BESPLATAN PRIMJERAK
BROJ 30, MAGAZIN UDRUŽENJA “VAŠA PRAVA BIH”
IZVRŠAVANJE ODLUKA
USTAVNOG SUDA BiH
Iz
UPLATE DOPRINOSA
SLOBODA NAKON VIŠE
OD PET GODINA PREVENTIVNOG PRITVORA
POSTUPAK PRED
EVROPSKIM SUDOM
ZA LJUDSKA PRAVA
Ova publikacija je štampana uz
podršku Europske unije.
APRIL, 2014
Od potpisivanja Daytonskog sporazuma
i početka procesa povratka izbjeglih i raseljenih,
prošlo je skoro osamnaest godina, međutim pred
svakim povratnikom još uvijek stoji bezbroj zakonskih, ekonomskih i socijalnih prepreka koje
stoje na putu održivog povratka.
Mnoge lokalne i međunarodne organizacije svoje su misije upravo usmjerile ka olakšanju
rješavanja tih prepreka, u tome posebnu ulogu
ima Udruženje Vaša prava BiH, koje, kao jedna od
najvećih nevladinih organizacija u regiji koja se
bavi pitanjima vezanim za održiv povratak.
Jedan od posebno naglašenih problema
povratnika u Bosni i Hercegovini je i socijalna
zaštita. Bez obzira o kojem se dijelu Bosne i Hercegovine radi, naši građani, prinuđeni da ovise o
socijalnoj pomoći države, u teškoj su situaciji. U
ovom broju posebnu pažnju smo posvetili upravo
korisnicima socijalne pomoći.
Život tih ljudi je potpuno različit od ostalih.
Njihova mjesečna primanja su najniža u državi, a
oni sami, u većini slučajeva, ovise o pomoći drugih
ljudi. Nažalost nepostojanje relevantnih zakonskih
propisa, otežava pružanje pomoći ovim ljudima.
Svako, ko nije korisnik pomoći centra za
socijalni rad, zasigurno ne može detaljno objasniti kako ti ljudi preživljavaju, sa simboličnom
mjesečnom naknadom od tridesetak ili manje konvertibilnih maraka. U težoj situaciji su jedino oni
koji u potpunosti imaju pravo na novčanu pomoć
centra za socijalni rad, ali im je, iz različitih razloga,
to pravo uskraćeno.
Almost eighteen years have pasted since
the Dayton agreement was signed and return
started, but each returnee still faces numerous
legal, economic and social obstacles on their
way to sustainable return.
Mission of many local and international
organizations is to ease the resolution of these
obstacles. Being one of the biggest nongovernmental organizations in the region that deals
with issues related to sustainable return, Vaša
prava association has a special role.
One of the common problems that returnees in Bosnia and Herzegovina face is social
security. No matter in which part of BiH they
return or live, our citizens that depend on the
state social aid are in a difficult position. This issue of Vaša prava magazine is dedicated to the
beneficiaries of the state social aid.
Lives of those people are absolutely
different from lives of others. Their monthly
incomes are the lowest in the country, and, in
most cases, their lives depend on somebody
else’s assistance. Unfortunately, it is very difficult to help this category of citizens due to the
lack of relevant laws.
Those who are not beneficiaries of the
Centre for Social Welfare certainly cannot explain how those people survive with the symbolic monthly payment of about thirty KM or
less. Only those that have absolute right on
social welfare but, due to different reasons deprived of that right, are in a more difficult position.
www.vasaprava.org
Izdaje:
Udruženje Vaša prava BiH
Safeta Hadžića 66A, Sarajevo
www.vasaprava.org
Za izdavača:
Emir Prcanović, izvršni direktor
Redakcijski kolegij:
Ivana Zovko-Planinić, Edita
Avibegović,Samir Fehrić, Dragan
Vujanović, Ahmet Salčin, Danijela
Milešević.
Štampa:
Za štampariju:
Tiraž: 10.000
Magazin Vaša prava je dio informativne
komponente Programa besplatne pravne
pomoći koji financira nekoliko donatora.
Mišljenja i stavovi izneseni u ovoj publikaciji nisu u pravilu službeni stavovi donatora.
Geografske mape objavljene u ovoj
publikaciji ne predstavljaju službeno usvojene teritorijalne granice.
Vaša prava zadržvaju pravo uređivanja i
izmjene svih članaka prije objavljivanja.
Svi objavljeni tekstovi mogu se slobodno objavljivati u drugim medijima, uz
obavezno navođenje autora i naslova
publikacije.
