Materijal

VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ INFORMATIKE
ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U HRVATSKOJ
Seminarski rad
Rijeka, 2013.
VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ INFORMATIKE
ELEKTRONIČKO POSLOVANJE U HRVATSKOJ
Seminarski rad
Studentica: Nekić Ana
JMBAG: 2422037185/11
Kolegij: Internet tehnologije i E poslovanje
Mentor: Tomljanović Jasmika, viši predavač
Rijeka, siječanj 2013.
SADRŢAJ
1.
Uvod ................................................................................................................................................ 1
2.
Elektroničko poslovanje .................................................................................................................. 2
2.1.
3.
4.
Modeli E poslovanja ................................................................................................................ 3
E poslovanje u Republici Hrvatskoj.................................................................................................. 5
3.1.
Postojedi nacionalni projekti ................................................................................................... 7
3.2.
Internet bankarstvo u Hrvatskoj............................................................................................ 11
3.3.
Prepreke razvoju elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj ....................................... 13
Zaključak ........................................................................................................................................ 15
Literatura: .............................................................................................................................................. 17
1. Uvod
U ovom seminarskom radu obraĎena je tema o elektroničkom poslovanju i korištenju
elektorničkog poslovanja u Rapublici Hrvatskoj. Elekroničko poslovanje predstavlja sve
značajniju ulogu u dobu u kojem ţivimo, tako da se je i Republika Hrvatska za potrebe
razvitka zemlje, gospodarstva, a takoĎer kako bi došli u korak sa zemljama članica Europske
Unije, razvila strategiju razvitka elektroničkog poslovanja.
U prvom dijelu seminara obraditi će se koncept o tome što je elektroničko poslovanje
kako bi se upoznalo s pojmom i bolje razumjele daljnje informacije u seminaru. Prikazati će
se definicija i predosti ovakvog načina poslovanja.
U drugom dijelu seminara obraditi će se tema korištenja elektroničkog poslovanja u
Republici Hrvatskoj. Prikazati će se značajni projekti koji su pokrenuti u svrhu razvitka i
poboljšanja korištenja elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj, te objasniti njihova uloga.
Spomenuti će se internet bankarstvo u Hrvatskoj i obrazloţiti će se glavne prepreke ovakvog
razvitka poslovanja u Hrvatskoj.
Na kraju se dan zaključak dali je Republika Hrvatska na dobrom putu ka širenju
elektroničkog poslovanja.
1
2. Elektroničko poslovanje
Elektroničko poslovanje, ili skračeno E poslovanje (engl. E bussiness) je sustav
izvršavanja svih elemenata poslovnih aktivnosti ekonomskog procesa elektroničkim putem,
odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristeći se informacijskim i telekomunikacijskim
tehnologijama.1
Elektroničko poslovanje prakticiraju poduzeća čija je osnovna nakana unaprijediti
poslovanje i ostvariti što bolje poslovne rezultate. Krajnji cilj takvog poslovanja je
maksimalizacija zarade, odnosno profita poduzeća koji taj koncept primjenjuje.
Osnovni elementi okruţenja tvrtke koja primjenjuje elektroničko poslovanje su:

globalna infrastruktura,

veze s dobavljačima,

veze s kupcima,

veze s posrednicima.
Ima još dosta razloga zašto današnje tvrtke sve više koriste E poslovanje, kao što je
razlog za teţnjom što boljim iskorištenjem svih raspoloţivih resursa, a naročito informacija,
nastojanje da se ostvari što bolja trţišna pozicija i konkurentska prednost, ţelja za
ostvarivanjem što većeg profita, teţnja za odrţavanjem koraka se tehnološkim razvitkom, itd.
Prednost E poslovanja je ta što ono moţe poboljšanim marketingom povećati prodaju,
kao i veličinu prodajnog programa te smanjiti troškove vezane za upite kupca. E poslovanje
proširuje trţište poslovanja i time povećava različite mogućnosti kupovine. Kupcima su
informacije o proizvodima i uslugama dostupnije, imaju veći izbor proizvoda po niţim
cijenama, a kupovina im postaje praktičnija i prilagodljivija zbog duţeg radnog vremena, tj.
dostupnosti proizvoda 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. E poslovanjem smanjuju se
transakcijski troškovi kojima su izloţeni i kupci i proizvoĎači. Ono smanjuje transakcijske
troškove tako da poboljšava tok informacija i poboljšava koordinaciju aktivnosti. Jednom kad
je prednost E poslovanja prepoznata, unutar pojedine tvrtke, najvaţnije što menadţeri i
1
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/E-poslovanje (25.1.2013.)
2
tehničko osoblje trebaju razmotriti jest infrastruktura internetski zasnovanog poslovanja, od
pojedinačnog internetskog posluţitelja što je povoljno za manju tvrku pa sve do sustava
informacijski intenzivne on-line obrade transakcija kakve grade velike zrakoplovne
kompanije i turističke agencije.
