OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ 3.5. Razvoj infrasrukturnih sustava 3.5.1. Prometni sustavi Cestovni promet S obzirom da je autocesta Zagreb - Goričan, u dijelu koji prolazi Općinom Ljubešćica u izgranji i njezin položaj u prostoru je poznat, ovim Planom se prostorni rezervat za cestu preuzima iz PPŽ-a, odnosno iz detaljnije dokumentacije. Unutar rezerviranog koridora osigurava se prostor za paralelne poljske puteve, raskrižja, odnosno denivelirane cestovne prijelaze i za PUO - poslovno ugostiteljski objekt (na graf. prikazu br.1.označen s T4). Mreža javnih cesta (državna i lokalne ceste) je poznata, a nakon dovršenja autoceste realno je očekivati promjenu u kategorizaciji državne ceste DC 24 u niži rang (županijska cesta). Sukladno tome dovoljno je planirati održavanje, ureñenje i poboljšanje kvalitete postojeće cestovne mreže, bez potrebe osiguranja prostornih rezervata za novu izgradnju, već samo za potrebna proširenja, odnosno poboljšanje standarda. Posebno je važno poboljšati prometno-sigurnosne i grañevinsko-tehničke uvjete na dionici postojeće državne ceste DC 24 u dijelu koji prolazi kroz naseljeno područje. Ovim Planom je na kartografskom prikazu 1. ucrtana korekcija položaja LC 25150 (od DC 24 do LC 25147) prema stvarnom, postojećem stanju, u odnosu na do sada voñene podatke u nadležnoj službi. Planom nisu utvrñene ostale važnije ceste koje nisu javne (mreža nerazvrstanih cesta), što će lokalna sredina utvrditi posebnim programom programom u kojem je potrebno definirati i prioritete za ureñenje. Razvojem i ureñenjem naselja postupno će se otvarati nove ulice i ureñivati i poboljšavati stanje na postojećima, prije svega asfaltiranjem još neasfaltiranih ulica, te ureñenjem nogostupa i zelenila. Zahvati na izgradnji i otvaranju novih ulica i modernizaciji postojeće cestovne infrastrukture razrañivati će se odgovarajućim općinskim programima i detaljnijom dokumentacijom. Prilikom ureñenja postojeće ulične mreže, a naročito kod otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa (gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju) da minimalna širina koridora izmeñu uličnih ograda omogućuje izgradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih staza, a na križanjima osigura izvedbu minimalnog radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog prometa i više. Detaljnijom razradom (Detaljni plan ureñenja, projekt i sl.) potrebno je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture u koridoru ulice, a po potrebi i prostoru izmeñu ulične ograde i grañevinskog pravca ulične grañevine. U slučaju da se ne izrañuje detaljnija planska ili projektna razrada, načelno se komunalne instalacije polažu izvan kolnika (osim eventualno kanalizacije) ispod nogostupa ili u pojasu izmeñu ulične ograde i grañevinskog pravca ulične grañevine. Raspored instalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrñuje tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno kanalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a drugom stranom ulice polažu se vodovodne i plinske instalacije. ______________________________________________________________________________________ 121 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Pošta Osnovni ulazni podaci za planiranje što bolje pristupačnosti poštanskoj mreži, a s time i boljoj kvaliteti poštanskih usluga, su broj stanovnika i površina prostora koji pokrivaju elementi poštanske infrastrukture. Praćenjem demografskog razvoja Općine predviña se da bi se na navedenom području u prvoj fazi (do 2010.g.) nastavio daljnji pad broja stanovnika, a u slijedećih 10 godina zaustavio taj negativan proces. To znači da bi u 2020. godini u Općini živjelo cca 1.900 stanovnika. U skladu s tom procjenom, te uzevši u obzir Plan razvitka pošte, vidljivo je da se broj ureda odnosno broj šaltera neće morati povećati. Javne telekomunikacije Pri planiranju javnih telekomunikacija na odreñenom području potrebno je poslužiti se postojećim podacima o izgrañenosti