Istarske ljekarne

Istarske ljekarne 2011
GLAVOBOLJA___________________________
Klasifikacija glavobolje
Uzroci
Dijagnoza
Liječenje
Profilaksa
Danas vrlo učestala, glavobolja predstavlja jedan od značajnih zdravstvenih problema
koji u pojedinim slučajevima ozbiljno narušava kvalitetu života uz izraženo opadanje
fizičke i mentalne produktivnosti.
Prema podacima Nacionalnog centra za glavobolju (National Headache Foundation)
glavobolja predstavlja veliki problem budući da se kronične glavobolje javljaju čak kod
45 milijuna Amerikanaca.
Budući da se glavobolja može javiti kao simptom brojnih ozbiljnih zdravstvenih tegoba,
usvojeno je čak 150 dijagnostičkih kategorija za glavobolju.
Klasifikacija glavobolje
Najčešći tipovi glavobolje su:
I.
TENZIJSKA
Najčešći tip glavobolje, poznata također kao «stres» glavobolja, kod većine ljudi javlja se
dva puta mjesečno. Intenzitet boli je blag do umjereni i ne pojačava se s tjelesnim
aktivnostima. Može trajati satima ili čak danima, a javlja se kao konstantan pritisak
poput obruča koji steže oko čela ili stražnjeg dijela glave.
Ne utječe na funkciju vida i motoričke funkcije. Razvija se postepeno, možete trajati od
30 minuta do nekoliko sati, a najčešće se javlja sredinom dana.
Tenzijske glavobolje mogu se javiti manje od 15 dana mjesečno (epizodične) ili su
prisutne 15 ili više dana tijekom najmanje 6 mjeseci (kronične).
Tipična glavobolja traje od 4 do 6 sati iako mogu biti i znatno duže. Epizodičke
glavobolje mogu nastupiti prilikom nepravilnog držanja, naprezanja očiju, gladi,
problema sa zubima, nedostatka sna i umora te psiholoških stanja kao što su depresija,
stres, tjeskoba.
Također, tenzijske glavobolje posljedica su utjecaja brojnih vanjskih čimbenika iz našeg
okoliša i stresa na radnom mjestu i privatnom životu. Osim boli, nema drugi neuroloških
simptom poput mučnine, povraćanja, vizualnih smetnji i dr.
1 Alena Šehić, mag.pharm
Istarske ljekarne 2011
II.
MIGRENA
Migrena je glavobolja koja je karakterizirana tipičnom kliničkom slikom. Da bi se neka
glavobolja proglasila migrenom mora zadovoljavati kriterije Međunarodne udruge za
glavobolje.
Migrena se najčešće javlja jednostranom, pulsirajućom, jakom glavoboljom koja se
pojačava sa fizičkom aktivnošću, a smiruje spavanjem. Javljaju se popratne tegoba poput
mučnine, povraćanja, fotofobije (nepodnošenje svjetla), fonofobije (nepodnošenje
zvukova), vizualnih poremećaja, gubitka apetita, osjećaja izrazite hladnoće ili topline,
dijareje…
Učestalost pojavnosti migrena je individualna i može se javiti svakih par dana, 2 do 4
puta mjesečno ili pak 2 puta godišnje. Pojedinačni napadi mogu trajati 4 sata ili čak do
tjedan dana.
Migrena je nasljedna te je zabilježena genetska veza pojave migrena koja se prenosi
unutar članova obitelji.
Migrena se dijeli na četiri faze: prodromalna, aura, faza glavobolje i faza nakon
glavobolje.
Prodrom se ne javlja kod svih bolesnika s migrenom te ga je često teško dijagnosticirati.
Obično se javlja 24 sata prije početka glavobolje. Često se opisuju različiti simptomi kao
što su nervoza, iritabilnost, hiperosjetljivost, hiperaktivnost ili depresija.
