati glasali za njegove protukandidate. Ovakav stav bogate Europe ugrozit će i brojnost naših izlagača na velikim izložbama jer su većini njih ovakve ,,ljudožderske“ takse neprihvatljive. Uz to idu i drugi troškovi koji su prebačeni na leđa izlagača kao što su troškovi povrata izložaka i troškovi osiguranja. Svi apeli da se vodi računa o mogućnostima filatelista skromnijih platežnih mogućnosti nailazili su na betonski zid odbijanja.Obrazloženje je uvijek isto: izložbe sve više koštaju pa su i vitrinarine sve više i samo nebo je granica. Demantiraju ih takse na pr. za europsku izložbu u Parizu gdje su vitrinarine 45 Eura ili Europsko prvenstvo za tematsku filateliju u Essenu gdje su vitrinarine 30 Eura. Tu bi dobro došla ona narodna poslovica da ,,sit gladnome ne vjeruje“ ili izreka Marije Antoanete: ,,ako nemaju kruha nek jedu kolače“. Neki delegati, kao portugalski i 7 GLASNIK HFS 10 / 2013 austrijski, su uzaludno pokušavali objasniti da se treba koncentrirati na smanjenje rashoda izložbi, a ne na guljenje izlagača. Slijedeći dan održan je kongres FEPA i izbori za novi FEPA Board.Svi kandidati za Board predstavili su se svojim istupima pri čemu su su oni lukaviji sakrili iza uopćenih fraza trudeći se izbjeći ,,škakljiva“ pitanja. Moj je dojam da smo ipak dobili nešto bolji Board od dosadašnjeg , naročito boljeg i agilnijeg predsjednika FEPA. Za predsjednika je jednoglasno, tajnim glasovanjem, izabran Španjolac Jose Ramon Moreno, za potpredsjednika Giancarlo Morolli, Italija, za tajnika Bojan Bračić,Slovenija, za rizničara Alfred Kunz,Austrija a za dva direktora Boarda Birthe King, Velika Britanija i Nicos Rangos, Cipar. Dobro je da su u novi Board izabrana tri predstavnika zemalja grupacije Alpe-Jadran. U drugom dijelu Kongresa Giancarlo Morolli je održao zapaženo predavanje na temu ,, Kako promijeniti smjer“ na osnovi detaljne ankete među članicama FEPA. Ovo vrlo interesantno i korisno predavanje objavit ćemo na stranicama Hrvatske filatelije i Glasnika HFS čim ga dobijemo u cjelini. Talijanski delegat je predložio da se dosadašnji predsjednik FEPA Jorgen Jorgensen proglasi počasnim predsjednikom FEPA. Takav protokolarni prijedlog inače uobičajen za predsjednike na kraju mandata, ovaj put je naišao na žestok otpor portugalskog predsjednika Pedra Vaza Pereire koji je zamjerio Jorgensenu da je FEPA upravo zbog njegove neaktivnosti došla u podređen položaj u odnosu na FIP. Tajnim glasovanjem talijanski prijedlog je dobio većinu, ali je devet federacija glasalo protiv što je jasan znak nezadovoljstva radom dosadašnjeg predsjednika. Na marginama Kongresa imao sam poseban razgovor s novim predsjednikom FEPA J.R.Morenom i francuskim delegatom, inače članom FIP Boarda, Bernardom Jimenezom kojima sam predao pismeni zahtjev da se naš nacionalni sudac Damir Novaković, prema odluci Upravnog odbora HFS, uvrsti za polaganje ispita za FEPA suca na europskoj izložbi u Parizu slijedeće godine. Obojica su obećala punu podršku našem zahtjevu. Kongres FEPA u Madridu bio je iskustvo više o odnosima u europskoj filateliji. Ne uvijek i ne u svemu pozitivno. Slijedeći Kongres FEPA održat će se u rujnu slijedeće godine u Luganu u organizaciji Švicarskog filatelističkog saveza za vrijeme izložbe Alpe-Jadran 2014.. Mladen Vilfan 8 GLASNIK HFS 10 / 2013 ,,Novoizabrani FEPA Board – s lijeva na desno Bojan Bračič,tajnik Slovenija, Alfred Kunz, rizničar Austrija, Jose Ramon Moreno, predsjednik Španjolska, Birthe King,direktorica Velika Britanija, Giancarlo Morolli, potpredsjednik Italija, Nicos Rangos direktor Cipar” DOGOVORENA SURADNJA SA ŠPANJOLSKIM FILATELISTIČKIM SAVEZOM Već nekoliko mjeseci pregovaramo sa Španjolskim filatelističkim savezom /FESOFI/ o sporazumu o međusobnoj suradnji HFS-FESOFI. Na 10. Sjednici Upravnog odbora HFS izvjestio sam članove UO o napretku u tim pregovorima i dobio suglasnost da za vrijeme boravka u Madridu održim završne pregovore. Treba napomenuti da je FESOFI jedna od najvećih filatelističih federacija u Europi sa posebnim vezama i utjecajem u filatelističkim federacijama Latinske Amerike. Na sastanku u Madridu kojeg je vodio predsjednik FESOFI g.Fernando Aranaz del Rio, koji je i član FIP Boarda, a sudjelovao i g.Jose Ramon Moreno, koji je dva dana kasnije izabran za novog predsjednika FEPA, Europske asocijacije filatelističkih federacija, u vrlo srdačnoj prijateljskoj atmosferi a na osnovi ranije razmijenjenih prijedloga obje strane, dogovoren je tekst sporazuma. Sporazum između ostalog predviđa: - međusobne pozive na sudjelovanje na nacionalnim izložbama sa međunarodnim sudjelovanjem - organizaciju promotivnih izložbi kod značajnih datuma iz kulture i povijesti obje zemlje - pozive za sudjelovanje na seminarima za suce i izlagače - pozive za sudjelovanje na mladežnim izložbama 9 GLASNIK HFS 10 / 2013 - suradnju i kontakte filatelističkih eksperata - razmjenu filatelističkih