STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA
GRADA KARLOVCA 2012. – 2020.
Sažetak
Karlovac, rujan 2012.
Strategija razvoja turizma
grada Karlovca 2012.-2020.
Naručitelj
Grad Karlovac
Nositelj projekta:
Turistička zajednica grada Karlovca
Članovi radne skupine:
Biserka Cukina Tropčić dipl.oec., Grad Karlovac
mr.sc. Marin Stanišić, Karlovačka županija
mr. sc. Silvija Vitner Marković, viši pred., Veleučilište u Karlovcu
Alen Belavić mag.oec., TZ grada Karlovca
mr.sc. Tihana Bakarić, voditeljica radne skupine, TZ grada Karlovca
Nadzorni odbor projekta:
Turističko vijeće Turističke zajednice grada Karlovca
Partneri:
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana
dr. sc. Zvonimira Šverko Grdić
mr. sc. Daniela Soldić Frleta
Veleučilište u Karlovcu, Karlovac
mr. sc. Silvija Vitner Marković, viši pred.
Veleučilište VERN, Zagreb
Romana Franjić, prof. pedagogije, predavač
Lektor: Bruno Vojvodić, prof.
Anketari:
studenti 3. godine Stručnog studija ugostiteljstva Veleučilišta u Karlovcu
Jasmina Novačić, Mikela Valentić, Marija Gašparin, Antonija Draženović, Višnja Polojac, Jasmina
Krnežić, Matea Manjerović, Tanja Mrgan, Vedran Vincelj, Andrej Grgurić, Tea Vuković, Ivana Baljak,
Željka Krivačić, Helena Ocvirk, Nikolina Skender, Valentina Ribarić, Denis Kresnik, Sunčica Banić, Iva
Milčić
Karlovac, rujan 2012.
Sadržaj
1
2
3
4
5
UVOD ............................................................................................................................................... 6
1.1
INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA ..................................................................................... 6
1.2
METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA . 6
POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA KARLOVCA ........................................ 8
2.1
NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI ...................................................................................... 8
2.1.1
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. ........................ 8
2.1.2
Strateški plan minstarstva turizma za razdoblje 2011.-2013. ......................................... 8
2.1.3
Županijska razvojna strategij Karlovačke županije 2011.-2013. ...................................... 9
2.1.4
Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. ..................... 9
2.1.5
Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014. .................................. 9
2.2
PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ............................................................................. 10
2.2.1
Prostorni plan uređenja grada Karlovca ........................................................................ 10
2.2.2
Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP) ......................................................... 10
INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA KARLOVCA ......................................... 11
3.1
OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................................... 11
3.2
GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA ...................................................................... 11
3.3
OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ TURIZMA NA
PODRUČJU GRADA KARLOVCA .......................................................................................................... 12
3.3.1
Prirodni turistički resursi ............................................................................................... 13
3.3.2
Antropogeni turistički resursi ........................................................................................ 13
3.3.3
Društvena događanja .................................................................................................... 14
3.4
Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu .................................................................. 16
ANALIZA STANJA ............................................................................................................................ 17
4.1
Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca ..................................................... 17
4.2
Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca............................................................... 18
4.3
Analiza dionika....................................................................................................................... 19
4.3.1
Gospodarski sektor ........................................................................................................ 19
4.3.2
Javni sektor .................................................................................................................... 20
4.3.3
Civilni sektor .................................................................................................................. 21
4.4
Analiza stanja važnih turističkih zona grada .......................................................................... 21
4.5
Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca ................................... 23
4.6
Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje Karlovca'' ..................... 25
4.7
Analiza upitnika na web stranici TZ ....................................................................................... 26
4.8
SWOT analiza turizma grada Karlovca ................................................................................... 28
4.9
Analiza okruženja .................................................................................................................. 32
RAZVOJNI MODEL .......................................................................................................................... 33
5.1
Izbor modela razvoja ............................................................................................................. 34
5.2
Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ................................................................................... 36
5.3
Vizija ...................................................................................................................................... 40
5.4
Matrica proizvoda ................................................................................................................. 41
5.5
Mjere i programi podrške realizaciji strategije...................................................................... 42
5.5.1
Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske ....................................................... 42
5.5.2
Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije....................................................... 43
5.5.3
Programi raspoloživi na razini grada Karlovca............................................................... 43
5.5.4
Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca .............................. 44
5.5.5
Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije ................................................ 44
6 RAZVOJNI PROJEKTI ....................................................................................................................... 45
6.1
Kriteriji za odabir razvojnih projekata ................................................................................... 46
6.2
Projekti diferencijacije grada Karlovca .................................................................................. 46
6.3
Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac........................................................................... 54
6.4
Definiranje postavki baze projektnih ideja ............................................................................ 55
7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA – PRISTUP DESTINACIJSKOM
MARKETINGU ........................................................................................................................................ 56
8 PROVEDBA STRATEGIJE ................................................................................................................. 58
8.1
LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU ........................................................................................... 58
8.2
UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA ................................................................................... 58
8.2.1
POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE .............................................................................. 59
8.2.2
Prijedlozi sadržaja programa edukacije ......................................................................... 59
9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE ............................................................................ 61
10
KORIŠTENA LITERATURA............................................................................................................ 63
11
Popis slika .................................................................................................................................. 66
12
Popis tablica............................................................................................................................... 66
13
Popis grafikona .......................................................................................................................... 66
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
1 UVOD
1.1 INICIJATIVA ZA IZRADU DOKUMENTA
Na 7. sjednici Turističkog vijeća održanoj 15.03.2011. godine donesena je odluka o izradi prve
strategije razvoja turizma grada Karlovca te su osigurana sredstva iz gradskog proračuna za izradu
dokumenta. Koncept izrade dokumenta usvojen je u svibnju 2011. godine te su u lipnju potpisani
ugovori s partnerima, a Turističko vijeće kao nadzorni odbor projekta usvojilo je plan aktivnosti
projekta.
1.2 METODOLOGIJA IZRADE I STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA
TURIZMA GRADA KARLOVCA
Interes turista u okviru globalnog turističkog tržišta raste za posjet područjima bogatima atraktivnom
kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim resursima, čime grad Karlovac raspolaže u značajnoj mjeri.
Međutim, usprkos velikom uloženom trudu još uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u
onim granicama u kojima bi on trebao biti. Autori Strategije će u cilju rješavanja navedene situacije
na koncizan i jezgrovit način odrediti i objasniti model primjerene turističke valorizacije grada
Karlovca, poštujući ciljeve zaštite okoliša, sociokulturne specifičnosti i ekonomske ciljeve razvoja
turizma na ovom području. Pri tome će se zadovoljiti načela primjenjivosti, konkretnosti i aktualnosti
te će se temeljiti na koncepciji održivog razvoja i suvremenim teorijskim spoznajama iz područja
razvoja turizma, uvažavajući lokalne specifičnosti samog područja. U tom kontekstu će tim za izradu
Strategije primijeniti multidisciplinarni pristup, neophodan pri planiranju razvoja turizma destinacije.
U istraživanju će se slijediti temeljni cilj – preobraziti grad Karlovac u kvalitetnu, prepoznatljivu i
poželjnu turističku destinaciju koja posluje u većem dijelu godine i na taj način osigurava dugoročnu
profitabilnost i održivost turizma u interesu svih uključenih subjekata. To znači da treba osigurati
povećanje konkurentnosti turističke ponude ove destinacije uz ostvarenje ekonomskih, ekoloških i
društvenih ciljeva. Navedeno treba sagledavati u duhu koncepcije održivog razvoja uz zaštitu i
unaprjeđenje okoliša, racionalno korištenje raspoloživih prirodnih resursa, isticanje gostoljubivosti
lokalnog stanovništva i poticanje svijesti o potrebi očuvanja autohtonih vrijednosti uz optimalnu
valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne baštine, uz sustavno unaprjeđenje asortimana i kvalitete
ukupne turističke ponude. Realizacija globalnog cilja se prepoznaje kroz strateške ciljeve kao ciljeve
prvoga reda, a to za izradu Strategije znači:
 povećanje konkurentnosti destinacije uz kontinuirani rast kvalitete turističke ponude i
istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva;
 optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz
primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.
Strateški ciljevi:
ODRŽIVI RAZVOJ, KVALITETA, KONKURENTNOST
Operativni ciljevi se tretiraju i kao ciljevi drugog reda, a oni predstavljaju daljnju operativnu razradu
općeg i strateških ciljeva.
Operativni ciljevi:
PROVEDIVOST, FLEKSIBILNOST, MONITORING
6
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Uz spomenute ciljeve potrebno je naglasiti i ostale opće društvene ciljeve:
 Kreiranje pozitivnog imidža na turističkom tržištu;
 Turistička valorizacija resursa grada Karlovca uz primjerene metode i instrumente zaštite;
 Otvaranje mogućnosti za nove poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva.
Implementacijom Strategije potrebno je unaprijediti ukupnu turističku ponudu grada Karlovca,
odnosno valorizirati raspoložive resurse uvažavajući načela održivog razvoja i sve mjere zaštite
prostora. Održivi razvoj turizma treba iznaći modele da se dio sredstava koja se akumuliraju razvojem
turizma
Suvremena metodologija izučavanja razvoja turizma nameće istodobno uvažavanje trendova na
svjetskom turističkom tržištu, specifičnosti lokalne situacije i stavova lokalnog stanovništva prema
razvoju turizma te na tim osnovama definira pravce i strategiju razvoja. Područje grada Karlovca
smatra se jedinstvenom i samostalnom destinacijom turista usmjerenih k očuvanim prirodnim
resursima, atraktivnom kulturno-povijesnom baštinom i raznim događanjima.
Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogućnostima
rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja područja grada Karlovca, pri čemu je naglasak na
poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijskom učinku djelovanja svih
zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi.
Iz navedene metodologije, ciljeva istraživanja i pristupa istraživanja nameće se sljedeći sadržaj
dokumenta. U drugom poglavlju daje se pregled nadređenih strateških dokumenata te pregled
prostorno-planske dokumentacije grada Karlovca – Prostornog plana uređenja grada Karlovca te
Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca. Treće poglavlje obrađuje ukratko osnovne značajke
grada, uz sažeti pregled resursne osnove te analizu smještajnih kapaciteta grada Karlovca. U
četvrtom poglavlju predstavljena je analiza turističkog prometa na području grada Karlovca, s
detaljnijim osvrtom na emitivna turistička tržišta, a nastavlja se s analizom dionika. Nadalje se daje
detaljni pregled svih provedenih anketiranja turista i građana kao i SWOT analiza turizma grada.
Poglavlje završava analizom okruženja. Peto poglavlje nudi razvojni model turizma grada, uključujući
ciljeve razvoja turizma i matricu turističkih proizvoda grada, te se nastavlja šestim poglavljem koje
sadrži projekte diferencijacije turizma grada i popis prijedloga značajnih razvojnih projekata za
turizam. Šesto poglavlje završava uputama za uspostavljanje baze projektnih ideja na području
turizma. U sedmom poglavlju daju se smjernice za izradu strateških marketinških planova te se
preporučuje izrada istih za četverogodišnja razdoblja. Osmo poglavlje sadrži smjernice za provedbu
strategije, kao i prijedloge edukativnih aktivnosti. U devetom poglavlju navode se indikatori za
praćenje razvoja turizma i plan uspostave kontrole provedbe dokumenta. Dodaci na samom kraju
sadrže sažetke ostalih dokumenata i inicijativa čije je proučavanje bilo dio procesa analize stanja.
7
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2 POLAZIŠTA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA GRADA
KARLOVCA
U ovom poglavlju daje se sažetak nadređenih strateških dokumenata: Strateški marketinški plan
hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013., Strategija za razvoj ljudskih
potencijala Karlovačke županije 2011.-2013. te Strateške smjernice za razvoj turizma grada Karlovca
2011.-2014. godine.
2.1 NADREĐENI STRATEŠKI DOKUMENTI
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, kao ključni strateško-planski dokument turizma RH,
bila je u postupku izrade tijekom izrade Strategije razvoja turizma grada Karlovca.
2.1.1 Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014.
Prema Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma, dugoročna marketinška vizija hrvatskog
turizma tijekom navedenog razdoblja je sljedeća: postati jedna od 5 najjačih europskih destinacija
životnog stila, utemeljenih na doživljaju. Ostvarenjem definirane vizije hrvatska turistička industrija
postići će glavni cilj za budućnost: povećati prihode od turizma i, sukladno tome, pozitivno utjecati
na prosperitet hrvatskih ljudi.
2.1.2 Strateški plan ministarstva turizma za razdoblje 2011.-2013.
Dokument definira viziju: ojačati ulogu turizma kao pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i tako
pridonijeti gospodarskom rastu RH i blagostanju njenih građana. Kao opći cilj definirano je
pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija. U Dokumentu su
definirana dva posebna cilja, gdje je prvi cilj razvoj turističkog sektora (njegova se realizacija ogleda
kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj kadrova u turizmu, stvaranje uvjeta za
kvalitetan i siguran boravak turista te kroz razvoj u turistički nedovoljno razvijenim područjima), dok
se drugi posebni cilj odnosi na učinkovitu promociju turističkog proizvoda i usluga. Kod programa
razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu za Karlovac su važne potpore za obnovu starih
tradicijskih kuća i objekata s dodatnim sadržajima, poticanje povećanja broja objekata i broja
smještajnih jedinica više kategorije, te kod programa za stvaranje uvjeta za kvalitetan boravak
turista poticanje povećanja objekata više kategorije (4 i 5 zvjezdica). Za program razvoja turizma u
turistički nedovoljno razvijenim područjima (grad Karlovac još uvijek se ubraja u takva područja)
važne su potpore za povećanje broja turističkih seoskih gospodarstava, odnosno povećanje njihovih
smještajnih kapaciteta.
8
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2.1.3 Županijska razvojna strategij Karlovačke županije 2011.-2013.1
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. - 2013. (u daljnjem tekstu: ŽRS) planski je
dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni smjerovi razvoja Županije
usuglašeni s ciljevima i prioritetima Strategije regionalnog razvoja RH, kao i drugim županijskim i
nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te onima na razini EU-a.
VIZIJA
Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva,
kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja
i kvalitetnog življenja.
ŽRS-om Karlovačke županije određuju se strateški ciljevi:
Strateški cilj 1: Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije
Strateški cilj 2: Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture
Strateški cilj 3: Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje razvoja
Strateški cilj 4: Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom
2.1.4 Strategija za razvoj ljudskih potencijala Karlovačke županije 2011.-2013.
Dokument je nastao kao rezultat projekta provođenog od 2009. do 2011. G. sredstvima IPA
komponente IV – razvoj ljudskih potencijala. Dokument ističe slijedeće prioritete: otvaranje radnih
mjesta kroz promicanje i poticanje poduzetništva te povećanja konkurentnosti lokalnog
gospodarstva; usklađenost znanja i kompetencija radne snage s potrebama na tržištu rada kroz
cjeloživotno učenje i povećanje zapošljivosti te promicanje i poticanje jednakih mogućnosti za sve
skupine u pristupu na tržište rada. Svaki prioritet sadrži mjere i aktivnosti za postizanje zadanih
ciljeva. Na kraju dokumenta nalazi se i baza projektnih ideja iz područja razvoja ljudskih potencijala.
2.1.5 Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.
Dokument te je poslužio kao temelj za izradu strategije razvoja turizma. Dokument sadrži viziju,
misiju i strateške ciljeve, analizu stanja, SWOT analizu, segmentaciju i ciljna tržišta, pozicioniranje,
strateške prioritete i smjernice za upravljanje ljudskim resursima.
VIZIJA: Grad Karlovac je 2030. godine drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u
kategoriji turizma doživljaja.
MISIJA: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih građana, a posjetiteljima
omogućava zadovoljstvo kroz posebnost turističke ponude temeljene na jedinstvenim prirodnim i
kulturnim resursima.
STRATEŠKI CILJEVI:
 povećanje broja noćenja (2014. – 37.000 noćenja)
 povećanje smještajnih kapaciteta (2014. povećanje od 20% u odnosu na 2010. – 395 postelja)
 povećanje prosječne duljine boravka turista (s 1,68 dana 2010. na 1,8 dana 2014.)
1
Izvod iz dokumenta za područje turizma
9
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.