Broj: 30
April 2014
Praksa Ustavnog Suda BiH
U savremenim evropskim ustavnopravnim sistemima
Ustavni sud zauzima posebno mjesto, budući da brani osnovne principe i načela ustavnopravnih sistema.
Ustavni sud BiH je institucija za zaštitu ustavnopravnog poretka, a koji uključuje funkcioniranje BiH,
kao demokratske i pravne države, države koja ima
obavezu da štiti individualna i kolektivna ljudska prava i slobode. S tim u vezi, odluke Ustavnog suda BiH
su veoma bitne, te u skladu sa odredbom člana VI/5. Ustava BiH,
odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće, a opstrukcija
njihovog izvršenja predstavlja krivično djelo.
Strane 6-9
Upis u matične knjige-prvi korak
ka ostvarenju prava
Rođenje djeteta u svakoj porodici je velika sreća, ne
samo za roditelje, nego i za užu i širu porodicu, prijatelje, komšije. No istovremeno se, činom rođenja
djeteta, za roditelje otvaraju i nove obaveze. Jedna od prvih je odrediti djetetu njegovo lično ime i
upisati ga u matičnu knjigu rođenih. Kao i za sve drugo i tu su
određeni i zakonski rokovi.
Strana 15
Primjena Zakona o zabrani diskriminacije u praksi
Prije usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije u
julu 2009. god, nije postojao sveobuhvatni okvir
građanskih i upravnih propisa koji je regulisao diskriminaciju. Zakonom je uspostavljen okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogućnosti svim licima
u BiH, te utvrđivanjem odgovornosti i obaveza
zakonodavne, sudske i izvršne vlasti u BiH, kao i pravnih lica i
pojedinaca koje vrše javna ovlašćenja, da svojim djelovanjem
promovišu i stvaraju uslove za jednako postupanje i pruže zaštitu
od diskriminacije.
Strana 21
Projekat “Tri A za građane”
Ova publikacija je štampana uz podršku
Europske unije.
Za sadržaj publikacije odgovorno je
Udruženje Vaša prava BiH. Izneseni
stavovi ne predstavljaju zvanične stavove
Europske unije.
Projekat “Tri A za građane - pristup informacijama,
savjetima i aktivnoj pomoći” je podržan od strane
EU i ima za cilj da podstakne nevladine organizacije
Zapadnog Balkana i Turske da pružaju informacije,
savjete i aktivnu pomoć građanima u pogledu njihovih prava.
Strana 31
Dajte
svojoj
djeci
šansuupišite ih
u matine
knjige
roenih!
Upis u matine knjige
roenih otvara
mogunosti
Vašoj djeci!
Rodni list, koji Vaše
dijete dobije od opine,
dokazuje da ono ima
osnovna prava kao
graanin Bosne i
Hercegovine. Upis u
matine knjige roenih
olakšava Vašoj djeci upis
u školu, pristup zdravstvenim i socijalnim
uslugama, kao i mogunost dobijanja linih
dokumenata.
Zdravlje, obrazovanje
i zaposlenje
Upis u matine knjige
roenih kljuni je korak
ka pristupu važnim
pravima i uslugama, te
je neophodan za
pribavljanje drugih
dokumenata.
. Zdravstvena knjižica
2. Osnovno obrazovanje
3. Lina identifikacija
4. Pasoš
5. Srednje obrazovanje
6. Socijalna pomo
26
Del thumen thumari
havorenge shansahramosaren len
ande matihne
bijandime lila!
VAŠA PRAVA
Hramos ande matihne lila putar bari
moguhnost thumare haveorenge!
Bijandime lil savo
thumaro havoro dobin
taro Opština avel sar
dokaz da vov sile
osnovno hahipena sar
manush andari Bosna
thaj Hercegovina.
Hramos ande matihne
bijandime lila del
thumare havorenge
jekh olakšica pe hramos
ande shkola, o pristupo
pe sastimaske thaj
socijalne servisura-uslugi
thaj moguhnost sar
shaj ikanden lihna
dokumentura-lila.
Sastiphe, shkola
thaj buhi
Hramos ande bijandime
lila si majvažno korako
pe pristupo pe važno
hahipena thaj
servisura-uslugi hem si
neophodno te ikanden i
aver dokumentura-lila.
. Zdravstvena knjižica/
sastimasko lil
2. Osnovno obrazovanje/osnono shkola
3. Lina identifikacija/
lihno karta
4. Pasoš/o pasoshi
5. Srednje obrazovanje/
srednjo shkola
6. Sociajalna pomo/
socijalno žutiphe
Hramos ande
bijandime lila si
jednostavno!