članaka u časopisima obaju zemalja - konzultacije prije održavanja kongresa FIP i FEPA oko koordiniranog nastupa naročito na izbornim kongresima Predsjednik Španjolskog filatelističkog saveza i član FIP Boarda g. Fernando Aranaz del Rio Usuglašen je tekst Sporazuma koji s španjolske strane treba biti podnesen na odobrenje Kongresu FESOFI koji će biti održan 2.ožujka 2014. Po dobivanju te suglasnosti strane će se dogovoriti o mjestu i načinu potpisivanja Sporazuma. Posebno je dogovorena zajednička izložba u Zagrebu u ožujku 2015. kao središnji događaj proslave 75. obljetnice osnivanja HFS. Usuglašeni tekst modaliteta te izložbe dajem u prilogu. Posebne napore obje strane će uložiti kod nadležnih tijela obje zemlje da se tim povodom izda zajedničko hrvatsko-španjolsko izdanje serije i bloka. Tijekom jednosatnog razgovora razmotreni su i problemi europske filatelije i postignut vrlo visoki stupanj suglasnosti o najvažnijim problemima koji će biti raspravljeni na kongresu FEPA dva dana kasnije. Mladen Vilfan Predsjednik HFS 10 GLASNIK HFS 10 / 2013 ZAJEDNIČKA IZLOŽBA HRVATSKA - ŠPANJOLSKA U povodu 75.godišnjice osnivanja Hrvatskog filatelističkog saveza Mjesto održavanja : Umjetnički paviljon, Zagreb Vrijeme održavanja : 31.3. – 4.4.2015. / utorak-nedjelja / Pokrovitelji izložbe :gradonačelnik grada Zagreba i Gradska skupština grada Zagreba. Broj vitrina : 200 sa po 12 listova Svaka od zemalja daje polovinu izložaka.Izložba je natjecateljska uz mogućnost da svaka zemlja izloži po jedan izložak do 10 vitrina u počasnom razredu. Izložbeni razredi : tradicionalna, poštanska povijest, tematika, cjeline, mladež i literatura. Izlošci su iz korpusa nacionalnih filatelija Hrvatske i Španjolske / osim tematskih izložaka /. Broj vitrina po izlošku :5-10, mladežni 2-5. Svaki izložak popraćen je opširnim sinopsisom na engleskom i CD kompletnog izloška, koji se dostavlja sucima 15 dana unaprijed. Pojedini izlagač može prijaviti po dva viševitrinska izloška pod uvjetom da nisu iz istog razreda. Počasni gosti predsjednik FEPA i predsjednik FESOFI. Sudački žiri se sastoji od 5 članova – predsjednik žirija je nacionalni sudac HFS. Španjolski savez /FESOFI/ daje nacionalnog komesara + 2 suca.Hrvati daju predsjednika žirija + 2 suca. Predsjednik žirija raspoređuje suce tako da hrvatske izloške sude dva španjolska + 1 hrvatski sudac, a španjolske obrnuto. Španjolski komesar je ujedno stručni konzultant hrvatskih sudaca za španjolske izloške, a HFS imenuje člana Ekspertnog tima HFS za stručnog konzultanta španjolskim sucima za hrvatske izloške. Organizator plaća smještaj/ 6 noćenja/ za počasne goste, nacionalnog komesara i 2 španjolska suca i dnevni đeparac. Troškove puta i dopremu i povrat izložaka svaka strana snosi sama. Izložba se ponavlja slijedeće godine u Španjolskoj sa istim ili drugim izlošcima. Popratna događanja : Izdavanje zajedničke serije i bloka Španjolske i Hrvatske Španjolska i Hrvatska pošta izdaju zajedničku seriju od 4 marke i blok na temu fauna / po dvije najrjeđe životinje u jednoj i drugoj zemlji - po mogućnosti sa liste ugroženih životinja / ili sport / po dvije marke posvećene najvećim sportskim uspjesima obje zemlje u zadnjih 20 godina /. Blok je posvećen 75. godišnjici HFS, ali je tematski vezan za seriju. Dva seminara španjolskih sudaca za suce i izlagače u Hrvatskoj. 11 GLASNIK HFS 10 / 2013 CROATICA – TITO U ČEHOSLOVAČKOJ Josip Broz Tito je za vrijeme bivše SFR Jugoslavije imao središnje mjesto u izdanjima jugoslavenske filatelije koja su nastala od 1945. pa do raspada jugoslavenske federacije 1991. g. U tom razdoblju može se pobrojati preko 1000 raznih filatelističkih izdanja od: poštanskih maraka, blokova, brojnih cjelina, prigodnih žigova i izdanja kojima su se diljem jugoslavenskih Republika obilježavale razne obljetnice i političko-društvena zbivanja njemu u čast. Prigodni žigovi, omotnice, razglednice ili dotisci na dopisnicama pojavljuju se povremeno i u poštanskom prometu Republike Hrvatske na kojima se podsjeća njegov doprinos za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata u svjetskoj politici druge polovice 20. stoljeća. Jugoslavenski predsjednik Josip Broz također je bio zastupljen i na inozemnim poštanskim markama, blokovima, žigovima i raznim prigodnim izdanjima koja se i danas povremeno pojavljuju diljem svijeta. Prvi inozemni prigodni poštanski žig koji je bio posvećen Josipu Brozu bio je u uporabi u Pragu za vrijeme njegovog posjeta Čehoslovačkoj u ožujku 1946. g. Titov posjet poslije Drugog svjetskog rata Čehoslovačkoj bio je usmjeren na uspostavljanje i razvijanje što boljih političkih i gospodarskih odnosa između dviju država koje su gradile “narodnu demokraciju”. Za vrijeme petodnevnog posjeta Tito se susreo sa svim značajnim osobama iz čehoslovačkog političkog života s kojima je osnažio jugoslavenskočehoslovačke prijateljske odnose. Ubrzo nakon