ovdje

GLASNIK
HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA
Zagreb, 30. rujna 2014.
Broj:
9
GLASNIK HFS 9/ 2014
Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb
ISSN: 1331 – 1107
www.hfs-cpf.hr, [email protected]
Uređuje: Matej Glavić
[email protected]
SADRŽAJ:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Dragi prijatelju Mirko
Mirko Kovačić – oproštaj
Zapisnik sa XIV sjednice UO
Potpisan sporazum sa Španjolskom filatelističkom federacijom
Zajednička izložba Hrvatska - Španjolska
Održana regionalna izložba Alpe-Jadran 2014. u Luganu
Održan redovni kongres FEPA
Izdanja naših članica
Devedset godina nogometnog kluba Vrbovec
Vrbovečka kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši start“ 2014.
Tri mađarska bloka
OŠ Belec u još jednom inovativnom projektu
Drugi o nama
„Novska 2014“
Odobreni prigodni žigovi
Hrvatska pošta – nova izdanja
Novosti iz HP Mostar
2
3
4
6
7
10
11
15
16
17
20
21
22
23
25
26
27
38
GLASNIK HFS 9/ 2014
Dragi prijatelju
Danas kad se u ime vukovarskih
filatelista opraštamo od Tebe ne
nalazim prave riječi koje bi ocrtale
tvoj doprinos ovom hobiju ili kako to
neki vole kazati „ sakupljanje i
slaganje šarenih papirića“ . Možda se
to nekome tako i čini, ali iza toga ima
i nešto znatno više. To je druženje,
nadmetanje, prijateljstvo pa i
zadovoljstvo kada kao pojedinci ili
grupa ostvarimo neki zacrtani cilj.
Neću nizati ni nabrajati sve poticaje ,
zasluge i doprinose koje si Ti osobno,
svojim radom dao našem Društvu i
gradu - svom Vukovaru . Ima toga
poprilično što bi valjalo reći, a ja ću
podsjetiti na nešto što samo neki znaju
a nosi trajni spomen na Tvoj rad.
Svima nam je poznata ona crna
marka razrušenog Vukovara koju je
HP izdala povodom 20 godina
stradanja Vukovara u Domovinskom
ratu. Inicijativu za obilježavanje ovog tužnog događanja dao si Ti a Društvo je proslijedilo
kao prijedlog za ediciju maraka RH 2011 g .
Od tada, mi koji to znamo, ponekada spomenemo to kao „ onu našu - Kevetovu marku“ .
To nam ostaje kao trajno sjećanje i zapis u filateliji RH ,a mi tvoji prijatelji zahvalni smo
ti na svemu što si svojim entuzijazmom i predanim radom dao za djelovanje i opstanak
društva.
Zavidne zbirke maraka članova HFD-a odnio je rat. Trebalo je snage za novi početak. Ti si
bio inicijator tog nečeg novog. Vjerovao si u to i onda kad su neki među nama mislili da
to nema nikakvog smisla ni izgleda sa uspjeh.
Po tko zna koji put bio si u pravu. HFD Vukovar postoji a članovi su opet „poslagali neke
šarene papiriće“ i stvorili nove vrijedne kolekcije.
Oni najmlađi, ako ustraju, znat će reći da ih je ČIKA MIRKO uveo u svijet filatelije, a
mi, sada već članovi sa podosta staža sa ponosom i sjetom sjećat ćemo se dana kada si
nam davao poticaj da krenemo ispočetka, pa i onda kada se činilo da je sve izgubljeno.
Ne ćemo to zaboraviti.
HVALA TI
3
GLASNIK HFS 9/ 2014
Dragi naš Mirko, poštovana tužna obitelji, tužni skupe
Trenuci rastanka uvijek su teški i bolni.
Danas sahranjujemo Mirka Kovačića – Keveta, još jednu legendu Vukovara, Borova
Naselja, pa i šire. Odlazi čovjek koji je svojim djelom i životom već ušao u legendu.
U Vukovar je došao kao dječarac, svoj podravski, virovski „LOGOŽAR“ zamjenio je
AMBRELOM – kišobranom i zauvijek ostao u Vukovaru.
Naša je današnja bol velika, jer se mi bivši i sadašnji zaposlenici sustava „Borovo“
opraštamo i rastajemo se od Vas Mirko, ali rastajemo se samo od Vaših zemnih ostataka.
Što reći o stručnjaku, vrijednom čovjeku koji nas je uveo u posao, koji nas je svojim
duhom podizao, zabavljao, koji je o nama i o sebi toliko rekao i napisao!
Ponosni smo Mirko što smo imali zadovoljstvo biti Vaši učenici, suradnici u tvornici
„Borovo“ ali i prijatelji izvan tvornice u Borovu naselju i u našem Vukovaru, koji ste
toliko voljeli.
KOLEGA Mirko
Bolna srca opraštamo se od Vas poštovani kolega, uvaženi stručnjače „Borova“, dragi nam
kolega.
Pripala mi je čast da se oprostim od Vas, Keve, u ime zaposlenika „Borova“ i ukratko
iznesem neke detalje iz Vašeg života i rada u sustavu „Borovo“.
Tiho ste ušli u tvornicu „Borovo“ 30. 10. 1951. godine i četrdesetag godina predano radili
u njoj sve do 29. 6. 1988. kada ste otišli u starosnu mirovinu.
Vaš drugi dom bio je KONSTRUKCIJSKI BIRO, Tvornice strojeva, Tehničko razvojnog
sektora, Inženjeringa.
Znamo da ste radni vijek započeli zadacima vezanim za galvanizaciju. Sijećamo se Batinih
sjajnih stolica cijevne konstrukcije, uređaja za prodavaonice, proizvoda kojima ste
poboljšavali tehnologiju, ali to je prolazna etapica.
Predanim radom na racionalizaciji i uvođenju unutrašnjeg transporta u sustav „Borovo“
postali ste sinonim za „PALETIZACIJI“. To je Vaše djelo. Svojim radom olakšali ste rad
transportnim radnicima, tu su prvi viličari, znatno ste poboljšali cijelokupnu transtortnu i
skladišnu funkciju.
4
GLASNIK HFS 9/ 2014
Svoje znanje o unutrašnjem transportu pružili ste i drugim tvrtkama, tako da „Borovo“ nije
nudilo samo cipelu već i znanje. Znali su Vas od Makedonije do Slovenije, a u Češkom
Zlinu bili ste najpoznatiji Borovčan. Slično je bilo i u Italiji.
Voljeli ste tvornicu „Borovo“, Borovčane i Vukovarce, pa ste im nesebično darivali sebe i
izvan radnog vremena.
Pamtimo Vaše autorske tekstove, redateljske aktivnost i glumačko nastupe na pozornici
Hrvatskog doma u Vukovaru. Nezaboravno i neponovljivo. Prepuna dvorana, koja
zajedljiva opaska na „VLAST“, smjeh, zadovoljstvo gledatelja i slušanja.
Vaši zapisi, plod iskustva i siječanja, ostaju trajan trag o nekim prošlim vremenima.
Članovi Matice hrvatske posebno su Vam zahvalni na trudu oko pisanja članaka koje ste
objavili u Vukovarskom zborniku Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, u svim
brojevima, od prvog broja 2006. do broja koji je izašao 2013. godine
DRAGI KEVE
Sredili ste svoj dom. Podigli svoju porodicu. Došlo je vrijeme da se odmarate, od Batine
fabrike i Kombinata Borovo.
Sada ste trebali samo uživati.
Životna svijeća Vam je brzo gorjela i nažalost dogorjela.
Odlazite iz ovoga života, napustili ste nas.
S Vama i od Vas smo učili, s Vama smo radili, prijateljevali, živjeli. Bili ste zaposlenicima
„Borova“ blizak, drag i očinski brižan suradnik.
Iza Vas ostaju djela, kao trajna vrijednost Vašega života i mi Vaši prijatelji, koji ćemo
svjedočiti o Vašem radu i Vašim dobrim djelima.
Zahvaljujemo Vam, dragi naš Keve, na svemu što ste dali „Borovu“ i nama, svojim
kolegama i prijateljima.
Kolega, suradniče i prijatelju Keve, počivajte u miru!
Tužnoj i ponosnoj obitelji izražavamo naše poštovanje, duboku bol i sućut.
Zaposlenici „Borova”
5
GLASNIK HFS 9/ 2014
Član -
HRVATSKI FILATELISTIČKI SAVEZ
Member of :
CROATIAN PHILATELIC FEDERATION
UTEMELJEN
31. 3. 1940.
FOUNDED
HABDELIĆEVA 2, ZAGREB,
Poštanska adresa
Postal address :
P.O.Box 259, HR - 10001 ZAGREB, HRVATSKA
www.hfs-cpf.hr
E-mail : info@hfs-cpf. hr
Broj: 174/2014.
Zagreb, 25. rujan 2014.
ZAPISNIK
Sa XIV. sjednice Upravnog odbora HFS-a, održane elektronskim putem u 17. travnja 2014.
Članovi UO: Mladen Vilfan, Tihomir Bilandžić, Matko Glavić, Franjo Muhvić , Dražen
Bartolović, Ivan Drašković, Zdeslav Vukas, Željko Divnić, Zdenko Krištafor
Predsjednik HFS-a g. M. Vilfan poslao e-mail poruku svim članovima UO da se izjasne o tri
pitanja koja bi trebala biti na 51. godišnjoj skupštini HFS
DNEVNI RED:
1. Prihvaćanje izvršenja prihoda i rashoda HFS za 2014.
2. Prihvaćanje u članstvo HFS novoosnovanog filatelističkog društva „AMFORA“ u Fažani,
uz prijedlog da se u slučaju prihvaćanja društva u članstvo isto oslobodi plaćanja
članarine za 2014. Nacionalna izložba CROATICA 2014 u Vukovaru od 11.do 17.svibnja
2014.
3. Prihvaćanje u članstvo HFS filatelističkog društva „TEMATIČAR“ iz Osijeka, uz prijedlog
da se u slučaju prihvaćanja društva u članstvo isto oslobodi plaćanja članarine za 2014.
.
Ad. 1
Predsjednik Mladen Vilfan dao je u prilogu dokument o izvršenju prihoda i rashoda HFS za
2014. godinu.
Zaključak: Navedeni dokument je prihvaćen jednoglasno, bez primjedbi.
Ad. 2
Predsjednik Mladen Vilfan i tajnik Tihomir Bilandžić prikupili su sve potrebne dokumente iz kojih
je vidljivo da je imenovano društvo svojim Statutom u skladu s odredbama statuta HFS.
Zaključak: UO HFS jednoglasno prihvaća prijem društva „Amfora“ iz Fažane u Članstvo HFS,
uz oslobođenje plaćanja članarine za 2014. godinu. Isto prezentirati i Skupštini HFS.
Ad.3
Predsjednik Mladen Vilfan i tajnik Tihomir Bilandžić prikupili su sve potrebne dokumente iz kojih
je vidljivo da je imenovano društvo svojim Statutom u skladu s odredbama statuta HFS.