povećanje direktnih prihoda od turizma obveznika poreza na dobit (2014. – najmanje 50
milijuna kuna)
povećanje postotnog udjela ukupnih direktnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima
gospodarstva grada (2014. – 0,9%)
2.2 PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA
2.2.1 Prostorni plan uređenja grada Karlovca
Turizam u ciljevima prostornog razvoja grada Karlovca
Potrebno je istražiti veličinu, strukturu, specifična obilježja, kvalitetu i kapacitete moguće turističke
ponude značajne za razvitak grada s obzirom na raspoloživi prostor, njegovu kvalitetu, odnos prema
drugim korisnicima prostora, njegovu ulogu inicijatora i jednog od temeljnih pokretača gospodarskog
i društvenog razvitka, vezano uz turističku potrošnju. Vode, šume, područja pod specijalnim
režimima zaštite te ruralna područja okosnica su budućeg stacionarnog turizma. Osim navedenog
ističe se i slijedeće:
- Naselja i gradsko središte Karlovac posebno, nužno je revalorizirati u kontekstu nadolazećeg
trenda tzv. ''turizma gradova'', dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati
kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.
- Razvoj turizma potrebno je integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta.
- Važno je turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne
baštine).
- U okviru načela održivog razvoja cilj je konvertirati prirodna i kulturna dobra u gospodarska
dobra, odnosno atrakcijske osnove turističke ponude.
- Grad Karlovac djelomično treba razvijati kao turistički grad s naglašenim komponentama
kulturnog i tranzitnog turizma.
- Potrebno je afirmirati lovstvo i ribolovstvo te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke
ponude (vodeni športovi i kupališta).
- Bitno je snažnije afirmirati razvitak seoskog turizma.
- Razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine, tj. utvrditi kapacitete turističke
ponude do određenog limita, vodeći računa da povećani razvitak turizma ne ugrožava okoliš, već
da su te djelatnosti usklađene u razvoju.
2.2.2 Generalni urbanistički plan grada Karlovca(GUP)
GUP grada Karlovca temeljni je dokument uređenja prostora grada. Za njegovu uspješnu izradu i
provedbu važno je učešće svih korisnika prostora, a posebice onih koji će biti nositelji razvoja grada –
gradske uprave, predstavnika gospodarstva, uglednih građana te stručnih službi.
GUP grada Karlovca predviđa TURISTIČKU GOSPODARSKU NAMJENU (planske oznake T1 i T2) u
središnjem dijelu grada uz obalu rijeke Korane (u širem predjelu kupališta na Korani) te na ušću
Mrežnice u Koranu. Hotelska namjena moguća je također u predjelima mješovite namjene, u
predjelima poslovne namjene, kao i u planiranim predjelima Drežnika i Hrnetića (ako se predvidi
podrobnijim urbanističkim planovima).
10
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3 INVENTARIZACIJA RESURSA ZA RAZVOJ TURIZMA GRADA
KARLOVCA
Resursna osnova u ovom poglavlju daje se u osnovnim naznakama.
3.1 OPĆE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA
Grad Karlovac nalazi se 56 kilometara jugozapadno od Zagreba i 130 kilometara istočno od Rijeke.2
Prema Popisu stanovništva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika.3 Ima
umjereno kontinentalnu klimu koju odlikuju vrlo izražena godišnja doba – ljeta vruća s čestim
pljuskovima, zime hladne sa snijegom koji se zadržava u prosjeku 40 dana, proljeća i jeseni duge i
blage. Padaline su izrazitije u jesen i zimi te slabije ljeti i u proljeće. Grad se na raskrižju najvažnijih
hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega prolaze svi prometni tokovi između sjevera i juga
Hrvatske. Karlovac je udaljen od zračne luke Zagreb (Aerodrom Pleso) 55 kilometara. Danas kroz
Karlovac prolaze autocesta, državne ceste, željeznička pruga Zagreb – Rijeka i Zagreb – Split te brojne
druge ceste, što mu daje status važnog prometnog križišta i tranzitnog grada.4 Željeznički promet
zaostaje za cestovnim prometom kada se uspoređuje koji je od navedenih bolje iskorišten u turističke
svrhe.5
3.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE GRADA KARLOVCA
Za grad Karlovac izračunata je vrijednost indeksa razvijenosti od 96,14% odnosno 3,86% ispod
prosjeka Republike Hrvatske za 2010. godinu.
U gradu Karlovcu je 2010.g. registrirano 1036 poduzeća koja su ostvarila ukupan prihod od 5,2
milijarde kuna i zapošljavala 9.692 osobe. Iste godine, bilo je registrirano 1060 obrta, a
poljoprivredom se bavilo 1417 poljoprivrednih gospodarstava.6 Analizirajući poslovanje poduzetnika
po gospodarskim granama jasno se može uočiti vodeća uloga triju grana u ukupnim aktivnostima:
prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Značaj ovih triju gospodarskih grana vidljiv je po
njihovom udjelu u ukupnom gospodarstvu grada. Pored ovih gospodarskih grana, od strateškog
značaja za Karlovac, za sadašnjost i budući gospodarski razvoj, su djelatnosti poljoprivrede i turizma
koje Grad Karlovac na izravan i neizravan način posebno potiče.7
Grad Karlovac je slovio oduvijek kao jak obrtnički centar. Međutim, broj obrta se iz godine u godinu
smanjuje, što nije samo posljedica krize unatrag dvije godine, već sustavnog zapostavljanja ovog vida
gospodarskog djelovanja, ali i subjektivnog stanja u samom obrtništvu (nedovoljna suradnja s
''velikim'' gospodarstvom, slaba unutarsektorska povezanost i nelojalna konkurencija).8
2
Prema Studiji održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 19
www.dzs.hr
4
Prema Karlovačkom leksikonu, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god., str. 266
5
Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. godina, str. 18
6
Ibid
7
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
8
Ibid
3
11
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god.
DJELATNOST/BROJ
OBRTA
2006
2010
Indeks
Udio u %
Proizvodnja
151
110
72,8
10,4
Usluge
530
404
76,2
38,1
Prijevoz
110
69
62,7
6,5
Ugostiteljstvo
190
149
78,4
14,1
Trgovina
202
206
101,9
19,4
Osobne usluge
80
90
112,5
8,5
Ostalo
17
32
188,2
3
UKUPNO
1280
1060
82,8
100
Izvor: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011.
Iz prethodne tablice evidentno je smanjenje broja ugostiteljskih obrta uspoređujući 2006. godinu s
2010. godinom i to za 21,6%. Općenito, nestajanje obrta uvelike se odražava na financijsko stanje
ukupnog gospodarstva grada Karlovca, socijalnu sliku, smanjenje zaposlenosti i povećanje stope
nezaposlenosti.9 Tablica koja slijedi prikazuje prosječan broj nezaposlenih u gradu Karlovcu u
razdoblju od 2006. do 2010. godine.
Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god.
Broj
Godina
Verižni indeks
nezaposlenih
2006
5693
2007
5057
88,8
2008
4337
76,2
2009
4759
83,6
2010
4645
81,6
Izvor: Strategija razvoja Grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina, 30.03.2012.
Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Područnog ureda grada Karlovca od 2010. godine, od
ukupnog broja nezaposlenih 57% su žene. U ukupnoj nezaposlenosti po radnom stažu u gradu
Karlovcu 2010. godine prevladavaju osobe s malo radnog iskustva (1335 nezaposlenih osoba ili 31,9%
su osobe s 0 ili do 2 godine radnog staža). Najveći broj nezaposlenih osoba (57,5%) ima srednju
stručnu spremu.10 Nezaposleno je 268 osoba sa stručnim zvanjem iz područja ugostiteljske
djelatnosti, što čini udio od 6,4% ukupno nezaposlenih osoba u Karlovcu 2010. godine. Konobari su u
promatranoj skupini najbrojniji.
3.3 OSNOVNA OBILJEŽJA RASPOLOŽIVE RESURSNE OSNOVE ZA RAZVOJ
TURIZMA NA PODRUČJU GRADA KARLOVCA
S obzirom da je turizam po svojoj definiciji kretanje ljudi i privremena promjena boravka u prostoru, a
kako bi potencijalni turisti odabrali neki prostor za odredište svog turističkog putovanja, isti mora biti
dovoljno atraktivan da privuče njihovu pažnju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj
privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke
9
Ibid
Zavod za zapošljavanje, Područni ured grada Karlovca, Karlovac, 2011.
10
12
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
potražnje.11 Analizom i inventarizacijom turističkih resursa izdvajaju se oni resursi koji su pogodni za
komercijalno korištenje uz istovremenu podjelu resursa prema njihovom nastanku na prirodne i
antropogene.
3.3.1 Prirodni turistički resursi
U gradu Karlovcu, kao i u Karlovačkoj županiji, razvijena je hidrografska mreža i postoji velik broj
rijeka, rječica i potoka. Najznačajnije su rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica koje se odlikuju
jedinstvenim karakteristikama te je svaka posebna na svoj način. Posebno se može istaknuti
potencijal gradskog kupališta na rijeci Korani gdje je djelomično uređeno Foginovo kupalište
registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica koje
je udaljeno 8 kilometara sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode.
Od ukupne administrativne površine grada Karlovca 34,05% su površine pod šumama. Šume kao
prirodni resurs uglavnom se promatraju u smislu proizvodnje drva kao sirovine u industrijskoj
proizvodnji, no ne smije se zanemariti niti uloga šuma u ostalim gospodarskim djelatnostima kao što
su lovstvo i turizam te uloga šuma u održanju ekoloških sustava, a naročito u domeni pročišćavanja
zraka i utjecaja na vode.12 Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze
administrativne granice grada i imaju ukupno 49 187 ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su
srna, obični zec, divlja svinja, fazan-gnjetao, divlja patka i trčka skvržulja. Osim divljači, za lov su
značajni i lovački objekti te je evidentirano da se ovdje nalazi 6 lovačkih kuća ili domova.13 Ribolovna
područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od Malića do Karlovca, dionica rijeke Dobre od
Bukovja do Gornjeg Pokupja i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do Pisarovine, jezero
Šumbar i draganićki Ribnjaci.
Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. U gradu Karlovcu nalaze se tri zaštićena
područja:14 Cret Banski Moravci, Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja. Na prostoru Karlovca
nekoliko je i točaka značajnih panoramskih vrijednosti krajobraza:15 Gornja Trebinja, vila Anzić,
Kalvarija, i Martinšćak; te osobito vrijednih prirodnih krajobraza: okolica Starog grada Dubovca, dio
obalnog pojasa vodotoka Male i Velike Utinje, Kupe, Korane i potoka Gradnice.
3.3.2 Antropogeni turistički resursi
Antropogeni (društveni) resursi su svi objekti, događanja i procesi vezani uz ljudsko djelovanje u
prošlosti i sadašnjosti.16
Grad Karlovac, osnovan 13. srpnja 1579. g. kao tvrđava u ravnici, podno starije utvrde Dubovac,
građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i
ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.17 Među spomenicima kulture nacionalnog značaja
istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža gradska jezgra
grada Karlovca. Na središnjem gradskom trgu nalazi se zavjetni ''Kužni pil'' s likom Bogorodice,
izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine. U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i
11
Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god., str. 403
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
13
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
14
Ibid
15
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
16
Vukonić, B., Čavlek, N., ur., op. cit., str. 23
17
Prema Studiji održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009., str. 21
12
13
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Trga bana Josipa Jelačića, nalazi se zdenac ukrašen alegorijskim prikazima rijeka.18 Unutar
šesterokrake zvijezde postoji i veći broj očuvanih građevina, među kojima se ističu ranobarokna
župna crkva Svetog Trojstva s franjevačkim samostanom, zrinsko-frankopanski dvor u kojem je
smješten Gradski muzej, crkva Sv. Nikole i dr.19 Zvijezda se pretvara u povijesni park.20 Ona ima
izuzetnu vrijednost jer je prvi izgrađeni ''idealni'' grad u duhu renesansnog shvaćanja obrambenog i
životnog prostora, projektiran prema načelima renesansne arhitekture sa simetričnim kompozicijama
primijenjenim na planiranje grada.
Stari grad Dubovac nalazi se na atraktivnoj lokaciji u gradu Karlovcu u neposrednoj blizini nacionalnog
svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku. Nastao je kao utvrda srednjovjekovne
dubovačke općine potkraj 12. ili na početku 13. stoljeća. Danas Stari grad Dubovac izgleda kao
renesansni kaštel s gotičkim elementima.21 Gradski muzej Karlovac upravlja Branič kulom sa stalnim
postavom. Postav trenutno ne prati trendove suvremene prezentacije i ima prostora za
osuvremenjivanje ponude.
Od ostalih spomenika kulture mogu se izdvojiti sakralni objekti kao što je nacionalno svetište Sv.
Josipa na Dubovcu, crkva Majke Božje Snježne na Dubovcu, pavlinski samostan u Kamenskom kod
Karlovca te župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Rečici. U Karlovcu se nalazi i Vojni kompleks Turanj koji
je u ingerenciji Gradskog muzeja. U gradu Karlovcu djeluju galerija Vjekoslav Karas, galerija Zilik i
galerija Ulak.
Po tradicionalnim običajima i narodnoj nošnji u pokupskom stilu izdvajaju se naselja karlovačkog
Pokuplja u neposrednoj blizini grada Karlovca. Narod toga kraja vrlo je ponosan na svoje običaje,
narodnu nošnju i folklor pa ih njeguje u kulturno-umjetničkim društvima. Najvrjedniji dio sačuvane
etnološke baštine grada Karlovca su 72 etnološke građevine-tradicijske kuće i tradicijske okućnice.
Većina ih se nalazi u dolini rijeke Kupe, u selima Rečica, Pokupska Luka, Šišljavić, Zamršje, ali i u
drugim područjima grada Karlovca.22
3.3.3 Društvena događanja
S obzirom na to da je utvrđeno kako su društvena događanja posebno važan turistički društveni
resurs za turističku ponudu grada, ovdje se izdvajaju kao zasebni dio analize. Događanja povećavaju
stupanj atraktivnosti turističkom mjestu, regiji ili zemlji u cjelini i time obogaćuju sadržaj boravka i
stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. U nastavku slijedi popis društvenih događanja u gradu
Karlovcu tijekom kalendarske godine 2011.
Tablica 3:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine
MJESEC
SIJEČANJ
OŽUJAK
SVIBANJ
DATUM
10. 01.
17. 01.
28. 01.
08. 03.
01. 05.
28. 04. - 02. 05.
08. 05.
NAZIV MANIFESTACIJE
Malonogometni turnir KaBa 2011
ZILIK – Zimska likovna kolonija
Noć muzeja
Dječja fašnička povorka
Biciklijada
Festival Hermetika
Županijska smotra dječjeg folklora
18
Ibid, str. 23
Klarić, Z., op. cit., str. 23
20
Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije, Karlovac,
2007. god., str. 44, 45
21
Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, op. cit., str. 49
22
Strategija razvoja grada Karlovca 2012.-2020., Osnovna analiza – nacrt, Radna skupina 30.03.2012.
19
14
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
LIPANJ
SRPANJ
KOLOVOZ
RUJAN
Vikendi u svibnju
13. 05.
13. 05. - 15. 05.
15. 05.
27. 05.
28. 05. - 29. 05.
28. 05.
28. 05.
28. 05.
23. 06.
28. 06. i 29. 06.
27. 06. - 3. 07.
10. 06. - 12. 06.
12. 06.
18. 06.
3. 07. - 9. 07.
13. 07.
07. 07. - 10. 07.
sredina srpnja
10. 07.
sredina srpnja
kraj 8. mj.
kraj 8. mj. / početak 9. mj.
27. 08. - 28. 08.
07. 09. - 10. 09.
07. 09. - 10. 09.
10. 09.
18. 09.
LISTOPAD
STUDENI
PROSINAC
16. 10.
11. mj. / 12. mj.
24. 12. - 07. 01.
31. 12.
Proljetne promenade
Susret gradova prijatelja djeca
Buba na 4 rijeke
Dan obitelji
Glazbeni festival Hrvatski pleter
Sajam vlastelinstva Dubovac
KLC most wanted
Karlovac open 2011
Smotra starodobnih vojnih vozila RH
Ivanjski krijes
Međunarodni Etno jazz festival Četiri rijeke
LED festival
Međunarodni VW Tuning show
Revija suvremenog plesa i plesnog pokreta Karl. županije
Susreti hrvatskih plesnih ansambala
Međunarodni festival folklora
Rođendanski bal
ArtiKA
Veslačka regata na Kupi
Muzejske zgode
''Folkloraši svome gradu za rođendan''
Koranski susreti
Karlovački Dani piva
Cross country Dubovac 2011.
Karlovac Dance festival
Vaterpolo liga
Filmska revija mladeži
Four river film festival
Ljeto na Lujzijani
Županijska smotra koreografiranog folklora
Tradicionalni gljivarski tjedan
Karlovačka smotra izvornog folklora
Tradicionalni koncert najuspješnijih udruga Karl. županije
Božićni sajam
Doček Nove godine
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.
Premda je veći dio društvenih događanja tijekom godine namijenjen lokalnom stanovništvu, može se
izdvojiti određen broj postojećih događanja koja u većoj mjeri doprinose turističkoj ponudi:
Karlovački dani piva, Karlstadt festival, Ivanjski krijes, Proljetne promenade, Rođendanski bal,
Međunarodni festival folklora, Sajam vlastelinstva Dubovac.
TZ grada Karlovca od 2009. godine provodi aktivnosti istraživanja obilježja posjetitelja na pojedinim
događanjima, prema metodologiji Instituta za turizam nastaloj u zajedničkom projektu koji se
provodio 2008. godine. U strukturi posjetitelja svih analiziranih događanja u obje promatrane godine
(2009. i 2011.)dominiraju posjetitelji iz Karlovca što potvrđuje lokalni karakter događanja.
15
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
3.4 Analiza smještajnih kapaciteta u gradu Karlovcu
Doprinos privlačnoj snazi svake destinacije ali i pretpostavku za razvoj turizma, daju, između ostalog,
karakteristike smještajne i ugostiteljske ponude. Ugostiteljski objekti na području grada su hoteli,
privatni smještaj te ugostitelji iznajmljivači sa sobama za iznajmljivanje, prikazani kao zasebna
kategorija "obrta" u tablici koja slijedi. Hoteli Carlstadt i Europa su kategorizirani trima zvjezdicama, a
hotel Korana Srakovčić četirima zvjezdicama. U gradu Karlovcu se u 2011.g. nalazilo ukupno 200
ležajeva u hotelskom smještaju, 172 ležaja u privatnom smještaju te 7 smještajnih jedinica (parcela)
za 25 osoba (ležaja) u autokampu. Hotel Carlstadt otvoren je 2000. godine i 2003. proširio je
kapacitet s 53 na 80 postelja. Hotel Korana Srakovčić otvoren je 2003. godine te je 2005. proširio
kapacitet s 43 na 47 postelja. Hotel Europa otvoren je 2004. godine te je 2007. proširio kapacitet s 67
na 73 postelje. Grad Karlovac raspolaže i smještajem u autokampu Radonja koji broji 7 parcela
kapaciteta za 25 osoba. Grad Karlovac trenutno ne bilježi smještaj u pansionima niti u hostelima.
U promatranom razdoblju prema tablici koja slijedi bilježi se povećanje broja ležajeva u hotelskom
smještaju. Broj ležajeva u privatnom smještaju se od 2004. do 2008. godine smanjuje.
Tablica 4: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine.
Hotelski Privatni*
Godina
Kamp** Ukupno
smještaj smještaj
2002
53
149
202
2003
123
165
288
2004
190
199
389
2005
194
180
374
2006
194
177
371
2007
200
171
25
396
2008
200
158
25
383
2009
200
158
25
383
2010
200
159
25
384
2011
200
172
25
397
* Privatni smještaj obuhvaća i kategoriju restorana sa sobama (obrtnička djelatnost), što je čest slučaj na
području grada Karlovca. Restorani sa sobama čine udio od 30-ak% ukupnog privatnog smještaja grada
Karlovca.
**Kapacitet kampa prikazan je prema prihvatnom broju osoba, odnosno ležajeva, a ne parcela.
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Najveći broj turističkih noćenja bilježi hotelski smještaj, i to s udjelom od oko 70% od ukupnog broja
noćenja ostvarenih 2011. godine. Zatim slijedi privatni smještaj s udjelom od ukupno 27% te smještaj
u kampu sa simboličnih 3% u ukupnom broju ostvarenih noćenja u gradu Karlovcu.
Tablica 5: Noćenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god.
Broj noćenja
Vrsta
Popunjenost
Broj
Struktura
Struktura u
Ukupno
smještajnog
kapaciteta u
ležajeva
u%
%
domaći i strani Strani gosti
objekta
%
gosti
Hoteli
200
50.38
20 495
15 675
69.96
28.08
Privatni smještaj
172
43.32
8017
5497
27.36
12.8
Autokamp
25
6.3
786
786
2.68
8.61
UKUPNO
397
1
29 298
21 958
1
20.22
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
16
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Nakon utvrđivanja stupnja iskorištenosti kapaciteta pojedinih ugostiteljskih objekata otvara se
mogućnost odgovora na pitanje postoji li potreba za povećanjem broja smještajnih kapaciteta na
definiranom području ili su već postojeći dovoljni. Iz prethodne tablice vidljiva je niska prosječna
godišnja popunjenost kapaciteta na prostoru grada Karlovca. Razlog tomu je, između ostalih, izrazita
sezonalnost turizma na prostoru grada Karlovca.
4
ANALIZA STANJA
Analiza stanja podrazumijeva analizu turističkog prometa i emitivnih tržišta, analizu dionika, analizu
provedenog anketiranja turista i građana, upitnika na web stranici TZ te SWOT analizu. Na kraju je
izrađena i analiza okruženja, odnosno konkurentskih destinacija u krugu od 150 km od grada Zagreba
kao najjačeg emitivnog tržišta u Hrvatskoj.
4.1 Analiza turističkog prometa na području grada Karlovca
Analiza dostignutog stupnja razvoja turizma od posebnog je značenja, ne samo zbog spoznaje
dosadašnjeg stupnja razvoja, već i zbog planiranja budućeg razvoja. Ista obuhvaća analizu fizičkog
prometa te analizu socio-ekonomske organiziranosti u turizmu.
U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od
2006. do 2011. godine.
Grafikon 1: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2012.
Pad turističkog prometa u gradu koji se bilježi 2009. g. u odnosu na prethodno promatrane godine
uzrokovan je globalnom gospodarskom krizom. Godine 2011. stranih je turista 75%, a domaćih 25% u
gradu Karlovcu. Prosječan broj noćenja turista u 2011. godini iznosi 1,5 noćenja. Grad Karlovac je
turistička destinacija u kojoj se turisti zadržavaju kratko vrijeme. Ugošćuje turiste u tranzitu i
poslovne ljude. Uvidom u trenutno stanje i privlačnu snagu resursne osnove grada Karlovca, koja bi
privukla i zadržala gosta više od jednog noćenja, po svom opsegu ona je. Stoga turizam u Karlovcu
trenutno ima tranzitni, odnosno izletnički karakter.
17
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.2 Analiza emitivnih turističkih tržišta grada Karlovca
Strateški cilj svake receptivne turističke zemlje razvitak je inozemnog turizma, što zahtijeva analizu
svih relevantnih karakteristika turističkih tržišta u inozemstvu za koja se receptivna zemlja
opredjeljuje. Prema podacima iz tablice koja slijedi u nastavku evidentan je udio dolazaka i noćenja
turista u ukupnim iznosima tijekom 2009. i 2010. godine iz sljedećih nekoliko zemalja: Njemačke,
Poljske, Nizozemske, Italije, Austrije i Francuske. Za grad Karlovac posebno je važno domaće tržište
koje ima udio od 25%
Tablica 6: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine
Dolasci
Dolasci
Noćenja Noćenja
Zemlja
Index
Index
Udio
2010
2011
2010
2011
Hrvatska
4335
3661
84
11295
7340
65
25.05
Njemačka
2594
2586
100
4088
3887
95
13.27
Poljska
2369
2498
105
2471
3039
123
10.37
Italija
1111
1023
92
1755
1511
86
5.16
Austrija
908
972
107
1504
1224
81
4.18
SAD
404
410
101
802
1182
147
4.03
Nizozemska
1002
728
73
1333
898
67
3.07
Rusija
379
494
130
583
881
151
3.01
Češka
685
664
97
900
820
91
2.80
Francuska
630
458
73
1357
676
50
2.31
Mađarska
754
561
74
985
646
66
2.20
Srbija
252
329
131
362
524
145
1.79
Velika Britanija
274
286
104
495
516
104
1.76
Švicarska
240
318
133
344
503
146
1.72
Belgija
464
339
73
496
479
97
1.63
Koreja
153
432
282
177
450
254
1.54
BIH
385
311
81
595
367
62
1.25
Slovenija
286
220
77
441
336
76
1.15
Australija
139
139
100
271
335
124
1.14
Rumunjska
361
278
77
475
335
71
1.14
Slovačka