tog posjeta u svibnju 1946. g. bio je sklopljen i Ugovor o prijateljstvu između Jugoslavije i Čehoslovačke, a u narednom razdoblju uslijedilo je i potpisivanje nekoliko specijalnih trgovačkih sporazuma. Pored toga bio je stavljen naglasak i na razvijanje kulturne i znanstvene suradnje, kao i školovanje jugoslavenskih učenika i studenata u Čehoslovačkoj. Jugoslavensko-čehoslovački odnosi imali su uzlaznu putanju sve do rezolucije Informbiroa 1948. g. kada je došlo do otvorenog sukoba između Tita i Staljina, pa se Čehoslovačka kao i sve druge komunističke države svrstale uz politiku SSSR-a. U katalogu „Tito u filateliji“ u izdanju beogradskog Muzeja „25. maj“ iz 1979. navodi se da je praški žig bio u uporabi 23. ožujka 1946. i da je tiskana prigodna omotnica, dok u katalogu „Zauvijek Tito – Tito u filateliji“ iz 1986. Jovan Reljin iznosi podatak da postoji praški žig od 22. ožujka 1946. g. Kako postoji i prigodni žig od 20.III.1946. PRAHA 10 HRAD MARŠAL TITO NAVŠTEVCU V ČESKOSLOVENSKU moguće da je to zapravo bio pokretni prigodni žig koji se koristio za vrijeme 12 GLASNIK HFS 10 / 2013 Titovog posjeta Čehoslovačkoj. Praški žig iz 1946. g., kao i prigodni poštanski žig iz 7. prosinca 1947. u Budimpešti kada je Tito bio u posjeti Mađarskoj su vrlo rijetka prigodna izdanja koja se pojavljuju u Hrvatskoj. Stoga ti žigovi/izdanja dostižu visoke cijene na filatelističkom tržištu i posebno su traženu među sakupljačima lika i djela Josipa Broza Tita ili filatelistima koji su svoj interes usmjerili na područje „Croatice“. Literatura: 1. Jovan Reljin (uvod), Katalog „Tito u filateliji“, Muzej „25. Maj“, Beograd 1979. 2. Jovan Reljin, Katalog „Zauvijek Tito – Tito u filateliji“, NIRO Zadrugar, Sarajevo, 1986. Stjepan Zdenko Brezarić ZGODE SE NASTAVLJAJU Hlapićeva je godina. Zgode čudnovate i one obične s Hlapićem se nastavljaju i nakon proslave njegovoga 100. rođendana, 3. lstopada 2013. u Zagrebu u kazalištu Trešnja. HPKZ Ogranak Križevci i Osnovna škola Ljudevita Modeca Križevci izdali su 12. listopada ove godine prigodni žig i omotnicu posvećenu ovoj obljetnici. Žig i omotnicu dizajnirao je prof. Zoran Cvetković, voditelj Filatelističke grupe u Osnovnoj školi „Grigor Vitez“ Sveti Ivan Žabno. Autor teksta na poleđini omotnice je prof. Jerko Barišić iz spomenute škole. Prednju stranu omotnice krasi ilustracija Naste Šenoa-Rojc s naslovne korice prvoga izdanja iz 1913. g., a poleđinu, naslovna stranica toga izdanja. Svečano predstavljanje prigodnoga žiga i omotnice bilo je u subotu 12. listopada u križevačkoj pošti. Na početku sve je pozdravio prof. Dražen Bokan, ravnatelj OŠ Ljudevita Modeca. O ovoj značajnoj obljetnici govorio je prof. Jerko Barišić. Nakon čega je održan program učenika ove križevačke škole. Oni su pod vodstvo profesorice Martine Tumpa na zanimljiv način iznijeli 13 GLASNIK HFS 10 / 2013 svoja pisana razmišljanja o Hlapićevim zgodama. Bilo je očito da su se spremili za ovaj nastup. Izvođači programa i ostali učenici su prvi otisnuli prigodni žig na omotnicu s markama te poslali prijateljima i ustanovama koje nose ime Ivane Brlić-Mažuranić. Neki su omotnicu zadržali za uspomenu. Svečanosti su nazočili prof. Martina Rebić, prof. Zoran Cvetković, ravnateljica OŠ „Grigor Vitez“ gospođa Nevenka Bajsić, filatelist mr. Zdenko Brezarić i u ime Hrvatske pošte gospođa Jadranka Šogorić. Na kraju su svi sudionici pogledali plakat koji je najavio ovu svečanost te prigodne filatelističke materijale koje su Zoran Cvetković i Jerko Barišić postavili na pano u predvorju pošte. Ovo je drugi prigodni žig posvećen Hlapićevu 100. rođendanu koji je dizajnirao prof. Zoran Cvetković. U prvome je nacrtao cipelice i bio je u upotrebi 24. svibnja ove godine u Pošti Sveti Ivan Žabno. U predstavljenom žigu u Križevcima nalazi se crtež portreta Ivane Brlić-Mažuranić. Prvi nas upućuje na glavni lik, a drugi na autoricu ovog dječjeg romana. Jerko Barišić, Osnovna škola „Grigor Vitez“ Sveti Ivan Žabno 100 GODINA SALEZIJANACA U HRVATSKOJ 1912. – 2013. 1. listopada u provincijalnoj dvorani Hrvatske salezijanske provincije u Zagrebu otvorena je filatelističko-memorabilijska izložba. Autor izložbe je agilni g. Berislav Turudija. Na 26 vitrina postavio je filatelistički i memorabilijski materijal koji prikazuje povijest Salezijanaca. Prilikom otvorenja izložbe, mnogobrojnim prisutnima (slika na naslovnici) obratio se je don Pejo Orkić, provincijal Hrvatske salezijanske provincije. Hrvatska pošta je na izložbi promovirala poštansku marku „100. obljetnica Salezijanaca u Hrvatskoj“. Detaljnjije u slijedećem broju Glasnika. 