telekomunikacija, postojećom dokumentacijom o planiranoj izgradnji, te naročitu pažnju posvetiti brzom razvitku nove tehnike i tehnologije iz područja telekomunikacija. Demografska kretanja i planovi razvoja Općine (kao i Županije) takoñer su podaci, odnosno dokumenti koji se moraju uzeti u obzir. Iako instalirani kapaciteti telekomunikacijskih (telefonskih) priključaka zadovoljavaju postojeće potrebe, kao što bi mogli zadovoljiti uz neznatna proširenja i sve buduće potrebe (do 2020.godine) potrebno je planirati rekonstrukciju i eventualna proširenja postojeće telekomunikacijske infrastrukture. U budućnosti telekomunikacijski operateri će korisnicima osim klasične telefonije (prijenosa govora) nuditi usluge kabelske TV kao i druge širokopojasne usluge. Zbog toga treba planirati postupno grañenje širokopojasne infrastrukture. U prvoj etapi svjetlovodnu nit treba dovesti do RSS-a, to jest do pristupnog čvora smještenog blizu pretplatnika. U drugoj fazi trebat će prići postupnoj izgradnji pasivne svjetlovodne pristupne mreže prema ukazanim objektivnim potrebama. U okviru ovog Plana planirana je izgradnja svjetlovodne mreže s nazivom FTTR (fibre-to-the-remote) što znači svjetlovodna nit do udaljenog komutacijskog stupnja ( RSS – a ). Izgradnja pasivnih svjetlovodnih mreža (PON-passive optical network) ići će preko raznih sustava FTTZ, (fibre-to-the zone / nit do područja) FTTC (fibre-to-the curb / nit do blizine zgrade), FTTO (fibre-to-the office / nit do ureda ili kućne centrale) FTTB (fibre-to-thebuilding - nit do zgrade) do konačne ciljne verzije FTTH (fibre-to-the home / nit do stana) rješavat će se planovima nižeg reda i projektima. Na čitavom području Općine planira se izgradnja kabelske televizije. Takoñer je planirana i izgradnja pokretnih telekomunikacijskih mreža, kao i radio i TV sustava, a prema ukazanim potrebama. Planirana je izgradnja triju baznih postaja mobilne mreže (vidi graf. prikaz br. 2a). Razvitak sustava bežičnih veza, TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve i realizacija je uglavnom moguća bez posebnih prostornih ograničenja. Zbog budućih telekomunikacijskih potreba na novim grañevinskim područjima naselja potrebno je u detaljnjijim planovima ili projektima osigurati koridore za polaganje podzemne telekomunikacijske infrastrukture. ______________________________________________________________________________________ 122 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ 3.5.2. Energetski sustavi Plinoopskrba Pri planiranju opskrbe plinom potrebno je uvažiti postojeće podatke o izgrañenosti plinske mreže, kao i postojeću dokumentaciju o planiranoj izgradnji. Takoñer je potrebno uzeti u obzir najnovije podatke s obzirom na demografska kretanja i postojeće planove razvoja Općine i Županije. Podaci o trenutnom stupnju izgrañenosti sustava za opskrbu zemnim plinom Općine Ljubešćica su dobiveni od strane distributera zemnog plina "Komunalac" d.d. Novi Marof. Podaci o demografskim kretanjima na području Općine su uzeti iz popisa stanovništva od 1961. do 2001. godine, dok su prognoze o očekivanom razvoju preuzete iz ovog Plana. Prema podacima iz “Studije opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske" proračunski uvjeti za planiranje razvoja plinskog sustava su uzeti kako slijedi: - što se tiče strukture potrošnje u obzir je uzeta široka potrošnja (domaćinstva), opća potrošnja (prateći i javni objekti), te industrija i ostali veći potrošači - za prosječno domaćinstvo je pretpostavljena ukupna priključna potrošnja od 5,2 odnosno 5,6 Nm3/h, s time da je uz primjenu faktora istovremenosti, prosječna trenutna maksimalna potrošnja plina 1,2 Nm3/h po domaćistvu - za opću potrošnju je pretpostavljena prosječna potreba za toplinskom energijom od 45-55 W/m3 predviñenog prostora što iznosi do 0.007 Nm3/h zemnog plina po jedinici prostora - maksimalna potreba plina je definirana za 70%-tno priključenje na plinski sustav. Prema predviñenom kretanju broja stanovnika nema potrebe za dodatnim intervencijama u smislu