Zaključak: UO HFS jednoglasno prihvaća prijem društva „Tematičar“ iz Osijeka u Članstvo
HFS, uz oslobođenje plaćanja članarine za 2014. godinu. Isto prezentirati i Skupštini HFS.
TAJNIK HFS
Tihomir Bilandžić
PREDSJEDNIK HFS:
Mladen Vilfan
6
GLASNIK HFS 9/ 2014
POTPISAN SPORAZUM SA ŠPANJOLSKOM FILATELISTIČKOM FEDERACIJOM
U Luganu je 13.rujna 2014. za vrijeme kongresa FEPA potpisan Sporazum o suradnji
Između Hrvatskog filatelističkog saveza i Španjolske federacije filatelističkih društava FESOFI.
U ime španjolske federacije FESOFI,treće po snazi u Europi,sporazum je potpisao predsjednik
Miguel Angel Garcia Fernandez, a u ime HFS predsjednik Mladen Vilfan. Svečanom
potpisivanju sporazuma, čiji originalni tekst na engleskom objavljujemo u cjelini, svjedočio je i
predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno s kojim smo pregovore i započeli dok je bio na dužnosti
potpredsjednika FESOFI tijekom prošle godine. Sporazum je parafirao i počasni predsjednik
FESOFI Fernando Aranaz s kojim smo prošle godine usaglasili tekst Sporazuma.
Prva akcija koja će biti provedena kao rezultat Sporazuma je zajednička izložba HRVATSKAŠPANJOLSKA u proljeće 2015. u Zagrebu u povodu 75.obljetnice od osnivanja HFS. Tom
prilikom Španjolci će izložiti na 50 vitrina niz svojih poznatih izložaka a delegacija FESOFI će
sudjelovati na svečanom otvaranju izložbe. Hrvatski filatelisti će u uzvratu 2016. sudjelovati na
španjolskoj nacionalnoj izložbi EXFILNA.Predviđeno je da na otvaranju izložbe u Zagrebu
sudjeluje i predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno.
Svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji HFS-FESOFI
s lijeva predsjednik HFS Mladen Vilfan,predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i počasni
predsjednik FESOFI Fernando Aranaz.
7
GLASNIK HFS 9/ 2014
8
GLASNIK HFS 9/ 2014
Tekst Sporazuma
9
GLASNIK HFS 9/ 2014
ZAJEDNIČKA IZLOŽBA HRVATSKA - ŠPANJOLSKA
U povodu 75.godišnjice osnivanja Hrvatskog filatelističkog saveza
Mjesto održavanja : Umjetnički paviljon, Zagreb
Vrijeme održavanja : 31.3. – 4.4.2015. / utorak-nedjelja /
Pokrovitelji izložbe :gradonačelnik grada Zagreba i Gradska skupština grada Zagreba.
Broj vitrina : 200 sa po 12 listova.
Izložba je natjecateljska uz mogućnost da svaka zemlja izloži po jedan izložak do 10 vitrina u počasnom
razredu.
Izložbeni razredi : tradicionala, poštanska povijest, tematika, cjeline, mladež i literatura.
Izlošci su iz korpusa nacionalnih filatelija Hrvatske i Španjolske / osim tematskih izložaka /.
Broj vitrina po izlošku :5-10, mladežni 2-5. Svaki izložak popraćen je opširnim sinopsisom na engleskom
i CD kompletnog izloška, koji se dostavlja sucima 15 dana unaprijed. Pojedini izlagač može prijaviti po
dva viševitrinska izloška pod uvjetom da nisu iz istog razreda.
Počasni gosti predsjednik FEPA i predsjednik FESOFI.
Sudački žiri se sastoji od 5 članova – predsjednik žirija je nacionalni sudac HFS.
Španjolski savez /FESOFI/ daje nacionalnog komesara + 1 suca. Hrvati daju predsjednika žirija + 3
suca.
Španjolski komesar je ujedno stručni konzultant hrvatskih sudaca za španjolske izloške, a HFS imenuje
člana Ekspertnog tima HFS za stručnog konzultanta španjolskom sucu za hrvatske izloške.
Troškove puta i dopremu i povrat izložaka svaka strana snosi sama.
Izložba se ponavlja 2016. godine u Španjolskoj sa istim ili drugim izlošcima.
Popratna događanja :
Izdavanje zajedničke serije i bloka Španjolske i Hrvatske
Hrvatska i Španjolska pošta će u povodu 75. obljetnice HFS-a izdati zajedničku seriju na temu „stari
obrti“, a promocija serije je predviđena na dan otvaranja izložbe Hrvatska – Španjolska.
Dva seminara španjolskih sudaca za suce i izlagače u Hrvatskoj.
10
GLASNIK HFS 9/ 2014
ODRŽANA REGIONALNA IZLOŽBA ALPE-JADRAN 2014. U LUGANU
U švicarskom Luganu je od 12.-14.rujna 2014. održana redovita godišnja regionalna
izložba Alpe-Jadran u organizaciji Švicarske filatelističke federacije/ Federazione delle
Societa filateliche svizzere/ i Cluba Filatelico di Lugano. Izložba je održana paralelno sa
švicarskom nacionalnom izložbom u rangu II.
Prostori Centro Espozicioni Padiglione Conza, dosta starog izložbenog kompleksa na
Viale Castagnola, pokazali su se vrlo udobnim i funkcionalnim sa praktičnim rasporedom
vitrina sa 12 listova i dovoljno prostora među redovima što je omogućavalo nesmetano
kretanje posjetitelja i pregled izložaka.
Izloške su postavljali sami nacionalni povjerenici uz pomoć jednog volontera što je bio
višesatni , dosta naporni posao, ali tako se je to već nekako udomaćilo na ovim
izložbama.
Izložbi je prisustvovao veći broj dužnostika FEPA i delegata europskih saveza na
kongresu FEPA održanom dan kasnije. Predvodio ih je predsjednik FEPA g.Jose Ramon
Moreno, koji je održao i prigodni govor na otvaranju izložbe.
Na svečanom otvaranju izložbe i skromnom domjenku poslije njega sudjelovali su
predstavnici grada Lugana, Švicarske pošte, nacionalni povjerenici i suci kao i veći broj
izlagača, a izložbu je otvorio predsjednik švicarske filatelističke federacije g. Jean-Marc
Seydoux uz predsjedavajućeg grupacije Alpe-Jadran Jvu Badera.
Organizacija izložbe je funkcionirala besprijekorno pod vodstvom predsjednika
Organizacijskog odbora, ujedno i predsjednika filatelističkog društva Lugana, g.Adriana
Bergaminija i komesara izložbe Gianfranca Bellinija.
Organizatori su se maksimalno i vrlo učinkovito trudili da u hodu rješavaju sve
eventualne probleme i u tome su u potpunosti uspjeli.
Poseban kolorit izložbe stvorio je veliki broj trgovaca i aukcijskih kuća. Oko njihovih
štandova uvijek je bilo zainteresiranih kupaca i znatiželjnika.
Sastanak predstavnika svih članica grupacije Alpe-Jadran održan je zadnji dan izložbe.
Dominirala je tema potrebe adaptacije izložbenog pravilnika potaknuta prijedlozima HFS i
Mabeosz, mađarske filatelističke federacije, podnesenim ranije predsjedniku grupacije
Jvi Baderu.Po mišljenju dvaju predlagača taj pravilnik, usvojen prije 12 godina, je u
mnogim svojim postavkama zastario i stavlja nepotrebna ograničenja izlagačima i
nacionalnim savezima.Odlučeno je da će se na proljeće sljedeće godine organizirati
posebna rasprava na tu temu pod vodstvom novog predsjednika grupacije g.Gamperta iz
Bavarske.
Za koordinatora grupacije izabran je Ivan Librić, a sljedeća izložba održat će se u Pöllau
kod Graza,Austrija u rujnu 2015.
Na svečanoj vrlo lijepoj završnoj večeri Palmares proglašeni su rezultati obje izložbe i
podijeljene su nagrade najuspješnijim izlagačima.
Na izložbi Alpe-Jadran bila su pokazana 44 viševitrinska /4 do 7 vitrina/, 13
jednovitrinskih izložaka i 7 filatelističkih publikacija ili ukupno 64 izloška.
Za Grand Prix izložbe u oštroj konkurenciji, glasovanjem 13 sudaca, i odnosom glasova
8:5 pobjedio je vrlo interesantan izložak poznatog švicarskog izlagača ujedno i
predsjednika Organizacijskog odbora izložbe g.Adriana Bergaminija ,,Tessiner
Ovalstempel mit Kreuz und Strahlenfeld“. Konkurent za veliku nagradu bio mu je izložak
našeg izlagača g.Damira Novakovića u klasi Aerofilatelija ,,Razvoj jugoslavenske zračne
pošte prema inozemnim destinacijama 1945-1965.“Ovaj odličan izložak nagrađen je
zlatnom medaljom i posebnom nagradom Austrijske filatelističke federacije.
Naši izlošci, a izlagali smo na 38 vitrina, polučili su odlične rezultate. Tome svjedoče 4
zlatne i 5 pozlaćenih medalja od ukupnih 17 izložaka.
11
GLASNIK HFS 9/ 2014
Rezultati hrvatskih izlagača na izložbi Alpe-Jadran 2014.
1. Mihovil Lerner
,,Pogreške pretiska na lokalnim izdanjima za Rijeku,Istru i
Slovensko Primorje pod jugoslavenskom vojnom upravom 1945-1947.“ TR 73 V
2. Zdenko Krištafor
The 9th Chess Olymics
3. Eduard Tkalčić
Croatia
Provisional Issues of the Indenpendent state of
4. Željko Stefanović
Indenpendent State of Croatia
TR
72 V
TR 78 V
PH
83 G
5. Damir Novaković The Development of Yugoslav Air Mail Service
to Foreign Destinations 1945- 1965
Aero
88 G+SP
6. Berislav Turudija Don Bosco and Salesians
TH
60
7. Mirko Merlak
Third Philatelic Exposition Zagreb 1943
OF 72 smaragd
8. Gordan Turudija
The Crossbow
OF 63 safir
S
9. Tihomir Bilandžić Croatian Regular Issue 1919. Sailors-the
study od Types
10. Matej Glavić
OF 67 safir
Novska-Travelling Post
OF 76 smaragd
11. Jakov Dominik Akrap Die Städte meiner Kindheit
Y
68
S
12. Branimir Bilandžić Croatian Joint Issues
Y < 55
D
13. Pervan/Zrinjšćak Poštanska cenzura u NDH
L
G
14. Pervan/Novaković Acta Philatelica 2013.
L
80
G
15. Matej Glavić
L
72
V
L
69
Almanah HFND Novska 94.