Te hramosaren he
havoro ande bijanidime
Upis u matine knjige
roenih je jednostavan proces!
Da biste upisali svoje
dijete u matinu knjigu
roenih, te dobili rodni
list, jednostavno prijavite
roenje djeteta, u roku
od 5 dana, opinskom
matiaru - lino ili
pismenim putem. Upis u
matine knige roenih je
besplatan, kada se obavi
u zakonski predvienom
roku!
Obavezno ponesite
potvrdu iz bolnice o
roenju Vašeg djeteta!
Ukoliko želite izvršiti
upis, nakon isteka roka
od 5 dana, morate
pokrenuti poseban
upravni postupak.
Matiar e Vam objasniti
detalje ovog postupka.
Borite se za pravo
Vašeg djeteta!
Upis u matine knjige
roenih, jednostavan je i
praktian korak, koji e
Vašem djetetu omoguiti bolji pristup pravima
i uslugama.
lila te dobin bijandime lil
/rodni list/ jednostavno
prijavin havorengo
bijandime ande roko
tharo 5 djive opštinskom matiaru. Hramos
ande matihne bijandime lila i si badava khana
heren le ande predvidjeno roko!
Obavezno mora te anen
potvrda thari bolnica sar
o dokaz po bijandime
thumaro havore!
Ako mangen te heren
hramos palo gova roko
thari 5 djive thumen
mora te heren jekh
posebno postupko.
Svako jektho matiari
shaj del tumenge
informaciji sar djal gova
postupko.
Borimphe pe hahiphena thumare
havorenge!
Hramos ande matihne
lila i si jednostavno thaj
praktihno korako savo
del moguhnost phe
majlaho pristupo phe
hahiphena thaj
servisura-uslugi phe
thumaro havore.
Trubul thumenge
Trubul thumenge `utipheTreba liliVam
Treba
Vampomo}?
pomo?
žutiphe-pomo?
pomo}?
Ukoliko
Vamjejepotreban
potreTe trubul thumenge o
Ukoliko Vam
savjet
ili pomoæ,
pri
ban
savjet
ili pomo,
priTe trubul thumenge
o savjeto,
`utiphe
savjeto,
žutiphe
pe
upisu
Va{e
porodice,
pe
hramosaren
thumari
familija
shaj
upisu Vaše porodice,
hramosaren thumari
mo`ete se
obratin thumen,
shaj roden
`uthipe
možete
seobratiti
obratiti
familija
shaj obratin
advokatima
i
pravnicima
tharo
advokati
savo
silen
iskustvo
thaj
advokatima i pravnicima
thumen, shaj roden
iskustvom, koji su Vam von san spremno badava bi dinari te
ss iskustvom,
koji su Vam
žuthipe tharo advokati
spremni besplatno
den thumenge o `utiphe pomo}.
spremni besplatno
savo silen iskustvo thaj
pomo}i. Obratite se
Gova advokatura thaj lenngi
pomoi.
Obratite
von
san spremno
organizaciji:
“Va{a se
“Va{a badava
prava”.
organizacija
organizaciji:
“Vaša
bi
dinari
te den
prava”
thumenge o žutipheVAŠA PRAVA
27
PRAKSA USTAVNOG SUDA BIH
ANALIZA POSTUPKA POVRATA
STANOVA U REPUBLICI SRPSKOJ
KROZ PRIZMU ODLUKA USTAVNOG
SUDA BIH.
6
postoji javni interes u pogledu ograničenja prava
propisivanjem određenih rokova koji se ogleda
u efikasnom funkcionisanju pravnog sistema i
pravnoj sigurnosti. Ustavni sud BiH smatra da su
Odredbom člana 17 Zakona o prestanku primjene Zakona o korištenju napuštene
imovine u Republici Srpskoj
(Prečišćeni tekst „Službeni glasnik RS“ broj:16/10 )je propisano; „nosilac stanarskog prava
ili član njegovog porodičnog
domaćinstva definisani članom
6. Zakona o stambenim odnosima koji je stan napustio u
peridu od 30.04.1991godine, do
19.12.1998.godine, stiče status
izbjeglice ili raseljenog lica i ima
pravo na povrat stana u skladu sa
Aneksom VII Opšteg okvirnog
sporazuma za mir u BiH“
Uslov koji su korisnici
stanova morali ispuniti, a koji je
ovim zakonom bio predviđen je
podnošenje zahtjeva za povrat
stana Ministarstvu za izbjeglice
i raseljena lica RS zaključno sa
19.04.2000.godine, a Komisiji
za imovinske zahtjeve raseljenih
lica i izbjeglica, zaključno sa 19.06.2000god.