Migrena se dijeli u dvije grupe: migrena s aurom („klasična“, javlja se u 80% oboljelih) i
migrena bez aure („uobičajena“, javlja se u 20% oboljelih). Aura je fiziološki simptom
nadolazećeg napada boli, a javlja se do sat vremena prije samog početka migrene i može
trajati od 15 do 60 minuta. Auru obilježavaju vizualni defekti poput za zamućenog vida,
bljeskoviti vizualni efekti, slijepe mrlje….Aura može obuhvaćati i druge živčane putove te
se javiti kao poremećaj okusa i mirisa, osjećaj zvonjenja u ušima, trnci ruku, nogu, lica,
usana ili drugih dijelova tijela… Migrena bez aure može se predvidjeti pojavom
anksioznosti, depresivnog raspoloženja, slabosti i umora.
Pored spomenutog, zabilježeni su i drugi oblici migrene: hemiplegična migrena (paraliza
ili mišićna slabost jedne strane tijela ), retinalna (djelomični ili potpuni gubitak vida uz
pojavu boli iza oka), oftalmoplegična migrena (paraliza mišića pokretača očiju uz pojavu
vizualnih poremećaja, predstavlja hitno stanje budući da ovaj simptom može
signalizirati aneurizmu ili pritisak na živčane putove iza očiju).
III.
CLUSTER
Iako ne vrlo učestala, javlja se kao izrazito jaka bol. Javlja se jednostrano, najčešće na
području oko očiju. Periodi ponavljajućih napada boli i periodi bez ikakvih simptoma
izmjenjuju se u pravilnim razmacima.
Najčešće se javlja do tri puta unutar jednog dana za vrijeme cluster perioda koji može
trajati 2 tjedna do 3 mjeseca. Često se javlja kasno navečer ili rano u jutro i prati
cirkadijani ritam («dan-noć ritam»).
2 Alena Šehić, mag.pharm
Istarske ljekarne 2011
Ovaj tip glavobolje je jedan od najtežih oblika pri čemu napadaji boli mogu biti teži od
migrenske glavobolje, poput goruće i oštre boli koja svoj najveći intenzitet ostvaruje već
nakon 5 do 10 minuta od prvih simptoma, traje najčešće do 30 do 90 minuta ili čak 3
sata, ali bez mučnine i povraćanja tipičnih za migrenu.
Na sreću nije toliko raširena među pučanstvom kao drugi tipovi. Cluster glavobolja
nastaje aktivacijom trigeminalnog živca koji aktivira i druge nervne putove na području
lica stoga tijekom napada boli može doći i do pojave crvenih, suznih očiju te nazalne
kongestije.
Cluster glavobolje javljaju se svake godine u istom godišnjem dobu, najčešće u proljeće i
jesen, ovisno o pojedincu. Zbog ove veze, cluster glavobolja se vrlo često nepravilno
dijagnosticira kao alergija ili poslovni stres. Također, često se javlja kod osoba koje
učestalo konzumiraju alkohol i nikotin.
Može biti epizodična i kronična. Epizodična glavobolja traje u periodima od po 7 dana
kroz jednu godinu uz periode potpunog oporavka koji mogu trajati od l4 dana mjesečno
do godinu dana. Kroničnu cluster glavobolju obilježavaju duži periodi glavobolje od 14
dana tijekom godinu dana s većim brojem napadaja. Vrlo često primijenjeni lijekovi nisu
od pomoći. Cluster glavobolje nisu posljedica tumora ili aneurizme.
IV.
SINUS
Osjeća se kao konstantan pritisak u prednjem dijelu glave, najčešće u području oko nosa
uz pogoršanje boli prilikom pokretanja glave. Uzroci su pojava sekreta te otečenost
sluznice u nazalnim sinusima.
V.
HORMONSKA
Vezana uz promjene hormonskog statusa žene prilikom perioda menstruacije,
menopauze ili trudnoće. Također može biti uzrokova primjenom kontracepcijskih pilula
ili hormonskom nadomjesnom terapijom.
Uzroci
Među najčešćim uzrocima glavobolje jesu: povećano izlaganje stresnim situacijama,
fizički i emotivni strese, nedostatak sna i odmora, povećana fizička aktivnost, promjene
klimatskih i vremenskih uvjeta, preskakanje obroka, povećana konzumacija kofeina i
nikotin, hormonske fluktuacije menstrualnog ciklusa, osjetljivost na pojedine kemikalije
i konzervanse u hrani poput nitrita (prisutni u tvrdom siru, vinu i ostalih alkoholnim
pićima, konzerviranoj hrani), mononatrijglutamata i tiramina.