289
279
97
453
335
74
1.14
Kanada
174
169
169
356
330
93
1.13
OSTALI
2253
2145
95
3117
2637
85
9.16
UKUPNO
20441
19300
94
34655
29298
85
100.00
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011.
Val osamostaljenja brojnih ''mladih'' europskih zemalja središnje i istočne Europe, otvaranja i
gospodarskog jačanja zbog prelaska na tržišnu ekonomiju značio je za turizam pojavu novih
receptivnih, ali i emitivnih turističkih tržišta. Vodeća tržišta tzv. ''Nove Europe'', kao što su Češka,
Mađarska, Poljska u gradu Karlovcu 2011. g. ostvaruju udio od sveukupno 15,4%. S druge strane,
2011.g. bilježi se udio turista iz Nizozemske i Francuske od 5,4%. Tradicionalna emitivna turistička
tržišta, kao što su Njemačka, Italija i Austrija generiraju gotovo 23% inozemnog turizma grada
Karlovca u 2011. godini.
Analiza dobne strukture turista ukazuje na to da najviše turista koji borave u Karlovcu je u starosnoj
dobi od 41 do 60 godina, a zatim od 31 do 40 godina. Također, smanjuje se udio mlađih dobnih
skupina, a raste udio gostiju dobne skupine 41 – 60 godina. U strukturi gostiju, u Karlovcu prednjače
individualni gosti gdje je njihov udio u prosjeku u zadnjih nekoliko godina oko 84%.
18
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.3 Analiza dionika
Tijekom projekta održane su dvije javne rasprave na kojima se dionike konzultiralo o važnim
pitanjima za turizam. Dionike iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora željelo se informirati o
projektu izrade Strategije razvoja turizma te dobiti direktan input od sva tri sektora. Na prvom
susretu poticala se rasprava o stanju turizma grada Karlovca, o problemima i preprekama na koje
nailaze te njihovo mišljenje o glavnim prilikama za daljnji razvoj turizma grada. Sudionici druge
radionice dali su mišljenja i primjedbe na SWOT analizu te na prijedlog modela razvoja, viziju i
strateške ciljeve razvoja turizma. Isto tako na radionici se provela anketa u kojoj su sudionici
odgovarali na određenja pitanja o razvoju turizma grada Karlovca.
Od ukupnog broja anketiranih ispitanika 100% njih smatra da razvoj turizma na području grada
Karlovca ima perspektivu. Isto tako, predloženu viziju grada Karlovca prihvatila je većina ispitanika
(78%), njih 5% nije prihvatilo viziju, dok 17% anketranih nije odgovorilo na pitanje vezano uz prihvat
vizije.
Istovremeno ispitanici su također naveli i ključne prepreke za realizaciju razvojnog modela, i to:
 postojanje birokracije koja koči napredak;
 nedostatak turističkog senzibiliteta, nedostatak stručnih ljudi kao i financijskih sredstava;
 nepostojanje političkog konsenzusa oko strateških pitanja, pa tako i razvoja turizma;
 loše prostorno planiranje (nije sveobuhvatno), što dovodi do trajne degradacije prostora;
 potencijalnu opasnost realizacije projekta kao što su: 1. izgradnja HE, 2. izgradnja sustava obrana
od poplava – što može trajno pogubno utjecati na vodne resurse, čime se ugrožava jedna od
glavnih snaga razvoja turizma;
 lošu gospodarsku situaciju, nerazvijeno malo i srednje poduzetništvo;
 slabu gastronomsku prepoznatljivost;
 sporost u realizaciji razvojnih planova.
Ispitanici su ocjenjivali i pojedine projekte i to ocjenom 1-5, gdje je 1 bila najslabija, dok je 5 bila
najbolja ocjena. Prema dobivenim rezultatima, svi su projekti dobili visoke ocjene, međutim
najboljima su označeni obnova područja Zvijezde (4,84); Dubovac (4,53); obnova bastiona svetog
Josipa u Zvijezdi (4,53); touring (osmišljavanje programe obilaska/zanimljivosti na području grada
Karlovca uz primjerenu kombinaciju različitih sadržaja –4,53); uređenje centralnog gradskog trga
(4,44); oživljavanje tradicijskih zanata u Zvijezdi (4,40); slatkovodni akvarij (4,37), uređenje Centrala i
Putnika (4,37) te uređenje šetnica/poučnih staza uz rijeke (4,37) itd. Isto tako, kao mogući prijedlozi
koje je potrebno ugraditi u razvojni model javljaju se: razvijanje biciklističkih staza u okolici, uređenje
postojećih i osmišljavanje novih kupališta (Mrežnica, Kupa, Foginovo kupalište…).
4.3.1 Gospodarski sektor
Na području grada Karlovca za obavljanje ugostiteljske djelatnosti registriran je 281 objekt23, od čega
su dvije trećine caffe barovi. Kao noćni bar i caffe bar registrirano je 8 objekata, a 1 objekt registriran
je kao noćni bar i restoran. Kao restoran registrirano je 14 objekata te kao restoran brze prehrane
registriran je 1 ugostiteljski objekt (McDonald's). U više od polovice ugostiteljskih objekata (59%)
djelatnost se obavlja kao obrt, u 35% ugostiteljskih objekata ugostitelji su registrirani kao društvo s
23
U nekoliko slučajeva jedan vlasnik posjeduje 2 ili više ugostiteljskih objekata; neki ugostiteljski objekti nalaze
se u evidenciji Službe za gospodarstvo, iako po našem saznanju ne posluju, međutim, Služba nema osnovu za
njihovo brisanje jer o tome nema službeni podnesak.
19
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
ograničenom odgovornošću, a u 3% ugostiteljskih objekata kao dioničko društvo. Na području grada
Karlovca posluje 250 poduzetnika koji se bave ugostiteljskom djelatnošću, od kojih 215 ima jedan
ugostiteljski objekt, 27 ugostitelja ima po 2 ugostiteljska objekta, a 4 ugostitelja imaju po tri
ugostiteljska objekta.
Turističke agencije na području grada Karlovca su kombiniranog tipa poslovanja. Manje su
orijentirane na prihvatnu funkciju turista, što se u posljednje vrijeme nastoji promijeniti. Na području
grada Karlovca, 2012.24 registrirano je šest turističkih agencija. Registrirana je i jedna tvrtka za
pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude; vrste turističkih usluga su športskorekreativne i pustolovne aktivnosti (vožnja ATV vozilima i aktivnosti AIRSOFT-a), a usluge može
pružati na području grada Karlovca te općina Draganić, Krnjak, Lasinja i Vojnić. Također, registrirane
su 3 osobe koje imaju odobrenja za pružanje turističkih usluga na seljačkom gospodarstvu.
Turističke agencije koje su registrirane van područja grada Karlovca također pružaju usluge u turizmu.
U TZ grada Karlovca radi se na uvođenju sustava suradnje s turističkim agencijama, a TZ grada
Karlovca je u 2012. godini postala pridruženom članicom Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).
Prema podacima Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, za područje
Karlovačke županije registrirana su 23 turistička vodiča. Na području grada Karlovca 2009. godine
registrirana je i Udruga turističkih vodiča Karlovačke županije ''Bastion''.
Turističke usluge za turističke agencije može pružati i turistički pratitelj. Na web stranici TZ grada
Karlovca nude se usluge 24 turistička pratitelja koja imaju prebivalište u gradu Karlovcu.
4.3.2 Javni sektor
Upravni odjel za poduzetništvo i poljoprivredu djeluje u sklopu gradske uprave, a u svojim
aktivnostima bavi se i turizmom. Održava se redovita komunikacija s TZ grada Karlovca, gospodarskim
i civilnim sektorom. Upravni odjel dodjeljuje i potpore za promidžbu turizma i programe, koje se
dodjeljuju Turističkoj zajednici grada Karlovca.
Turistička zajednica grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZ) pravna je slijednica Turističkog društva
Karlovac koje je osnovano 1972. godine te se od tada kontinuirano odvijaju aktivnosti u području
turizma. Prema dostupnim službenim podacima, 2009. godine bilo je registrirano ukupno 1.170
članova Zajednice, odnosno obveznika plaćanja turističke članarine.25 Glavni izvori prihoda TZ grada
Karlovca su turistička članarina i boravišna pristojba. Tablica koja slijedi prikazuje te prihode u
razdoblju od 2006. do 2011. godine te njihov udio u sveukupnim prihodima TZ grada Karlovca.
Tablica 7: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe
Prihodi od
Udio prihoda od
Prihodi od
Ukupni prihodi
Godina
turističke
TČ u ukupnim
boravišne
TZ
članarine (TČ)
prihodima TZ (%)
pristojbe (BP)
2006
1.646.350,26
801.896,38
48,7
100.253,62
2007
4.877.221,34
1.007.878,32
20,7
96.958,92
2008
3.529.857,19
959.059,29
27,2
96.781,92
2009
1.750.950,51
1.083.703,44
61,9
86.611,10
2010
1.817.942,52
948.010,47
52,2
128.656,79
2011
1.891.719,81
928.324,94
49,1
115.378,07
Izvor: TZ grada Karlovca
24
25
Udio prihoda od
BP u ukupnim
prihodima TZ (%)
6,1
2,0
2,7
4,9
7,1
6,1
Služba za gospodarstvo, Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, stanje 12.01.2012.g.
Ministarstvo financija, Porezna uprava ispostava Karlovac
20
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U promatranom razdoblju, odnosno od 2006. do 2011. godine, prihodi od turističkih članarina porasli
su samo za 15,8%. Prihodi od turističkih članarina relativni su odraz slike sveukupnih prihoda od
turizma grada Karlovca. Prihodi od boravišne pristojbe u istom razdoblju porasli su za 15,1%.
Članovi Zajednice sudjeluju u njezinom radu putem Skupštine Zajednice, koja broji 26 članova26.
Izvršno tijelo Skupštine je Turističko vijeće koje broji 8 članova i predsjednika. Skupština i Turističko
vijeće redovito održavaju sjednice i donose sve odluke bitne za redovito i zakonito poslovanje
Zajednice.
Turistički ured Karlovac administrativno je tijelo Zajednice koje provodi aktivnosti i projekte sukladno
godišnjim programima rada i proračunima koje donosi Skupština TZ. Turistička zajednica grada
Karlovca ima ustrojena dva turistička informativna centra (skraćeno TIC).
Obrazovne institucije na području grada Karlovca su Ekonomsko-turistička škola Karlovac, Trgovačkougostiteljska škola Karlovac i Veleučilište u Karlovcu.
Kulturne institucije na području grada su Gradski muzej Kalovac te Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije.
4.3.3 Civilni sektor
Na području grada Karlovca u svibnju 2011. godine bila je 621 registrirana udruga27.
Športski klubovi registrirani u gradu Karlovcu većinom su članovi Karlovačke športske zajednice (KŠZ)
koja je 2011. godine imala 143 kluba kao članica Zajednice.
Na području grada djeluje Zajednica organizacija amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti
(ZOAKD) koja objedinjuje 27 udruga iz kulturnog amaterizma.
Uz organiziranu zajednicu udruga, u Karlovcu postoji niz aktivnih samostalnih udruga na području
kulture.
Udruge koje od 2006. godine organiziraju događanja i provode projekte, a koje doprinose turističkoj
ponudi grada i imaju razvijenu suradnju s javnim sektorom su: Bratstvo svetog Mihovila,
Carolosboom, Carpe diem, Dubovački streličari, Ekološko društvo Pan, FA Matija Gubec, Free
dance, Historia viva, HistoriKA, Kajda, Kinoklub Karlovac, Konjički klub Fany, Lujzijana, Nacionalna
udruga za fortifikacije, Orpheus, Paviljon Katzler, Poluga, Promenada klub, Studio 8, Udruga za
razvoj kontinentalnog turizma.
4.4 Analiza stanja važnih turističkih zona grada
Karlovačka Zvijezda
Grad Karlovac, u suradnji s osnovnim i srednjim školama grada, od svibnja 2011. godine provodi
projekt ''Naša Zvijezda''. Opći cilj projekta je podići razinu znanja o značaju Zvijezde kao kulturnog
spomenika svjetskih razmjera, kao dokaza našeg identiteta i trajanja na ovim prostorima te kao
jedinstvenog resursa za gospodarski razvoj i očuvanje identiteta Karlovca. Specifični cilj je korištenje
teme ''Karlovačka Zvijezda'' kao osnovne podloge za nastavu u svim predmetima i za sve uzraste u
26
27
TZ grada Karlovca, stanje 31.01.2012. g.
Ured za državnu upravu
21
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
osnovnim i srednjim školama grada Karlovca korištenjem suvremenih metodičkih pristupa. 28 Polazeći
od teze Zvijezde kao poluge za razvoj grada, identificirana su četiri segmenta Zvijezde koje treba
zaštititi, očuvati i gospodarski koristiti:29
1) Zaštitni zeleni pojas
2) Fortifikacijski pojas
3) Urbana matrica, ulice, trgovi
4) Građevine.
Ističe se potreba za što skorijom izradom odgovarajuće i detaljnije prostorno-planske dokumentacije
za Zvijezdu, koja je predviđena Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Karlovca i
Izmjenama i dopunama GUP-a grada Karlovca iz 2011. godine. Ta dokumentacija mora se temeljiti na
službenim konzervatorskim podlogama izrađenim u tu svrhu. Zvijezda je suočena s brojnim
problemima kao što su: neriješena vlasnička pitanja, nedostatak baze podataka o baštini, nedostatak
znanja i alata o upravljanju kulturnom baštinom, disperzija financijskih sredstava za adaptaciju
gradske jezgre, neizvjesnost o povratu investicije zbog nedostatka urbanog planiranja i strateških
dokumenata, dugotrajni administrativni procesi kod upravljanja baštinom i izdavanja potrebnih
dozvola.30
Stari grad Dubovac
Objekt je u vlasništvu Grada Karlovca. Do 2003. godine kaštel je imao stalni ugostiteljski sadržaj kojim
je upravljalo ugostiteljsko poduzeće „Korana“. Zadnje noćenje registrirano je dana 27. 06. 2003.
godine, a „Korana“ je prestala s radom 1. srpnja iste godine.
Gradski muzej Karlovac upravlja Branič-kulom na Starom gradu Dubovcu, u kojoj se nalazi muzejska
izložba kao stalni postav. Ulaz se naplaćuje samo za razgledavanje Branič-kule, na vrhu koje je
Vidikovac.
Za potrebe obnove, revitalizacije, daljnjeg razvoja i strateškog upravljanja objektom 2009. godine
izrađen je dokument Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac.
Vojni kompleks Turanj i Turistički informativni centar Turanj
Inicijativa za izlaganje muzejske zbirke naoružanja Domovinskog rata na Turnju pokrenuta je 1997.
godine na Gradskom poglavarstvu grada Karlovca kada je ustrojen radni odbor s namjerom uređenja
prostora. Od 2008. godine lokalitetom službeno upravlja Gradski muzej Karlovac koji ga je
preimenovao u ''Vojni kompleks Turanj''.
TIC Turanj – TIC Zelena vrata
TZ grada Karlovca od 2007. godine kontinuirano u ljetnim mjesecima organizira rad sezonskog
turističkog informativnog centra. TIC 2011. godine dobiva naziv ''Zelena vrata'' te funkcionira kao TIC
klastera Lika - Karlovac. Glavni cilj je objedinjavanje i pružanje turističkih informacija za cijeli klaster
kao i distribucija promidžbenog materijala klastera te prikupljanje statističkih podataka za daljnje
poboljšanje funkcioniranja.
28
www.karlovac.hr
Ibid
30
Radni materijal UO za poduzetništvo i poljoprivredu za potrebe izrade analize stanja Gradske razvojne
strategije
29
22
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Športsko-rekreacijski centar Korana
„Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) planiran GUP-om Grada Karlovca31 na desnoj
obali rijeke Korane sjeverno od županijske prometnice – Mekušanske ceste, a obuhvaća prostor sve
do granice obuhvata tog plana. S obzirom na značaj i vrijednosti prostora na kojem je planiran ŠRC
Korana (cjelokupno područje ŠRC-a Korana nalazi se u prirodnom krajobrazu), GUP-om grada
Karlovca za to područje propisana je obveza izrade detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja –
Urbanističkog plana uređenja ŠRC Korana (UPU ''ŠRC Korana''). Prethodno je potrebno izraditi 3
stručne podloge (urbanističku, konzervatorsku i hortikulturnu) te provesti urbanističko-arhitektonski
natječaj za urbanističko-arhitektonsku podlogu za izradu UPU ''ŠRC Korana''.
4.5 Analiza provedenog anketiranja turista na području grada Karlovca
Anketiranje turista grada Karlovca provedeno je tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2011. godine.
Anketnim istraživanjem nastojala se odrediti razina zadovoljstva turista grada Karlovca elementima
turističke ponude grada. Sveukupno je na odabrane mikrolokacije anketnog istraživanja plasirano 500
anketnih upitnika. Ukupan broj popunjenih i obrađenih anketnih upitnika iznosio je 181, što čini
povrat od 36%. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na nove spoznaje i pomažu pri definiranju jakih i
slabih strana turističke ponude grada Karlovca. Među ispitanicima najbrojniji su bili Nijemci (19%),
Hrvati (18%), Poljaci (15%), Nizozemci (9%) i Talijani (6%). Najčešći motivi dolaska ispitanika u grad su
kraći odmor, poslovni razlog, tranzit te posjet rodbini ili prijateljima.
Većina anketiranih turista (68%) u gradu ostvaruje jedno noćenje; 21% ispitanika ostvaruje između 2 i
4 noćenja, a tek 11% više od 4 noćenja. Ispitanici su u pravilu su došli u grad u individualnom
aranžmanu (75%) i to prvi puta (72%). Rezultati anketiranja ukazuju na činjenicu da je grad tranzitna
destinacija i da se većina turista zadržava u gradu vrlo kratko vrijeme. U strukturi ispitanika
prevladavaju turisti starosne dobi od 46 do 65 godina života (48%) i za većinu prosječna dnevna
potrošnja po osobi iznosi manje od 50 eura.
Grafikon 2: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %)
Izvor: obrada autora
Prema posljednjim Tomasovim istraživanjima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista
po osobi u Republici Hrvatskoj iznosila je 58 eura 2010. godine. Prosječna dnevna potrošnja turista
grada Karlovca je ispod prosjeka za Republiku Hrvatsku.
31
Glasnik Grada Karlovca 14/07, 06/11
23
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
U nastavku slijedi pregled dnevne potrošnje turista po osobi u gradu Karlovcu prema zemlji porijekla
turista. Prikazana je dnevna potrošnja turista po osobi za Nijemce, Hrvate, Poljake i Nizozemce, s
obzirom da su isti najbrojniji turisti grada Karlovca.
Tablica 8: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u
Karlovcu
Potrošnja
Potrošnja
Potrošnja
Potrošnja Nijemaca
Potrošnja u eurima
Hrvata udio u
Poljaka udio u Nizozemaca udio u
udio u %
%
%
%
manje od 30 eura
43
44
21,50
44
od 30 do 50 eura
40
50
57
37,50
od 50 do 100 eura
10
0
21,50
6
više od 100 eura
7
6
0
12,50
Izvor: obrada autora
Većina Nijemaca trošila je po osobi u Karlovcu manje od 50 eura dnevno (83%). Većina anketiranih
domaćih turista trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi (94%). Svega 6% Hrvata trošilo je
dnevno po osobi više od 50 eura tijekom boravka u gradu Karlovcu. Većina anketiranih Poljaka
(78,5%) i Nizozemaca (81,5%) trošila je manje od 50 eura dnevno po osobi.
O Karlovcu kao poželjnoj turističkoj destinaciji najveći broj anketiranih turista informirao se putem
interneta (42%), zatim po preporuci drugih turista, prijatelja, rodbine (21%).
Prosječna ocjena zadovoljstva anketiranih turista ukupnim iskustvom tijekom boravka u Karlovcu
iznosi 4,36. Prosječna ocjena izračunata je na temelju rezultata ukupno obrađenih anketa. Visokom
prosječnom ocjenom (iznad 4,00) ocijenjeni su sljedeći elementi turističke ponude grada: parkovi i
zelene površine u gradu (4,53), osjećaj sigurnosti i zaštite turista tijekom boravka u gradu (4,51),
ljepota krajolika grada (4,46), ljubaznost zaposlenih u turizmu grada (4,47), ljubaznost stanovništva
Grada (4,35), očuvanost okoliša u gradu (4,31), šetnice u gradu (4,28), uređenost grada kao turističke
destinacije (4,14), odnos cijene i kvalitete pruženih usluga i proizvoda turistima u gradu (4,14),
uređenost i čistoća plaža uz rijeke u Gradu (4,09), ugostiteljski objekti za smještaj (4,15) kao i
ugostiteljski objekti prehrane i točenja pića (4,09), lokalna gastronomija (4,05) i kulturno-povijesna
baština grada (4,02).
Tablica 9: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude Grada
Elementi turističke ponude grada Karlovca
Parkovi i zelene površine u Gradu
Osjećaj sigurnosti i zaštite turista u Gradu
Ljubaznost zaposlenih u turizmu Grada
Ljepota krajolika Grada
Sredstva javnog prijevoza za šire područje Grada
Brojnost i raznolikost događaja u Gradu
Zabavni sadržaji u Gradu
Suveniri Grada
Ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija
Skupovi, seminari i team building programi u ponudi Grada
Izvor: obrada autora
Stupanj zadovoljstva
VRLO VISOK STUPANJ
(4,45 i VIŠE)
NIZAK STUPANJ
(3,5 i MANJE)
Najniže prosječne ocjene (3,5 i manje) ostvarili su sljedeći elementi turističke ponude grada: sredstva
javnog prijevoza za šire područje grada (3,16), brojnost i raznolikost događaja u gradu (3,33), zabavni
sadržaju u gradu (3,49), suveniri grada (3,5), ponuda izleta lokalnih receptivnih turističkih agencija
grada (3,5) te skupovi, seminari i team building programi u ponudi grada (3,5).
24
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.6 Analiza provedenog anketiranja za potrebe projekta ''Brendiranje
Karlovca''
Anketiranje građana Karlovca provodila je Agencija Puls metodom terenskog istraživanja, odnosno
metodom osobnog intervjua u kućanstvima ispitanika. Uzorak: 600 građana grada Karlovca starijih od
18 godina. Pitanja su se odnosila na stavove građana Karlovca o vlastitom gradu. Neki od rezultata
anketiranja su:
 54% Karlovčana doživljava grad Karlovac kao grad parkova (37% povijesni grad; 35% grad
ugodnog življenja; 6% vojni grad; 6% grad kulture; 5% grad koji se budi; 3% grad turizma; 6%
ostalo).
 Kao loš aspekt života u Karlovcu 43% izdvojilo je nezaposlenost i gospodarsku situaciju, dok su
ostali aspekti znatno niži (6% nedostatak kulturnih sadržaja; 5% nizak standard/ siromaštvo, i
ostalo).
 Kao najznačajnije znamenitosti i prednosti grada Karlovca 78% građana istaknulo je četiri rijeke
(46% krajolik i parkovi; 34% plan grada u obliku zvijezde sa šest krakova; 30% Karlovački dani
piva; 18% ljepote grada; 9% Sajam vlastelinstva; 9% Ivanjski krijes; 6% Međunarodni festival
folklora; 2% ostalo).
 Najpoznatiji brend građana u Karlovcu je Karlovačko pivo s 69% (9% Stari grad Dubovac; 8%
pištolj Hrvatski samokres; 5% KIM mliječni proizvodi; 4% karlovački šančevi; 7% ostalo).
 55% građana Karlovca smatra geografski položaj najvećom prednošću Karlovca u odnosu na
druge gradove (53% blizina Zagreba; 19% povijest i tradicija; 14% način života; 12% ljudi; 4%
bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja; 3% gospodarski potencijal; 1% nešto drugo).
 48% građana smatra Varaždin konkurencijom Karlovcu (16% Zagreb; 9% Sisak; 5% Rijeka; 4%
Zadar; 18% Ostali).
Anketiranje državljana Republike Hrvatske provodila je Agencija Media Metar metodom telefonske
ankete na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na Karlovačku
županiju.
Karlovačka županija o Karlovcu:
 20% stanovnika Karlovačke županije nikad nije bilo u Karlovcu i svi su odgovorili da ga žele
posjetiti.
 35% stanovnika Karlovačke županije najviše na Karlovac asociraju rijeke (30% Karlovačko pivo;
20% krajolik i parkovi; 5% prolaz za Zagreb; 5% plan grada u obliku zvijezde).
 Kao najveće prednosti Karlovca stanovnici županije vide blizinu Zagreba (43%), lokaciju (27%),
zeleno okruženje (8%), četiri rijeke (8%), povijest i tradiciju (5%), gospodarski potencijal, način
života i bogatstvo kulturnih i zabavnih sadržaja (po 1%).
 25% ispitanika smatra da je potrebna bolja infrastruktura, 20% da je potrebno više sadržaja za
mlade, 15% više zabavnih sadržaja, kao i 15% više kulturnih sadržaja, 15% smatra da je potrebna
niža cijena nekretnina, a 5% da treba biti bolja povezanost sa Zagrebom.
Hrvatska o Karlovcu:
 35% ispitanika na razini Republike Hrvatske smatra četiri rijeke najjačim brendom grada, slijede
pivo s 14% te ostale asocijacije koje vežu uz Karlovac: 5% autoput, 4% blizina Zagreba, 4%
prometni čvor, 4% ne znam, 3% lijep grad, 2% put za more, 1% rat, 18% ostalo.
 64% ispitanika želi posjetiti Karlovac, prvenstveno iz turističke znatiželje (49%), zbog rijeka (20%)
te radi ljepota grada (14%).
 Pozitivno mišljenje o Karlovcu ima 49% ispitanika, među njima prednjače Slavonci, dok su
najnegativniji Istrani i Primorci.
25
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.