Ne podnošenje zahtjeva za povrat, u zakonskim rokovima, imalo je za posljedicu prestanak
stanarskog prava imaocu tog prava, a time i članu
njegovog porodičnog domaćinstva.
U slučajevima podnošenja zahtjeva van zakonskih rokova, nadležni orani uprave, a takođe
i redovni sudovi nisu raspravljali o osnovanosti
zahtjeva za povrat stana, već su isti bili odbačeni
iz formalnih razloga, uz obrazloženje da zahtjev
nije podnesen u zakonom propisanom roku.
Ovakav stav zauzeo je i Ustavni sud BiH
u svojim odlukama broj: AP-1082/04, U-49/02
od 28.11.2003.godine i AP 239/03 od 30.11.2004.
godine, navodeći da:„što se tiče vremenskog
ograničenja za ostvarivanje prava na povraćaj stana iz imovinskih zakona koji u konkretnom slučaju
propisuju prekluzivni rok za podnošenje zahtjeva
za povraćaj stana, Ustavni sud BiH naglašava da
zakonom propisana ograničenja proporcionalna
ciljevima koji se žele postići. Generalno, Ustavni
sud BiH cijeni da, u slučajevima gdje je nastupila prekluziovnost roka za podnošenje zahtjeva
za povrat stana, nije došlo do povrede prava na
poštovanje doma iz člana II/3. Ustava BiH i člana
8. Evropske konvencije-pravo na dom.“
Pravo na povrat stanova , korisnici tih
stanova su mogli realizovati samo u slučajevima
da su na dan 30.04.1991.godine, odnosno
01.04.1992.godine, bili u faktičkom posjedu tih
stanova u svojstvu nosioca stanarskih prava ili
članova porodičnog domaćinstva, te da su stanove
napustili zbog rata i ratnih dešavanja. Ukoliko su
korisnici tih stanova iste napustili prije 30.04.1991.
godine, i to zbog razloga nevezanih za ratna djelovanja, isti nisu stekli status izbjeglih i raseljenih
lica, pa shodno tome nisu ni mogli ostvariti povrat
stana. (stav iz Odluke Ustavnog suda BiH broj:AP
- 7/07).
7
PRAKSA USTAVNOG SUDA BIH
Shodno tome, „Ustavni sud BiH smatra da
je cilj zbog kojeg su doneseni imovinski zakoni
bilo vraćenje na stanje kakvo je bilo 30.04.1991.
godine, u pogledu stečenih stanarskih prava. Ustav
ne zahtjeva da se zakon tumači doslovno nego
teleološko-ciljano, kako bi zakon bio dosljedan
svojoj svrsi. Uprkos činjenici da su odredbe imovinskih zakon uopštene, jasno je da nije bila namjera
da se zakon primjenjuje na lica koja su napustili
stanove u okolnostima kada je korisnik stana, stan
napuštao dobrovoljno, nego da se zakon primjenjuje na lica koja su zbog ratnih okolnosti bila dovedena u položaj izbjeglice i raseljenog lica. Pogrešno
razumjevanje navedenog zakona i njegova striktna
primjena na svaki slučaj po ocjeni Ustavnog suda
BIH može da dovede do nepravičnosti.( vidi odluku Ustavnog suda BiH broj: AP-645/04).
Donošenjem odluka i zauzimanjem stavova o navedenim pitanjima Ustavni sud BiH je upravnom postupku povrata stana dao dimenzuju
ustavnosti i zakonitosti, jer je svojim tumačenjem
uticao na upravne organe da pravo na povat cijene i
sa pozicija odredaba Evropske konvencije o zaštiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koja predstavlja sastavni dio pravnog sistema BiH i ima prioritet
nad svim drugim zakonima a saglasno tome i članu
1. I. Protokola uz Evropsku konvenciju, kojim je
regulisana zaštita imovine a kojom se smatra i stan
na kom postoji stanarsko pravo.
U Odluci broj:U-14/00 od 04. maja 2001.
godine, koja se smatra jednom od osnovnih odluka
na čijim stavovima je i zasnivan upravni postupak
po zahtjevima za povrat i koja je postala referentna
za sve upravne i sudske organe u BiH u donošenju
njihovih odlukama, Ustavni sud BiH je utvrdio
da je jedan od osnovnih ciljeva potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir u BiH povratak ljudi u
mjesto prebivališta koje su imali 1991.godine.