16. Croatian Philatelic Society,Zadar
12
83
S
GLASNIK HFS 9/ 2014
17. Hrvatska Filatelija,HFS
L
71
V
Korištene kratice: TR-tradicionalna filatelija
PH – poštanska povijest
TH-tematska filatelija
L-literatura
Y-mladežna filatelija
OF –jednovtrinski izlošci
G - zlatna medalja
V - pozlaćena
S - srebrna
D - diploma
SP – specijalna nagrada
Sudilo se po pravilima za izložbe Rang II, a član sudačkog žirija je bio i naš nacionalni
sudac Julije Maras.
Po mome mišljenju je jednovitrinske izložbe trebalo suditi unutar svojih razreda a ne kao
odvojeni razred. Isto tako ocijene diamant,smaragd,rubin itd samo zbunjuju izlagače i
nije mi jasno zašto im se ne dodjeljuju normalne medalje.
Jedina dva propusta organizatora su bila neulaganje izložbenog kataloga u koverte
podjeljene zadnji dan nacionalnim povjerenicima, te nenavođenje broja bodova u
Palmares izvješću nego samo oznaka za osvojenu medalju. Ovo zadnje je donekle
ispravljeno ulaganjem ocjenskih lista uz svaki izložak.
Sve u svemu ovogodišnja izložba Alpe-Jadran je primjer dobro organizirane izložbe i
organizatori su pobrali zaslužene pohvale
Mladen Vilfan
Nacionalni povjerenik za HFS
Svečana večera Palmares
13
GLASNIK HFS 9/ 2014
Godišnji sastanak grupacije Alpe-Jadran
Svečana večera Palmares
14
GLASNIK HFS 9/ 2014
ODRŽAN REDOVITI KONGRES FEPA
U švicarskom Luganu je 13.rujna 2014. održan redoviti kongres FEPA, federacije europskih
filatelističkih asocijacija, prvi put pod vodstvom novog predsjednika Jose Ramon Morena i
novog Boarda izabranog prošle godine na izbornom kongresu u Madridu.
Domaćinstvo je preuzeo Švicarski filatelistički savez pod predsjedanjem predsjednika JeanMarc Seydoux.
Na kongresu je sudjelovalo 37 federacija od ukupno 43 članice FEPA predstavljenih većinom
predsjednicima federacija ili njihovim opunomoćenicima. HFS je predstavljao predsjednik
Mladen Vilfan.
Nakon podnesenih izvješća, koja su usvojena jednoglasno, razvila se vrlo živa višesatna
rasprava u kojoj je, za razliku od prošlih kongresa, pokazan vrlo visok stupanj jedinstva
odgovornih ljudi europske filatelije. Posebno je iskazano jedinstvo u ocjenama lošeg i
nedemokratskog rada Boarda FIP, svjetske filatelističke federacije, predvođenog predsjednikom
Tayem, koje je došlo do izražaja i na izbornom kongresu FIP u Seoulu u kolovozu ove
godine.Odbijeni su na nedemokratski način svi prijedlozi za izmjene statuta FIP, koje su
podnijele vrlo jake federacije SAD,Velike Britanije,Portugala i Cipra, pravnim smicalicama bez
prave rasprave o sadržaju prijedloga.Europski kandidat za predsjednika FIP Cipranin Nicos
Predsjednik FEPA Jose Ramon Moreno i tajnik Bojan Bračič uručuju predsjedniku Hrvatskog
filatelističkog saveza Mladenu Vilfanu Povelju za izvanredne zasluge u razvoju europske
filatelije dodjeljene na kongresu FEPA u Luganu.
15
GLASNIK HFS 9/ 2014
Rangos nije uspio u svojoj kandidaturi. Opširna rasprava je ukazala da dio odgovornosti za
neuspjeh snosi i sam kandidat kasnom kandidaturom ali i izostankom snažnije podrške druge
dvije kontinentalne organizacije.
Usvojen je i program europskih izložbi pod patronatom FEPA u slijedećim godinama.
U 2015. održat će se dvije izložbe u Ateni i Londonu, a za 2017. je predviđena europska izložba
u Turku,Finska.
Izložba predviđena za Milano došla je u pitanje jer organizatori još uvijek nisu uspjeli osigurati
financiranje izložbe.
Za HFS je vrlo važan bio svečani dio kongresa kada je predsjedniku HFS na svečan način
uručena povelja FEPA za izvanredni doprinos razvoju europske filatelije i uspješnoj suradnji sa
FEPA. Ovo priznanje dodjeljeno je HFS-u u povodu 25.obljetnice FEPA.
To je svakako veliko priznanje ne samo ovoj nego i prethodnim generacijama naših filatelista,
koji su uložili veliki trud u uspješnom sudjelovanju na regionalnim, europskim i svjetskim
izložbama, ali i seminarima i ostalim aktivnostima FEPA, neke od kojih smo i mi organizirali.
Nakon završenog kongresa ostaje utisak da se europska filatelija pod agilnim novim
predsjednikom Jose Ramon Morenom i složnim Boardom kreće u dobrom smjeru.
Mladen Vilfan
Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb
16
GLASNIK HFS 9/ 2014
DEVEDESET GODINA NOGOMETNOG KLUBA VRBOVEC
Klupski prigodni nogometni žigovi
Prvi prigodni žig koji se pojavio krajem 1999. g. u poštanskom uredu 10340 Vrbovec bio je
posvećen NK PIK Vrbovec koji je tada bio član 2. hrvatske nogometne lige. Autor žiga bio je zagrebački
filatelist Željko Stefanović, a tiskana je prigodna omotnica u izdanju HFD „Sv. Gabriel“ iz Zagreba.
Obilježavajući 85. godina osnutka NK Vrbovec u vrbovečkoj pošti bio je u uporabi žig posvećen izložbi
„Hrvatski nogomet“. U žigu se
nalazio grb vrbovečkog kluba kojeg
je dizajnirao još jedan zagrebački
filatelist, ovaj puta Ivan Librić. Tom
prigodom bile su izrađene dvije
prigodne dopisnice u zajedničkom
izdanju
Hrvatskog
društva
olimpijske filatelije i memorabilije
iz Zagreba i Turističke zajednice
Grada Vrbovca. Proslavljajući 40.
obljetnicu
osnutka
veterana,
vrbovečki nogometaši su 2012. g. u
suradnji s HDOFM-om iz Zagreba i
TZ Grada Vrbovca tiskali prigodni
razglednicu
i
inicirali
treći
nogometni žig koje je autorsko djelo
Vrbovčanina Stjepana Zdenka Brezarića. Tom prigodom je bila također organizirana filatelistička izložba
i tiskan katalog.
U okviru obilježavanja 90 godina NK Vrbovec u Narodnoj knjižnici Vrbovec otvorena je 8. rujna
2014. g. sportsko-filatelistička izložba koja traje do 1. listopada 2014. g. Na 18 vitrina izložene su
klupske fotografije, zapisnici, plakete, diplome i ostala sportska memorabilija na kojoj su prikazane razne
generacije nogometaša koje su stvarale povijest vrbovečkog kluba. Uz sportske eksponate izložena su i
filatelistička izdanja koja se odnose na hrvatske nogometne klubove. Ukratko o povijesti djelovanja
Vrbovca emocionalno je govorio predsjednik Jadranko Mijalić, osvrnuvši se pri tome na sportske
uspjehe, ugled i renome kluba koji se iz prosječnosti uzdigao na nivo prepoznatljivosti na hrvatskoj
nogometnoj razini. Također je posebno naglasio da se cjelokupna proslava 90. obljetnice odvija u teškim
financijskim uvjetima, te istaknuo da se zahvaljujući samo velikom odricanju, voluntarizmu i ljubavi
prema najstarijem vrbovečkom klubu, od članova Uprave pa do igrača, trenera i navijača, uspijevaju
prebroditi razne poteškoće, problemi i nerazumijevanja i ostvariti solidni rezultati i zadržati renome i
ugled kluba mukotrpno stvaran od 1924. g. Na izložbi je izvršena i promocija prigodne klupske
razglednice koja je tiskana u svega 200 primjeraka koja pored sportske ima zavičajno-kolekcionarsku
vrijednost. U vrbovečkoj pošti tog dana je bio korišten i prigodni poštanski žig posvećen tom jubileju
kluba pa se Vrbovec u hrvatskoj filateliji ubraja u malobrojne klubove koji su i na filatelističku način
obilježili svoju obljetnicu poput: zagrebačkog Dinama, splitskih klubova Hajduka i Splita, sisačke
Segeste, Šibenika, Graničara iz Županje, Fažane itd. Posebno je zanimljivo što se u tekstualnom dijelu
žiga nalaze ispisana imena pod kojim je klub nastupao tijekom svoje povijesti: Zrinski, Naprijed, Vrbovec
i PIK Vrbovec, koji je pored Grada Vrbovca i dalje ostao sponzor kluba. Autor prigodnog žiga,
razglednice i izložbe je tajnik HDOFM-a i NK Vrbovec Stjepan Zdenko Brezarić.
Nogometni klub Vrbovec
Prvu nogometnu loptu u Vrbovec donio je student medicine Željko Novak 1923. koju je pribavio
od zagrebačkog ŠK Poštar. U vrbovečku sportsku i nogometnu povijest zlatnim slovima je upisan datum
17
GLASNIK HFS 9/ 2014
8. rujna 1924. g. jer je tada odigrana prva utakmica u Vrbovcu. Vrbovčani su nastupili pod imenom ŠK
Zrinski protiv Graničara iz Ivanić Grada koja je završila pobjedom gostiju 2 : 6. Za Zrinski nastupili su:
Drago Božičković, Šandor Berković, Stjepan Berković, Slavko Kučan, Ivan Mahmed, Nikola Balija,
Josip Bedeković, Franjo Gaščić, Velimir Farsky, Dane Staić i Stjepan Rišanek.
Prvi pogodak za Vrbovčane postigao je Franjo Gaščić, a drugi Velimir Farsky.
Utakmicu je sudio domaći sudac Anđelko Pretković koji je tako ostao zabilježen
kao prvi vrbovečki nogometni sudac. Ubrzo potom 23. rujna 1924. održana je
osnivačka skupština vrbovačkog športskog kluba. Prvi predsjednik bio je Nikola
Nikšić, a potom Vilim Kolarić koji su ostavili snažan pečat u razvoju kluba. Za
vrijeme Nezavisne Države Hrvatske klub se natječe u prvenstvu Župe Zrinski,
igra prijateljske utakmice, a tijekom 1943. prestaje s radom. Nakon završetka
Drugog svjetskog rata uslijedila je zabrana rada ŠK Zrinski, koji je raspušten 6.
lipnja 1945. g.