14 GLASNIK HFS 10 / 2013 LUKOVO 2013 Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „Novska '94“ već tradicionalno obilježava Dan grada Novske – Blagdan sv. Luke, prigodnom filatelističkom izložbom. Ovo je već dvadeseti put da Društvo organizira filatelističku izložbu povodom Lukova. U Novskoj je postalo nezamislivo da uz proslavu Dana Grada ne bude filatelistička izložba. Izložba je postavljena na 19 izložbenih vitrina u holu Srednje škole Novska i biti će otvorena od 12. do 19. listopada 2013. godine. Izložba je promotivnog karaktera. Izlažu članovi Društva i to: Matej Glavić Puževi na markama (7 vitrina) Siniša Jovanović Kaktusi i sukulenti (3 vitrine) Matej Ivanković Stari automobili (1 vitrina) Rea Čikić Konji moji ljubimci (1 vitrina) Mirko Čikić Psi (1 vitrina) Matej Glavić Filatelističke zanimljivosti (1 vitrina) Mirko Čikić Značke (2 vitrine) Mirko Čikić Stari Zagreb (3 vitrine) Najava izložbe je uslijedila u Novljanskom vjesniku, kao i na plakatima Grada za proslavu Lukova. Prije otvorenja izložbe na Radio postaji Novska gostovao je Predsjednik Društva i obratio se je građanima Novske sa nekoliko riječi o Društvu i pozvao ih na izložbu. Izložba je otvoren 12. listopada u 16 sati. Otvorenje izložbe uljepšale su mlade Novljanke obučene u građanske haljine koje su se u Novskoj nosile na prelazu 19. na 20. stoljeće. 15 GLASNIK HFS 10 / 2013 Novoizabrani gradonačelnik Grada mr. sc. Vlado Klasan sa zanimanjem je pregledao izložbu i u knjigu utisaka je napisao vrlo lijepi tekst, koji donosimo u cijelosti: „ 16 GLASNIK HFS 10 / 2013 Izložbu je obišlo 500-tinjak učenika Srednje škole Novska, kao i brojni Novljani koji već godinama prate izložbe Društva. Na Internet stranicama Grada već je obilježen ovaj događaj uz vrlo pohvalni napis o Društvu. Društvo je izradilo prigodni dotisak dopisnice, a 18. listopada 2013. u upotrebi je bio i prigodni žig. 17 GLASNIK HFS 10 / 2013 18. listopada na sam Dan Grada nastavnici Osnovne škole Novska Marija Dragić, Vesna Merhaut, Irena Vuković, Ankica Kasumović i Vjekoslav Pešut (član Društva) doveli su svoje razrede /Vd, Ve, VId, VIIc i VIIIc) u obilazak izložbe. Oko 130-tak učenika sa zanimanjem je poslušalo predavanje o filateliji i samoj izložbi, koje je održao predsjednik društva matej Glavić. Djeci su podijeljeni prigodni katalozi i dopisnice sa prigodnim žigom. Učenicima šestih razreda osnovne škole u predmetu hrvatski jezik jedan sat je predviđen za filateliju. Dogovorena je daljnja suradnja Društva i škole. Matej Glavić 18 GLASNIK HFS 10 / 2013 KOPAČU U ČAST SLAVKO KOPAČ - slikar i kipar, rođen je u Vinkovcima, 21. VIII. 1913. a umro u Parizu, 23. XI. 1995. U Vinkovcima je 1932. završio gimnaziju, a 1937. diplomirao je na ALU u Zagrebu (u klasi V. Becića). Kao stipendist francuske vlade boravio je u Parizu 1939–40, potom je bio gimnazijski nastavnik u Mostaru 1940. i Zagrebu 1941–43. Od 1943. boravio je u Firenci, a od 1948. u Parizu, gdje je bio tajnik Društva Art brut te kustos i konzervator Zbirke Art brut do 1975. godine. Isprva slika portrete, vedute i mrtve prirode, većinom u ulju i akvarelu - realistička i postimpresionistička djela hrvatskoga modernoga slikarstva. Nakon toga počinje stvarati male apstraktne improvizacije, nadrealistička djela i djela spontanog izraza oslobođena bilo kakve konvencije. Nadahnuće često crpi iz bajkovitoga svijeta narodnih priča. Osim slikarstvom, bavi se i kiparstvom, te stalno istraživao različite materijale i tehnike (pocakljena keramika, emajlirana terakota), ali i mnoge druge neobične kombinacije cementa, kamena, drva, lave, stakla, gline, ugljena, papira i gaze.Izlagao je samostalno i na zajedničkim izložbama u: Zagrebu, Vinkovcima, Osijeku, Rijeci, Splitu, Beogradu, Firenci, Rimu, Parizu, Milanu, Perugi, Chicagu i brojnim drugim gradovima. Od 1992. Slavko Kopač bio je i dopisni član HAZU. Darovao je četrdesetak djela Gradskomu muzeju Vinkovci (1972. i 2003. godine), a 1993. i 2003. više od 70 radova zagrebačkomu Muzejskogalerijskomu centru (danas u GKD). 1989. godine prema njegovoj slici Slavonija, nastaloj u polovici 1940-ih, Rudolf Labaš izradio je svečani zastor osječkoga HNK. Hrvatska pošta je u seriji Hrvatsko moderno slikarstvo 2003. izdala poštansku marku s motivom njegove slike Cvjećarica. U produkciji Hrvatske radio televizije 1990. godine nastao je dokumentarni film 'Slavko Kopač u pariškom ateljeu', autorice Nede Ritz. U znak zahvale i trajnog sjećanja na velikoga sugrađanina, Galerija Gradskoga muzeja Vinkovci od 2004. godine nosi ime Slavka Kopača. Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci obilježilo je 100. obljetnicu rođenja ovog svjetski poznatog hrvatskog slikara izdavanjem prigodne omotnice i korištenjem prigodnog žiga. Srebrenka Takšić 19 GLASNIK HFS 10 / 2013 Drugi o nama: Večernji list, 24. listopada 2013. Međunarodni seminar za filatelističke suce Od 18. do 20. listopada u Budimpešti je održan drugi međunarodni seminar za filatelističke suce. Organizator seminara je bio Mađarski filatelistički savez ( MABÉOSZ ), a odgovorna osoba bio je Dénes Czirók. Ocjenjivanje izložaka tradicionalne filatelije predstavio je Brian Trotter ( predsjednik komisije FIP komisije za Tradicionalnu filateliju) Ocjenjivanje izložaka poštanske povijesti predstavio je Kurt Kimmel ( predsjednik komisije FIP PH ) Ocjenjivanje izložaka tematske filatelije predstavio je Peter Suhadolc, član FIP komisije za Tematsku filateliju. Na slici sudionici Drugog seminara za filatelističke suce u Budimpešti. Na slici se vidi i naš predstavnik na seminaru, g. Julije Maras, nacionalni filatelistički sudac. 