Nedostaci E poslovanja i E trgovine kriju se u prebrzom mijenjanju tehnologije i
meĎunarodnim kulturološkim i zakonskim poteškoćama. TakoĎer, neki proizvodi nisu
prikladni za ovaj vid prodaje.
2.1. Modeli E poslovanja
S obzirom na to da je e-poslovanje ipak jedna nova sfera i sasvim nova nauka, koja
literaturu mijenja iz dana u dan zahvaljujući svakodnevnom napretku i promjenama, definicija
ima mnogo. Jedna od novijih definicija modele poslovanja odreĎuje prema načinu na koji eposlovanje koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svrhu ostvarivanja dugoročnih
partnerstava, dobrih odnosa s okolinom te pridobivanja lojalnih kupaca, a sve s ciljem što
snaţnijeg prosperiteta. Ili pak: business model skup je uloga i odnosa meĎu potrošačima,
kupcima, partnerima i dobavljačima - koji definiraju glavni tok proizvoda/usluga, informacija,
novca te beneficije koje taj protok donosi svim subjektima.
Ovo su klasifikacije E poslovanja prema prirodi transakcija:
 B2B (Business-to-business) - model u kojem su sudionici pravne osobe/ tvrtke.
 B2C (Business-to-Consumers) - model koji uključuje maloprodaju krajnjim
potrošačima – kupcima
 C2C (Consumer-to-Consumer) - model u kojem krajnji kupac prodaje i kupuje od
krajnjeg kupca, fizičke osobe. Pod ovim modelom moţemo naći i oglašavanje i
nuĎenje osobnih usluga.
 P2P (People-to-People) - model u kojem dolazi do razmjene dobara, uglavnom
digitalnih.
 C2B (Consumers-to-Business) - model uključuje fizičke osobe koje svoje proizvode i
usluge prodaju poslovnim subjektima ili pak kupce koji tragaju za prodavačima.
 B2E (Business-to-Employees) – kategorija koja obuhvaća sve interne aktivnosti unutar
poduzeća, obično putem Intraneta i korporativnih portala. Ovdje se mogu odvijati
3
sljedeće aktivnosti: razmjena informacija meĎu zaposlenima, razmjena ili prodaja
proizvoda zaposlenima, online treninga i sl.
 G2C (Government-to-Citizens),
 G2B (Government-to-Businesses) - kategorije su u kojoj drţavne sluţbe razmjenjuju
proizvode, usluge i informacije sa fizičkim i pravnim osobama.Tu su još, npr:
 C2G (Citizens-to-Governments),
 B2G (Business-to-Governments),
 E2E (Exchange-to-Exchange ili End-to-End), m-commerce, c-commerce i mnogi
drugi, ne tako zastupljeni modeli.2
2
Izvor: http://www.hamag.hr/baza-znanja/upravljanje-poslom/elektronicko-poslovanje.html (25.1.2013.)
4
3. E poslovanje u Republici Hrvatskoj
Elektroničko poslovanje nuţan je preduvjet za sudjelovanje hrvatskog gospodarstva na
globalnim trţištima kroz ponudu hrvatskih roba i usluga s proširenom mogućnošću nabave
proizvoda i usluga sa svjetskog trţišta.
Vlada Republike Hrvatske utvrdila je obvezu donošenja Strategije razvitka
elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Europska komisija usvojila je 2005.
inicijativu pod nazivom "i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje" koja
je naslijedila dotadašnji projekt "eEurope 2005". Inicijativa i2010 prepoznaje učinkovitu
primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. Information and Communications
Technology - ICT) kao preduvjet i temelj svih reformi, postizanja socijalne kohezije i
poticanja ukupnog razvoja europskog društva. To je prva inicijativa Europske komisije
usklaĎena s revidiranom Lisabonskom strategijom, a bavi se najperspektivnijom granom
europskoga gospodarstva.3 Osnovano je i Nacionalno vijeće za elektroničko poslovanje 2010.
godine. Do danas, zakoni o razvitku elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj se
dopunjuju i radi se na postizanju zadanih ciljeva.
Najpoznatiji projekti kojima se bavi Ministarstvo gospodarstva u Republici Hrvatskoj
su eTrgovina, ePotpis i eRačun.
eTrgovina je jedan od najvaţnijih i najprepoznatljivijih, rastućih oblika poslovanja u
svijetu. Prema podacima GFK-a4, Internet je 2011. godine koristilo više od 1,92 milijuna
graĎana Hrvatske. Od toga njih 7% ili preko 135 tisuća redovito kupuje preko mreţe. Preko
70% korisnika internet upotrebljava za dopisivanje, 65% za pretraţivanje, a 50% za dnevno
informiranje. Ipak, ono što ţivot čini jednostavnijim kao što je plaćanje računa putem
interneta, sreĎivanje administrativnih potreba ili elektronička trgovina, u Hrvatskoj se ne
koriste dovoljno. Domaći korisnici nisu toliko tehnološki opremljeni, ali uspješno prate sve
zapadne trendove. Internet koriste prvenstveno za: usluge turističkih agencija, on-line
trgovinu mješovitom robom, potrošačkom elektronikom i računalima, korištenje on-line
knjiţara te elektroničkog bankarstva koje je u zadnje dvije godine napravilo najveći napredak.