Klub se obnavlja 1946. pod imenom FD Naprijed, a 1949. mijenja ime u NK Vrbovec. SD
Vrbovec postaje 1953. u okviru kojeg su osnivane su sekcije za laku atletiku, šah, stolni tenis, rukomet i
kuglanje, ali pjevačka i prosvjetna sekcija, a kasnije odbojkaška, košarkaška, teniska i rukometna. Klub je
od glavnih inicijatora osnivanja Općinske nogometne Vrbovec s početka 1960-tih, te nogometnog turnira
Zrinski 1971. Natjecao se u okviru Okružnog fiskulturnog odbora Bjelovar, Nogometnog centra Zagreb,
nogometnih podsaveza Sisak i Koprivnica, Oblasnoj ligi, Međupodsaveznoj ligi Bjelovar – Daruvar –
Virovitica, pa potom u ZNS-u. Prvaci su bili: OO Zagreb I. zone istok 1950., 1. zone NS Sisak
1951/1952., Sjeverne lige NS Sisak 1954./1955., NP Koprivnice 1961./62. i 1962/1963. i MP lige
Bjelovar 1965./1966. U vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. vraća se izvorno se ime SD Zrinski. Pored
seniora bila je formirana druga momčad koja je nastupala u tijekom 1960-tih u ONL Vrbovec.
Počeci NK PIK Vrbovca sežu u 1940. kada su u Đurištu mladi radnici i šegrti oformili radničku
nogometnu momčad, ali je njihovo svestranije djelovanje prekinuo Drugi svjetski rat. U Tvornici
suhomesnatih proizvoda Vrbovec sindikalna podružnica početkom 1948. osniva
FD Bratstvo u kojem je tajnik Z. Bišćan, a fiskulturni referent Z. Krog. Igralište
Bratstva otvoreno je 1. rujna 1952. g. na Đurištu, a klub se natječe do kraja 1950tih u NP Sisak. Osnivanjem MI PIK Vrbovec 1962., istodobno dolazi i do obnove
sindikalno-sportskog života i tvorničke nogometne sekcije Bratstvo, koja prerasta
u SD Bratstvo 1964. na čijem je čelu Milan Petrunić. U 1966. mijenja se ime u
SD PIK Vrbovec u čijem sastavu osim nogometnog, djeluju još kuglački,
odbojkaški i stolnoteniski i streljački klub. Prvaci su ONL Vrbovec 1964./65.,
NP Bjelovar 1965./66. i u MP Bjelovar 1966./67., ovaj puta ispred gradskog
rivala Vrbovca.
Fuzija SD Zrinski i SD PIK
Vrbovec izvršena je 20. veljače 1972.
g. nakon sloma Hrvatskog proljeća
pod društveno-političkim pritiskom
tadašnjih struktura i osnovano novo
SD pod nazivom PIK Vrbovec koje je
preuzelo tradiciji Zrinskog iz 1924.
Nakon što je 2001. g. PIK Vrbovec
prestao biti sponzor klub mijenja ime
u Vrbovec. Klub se natjecao od
međupodavezne lige pa do 2. HNL-a,
a trenutno je klub član 3. HNL zapad.
Prvak je Međupodsaveznoj ligi ligi
Bjelovar – Daruvar – Virovitica
1973./74. i 1974./75., Zagrebačke
zone 1983./84., Regionalne lige ZNSa 1987./88., a najveći uspjeh ostvaren
je u sezoni 1992./93. kada u dramatičnoj završnici osvajaju prvo mjesto ispred Sesveta i ulaze u 2. HNL u
18
GLASNIK HFS 9/ 2014
kojoj igraju 1993/94., od 1996. do 1998, te od 1999. do 2002. Prvaci su u 3. HNL u sezonama 1994./95. i
1998./99., te osvajači kupa Zagrebačke županije 1999., 2010. i 2011. g., te višestruki osvajač kupa ONS
Vrbovec. PIK Vrbovec II natjecao se prekidima od 1965./66. u ONL Vrbovec u kojoj su bili prvaci
1971./72. i 1976./77., a igrali su i u NP Bjelovar. Osvajači kupa ONS Vrbovec su bili 1977., a druga
momčad prestala je s djelovanjem 1978.
Klub je bio nagrađivan najvišim sportskim i društvenim nagradama od SOFK-e SR Hrvatske,
HNS-a, Zagrebačke županije pa do Grada Vrbovca. Iz kluba su ponikli Miljenko Kovačić koji je igrao za
zagrebački Dinamo i stekao internacionalnu karijeru u Italiji, Drago Papa i Mladen Popović kao igrači
zagrebačkog Dinama, te Zdravko Cvrtila igrač momčadi Naša krila. Kao igrači iz kluba stasali su i treneri:
Anđelko Petek, Ivan Baranašić, Željko Majcen, Hasan Husanović, Tomica Pisačić, Ante Klarić, Marijan
Glavica, Dražen Fulir, Denis Madžar, a naročito velikog trenerskog traga ostavili su: Baranašić, Frančić,
Ganjto, Petek i Vulelija. Veliki doprinos u razvoju kluba poslije Drugog svjetskog dali su predsjednici:
Zvonimir Štanfel, Dragutin Bertek, Ivan Zukanović, Vladimir Tomljanović i Zlatko Dominiković.
Gradski stadion Vrbovec popularno zvan Sajmište temeljito je renoviran 1999. g. Tada su
sagrađene nove klupske prostorije i natkrivene istočna i zapadna tribina kapaciteta 2.500 sjedećih mjesta.
Po sportskoj infrastrukturi klub uz manje građevinske zahvate ispunjava uvjete za igranje u 2. HNL.
Igralište s umjetnom travom je sagrađeno
2008. g. Nogomet je od 1924. postao
najpopularniji sport u vrbovečkom kraju. Za
afirmaciju nogometa najzaslužniji je prvi
vrbovečki klub Zrinski koji je u tom
pionirskom razdoblju utjecao i na razvoj
ostalih sportova. Iako se pojavio puno
kasnije u odnosu na obližnja mjesta Vrbovec
je kasnije prednjačio po nogometnim
rezultatima i stekao ugled i renome ne samo
u Zagrebačkoj regiji nego i diljem Hrvatske.
Drugi moment bio uspon PIK Vrbovca
tijekom
1960-tih
koji
zahvaljujući
tvorničkim
poslovnim
uspjesima
i
ambicijama čelnih ljudi stvaraju moćan i
respektabilan nogometni klub. Fuzija
između SD Zrinski i NK PIK Vrbovec koja je provedena nakon Hrvatskog proljeća utrla je put snažnom
razvoju nogometa i sporta u cjelini na vrbovečkom području.
Literatura:
1. Stjepan Zdenko Brezarić, Sport u Vrbovcu, Vrbovec – 770 godina, Grad Vrbovec i Pučko otvoreno
učilište Vrbovec, tiskara Zelina, 2014.
2. Jadranko Mijalić, 70 godina nogometa u Vrbovcu, Poglavarstvo općine Vrbovec, tiskara Ivanić,
Ivanić Grad, 1994.
3. Franjo Simić, Nogomet u Vrbovcu, NK Vrbovec, Znanje, Zagreb, 2004.
4. Zvonimir Štanfel, 60 godina nogometa u Vrbovcu 1924 – 1984, Komuna, Vrbovec, 1984. g. br. 1
(313) - br. 14-15 (326-327)
Stjepan Zdenko Brezarić
19
GLASNIK HFS 9/ 2014
VRBOVEČKA KULINARSKA MANIFESTACIJA „KAJ SU JELI NAŠI STARI“ 2014
Više od 30 godine, točnije 34. puta za redom bila je u Vrbovcu od 29. do 31. kolovoza 2014. g.
održana turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“. Pred brojnim uzvanicima, gostima,
osobama iz javnog života i posjetiteljima manifestaciju je otvorio župan Zagrebačke županije Stjepan
Kožić, koji je pohvalio udruge žena koje pripremaju hranu po starinskim receptima, čuvajući tako
narodnu tradiciju i baštinu vrbovečkog kraja i znalački je
prenoseći
na mlade
naraštaje.
Uz
domaćina,
gradonačelnika Vrbovca Vladimira Bregovića, koji je
uputio riječi dobrodošlice uz želju „da svatko tko jednom
dođe u Vrbovec poželi ponovno doći“, nazočnima se za
vrijeme
svečanosti otvorenja, obratio i predsjednik
Skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković, koji
je istaknuo da ova manifestacija jedna od najznačajnijih u
Županiji. Ove godine bile su nazočne i delegacije iz
Francuske, Bugarske, Mađarske i Poljske. Vrbovečka
priredba predstavlja svojevrstan festival hrane, koji se
temelji na pripremanju jela po receptima naših baka. Pored
mogućnosti degustiranja brojnih jela kulinarsku smotru prati bogat kulturno-umjetnički i sportski
program, te mnogobrojne izložbe, priredbe i radionice. Pored etno-gastronomske dimenzije, zapravo se
ističe i gospodarsko-turistička komponenta, jer ova manifestacija spada nedvojbeno u sam vrh tradicijskih
manifestacija u Republici Hrvatskoj, koja svake godine sve više doprinosi svekolikoj promidžbi kako
Grada Vrbovca tako i Zagrebačke županije. Na manifestaciji je sudjelovalo 14 udruga žena vrbovečkoga
kraja. Ponovo je nakon devet godina, uveden natjecateljski karakter u pripremanju najbolje juhe,
glavnoga jela i deserta, a birao se i najukusniji domaći kruh. Direktorica Turističke zajednice Grada
Vrbovca Ana Bakar, naglasila je, da su žene u pripremanju starinskih jela iskoristile tradicijsko nasljeđe i
spoj današnjice.
U zadnjih par godina priredba se obilježava i na filatelistički način jer je prvog dana održavanja u
uporabi prigodni poštanski žig. Tako je bilo i ove godine u vrbovečkoj pošti 29. kolovoza kada je bio u
uporabi žig posvećen 34. turističko-kulinarskoj manifestaciji „Kaj su jeli naši stari“. Na promociji su
između ostalih bili nazočni: direktorica Turističke
zajednice Grada Vrbovca, Ana Bakar, gradski
vijećnik Jadranko Mijalić, direktor Radio Vrbovca
Želimir Štefanović, voditelj područja Hrvatske pošte
Vrbovec – Ivanić Grad, Valentin Crneković,
filatelisti Nikica Kolundžija i Stjepan Zdenko
Brezarić koji je autor prigodnog poštanskog žiga.
Program su upotpunile članice vrbovečkog ženskog
vokalnog sastava ''Lera'', HKUD-a Petar Zrinski,
koje su otpjevale nekoliko domaćih narodnih
pjesama. Turistička zajednica je tiskala 100
prigodnih dopisnica na kojima je otisnut ovogodišnji
plakat manifestacije kojeg je dizajnirao Zaprepčanin
Marko Peranić. U žigu se nalazi ime autohtone slastice vrbovečkog podneblja vrbovečka pera.
Tradicionalni recept za nadjev sastoji se od mješavine domaćeg sira, vrhnja i kukuruznog brašna. Pojedini
autori smatraju vrbovečku peru tzv. dalekom sestrom popularne pizze. Vrbovečka kulinarska smotra
pomalo se svake godine sve više svrstava uz bok manifestacijama poput Vinkovačke jeseni, ili ranije
Đakovački vezovi koji su ostavili velikog traga u hrvatskoj filateliji promičući hrvatsku narodnu baštinu,
običaje, narodne plesove, folklornu ostavštinu, gastronomiju i nasljeđe naših prethodnika, kako bi ih
sačuvali i prenijeli budućim pokoljenjima.