20 GLASNIK HFS 10 / 2013 Filatelističke zanimljivosti: ŠVICARSKA - ŠTRUMFOVI Štrumpfomanija ne vlada samo na hrvatskom tržištu raznih produkata za najmlađe. Sladoledi, bonboni, paštete, salame, kroki, jogurti, pudinzi su najčešći prehrambeni artikli s malim plavim štrumpfovima, a o odjeći, knjigama, tekama, olovkama i pernicama te o sličicama da i ne govorimo. Zato i ne čudi što se Švicarska pošta odlučila na izdanje „Štrumpfovi“. Dvije simpatične marke s malim plavima nominale od po 1.00 SFr izdane su u knjižici s 10 maraka pa onda taj slučaj onda košta deset franaka. AUSTRIJA - ZAŠTITNI ZNAKOVI Uvijek su austrijske redovne marke bile izvrsno primljene kod filatelista pa se s nestrpljenjem čekalo novo izdanje. I Austrijska pošta započela je 12.9.2013. s novom serijom redovnih maraka pod nazivom „Austrijski zaštitni znakovi“. Prvih sedam maraka izdane u u kolutovima za automate i u knjižicama od 10 komada s nominalima za domaći promet. Tri marke su nominale 0.62 € („Goldenes Dachl“, „Martins Turm“ i „Lindwurm Brunnen“, dvije po 0.90 € „Festung Hohensalzburg“ i „Bergkirche Eisenstadt“ i dvije po 1.45 € „Landhaus St. Polten“ i „Pöstlingbergkirche“. U 2014. slijede 4 marke s nominalama za međunarodni promet. Teresa Hausgnost autorica je ovih izvanrednih grafičkih rješenja za marke. Takva atraktivna jednostavnost likovnog izraza je više nego odlična, a u što se sami možete uvjeriti. Uobičajeno i ovo izdanje je obilježeno prigodnim žigom prvog dana. Osim maraka izdane su cjeline s ovim markama : dopisnica, pismo (format A6) i dva pisma („amerikan“ bez i s prozorom). Ivan Librić 21 GLASNIK HFS 10 / 2013 Odobreni prigodni poštanski žigovi: 22 GLASNIK HFS 10 / 2013 Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 921 100. OBLJETNICA SALEZIJANACA U HRVATSKOJ 100. OBLJETNICA SALEZIJANACA U HRVATSKOJ Vitalnost don Boscova duha omogućila je salezijancima da se prilagode vremenskim i društveno-političkim zbivanjima i stvarnosti te da uvijek, s više ili manje uspjeha i neuspjeha, iznađu načine života i rada na dobro mladih i naroda. Vrijednost: Dizajn: Fotografija: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: Tiskara: Datum izdanja: Naklada: 1,2 HRK Igor Konjušak, slikar i grafičar; Motiv: kip don Bosca, rad Marije Ujević Galetović Petar Strmečki 29,82 x 35,50 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 višebojni offset "Zrinski" - Čakovec 01.10.2013. 100 000 100. OBLJETNICA SALEZIJANACA U HRVATSKOJ Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca, sa sjedištem u Zagrebu, Omiška 8, dobrotom i susretljivošću Hrvatske pošte obilježava proslavu 100. godišnjice nazočnosti salezijanaca u Hrvatskoj izdavanjem prigodne poštanske marke. Salezijance je osnovao 1854. godine svećenik, sv. Ivan Bosco, „otac i učitelj” mladeži u Torinu (u četvrti Valdocco) za odgojni rad s djecom i mladima, osobito najsiromašnijima, pod geslom: dobar kršćanin i pošten građanin, a potvrdila ih je Sveta stolica 1874. godine. Sam osnivač nazvao je svoje duhovne sinove salezijanci po biskupu sv. Franji Saleškom. Koliko je novi odgojni duh preventivnog sustava (trinom: vjera - razum - ljubav) bio zahtjev i potreba vremena u kojem je živio, najbolje svjedoči brzo širenje salezijanaca, svećenika i braće pomoćnika, potom sestara Kćeri Marije Pomoćnice i pridruženih laika u svijetu salezijanaca suradnika ne samo u Italiji nego i u čitavom svijetu. Tako su prvi salezijanci 6. listopada 1913. godine došli iz Verone na toliko puta upućeni poziv župnika, don F. Rocca, i Udruženja salezijanaca suradnika u istarski gradić Rovinj i službeno počeli svoje apostolsko i odgojno djelovanje otvaranjem oratorija 12. listopada 1913. Salezijanska apostolsko-odgojna karizma počela je puštati svoje korijene u hrvatsko tlo u različitim povijesnim i crkvenim zbivanjima: Rijeka (1918.), Zagreb (1922.), Raskrižje (1928.), Split (1936.), Donji Miholjac (1940.), Dioš (1941.), Badljevina (1944.), Donja Obrijež (1945.), Ivanovo Selo (1945.), Sirač (1945.), Sela i Žažine (1947.), Zadar (1949.), Kastav i Matulji (1952.), Lovran (1955.), Križevci (1959.), Prvić Luka (1968.), Murvice i Briševo (1973.), Grižane (1976.), Beli Manastir (1980.), Bosanski Aleksandrovac (1983.), Žepče (1995.), Končanica (1996.), Nova Mokošica (1997.). Ovo su samo nabrojena imena mjesta u kojima su salezijanci u proteklih stotinu godina djelovali ili Božjom pomoći još uvijek djeluju, bez temeljitijeg nabrajanja ustanova, njihovih početaka, a za neke i njihova završetka. 