3
Izvor: http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3308 (29.1.2013.)
4
Centar za istraživanje tržišta d.o.o. Zagreb
5
Problem nekorištenja internet trgovine u Hrvatskoj nije samo u pojedincu, već i u
drţavnim i poslovnim subjektima koji se još nisu organizirali na adekvatan način kako bi
olakšali komunikaciju, informiranje i pruţanje usluga. Velik problem je i informatička
nepismenost vodećih ljudi u tvrtkama, jer dovodi do toga da je potraţnja u domaćoj internet
trgovini veća od ponude. U tome veliku prednost mogu pronaći novi poduzetnici koji ţele
proširiti svoje poslovanje i na on-line trgovinu.
Premda u Hrvatskoj danas postoji nekoliko kvalitetnih domaćih internet trgovina s
kvalitetnom ponudom i prihvatljivim cijenama, većinu njih se moţe pronaći tek ako se
paţljivo pretraţuje internet. Nedostaje im kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u marketing,
koja bi neku internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi brand5. Razlog tome je u
nedefiniranoj ponudi na on-line marketinškom trţištu, ali i u nespremnosti domaćih trgovaca
da usvoje osnovne aspekte internet reklamiranja. U Hrvatskoj postoje uvjeti za internet
trgovinu, postoje potencijalni kupci, koji su u pravilu bolje plateţne sposobnosti od hrvatskog
prosjeka, no još uvijek nema dovoljno ponude na internetu, jer veći dio trgovaca čine osobe
starije dobi ili osobe koje su trgovinu učile na davno utemeljenim principima ponude i
potraţnje. Što se tiče samih kupaca u Hrvatskoj, oni su još uvijek skeptični prema
elektroničkoj trgovini, a glavni razlog je sigurnost. Kupce treba educirati, te im pokazati da su
forme na internetu zaštićene. Nuţno je istaknuti informacije o zaštiti web stranice i objasniti
kupcu što moţe očekivati od on-line kupovine.
Kako se već spomenula vaţnost sigurnosti, jedan od ključa sigurnosti i povjerenja u
elektroničkom poslovanju je elektronički potpis, neizostavan dio elektroničkog poslovanja.
Da bi elektronički dokument bio prihvaćen, mora se temeljiti na prihvaćanju tehničke
ispravnosti dokumenta, nepromjenjivosti sadrţaja i vjerodostojnosti izvora, odnosno
stvaratelja dokumenta. Sve se to moţe jedinstveno obuhvatiti instrumentom koji osigurava
vjerodostojnost izvora i zaštitu integriteta sadrţaja, a to je upravo elektronički potpis.
Elektronički potpis predstavlja generički pojam koji podrazumijeva čitav niz različitih vrsta
digitalno prikazanih podataka pomoću kojih se vrši identifikacija korisnika i provjera
vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog dokumenata.6 Dodatna vrijednost potpisanog
5
Prema www.limun.hr - engleski izraz za davanje proizvodu ili usluzi svih potrebnih elemenata za identitet
marke proizvoda. Vrlo širok pojam koji pokriva ime, dizajn, simbol, pravno zaštidene elemente identiteta itd.
koji se koriste radi razlikovanja proizvoda, usluge i proizvođača u odnosu na druge
6
Izvor: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960 (29.1.2013.)
6
elektroničkog dokumenta postiţe se primjenom naprednog elektroničkog potpisa. Napredni
elektronički potpis ima istu pravnu snagu kao vlastoručni potpis i otisak pečata na papiru, ako
je izraĎen u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, a povezan je isključivo s
potpisnikom te ga identificira.
I kao treći projekt Ministarstva gospodarstva je eRačun. eRačuni su potpuna zamjena
za račune na papiru. eRačuni se umjesto u poštanski sandučić primaju unutar internet
bankarstva te ih se jednostavno plaća jednim klikom.
eRačuni su potpuna zamjena za račune u papirnome obliku te, umjesto u poštanski
sandučić, korisniku stiţu u elektroničkome obliku unutar internet bankarstva ili korisničkoga
portala, gdje ih moţe pregledavati pomoću računala ili mobilnih ureĎaja.7 Kako se sustav
gradi u partnerstvu s bankama, koje su vaţan kanal za pruţanje usluge eRačun graĎanima,
plaćanje se vrši vrlo jednostavno, jednim klikom miša u internet bankarstvu ili odabirom
opcije plaćanja na zaslonu mobilnoga telefona. Usluge eRačuna će izdavateljima računa
sniziti troškove slanja računa, a graĎani će njegovim korištenjem štedjeti vrijeme te lakše i
jednostavnije obavljati plaćanja. Osim toga, korištenje eRačuna donosi i pozitivne ekološke
učinke. Kasnije u seminaru će se obraditi tema korištenja internet bankarstva u Hrvatskoj.