Stjepan Zdenko Brezarić
20
GLASNIK HFS 9/ 2014
TRI MAĐARSKA BLOKA (po drugi puta)
Moram ponoviti naslov iz posljednjeg „Glasnika“, jer je Mađarska pošta ponovno između ostalog izdala
nova izdanja u blokovima od
kojih
kao
najzanimljivije
izdvajamo opet tri. Prvo izdanje
25.8.2014. je iz „Povratak
Seusovog blaga“, kojeg nažalost
Hrvatska nije uspjela dobiti. U
bloku su tri marke po 1.000 Ft.
Blok je dizajnirao grafički
umjetnik Imre Benedek, a
tiskana
je
u
tiskari
Pénzjegynyomda
u
ofsetu
koristeći reljef i difrakcijski film s
UV tintom. Naklada je 74.000
blokova, te 6.000 nezupčanih numeriranih blokova
Drugi blok će sigurno razveseliti tematske
sakupljače, jer je 9.9.2014. izdan arčić sa
12 maraka „Mađarski oldtimer motori“.
Na markama su motori od 1932. do 1969.
godine iz zbirke Maróti Motorcycle
collection Arčić je dizajnirao grafički
umjetnik Attila Elekes, a tiskana je u
tiskari Prime RatePénzjegynyomda u
tehnici ofseta s 3D UV lakiranjem po prvi
puta upotrebljenim na mađarskim
markama. Naklada je 50.000 arčića, a
nominala pojedine marke je po 90 HUF.
Treći blok izdan je 22.9.2014. u povodu
60. obljetnice Dunavske komisije, čije je sjedište u
Budimpešti. Interesantno je da je to reprint mađarskog
bloka iz 1985. ali s dotiskom nove nominale 300Ft te logom
proslave.
Treba spomenuti da je MABEOSZ, Mađarski filatelistički
savez,
istom
prilikom
organizirao
međunarodnu
nenatjecateljsku izložbu s pozivom na sve zemlje članice
Dunavske komisije, pa tako i Hrvatske. Izložba je prvim
dijelom održana u prostoru Ministarstva vanjskih poslova, a
u drugom dijelu u Gradskoj upravi.
Ivan Librić, AIJP
21
GLASNIK HFS 9/ 2014
OŠ Belec u još jednom inovativnom projektu
U Osnovnoj školi Belec jučer je otvorena FISUMLA 2014. - međunarodna izložba
mladih filatelista, organizirana u suradnji
Filatelističkog društva Zaboky i Kluba
mladih filatelista koji djeluje u belečkoj
školi. Riječ je o natjecateljskoj izložbi, na
kojoj su predstavljena 43 rada iz Hrvatske i
Slovenije, među kojima su i radovi učenika
belečke škole. Izloženi radovi, prezentirani
na 60 vitrina, upotrebom poštanskih marki,
žigova, razglednica i pisama, upotpunjenih
tekstom, donose po jednu priču na temu
koju odabire sam autor. Tako su izloženi
radovi koji govore o primjerice sportu,
prirodi, kulturi, poznatim osobama,
povijesti i znamenitostima pojedinih gradova i slično. Izložene radove ocjenjivao je
Gordan Turudija, filatelistički sudac, član Zbora filatelističkih sudaca Hrvatske.
Prema njegovoj ukupnoj ocjeni izložba je u rangu "zlatne sredine", izlošci su se
popravili u hrvatskoj filateliji, mladi sve bolje rade i ova izložba će sigurno biti
poticaj da budu još bolji. "Na kraju nije najvažnija niti sama ocjena, bitno je stvoriti
priču iz koje će i ljudi koji se ne bave filatelijom moći nešto naučiti", zaključio je
nacionalni sudac.
Grand prix izložbe dodijeljen je izlošku “Tu v zelenoj zipki domovina spi”, Kluba
mladih filatelista Filatelističke radionice Lepoglava, a najbolji rad odabrala je
voditeljica školskog Kluba mladih filatelista Irena Buđa, školska knjižničarka.
U poštanskom uredu Belec jučer je u upotrebi bio i prigodni poštanski žig povodom
izložbe, kojeg je izradilo Filatelističko društvo Zaboky, s motivom Župne crkve Sv.
Marije Snježne. O suradnji škole i društva na više projekata koji su do sada već
provedeni govorio je tajnik društva Ivan Drašković. Izložbu je otvorio zlatarski
gradonačelnik Stanko Majdak, posjetitelje je pozdravila ravnateljica škole Verica
Havoić, a njezinim otvorenjem
ujedno je počeo program priredbe
"Tu v Belcu sme doma", u sklopu
Dana kajkavske riječi. Izložba se
može razgledati do nedjelje.
17.09.2014. (13:55)
RZL
22
GLASNIK HFS 9/ 2014
Drugi o nama: www.mnovine.hr
ČAKOVECFILA 2014 DOVELA MEĐUNARODNE FILATELISTIČKE PRIČE
Ljubljančanin Bojan Krajnc osvojio Veliku nagradu ČakovecFila!
26.09.2014 12:13 Čakovec | Piše: RR
Filatelist Bojan Krajnc iz Ljubljane dobitnik je Velike
nagrade natjecateljske Međunarodne filatelističke izložbe
"ČakovecFila 2014". Filatelijom se bavi oko četrdest
godina. U Čakovcu je izložio pretisak koji su napravili
1919. u Beltincima. Krajnc je svoj rad prijavio pod
pomalo provokativnim nazivom "Zlata jajca, ali
beltinška banda" jer kako kaže, za ovaj se pretisak sa
sigurnošću ne može reći je li sasvim regularan ili ne, jer
je napravljen u doba svjetskih ratnih previranja odnosno
vojničke okupacije Prekmurja.
ČakovecFila 2014. prva je međunarodna filatelistička
izložba ikad održana u Čakovcu, te nakon više od četrdeset godina ponovo je natjecateljskog karaktera.
Svečano otvorenje upriličeno je u četvrtak 25. rujna u izložbenom salonu Centra za kulturu uz nazočnost
velikog broja poklonika filatelije.
Moderatorica večeri bila je Marina Oskoruš, a otvorenju su između ostalog nazočili Mladen Vilfan,
predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza, Petar Suhodolc, predsjednik Filatelistične zveze Slovenije,
Tihomir Bilandžić, nacionalni povjerenik HFS, Bojan Bračić iz Maribora, tajnik europske filatelističke
asocijacije FEPA koji je naglasio kako su u Čakovec stigle atraktivne međunarodne filatelističke priče.
U ime domaćina i organizacijskog odbora govorio je Dario Stella, predsjednik hrvatskog filatelističkog
društva "Zrinski" Čakovec. Izložbu je otvorenom proglasio David Vugrinec, pročelnik Upravnog odjela
za društvene, protokolarne i europske poslove.
U programu je sudjelovala muška vokalna skupina Sv. Juraj na Bregu i članovi KUD Domašinec. Izložbu
prati katalog, plakat, dotisak na prigodnoj dopisnici i prigodni poštanski žig koji je bio u upiotrebi na dan
otvaranja izložbe.
Ulaz na filatelistička predavanja slobodan
Osim svečanog otvorenja izložbe, ljubitelje filatelije očekuje još niz zanimljivih predavanja.
U petak 26. rujna s početkom u 18 sati predavanje pod nazivom „Sakralne teme na poštanskim markama
Hrvatske pošte Mostar“ održati će Željka Šaravanja, Mostar, dok će dr. Peter Suhadolc, FIP sudac za
tematiku i predsjednik FZS održati predavanje pod nazivom „Kako pripremiti tematski izložak“.
23
GLASNIK HFS 9/ 2014
U subotu 27. rujna održati će se s početkom u 17 sati predavanje Alojza Tomca pod nazivom
„Natjecateljski razred razglednica“. Nakon toga, u 18 sati Dario Filjar iz Zagreba održati će predavanje
pod nazivom „Što je to predfilatelija“.
Za nedjelju 28. rujna će se od 10 do 11 sati održati razgovor sa sucima kada izlagači mogu dobiti korisne
obavijesti od sudaca kako da poboljšaju svoj izložak. S početkom u 11 sati Bojan Bračič iz Maribora,
tajnik FEPA-e, održati će predavanje o tome „Kako izraditi maksimumkartu“. Izložba će se zatvoriti u 12
sati.
Izložbu je moguće razgledati tijekom radnog vremena Centra za kulturu. U petak i subotu od 10 – 12 sati
i 16 – 20 sati te nedjeljom od 10 – 12 sati. Sva predavanja će se održati u predvorju Centra za kulturu u
Čakovcu, a ulaz je slobodan.
Drugi o nama: www.tourism-cakovec.hr
Utorak, 23 Rujan 2014 13:24
ČakovecFila 2014.
U Centru za kulturu Čakovec od 24. do 28. rujna 2014. godine održati će se Međunarodna filatelistička
izložba pod nazivom „ČakovecFila 2014“.
Izložbu organiziraju Hrvatsko filatelističko društvi „Zrinski“ Čakovec i Centar za kulturu Čakovec, pod
pokroviteljstvom Županije međimurske, Grada Čakovca, uz pomoć tiskare Zrinski Čakovec, Hrvatske
pošte d.d., Hrvatske pošte d.o.o. Mostar, Generali osiguranja, Hrvatskoga filatelističkoga saveza i
Filatelistične zveze Slovenije.
Na ovoj natjecateljskoj izložbi će biti izloženo šezdesetak jednovitrinskih izložaka i dvadesetak izložaka
filatelističke literature filatelista iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Izložba je popraćena izložbenim katalogom, izložbenom „pepeljugom“, izložbenim plakatom, dotiscima
na prigodnoj dopisnici, te sa prigodnim poštanskim žigom izložbe koji će biti u upotrebi na dan otvaranja
izložbe, četvrtak 25. rujna u poštanskom uredu 40000 Čakovec.
Svečano otvorenje izložbe održati će se u četvrtak 25. rujna s početkom u 19 sati.
U petak 26. rujna održati će se s početkom u 18 sati predavanje pod nazivom „Sakralne teme na
poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar“ održati će Željka Šaravanja, Mostar, dok će dr. Peter
Suhadolc, FIP sudac za tematiku i predsjednik FZS održati predavanje pod nazivom „Kako pripremiti
tematski izložak“.
U subotu 27. rujna održati će se s početkom u 17 sati predavanje Alojza Tomca pod nazivom
„Natjecateljski razred razglednica“. S početkom u 18 sati Dario Filjar iz Zgareba održati će predavanje
pod nazivom „Što je to predfilatelija“.
Za nedjelju 28. rujna će se od 10 do 11 sati održati razgovor sa sucima kada izlagači mogu dobiti korisne
obavijesti od sudaca kako da poboljšaju svoj izložak. S početkom u 11 sati Bojan Bračič iz Maribora,
tajnik FEPA-e, održati će predavanje o tome „Kako izraditi maksimumkartu“. Izložba će se zatvoriti u 12
sati.