povećanja transportibilnosti postojeće plinske mreže, obzirom da se ne planira porast broja stanovnika u Općini, a uobičajeni postotak priključenja na plinsku mrežu ne predstavlja bitan porast opterećenja. Nešto zahtjevniji su radovi na uključivanju brežnih naselja u plinsku mrežu (osobito se to odnosi na Ljubelj i Ljubelj Kalnički), ali su mogući izgradnjom novih plinskih odvojaka, odnosno produljenjem postojeće plinske mreže. Eventualne veće potrebe za plinom u planiranim gospodarskim zonama, (a što nije obuhvaćeno proračunskim uvjetima u Studiji) moguće je takoñer osigurati produljenjem postojeće ulične plinske mreže ili izgradnjom novih plinskih odvojaka. Svi ostali zahvati na proširenju plinskog sustava su manjeg obima i mogu se izvoditi prema trenutnim zahtjevima za priključenjem, u skladu s programima Općine i distributera. Elekroopskrba U ovoj fazi planiranja (PPUO) ne obavlja se planska razrada napajanja potrošača el. energijom na razini 10 kV mreže jer za to ne postoje relevantni podaci (ovim Planom se ne odreñuju točni sadržaji grañevinskih područja). Točno odreñivanje elemenata elektroopskrbe (broj trafostanica, točne lokacije trafostanica, te odgovarajuća elektroenergetska mreža s odgovarajućim koridorima) vršit će se kroz planove nižeg reda ili kroz projektnu dokumentaciju koja će detaljnije elaborirati prostor. ______________________________________________________________________________________ 123 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Osobito se to odnosi na postojeće i nove gospodarske zone (industrija, malo i srednje poduzetništvo) za koje je potrebno prethodno utvrditi pobližu ili točnu namjenu prostora. Načelno, na osnovu rapoloživih saznanja o sadržaju tih zona, u ovoj fazi planiranja moguće je naznačiti mogućnost rješenja elektroopskrbe iz postojećih trafostanica u naselju (TS 10/0,4 kV), s obzirom na postojeće prosječno opterećenje tih trafostanica od cca 70 %. A ako se pokaže potreba za većom snagom od raspoložive rezerve u snazi postojećih trafostanica, rješenje elektroopskrbe je u izgradnji jedne ili više novih TS 10/0,4 kV u svakoj zoni, a koje bi se povezale u 10 kV mrežu naselja. U ovom Planu, na grafičkom prilogu br. 2c su zahvati na postojećoj mreži koji su nedavno izvršeni zbog izgradnje autoceste (izmicanja dalekovoda i izgradnja 10(20) kV podzemnog kabla) prikazani kao novo postojeće stanje. Na istom grafičkom prilogu (2c. Elektroenergetika) prikazana je i planirana izgradnja tri nove trafostanice (TS 10/0,4 kV): “Ljubešćica Bednjanska”, “PUO Novi Marof” i “Hoyan” s njihovim priključcima na postojeću mrežu. Navedeni zahvati su predviñeni planskim dokumentima lokalnog distributer DP "Elektra" Varaždin, tj. u fazi su projektiranja ili je u tijeku potpisivanje ugovora za njihovu realizaciju. Zahvate na rekonstrukciji postojeće 10 kV mreže, zamjene zračnih 10 kV dalekovoda podzemnim kabelskim vodovima, izgradnju ostalih novih trafostanica i dr. će nadležni distributer izvoditi u skladu s pravilima struke, prema svojim mogućnostima, a prema potrebama na terenu. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba S obzirom na ocjenu da postojeća vodoopskrba Općine Ljubešćica putem lokalnih vodovoda, hidrofora i bunara ne zadovoljava sanitarno-tehničke uvjete, ovim Planom usvaja se u osnovi koncepcijsko rješenje vodoopskrbe područja Općine koje se bazira na spajanju na Regionalni vodovod “Varaždin” (“Koncepcijskog rješenja vodoopskrbe područja Općine Ljubešćica”, “At-consult” d.o.o. Varaždin, 1995.g.). Da bi to bilo moguće potrebno je započeti s izgradnjom već planiranog spojnog cjevovoda od Novog Marofa do Varaždinskih Toplica na koji je predviñeno spajanje vodovodne mreže područja Općine Ljubešćica. Trasa ovog spojnog cjevovoda je predviñena uz postojeću državnu cestu Novi Marof – Varaždinske Toplice (postoji izvedbeni projekt za ovaj cjevovod iz 1992. g.). Uloga ovog cjevovoda je dvojaka: stvaranje uvjeta za rješavanje vodoopskrbe svih usputnih naselja i povezivanje vodovodnih sustava