Dalje u teksu će se spomenuti nacionalni projekti u Republici Hrvatskoj koji pobliţe
upoznaju što se sve u vezi E poslovanja realizira u Republici Hrvatskoj.
3.1. Postojeći nacionalni projekti
Organizacija GS1 Croatia8 je pokrenula projekte elektroničkog poslovanja eCROKAT,
koji omogućuje odrţavanje središnjeg kataloga trgovačkih proizvoda s mogućnošću
sinkronizacije sa sličnim katalozima u svijetu i eCRODOK, koji omogućuje pripremu i
razmjenu elektroničkih poruka prema meĎunarodnom GS1 BMS standardu.
7
Izvor: http://www.gadgeterija.net/2011/07/20/racuni-hr-uskoro-u-svakom-internetbankarstvu/#.UQ48AGdZ1i0 (29.1.2013.)
8
Prema www.gs1hr.org :GS1 Croatia - Hrvatsko udruženje za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu
podataka i upravljanje poslovnim procesima
7
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je vršni ovlašteni potvrditelj
elektroničkih certifikata. Fina je registrirani kvalificirani ovjerovitelj i u razfoblju 2007. –
2010. je izdala 10.500 certifikata za potrebe graĎana i tvrtki.9 Finin certifikat koristi se u nizu
elektroničkih usluga javne uprave kao što su ePDV, eRegos, eMirovinsko, eNautika i Registar
koncesija, ali i u elektroničkim uslugama Zagrebačke banke.
U razdoblju od 3 godine od pokretanja projekta eNautika, uvoĎenjem sustava eCharter, koji se u cijelosti odvija elektroničkim putem, a prvi je primijenio napredni
elektronički potpis, uspostavljeno je elektroničko poslovanje. eNautika je počela sa radom u
2005. godini i omogućava svim pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću
iznajmljivanja jahti i brodova da prije isplovljavanja, na osnovama dodijeljenih korisničkih
prava, prijave posadu i putnike putem Interneta korištenjem pametnih kartica s digitalnim
certifikatom.
Projekt eRegos, u sklopu servisa HITRO.HR10 obuhvaća uvoĎenje elektroničke
predaje Obrasca, što je sukladno naporima Vlade RH da hrvatsko društvo transformira u
moderno informacijsko društvo. Implementacija projekta eRegos rezultira nizom prednosti
iskazanih kroz veliku uštedu kako u vremenu tako i novcu, uz maksimalnu vjerodostojnost
dokumenta koji se podnosi. Elektronička predaja obrasca moguća je bez napuštanja radnoga
mjesta i traje svega nekoliko minuta. Dovoljno se spojiti na Internet, registrirati na servis eREGOS-a i poslati elektroničku potpisanu datoteku, a na isti način povratno se preuzima
ovjereni Obrazac. Pored toga korisniku je omogućen uvid u status podnesenih Obrazaca i
popis eventualnih pogrešaka i upozorenja. Na realizaciji ovog projekta nastavlja se uspješna
suradnja REGOS-a sa Finom11 kao našim najvaţnijim outsorcing partnerom.
Središnji registar osiguranika REGOS preko 60% obrazaca (za više od 80%
osiguranika) zaprima u elektroničkom obliku. Još uvijek prevladava predaja obrazaca na
disketi, ali je razvidan trend porasta predaje putem usluge e-REGOS od 75% u prvih devet
mjeseci 2007. godine. Do 30. rujna broj korisnika je narastao na 4990, a uslugom su
9
Prema http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf
10
Prema www.hitro.hr: HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i
poslovnih subjekata s državnom upravom.
11
Prema www.fina.hr: Financijska agencija (Fina) vodeda je hrvatska tvrtka na području financijskog
posredovanja.
8
obuhvaćeni podaci za prosječno 110.000 osiguranika (7,3%) mjesečno.12 Prvi korisnici ove
usluge preteţno su tvrtke s većim brojem zaposlenika. Prosječni broj osiguranika po obrascu
bio je 48,6 za predaju putem interneta, 6,1 za predaju na disketi, a 2,5 za predaju papirnatog
obrasca.
ePorezna je skup elektroničkih usluga Porezne uprave koja omogućava svim poreznim
obveznicima elektroničku predaju digitalno potpisanih obrazaca, dohvat statusa poslanih
obrazaca te uvid u porezno knjigovodstvenu karticu, a sve u cilju jednostavnijeg i brţeg
ispunjavanja obveza prema Poreznoj upravi.13 Usluga omogućava elektroničku komunikaciju
s obveznicima korištenjem Interneta kao komunikacijske infrastrukture. U sklopu usluge
odvija se sigurna razmjena elektroničkih dokumenata izmeĎu poreznog obveznika i Porezne
uprave. Sustav zadovoljava visoke standarde sigurnosti kako bi se osigurao siguran i
nekompromitiran prijenos podataka u elektroničkim transakcijama.