Izložba će biti otvorena za posjetitelje od srijede poslijepodne do nedjelje, u vremenu kada je otvoren
Centar za kulturu Čakovec. Radno vrijeme Centra za kulturu Čakovec je od 10 – 12 sati i 16 – 20 sati.
Nedjeljom od 10 – 12 sati. Sva predavanja će se održati u predvorju Centra za kulturu u Čakovcu, a ulaz
je slobodan.
24
GLASNIK HFS 9/ 2014
„NOVSKA 2014“
Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „ Novska '94“ ove godine slavi 20. obljetnicu od
osnutka. Tim povodom od 16. do 23. listopada Društvo organizira jednovitrinsku filatelističku izložbu sa
međunarodnim sudjelovanjem. Izložba će biti postavljena u Srednjoj školi Novska na 60-tak izložbenih
vitrina. Izložba je promotivnog karaktera i neće biti ocjenskog suda, ali će zato posjetitelji svojim
glasovima izabrati najljepši izložak. Prva tri izabrana izloška će biti nagrađena sa prigodnom suvenir
nagradom (izpjeskareni puž ogrc i grba Grada na flaši).
Otvorenje izložbe će biti 16. listopada u 19h u Srednjoj školi Novska. Učenici i profesori Srednje
škole Novska pripremiti će prigodni program (muzički dio, igrokaz i modna revija). Nakon otvaranja biti
će mali domjenak u knjižnici škole. Svaki izlagatelj će dobiti prigodnu medalju. Na dan izložbe u pošti
Novska biti će u upotrebi prigodni žig, a Društvo je izradilo prigodnu omotnicu. Mislim da ima dovoljno
razloga da se 16. listopada uputi u Novsku.
Matej Glavić
25
GLASNIK HFS 9/ 2014
Odobreni prigodni žigovi:
26
GLASNIK HFS 9/ 2014
Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr
750 GODINA GRADA PRELOGA
Vrsta: P
Marka je izdana u arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Motiv: ulica u Prelogu, motiv sa stare razglednice
Broj: 962
Prema do sada poznatim povijesnim izvorima, Prelog se prvi put spominje 1264.
godine u ispravi prema kojoj je grof Lankret morao ustupiti zemlju za naseljavanje
doseljenika hospita.
Vrijednost:
3,1 HRK
Dizajn:
Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 34,08 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
češljasto, 14
Zupčanje:
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja:23.09.2014.
Naklada:
100.000
750 GODINA GRADA PRELOGA
Grad Prelog suvremeno je središte donjeg Međimurja, a prema funkcijama i broju stanovnika je uz
Čakovec i najvažnije naselje u Međimurju. Smješten je uz lijevu obalu Drave i sastoji se od osam naselja,
a gradom je proglašen 1997. godine. Prema do sada poznatim povijesnim izvorima, Prelog se prvi put
spominje 1264. godine u ispravi prema kojoj je grof Lankret morao ustupiti zemlju za naseljavanje
doseljenika hospita. Okosnica naseljavanja bilo je raskrižje putova povezanih s riječnim prijelazom.
Trgovište Prelog u povijesnim izvorima spominje se polovinom 15. stoljeća, a u prvoj polovini 16.
stoljeća navodi se i uprava preloškog trgovišta na čelu s rihtarom i drugim gradskim službenicima.
Trgovište je formirano na povišenoj gredi uz ulicu zapadno od crkve, dok je crkva položena na ovalnom
uzvišenju. Uz rub tog ovala arheološki je potvrđeno postojanje fortifikacije – okrugle kule – datirane u
15./16. stoljeće, vjerojatno podignute u vrijeme turske opasnosti. Tržni prostor nastao je vretenastim
proširenjem Glavne ulice. Današnja župna crkva sv. Jakova sagrađena je između 1758. i 1761. godine. U
18. stoljeću osnivaju se cehovi, razvija se trgovina, a naselje 1786. godine ima 1729 stanovnika u 242
kuće. Gospodarski napredak prati i građevni razvoj, pa se krajem 18. i početkom 19. stoljeća uz Glavnu
ulicu podiže više jednokatnih slobodnostojećih, barokno-klasicističkih zidanica. Gradnjom tih kuća
prostor ulice uz crkvu izdvojen je kao reprezentativno središte naselja – ulični trg. U 18. stoljeću grade se
i zgrade svilane i solane. Ulična struktura naselja prepoznatljiva je i u 18. stoljeću, no od ovog razdoblja
naselje se širi prema istoku i uz odvojke putova od Glavne ulice prema jugu. Ulična proširenja i odvojci
putova akcentuirani su pilovima s prikazima svetaca, što predstavlja specifičnu vrijednost u morfološkoj
strukturi Preloga. Uz sjevernu frontu Glavne ulice (19./20. st.) gradnjom katnica formiran je kontinuirani
ulični niz poslovno-stambenoga karaktera i dijelom javne namjene. Među historicistički građenim
27
GLASNIK HFS 9/ 2014
kućama isticala se zgrada kasina, tipičan primjer „mađarske secesije“. Prema popisu stanovnika
provedenom 1900. godine Prelog – tada kotarsko sjedište – imao je 4102 stanovnika i 453 kuće. U novije
vrijeme grad se širi sjeverno i južno od Glavne ulice, a 1989. godine podignuta je na Dravi akumulacija
HE Dubrava – Dubravsko jezero. Danas je Prelog istaknuto upravno i gospodarsko središte Međimurja s
nizom tvrtki poznatih i izvan područja Hrvatske, a u sportu je poznat po speedwayu. Prema popisu
stanovništva provedenom 2011. godine grad Prelog imao je 7815 stanovnika. dr. sc. Ratko Vučetić
28
GLASNIK HFS 9/ 2014
800 GODINA VRATNICA SPLITSKE KATEDRALE
Vrsta: Blok
Blok sadrži jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: detalj
vratnica splitske katedrale
Broj: 961
S obzirom na rijetkost sačuvanih drvenih romaničkih reljefa i iznimnost, suverenost
likovnog izraza, vratnice splitske katedrale imaju relevantno mjesto u europskim
razmjerima i specijalističkim pregledima epohe.
Vrijednost:
11 HRK
Dizajn:
Damir Fabijanić, fotograf iz Zagreba
Veličina:
29,82 mm x 35,50 mm (blok: 96,50 mm x 79,50 mm)
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
kutijasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja:23.09.2014.
Naklada:
30.000
800 GODINA VRATNICA SPLITSKE KATEDRALE
Prema pouzdanim izvorima, 23. travnja 1214. godine, na Dan svetog Jurja, splitska je katedrala
(kristijanizirani Dioklecijanov hram)
obogaćena drvenim vratnicama od
orahovine, koja je izradio domaći majstor,
rezbar i slikar Andrija Buvina. Tako je uz
monumentalni romanički zvonik, isto
razdoblje još jednim važnim likovnim
ostvarenjem dalo jak srednjovjekovni
kršćanski pečat inače antičkoj, rimskoj
građevini. S obzirom na rijetkost
sačuvanih drvenih romaničkih reljefa i
iznimnost, suverenost likovnog izraza,
vratnice splitske katedrale imaju
relevantno mjesto u europskim razmjerima
i specijalističkim pregledima epohe. Za
Andriju Buvinu, prema svjedočanstvu iz
kronike Tome Arhiđakona, znademo da je
živio i djelovao u Splitu te se proslavio i
velikom slikom svetoga Kristofora.
Buvina nije prezime, nego obiteljska ili
individualna odrednica, a smatralo se da taj nadimak svjedoči slavensko podrijetlo (augmentativ
životinjskog naziva, od buha, buva, analogno tvorbi Vučina, Ježina, Gujina). Nova, originalna teza (N.
Kuzmanić) izvodi to ime iz romanskog naziva otoka Čiova (Bua, dakle Buina, Buvina), pa bi atribut
našega davnog majstora bio zemljopisni dodatak, kao i u slučaju – znatno potonjih – Jurja (Dalmatinac) i
29
GLASNIK HFS 9/ 2014
Nikole (Firentinac). Ako je i bio Čiovljanin, Andrija je svakako domicilno Splićanin, a kao izravni
prethodnik trogirskog majstora Radovana, postao je jedno od prvih i najvažnijih imena hrvatske
umjetnosti, pogotovo kiparstva (rezbarstva). U ikonografskom programu vjerojatno je slijedio sugestije
suvremenog mu splitskog biskupa Bernarda iz Perugie, te je u dva krila (svako po 14 polja) predstavio
cjelovit Kristov život. Na lijevoj strani prizori su od Navještenja do Lazarova uskrsnuća, a na desnoj
scene muke, smrti i uzašašća. Oblikovni uzori su mu dijelom bizantski, a dijelom zapadnoeuropski,
dekoracija slijedi također antičke predloške, ali čvrsta modelacija, zaokružena kompozicija i dosljedna
stilizacija nose prepoznatljiv osobni biljeg. Tonko Maroević
800 GODINA STATUTA GRADA I OTOKA KORČULE
Vrsta: P
Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Motiv: veduta grada Korčule
Broj: 963
Radi uređivanja svojih unutrašnjih društvenih odnosa i zaštite otočne autonomije,
Korčulani su već 1214. godine sastavili Statut svoje komune.
Vrijednost:
Dizajn:
Veličina:
Papir:
Zupčanje:
Tisak:
2,8 HRK
Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba
35,50 x 29,82 mm
bijeli, 102 g, gumirani
češljasto, 14
višebojni ofset
30
GLASNIK HFS 9/ 2014
Tiskara:
AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja:26.09.2014.
Naklada:
100.000
800 GODINA STATUTA GRADA I OTOKA KORČULE
U ime Boga vječnoga! Amen! Ovo su statutarne odredbe i naredbe Komune i ljudi grada i otoka Korčule
učinjene, izdane, sastavljene i vjerodostojno potvrđene od Malog , Velikog i Generalnog vijeća istog
grada i otoka (godine) tisuću dvjesto četrnaeste, druge indikacije i (u) danima koji su tekli u toku te
godine.