43% ispitanika Karlovac asocira na četiri rijeke, 23% na Karlovačko pivo, a 15% na termin ''prolaz
do Zagreba''; taj poredak karakterističan je za većinu hrvatskih regija, osim za Istru i Primorje gdje
52% ispitanika Karlovac asocira na Karlovačko pivo, 19% na termin ''prolaz kroz Zagreb'', a tek 4%
četiri rijeke.
Hrvatski građani smatraju kako su blizina Zagreba (43%), njegova lokacija (27%) te zeleno
okruženje i rijeke (17%) najveće prednosti Karlovca.
4.7 Analiza upitnika na web stranici TZ
Za potrebe projekta izrade strategije u razdoblju od 7.11. do 31.12. 2011. godine na web stranici TZ
grada Karlovca bio je postavljen kratki informativni upitnik namijenjen građanima. Upitnik je ispunilo
153 građana. Analiza koja slijedi izrađena je na temelju prvih 100 ispunjenih upitnika s web stranice
TZ grada Karlovca.
Tablica 10: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma
(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)
Stari grad Dubovac
Zvijezda
Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog
rata na Turnju
Rijeke i prostor uz rijeke
Izvor: Obrada autora
32
1
2,0
5.1
2
9.2
2
3
10.2
7.1
4
25.5
13.3
5
53.1
72.4
Prosjek
4.18
4.46
10.3
15.5
24.7
29.9
19.6
3.3
2
1
11.2
20.4
65.3
4.46
3
30.6
22.4
12
27.8
15.2
19.4
4
26.5
27.6
25
35.1
44.4
29.6
5
13.3
26.5
49
17.5
32.3
40.8
Prosjek
3.07
3.49
4.02
3.42
3.93
3.95
Tablica 11: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam
(u %, ocjene od 1 do 5, 1 za najmanje važno, 5 za najvažnije)
Milenijski bal
Ivanjski krijes
Karlovački dani piva
Međunarodni etno jazz festival
Sajam vlastelinstva Dubovac
Filmska revija mladeži i Four river film festival
Izvor: obrada autora
1
16.3
8.2
7
8.2
8.1
6.1
2
13.3
15.3
7
11.3
0
4.1
Na pitanje bi li osim Foginovog trebalo registrirati još neko kupalište na rijekama u Karlovcu, 75%
ispitanika odgovorilo je potvrdno. Upečatljiv je broj prijedloga (ukupno 41 ispitanik) za novo kupalište
na rijeci Mrežnici, odnosno dodatno uređenje i registriranje postojećeg kupališta ‘’Kamp’’. Dodatni
prijedlozi: uređenje kupališta na slapu na Turnju, uređenje obje obale Korane – lijeve od restorana
Mirna do pontonskog mosta, a desne od betonskog do drvenog mosta (lokacija tzv. gradskog
kupališta) – Korane kod ušća u Kupu, Kupe ispod restorana Kvaka.
Na pitanje koja bi nova turistička atrakcija mogla privući najviše turista u Karlovac, ispitanici su dali
različite prijedloge:
32
Radilo se o 1. pitanju koje je glasilo: ''Ocijenite po važnosti strateški prioritetna područja za razvoj novih
turističkih proizvoda?''
26
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 12: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama
Parkovi i vode
Kultura
Naglasak na parkovima i rijekama
Stari grad Dubovac i programi u njemu
Bube na 4 rijeke
Veliki festival urbane glazbe
Kamp na Korani
Slatkovodni akvarij
Uređena kupališta
Muzej o Nikoli Tesli
Športski susreti na i uz vodu
Muzej pivarstva
Bazen
Uređena karlovačka Zvijezda
Bolja ponuda kampova, atrakcije na
Park minijatura utvrđenih gradova s područja
rijekama
Karlovačke županije
Rafting
Dani renesanse
Lovstvo, ribolov
Povijesni vojni muzej
Vodeni zabavni park
Hermetika
Utrke plovilima po rijekama
Nepokoreni grad i LED fest
Zaštititi i obnoviti kulturno-povijesne spomenike
Osmišljena i uređena "Kineska četvrt", vojarne Bosanski
magazin i ona prema Gazi
Šport
Ostalo
Konjički sport i fijaker
Seoski turizam (seoska gospodarstva)
Biciklističke staze s odmorištima
Obnovljeni hotel Korana
Športske igre
Bitan dodatan sadržaj, ne atrakcija
Motocross
Bolja kvaliteta postojećih
Revitalizacija Karlovačkog generalata
Ulica crvenih svjetiljki
Žaba
Ukrasiti arboretum Šumarske škole božićnim
lampicama
Karneval
Veliki zabavni park uz neku od rijeka s tematikom grada
ili Hrvatske.
Izvor: obrada autora
27
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
4.8 SWOT analiza turizma grada Karlovca
SWOT analiza služi za sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, Opovoljne prilike, odnosno mogućnosti, i T-prijetnje) te prikazivanje u jednom izvještaju. Pri planiranju
daljnjeg razvoja turizma važno je analizirati sadašnje stanje te utvrditi što su komparativne prednosti,
a što nedostaci grada Karlovca.
SNAGE
Element
Povoljan geostrateški položaj
Značajan hidrološki
potencijal
Biološka i krajobrazna
raznolikost
Parkovna arhitektura
Raznoliko kulturno-povijesno
nasljeđe
Postojanje karlovačke
Zvijezde
Postojanje Starog grada
Dubovca
Postojanje manifestacije od
nacionalnog značaja
Foginovo kupalište
Postojanje zaliha
geotermalnih voda
Postojanje velikog broja
športskih organizacija
Tradicija pivarstva
Obrazloženje
- Grad Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i
panonsku Hrvatsku, smješten na raskrižju glavnih cestovnih prometnih
pravaca A1, D1
- Željeznička postaja međunarodne željezničke pruge od čvorišta Zagreb
prema Rijeci i Splitu
- Karlovac je poznato povijesno čvorište uz povijesne ceste Karolinu,
Josephinu i Louisianu
Četiri rijeke (Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica) i brojne rječice koji
predstavljaju značajni turistički resurs
U sklopu grada Karlovca uključujući i ruralna područja nalazi se posebni
rezervat Cret Banski Moravci, dok su u postupku zaštite 4 posebna
rezervata, 2 spomenika prirode, 5 značajnih krajobraza i 1 spomenik
parkovne arhitekture. Postoje i 4 lokacije zaštićene panoramske vrijednosti
krajobraza (Gornje Trebinje, vila Anzić, Kalvarija i Martinšćak). Na ruralnim
prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 koja
obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima nalazi
se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94
evidentirana kulturna dobra koja još čekaju detaljnu valorizaciju i zaštitu.
Vrbanićev perivoj, Marmontova aleja, drvoredi i parkovi oko Zvijezde
- Životopisan etnološki sadržaj i kulturna raznolikost
- Postojanje udruga i društava za promicanje kulturne baštine
- Postojanje tradicijskih zanata
- Jedinstveni kulturni resurs u regiji u urbanoj sredini
- Jedinstvena urbana fortifikacija
- Privlači grupe turista i individualne turiste
- Sajam vlastelinstva i niz drugih događanja
- Branič kula s vidikovcem u funkciji
Karlovački dani piva s tradicijom od 25 godina najveće su pivarsko
događanje u Hrvatskoj koje svake godine posjeti preko 200.000 posjetitelja
Prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, smješteno u centru grada na
rijeci Korani
Geotermalno ležište Rečica otkriveno je dvjema bušotinama: Ka-2 i Ka-3 na
razmaku od 3 kilometra. Na temelju dubinskih mjerenja temperature u
navedenim bušotinama utvrđena je ležišna temperatura od 140 °C protoka
od 50 l/s.
- Potencijalno su dio turističkih aranžmana ili ponude selektivnih oblika
turizma
- Karlovačka športska zajednica ima 143 registrirane članice (ronioci,
veslači, rafting i kanuing, speleolozi, streličari, airsoft, paintball, biciklisti...)
- U Karlovcu postoji tradicija pivarstva koja datira iz 1781. G. kada se
spominju prva varenja piva u Zvijezdi
- 1854. godine osniva se Karlovačka pivovara
28
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Postojanje turističke
infrastrukture
Tradicija rekreacijskog
ribolova
Tradicija lovstva
Postojanje obrazovnih
institucija za kadrove u
turizmu i ugostiteljstvu
Prostorno planska
dokumentacija
Pročistač otpadnih voda
grada
Planinarske staze (Poučna staza Kozjača, Put ing. Zlatka Satlera...)
Biciklističke staze
Postojanje uvjeta, sadržaja i tradicije rekreacijskog ribolova
Dugogodišnja tradicija s obzirom na postojeća lovišta na području grada
Karlovca i u okruženju, te lovačka društva
Srednjoškolsko strukovno i visoko obrazovanje: Trgovačko-ugostiteljska
škola, Ekonomsko-turistička škola, Veleučilište u Karlovcu
PPUGK, GUP su usvojeni
Pročistač u sklopu ISPA projekta je u fazi dovršenja
S L A B O S T I (nedostatci)
Element
Neriješeni imovinsko pravni
odnosi u Zvijezdi i loše stanje
infrastrukture
Nedovoljno turističkih
atrakcija, nedostatak
atrakcija kao mjesta
privlačenja turista
Nedostatan broj i kvaliteta
događanja
Nedostatan broj i kvaliteta
zabavnih sadržaja
Nedostatna interpretacija
povijesne i kulturne
baštine/sadržaja
Izumiranje tradicijskih
zanata
Nedovoljno razvijeno
poduzetništvo u turizmu
Nedostatna promocija
destinacije
Nedostatni kapaciteti
Foginovog kupališta
Neriješena odvodnja
otpadnih voda
Slabe prosječne
popunjenosti smještajnih
kapaciteta na godišnjoj razini
Nedostatan menadžment
destinacije
Obrazloženje
- Dovodi do depopulacije, praznih poslovnih prostora, derutnog stanja
stambenih objekata
- Radićeva ulica i Trg bana Jelačića nisu središte zbivanja
- Postojeći resursi nisu valorizirani
- Premalo atrakcija koje zadovoljavaju potrebe modernog stranog i
domaćeg turista, stoga se zadržavaju prekratko i nema dovoljno turističke
potrošnje
- Nedovoljna kvaliteta postojećih događanja
- Manjak originalnosti, atraktivnosti i koordinacije
- Događanja nisu postavljena tržišno
- Manjak sredstava za promociju
- Tematska igrališta odnosno zabavni park ne postoje
- Nepostojanje tematskih ugostiteljskih objekata
- Muzejski i galerijski sadržaji nedovoljno inovativni i neprilagođeni
muzejski sadržaji turistima i posjetiteljima
- Galerijski sadržaji nedovoljno promovirani
- Nedovoljno prenošenje tradicijskih zanata na mlađe generacije
- Gašenje tradicijskih obrta
- Sustavi poticanja poduzetnika su manjkavi
- Nedovoljna edukacija poduzetnika
-Pomanjkanje razvojne poduzetničke inicijative – vrlo malo investicija u
turizam, nedovoljno kreativnih i prilagođenih zahtjevima modernog turista
- Nedovoljno korištenje interneta i društvenih mreža u promotivne svrhe
- Sredstva za promociju destinacije su vrlo ograničena
- Ne postoji strateški marketing plan turizma
- Nepostojanje koordiniranog sustava promocije između institucija u gradu
Lokacija nije spremna za povećani prihvatni kapacitet potencijalnih
izletnika i turista
Na svim rijekama
Najveća popunjenost u srpnju i kolovozu što dovodi do sezonalnosti
popunjenosti
Zbog nepostojanja plana razvoja turizma, nedovoljnih financijskih
sredstava i nedostatne institucionalne organiziranosti turistička zajednica i
29
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Nedostatna koordinacija i
institucionalna
organiziranost turizma na
razini grada Karlovca
Nedostatak hostela i kampa
Nedostatak ponude ruralnog
turizma
Neiskorištenost tradicije
pivarstva
Neumreženost nositelja
turističke ponude
Nedostatna i/ili
neodgovarajuća turistička
ponuda
Nedovoljna ekološka
osviještenost poslovnih
subjekata u turizmu
lokalna samouprava nisu dostatno razvili sustav upravljanja turističkom
destinacijom
- Ne postoji specijalizirani odjel ili odsjek u gradskoj upravi, nitko od
djelatnika nije specijaliziran za turizam, potrebno je više kapaciteta ili
gradska razvojna agencija
- Kapaciteti Razvojne agencije Karlovačke županije nisu dovoljni za
pokrivanje cjelokupnog gospodarstva, potrebno im je više kapaciteta ili
specijalizirana agencija
- U gradu ne postoji hostel ni kamp adekvatnih kapaciteta
- Ruralni prsten grada i gradovi u blizini (Ozalj, Duga Resa) te općine
(Draganić, Krnjak)
- Nedostatni javni prijevoz za šire područje grada
Iako postoji tradicija pivarstva, nije dovoljno valorizirana i iskorištena
Hotelijeri i ugostitelji nisu udruženi, nemaju zajednički nastup
- Prema rezultatu anketiranja slaba turistička potrošnja – 34% troši manje
od 30 EUR, 40% od 30 do 50 EUR
- Niska prosječna duljina boravka turista - 1,7 dana
- Niska prosječna popunjenost smještaja ''van sezone''
- Ponuda ugostiteljskih objekata i ambijent su ujednačeni
- Ne razvija se prepoznatljivost u gastronomiji
Nemaju regulirano sakupljanje otpada, ekološke standarde, certifikate, ne
osvještavaju turiste o važnosti ekologije u turizmu za održivi razvoj
P R I L I K E (mogućnosti)
Element
Blizina poznatih destinacija,
a ujedno i emitivnih tržišta
Postojanje pretpristupnih i
strukturnih fondova EU
Brownfield lokacije
Greenfield lokacije
Trasa pruge Karlovac – Sisak
Razvoj kulturnog turizma
Postojanje projektne
dokumentacije
Program razvoja obrazovnih
kapaciteta grada Karlovca
Obrazloženje
- Potencijalna emitivna tržišta (Zagreb, Rijeka)
- Velika koncentracija turista u neposrednoj blizini
- Zagreb godišnje posjeti između 500.000 do 600.000 turista, a NP Plitvička
jezera preko 1.000.000 turista
Za razvoj turizma (selektivni oblici turizma, LEADER program)
Veliki broj napuštenih/devastiranih lokacija svojom obnovom i
prenamjenom mogu pridonijeti razvoju turizma, bilo kao direktni turistički
kapaciteti ili kao objekti kulturnog, trgovačkog i sličnog sadržaja
GUP i PPUGK predviđa lokacije za nove turističke sadržaje čijom
realizacijom bi grad bio obogaćen novim atrakcijama i smještajnim
kapacitetima
Napuštena ruta bivše pruge Karlovac- Sisak potencijal za razvoj biciklističke
staze koja bi povezala ta dva grada
Turistička interpretacija kulturne baštine Zvijezde
Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata na Turnju - realizacijom
projekta muzejske zbirke naoružanja i uređenjem TIC-a te osmišljavanjem
dodatnih sadržaja lokacija bi bila spremna za prihvat velikog broja
posjetitelja i za osiguranje turističke potrošnje te bi pridonosila pozitivnom
imidžu grada
- Program u izradi za nastajanje Sveučilišta povećao bi broj studenata
- Veći broj studenata dovest će do povećanja sadržaja kulturne ponude,
trgovačke i ugostiteljske ponude.
30
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Ruralni turizam
Program razvoja športskorekreacijskih sadržaja grada
Karlovca
Geotermalni izvor Rečica
Program razvoja turističke
mikrodestinacije Dubovac
- Strategija ruralnog razvoja ići će u provedbu
- Mogućnost korištenja EU fondova kroz LEADER program
- Sadržaji: hotel Korana, bazen, trim staze, biciklističke staze, šetnice,
lokacija Dana piva, kupalište, sadržaji uz nogometni stadion, športska
dvorana
- Kompleks će koristiti športaši, rekreativci, građani, izletnici
- Daljnji razvoj športa i športskih događanja u gradu omogućit će povećanje
turističkog prometa i potrošnje.
Mogućnost korištenja za zdravstveni i rekreacijski turizam
Realizacijom razvojnih projekata navedenih u studiji razvoja kulturnog
turizma za Stari grad Dubovac povećao bi se turistički promet, potrošnja,
broj turističkih agencijskih grupa.
O G R A N I Č E NJ A (prijetnje)
Element
Složenost administrativnih
procedura
Gospodarska kriza
Neregulirano tržište usluga
turističkih vodiča
Nedostatak sredstava za
financiranje investicija u
turizmu
Neosjetljivost financijskog
sektora
Neregulirano tržište
turističkih usluga za lov i
ribolov
Potencijalni hidroenergetski
zahvati
Neusklađenost događanja
kontinentalnih gradova
Nedostatna aktivnost
privatnog sektora
Obrazloženje
- Administrativne procedure su komplicirane i traju dugo
- Dug vremenski period potreban za izradu tehničke dokumentacije nužne
za pripremu projekata
- Zvijezda - izrada geodetske i konzervatorske podloge trajat će dugo, a
preduvjet je za pokretanje bilo kakvih konkretnih projekata vezanih uz
prostor
Uslijed krize smanjuje se razina investicija u sve segmente gospodarstva, pa
i u turizam
Grupe po Karlovcu koje dovode agencije ''izvana'' često vode turistički
pratitelji ili vodiči koji nisu licencirani za Karlovačku županiju
Odnosi se na sredstva privatnog i javnog sektora
Bankarski sektor nije dovoljno osjetljiv za financiranje turističkih
investicijskih projekata
- Turističke agencije u Karlovcu trenutno ne nude specijalizirane programe
za lov i ribolov
- Specijalizirana agencija (registrirana, ima prostor) još nije u funkciji
- Noćenja ribolovaca nisu dovoljno regulirana
Mogli bi negativno utjecati na hidrološke resurse i biti kontraproduktivni za
razvoj turizma uz vode
Gradovi u krugu 150 km razvijaju događanja koja su često istovremeno
Nezainteresiranost potencijalnih investitora za uporabu geotermalnog
izvora Rečica kao kupališno-rekreacijskog kompleksa (bušotina je u
vlasništvu INA-e, zemljište je u državnom vlasništvu, Hrvatske šume
upravljaju tim dijelom, a lokalna samouprava treba naći zainteresirane
investitore)
Pripremljeno na temelju: analize stanja, dokumentacije, mišljenja dionika s održane radionice 23. studenog
2011. godine.
Neke od glavnih prednosti za turizam grada Karlovca su rijeke, trenutno ekološki očuvan okoliš,
povoljan geoprometni položaj, biološka i krajobrazna raznolikost, bogata kulturno-povijesna baština i
velik broj kulturnih znamenitosti te jačanje imidža Grada kao grada Zvijezde, parkova, rijeka i piva.
Sadašnje stanje u turizmu grada Karlovca pokazuje brojne slabosti. Stupanj razvijenosti gospodarstva
grada trenutno je ograničavajući faktor razvoja turizma, kao i slabo razvijena turistička infrastruktura.
31
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prisutan je nedostatak koordinacije među nositeljima turističke ponude grada, nedostaje sustavno
upravljanje turističkom destinacijom i nedostatna je promocija grada kao turističke destinacije. Turisti
se u gradu vrlo kratko zadržavaju, a smještajni kapaciteti ostvaruju nizak godišnji stupanj
iskorištenosti kapaciteta.
Evidentne su i određene prilike, ali i prijetnje razvoja turizma grada Karlovca. Grad treba iskoristiti
mogućnosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova Europske unije za osuvremenjivanje
turističke ponude Grada, kao i potencijal grada Zagreba kao vodećeg emitivnog turističkog središta
Republike Hrvatske. U protivnom će potencijal iskoristiti snažna i proaktivna konkurencija gradu
Karlovcu.
4.9 Analiza okruženja
Kontinentalni gradovi središnje Hrvatske u neposrednom okruženju grada Karlovca mogu se smatrati
njegovom konkurencijom. Izdvojeni su sljedeći gradovi: Samobor, Jastrebarsko, Varaždin, Ogulin,
Otočac i Sisak. S obzirom da Karlovačka županija graniči s Republikom Slovenijom te Bosnom i
Hercegovinom, u neposrednom okruženju grada Karlovca nalaze se općine s administrativnim
središtima slovenske pokrajine Bele Krajine, kao i gradovi bosansko-hercegovačkog Unsko-sanskog
kantona koje, također, treba uzeti u obzir.
U nastavku slijedi tablica koja prikazuje turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju
grada Karlovca u razdoblju od 2008. do 2010. godine.
Tablica 13: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do
2010. godine
2008
2009
2010
Ukupni
Turistički
Prosječan
broj
promet
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
broj
postelja
noćenja
2011.*
Karlovac
23 823
36 891
19 442
27 770
20 651
33 706
1,6
397
Samobor
10 585
16 720
10 081
15 479
10 669
16 646
1,6
303
Jastrebarsko
166
373
1 699
3 126
2 441
3 393
1,4
195
Sisak
7 029
18 288
8 402
26 265
6 099
20 856
3,4
247
Ogulin
17 940
49 484
15 665
41 218
17 383
43 058
2,5
800
Varaždin
23 127
44 533
19 611
42 590
22 192
50 516
2,3
640
Otočac
69
192
136
418
3 450
14 742
4,3
225
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja, dostupno na www.dzs.hr (30. 09. 2011.)
*Izvor: podaci pojedinih turističkih zajednica u siječnju 2012. godine
Iz prethodnih podataka je vidljivo kako Otočac ostvaruje najveći prosječan broj noćenja (4,3), zatim
slijedi Sisak (3,4) te Ogulin (2,5) i Varaždin (2,3).
U susjednoj državi Sloveniji, ti pokazatelji pokazuju slične trendove, te tako u općinama Bele Krajine
turisti ostvaruju prosječno 2,5 noćenja. U ukupnim dolascima turista prevladavaju domaći turisti.
Turistički promet u navedenim općinama bilježi rast tijekom 2010. godine, što dokazuje tablica koja
slijedi.
32
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 14: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. g.
Turistički dolasci
Turistička noćenja
Prosječan
Općina
broj noćenja
Ukupno
Domaći
Strani Ukupno Domaći
Strani
Črnomelj
7706
5302
2404
23 004
14 818
8186
2,9
Metlika
6210
3911
2299
13 809
9815
3994
2,2
Semič
4225
3313
912
11 553
8951
2602
2,7
Ukupno
18 141
12 526
5615
48 366
33 584
14 782
2,7
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog/saveshow.asp (30.09.2011.)
Pogranični prostor sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine prostor je Unsko-sanskog kantona
kojeg čini 8 gradova gdje je Bihać administrativno i gospodarsko središte Unsko-sanskog. Tablica koja
slijedi prikazuje zbirno ostvaren turistički promet u svim općinama i gradovima Unsko-sanskog
kantona.
Tablica 15: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god.
Dolasci turista
Noćenja turista
Godina
Ukupno Domaći
Strani Ukupno Domaći
Strani
2007
20 004
13 460
6 544
31 796
19 722
12 074
2008
22 471
16 586
5 885
34 554
25 202
9 352
2009
15 023
10 882
4 141
22 738
15 766
6 972
2010
20 746
14 812
5 934
30 599
21 114
9 485
Izvor: Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na
www.fzs.ba/Podaci (20.10.2011.)
Turisti u općinama i gradovima Unsko-sanskog kantona ostvaruju prosječno 1,5 noćenja. U ukupnim
dolascima turista prevladavaju domaći turisti.
5 RAZVOJNI MODEL
Model razvoja proizlazi iz shvaćanja kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe više
međuovisnih komponenti, a posebice resursi, menadžment i ostali ljudski potencijali te politika i
strategija lokalne zajednice. Tržišna istraživanja nedvojbeno pokazuju kako turisti za vrijeme boravka
u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj kvalitete, što se susreće pod opće prihvaćenim
sloganom "value for effort", a znači da suvremeni turist zna nagraditi napore uložene u asortiman
ponude i višu kvalitetu usluga. Istovremeno, turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke
potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom
turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i
usluge se podrazumijevaju. Novi turizam, turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih
hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu, spontanosti doživljaja
i kreativnosti odmora.
Iz navedenog proizlazi potreba izbora modela razvoja turizma grada Karlovca koji će se temeljiti ne
samo na postojećem stanju turizma, nego i na stanju cjelokupnog gospodarskog sustava u gradu
Karlovcu, istovremeno uzimajući u obzir i suvremene trendove na turističkom tržištu.
33
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.1 Izbor modela razvoja
Prilikom izbora modela razvoja turizma grada Karlovca potrebno je razmišljati o onom modelu koji će
osigurati konkurentsku prednost u odnosu na ostale destinacije sličnih obilježja usmjerenih k istim
ciljanim skupinama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je
zadovoljstvo turista strateški važna komponenta razvoja. Stoga je u okviru istraživanja vezanog uz
razvoj turizma grada Karlovca prihvaćen model integralnog upravljanja kvalitetom (Integrated
Quality Management - IQM) jer se ocjenjuje da on osigurava najbolji put do zadovoljstva svih
sudionika na razini turističke destinacije. Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM-a može
samo inovativni i integralni destinacijski menadžment uz podršku lokalne vlasti, turističkih
profesionalaca, nositelja turističke ponude i lokalnog stanovništva.
Izbor modela razvoja turizma grada Karlovca temelji se na analizi stanja koja je iznesena u prethodnoj
točki ovog plana te na temelju provedene analize suvremenih trendova na turističkom tržištu. U cilju
pravilnog odabira razvojnog scenarija potrebno je svaki promatrati u odnosu na:
 njegov doprinos razvoju gospodarstva u gradu Karlovcu;
 njegov doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života;
 njegov doprinos konkurentnosti turističke ponude grada Karlovca.
Analizom razvojnih scenarija u kontekstu stanja turizma grada Karlovca, odnosno uzimajući u obzir
raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogućnosti i realna ograničenja te suvremene
trendove na turističkom tržištu došlo se do zaključka kako je, uslijed nedostatne razvijenosti turizma
grada Karlovca, potrebno primjenjivati model restrukturiranja i repozicioniranja u kombinaciji s
modelom ubrzanog rasta kako bi se u bližoj budućnosti polučili pozitivni rezultati. Slijedom
navedenog, podrazumijeva se kako scenarij održavanja sadašnjeg stanja nije prihvaćen jer je
evidentno da turizam grada Karlovca treba osvježenje, restrukturiranje i rast u cilju dolaska na razinu
koju i zaslužuje. Kombinacija ova dva scenarija te predloženi model najpotpunije omogućava
zadovoljavanje postavljenih kriterija:
 zadovoljstvo turista
 zadovoljstvo lokalnog gospodarstva
 zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvalitete njihova života
 kvaliteta okoliša.
U nastavku je izvršena procjena čimbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala kako
scenarij restrukturiranja i repozicioniranja te scenarij ubrzanog razvoja primjereno zadovoljavaju
navedene čimbenike. Slijedom navedenog, istraživački tim izvršio je evaluaciju sva tri razvojna
scenarija za grad Karlovac, što je iskazano u sljedećoj tablici.
34
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 16: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija
PROCJENJIVANI ČIMBENICI
Zadovoljava postavljene dugoročne ciljeve razvoja turizma
Usklađenost s nacionalnom politikom razvoja
Usklađenost s turističkom razvojnom politikom
Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive troškove
Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka
Osigurava dostatne učinke na međunarodnu razmjenu
Potiče razvoj ekonomski slabije razvijenih područja
Racionalno korištenje resursa
Minimizira negativne sociokulturne utjecaje
Pomaže očuvanju kulturno-povijesne baštine
Pomaže revitalizaciji tradicionalnih obrta i umjetnosti
Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoliš
Involvira mjere očuvanja okoliša i zaštite prirode
Maksimalno korištenje postojeće infrastrukture
Maksimalno korištenje novoizgrađene infrastrukture
Prihvatljivost lokalnom stanovništvu
Usklađenost s međunarodnim trendovima na turističkom
tržištu
SCENARIJ 1
SCENARIJ 2
SCENARIJ 3
Održavanje
sadašnjeg
stanja
Restrukturiranje i
repozicioniranje
Ubrzani rast


