Skup elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna u potpunosti je zasnovan na
otvorenim internetskim standardima te je na taj način omogućeno njegovo korištenje sa svih
danas relevantnih računalnih platformi, neovisno o proizvoĎaču.
U sklopu elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna trenutno su dostupne
slijedeće elektroničke usluge:

Upravljanje ovlaštenjima,

ePDV – elektroničke usluge za podnošenje obrazaca u skupini poreza na dodanu
vrijednost (PDV i PDV-K),

ePD – elektroničke usluge za podnošenje obrazaca u skupini poreza na dobit (PD,
SR i TZ),

eID – elektroničke usluge za podnošenje obrazaca u skupini poreza na dohodak
(ID i IDD)

ePKK – elektroničke usluge za dohvat porezno knjigovodstvene kartice
12
Prema http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf
13
Izvor: http://www.porezna-uprava.hr/e-porezna/index.asp (31.1.2013.)
9

Dohvat statusa obrasca – dohvat i pregled statusa prethodno poslanih obrazaca

Dohvat zaprimljenih obrazaca – dohvat i pregled prethodno poslanih i zaprimljenih
obrazaca

Ovlaštenja poslovnog subjekta – pregled i upravljanje ovlaštenjima
Prema podacima iz 2010. u sustav ePDV uključeno je do sada 667 registriranih
poreznih obveznika te 1396 nositelja kvalificiranog elektroničkog potpisa. U 2007. godini
zaprimljene su 2543 prijave PDV-a putem interneta.14
eMirovinsko je usluga HITRO.HR servisa kojom Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, omogućava elektroničku prijavu podataka o osiguranicima za prvi stup javnog
mirovinskog sustava. Prva usluga e-Mirovinskog je e-prijave. Ova usluga dopunjuje
dosadašnji klasičan način prijava na mirovinsko osiguranje s mogućnošću podnošenja prijava
elektroničkim putem.
Registar koncesija je jedinstvena elektronička evidencija ugovora o koncesiji i
središnji izvor informacija o svim koncesijskim ugovorima na području Republike Hrvatske.
Korisnik koncesije ima uvid u podatke o svim svojim ugovorima. Davatelj koncesije ima uvid
u sve podatke o korisnicima uključujući izvještaje o dospjelim nepodmirenim naknadama.
Pravne i fizičke osobe imaju uvid u javne podatke iz Registra. Sustav ima 5861 korisnika od
toga 4843 pravne osobe.15
Carinska uprava je u 2007. godini postigla izuzetno visoki postotak od 94% ukupnog
broja carinskih deklaracija predanih elektroničkim putem. Pored toga, elektronička razmjena
podataka sa Republikom Slovenijom ostvarena je na svim graničnim prijelazima.
Uz ove potpuno transakcijske servise, postoji i niz elektroničkih usluga koje
omogućavaju uvid u registre i upisnike javne uprave ili omogućavaju elektroničko poslovanje
u javnom sektoru kao što su: eJavna nabava, eZdravstvo, eZemljišne knjige, eKatastar,
Integralni informacijski sustav upravljanja sudskim spisima, e-Sudski registar, središnji portal
javne uprave Moja Uprava i eTvrtka.
14
Prema http: //hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf
15
Prema http: //hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf
10
eKatastar je onlone preglednik katastarskih podataka i sluţi za uvid u središnju bazu
postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u Središnjem uredu
Drţavne geodetske uprave.16 Podaci koji se vode u bazi sluţbeni su katastarski podaci.
Preglednik omogućava uvid u katastarske podatke s odreĎenim datumom za cijelu drţavu.
Uvid u podatke moguć je putem broja katastarske čestice ili putem broja posjedovnog lista u
odabranoj katastarskoj općini.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogućen je i putem usluge eZdravstveno
koji omogućuje pokretanje postupka za utvrĎivanje statusa osigurane osobe u obveznom
zdravstvenom osiguranju elektroničkim putem (podnošenjem e-prijave).
eTvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omogućava elektroničko osnivanje društva s
ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću sa
temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobiljeţničkog ili HITRO.HR ureda u
Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova u roku od 24 sata.17
Prema podacima Hrvatske Gospodarske Komore, u Hrvatskoj je u 2006. poslovalo
preko 72.000 tvrtki, od kojih je 96% malih, kojima se elektroničkim poslovanjem otvaraju
nove mogućnosti poslovanja. Stoga je jedna od svrha Strategije razvitka elektroničkog
poslovanja u Republici Hrvatskoj poticati i pomoći malo i srednje poduzetništvo, uključujući i
mikro tvrtke, u svim sektorima gospodarstva, u primjeni informacijske i komunikacijske
tehnologije kako bi maksimizirali konkurentnost. U razvitku elektroničkog poslovanja
značajan je utjecaj velikih tvrtki koje preko lanca nabave u cijelom svom ekosustavu mogu
ubrzati i olakšati uvoĎenje elektroničkog poslovanja u male i srednje velike tvrtke.