Novog Marofa i Varaždinskih Toplica čime se značajno povećava pogonska sigurnost, tj. dobiva se mogućnost “ispomaganja” u slučaju incidenta i sl. ______________________________________________________________________________________ 124 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ ULAZNI PODACI: Podaci o broju stanovnika korišteni u izradi ovog koncepta u skladu su s postojećim i planiranim stanjem i s prognozama ovog Plana. Jedinična opskrbna norma za kraj planskog razdoblja je usvojena sa qo=250 l/stan/24h za sva naselja osim za Ljubešćicu za koju je usvojen q = 350 l/stan/24h. U konceptu je izračunata specifična potrošnja vode po parametru vremena, po naseljima i posebno za potrebe kamenoloma. Ukupna potreba na vodi za kraj planskog razdoblja iznosi Q = 637,5 m3/dan ili q = 7,38 l/sek. Karakteristika područja Općine je topografska razvedenost i disperziranost potrošača (velik dio prostora je brdovitog karaktera, potrošači se nalaze na kotama 175-430 m/nm) što otežava i poskupljuje rješavanje vodoopskrbe. Nizinski dio Općine će se na nekoliko mjesta gravitacijski spojiti na spojni vod, direktno ili posredno preko postojećeg cjevovoda, (post. mreža bi se mogla koristiti kao sekundarna čime bi se glavni vod sačuvao od suvišnih bušenja), dok se za potrošače smještene na višim kotama predviña izgradnja precrpnih stanica i vodosprema. Prema ovom idejnom rješenju planira se izgradnja četiri nove vodospreme. Tablica 20 NAZIV VODOSPREME kapacitet zona koju pokriva “Rakovec”* “Javorni vrh”* “Ljubešćica”* visinska kota 360 m/nm 335 m/nm 325 m/nm V = 100 m3 V = 100 m3 V = 200 m3 “Ljubelj”** 430 m/nm V = 100 m3 Rakovec i Kapela Kalnička Javorni vrh, Žulinec, Peskovec visoka zona naselja Ljubešćica (Vinogradska ul.) i niža zona Ljubelja i Ljubelja Kalničkog ** II visinska zona - visoka zona naselja Ljubelj (Kapelski) i Ljubelj Kalnički Izvor: “Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe područja Općine Ljubešćica”, “At-consult” d.o.o. Varaždin. 1995.g. * I visinska zona ; ** II visinska zona Ovim Planom je ukinuto grañevinsko područje visoke zone Ljublja Kalničkog. Ovakva odluka je donesena na osnovu postojeće situacije na terenu, demografskih kretanja i gospodarskih programa. Stanovništvo u ovom dijelu se svelo na svega nekoliko samačkih domaćinstava, a postojeći interes vezan uz farmerstvo je djelatnost za koju je poželjno da se razvija izvan grañevinskog područja. ** Stoga se u ovom Planu predlaže preispitati potrebu izgradnje vodospreme “Ljubelj” i vodoopskrbe II visinske zone, tj. visoke zone naselja Ljubelj Kalnički (isti je izostavljen i u grafičkom prikazu). Manjim produljenjima planiranog cjevovoda I visinske zone (tj. niže zone naselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički) i adekvatnim dimenzioniranjem precrpne stanice moglo bi se “pokriti” grañevinsko područje s nekoliko domaćinstava koja su još preostala u tzv. II zoni. Spajanje Općine na regionalni vodovod će se vršiti sukcesivno, uz mogućnost zadržavanja opskrbe i iz lokalnih izvora. (Postoje predispozicije da se dio izgrañene mreže lokalnog vodovoda “Ljubešćica” svrsishodno uključi u novo rješenje.) ______________________________________________________________________________________ 125 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Realno je za očekivati da će u I fazi funkcionirati oba sustava i da će se postojeći lokalni vodovod još neko vrijeme ispomagati iz regionalnog vodovoda s količinama koje će mu nedostajati. U idejnom rješenju se napominje da bi područje koje bi se snabdijevalo iz vodospreme “Javorni vrh” moglo trajno ostati kao zaseban lokalni vodovod vezan na izvor “Ljuba voda”, tj. da bi se postojeći lokalni vodovod mogao zadržati uz potrebne rekonstrukcije. Prihvaćeni koncept je u skladu sa “Studijom vodoopskrbe Varaždinske županije”, koja je prihvaćena na razini Županije 1999. godine. Odvodnja S obzirom da još uvijek ne postoji razrañen i organiziran sustav odvodnje na županijskoj razini, ovaj Plan usvaja koncept odvodnje