!

!
!




Izvor: Obrada autora
Turizam danas postaje od iznimne važnosti za razvoj gradova i bitan je marker njegova imidža, i to ne
isključivo turističkog imidža, već šire, imidža grada kao prostorne jedinice ugodne za život ljudi.
Temeljem analize situacija u gradovima različitih veličina i obilježja moguće je navesti sljedeća načela
gradskog turizma (Gartner, 1996) koje bi trebalo primijeniti u razvoju turizma grada Karlovca:
 Turistička valorizacija prostora grada uz rijeke (efekt vode);
 Konzerviranje i restauracija povijesnih zgrada i četvrti;
 Unaprjeđenje vizure grada, uređenje pročelja, uređenje zelenih površina, vidikovaca;
 Formiranje turističkih staza za razgledavanje grada, različitog vremenskog;
 Unaprjeđenje postojećih i osmišljavanje novih gradskih atrakcija te kontrola kretanja turista s
ciljem minimiziranja gužvi i degradacije koja može iz toga rezultirati;
 Potrebno je jasno označiti pješačke putove do dostupnih atrakcija ili organizirati adekvatan javni
prijevoz koji zadovoljava očekivanja turista i omogućava laku orijentaciju turista u gradu. Ukoliko
postoje mogućnosti, preporuka je organizirati javni prijevoz namijenjen isključivo za
razgledavanje grada (primjerice otvoreni turistički autobusi i sl.) te dobro ustrojiti taksi prijevoz u
gradu.
 Proširenje pješačkih zona u gradu čemu treba prethoditi pažljivo istraživanje kako bi se odredili
optimalni modeli prije implementacije;
 Sadržaji i objekti namijenjeni turistima trebaju biti dostupni i služiti lokalnom stanovništvu,
podižući kvalitetu života u gradu.
 U skladu s ciljanim tržištima u gradovima su locirani smještajni objekti različitih kategorija i
diversificirane ponude.
 Infrastrukturna opremljenost grada: prikupljanje i tretiranje otpada, odvodnja otpadnih voda,
opskrba vodom, električnom energijom, plinom i ostala neophodna infrastruktura;
 Informiranost turista, otvaranje info punktova na turistički značajnim lokacijama u gradu;
35
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
 Visoka sigurnost, kontrola kriminala u gradu i informiranje turista o potencijalnim opasnostima i
kako ih mogu izbjeći;
 Osiguranje dobre medicinske zaštite;
 Nužno je partnerstvo javnog i privatnog sektora te koordinacija aktivnosti u cilju poboljšanja
kvalitete turističke ponude.
Razvoj turizma u gradu Karlovcu ne dolazi do velikog izražaja u kontekstu organiziranosti grada,
ukoliko se ne radi o značajno velikom broju turista, s obzirom da se mnogim pogodnostima jednako
koriste turisti i lokalno stanovništvo. Unaprjeđivanje tih pogodnosti koristi stanovnicima, a istodobno
potiče razvoj turizma, dok turisti koji plaćaju njihovo korištenje doprinose njihovom vrednovanju i
održavanju na duže vrijeme u korist stanovništva. Pogodnosti i turističke privlačnosti koje se razvijaju
ili će se razvijati kao dio strategije razvoja turizma grada Karlovca potiču poslovne aktivnosti koje
privlače investitore. S obzirom na činjenicu da turizam u gradovima u načelu nema izrazite sezonske
oscilacije (što povoljno utječe na zapošljavanje i ekonomske performanse poduzeća) te na činjenicu
kako grad Karlovac ima sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg turizma, nakon što se realiziraju
predloženi ključni razvojni projekti, Karlovac ne bi trebao odstupati od sličnih gradova u pogledu
sezonalnosti.
Turizam se u gradu Karlovcu ne može planirati bez usuglašenosti s planovima razvoja drugih
djelatnosti, bez spremnosti lokalnog stanovništva da prihvati razvoj turizma te sustavnog
upravljanja gradom kao turističkom destinacijom.
Destinacija grad Karlovac obuhvaća splet bitno različitih sociokulturnih cjelina te, iako se radi o
urbanom središtu, potrebno je sagledati i njegova ruralna obilježja s obzirom na to da 76,64%
njegova prstena čini upravo ruralno područje. Stoga je u gradu Karlovcu, zbog njegove specifičnosti
(urbano središte i ruralni prsten) potrebno uz razvoj gradskog turizma istovremeno turistički
valorizirati i ruralno okruženje, vodeći računa o tome kako grad Karlovac ima resurse i potencijal za
cjelogodišnje poslovanje: kulturnu ponudu, ponudu tradicije, mirnog života, manifestacija, športa i
rekreacije, poslovnih susreta.
S obzirom na složenost turizma, model razvoja turizma grada Karlovca koncipiran je na način da se
turizam sagledava kao integralni dio gospodarskog i društvenog sustava te kao ekonomska
aktivnost koja omogućava značajne društvene i ostale pogodnosti lokalnom stanovništvu
otvarajući nove poduzetničke mogućnosti.
5.2 Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca
Ciljevi razvoja turizma grada Karlovca mogu se podijeliti na: ekonomske, sociokulturne i ekološke.
Navedene ciljeve ne treba promatrati odvojeno, već su svi ravnopravni jer su jednako važni i
međusobno se uvjetuju.
Ekonomski ciljevi turizma (Vukonić, B., Keča, K., 2001):
 Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije, od mjesta
gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego njihov najveći dio nastavlja cirkulirati
i time dalje utječe na gospodarska zbivanja.
 Na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska funkcija turizma.
Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni i drugi pozitivni učinci turizma
na bilancu plaćanja, poput obračunskog tečaja, troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.
 Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava lokalno
stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit će se potreba za radnom
snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator novih radnih mjesta, već on
omogućuje lokalnom stanovništvu podizanje razine svojih prihoda, kao i kvalitete života.
36
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su manje razvijena,
odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji omogućuju razvoj ili pak potiču
gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine obiluju resursom koji omogućuje i u
pravilu na dugi rok osigurava mogućnost razvoja turizma. Funkcija turizma je postići veću
usklađenost regionalnog razvoja.
Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju određenim
gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom.
Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma. Socijalna funkcija
turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj
što ga receptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim, ali i domaćim
posjetiteljima, kao i značajan utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim
područjima (Vukonić, B., Keča, K., 2001). Pokazatelje troškova i koristi kao rezultata
sociokulturoloških posljedica turističkog razvoja prikazuje slijedeća tablica.
Tablica 17: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma
Pozitivni utjecaji



A. Društveni
Posjetitelji bolje upoznaju kulturu
receptivne zemlje: njezinu glazbu,
umjetnost, pa čak i jezik
Posjetitelji stječu bolji uvid u stanje o
receptivnoj zemlji koja dobiva na ugledu
Razvijaju se društveni kontakti, nove ideje,
vrijednosni sustavi, način života
Negativni utjecaji















B. Kultura receptivne zemlje
Razvija se jer se traže tradicionalni oblici
zabave, umjetnosti, glazbe…





Degradiranje kulture receptivne zemlje
Neprihvatljiv tempo i zamah kulturnih konflikata i
promjena
Bogati posjetitelji dolaze u siromašne sredine i stvaraju
napetost
Pritisci za promjenom društvenih vrednota, običaja,
navika, oblačenja i oblika ponašanja
Nanose štete kulturnim sustavima i izvorima te kulture,
ugroženi su jezici manjina
Komercijalizacija kulture i uvođenje potrošačkog
mentaliteta u društvo
Narodna umjetnost i običaji pretvaraju se u kič
Ugrožene su mnoge prave vrednote i ideali
Gubitak autentičnosti i stabilnosti
Gubitak kulturnog ponosa
Mijenja se statusni odnos kulture domaćina i gosta
Promjene u potrošnji
Ekspanzija hazarda, prostitucije, alkoholizma,
narkomanije, krađa i drugih poroka
C. Pozitivna uloga posjetitelja u sljedećem smislu:
Raspoloživosti ponude koja inače ne bi
 Kratkotrajni i prolazni društveni kontakti s posjetiteljima
služila stanovništvu te većih mogućnosti
nemaju stvarnu dublju važnost
društvenih kontakata i aktivnosti zbog
 Ekspanzija masovnog turizma smanjuje mogućnost
prisutnosti turista
kontakata i njihovu vrijednost
Poticaja u odgojnom i obrazovnom procesu  Mogući nesporazumi, sukobi, moralna degradacija
Stimuliranja zaštite povijesne baštine i
 Potencijalne zaraze
njezine prezentacije u turizmu
 Posjetitelji ne poznaju domaćine, njihovu kulturu i jezik,
Pojačanih društvenih veza i iskustava
niti imaju razumijevanja za njihove probleme
Međusobne razmjene tekovina kulture te
promicanja mira i razumijevanja
Stjecanja novih iskustava, ideja i proširenja
kulturnih horizonta
Izvor: prema Jadrešić, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga,
Zagreb, 2001., str. 13
37
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Iz prethodnog je jasno kako postoje i poželjne i negativne sociokulturne posljedice razvoja turizma.
Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja čovječanstva, a
za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori razvoja samog turizma. Konflikti u
okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na različite načine i gotovo svuda gdje se turizam
razvija. Problem se pojavljuje u svim područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogućnosti i uvjeti
za razvoj koje pruža prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj.
Karlovac se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja. Zbog svega
navedenog potrebno je grad Karlovac sa sadašnje pozicije tranzitnog grada repozicionirati u
turističku destinaciju ugodnu za boravak turista.
Slika 1: Repozicioniranje turizma grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Trenutnu situaciju obilježava: nepovoljna struktura, kvaliteta i zastarjeli koncept kapaciteta i
cjelokupna nedostatnost ponude; spori rast kvalitete; nedovoljna valorizacija socioku lturnih i
ekoloških vrijednosti. Željeno pozicioniranje u budućnosti pak zahtijeva: povećanje ukupne
kvalitete turističke destinacije Karlovac; konkurentnost za duže vremensko razdoblje; sustav
upravljanja i razvoja destinacije; razvijanje jedinstvenog imidža i prepoznatljivosti Karlovca kao
turističke destinacije. Prilikom novog pozicioniranja turizma grada Karlovca potrebno je uzeti u
obzir da ga obilježava kako urbani, tako i ruralni prostor, te je slijedom toga potrebno pronaći i
isticati ona obilježja koja će na najbolji način odražavati njezin e osobitosti, a istodobno će biti
privlačna potencijalnim posjetiteljima, te će na taj način pozicionirati destinaciju kao odredište
s prepoznatljivim turističkim imidžom. U skladu s gore spomenutim navedeni su dugoročni
ciljevi razvitka turizma destinacije Karlovac.
38
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Tablica 18: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca
Ekonomski
Sociokulturni
Razvoj novih turističkih proizvoda
Povećanje kvalitete života
stanovništva
Cjelogodišnje poslovanje
Očuvanje kulturno-povijesne
baštine
Primjerena struktura smještajnih
Očuvanje lokalnog identiteta
kapaciteta
u uvjetima globalizacije
Veće zapošljavanje
Povezivanje ljudi
Valorizacija ruralnih prostora
Sigurnost za lokalno
stanovništvo i za turiste
Turizam kao pokretač razvoja
Prožimanje kultura
gospodarstva u cjelini
Proizvodnja i prodaja autohtonih
proizvoda
Razvoj poduzetništva i investicija
Osvajanje novih tržišta
Kvaliteta
Izvor: Obrada autora
Ekološki
Zaštita prirodnih resursa
Obnovljivi izvori energije
Unaprjeđenje infrastrukture
Monitoring zagađenja
Sprječavanje vizualnog zagađenja
prostora, prostorno planiranje
U okviru osnovnih skupina ciljeva razvitka turizma grada Karlovca razrađeni su podciljevi pojedine
skupine. Iako polaze od općih ciljeva turizma uobičajenih za različite destinacije, navedeni su ciljevi
prilagođeni lokalnoj situaciji i specifičnostima. Osim podciljeva razrađeni su i konkretni kvantificirani
ekonomski ciljevi razvoja turizma grada Karlovca, što se prikazuje u sljedećoj tablici.
Tablica 19: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca
Opis
Dolasci
Noćenja
Prosječni boravak
Ležajevi (jedinica)
Potrošnja turista
Izvor: www.dzs.hr; * - procjena autora
*
2010. godina
2020 . godina
20.441
34.655
1,6 dana
384
30 EUR
81.764
204.410
2,5 dana
671
60 EUR
Prosječna godišnja
stopa rasta
14,9%
19,4%
4,5%
5,7%
7,2%
Kvantificirani ciljevi usuglašeni su s ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim ciljevima razvoja turizma
grada Karlovca te sa stavovima lokalnog stanovništva, očekivanim zahtjevima turista u budućnosti i
raspoloživim resursima u kontekstu poštivanja načela održivog razvoja. Izloženi projicirani
(kvantificirani) ciljevi na određeni način sublimiraju opredjeljenja ovog projekta.
Ambiciozna stopa rasta dolazaka rezultat je nedostatne razvijenosti sadašnjeg turizma grada
Karlovca, a konkretizacijom vodećih razvojnih projekata (koji će se dati u nastavku) dati će se novi
zamah razvoju turizma. Novi projekti zainteresirat će široki krug ljudi koji žive u Republici Hrvatskoj,
ali i šire.
Velika prosječna godišnja stopa rasta noćenja u gradu Karlovcu proizlazi, isto tako, iz povećanja i
proširivanja turističke ponude, ali i orijentacije cjelogodišnjeg poslovanja, čemu su usmjerena i
ulaganja u smještajne kapacitete, atrakcije i marketing.
Projicirani prosječni boravak turista u gradu Karlovcu sa sadašnjih 1,6 dana povećava se po
prosječnoj godišnjoj stopi od 2,3% i u 2020. godini doseže 2 dana. Sukladno Tomasovom istraživanju
u 2009. godini prosječna dužina boravka u Republici Hrvatskoj iznosi 5 dana. Međutim, ta stopa se
najvećim dijelom odnosi na priobalne destinacije, dok kopnene destinacije nemaju niti približno toliki
39
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
prosječni boravak te je projicirani prosječni boravak od 2 dana u 2020. godini realno očekivati. Kod
toga, posebno se ima u vidu rast domaćeg tržišta i razvoj novih projekata koji su atraktivni za kraće
boravke turista. Uz navedeno, potrebno je naglasiti da današnji turisti odabiru češća i kraća
putovanja u željene destinacije.
Stopa rasta ležajeva upućuje da se maksimalno štiti prostor i priroda kao dugoročno temeljni
preduvjet interesa turista za grad Karlovac. Istodobno, kod iskorištenosti kapaciteta u danima
posebno je uzeta u obzir očekivana struktura smještanih kapaciteta u kojoj će kućanstva 2020. godine
imati manji udio nego je to danas.
Tablica 20: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti
*
2010
2020.
Kapaciteti za smještaj
Struktura u
Struktura u %
Postelje
Postelje
%
*
Hoteli
62
241
66
441
Privatni smještaj
31
118
19
130
Kampovi
7
25
15
100
Ukupno
100
384
100
671
Izvor: Turistička zajednica grada Karlovca; 2020. godina procjena autora; Broj postelja u hotelima za 2010.
godinu ne uključuje devastirani hotel Korana. Naime, taj hotel nije u funkciji te se njegovih sadašnjih 400-tinjak
ležajeva ne može ubrojiti u smještajne kapacitete Karlovca .
Planirana struktura ukazuje na bitno poboljšanje ponude s osjetnim porastom hotelskog smještaja iz
osnovnog razloga što se u budućnosti planira ponuditi sadržaj namijenjen turistima zainteresiranima
za kulturu, ali i prirodu, koji će biti zainteresirani za kvalitetniji oblik turističke ponude. Povećanje
hotelskih smještajnih kapaciteta uglavnom, se odnosi na hotel Korana kojeg se planira obnoviti,
modernizirati te prilagoditi hotelskom ponudom suvremenom gostu. U ove oblike smještaja uključeni
su i mali obiteljski hoteli i pansioni kao kvalitetan oblik ponude sadržaja. Kod privatnih smještaja
planira se određeno smanjivanje ove vrste ponude iz razloga što oni predstavljaju potencijal za
transformaciju u pansion ili manji obiteljski hotel. Kod kampova planira se povećanje smještajnih
jedinica sa 7 (25 ležajeva) na 30 (oko 100 ležajeva), a slijedom toga i povećanje udjela u ukupnim
smještajnim kapacitetima.
U cilju realizacije navedenih kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva potrebno je marketinškim
aktivnostima popratiti napore koji će se uložiti u smjeru unaprjeđenja turističke ponude grada
Karlovca.
5.3 Vizija
Kulturna obilježja grada Karlovca, blizina i očuvanost prirode te prijateljsko raspoloženje stanovnika
osnovna su polazišta za izradu vizije razvoja turizma. Slijedom polazne osnovice, postavlja se vizija
razvoja turizma grada Karlovca:
Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija
koja gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,
bogatstvo voda, perivoja i parkova,
objedinjujući različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.
40
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Vizija turizma grada Karlovca proizlazi prvenstveno iz kulturne i povijesne baštine koja se ogleda u
zaštićenim povijesnim graditeljskim cjelinama Karlovca gdje je najznačajniji dio stara gradska jezgra,
tzv. ZVIJEZDA koja ima izuzetnu vrijednost jer se smatra prvim izgrađenim "idealnim" gradom u duhu
renesansnog shvaćanja obrambenog i životnog prostora, projektiranim prema načelima renesansne
arhitekture sa simetričnim kompozicijama primijenjenim na planiranje grada, te predstavlja stilski čist
primjer renesansne arhitekture u Europi i svijetu. Osim povijesno-graditeljske baštine, Karlovac
karakteriziraju četiri rijeke koje dotiču ili prolaze kroz grad te bogatstvo zelenila u njegovim
parkovima, što pruža niz mogućnosti za razvoj turizma. Značajnija komercijalizacija turizma se, u
pravilu, bilježi pored područja koje ima navedene površine (parkove, jezera, rijeke) te iz tog razloga
vizija razvoja turizma grada Karlovca proizlazi iz najatraktivnijeg segmenta ponude iznimno privlačnog
za turiste, a to su upravo rijeke. Potrebno je naglasiti i to da vizija počiva na već uspostavljenim
odnosima na turističkom tržištu, općoj percepciji ovog područja od strane potencijalnih turista i
isticanju specifičnosti te elemenata koji razlikuju grad Karlovac od konkurencije, odnosno:


Dominantna vizija:
Grad Zvijezda
Dominantni osjećaji:
- Četiri rijeke na kojima grad počiva
Grad parkova

-
Doživljaj ljudi:
Grad idealan za život
Grad Karlovac je do sada prepoznat kao tranzitni grad, a u novije vrijeme, iako će taj segment ostati
značajan, treba razmišljati o gradu kao stacionarnoj turističkoj destinaciji. Sukladno tome, grad
Karlovac treba postati destinacija primarnog cilja putovanja, a ne usputno odredište na putu do
(nekog drugog) cilja putovanja te u tom cilju treba nuditi određene turističke proizvode kao primarni
motiv dolaska turista.
U cilju realizacije i ostvarenja vizije razvoja turizma, očekuje se da ona bude prihvaćena od svih
subjekata koji su od gospodarskog i općeg značaja u gradu Karlovcu (jedinice lokalne samouprave,
kulturne ustanove, lokalno stanovništvo, gospodarski sektor, nevladn sektor). Istovremeno, svi
nositelji značajnijih odluka u gradu Karlovcu moraju prilagoditi svoje djelovanje kako bi se zacrtana
vizija razvoja turizma i ostvarila.
5.4 Matrica proizvoda
Sadašnja matrica turizma grada Karlovca uglavnom nudi proizvode srednje konkurentnosti. Velika
atraktivnost se pojavljuje u sferi tranzitnog turizma, srednja atraktivnosti u sferi turizma događaja i
gastronomije. Zbog nedovoljne osmišljenosti te nedovoljne promocije, a unatoč bogatstvu kulturnih
značajki grada Karlovca, kulturni turizam ima malu atraktivnost te na sadašnjoj razini srednju
konkurentnost.
41
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Slika 2: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. Godini
Atraktivnost
Aktivni odmorišni
turizam
Sportsko rekreacijski
i zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Izletnički turizam
Ekoturizam
Gastronomija
Turizam događaja
Turizam posebnih
Ruralni turizam
interesa
Tranzitni turizam
Velika
Srednja
Mala
Konkurentnost
Izvor: Obrada autora
Međutim, pogledom u budućnost, a temeljem provedene analize resursa, mogućnosti njihove
turističke valorizacije i dostizanja konkurentnosti, na području grada Karlovca potrebno je razvijati
sljedeće turističke proizvode za koje postoje objektivne pretpostavke da će biti privlačni turistima:
aktivni odmorišni turizam, kulturni, eko, ruralni, sportsko-rekreacijski i zdravstveni turizam, turizam
događaja, izletnički turizam, gastronomija, tranzitni turizam, turizam posebnih interesa (lovni
turizam, ribolovni turizam, povijesni turizam, vojni turizam, biciklistički turizam…).
5.5 Mjere i programi podrške realizaciji strategije
Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja turizma grada Karlovca nužno je primjenjivati posebne
razvojne i druge mjere i programe podrške. Kako je intencija Strategije razvoja turizma grada
Karlovca dati konkretne ciljne smjernice na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled
postojećih programa potpore na razini Republike Hrvatske i Europske unije čijim korištenjem se može
direktno doprinijeti implementaciji razvoja turizma na području grada. Međutim, potrebno je
naglasiti specifičnost trenutka izrade ovog dokumenta, zbog kojeg će se u bliskoj budućnosti
zasigurno pojaviti novi modaliteti, odnosno mjere i programi podrške. Na lokalnim činiteljima razvoja
turizma grada Karlovca ostaje pratiti mjere i programe podrške koji će se tek pojaviti.
5.5.1 Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske
U nastavku se iznose osnovne informacije o pojedinim programima koji su raspoloživi. Sve
informacije, uvjeti i službena procedura dostupni su zainteresiranima u relevantnim
institucijama/tijelima zaduženima za provedbu te je svakako potrebno prije pristupanja provjeriti
njihov status, uključivši raspoloživost novih programa koji mogu biti od interesa investitorima s
područja grada Karlovca.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na godišnjoj razini organizira natječaje i potpore za razvoj
hrvatskog turizma. HTZ financijski podržava održavanje zabavnih, športskih i ostalih manifestacija
koje imaju za cilj unaprjeđenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma i
zemlje u cjelini kroz programe Potpore manifestacijama i Potpore kulturno-turističkim inicijativama;
42
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Potpore za turističke inicijative i potpore na turistički nerazvijenim područjima; Potpore za rad
turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima. Uz spomenute potpore HTZ također
sufinancira i udruženo oglašavanje koje za svrhu ima promociju hrvatskog turizma na svim razinama
po 12 predefiniranih modela oglašavanja.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potiče turizam kroz dva natječaja: Veliki projekti u
turizmu s ciljem povećanja kapaciteta smještaja, povećanja kategorizacije smještajnih kapaciteta,
podizanja razine usluge, poticanja raznovrsnosti usluge, otklanjanja ratnih šteta; te Priprema sezone
s ciljem programa kreditiranja pripreme turističke sezone tekuće godine radi kvalitetnog pružanja
usluga turistima.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske na godišnjoj bazi ima otvoreno desetak natječaja s ciljem
razvoja turizma, turističkih proizvoda, edukacije kadrova u turizmu, razvoja turističke infrastrukture,
poticanja razvoja posebnih oblika turizma (program Zelena i Plava brazda), pripreme projekata za
prijavu na EU natječaje, plasmana certificiranih eko proizvoda, ulaganja u turističku infrastrukturu za
osobe smanjene pokretljivosti (program Turizam bez zapreka) i sličnih programa koji doprinose
sveukupnom razvoju turizma u Hrvatskoj.
5.5.2 Programi raspoloživi na razini Karlovačke županije
Karlovačka županija iz svog proračuna već niz godina indirektno financira razvoj turizma putem
Turističke zajednice Karlovačke županije. Osim toga, Karlovačka županija kroz svoj Program potpora
za unaprjeđenje poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2012. g. predviđa mjere kojima se također
indirektno sufinanciraju aktivnosti koje doprinose razvoju turizma na području Karlovačke županije.
5.5.3 Programi raspoloživi na razini grada Karlovca
Grad Karlovac putem svojim stručnih službi i financiranjem iz svog proračuna provodi programe iz
kojih se direktno i indirektno financira razvoj turističke djelatnosti na području Karlovca. Tijekom
2012. g. Grad Karlovac iz sredstava vlastitog proračuna planira provedbu sljedećih programa koji
imaju utjecaj na razvoj turističke djelatnosti:
- PROGRAM: RAZVOJ TURIZMA
- PROGRAM: RURALNI RAZVOJ
- PROGRAM: RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
- OSTALI PROGRAMI GRADA KARLOVCA KOJI IMAJU UTJECAJA NA TURIZAM
Osim navedenih programa, Grad Karlovac, samostalno i u suradnji s drugim subjektima kao što su
Turistička zajednica grada Karlovca i drugi, organizira niz manifestacija i događanja s utjecajem na
turizam od kojih su najznačajniji Karlovački dani piva, Ivanjski krijes, Dan grada i Karlovačko ljeto.
Potpore TZ grada Karlovca - TZ grada Karlovca kontinuirano daje potpore u financijskom i
organizacijskom obliku organizatorima raznih društvenih događanja u gradu. Predlaže se da TZ grada
Karlovca definira Program dodjele bespovratnih sredstava33:
- organizatorima događanja (fizičkim i pravnim osobama: udrugama, trgovačkim društvima,
obrtnicima i javnim ustanovama)
- predlagateljima poduzetničkih inicijativa (fizičkim i pravnim osobama: trgovačkim društvima i
obrtnicima).
33
Prijedlog je usklađen s novim Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama u funkciji razvoja
turizma u 2012. godini Ministarstva turizma RH.
43
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
5.5.4 Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca
Izradom Strategije razvoja turizma grada Karlovca stvara se osnova za dugoročno promišljanje
budućnosti grada, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje
gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na
ukupno sociokulturno okruženje. Stoga se javlja potreba za poticanjem svih zainteresiranih osoba i
institucija ne samo na raspravu, već i na veće angažiranje u procesu izgradnje konkurentskoga i
prepoznatljivoga turističkog gospodarstva grada Karlovca. Kako bi se to ostvarilo, bilo bi potrebno:
 Osigurati stimulativne mjere za financiranje izgradnje i unaprjeđenje smještajnih i drugih
turističkih kapaciteta te ostalih sadržaja turističke ponude,
 Poticati sustav racionalnoga gospodarenja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima,
 Poticati sustav zaštite okoliša i suzbijanja ekoloških onečišćenja,
 Kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo tržišta (istraživanjem tržišta),
 Priprema programa i podloge za financiranje iz različitih fondova EU,
 Potpora u provedbi razvojnog programa turizma osiguranjem raznih komunalnih, prostornolokacijskih i sličnih olakšica turističkim subjektima,
 Stručna i tehnička pomoć privatnim poduzetnicima i domaćinstvima,
 Održavanje komunalnog sustava, reguliranje prometa, briga o uređenju parkova, pročelja zgrada,
spomeničke baštine, zemljišta, raznih manifestacija i turističkih atrakcija,
 Poticati kreativnost, osposobiti se za nove izazove i kooperativnost u stvaranju integralnog
upravljanja turističkom ponudom,
 Stvoriti ''strateške saveze'' za zajedničku promociju, kvalitetu i širenje ponude raznovrsnih
proizvoda i usluga,
 Integralnim upravljanjem unaprijediti kvalitetu i sniziti troškove destinacije,
 Poticati edukativne aktivnosti,
 Razvijati suradnju sa stručnim i drugim udrugama civilnog društva koje imaju važne zadatke i
aktivnosti u promicanju turističke ponude u cjelini.
S obzirom na trenutnu pozicioniranost grada Karlovca na turističkom tržištu, nameće se potreba
preuzimanja aktivne uloge Grada Karlovca u promicanju ''turističke klime'' te donošenje seta mjera
aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice grada
Karlovca te ostalih relevantnih subjekata.
5.5.5 Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije
Grad Karlovac ima na raspolaganju korištenje fondova EU za financiranje projekata u različitim
područjima. U nastavku izdvajamo neke od njih:
IPA – Instrument pretpristupne pomoći (izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje
programa i projekata Europske unije/ Ministarstvo financija).
IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e,
čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u
njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.
IPARD Program 2007-2013 čini strategiju koja će se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim
područjima Hrvatske prepoznatim u analizi34 prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti
poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj.
34
SWOT analiza http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/dokumenti/IPARD%20PROGRAM%20hrv.pdf
44
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Kohezijska politika - Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska će kao punopravna
članica sudjelovati u kohezijskoj politici Unije. Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski
najznačajnija zajednička politika Europske unije, a iznosi više od trećine proračuna EU-a. Ova je
politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica,
odnosno regija Europske unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i
Kohezijskog fonda čija će značajna sredstva namijenjena razvoju tada moći koristiti i Republika
Hrvatska. Ova je potpora znatno većeg financijskog opsega od trenutno dostupnih instrumenata
pretpristupne pomoći (Phare, ISPA, SAPARD, IPA), a predstavljat će izuzetno veliku mogućnost za
razvoj zemlje.
6 RAZVOJNI PROJEKTI
Uzimajući u obzir definiranu viziju te postavljene ciljeve razvoja turizma grada Karlovca, potrebno je
utvrditi ključne projekte čijom će se realizacijom postići strateški cilj razvoja turizma grada Karlovca, a
to je transformacija grada iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju.
Slika 3: Repozicioniranje grada Karlovca
Izvor: Obrada autora
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti samom odabiru i definiranju ključnih projekata, naime
potrebno je izdvojiti one projekte koji će rezultirati izuzetnom privlačnom snagom za turiste te na
taj način promijeniti percepciju postojećih i potencijalnih turista vezanu uz grad Karlovac. Kako bi
se ključni projekti u konačnici i realizirali i time potaknuli realizaciju svih ostalih projekata, njihovo
definiranje zahtjeva sudjelovanje svih dionika koji su neposredno ili posredno uključeni u razvoj
turizma grada Karlovca. Upravo je iz tog razloga organiziran niz radionica na kojima su aktivno
sudjelovali svi zainteresirani za daljnji razvoj turizma u gradu. Izuzetno je važno da se oko ključnih
razvojnih projekata postigne konsenzus svih dionika (javni sektor, privatni sektor, treći sektor, lokalno
stanovništvo) jer je jedino u tom slučaju moguće očekivati realizaciju razvojnih projekata i postizanje
zadanih ciljeva razvoja turizma u gradu Karlovcu. Grad Karlovac zajedno s TZ grada trebao bi biti
podrška definiranim razvojnim projektima, dok odgovornost za suradnju, održivost, kvalitetu i
konkurentnost leži na svima, kako na javnom tako i na privatnom sektoru.
45
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
6.1 Kriteriji za odabir razvojnih projekata
Utvrđena matrica turističkih proizvoda u 2020. godini upućuje na stratešku usmjerenost grada prema
sljedećim oblicima turizma, koji imaju najvišu razinu atraktivnosti i srednju i veliku razinu
konkurentnosti:
1. Aktivni odmorišni turizam
2. Sportsko rekreacijski i zdravstveni turizam
3. Kulturni turizam.
U proceduri eventualnog nastajanja novih strateških projekata diferencijacije ili izmjeni postojećih
projekata najvažniji kriterij treba biti da su projekti odnosno izmjene u skladu sa navedenim oblicima
turizma. Prilikom odabira pojedinih projekata važno je utvrditi određene kriterije koji trebaju biti
ispunjeni. Slijedom toga, postavljeni su sljedeći kriteriji za odabir projekata:
A.
B.
C.
D.
E.
F.
odabir razvojnih projekata podržava viziju razvoja grada Karlovca
odabir razvojnih projekata podržava ciljeve razvoja turizma grada Karlovca
razvojni projekti doprinose repozicioniranju destinacije
odabir razvojnih projekata podiže kvalitetu života lokalnog stanovništva
odabir razvojnih projekata koji su ekonomski, društveno i ekološki održivi
odabir razvojnih projekata koji u sebi imaju karakteristike inovativnosti
S obzirom na odabrani model razvoja i potrebu za repozicioniranjem grada Karlovca na turističkom
tržištu, utvrđene su dvije razine projekata:
- projekti diferencijacije grada Karlovca
- projekti iznimnog značaja za grad Karlovac
Na osnovi tako postavljenih kriterija u nastavku se navode ključni razvojni projekti, odnosno ključni
projekti diferencijacije grada Karlovca koji daju bazu za repozicioniranje destinacije te realizacija kojih
je na određeni način i preduvjet za realizaciju svih ostalih projekata. Iz toga proizlazi da su niže
navedeni ključni projekti u funkciji realizacije odabranog modela razvoja turizma grada Karlovca.
6.2 Projekti diferencijacije grada Karlovca
Projekti diferencijacije odnose se na ključne projekte koji su jedinstveni za grad Karlovac i koji na
svojevrstan način obilježavaju grad, odnosno na one projekte po kojima bi se grad Karlovac
razlikovao od drugih destinacija i na temelju kojih se gradi imidž grada Karlovca. Sukladno
navedenom, definirane su tri ključne mikrodestinacije diferencijacije grada Karlovca, te ključni
pojedinačni projekti koji u značajnom smislu trebaju obilježiti ponudu grada Karlovca.
Turističke mikrodestinacije grada Karlovca:
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC
 TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA
Turistički projekti diferencijacije grada Karlovca:
 PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR
 SLATKOVODNI AKVARIJ
 VOJNA BAŠTINA
 PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA
46
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Realizacija navedenih projekata rezultirala bi oživljavanjem i iniciranjem niza drugih projekata koji bi
svi zajedno doprinijeli osnovnom cilju razvoja turizma grada Karlovca, odnosno prelasku iz tranzitne u
destinaciju ugodnu za boravak. Realizacijom ključnih projekata povećala bi se atraktivnost grada
Karlovca. U zavisnosti od stavova investitora ili novonastalih okolnosti projekti su podložni
modificiranju u pojedinim segmentima.
U tablicama koje slijede iznose se osnovna obilježja navedenih turističkih mikrodestinacija. U
zavisnosti od određenog trenutka, interesa investitora kao i odluka lokalne samouprave, u okviru
monitoringa ove Strategije moguća je modifikacija istih.
Projekt:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA ZVIJEZDA
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Zvijezda kao jedan od najznačajnijih simbola grada Karlovca
predstavlja izniman turistički resurs s velikim potencijalom prerastanja
u budućnosti u jednu od glavnih turističkih atrakcija grada. S obzirom
na činjenicu kako je Zvijezda još uvijek neiskorišten potencijal, jer nije
odgovarajuće turistički valorizirana, javlja se potreba za
osmišljavanjem programa koji će je podići na razinu atrakcije.
Na ovom području potrebno je ponuditi:




sadržaje vezane uz interpretaciju kulturno-povijesnih sadržaja
na inovativan način
suvenirnice
galerije
ugostiteljske objekte
Cilj je pružiti turistima i posjetiteljima jedinstveni doživljaj i zabavu
kroz edukaciju, osvještavanje o jedinstvenosti destinacije, neposredno
uključivanje turista u tradicijske znamenitosti, ukazivanje na stoljetnu
kulturu i ključne povijesne događaje.
Preduvjeti za
realizaciju
projekta:
Prostorno-planska dokumentacija; konzervatorska podloga
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Suglasnost svih zainteresiranih strana
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
Od 2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Imovinsko-pravna dokumentacija
Konzervatorska podloga
47
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA DUBOVAC
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Stari grad Dubovac jedan je od najznačajnijih kulturno-povijesnih
spomenika grada Karlovca i predstavlja prepoznatljiv simbol grada.
Budući da nije postojao planski dokument koji bi razradio jasne
odrednice o programskoj osnovi, sadržajima, korisnicima, nositeljima
upravljanja i mogućim izvorima financiranja koji bi rezultirali
održivim upravljanjem objekta, 2009. godine izrađen je dokument
''Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac''.
S obzirom na činjenicu kako postava Starog grada Dubovca trenutno
ne prati trendove suvremene prezentacije i kako ima prostora za
osuvremenjivanje ponude, potrebno je realizirati projektne ideje iz
postojeće Studije jer bi se njihovom realizacijom povećali turistički
promet, potrošnja i broj turističkih agencijskih grupa. Navedena
Studija sagledava i valorizira lokalni kulturno-turistički potencijal
Starog grada Dubovca u kontekstu jačanja kulturno-turističkog
identiteta ukupne mikrodestinacije četvrti Dubovac i specifičnosti
njegove ponude te istovremeno ističe važnost doprinosa Starog
grada Dubovca u repozicioniranju grada Karlovca kao posebne i
jedinstvene turističke destinacije.
Dinamična i autentična ponuda mikrodestinacije Dubovac razvija se
oko glavne atrakcije Starog grada Dubovca, a tematski se temelji na
povijesnom identitetu Dubovca. Stoga Dubovac predstavlja idealnu
lokaciju za različita događanja te smještanje raznih kulturnih i
ugostiteljskih sadržaja. Jedinstvenost prostora i zadržavanje dijela
objekta u funkciji muzejsko-izložbenog prostora omogućava
koncipiranje ponude Starog grada Dubovca kao turističke atrakcije i
multimedijalnog centra otvorenog za različita događanja usmjerena
na različite ciljane skupine.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Konzervatorska podloga
Izvor financiranja:
Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2012./2020.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
48
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
TURISTIČKA MIKRODESTINACIJA KORANA
Atrakcija, infrastruktura
Vode predstavljaju jednu od temeljnih privlačnosti za dolazak i
boravak turista u destinaciji. Upravo su vode te koje obilježavaju
grad Karlovac i koje su sastavni dio percepcije u očima potencijalnih
turista. Stoga je, u kontekstu valorizacije grada Karlovca, posebno
važna turistička mikrodestinacija Korana. Rijeka Korana teče kroz
gotovo sam centar grada Karlovca. S obzirom da je u tom dijelu
svoga toka vrlo pitoma i blaga postoji veliki broj aktivnosti koje se
mogu realizirati uz obalu rijeke ali i na samoj rijeci. Ponuda u okviru
turističke mikrodestinacije Korana, osim što bi doprinijela
obogaćivanju turističke ponude grada Karlovca, značajno bi
doprinijela i kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Turistička mikrodestinacija Korana obuhvaća:
Kratki opis:
- „Športsko-rekreacijski centar Korana“ (ŠRC Korana) koji je planiran
Generalnim urbanističkim planom Grada Karlovca
- Foginovo kupalište (dovršetak obnove, proširenje, dodatni sadržaji)
- slatkovodni akvarij
- Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla
- školsku sportsku dvoranu Mladost s pripadajućim sadržajima (stari
atletski stadion, tenis tereni, sprave za vježbanje)
- hotel Korana (neophodna obnova)
- hotel Korana Srakovčić,
- gradsko kupalište na desnoj obali Korane
- šetnicu na Korani od mosta do mosta s raznim sadržajima (trim
staza, ostala komunalna infrastruktura isl.)
- Vrbanićev perivoj
- Vunsko polje
- arboretum Šumarske škole Karlovac.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Izvor financiranja:
Javno, javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2013./2014.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Izostanak obnove hotela Korana što vizualno bitno degradira prostor
cijele mikrodestinacije Korana
49
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Uz prethodno navedene iznimno značajne turističke mikrodestinacije: Zvijezda, Dubovac i Korana, za
grad Karlovac se ističu još četiri specifična projekta destinacije: Pivski prezentacijski centar,
slatkovodno akvarij, vojna baština te prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla koji po svojim
obilježjima trebaju bitno markirati ponudu grada Karlovca i činiti ju posebnom i drugačijom od
konkurencije te se upravo iz toga razloga posebno izdvajaju unatoč tome što će neki od njih saživjeti
u okviru ranije spomenutih turističkih mikrodestinacija.
Projekt:
Namjena:
PIVSKI PREZENTACIJSKI CENTAR
Atrakcija, infrastruktura
Projekt je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu
koja datira još od 18. stoljeća, stoga grad predstavlja idealnu lokaciju
za Pivski prezentacijski centar koji bi kao takav bio jedinstven u
Hrvatskoj. Zbog snažnog brenda Karlovačkog piva koji je prepoznat i
kao autentičan karlovački proizvod logično je razvijati i turistički
brend grada zasnovan na pivu i pivarstvu. Projektom bi se
nadogradio imidž Karlovca kao grada piva. Osnovna svrha pivskog
prezentacijskog centra jest na kreativan način upoznati sve
zainteresirane s dugom tradicijom pripravljanja piva na području
grada Karlovca.
Kratki opis:
Pivski prezentacijski centar uključuje:
 interpretacijsku cjelinu – način proizvodnje piva
 povijesnu tradiciju proizvodnje piva
 gift shop – vezan uz tematiku piva
 veliku pivnicu
Realizacija ovog projekta potaknula bi niz poduzetničkih aktivnosti
na cijelom području grada jer se na sam projekt Pivskog
prezentacijskog centra nadovezuje otvaranje lokalnih pivnica na
području cijelog grada Karlovca (privatna inicijativa), uz primjerenu
gastronomsku ponudu.
Jedna od ključnih značajki Pivskog prezentacijskog centra trebala bi
biti inovativnost i korištenje najmodernije tehnologije multimedije
čime će se osigurati atraktivna i suvremena prezentacijska razina.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Odabir lokacije
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Izvor financiranja:
Javno-privatno partnerstvo, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2014.
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Nedovoljno inovativni način prezentacije, što bi umnogome umanjilo
interes potencijalnih posjetitelja.
50
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
SLATKOVODNI AKVARIJ
Atrakcija, usluge
Slatkovodni akvarij predstavlja ključnu atrakciju s izrazito visokom
privlačnom snagom i kao takav odlično se uklapa u imidž grada
Karlovca kao grada na četiri rijeke.
Akvarij riječnih riba predstavlja atrakciju koja u Republici Hrvatskoj,
ali i na širem području ne postoji.
Akvarij bi po uzoru na slične objekte u svijetu u svom sklopu imao:



Kratki opis:
suvenirnicu
muzej o rijekama
prezentacijsku dvoranu (filmovi)
Suvenirnica – trebala bi biti tematski vezana uz rijeke i vode općenito
te uz sam grad Karlovac.
Muzej o rijekama – lenta vremena na kojoj bi bili označeni svi važniji
događaji vezani uz pojedinu rijeku, ali i izloženi predmeti koji su kroz
povijest bili vezani uz sve rijeke grada Karlovca.
Uz muzej bi bila smještena soba za prikazivanje kratkih edukativnih
filmova o rijekama.
Realizacija ovog projekta, uz ključni uvjet da je projekt realiziran na
iznimno visokoj tehnološkoj i prezentacijskoj razini, svakako će
pridonositi proizvodnoj diferencijaciji grada Karlovca i produženju
sezone turističkog poslovanja.
Realizacija ovog projekta izuzetno podupire percepciju grada
Karlovca kao grada na četiri rijeke, grada voda.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Prostorno-planska dokumentacija
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2014./2015. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Dug period za prikupljanje sve potrebne dokumentacije
(administrativne prepreke), velika investicija, imovinsko-pravna
dokumentacija
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
51
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
Namjena:
VOJNA BAŠTINA
Baština, usluge
Kratki opis:
Grad Karlovac u svojoj daljoj, ali i bližoj povijesti imao je dodira s
ratnim događajima. Budući da su se na tom području događali
iznimno značajni događaji za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, vrlo je
važno ove momente na prikladan način osmisliti i prezentirati kako bi
se kroz zanimljivu ''šetnju'' gradom svi zainteresirani turisti, učenici,
studenti i znatiželjnici upoznali s poviješću kako grada Karlovca, tako
i Hrvatske.
Uz obnovu vojnih zgrada na Turnju, projekt obuhvaća i:






muzej oružja
osmišljavanje mreže povijesnih ruta vezanih uz vojnu
tematiku
kino dvoranu
osmišljavanje interpretacijskih punktova
osmišljavanje događaja tematski vezanih uz povijesna vojna
zbivanja na području grada Karlovca
suvenirnicu
Bogata vojna povijest i vojna baština grada Karlovca, koja je kao
takva jedinstvena na ovom području, predstavlja turistički
nedovoljno iskorišten potencijal koji bi se ovim projektom
valorizirao.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Prostorno planska dokumentacija
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Sukob koncepcija oko namjene i uređenja zemljišta, imovinskopravna dokumentacija
52
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Projekt:
PREZENTACIJSKI CENTAR INOVACIJA NIKOLA TESLA
Namjena:
Atrakcija, baština
Kratki opis:
Nikola Tesla je jedan od znanstvenika u samom vrhu svjetske
povijesti te je zbog toga idealna osoba za brendiranje grada
Karlovca. Prezentacijski centar inovacija Nikola Tesla zamišljen je kao
mjesto gdje će se prikazati ukupan život tog velikog znanstvenika.
Isto tako, jedan dio centra biti će odvojen za inovatore koji će, osim
prostorija za rad u centru, imati i prostorije za prezentiranje svojih
inovacije. Organizirati će se razne tematske susrete na kojima će se
razvijati kreativnost mladih ljudi. U tom prostoru otvoriti će se i
multimedijalni centar što će predstavljati turistički atraktivno i
privlačno mjesto za sve zainteresirane posjetitelje.
Preduvjeti za
realizaciju projekta:
Suglasnost svih zainteresiranih strana
Prostorno-planska dokumentacija;
Aktivna podrška lokalne zajednice – mjere potpore razvoju turizma
Izvor financiranja:
Javno/privatno, EU fondovi
Predviđena
realizacija:
Od 2013. godine
Prioritet:
A
Potencijalni rizici:
Imovinsko-pravna dokumentacija
53
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
6.3 Projekti iznimnog značaja za grad Karlovac
U nastavku je naveden niz projekata (odnosno projektnih ideja35) koji su također značajni za
unaprjeđenje turističke ponude grada Karlovca, a čija bi realizacija bila logičan dio ili slijed realizaciji
ključnih projekata diferencijacije grada:
 Tematski vodeni park
 Otvaranje i aktualizacija muzeja, izložbi, galerija
 Istraživanje mogućnosti izvora mineralnih voda u okolici Karlovca u svrhu iskorištavanja u
hidroterapiji i komercijalnoj turističkoj prodaji
 Identifikacija i obnova linije čardaka od Turnja na jug, sjever i istok Koranom, Mrežnicom i Kupom
 Sustav biciklističkih staza u gradu (urbani i ruralni dio, posebno uz rijeke, te njihovo povezivanje s
postojećim biciklističkim stazama na razini Karlovačke županije)
 Pješačke staze
 Obiteljski hoteli/pansioni
 Obnova hotela Korana
 Auto kamp
 Izvorni suvenir
 Touring (osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području grada Karlovca uz primjerenu
kombinaciju različitih sadržaja)
 Obnova parkova i parkovne infrastrukture
 Pivnica u gradu (Zvijezda ili Korzo, Promenada i sl.) koja bi prezentirala povijest karlovačkog piva i
promovirala karlovačko pivo kao brend (bez obzira na pivski prezentacijski centar)
 Komercijalizacija dvorišta muzeja s različitim sadržajima (suvenirnica, kafić i sl.)
 Sajam autohtonih proizvoda i starih zanata
 Izrada makete utvrda iz svih ratova na području Grada
 Uređenje centralnog gradskog trga
 Uređenje i modernizacija željezničkog kolodvora
 Uređenje i modernizacija autobusnog kolodvora
 Hostel
 Dodatna edukacija turističkih vodiča za vođenje grupa na temu vojne povijesti
 ''Tematska ruta'' – šetnica karlovačke povijesti
 Turistička signalizacija za pješake
 Uređenje šetnice na Crnoj promenadi
 Drveni čamci na Kupi i Korani i pristaništa
 Turistički brod i pristanište na Kupi
 Tematske šetnice uz Koranu i Kupu do Starog grada Dubovca
 Karlovačko ljeto – sustav organizacije i marketinga događanja ljeti (Zvijezda, Foginovo, Dubovac)
 Revitalizacija Vunskog polja u športsko-rekreacijski centar
 Hrvatski izumi kao tematski turistički proizvodi
 Međunarodni studentski stručni forum
Realizacija navedenih projekata također je vrlo značajna za repozicioniranje Karlovca na turističkom
tržištu, a s obzirom na specifičnosti pojedinih projekata izvor ulaganja može biti javni sektor ili
privatni investitor/i. Kod određenih projekata nedvojbeno se očekuje potreba za implementacijom
modela javno-privatnog partnerstva.
35
Radi se o idejama koje su prikupljane prije, za vrijeme i poslije druge javne rasprave od sudionika iz javnog,
privatnog i civilnog sektora.
54
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
6.4 Definiranje postavki baze projektnih ideja
Za uspješnu provedbu Strategije potrebno je uspostaviti Bazu projektnih ideja, čiji je cilj učinkovito
planiranje i detaljno praćenje provedbe aktivnosti. Baza predstavlja službeni registar projektnih ideja
za turizam područja grada. U Bazu će se unositi podaci o razvojnim projektima ili pak projektnim
idejama, a predlagatelji i/ili nositelji mogu biti iz gospodarskog, javnog i civilnog sektora ili
kombinirano u partnerstvima. Baza će davati uvid u stupanj provedbe Strategije, kao i podlogu za
pripremu godišnjih programa rada pojedinih institucija iz javnog sektora, ali može biti i kvalitetan
temelj za naredno programsko razdoblje nakon 2020. godine.
Vođenjem baze projektnih ideja treba se baviti koordinator provedbe Strategije (definirano u
poglavlju 8). Potrebno je kreirati jedinstven obrazac putem kojeg će se prikupljati osnovni podaci
(prijedlog obrasca s osnovnim podatcima u Prilogu 2). Također, potrebno je redovito provoditi
informativnu kampanju o procesu prikupljanja i ažuriranja same Baze. Kampanja bi se trebala
provesti putem javnih glasila, elektroničkih medija ili direktnim kontaktom koordinatora s razvojnim
dionicima, a ujedno će služiti i kao sredstvo za komunikaciju cijele Strategije, s kojom projektne ideje
trebaju biti usklađene. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja treba biti dostupan na internetu
tijekom cijle godine, a pojačana promidžba predlaže se jednom godišnje ili kvartalno. Istim tempom
trebala bi se revidirati i Baza projektnih ideja, što je također posao koordinatora Strategije. Obrazac
za prikupljanje projektnih ideja treba biti javno dostupan na web stranicama TZ grada Karlovca,
Grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Razvojne agencije Karlovačke županije te Obrtničke i
Gospodarske komore.
Koordinator Strategije kontinuirano treba provoditi detaljnu analizu prikupljenih projektnih ideja koje
tek treba razrađivati u projekte. Potrebno im je odrediti sadržaj, iznose, razinu pripremljenosti te
druge pokazatelje koji će ocijeniti koliko su određene ideje pripremljene i prioritetne za razvoj
područja i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, koordinator Strategije treba podnijeti
izvješće Turističkom vijeću TZ grada Karlovca, u čijem radu redovito treba sudjelovati i predstavnik
gradske uprave zadužen za turizam. Turističko vijeće potom odlučuje o novim projektima ukoliko bi
nositelj bila TZ grada Karlovca, a u slučaju da se predlažu drugi nositelji, daje preporuku gradu
Karlovcu za tehničku potporu, a prijaviteljima pismo potpore koje im služi za javljanje na natječaje.
Kako bi koordinator mogao sastavljati kvalitetna izvješća, potrebno je odrediti kriterije koje donosi
Turističko vijeće TZ grada Karlovca u suradnji s gradskom upravom, odnosno upravnim odjelom
zaduženim za turizam, ali i upravnim odjelom za društvene djelatnosti.
55
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
7 SMJERNICE ZA IZRADU STRATEŠKIH MARKETING PLANOVA –
PRISTUP DESTINACIJSKOM MARKETINGU
Destinacijski marketing odnosi se na taktičke elemente, a nastavlja se na prethodna poglavlja koja su
regulirala strateški pristup razvoju karlovačkog turizma. Premda se pri izradi koncepta destinacijskog
marketinga grada Karlovca djelomično može rukovoditi smjernicama iz Strateškog marketinškog
plana hrvatskog turizma koji je izrađen za razdoblje 2010.-2014. godine, potrebno je sagledati
destinaciju Karlovac kao zasebnu cjelinu kako bi se predložile konkretne marketinške taktike.
Dani su ključni marketing ciljevi kojima se treba rukovoditi za postizanje definiranih kvalitativnih i
kvantitativnih ciljeva razvoja turizma:
CILJ 1: Prerasti iz tranzitne u boravišnu turističku destinaciju
CILJ 2: Privlačenje turista motiviranih kulturom i poviješću
CILJ 3: Privlačenje turista kojima je cilj boravak u ruralnom prostoru
CILJ 4: Privlačenje turista motiviranih športom i rekreacijom
Potrebno je staviti naglasak na partnerstva koja trebaju biti prisutna u svim područjima jer će
sinergijsko djelovanje svih subjekata u turizmu sigurno dati bolje rezultate od pojedinačnih.
Partnerstva mogu biti na razinama privatno-privatnoga, javno-privatnoga ili javno-javnoga. U
uvjetima sve većeg broja malih i srednjih poslovnih sustava (SME), njihovo djelovanje treba
objedinjavati kako bi se postiglo uspješnije pozicioniranje na turističkom tržištu.
Predlaže se da se Strateški marketinški plan turizma grada Karlovca donosi za četverogodišnja
razdoblja te da se izrađuje u Turističkoj zajednici grada Karlovca (u daljnjem tekstu TZGK), a svakako
treba biti usklađen sa Strateškim marketing planom hrvatskog turizma kojeg će Hrvatska turistička
zajednica donijeti za naredno razdoblje. Za potrebe izrade marketing planova svakako je potrebno
provesti istraživanja stavova i navika potrošača, konkurencije i trendova te kontinuirano pratiti
kvalitativne i kvantitativne podatke o posjetiteljima destinacije.
Marketinške taktike za turističke proizvode planirat će se na temelju postojećih resursa, izabranih
prioritetnih pravaca i očekivanja posjetitelja. Jednom godišnje, odnosno najkasnije do kraja listopada
tekuće godine za sljedeću godinu, TZGK-u će ponuditelji dostavljati prijedloge turističkih inicijativa
koje potencijalno mogu prerasti u turističke proizvode. TZGK će dodjeljivati bespovratne potpore
određenom broju ponuditelja, ali i provoditi kontinuirano savjetovanje, odnosno upućivati
ponuditelje na strateški zadane pravce razvoja proizvoda, a u skladu s općim interesima destinacije.
Planiranje i provedbu projekata koji će rezultirati turističkim proizvodima obavljat će javni,
gospodarski i civilni sektor. Investiranje u turističke proizvode realizirat će ponuditelji vlastitim
sredstvima, kreditima, potporama iz javnog sektora ili sredstvima EK ukoliko se javljaju na natječaje
EU fondova. Pisma potpore prijaviteljima turističkih inicijativa za uvođenje novih turističkih proizvoda
prilikom javljanja na natječaje može davati TZGK, Grad Karlovac, Karlovačka županija ili TZ Karlovačke
županije.
TZGK nastavit će s aktivnostima anketiranja posjetitelja događanja i turista/izletnika, što je
definirano programom rada TZGK-a kao trajna aktivnost.
56
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
Prodaju turističkih proizvoda obavljaju: agencije, HORECA kanali (hoteli, restorani, kafići),
iznajmljivači soba, event kanali te ostali sadašnji i budući kanali prodaje koji će se pojaviti u vremenu
trajanja ove strategije.
Destinacija se promovira putem integrirane marketinške komunikacije koja bi se trebala sastojati od
elemenata: oglašavanja u klasičnim i novim medijima (novine, časopisi, TV, radio, jumbo, internet,
mobilno oglašavanje, plakati), unaprjeđenja prodaje (cjenovni bonusi, motivacijska putovanja,
karlovačka turistička kartica), osobne prodaje (organizacija sastanaka s ključnim korisnicima),
publiciteta (članci, TV i radijske emisije), odnosa s javnošću (objave za medije i press konferencije) te
direktne komunikacije (dopisi). Promociju turističke destinacije Karlovac kao i do sada treba vršiti
TZGK, a planira se svake godine do kraja listopada za naredno jednogodišnje razdoblje. TZGK također
može sufinancirati dio promotivnih aktivnosti ponuđača usluga putem zajedničkih oblika promocije.
Grad Karlovac može sufinancirati promotivne aktivnosti kroz program potpore. Davatelji usluga
samostalno planiraju i provode promotivne aktivnosti ali trebaju predlagati i zajedničke oblike
promocije (partnerstva).
57
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
8 PROVEDBA STRATEGIJE
U ovom poglavlju daje se prijedlog načina upravljanja provedbom dokumenta, a u drugom dijelu
poglavlja govori se o potrebi za edukacijom dionika u turizmu i daje se prijedlog sadržaja programa
edukacije.
8.1 LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU
Provedbu Strategije trebao bi koordinirati upravni odjel Grada Karlovca nadležan za razvoj turizma,
u suradnji sa TZ grada Karlovca, TZ Karlovačke županije, Karlovačkom županijom odnosno upravnim
odjelom zaduženim za turizam, Razvojnom agencijom Karlovačke županije te Hrvatskom
gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom Karlovačke županije.
Upravni odjel trebao bi biti odgovoran za upravljanje i monitoring projekata, postizanje ciljeva,
financijsko praćenje provedbe aktivnosti i krovnog dokumenta, upravljanje resursima potrebnim za
koordinaciju i provedbu Strategije i izvješćivanje na redovnoj razini. Upravni odjel trebao bi animirati
što veći krug nadležnih tijela, stručnjaka i razvojnih dionika te pokrenuti partnerske, međuregionalne
i međunarodne projekte kako bi se postigla dugoročna održivost Strategije.
U svrhu obavljanja svih navedenih aktivnosti potrebno je imenovati osobu koordinatora provedbe
Strategije, čije zadaće između ostalog trebaju biti i uvođenje i ažuriranje baze projektnih ideja,
redovno izvješćivanje, komunikacija Strategije te kontrola i evaluacija provedbe. Koordinator
provedbe treba voditi brigu o prilagođavanju budućim nadređenim strateškim dokumentima.
Konkretno, kada bude usvojena Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske bit će potrebno
analizirati sadržaj tog dokumenta i uskladiti ovaj dokument s nacionalnom razinom. Kako bi vršio
evaluaciju provedbe na godišnjoj razini, koordinator provedbe treba definirati indikatore razvoja
turizma grada Karlovca, kao i sadržaj godišnjeg izvješća.
Vezano uz samu provedbu pojedinih projekata, u dijelu gdje je moguće uključenje javnog sektora,
utvrđeno je da u vrijeme pisanja ovog dokumenta već postoje određeni ljudski resursi za takve
aktivnosti. Preporučuje se voditi brigu o dovoljnoj raspoloživoj količini radnog vremena tih osoba za
bavljenje projektima i, naravno, o stalnom stručnom usavršavanju u tom području.
8.2 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
Holistički pristup učenju kroz oblik cjeloživotnog učenja okvir je za učenje bez granica koji povezuje
Europu (i šire od Europske unije) kroz partnerstvo i projekte sa svrhom kreiranja nove dimenzije i
kvalitete u obrazovanju odraslih. Upravo u turizmu ta etika obrazovanja dolazi do punog izražaja jer
teži da se od pojedinca načini vlastitog učitelja i unutar svog vlastitog kulturnog napretka.
Edukacijom, odnosno posebno oblikovanim radionicama skreće se pažnja na potrebu za
samoučenjem i usmjerava na samoučenje, koristeći pritom nove tehnike reproduciranja i
komuniciranja koje su prvi uvjet za ostvarivanje većine inovacija u receptivnom turizmu.
U skladu sa Strategijom, odnosno već danim prijedlozima edukativnih aktivnosti u potpoglavlju 5.5.4.
Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane grada Karlovca, ovdje se daje prijedlog
konkretnih radionica za dionike iz turističkog sektora.
58
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
8.2.1 POLAZIŠTA PROGRAMA EDUKACIJE
U ovoj Strategiji fokus je na permanentnom cjeloživotnom obrazovanju odraslih za receptivni turizam
u turističkoj destinaciji kontinentalnog turizma. Ovaj oblik učenja naglašava aktivnost primatelja i
može se odvijati u mnogim okruženjima, uključujući svakodnevni život, interakcije s drugim ljudima i
turistima u turističkoj destinaciji i za vrijeme kulturnih zbivanja. Ono što karakterizira ovakav oblik
učenja jest činjenica da se odvija svagdje, a ne samo u školama i fakultetima. Kad se odvija na javnim i
kulturnim mjestima, događa se zbog izbora, a ne zbog potrošnje. Često se odvija neformalno, bez
potrebe za akreditacijama, kvalifikacijama ili mjerenjima. Cjeloživotno učenje unutar turističke
destinacije može biti neformalno ili čak slučajno. No, postoji i formalni pristup osmišljavanju
mogućnosti za učenje, pri čemu se uzimaju u obzir neke karakteristike odraslih učenika.
Edukaciju je potrebno usmjeriti prema usvajanju tradicionalnih elemenata jer turizam mora
promovirati i identitet, kulturu i interese lokalnih zajednica. To je u samom vrhu prioriteta ove
Strategije.
Edukativne radionice
Slijedom Strategije, kako bi turist/posjetitelj doživio turističku destinaciju grada Karlovca i okolice,
potrebno je promijeniti njezin izgled i stratešku orijentaciju, kao i unijeti promjenu u njezin splet
proizvoda. To konkretno znači kroz edukativne radionice promijeniti strategiju komuniciranja, što će
rezultirati drugačijom percepcijom i pozicijom destinacije kod turista. Edukacije bi trebale potaknuti
postojeće turističke agencije, kao i davatelje svih vrsta usluga smještaja u mjestima u kojima agencije
ne postoje ili nisu zainteresirane za ovakve poslove, da se počnu baviti organiziranjem raznih sadržaja
namijenjenih turistima, ali i lokalnom stanovništvu. Na tom putu postoji mnogo prepreka, ali
edukacijama treba nastojati ukloniti barem onu prvu – neprepoznavanje komercijalnih prilika koje
već postoje.
Edukativne radionice namijenjene su vlasnicima agencija, voditeljima poslovnica, komercijalistima,
djelatnicima turističkih zajednica, odgovornim osobama u tijelima regionalne i lokalne uprave i
samouprave, poduzetnicima i menadžerima u sektoru ugostiteljstva te njihovim djelatnicima.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti edukaciji za buduće vlasnike agroturizma i seljačkih turističkih
domaćinstava, kao i za tvrtke i obrte koji se već bave prodajom raznih turističkih proizvoda. Radionice
će koristiti i turističkim vodičima i pojedincima koji raspolažu specifičnim stručnim znanjima, a koja bi
u suradnji s agencijama ili DMC-evima željeli unovčiti u okviru novih paketa turističkih proizvoda.
Potrebno je odrediti instituciju koja će se trajno baviti aktivnostima organizacije edukacija, odnosno
odabirom izvođača svake pojedine edukacije, određivanjem trajanja, slanjem poziva, organizacijom
konkretnog programa, te evaluacijom nakon svake održane edukacije.
8.2.2 Prijedlozi sadržaja programa edukacije
1. Kulturno-povijesna baština (materijalna i nematerijalna) i kulturni turizam gdje je cilj upoznati
polaznike s baštinom i vrstama baštine s posebnim naglaskom na tradicijsku baštinu kao dio
hrvatskog identiteta i autentičnosti. Ova radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i
animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i turističkim seoskim gospodarstvima.
59
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
2. Osnove destinacijskog menadžmenta gdje je cilj polaznike upoznati s pojmom, konceptom i
značenjem destinacije i destinacijskog menadžmenta u suvremenom upravljanju u turizmu. Radionica
je namijenjena svim ciljanim grupama potencijalnih polaznika.
3. Organizacija događanja, animacija i upravljanje doživljajem u destinaciji gdje je cilj upoznati
polaznike s osnovnim aspektima i organizacijom animacije u kontinentalnoj turističkoj destinaciji i
posebnim oblicima turizma te osnovnim metodama, tehnikama i načinima izvođenja različitih vrsta
događanja uz strogo poštivanje pravila sigurnosti i održivog razvoja. Radionica je posebno
namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim
gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru te svima onima koji dolaze u neposredni kontakt
s turistima i gostima.
4. Atrakcijska resursna osnova turizma gdje je cilj radionice prepoznati i naučiti vrednovati turističke
atrakcije, potencijalne i realne, te naučiti polaznike kako se turistička atrakcija uklapa u turistički
proizvod i znati je interpretirati. Ova edukativna radionica namijenjena je svim ciljanim grupama, a
posebno onima koji se bave kreacijom i osmišljavanjem te uvođenjem novih turističkih proizvoda u
turističkoj destinaciji.
5. Sociokulturni aspekti turizma i ekonomija iskustva i doživljaja gdje je cilj radionice spoznati
fenomenologiju turističkog doživljaja, razumjeti i biti sposoban komunicirati s gostima i turistima
kako bi se doživljaj mogao prenijeti na pravilan način; osposobiti polaznike za komunikaciju s tržištem
turizma i turistima jednako dobro kao i s lokalnom zajednicom. Ova radionica posebno je
namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim agencijama i seoskim
gospodarstvima, u hotelima i ugostiteljskom sektoru i svima onima koji dolaze u neposredni kontakt s
turistima i gostima, ali isto tako i onima koji su odgovorni za dizajniranje i kreiranje novih turističkih
proizvoda u turističkoj destinaciji.
6. Komunikologija u turizmu gdje je cilj upoznavanje, osvještavanje te razvijanje općih i specifičnih
kompetencija, upravljanja osobnim imidžom; upoznati vještine verbalne i neverbalne komunikacije,
naučiti specifičnost komunikacije u turizmu, osvijestiti pravila poslovnog bontona i izvježbati
naučeno kroz simulacije konkretnih situacija. Ova edukativna radionica namijenjena je cijeloj ciljanoj
grupi.
7. Osnove ruralnog turizma gdje je cilj pružiti cjeloviti i primjenjivi model i pristup k menadžmentu
integralnog ruralnog razvoja i razvoju održivog turizma u ruralnim prostorima. Ova edukativna
radionica posebno je namijenjena turističkim vodičima i animatorima, zaposlenima u turističkim
agencijama i seoskim gospodarstvima.
8. Gastronomija i gastroenologija. Kroz kvalitetan odabir i daljnju edukaciju te stimuliranje
ugostitelja kreirati kvalitetan, zanimljiv i edukativan turistički program te animacijsku ponudu enogastro turizma. Ova radionica posebno je koncipirana za hotelski i ugostiteljski sektor i za zaposlene
na seoskim turističkim gospodarstvima.
9. Project cycle management (PCM). Cilj ove radionice je spoznati mogućnosti razvoja lokalnih
turističkih inicijativa i kreiranja turističkih proizvoda kroz kontekst fondova EU-a. Ova radionica
posebno je namijenjena civilnom i javnom sektoru, ali i potencijalnim sudionicima iz privatnog
sektora.
Cilj navedenih radionica je osloboditi kreativne i inovativne potencijale ljudi koje rade i žive u
turističkoj destinaciji, a u skladu sa Strategijom razvoja i radi uočavanja jedinstvenih prilika i
artikuliranja inovativnih i kreativnih poduzetničkih ideja koje će razvijati u orginalne poduzetničke
pothvate u turizmu.
60
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
9 UMJESTO ZAKLJUČKA: ODRŽIVOST STRATEGIJE
Ovaj dokument kao glavni strateški cilj turizma grada postavlja transformaciju destinacije iz
tranzitne u boravišnu destinaciju ugodnu za boravak turista. Kako bi cilj bio mjerljiv
postavljeni su i ambiciozni kvantificirani ciljevi, u smislu povećanja turističkog prometa,
produljenja duljine boravka, povećanja broja ležajeva odnosno kamp jedinica, i povećanja
potrošnje turista.
Stoga se pred glavne dionike u javnom sektoru koji trebaju rukovoditi ovim promjenama
stavlja vrlo odgovoran i ambiciozan zadatak, detaljno razrađen u ovom dokumentu.
Analiza stanja turizma u Karlovcu pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma: povoljan
položaj, brojne i vrijedne prirodne i antropogene resurse, tradiciju, obrazovne institucije za
kadrove u turizmu i ugostiteljstvu. Međutim, u SWOT analizi nabrajaju se i brojne slabosti,
čije rješavanje je ključno za daljnji razvoj.
Analizirajući stanje turizma na području grada Karlovca u odnosu na životni ciklus turističke
destinacije utvrđeno je kako je turizam u fazi angažiranja uz tendenciju ka daljnjem razvoju.
Veći se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda
te na aktivnu pomoć poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi/izgradnji kvalitetnih,
podneblju i obilježjima grada Karlovca primjerenih smještajnih kapaciteta. Matrica turističkih
proizvoda u 2020. godini pokazuje da bi najveću atraktivnost i konkurentnost trebali imati
aktivni odmorišni turizam, sportsko rekreacijski turizam i kulturni turizam. Ključan za
produljene boravka gostiju međutim, jest ruralni turizam, ili da budemo precizniji, otvaranje
smještajnih kapaciteta u okolici grada Karlovca, dovoljno atraktivnih i okruženih sadržajima
za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Sve to međutim ne znači da su ostali turistički
proizvodi manje važni: i turizam događaja, eko turizam, turizam posebnih inetersa i razvoj
gastronomije jednako su važni za cjelokupnu ponudu, a ne treba zaboraviti niti tranzitni
turizam koji će i dalje ostati važan segment za Karlovac u stvaranju turističkog prometa kao i
turističke potrošnje.
Da bi se sve to ostvarilo, ključno je:


odmah započeti sa realizacijom projekata diferencijacije koji obilježavaju grad odnosno
čine ga jedinstvenim u odnosu na druge destinacije. Pritom je jako važno zajednički i
koordinirano djelovati, uz prethodno sačinjen plan za svaki od projekata diferencijacije.
Ključni dionici za ove projekte u javnom sektoru su Grad Karlovac i Turistička zajednica
grada Karlovca.
paralelno s realizacijom projekata diferencijacije, nastaviti sa ostalim započetim
projektima i otvarati nove, na temelju projektnih ideja danih u popisu projekata
značajnih za turizam grada. Kontrola provedbe Strategije na godišnjoj razini treba
pokazati u kojoj mjeri se strategija provodi, te ukazati gdje su potrebne izmjene i dopune
kako bi strateški zadani kvantificirani ciljevi bili realni i dostižni.
61
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.






kako u turizmu sve počinje i završava sa čovjekom, iznimno su važne edukativne
aktivnosti, i stalno osvještavanje o ekonomskim potencijalima u turizmu. Stoga je nužno
odrediti instituciju koja će voditi trajnu brigu o edukaciji svih dionika u turizmu na
području grada Karlovca.
definirati instituciju koja će voditi brigu o provedbi strategije i imenovati koordinatora
provedbe. Od navedenih zadataka posebno je važno vođenje baze projektnih ideja.
nastaviti sa programom poticaja razvoja turizma od strane Grada Karlovca, odnosno
uskladiti postojeće sa predloženim mjerama poticaja turizma u ovom dokumentu.
izraditi četverogodišnji strateški marketing plan i započeti sa njegovom provedbom, za
što je zadužena Turistička zajednica grada Karlovca.
uspostaviti sustav koordinacije događanja u gradu i marketinški ih popratiti, za što je
potrebno definirati instituciju koja će se time baviti.
izraditi Katastar turističke resursne osnove, za što je zadužena Turistička zajednica grada
Karlovca.
Međutim, u cijelom procesu zapravo su ključni poduzetnici, sadašnji i potencijalni, njhove
poduzetničke ideje, a javni sektor treba uvijek biti snažna i motivirajuća potpora da se
poduzetnicima maksimalno pomogne da poslovne planove i ostvare. Stoga u edukacijskim
aktivnostima ali i svim ostalima aktivnostima uvijek treba naglašavati privatni sektor, a
posebnu brigu potrebno je voditi o mladim ljudima, maksimalno im pomagati i uvažavati ih,
jer oni donose novu energiju, nove ideje i nova znanja. U 2020. godini oni će biti ti koji će
živjeti našu zadanu viziju
Karlovac, grad Zvijezda - privlačna kontinentalna destinacija koja
gostima nudi iznimnu kulturno-povijesnu baštinu,
bogatstvo voda, perivoja i parkova,
objedinjujući različitosti kroz jedinstvene doživljaje susreta.
62
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
10 KORIŠTENA LITERATURA





















Alfier, D.(1977) Uloga turizma u resocijalizaciji i desocijalizaciji suvremenog čovjeka, Simpozij
„Humanističke vrijednosti turizma“, Zbornik radova, Zagreb
Analiza postojećeg stanja gospodarstva grada Karlovca, draft verzija, Upravni odjel za
poduzetništvo i poljoprivredu Karlovac, Karlovac, 2011.
Bilen, M., Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2006. god.
Capra, F. (1998) Tao fizike, Zagreb, Poduzetništvo Jakić
Churchman, C.W. (1968) The System Approach, Delacorte Press, New York
Cindrić, Z., Učinci turističke 2001. godine, Odbor za turizam, Karlovac, 2001. god.
Dalmatin, A., Turistička monografija Karlovačke županije, Turistička naklada, Zagreb, 2004. god.
David, F.A. i Richardson, G.P. (1997) Scripts for group model building, System Dynamics Review,
Vol. 13. No.2, 107-129
Državni zavod za statistiku RH, Statistička izvješća i Priopćenja, Stanovništvo, 2011. god.,
dostupno na www.dzs.hr
Florida, R. (2002) The Rise of the Creative Class
Franjić, R. (2011) Managing Tourist Destination through Innovation and Competition in
Globalization Envirnonment, in Sustainable development and Global communitiy, Volume XII,
edited by G.Lasker and K.Hiwaki, The International Institute for Advanced Studies in Sysems
Research and Cybernetics, Baden Baden, Germany
Franjić, R. (2011), Nematerijalna tradicijska baština i kulturni turizam (priprema doktorske
disertacije)
Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold,
New York, 1996.
Grove, S. J., Fisk, R. P. i Bitner, M.J. (1992) Dramatizing the Service Experience: A Managerial
Approach in Advances in Services Marketing and Management. (Swartz, T. A., Brown, S. i Bowen,
D. (ur.)) Greenwich, CT. JAI Press Inc. [pretiskano u Gabott, M. i Hogg, G. (1997) Contemporary
Services Marketing: A Reader. Dryden Press]
Hendija, Z., Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog
Hirschman, E. i Holbrook, M. (1982) Hedonic Consumption: Emerging Concepts, Methods and
Propositions. Journal of Marketing. 46, 3. 92-101
Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Karlovačke županije, Karlovac, 2011. god.
Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006.
Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Karlovac, Karlovac, 2011. god.
Jadrešić, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga,
Zagreb, 2001.
Jere Lazanski, T. (2010) System Thinking; Ancient Maya’s Evolution of Consciousness and
Contemporary Systems Thinking. In: Dubois, Daniel M. (ur) Computing anticipatory Systems:
CASYS ’09 – Ninth International Conference, Liege, Belgium, 3-8 August 2009, (AIP conference
proceedings, vol. 1303). Melville (N.Y.): American Institute of Physics 2010, pp. 289-296
63
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.























Jere Lazanski, T. (2011) Systems Thinking as a Path to Personal and Spiritual Development, IIAS
Conference, Personal and Spiritual Development in the World of Cultural Diversity, Volume VIII,
Ed. By George E. Lasker and Kensei Hiwaki
Jere Lazanski, T. Sistemski pristop kod vidik ustvarjalnega posameznika, harmonična organizacije
in družbe HRM (Ljubljana), okt. 2008. Letn. 6, št. 25, str. 44-48
Kurevija, T., Kljaić, Ž., Vulin, D., Analiza iskorištavanja geotermalne energije na geotermalnom
polju Karlovac, NAFTA 61 (4), Zagreb, 2010. god., str. 198-202
Kušen, E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. god.
Kušen, E.: Ruralni turizam, u Hrvatski turizam – plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb,
2006.
Kylänen, M. (ur.) (2006) Articles on Experiences. Rovaniemi, University of Lapland Press.
http://www.elamystuotanto.org/?deptid=21889
Law, C.M. (ed.), Tourism in Major Cities, International Thomson Bussiness Press, London, 1996.
Ljeto Tomas 2010., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2011.
Magaš, D.; Destinacijski menadžment, Modeli i tehnike, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment u Opatiji, Opatija, 2008.
Magaš, D.; Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment Opatija, Adamić, Opatija, 2003.
Magaš, D.; Turistička destinacija, Hotelijerski Fakultet Opatija, Opatija, 1997.
Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – Uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb,
Birotehnika- Canclini, N.G. (2001), Consumers and Citizens – Globalization and Multicultural
Conflicts, University of Minnesota Press, Minneapolis
Meriläinen, K. (2007), The Structural Definition of Emotion and Experiences – a Consumer
Behavioural Approach, u: Articles on Experiences, University of Lapland Press, 130-141
Nijs, D. (2003) Imagineering: Engineering for Imagination in the Emotion Economy. In Creating a
Fascinating World. Breda, The Netherlands, NHTV.
Padovan, C. and Versace, R. (1998); The Representation of Emotion in Long Term Memory;
Apprentissage; des principes naturels aux method artificielles ( ed. G Ritschard, A. Berchtold,
F.Duc, D.A. Zighed); Hermes (pp.111-123)
Pančić Kombol, T.: Selektivni turizam – uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP
Sagena, Matulji, 2000.
Pastuović, N. (1999), Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnom obrazovanju i
odgoju. Znamen: Zagreb
Pešutić, A., Funkcioniranje tturističkih zajednica – nedostaci i prijedlozi za unapređenje, Acta
Turistica, godište 15/2003, br. 2, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2003. god., str. 86-117
Petričević, D. (2002), Osnove andragogije. Zagreb, IPROZ
Pine II, B.J. & Gilmore, J.H. (1999), The Experience Economy, Harvard Business School Press
Prahalad, C. K. i Ramaswamy, V. (2004) The Future of Competition: Co-creating Unique Value
with Customers. Boston, Harvard Business School Press.
Preporod karlovačke Zvijezde, Upravni odjel za razvoj i europske integracije Karlovačke županije,
Karlovac, 2007. god.
Schechner, R. (1988) Performance Theory. Routledge.
64
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.




















Schmitt, B. (1999) Experiential Marketing: How to Get Customers to Sense, Feel, Think, Act and
Relate to Your Company and Brands. Free Press.
Senge, P. (1994) The Fifth Discipline: The Art and Practice of the Learning Organization,
Doubleday October
Shaw, C. (2005) Revolutionize Your Customer Experience. Basingstoke, Palgrave Macmillan.
Skupina autora, Karlovački leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2008. god.
Skupina autora (ured. Vukonić, B., Čavlek, N.): Riječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.
Smith, S. i Wheeler, J. (2002) Managing the Customer Experience: Turning Customers into
Advocates. Harlow, FT Prentice Hall.
Smolčić Jurdana, D., Determinante kvalitete grada kao turističke destinacije, Zbornik radova
Kvaliteta i organizacijska kultura CD Rom, 6. hrvatska konferencija o kvaliteti, Hrvatsko društvo za
kvalitetu, Zagreb, 2005.
Sredozemlja, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2006. god.
Strategija razvoja grada Karlovca 2011. – 2020., osnovna analiza, draft verzija, Grad Karlovac,
2011. god.
Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac, Muze d.o.o., Zagreb, 2009. god.
Sundbo, J. & Darmer, P. (2008), Creating Experiences in the Experience Economy, Edward Elgar
Publishing Limited
Tarssanen i Kylänen (2007) University of Lapland, www.ulapland.fi/contentparser.asp
The Impact of Culture on Creativity, Directorate-General for Education and Culture, KEA
EUROPEAN AFFAIRS, June 2009
Travel & Tourism Analyst 2007, Mintel, London
Turistička zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2011. god.
Unsko-sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2011. god., dostupno na
www.fzs.ba
Vlahović, D. (2006) Studija slučaja: Turizam, identitet i globalizacija: kako opstati na konceptu
"domaćinskoga" turizma u Hrvatskoj. Turizam, br.3, Institut za turizam
Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001. god.
Vukonić, B., Poslovanje turističkih agencija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. god.
Vukonić, B., Keča, K.; Turizam i razvoj, pojam, načela, postupci, Mikrorad, Zagreb, 2001.
Ostali izvori:
 Odjel za obrazovanje odraslih (Department for Education of Adults) posebno okrenut prema
obrazovanju odraslih u kulturi www.dfes.gov.uk,
 http://www.zelenilo.hr/ka_parkovi.asp
 Plinacro, d.o.o., www.plinacro.hr
 Statistički ured Republike Slovenije, www.stat.si/pxweb/Dialog
 Vodovod i kanalizacija Karlovac, http:/www.vik-ka.hr
65
Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.
11 Popis slika
Slika 2: Repozicioniranje turizma grada Karlovca __________________________________________________ 38
Slika 3: Matrica proizvoda turizma grada Karlovca u 2020. Godini ___________________________________ 42
Slika 4: Repozicioniranje grada Karlovca ________________________________________________________ 45
12 Popis tablica
Tablica 1: Struktura obrta po djelatnostima u Karlovcu 2006. i 2010. god. _____________________________ 12
Tablica 2: Prosječan broj nezaposlenih osoba u gradu Karlovcu od 2006. do 2010. god. ___________________ 12
Tablica 3:Manifestacije u gradu Karlovcu 2011. godine ____________________________________________ 14
Tablica 4: Broj ležajeva u smještajnim objektima u gradu Karlovcu u razdoblju od 2002. do 2011. godine. ____ 16
Tablica 5: Noćenja, ležajevi i popunjenost kapaciteta prema vrsti smještajnih objekata u Karlovcu 2011. god. 16
Tablica 6: Dolasci i noćenja turista u gradu Karlovcu po zemljama prebivališta turista 2010. i 2011. godine __ 18
Tablica 7: Prihodi TZ grada Karlovca od turističkih članarina i boravišne pristojbe _______________________ 20
Tablica 8: Prosječna dnevna potrošnja Nijemaca, Hrvata, Poljaka i Nizozemaca (po osobi) tijekom boravka u
Karlovcu __________________________________________________________________________________ 24
Tablica 9: Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude Grada ___________________________ 24
Tablica 10: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih područja za razvoj turizma __________________________ 26
Tablica 11: Ocjene ispitanika o važnosti pojedinih događanja za turizam ______________________________ 26
Tablica 12: Prijedlozi ispitanika o novim atrakcijama ______________________________________________ 27
Tablica 13: Turistički promet u gradovima u neposrednom okruženju grada Karlovca u razdoblju od 2008. do
2010. godine ______________________________________________________________________________ 32
Tablica 14: Turistički promet u pograničnim općinama jugoistočne Slovenije (Bele Krajine) 2010. g. ________ 33
Tablica 15: Dolasci i noćenja turista Unsko-sanskog kantona u razdoblju od 2007. god. do 2010. god. ______ 33
Tablica 16: Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija ___________________________________________ 35
Tablica 17: Sociokulturni utjecaji razvoja turizma _________________________________________________ 37
Tablica 18: Dugoročni ciljevi razvitka turizma grada Karlovca _______________________________________ 39
Tablica 19: Kvantificirani ciljevi razvoja turizma grada Karlovca ______________________________________ 39
Tablica 20: Kapaciteti za smještaj na području destinacije grad Karlovac, prema vrsti ____________________ 40
13 Popis grafikona
Grafikon 1: Promet turista na području grada Karlovca u razdoblju od 2006. do 2011. godine _____________ 17
Grafikon 2: Prosječna dnevna potrošnja turista po osobi u Karlovcu (udio u %) _________________________ 23
66

J A V N I P O Z I V za kandidiranje projekata za dodjelu

Na temelju članka 8. Pravilnika o upisu djece u Dječji vrtić Karlovac i

Prijava original - pdf

4.) Moj doprinos izradi strategije grada Karlovca

TURISTIČKI INFORMATIVNI CENTAR BEZ ZAPREKA

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine

VODIČ OBILAZNICE 4 RIJEKE (PDF download) - HPD

Aktiviraj Karlovac

GLAS br. 8/god. X_2011 - Gradski muzej Karlovac

strategija razvoja sporta grada karlovca 2012.