3.2. Internet bankarstvo u Hrvatskoj
Svake godine broj graĎana koji se koristi internetom kao kanalom plaćanja raste
dvoznamenkastim brojem, a graĎani na internetu u prosjeku mjesečno troše 2500 kuna.18
Prema dostupnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem 2011. godine ukupno se
16
Izvor: http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=36 (31.1.2013.)
17
zvor: http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=72 (31.1.2013.)
18
Izvor: http://www.poslovni.hr/trzista/gotovo-se-milijun-ljudi-u-hrvatskoj-koristi-internetskim-bankarstvom210071 (31.1.2013.)
11
948.000 graĎana koristilo uslugom internetskog bankarstva. Promatrajući statističke podatke
HNB-a unatrag sedam godina, primjetno je kako svake godine broj graĎana koji se koristi
internetom kao kanalom plaćanja raste dvoznamenkastim brojem.
Statistika HNB-a dijelom bi se trebala uzeti s rezervom s obzirom na to da banke
prilikom davanja novih kredita ili otvaranja računa često prodaju pakete unutar kojih je i
internet bankarstvo. Stoga se moţe pretpostaviti da je broj graĎana koji stvarno rabe
internetsko bankarstvo nešto manji. Postoji statistika koja egzaktno dokazuje trend rasta
korištenja internet bankarstva. To su podaci broja transakcija i vrijednosti transakcija.
Promatrajući te podatke, prošla je godina bila svojevrsni bum. Tako je broj transakcija skočio
28,8 posto. GraĎani su u 2011. godini ostvarili 33,4 milijuna transakcija, odnosno 745.000
više nego 2005. godine. Solidan porast imala je i 2010. kada je zabiljeţeno 23,5 posto više
transakcija nego 2009. godine. Vaţno je istaknuti da su prošle godine graĎani internet
bankarstvom potrošili 28,5 milijardi kuna. Toliko, naime, iznosi vrijednost transakcija.
Spomenutih 28,5 milijardi kuna porast je od gotovo 25 posto u odnosu na godinu prije.
Točnije, graĎani su internet bankarstvom potrošili 5,6 milijardi kuna više nego 2010. godine.
Broj transakcija iz godine u godinu raste. Tako je 2010. bilo 23 posto više transakcija nego
godinu prije, 2009. je bilo 20,7 posto više transakcija, a 2008. bilo je 27,4 posto više
transakcija.19
Osim plaćanja računa svakoga mjeseca internetsko bankarstvo sve se više koristi u
plaćanju raznih usluga kao što su kupnja na portalima koji nude izuzetno povoljne aranţmane,
bilo za putovanja, sport i rekreaciju ili razne medicinske tretmane i slično. Stručnjaci kaţu
kako se kupnja preko interneta u Hrvatskoj dinamizira, no trţišni segment koji najviše rabi
internet za kupnju još nema veliku kupovnu moć. Smatra se da će snaţan poticaj rasta
trgovine preko interneta uslijediti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer će ponuda robe
dostupne preko interneta po vrlo konkurentnoj cijeni bez dodatnih davanja znatno narasti.
Naime, kaţu stručnjaci, takav se scenarij dogodio i u zemljama istočne Europe nakon njihova
ulaska u Europsku uniju pa je rast trgovine preko interneta od 2004. godine do 2008. godine u
zemljama istočne Europe bio gotovo dvostruko veći od onoga u Sjedinjenim Američkim
Drţavama i znatno veći od rasta u zemljama zapadne Europe.
19
Izvor: http://www.poslovni.hr/trzista/gotovo-se-milijun-ljudi-u-hrvatskoj-koristi-internetskim-bankarstvom210071 (31.1.2013.)
12
3.3. Prepreke razvoju elektroničkog poslovanja u Republici
Hrvatskoj
Prepreke razvoju elektroničkog poslovanja pojavljuju se i u području drţavnih tijela i
u gospodarstvu. Iako su temeljni zakoni koji reguliraju područje elektroničkog poslovanja u
Hrvatskoj u velikoj mjeri usklaĎeni s EU i najboljom meĎunarodnom praksom, ipak još
uvijek cijeli niz posebnih propisa i podzakonskih akata zahtjeva čuvanje ili dostavu isprava na
papirnatom mediju. Uz pravne prepreke koje su posljedica jasnog izričaja koji zahtjeva
papirnatu ispravu potpisanu rukom, postoji i izričaj „u pisanom obliku“ koji bi u skladu sa
Zakonom o elektroničkoj ispravi trebalo tumačiti tako da uključuje i elektroničke isprave, ali
u praksi se ipak često zahtjeva papirnati medij. U okviru projekta HITROREZ20 identificirane
su neke od prepreka, ali samo sustavnom analizom po pravnim područjima biti će moguće
stvoriti cjelovitu sliku preostalih pravnih prepreka i planirati njihovo uklanjanje.