Statut grada i otoka Korčule iz 1214. godine najstariji je pravni zbornik u Hrvata, a poslije Ruske pravde
iz 11. odnosno 12. stoljeća najstariji u svih Slavena uopće. Radi uređivanja svojih unutrašnjih društvenih
odnosa i zaštite otočne autonomije, Korčulani su već 1214. godine sastavili Statut svoje komune, da bi
1265. godine, pod mletačkim knezom Marsilijem Zorzijem, potvrdili i nadopunili statutarne odredbe. Već
je 1887. godine JAZU dao veliko značenje statutima dalmatinskih gradova, kada je počeo izdavati seriju
pravno-povijesnih spomenika Južnih Slavena pod nazivom: MONUMENTA HISTORICO-JURIDICA
SLAVORUM MERIDIONALIUM, pod stručnim vodstvom akademika Jaromira Hanela, profesora
pravne povijesti, koju su počeli upravo sa Statutom grada i otoka Korčule, kao najstarijim. Statut grada i
otoka Korčule doživio je nekoliko redakcija: prvu 1265. godine, drugu 1271. i treću 1432. godine. Budući
da je srednjovjekovni korčulanski statut, kao što je bilo uobičajeno u tadašnjoj Europi, pisan na latinskom
jeziku, ostaje ipak nedostupan široj javnosti. Ta nepravda prema puku i narodu u kojem je Statut i nastao
ispravljena je 1987. godine, kada je Statut grada i otoka Korčule preveden na hrvatski jezik. Za taj veliki
poduhvat treba još jednom zahvaliti skupini entuzijasta i nije pretenciozno ne spomenuti njihova imena:
prof. dr. Antun Cvitanić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Splitu, kao prevoditelj, prof. dr. emeritus
Zvonimir Šeparović, kao urednik izdanja, prof. dr. Hodimir Sirotković, kao voditelj Zavoda za povijesne
znanosti JAZU-a, i Dušan Kalogjera, dipl. oec. i publicist, kao predsjednik Općine Korčula i predsjednik
Odbora za prevođenje i tiskanje Statuta. Tako smo jedan izniman pravno-povijesni spomenik približili
narodu i znanstvenoj javnosti. Ove godine obilježavamo 800 godina Statuta grada i otoka Korčule pod
visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i Hrvatskog sabora, što nas
obvezuje da to bude na visokoj, profesionalnoj i civiliziranoj razini, onoj koja je grad i otok Korčulu
resila već u doba nastanka Statuta. Zahvaljujemo Hrvatskoj pošti i njezinu Povjerenstvu, koji su
prepoznali važnost i
neprocjenjivu vrijednost
ovoga
srednjovjekovnog
pravnog bisera. Dušan
Kalogjera, dipl. oec.,
publicist
31
GLASNIK HFS 9/ 2014
950. OBLJETNICA BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA
SV. NIKOLE U TROGIRU
Vrsta: P
Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Motiv: benediktinski samostan u Trogiru
Broj: 964
Ograđeni samostanski sklop u gradskom tkivu predstavlja jedinstveni spoj raznih
elemenata gradskih kuća i kula, obrambenih zidina i gradskih vrata, zatvorenog
dvorišta s trijemovima, kao i samostanske crkve sa zvonikom bračkog majstora
Tripuna Bokanića.
Vrijednost:
2,8 HRK
Dizajn:
Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba
Veličina:
35,50 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
češljasto, 14
Zupčanje:
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja:30.09.2014.
Naklada:
100.000
950. OBLJETNICA BENEDIKTINSKOG SAMOSTANA SV. NIKOLE U TROGIRU
Trogir je najmanje gradsko središte na dalmatinskoj obali koje se formira u ozračju antičke metropole
Salone i srednjovjekovnoga grada Splita. Iznimnu važnost za trogirsku sredinu ima utemeljenje ženskoga
benediktinskog samostana sv. Nikole 1064. godine, najstarijeg samostana sestara benediktinki u
dalmatinskim gradovima. Jezgra samostana nastaje u luci kod Vrata Gospodnjih uz ranosrednjovjekovnu
crkvicu sv. Dujma, a izvan južnih gradskih zidina Trogira. Osnivanje samostana povezano je s
djelatnošću biskupa Ivana Trogirskog, suvremenika splitskog nadbiskupa Lovre i kraljeva Petra
Krešimira IV., Zvonimira i Kolomana, koji je zbog čuda za života i nakon smrti došao na glas svetosti.
Izvornom titularu, sv. Dujmu, pridružuje se i sv. Nikola, zaštitnik pomoraca i putnika, čiji kult postaje
temelj velike pobožnosti na cijelom Jadranu. Samostan benediktinki je od osnutka do danas jedna od
najvažnijih crkvenih institucija u Trogiru, a tijekom stoljeća biva svjedokom nestanka drugih samostana
istog reda. Utoliko je ženski benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru iznimno važan za hrvatsku
crkvenu povijest i zbog neprekidnog trajanja od 11. st. i zbog specifičnog ustrojstva i pravila zatvorenog
reda. Ograđeni samostanski sklop u gradskom tkivu predstavlja jedinstveni spoj raznih elemenata
gradskih kuća i kula, obrambenih zidina i gradskih vrata, zatvorenog dvorišta s trijemovima, kao i
samostanske crkve sa zvonikom bračkog majstora Tripuna Bokanića. U dvorištu, u blizini položaja grčkih
zidina, ugrađen je jedini grčki natpis u Trogiru, koji slovi kao prvi dokument trogirskog arhiva u kamenu.
U samostanskoj zbirci je reljef grčkog božanstva sretnog trenutka Kairos, izrađen po uzoru na brončanu
skulpturu Lizipa. Uz fragmente mramornog sarkofaga s prikazom ahejskog junaka Ahila, rada jedne
atičke radionice iz 3. st., izloženi su i dijelovi kamenog namještaja ranokršćanske crkve iz 6. st., kao i
predromanička skulptura iz 9. st. Kvalitetom se izdvaja drveno raspelo Paola Veneziana iz 14. st., oltarni
poliptih Bogorodice s Djetetom i svecima, Bogorodica sa svecima Blaža Jurjeva Trogiranina, svetački
likovi mletačkog slikara Nicole Grassija iz 18. st. te brojni obredni predmeti, ruho, srebro i rukopisi.
Samostan je prava riznica umjetničke i povijesne baštine, a u knjižnici je pronađen Vrtal Petra Lucića,
najstarija antologija hrvatske lirike iz druge polovine 15. st. Ovaj najstariji ženski benediktinski samostan
na hrvatskom tlu, s kontinuitetom i tradicijom klauzurne redovničke zajednice od gotovo čitavog
32
GLASNIK HFS 9/ 2014
tisućljeća, dragocjena je baština s povijesnog, spomeničkog, kulturološkog i duhovnog motrišta. Vanja
Kovačić
LOKOMOTIVE
Vrsta: P
Motivi: parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ
51 Marke su izdane u zajedničkom arčiću od šest maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu
prvog dana (FDC). Zahvaljujemo HŽ Infrastrukturi i Hrvatskom željezničkom muzeju na suradnji i
posuđenoj muzejskoj građi za realizaciju ovog izdanja.
Broj: 965
LOKOMOTIVE, Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116
Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 Snaga lokomotiva bila je 368
kW (500 KSi), dužina lokomotive 11.766 mm, odnosno 12.036 mm (nakon
1912.), masa lokomotive u službi 67,1 t, a najveća dopuštena brzina 80 km/h.
Vrijednost:
Dizajn:
Veličina:
Papir:
Zupčanje:
Tisak:
Tiskara:
5 HRK
Miran Šabić i Ana Sladetić, magistri umjetnosti iz Samobora
48,28 x 29,82 mm
bijeli, 102 g, gumirani
češljasto, 14
višebojni ofset
AKD d.o.o., Zagreb
33
GLASNIK HFS 9/ 2014
Datum izdanja:01.10.2014.
Naklada:
100.000 po motivu
Razdoblje parne vuče u Hrvatskoj trajalo je punih 126 godina, između 1860., kada je i kroz hrvatsko
područje bio pokrenut željeznički promet između Kotoribe i Čakovca kao dijelu pruge Budimpešta –
Nagykanizsa – Pragersko, i 1988., kada je iz prometa bila povučena i posljednja parna lokomotiva. U tom
vremenu željeznički promet u Hrvatskoj obavljao se s ukupno 83 serije parnih lokomotiva, koje su bile
građene diljem svijeta. Razlog tomu je činjenica da su tijekom povijesti ingerenciju nad gradnjom
željezničkih pruga i upravljanjem željezničkim sustavom imale različite željezničke uprave, koje su i
vučna vozila nabavljale u skladu s vlastitom prometnom politikom. Na početku, na prvim hrvatskim
prugama sagrađenim između 1860. i 1865. između Kotoribe i Čakovca, Zidanog Mosta i Zagreba te
Zagreba i Karlovca, putničke vlakove vukle su troosovinske lokomotive oznaka SüdB 18 i SüdB 19, koje
su gradili austrijski konstruktori. Parne lokomotive Mađarskih državnih željeznica (MÁV) uključene su u
promet 1870., kada je bila sagrađena pruga Zákány – Zagreb Južni kolodvor (današnji Zagreb Zapadni
kolodvor). Među prvim lokomotivama spominje se lokomotiva oznake MÁV 441, koja je 1873. do Rijeke
dovezla prvi vlak iz Budimpešte. Na prvoj pruzi koju je 1877. Austrija sagradila u Dalmaciji između
Splita i Siverića s odvojkom prema Šibeniku, a koja je 1888. bila produžena do Knina Društvo Južnih
željeznica promet je obavljalo sa šest lokomotiva serije kkStB 37/JŽ 121. Promet na vicinalnoj, tzv.
zagorskoj željeznici između Zaprešića, Varaždina i Čakovca s odvojkom prema Krapini, obavljale su
mađarske lokomotive oznaka MÁV 373 i MÁV 374. Lokomotive obiju serija bile su sagrađene s
otvorenom upravljačnicom bez staklenih bočnih prozora i postizale su najveću brzinu od 45 km/h. Kasniji
razvoj gradnje lokomotiva bio je usmjeren ostvarenju sve snažnijih i bržih strojeva koji su mogli
zadovoljavati sve zahtjevnije prijevozne potrebe u putničkom i teretnom prometu. U skladu s time i
lokomotivski vozni park u Hrvatskoj sustavno je obnavljan i moderniziran. No unatoč tomu, razvoj
električnih i dizelskih vučnih vozila, s čijim se tehničkim i eksploatacijskim značajkama parne
lokomotive nisu mogle nositi, presudio je daljnjem korištenju parne vuče. U Hrvatskoj supstitucija parne
vuče postupno se provodila od sredine 20. stoljeća. Do 1980. parna vuča bila je ukinuta na glavnim
prugama, a na sporednim prugama promet parnom vučom bio je sporadično obavljan do 1988. godine.
Parna lokomotiva serije kkStB 229/JDŽ/JŽ 116 Lokomotive iz te serije bile su lokomotive Austrijskih
državnih željeznica. Građene su između 1902. i 1920. za vuču brzih i putničkih vlakova na kratkim
relacijama. Nosile su oznake: kkStB 129, 229 i 29, a izrađivane su u tvornicama lokomotiva u Beču i u
Pragu. Od 1903. te su lokomotive bile uključene u putnički promet na prugama u Sloveniji, a nakon 1918.
vozile su i u Hrvatskoj, i to preko Metlike do Karlovca te na pružnom odvojku Kanfanar – Rovinj. Nakon
II. svjetskog rata preostale lokomotive te serije bile su dodijeljene željezničkoj upravi u Zagrebu.
Uključene u teretni promet, dale su znatan obol pri gradnji pruge Lupoglav – Štalije, a korištene su i kao
industrijske lokomotive. Snaga lokomotiva bila je 368 kW (500 KSi), dužina lokomotive 11.766 mm,
odnosno 12.036 mm (nakon 1912.), masa lokomotive u službi 67,1 t, a najveća dopuštena brzina 80 km/h.