prema postojećem idejnom rješenju i glavnom projektu (izrañenom 1997/8. g. od tvrtke “At-consult” d.o.o. Varaždin) za naselja Ljubešćicu, Rakovec i Kapelu Kalničku (bez Radana i vikend zona) u kojem je analizom više sustava odvodnje, kao najoptimalniji s tehničko-ekonomskog stanovišta odabran mješoviti sustav (oborinskih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda). ULAZNI PODACI: a) sanitarno-fekalne otpadne vode Struktura potrošača, odnosno zagañivača promatranog područja pretežno je stanovništvo poljoprivrednog karaktera, tako da je potrošnja vode uglavnom vezana uz domaćinstva i gospodarstva. (Usvojen broj stanovnika u ovom rješenju je u skladu s prognozama ovog Plana.) Postojeća industrija (“Kaming”, “Kircek”, “Trgonom”) ne ispušta tehnološki otpad, već samo sanitarno-fekalni. U mješovitom sustavu kanalizacije sanitarno-fekalne otpadne vode ne predstavljaju mjerodavan element za dimenzioniranje odvodnje, jer je količina istih neznatna u usporedbi s oborinskim vodama. Specifična opskrbna norma usvojena je sa 200 l/stanovn/dan. b) oborinske vode Obzirom na blizinu područja i približno podjednake klimatsko-reljefne uvjete usvojeni su podaci o mjerodavnim oborinama iz studija i projekata odvodnje grada Varaždina: - intezitet oborina i=120 l/s/ha - trajanje mjerodavne kiše t=20 min - godišnja učestalost oborina n=1 KONCEPT ODVODNJE: Područje obuhvaćeno navedenim idejnim rješenjem podijeljeno je na tri zone čime je omogućena gravitacijska odvodnja svih oborinskih otpadnih voda. • zona “A” (obuhvaća južni dio naselja Ljubešćica) • zona “B” (obuhvaća sjeverni dio naselja Ljubešćica i naselja Rakovec i Kapelu Kalničku) • zona “C” (obuhvaća manji jugoistočni dio naselja Ljubešćica uz potok Ljubu). ______________________________________________________________________________________ 126 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Svaka od ovih zona ima zasebni sustav odvodnje koji se sastoji od sabirnog kolektora, preljevnih grañevina, crpne stanice i tipskog ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda s ispustom. Recipijenti svih zona su desni pritoci rijeke Bednje, tj. rijeka Bednja kao krajnji recipijent. Za realizaciju odvodnje zone “A” i ”B” bit će potrebno obaviti regulaciju (produbljivanje dna) desnih pritoka r. Bednje na dijelu od ispusta otpadnih voda do utoka u Bednju. Kod izrade glavnog projekta kanalizacijske mreže za zonu “B” ustanovljeno je da je isti neprovediv na način predložen u idejnom rješenju zbog neriješenih imovinskih odnosa na terenu. Stoga je u glavnom projektu zona “B” podijeljena u dva zasebna sistema sa zasebnim ureñajima za pročišćavanje. S obzirom da se radi o neracionalnom rješenju, predlaže se prije realizacije projekta još jednom provjeriti mogućnost izvedbe varijante prema idejnom rješenju ili eventualno naći treće rješenje. U idejnom projektu je ostavljena mogućnost priključivanja zone “C” na zonu “A” što će se definirati kroz izvedbenu dokumentaciju. U tom slučaju će se umjesto tipskog ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda “C” i ispuštanja u potok Ljubu projektirati spojni cjevovod ispod vodotoka Ljube do najbližeg kanala zone “A”, koji mora u skladu s takvim opterećenjem biti dimenzioniran. Prema konceptu iz idejnog rješenja postojeća betonska kanalizacija u centru naselja Ljubešćica će se priključiti na novoprojektiranu kanalsku mrežu, što će se definirati kroz izvedbene projekte i uvid na licu mjesta. U brežnim dijelovima Općine (naselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički, te vikend područja) ne predviña se izvedba cjelovitog sustava odvodnje iz tehničko-ekonomskih razloga. Odvodnja iz pojedinih stambenih i vikend objekata predviñena je u nepropusne trodjelne septičke jame sa obaveznim pražnjenjem i odvozom na lokaciju koja ne ugrožava okoliš, sukladno općinskoj odluci o komunalnom redu. Općenito, ako se u naseljima u kojima se planira izvedba cjelovitog sustava odvodnje, odvodnja u zatvoreni sustav počne provoditi prije realizacije