Da bi postojeća pravna rješenja u potpunosti zaţivjela u praksi potrebno je osnaţiti
nadleţne institucije na području administrativnih kapaciteta i u organizacijskom smislu.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva treba povećati svoje administrativne
kapacitete kako bi se mogli preuzeti zadatci vezani za pripremu prijedloga strateških
dokumenata, koordinaciju i praćenje njihove provedbe, pripremu prijedloga pravnih rješenja,
praćenja provedbe zakonskih i podzakonskih akata i inspekcijski nadzor.21
U ovom trenutku vrlo je malo podataka o sudskoj praksi vezanoj uz provedbe zakona
iz područja elektroničkog poslovanja. Nadleţne sudove potrebno je osnaţiti kako u području
administrativnih kapaciteta, tako i kroz provedbu kontinuiranog obrazovanja i upoznavanja sa
svjetskom sudskom praksom iz područja elektroničkog poslovanja. To se posebno odnosi na
trgovački i upravni sud.
U središnjim tijelima javne uprave nedostaje stručnih kadrova za organizaciju
elektroničkog poslovanja u javnoj upravi, što je nuţni preduvjet za prihvat elektroničkih
isprava tj. omogućavanje elektroničkog poslovanja u odnosima s poslovnim subjektima, ali i
20
Prema www.limun.hr: HITROREZ predstavlja sustavan i transparentan pristup preispitivanju provedbenih
propisa kako bi se pojednostavili ili uklonili oni koji su nepotrebni ili neučinkoviti
21
Izvor: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf (1.2.2013.)
13
graĎanima i ostalim tijelima javne uprave. U okviru projekta Središnjeg portala javne uprave
potrebno je uspostaviti središnji autorizacijski i autentikacijski servis i sigurni transakcijski
servis kao osnovnu infrastrukturu za uvoĎenje elektroničkog poslovanja u skladu sa Zakonom
o javnoj ispravi u sva tijela javne vlasti.22
Istraţivanja elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj pokazuju da u hrvatskom gospodarstvu nije
dovoljno prisutna svijest o prednostima elektroničkog poslovanja, nedostaju znanja o primjeni
osnovnih tehnologija vezanih uz elektroničko poslovanje (kao što su elektronički potpis,
elektronička isprava, elektroničko plaćanje) te je još uvijek prisutno nepovjerenje u
poslovanje putem interneta. TakoĎer je problem nedostatak svijesti o postojećim
meĎunarodnim normama i standardima elektroničkog poslovanja, kao i sporo prihvaćanje
takvih normi i standarda kroz nacionalno normirno tijelo jedna je od vaţnih prepreka razvitku
elektroničkog poslovanja. Svi sudionici procesa normizacije trebaju poticati primjenu
otvorenih i meĎunarodnih standarda i normi u izradi aplikacija elektroničkog poslovanja,
podrţavajući tako tehnološku neutralnost i interoperabilnost izmeĎu različitih sustava i
dodatno potičući ravnopravnu trţišnu utakmicu rješenja temeljenih na različitim
tehnologijama.
No postoji još jedna tvrdnja, a to je da nije toliko računalna nepimenost graĎana kriva
koliko financijski sektor. Tvrdi se da: Razvoj elektroničkog plaćanja u Hrvatskoj najviše koče
kartičari, koji trgovcima skupo naplaćuju transkacije a novac isplaćuju s počekom i do 45
dana, zatim besplatno podizanje gotovine na bankomatima zbog čega je gotovina jeftinija od
drugih oblika novca te prevelika konkurencija meĎu kartičnim mreţama koje meĎusobno nisu
usklaĎene pa odbijaju korisnike e-usluga.23
22
Izvor: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf (1.2.2013.)
23
Izvor: http://www.poslovni.hr/tips-and-tricks/financijski-sektor-je-skrivena-kocnica-e-poslovanja-u-hrvatskoj219981 (1.2.2013.)
14
4. Zaključak
Moţe se zaključiti da je elektroničko poslovanje nezostavan budući način poslovanja,
bilo da se radi o prodaji, plačanju računa ili pregledavanju zemišljih knjiga. U svijetu je ono
jako dobro prepoznato, te razvijene zemlje vrlo dobro koriste elektroničko poslovanje i
razmišljanju na takav način.
Svijet postaje sve povezaniji pomoću ICT tehnologija, a elektroničko poslovanje se
temelji upravo na tim tehnologijama. To automatski daje veću sliku poslovanja, ali naravno
vrlo je vaţno imati dobar marketing kako bi bili prepoznati u moru interneta.