Helena Bunijevac
Vrsta: P
Broj: 966
LOKOMOTIVE, Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51
Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Snaga lokomotiva
bila je, ovisno o izvedbi, 375 kW (510 KSi) i 475 kW (580 KSi), dužina
lokomotive s tenderom 10.930 mm, masa lokomotive u službi 52,13 t, odnosno 51,2 t, a najveća brzina 60
km/h.
34
GLASNIK HFS 9/ 2014
Vrijednost:
5 HRK
Dizajn:
Miran Šabić i Ana Sladetić, magistri umjetnosti iz Samobora
Veličina:
48,28 x 29,82 mm
Papir:
bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje:
češljasto, 14
Tisak:
višebojni ofset
Tiskara:
AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja:01.10.2014.
Naklada:
100.000 po motivu
Razdoblje parne vuče u Hrvatskoj trajalo je punih 126 godina, između 1860., kada je i kroz hrvatsko
područje bio pokrenut željeznički promet između Kotoribe i Čakovca kao dijelu pruge Budimpešta –
Nagykanizsa – Pragersko, i 1988., kada je iz prometa bila povučena i posljednja parna lokomotiva. U tom
vremenu željeznički promet u Hrvatskoj obavljao se s ukupno 83 serije parnih lokomotiva, koje su bile
građene diljem svijeta. Razlog tomu je činjenica da su tijekom povijesti ingerenciju nad gradnjom
željezničkih pruga i upravljanjem željezničkim sustavom imale različite željezničke uprave, koje su i
vučna vozila nabavljale u skladu s vlastitom prometnom politikom. Na početku, na prvim hrvatskim
prugama sagrađenim između 1860. i 1865. između Kotoribe i Čakovca, Zidanog Mosta i Zagreba te
Zagreba i Karlovca, putničke vlakove vukle su troosovinske lokomotive oznaka SüdB 18 i SüdB 19, koje
su gradili austrijski konstruktori. Parne lokomotive Mađarskih državnih željeznica (MÁV) uključene su u
promet 1870., kada je bila sagrađena pruga Zákány – Zagreb Južni kolodvor (današnji Zagreb Zapadni
kolodvor). Među prvim lokomotivama spominje se lokomotiva oznake MÁV 441, koja je 1873. do Rijeke
dovezla prvi vlak iz Budimpešte. Na prvoj pruzi koju je 1877. Austrija sagradila u Dalmaciji između
Splita i Siverića s odvojkom prema Šibeniku, a koja je 1888. bila produžena do Knina Društvo Južnih
željeznica promet je obavljalo sa šest lokomotiva serije kkStB 37/JŽ 121. Promet na vicinalnoj, tzv.
zagorskoj željeznici između Zaprešića, Varaždina i Čakovca s odvojkom prema Krapini, obavljale su
mađarske lokomotive oznaka MÁV 373 i MÁV 374. Lokomotive obiju serija bile su sagrađene s
otvorenom upravljačnicom bez staklenih bočnih prozora i postizale su najveću brzinu od 45 km/h. Kasniji
razvoj gradnje lokomotiva bio je usmjeren ostvarenju sve snažnijih i bržih strojeva koji su mogli
zadovoljavati sve zahtjevnije prijevozne potrebe u putničkom i teretnom prometu. U skladu s time i
lokomotivski vozni park u Hrvatskoj sustavno je obnavljan i moderniziran. No unatoč tomu, razvoj
električnih i dizelskih vučnih vozila, s čijim se tehničkim i eksploatacijskim značajkama parne
lokomotive nisu mogle nositi, presudio je daljnjem korištenju parne vuče. U Hrvatskoj supstitucija parne
vuče postupno se provodila od sredine 20. stoljeća. Do 1980. parna vuča bila je ukinuta na glavnim
prugama, a na sporednim prugama promet parnom vučom bio je sporadično obavljan do 1988. godine.
Parna lokomotiva serije MÁV 375/JDŽ/HDŽ/JŽ 51 Tenderske lokomotive navedene serije građene su
između 1907. i 1929. u tvornici lokomotiva Mađarskih državnih željeznica (MÁV Gépgyár) u
Budimpešti. Bile su namijenjene za vuču teretnih i putničkih vlakova na lokalnim željezničkim prugama.
Sagrađeno je 596 lokomotiva te serije, a bivši JDŽ kupio ih je 166. Za gradnje su na lokomotivama
višekratno bile izvođene konstrukcijske izmjene kako bi se postigla što bolja kvaliteta i ekonomičnost u
prometu. Od 1942. do 1943. godine 16 lokomotiva te serije bilo je napravljeno i u Hrvatskoj, u Prvoj
tvornici vagona, strojeva i mostova u Slavonskom Brodu (današnja tvornica Đuro Đaković). Na
hrvatskom području lokomotive su bile uključene u putnički i teretni promet više od sedamdeset godina,
sve do 23. rujna 1988., kada je iz kolodvora Pakrac lokomotiva JŽ 51-144 odvukla posljednji vlak i time
označila definitivan završetak razdoblja parne vuče u Hrvatskoj. Snaga lokomotiva bila je, ovisno o
izvedbi, 375 kW (510 KSi) i 475 kW (580 KSi), dužina lokomotive s tenderom 10.930 mm, masa
lokomotive u službi 52,13 t, odnosno 51,2 t, a najveća brzina 60 km/h. Helena Bunijevac
35
GLASNIK HFS 9/ 2014
36
GLASNIK HFS 9/ 2014
OBAVIJEST
o novim i izvanrednim izdanjima hrvatskih poštanskih maraka
1) U SPOMEN ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA
Hrvatska pošta će 14. listopada 2014. pustiti u optjecaj prigodnu poštansku marku U SPOMEN
ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA. Marka će biti izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta
izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv na marki dizajnera Ivane Vučić i
Tomislava-Jurice Kaćunića iz Zagreba, prikazuje spomenik na groblju Mirogoj u Zagrebu – rad
V. Radauša i J. Turkalja. Nominalna vrijednost marke je 7,60 kn, a bit će tiskana u nakladi od
100.000 primjeraka.
Nominalna vrijednost marke odgovara vrijednosti poštarine za pismo mase do 50 g u
međunarodnom poštanskom prometu.
U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 14. i 15. listopada 2014. bit će u uporabi žig prvog dana.
2) HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA
Hrvatska pošta će 20. listopada 2014. pustiti u optjecaj četiri redovite poštanske marke
HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA.
Marke će biti izdane u arcima od 50 maraka i zajedničkom arčiću od četiri marke, a Hrvatska
pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi na markama dizajnera Orsata
Frankovića iz Zagreba i fotografa Ive Pervana, prikazuju detalje narodnih nošnji.
Nominalna vrijednost maraka je 3,10 kn (Slavonija), 5,80 kn (Vrlika), 7,60 kn (Gorski kotar) i
11,00 kn (Lovas) a iste odgovaraju vrijednosti poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem
poštanskom prometu (3,10 kn), za prioritetno pismo mase do 50 g u unutarnjem poštanskom
prometu (5,80 kn), za pismo mase do 50 g u međunarodnom poštanskom prometu (7,60 kn) i
za prioritetno pismo mase do 50 g u međunarodnom poštanskom prometu (11,00 kn).
U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 20. i 21. listopada 2014. bit će u uporabi žig prvog dana.
37
GLASNIK HFS 9/ 2014
Novosti iz HP Mostar
Skinuto sa internet stranice: www.post.ba
HP Mostar prigodnom poštanskom markom čestita Marinu Čiliću rođendan i veliki uspjeh na US Openu
Hrvatska pošta Mostar na poseban način čestitala je Marinu Čiliću
rođendan i pobjedu na US Openu 2014. izdavanjem prigodne
poštanske marke s njegovim likom, žiga i omotnice prvoga dana. Autor
dizajnerskog rješenja je Marin Musa, marka je tiskana u arku od 8 maraka +
1 vinjeta u tiskari Zrinski u Čakovcu. Prvi dan marke je 28. rujan 2014.
godine, nominalna vrijednost 1,50 KM.
Marin Čilić rođen je 28. rujna 1988. godine u malom hercegovačkom
mjestu Međugorju, jednom od najvećih europskih Marijanskih svetišta u kojem se, prema svjedočenju
šestero vidjelaca od 1981. godine ukazuje Blažena Djevica Marija, Kraljica Mira. Vjera u Boga, ljubav i
podrška obitelji su uz tenis najvažnije stvari u njegovom životu. Teniski reket je prvi put u ruke uzeo kao
šestogodišnjak, s deset godina niže prve uspjehe, a profesionalnu karijeru započinje 2006. godine. Tenis
je Marinov život, za njegov uspjeh zaslužni su i treneri koji su ga godinama vodili k uspjehu, počevši od
prvog trenera Željka Dževlana do Gorana Ivanišavića koji ga je preporučio u tenisku akademiju Boba
Bretta u San Remu, i koji ga trenira od 2013. godine. Ljubav prema tenisu, vjera u sebe i svoje
mogućnosti, naporan rad i stručni ljudi u timu njegov su recept za svjetski uspjeh. Najljepši dar za svoj
26. rođendan Marin Čilić dobio je u New Yorku osvojivši US Open 2014., a Hrvatska pošta Mostar
pridružuje se čestitkama izdajući poštansku marku s njegovim likom.
38
GLASNIK HFS 9/ 2014
Hrvatska pošta Mostar na filatelističkoj izložbi „ČakovecFila 2014.“
Od 24. do 28. 9. 2014. u čakovečkom Centru za kulturu u organizaciji Hrvatskog filatelističkog
društva „Zrinski“ održala se Nacionalna i
bilateralna natjecateljska izložba „ČakovecFila
2014“ na kojoj je svoja izdanja poštanskih
maraka predstavila i Hrvatska pošta Mostar.
Kroz 16 izložbenih listova u nenatjecateljskoj
klasi HP Mostar predstavila je na markama
sakralne teme kao i mitove, floru i faunu.
Posebna nagrada žirija u kategoriji filatelističke
literature dodijeljena je za „Katalog poštanskih
maraka HP Mostar 2002. -2012.“. Izložbu su
pratila i zanimljiva predavanja, a ono o
sakralnim motivima na izdanjima poštanskih
maraka prezentirala je voditeljica Odjela
filatelije HP Mostar Željka Šaravanja. Jednako
zanimljiva su bila i izlaganja posvećena izradi
filatelističkih izložaka koja su održali: Peter
Suhadolc, Bojan Bračič i Dario Filjar. Osim predstavnika Hrvatskog filatelističkog saveza i društava iz
drugih gradova Hrvatske, izložbi su nazočili i filatelisti iz Slovenije i Mađarske.
39

Download Report