3 Alena Šehić, mag.pharm
Istarske ljekarne 2011
Pored spomenutog, glavobolje mogu biti posljedica djelovanja pojedinih lijekova kao što
su antihipertenzivi (beta blokatori, blokatori Ca kanala, ACE inhibitori, metildopa),
sildenafil, antagonisti H2 receptora (ranitidin), NSAID (posebice indometacin),
ciklosporini, antibiotici (tetraciklini, sulfonamidi, grizeofulvin, amfotericin),
nitroglicerin, estrogen, dipiridamol…
Dijagnoza
Zahvaljujući razvoju dijagnostičkih algoritama, glavobolja se prema opisa bolesti,
kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade može uspješno dijagnosticirati. Kako bi Vaš
liječnik postavio ispravnu dijagnozu i preporučio adekvatan način liječenja vrlo je bitan
Vaš opis bolesti. Dijagnoza se postavlja temeljem točno određenih kriterija koje je zadala
Međunarodna udruga za glavobolju.
U tu svrhu poželjno je kontinuirano pratiti učestalost pojave glavobolje, njen lokalitet,
vrstu i intenzitet boli, trajanje i popratne tegobe te ih bilježiti u «dnevnik migrene».
Primjerak «Dnevnika migrene» možete pronaći u rubrici «Evidencija zdravlja».
Istraživanja su pokazala da napad migrene često nastaje nakon utjecaja nekih vanjskih
faktora. Prepoznavanje uzročnika migrene od velike je pomoći u dijagnostici migrene i
prevenciji nastanka napada migrene.
Liječenje
Nakon postavljanja dijagnoze i određivanja farmakoterapije poželjno je nastaviti bilježiti
karakteristike glavobolje te učinak primijenjenih lijekova kako bi liječnik, u slučaju
neuspješnog liječenja, mogao preporučiti drugu vrstu lijekova. Reakcija na lijekove je
individualna stoga nema «savršenog», jedinstvenog lijeka koji je djelotvoran u svim
situacijama i kod svih pojedinaca.
U liječenju migrene od velike koristi su mirovanje u tamnom i tihom prostoru. Mučnina i
povraćanje mogu se liječiti antiemeticima. Kod blažih oblika migrene primjenjuju se
nesteroidnim antireumaticima (NSAID). Liječenje je nužno započeti već kod prvih
znakova. U liječenju težih oblika migrene koriste se triptani ili druga vrsta prikladne
terapije ovisno o pridruženim tegobama.
Farmakoterapija u prevenciji migrene koristi se u slučajevima učestalih i izuzetno jakih
migrenskih napada. Primjenju se beta blokatori, triciklički antidepresivi, antikonvulzivi,
nesteroidni antireumatici (NSAID) i blokatori kalcijevih kanala.
4 Alena Šehić, mag.pharm
Istarske ljekarne 2011
Profilaksa
Osobe koje boluju od migrene u svrhu profilakse napada trebale bi izbjegavati uzročne
faktore nastanka migrene. U slučaju težih oblika migrene primjenjuje se također i
preventivna terapija. Poželjno je smanjiti primjenu kofeina i nikotina, dovoljno spavati,
smanjiti stres i umor, smanjiti konzumaciju uzimanje pikantne hrane i posebno
tiraminom bogate sireve i vina. Potrebno je liječiti anksioznost i depresiju
psihoterapijom i farmakoterapijom. Žene s napadima migrene trebale bi izbjegavati
oralne kontraceptive i hormonsku nadomjesnu terapiju.
Literatura
1. http://www.webmd.com/migraines-headaches/default.htm, pristup 20.svibnja
2011.
2. http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/4764/Migrena-najpoznatijaglavobolja.html, pristup 15. svibnja 2011.
3. http://www.headaches.org/education/Educational_Modules, pristup 21.svibnja
2011.
4. http://www.patient.co.uk/doctor/Migraine-Prophylaxis-in-Adults.htm, pristup
24.svibnja 2011
5 Alena Šehić, mag.pharm