Hrvatska Vlada, a i vodeće kompanije prepoznale su taj način poslovanja te uz usku
suradnju, edukaciju i projekte, pokušavaju u Hrvatskoj zaţivjeti elektroničko poslovanje kao
normalno razmišljanje svih graĎana.
Ministarstvo gospodarstva je pokrenulo i doneslo Strategiju koja se odnosi na razvitak
elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj te ima svoja tri projekta na kojima temelji
razvitak, a to su:
 eTrgovina s kojom pokušava doseći veće i globalno trţište,
 eRačuni s kojima bi skratili vrijeme plaćanja i gubljenja vremena, te količinu papira,
 ePotpis s kojim ţeli pobuditi svijest graĎana da na internetu postoje forme koje se
odnose na sigurnost i integritet podataka.
Općenito u Hrvatskoj se dosta radi na širenju elektroničkog poslovanja. Fina je jedna od
glavnih poduzeća koja u uskoj sutradnji s Ministarstvom sudjeluje u tom širenju. Jedan od
njenih projekata je ePorez koji omogućava elektroničke obrasce s digitalnim potpisom, te je
dosta ljudi prepoznalo taj način poslovanja i uvelike se koristi.
Ostali projekti koji se spominju eRegos, eMirovinsko, eNautika, Registar koncesija, eJavna
nabava, eZdravstvo, eZemljišne knjige, eKatastar, Integralni informacijski sustav upravljanja
sudskim spisima, e-Sudski registar, središnji portal javne uprave Moja Uprava i eTvrtka.
15
Najpoznatiji Hrvatski servis za ubrzanu komunikaciju graĎana i poslovnih subjekata s
drţavnom upravom je HITRO.HR i na njemu se nalaze upute za korištenje usluga: ePorez,
eTvrtku, eMirovnisko, eZdravstvo, eRegos te eKatastar.
Ono što najviše raste po broju korisnika u Republici Hrvatskoj je internet bankarstvo.
Ono je prepoznato zbog svojih velikih predosti, pogotovo zbog brzine plaćnja. Najviše se
koristi u svrhu plaćanja računa.
Moţe se reći da u Republici Hrvatskoj sve više zaţivljava uporaba elektroničkog
poslovanja, ali ipak, to je još daleko od onoga kakvo bi moglo biti, ali na dobrom je putu.
Ljudi se privikavaju na pametne kartice i korištenje ICT tehnologije. Od prijavljivanja poreza,
elektroničkih recepata, korištenja pametnih kartica poput npr. ENC-a pa sve tako do kupnje na
interentu. Neke kočnice se polako otklanjaju, ali još uvijek ima dosta posla. Najveće kočnice
su one u nepravilnom korištenju i naravno, financijski problemi.
16
Literatura:
URL izvori:
http://www.hamag.hr/baza-znanja/upravljanje-poslom/elektronicko-poslovanje.html
(29.1.2013.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/E-poslovanje (29.1.2013.)
http://www.gadgeterija.net/2011/07/20/racuni-hr-uskoro-u-svakom-internetbankarstvu/#.UQ7bCmdZ1i1 (1.2.2013.)
http://www.poslovni.hr/trzista/gotovo-se-milijun-ljudi-u-hrvatskoj-koristiinternetskim-bankarstvom-210071 (30.1.2013.)
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp (1.2.2103.)
http://www.poslovni.hr/trzista/hrvati-europski-lideri-u-koristenju-e-bankarstva-144129
(1.2.2013.)
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960 (31.1.2013.)
http://gs1-eportal.com.com.hr/eusluge/ecrokat/sto-je-globecat/ (31.1.2013.)
http://www.gs1hr.org/gs1-croatia/sto-je-gs1-croatia (31.1.2013.)
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=896 (31.1.2013.)
http://www.porezna-uprava.hr/e-porezna/index.asp (1.2.2013.)
http://www.ebizmags.com/upotreba-e-poslovanja-u-hrvatskoj-i-srbiji/ (30.1.2013.)
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=72 (1.2.2013.)
http://www.regos.hr/default.aspx?id=296 (1.2.2013.)
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=64 (1.2.2013.)
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=36 (1.2.2013.)
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=37 (1.2.2013.)
17
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=38 (1.2.2013.)
http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=39 (1.2.2013.)
http://www.vlada.hr/hr/playliste_za_video_i_audio/playlista_ehrvatska/e_nautika
(29.1.2013.)
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf (30.1.2013.)
http://www.hup.hr/Upload/ZAKONODAVSTVO/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20
strategiji%20e-poslovanja_1.pdf (30.1.2013.)
http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3308 (30.1.2013.)
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111604 (1.2.2013.)
http://www.poslovni.hr/tips-and-tricks/financijski-sektor-je-skrivena-kocnica-eposlovanja-u-hrvatskoj-219981 (1.2.2013.)
18

Download Report