23 GLASNIK HFS 10 / 2013 Vitalnost don Boscova duha omogućila je salezijancima da se prilagode vremenskim i društvenopolitičkim zbivanjima i stvarnosti te da uvijek, s više ili manje uspjeha i neuspjeha, iznađu načine života i rada na dobro mladih i naroda. To vrijedi osobito između 1945. i 1990. godine kada je komunistička vlast onemogućila salezijancima da na svestrani način ostvaruju svoje vjersko i humanitarno djelovanje i u kojem su morali naučiti ne samo živjeti nego i preživjeti. S novim vjetrovima demokracije i hrvatske samostalnosti salezijanci se vraćaju ne samo svom slobodnom apostolskom radu već i onom njima svojstvenom odgojno-obrazovnom (škole, policijska akademija, studentski domovi...). Slavlje stogodišnjice nije traženje lovorika i priznanja, nego istinska želja za povratkom korijenima i prvotnom žaru rada s djecom, mladima i običnim narodom. Proslava se događa istodobno sa skorom proslavom dvjestote godišnjice rođenja osnivača, sv. Ivana Bosca (2015.). Veliki je milosni dar bio i pohod don Boscovih relikvija od 8. do 24. ožujka 2013. godine svim mjestima u kojima danas salezijanci žive i rade u sklopu svoje Hrvatske salezijanske provincije (Hrvatska te Bosna i Hercegovina). Sadašnji provincijal, don Pejo Orkić, pozvao je na zaključenje jubilarne stogodišnjice, 12. listopada 2013. godine, devetog don Boscova nasljednika, vrhovnog poglavara salezijanske družbe, don Paskvala Chaveza V. On predstavlja danas u Crkvi i svijetu 15 014 salezijanaca, 122 salezijanska kardinala i biskupa u 132 države svijeta. Salezijanci su organizirani u osam svjetskih regija i 89 provincija. Vrhovni poglavar ujedno je središte jedinstva i zajedništva salezijanske obitelji, koja se razvila u Crkvi i svijetu na temelju don Boscove karizme i danas ima 30 grana. Don Stjepan Bolkovac Datum izdanja: 01.10.2013. 24 GLASNIK HFS 10 / 2013 Broj: 922 150. OBLJETNICA UVOĐENJA PLINSKOG SUSTAVA U ZAGREBU 150. OBLJETNICA UVOĐENJA PLINSKOG SUSTAVA U ZAGREBU Premda početak plinofikacije gradskog središta Zagreba seže gotovo pola stoljeća nakon gradnje plinare u Beču, postavljanje prvih plinskih svjetiljaka važan je trenutak u modernizaciji zagrebačke infrastrukture. Stanovnicima Zagreba osigurana je suvremena javna rasvjeta. Marka je izdana u arčiću od 8 maraka s jednim privjeskom, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: Tiskara: Datum izdanja: Naklada: 7,6 HRK Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba 35,50 x 35,50 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 višebojni offset "Zrinski" - Čakovec 03.10.2013. 100.000 150. OBLJETNICA UVOĐENJA PLINSKOG SUSTAVA U ZAGREBU Do posljednje četvrtine 19. stoljeća Zagreb je bio periferni grad maloga političkog i gospodarskog značenja. Gradnja željezničkih pruga 1860-ih godina bila je ključan činitelj modernizacije prometa i pojave industrijskog poduzetništva. Prema kraju 19. stoljeća jačao je udjel industrije u ukupnoj ekonomiji grada, koji je postupno prerastao u regionalno gospodarsko središte. Gradska plinara u Zagrebu puštena je u rad 31. listopada 1863., a nalazila se u bloku koji danas zatvaraju Mažuranićev trg, Hebranova ulica, Gundulićeva ulica i Žerjavićeva ulica. Njezin vlasnik bio je poduzetnik iz Augsburga, L. A. Riedinger, kojem je gradsko zastupstvo dalo dozvolu za pokretanje poduzeća. Premda početak plinofikacije gradskog središta Zagreba seže gotovo pola stoljeća nakon gradnje plinare u Beču, postavljanje prvih plinskih svjetiljaka važan je trenutak u modernizaciji zagrebačke infrastrukture. Stanovnicima Zagreba osigurana je suvremena javna rasvjeta, a svijeće i petrolejske svjetiljke u domovima dobrostojećih građana postupno je zamjenjivalo plinsko svjetlo. Plinara je donosila znatnu dobit, pa su dionice poduzeća 1873. godine otkupili domaći poduzetnici. Gradska općina plinaru je preuzela 1900. godine. Dotad je tehnologija proizvodnje plina bila osuvremenjena - plin se više nije proizvodio suhom destilacijom drva, već je korišten ugljen. Zbog ubrzane gradnje donjogradskih stambenih blokova, trgova i zelenih površina plinara je potkraj 19. stoljeća bila unutar zagrebačke „zelene potkove”. Plinski spremnici (gasometri) nalazili su se nekoliko desetaka metara od zgrade Zemaljskoga kazališta. Potreba daljnjeg širenja poslovanja uvjetovala je preseljenje plinare na gradsku periferiju. Godine 1911. pušteno je u rad suvremeno postrojenje za proizvodnju i distribuciju plina smješteno na početku današnje Radničke ceste. Nova plinara našla se u zoni južno od željezničke pruge, koju je gradska administracija namijenila razvoju industrijskog poduzetništva. U blizini plinare poslovale su brojne tvornice, a doskora je bila sagrađena i gradska klaonica. Ubrzo nakon preseljenja na novu lokaciju plinara je za svoje zaposlenike podigla dva stambena objekta, što je zabilježeno kao gradnja jednog