pojedinih ureñaja za pročišćavanje, neophodno je odvoñenje kućanskih otpadnih voda provoditi preko vodonepropusnih trodjelnih septičkih jama. Odvodnju otpadnih voda iz postojećih i planiranih gospodarskih (industrijskih) zona treba u pravilu riješiti priključivanjem na planirane sustave odvodnje naselja ili zasebno, uz potreban predtretman preko individualnih ureñaja za pročišćavanje. Do realizacije sustava odvodnje otpadnih voda naselja mogu se otpadne vode iz tih zona zbrinjavati i putem trodjelnih septičkih jama, ukoliko njihova količina i vrsta onečišćenja to dozvoljava, te ukoliko se osigura njihovo pražnjenje na način i na lokaciju koja ne ugrožava okoliš. Za isto treba dobiti rješenje i na njega obrazloženje u postupku izdavanja lokacijske (grañevinske) dozvole. Kod izrade cjelovitog sustava odvodnje na županijskoj razini, treba uvažiti predložena rješenja iz ovog Plana i ukoliko se ne nañe bolje rješenje u sklopu šire situacije, usvojiti ih. ______________________________________________________________________________________ 127 “Arhitekt atelje” d.o.o. OPĆINA LJUBEŠĆICA PPUO _________________________________________________________________________________________ Navodnjavanje i melioracijska odvodnja Nakon regulacije rijeke Bednje vjerojatno će problem melioracijske odvodnje u Općini Ljubešćica prestati biti problem. Meñutim, posljednjih godina su nastupile značajne klimatske promjene, a sve nepovoljniji uvjeti s neravnomjerno zastupljenim oborinama koje se smjenjuju s gotovo ekstremnim sušama nepovoljno se odražavaju na poljodjelstvo koje je još uvijek značajna djelatnost u Općini. Stoga se aktualiziralo pitanje navodnjavanja pljoprivrednih površina. Za navodnjavanje se mogu koristiti otvoreni vodotoci ili podzemne vode – bunari. Rješenja mogu biti individualna ili zajednička. Kod rješavanja problema navodnjavanja treba uzeti u obzir nova tehnološka i znanstvena dostignuća na području biotehnologije, na osnovu kojih bi se odabrala optimalna rješenja u skladu sa specifičnim potrebama na odreñenim zemljištima. Zaštita od poplava Nizinski dio Općine je do regulacije korita rijeke Bednje bio ugrožen od poplava. (Poplavno područje je prikazano na graf. prilogu br. 3. Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora.) Da bi opasnost od plavljenja bila u potpunosti uklonjena osim regulacije korita rijeke Bednje potrebno je izvršiti još neke zahvate, tj. potrebno je projekt regulacije izvesti u cijelosti: - - projektirano novo korito rijeke Bednje zadržalo bi pedesetgodišnje vode u koritu u slučaju manjih voda, meñutim velike oborinske vode potrebno je kanalizirati u napuštene meandre rijeke Bednje, da bi se osiguralo zadržavanje velikih voda u gornjem dijelu sliva rijeke Bednje potrebno je izraditi neke brdske retencije za smanjenje vodnog vala ( npr. retencije na potoku Kamenica, Voća, Šaša, Očura, Železnica i retencija Margečan). Zadržavanje vode u brdskom dijelu sliva smanjilo bi veličinu pedesetgodišnje velike vode i kompenziralo gubitak visine zbog obraslosti korita prepuštenog prirodnom bujanju vegetacije - autobiološka sanacija. U protivnom bi za zadanu propusnost korita regulirane Bednje bilo potrebno održavati zatravljene pokose korita - uz minimalno jedan otkos godišnje. 3.5.4. Groblja Groblje u Ljubešćici se prema dosad važećem Prostornom planu bivše općine Novi Marof nalazilo u grañevinskom području. Ovim Planom se (kao što je i groblje u Kapeli Kalničkoj) izuzima iz grañevinskog područja s obzirom da je locirano periferno u odnosu na izgrañeni dio naselja, te da se radi o namjeni za koju je dozvoljeno Zakonom (i logičnije) da se nalazi izva grañevinskog područja. Za groblje u Ljubešćici postoji potreba za rezervacijom prostora za njegovo proširenje u smjeru lokalne ceste uz koju se nalazi. Oba groblja je poželjno dodatno urediti (okoliš, hortikulturu, prilaze, i parkirališta). ______________________________________________________________________________________ 128 “Arhitekt atelje” d.o.o.
© Copyright 2024 Paperzz