od prvih planiranih radničkih naselja u Zagrebu. Plinara danas posluje na istoj lokaciji, u dijelu grada koji zadnje desetljeće doživljava znatne promjene i transformira se iz industrijske u poslovnu zonu. Premještena je proizvodnja plina, a logistički centar i distribucija i dalje se nalaze na početku Radničke ceste. Premda su prepoznatljivi gasometri demontirani 25 GLASNIK HFS 10 / 2013 prije petnaestak godina, sačuvani izvorni dijelovi postrojenja plinare iz 1911. godine svjedoče o važnosti najstarijega gradskoga komunalnoga poduzeća za modernizaciju infrastrukture grada Zagreba. mr. sc. Goran Arčabić kustos Muzeja grada Zagreba Datum izdanja: 03.10.2013. Prigodni poštanski blok čini jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 923 440. OBLJETNICA SELJAČKE BUNE (blok) 440. OBLJETNICA SELJAČKE BUNE Davno su nestale ruševine kaštela u kojima je obitavao zloglasni Franjo Tahy poznat zato što je upravo s njegova susedgradsko-stubičkog vlastelinstva krenula najveća seljačka buna u ovom dijelu Europe. 26 GLASNIK HFS 10 / 2013 Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: Tiskara: Datum izdanja: Naklada: 11 HRK Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba; Motiv: spomenik Seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića (Gornja Stubica) 29,82 x 35,50 mm (blok: 112 x 73 mm) bijeli, 102 g, gumirani kutijasto, 14 višebojni offset "Zrinski" - Čakovec 11.10.2013. 30.000 blokova 440. OBLJETNICA SELJAČKE BUNE Obilježavanje 440. obljetnice Seljačke bune evocira burne događaje iz 1573. godine. O Gupčevoj buni pisali su hrvatski književni velikani poput Augusta Šenoe ili Miroslava Krleže, a prizore muške punte ovjekovječili su i slikari, primjerice Oton Iveković, Mirko Rački ili Krsto Hegedušić, dok je kipar Antun Augustinčić na monumentalnom gornjostubičkom spomeniku dojmljivo odao počast seljačkom vođi. Muzej seljačkih buna, od njegova osnutka prije četiri desetljeća, razgledale su stotine tisuća posjetitelja, a u okolici Muzeja nalazi se niz atrakcija povezanih s Bunom, kao što je Gupčeva lipa. Anno Domini 1573. krvava je saga utkana duboko u memoriju stubičkoga kraja. Davno su nestale ruševine kaštela u kojima je obitavao zloglasni Franjo Tahy poznat zato što je upravo s njegova susedgradsko-stubičkog vlastelinstva krenula najveća seljačka buna u ovom dijelu Europe. Prilike na posjedu dugo su vremena bile nestabilne, a povećavanje daća i poreza bilo je uzrokom čestih nezadovoljstava kmetova. Njih 508 je u velikoj tužbi vladaru opisalo Tahyjeve nedolične postupke i izvanredne namete. U pripremanju i provođenju Seljačke bune istaknulo se nekoliko seljačkih vođa među kojima je najkarizmatičniji bio upravo Ambroz Gubec iz sela Hižakovec, poslije nazvan Matija. Buna je počela napadom na utvrdu Cesargrad 29. siječnja 1573. godine, a prvim danima ustanka zahvaćeno je veliko područje od oko 5000 četvornih kilometara. Nakon početnog uspjeha seljaci su doživjeli dva teška poraza - 5. i 6. veljače kod Krškog i Kerestinca, čime je daljnje širenje bune bile spriječeno. Veliki poraz u Štajerskoj zbio se 8. veljače kod Šentpetra, a banska vojska pod zapovjedništvom Gašpara Alapića konačno je porazila Gupčevu vojsku 9. veljače 1573. godine u stubičkoj dolini. Sudbina Matije Gupca i danas je nepoznanica, ali u korespondenciji između bana Draškovića i cara Maksimilijana predlaže se smaknuće seljačkog vođe na strašan način - krunidbom užarenom željeznom krunom. Upravo to mučeničko stradanje seljačkog vođe u borbi za pravednije društvo i slobodu svakog pojedinca učinilo ga je svojevrsnim simbolom otpora protiv represije. Zasigurno je jedan od najpozitivnijih likova u hrvatskoj povijesti, a njegovo ime danas nose ulice i trgovi u gotovo svakom mjestu u Hrvatskoj. Goranka Horjan ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Datum izdanja: 11.10.2013. 27 GLASNIK HFS 10 / 2013 Marka je izdana u arku od 16 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 924 BRAĆA SELJAN BRAĆA SELJAN Braća Seljan odrasla su u Karlovcu, gradu u kojem se njihova sklonost avanturama još zarana očitovala. Okolnosti u kojima su djelovala mogu se samo djelomice iščitati iz njihove publicistike, dnevnika i pisama. Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: Tisak: Tiskara: Datum izdanja: Naklada: 7,6 HRK Tomislav Tomić, akademski slikar grafičar iz Zaprešića 48,28 x 29,82 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 višebojni offset "Zrinski" - Čakovec 15.10.2013. 100.000 28 GLASNIK HFS 10 / 2013 BRAĆA SELJAN Ime Mirka i Steve Seljana, istraživača i svjetskih putnika, sačuvano je ne samo u literaturi i u nazivima muzejskih zbirki već i u imenima ulica, škola i udruga, kao i imenu jedne vojne postaje u Etiopiji, koju su osnovali u službi cara Menelika II. Iz Karlovca su 1899. godine pošli u Afriku, iz koje su se vratili 1902., da bi već iduće godine krenuli u Južnu Ameriku. Braća Seljan odrasla su u Karlovcu, gradu u kojem je već i prije bilo svjetskih putnika, a njihova sklonost avanturama zarana se očitovala. Osobito se istaknuo Mirko, koji je nakon služenja vojske u Rumunjskoj radio kao mjernik u Podunavlju i na rijeci Nevi. Putovao je Europom govoreći sve važnije jezike, a 1898. godine osvojio je naslov Champion of Globetrotter - u samo 110 dana propješačio je put od Petrograda do Pariza. Obilježavanje stogodišnjice pogibije Mirka Seljana u peruanskoj prašumi ujedno je i podsjećanje na činjenicu da mnogošto ostaje nepoznato u životu obojice ova Karlovčana. Poginuo je kao član ekspedicije koja je trebala otkriti putove između pacifičkog priobalja i porječja Amazone, a prema Stevinim riječima: „u službi civilizacije i ljudskog napretka”. Okolnosti u kojima su djelovala braća Seljan mogu se samo djelomice iščitati iz njihove publicistike, dnevnika i pisama u kojima složeni politički odnosi u svijetu koji je kretao ususret Velikom ratu uglavnom ostaju u pozadini. Dok je Mirko bio guvernerom južnih pokrajina Etiopije, a Stevo njegovim zamjenikom, suverenitet te zemlje proširen je i na desnoj strani rijeke Omo iz čega se može zaključiti da su glas istraživača na području geografije, geologije, etnologije i antropologije stekli sudjelujući u naporu u izgradnji te države. Neprijeporno je da se stručni doprinosi braće Seljan ubrajaju u temelje hrvatske afrikanistike, a osobito vrijedni etnografski predmeti poklonjeni su tadašnjem Narodnom muzeju. Veze s domovinom očitovale su se i kroz povezanost s hrvatskim iseljenicima u Novom svijetu. U Brazilu, Čileu i Peruu osnivali su znanstvene misije i dionička društva koja su trebala, kao i njihove ekspedicije, utrti put poduzetništvu njihovih zemljaka. Potomci braće Seljan i danas žive u Južnoj Americi. Irena Šegavić Čulig Datum izdanja: 15.10.2013. 29 GLASNIK HFS 10 / 2013 Novosti iz HP Mostar Skinuto sa internet stranice: www.post.ba U povodu Svjetskoga dana pošte HP Mostar izdala je redovitu poštansku marku „Etnološko blago“ Svjetska poštanska unija (UPU) osnovana je 9. listopada 1874. u Bernu i taj dan je proglašen Svjetskim danom pošte. Cilj UPU-a je promicanje važnosti poštanskog sektora u svakodnevnom životu ljudi i njihovom poslovanju kao i doprinos društvenom i ekonomskom razvitku. HP Mostar u povodu Svjetskoga dana pošte tradicionalno izdaje redovitu poštansku marku, žig i omotnicu prvoga dana „Etnološko blago 2013.“ Motivi ovih izdanja podsjećaju nas na prošlost i bogato etnološko blago koje nas okružuje i čija ljepota preko poštanskih maraka putuje širom svijeta. Nominalna vrijednost marke „Etnološko blago 2013. – Drveni plug“ je 2,70 KM i tiskana je u arku od 8 maraka u tiskari Zrinski u Čakovcu. Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić, a u poštanskom prometu marka se koristi od 9. listopada 2013. 30 GLASNIK HFS 10 / 2013 HP Mostar prigodnom poštanskom markom obilježava 200. obljetnicu rođenja Giuseppea Verdija Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, maksimum kartu, žig i omotnicu prvoga dana „200. obljetnica rođenja Giuseppea Verdija“. Autor marke je Manlio Napoli, tiskana je arku od 8 maraka i 2 vinjete u tiskari Zrinski u Čakovcu. Nominalna vrijednost marke je 1,50 KM i u poštanskom prometu koristi se od 10. listopada 2013. Talijanski skladatelj Giuseppe Verdi rođen je 10. listopada 1813. godine. Prvu glazbenu poduku dobio je od seoskog učitelja i orguljaša. Godine 1826. darovitog mladića primjetio je Antonio Barezzi koji će postati Verdijev dobročinitelj i na čiji poticaj nastaju njegove prve skladbe. Verdi je jedinstvena ličnost u povijesti opere, skladatelj čiji opus i danas širi posebnu glazbenu energiju upućenu najširem slušateljstvu. Obilježio je svoje vrijeme kao nitko drugi živeći samozatajno, ni pod čijim utjecajem, a budućnosti je ostavio da donese konačnu ocjenu o njegovom stvaralačkom opusu. Verdijeva djela i danas traju i ništa ih ne može zamijeniti. Veliku važnost daje literarnoj vrijednosti libreta nastojeći uskladiti tradicionalnu talijansku operu s dramskim tekstom. Međunarodnu slavu stekao je operom „Nabucco“ u kojoj domoljubne ideje zaodijeva u povijesni sadržaj. Vrhunac dostiže operama „Rigoletto“, „Trubadur“ i „Traviata“. Svoj drugi vrhunac dostigao je 1871. operom „Aida“ koja je premijerno izvedena u Kairu 1871. u povodu otvaranja Sueskog kanala. U svojoj sedamdeset trećoj godini života skladao je „Otella“, a u osamdesetoj „Falstaffa“ čija je praizvedba 1893. u Scali bila vrhunac Verdijeve slave. Genijalni skladatelj autor je 26 opera, velebnoga Requiema, sakralnog ciklusa Quattro pezzi sacri, znalački skladanog Gudačkog kvarteta… Giuseppe Verdi umro je 27. siječnja 1901. u Milanu. Na posljednji počinak otpratio ga je zbor od devet stotina pjevača koji su pjevali Va pensiero iz „Nabucca“. 31 GLASNIK HFS 10 / 2013 32
© Copyright 2024 Paperzz