Shodno tome, Ustavni sud BiH je smatrao
da je faktičko stanje zatečeno 30.04.1991.godine,
trebao da bude polazna tačka sa koje će se razmatrati svi pravni sporovi koji proizađu nakon mjera
koje poduzmu nadležni organi oba entiteta i organi
BIH u cilju vraćanja imovine njihovim predratnim korisnicima . Shodno članu II/5 Ustava, sve
izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Ovo pravo izbjeglica
i raseljenih lica uzdignuto je na nivo ustavnih prava koja su shodno članu II/4 Ustava obezbjeđena
svim licima u BiH bez diskriminacije po bilo kom
osnovu.
Međutim, i pored toga, postoje drastični
slučajevi kršenja prava na pravično suđenje u
odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz
člana II/3e) Ustava BiH i člana 6. stav 1. Evropske
konvencije kada postupak odlučivanja traje neopravdano dugo, već 12 godina, a koja se u cjelosti
mogu staviti na teret nadležnim upravnim i sudskim organima, s obzirom da ovi nisu opravdali
razloge dugotrajnosti postupka, a koji bi se mogli
cijeniti razumnim i objektivnim opravdavanjem za
toliku dugotrajnost postupka.
U tom smislu Ustavni sud BiH je donio veliki broj odluka kojima se utvrđuje povreda prava
na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava BiH i
člana 6. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kojima je, u skladu
sa članom 76. stav 2. Pravila Ustavnog suda BiH,
utvrđeno pravo na nadoknadu nematerijalne štete
zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku. ( vidi Odluke Ustavnog suda BiH
broj:AP-2550/07, AP-3304/08, AP-1157/08, AP73/09, AP-1375/08).
Vrijedi istaći, da je odredbom člana14.
Zakona o državnim stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo („Službeni glasnik RS“ broj:
98/11) predviđeno, da će stanovi u državnoj svojini na kojima ne postoji stanarsko pravo ili pravo
raspolaganja, a koji su vraćeni nosiocima prava
raspolaganja (vlasnicima stanova, pri tom se misli
na stanove za koje nisu podnijeti zahtjevi za povrat), biti dodjeljeni i licima koji su bili korisnici
stanova u državnoj svojini, koji su regulisali povrat stanova, ali im se stanovi nisu vratili iz razloga
što su se nalazili u sklopu ratom uništene zgrade.
Nakon dodjele, korisnici tih stanova će shodno
odredbama člana 17. i 18. Zakona o privatizaciji
državnih stanova imati pravo da sa nosiocima prava raspolaganja zaključe ugovor o zakupu, a koji
je ujedno i osnov za zaključenje ugovora o otkupu
stana prema Zakonu o privatizaciji državnih stanova .
Postupak dodjele ovih stanova će započeti
nakon što se okončaju postupci preuzimanja tih
stanova od strane nosilaca prava raspolaganja, koji
su tek tada u zakonskoj obavezi da u roku od 30
dana pokrenu postupak davanja u zakup preuzetog
stana.
8
PRAKSA USTAVNOG SUDA BIH
IZVRŠAVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
U savremenim evropskim ustavnopravnim
sistemima Ustavni sud zauzima posebno mjesto,
budući da brani osnovne principe i načela ustavnopravnih sistema. Ustavni sud BiH je institucija za
zaštitu ustavnopravnog poretka, a koji uključuje
funkcioniranje BiH, kao demokratske i pravne
države, države koja ima obavezu da štiti individualna i kolektivna ljudska prava i slobode. S
tim u vezi, odluke Ustavnog suda BiH su veoma
bitne, te u skladu sa odredbom člana VI/5. Ustava BiH, odluke Ustavnog suda BiH su konačne
i obavezujuće, a opstrukcija njihovog izvršenja
predstavlja krivično djelo. Kada se kaže konačne,
to znači da se ne mogu osporavati, s obzirom na
to da ne postoji pravni lijek protiv njih pred višom
domaćom instancom. Time ove odluke formalno
dobijaju pravnosnažnost
Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ kroz svoje aktivnosti nastoji da inicira
promjene u našem društvu, a posebno da kroz sudske postupke dođe do rješenja za ključne probleme
u borbi protiv diskriminacije, te poboljša razumijevanje i implementaciju Zakona o zabrani diskriminacije BiH. Uz podršku i saradnju sa Fondom
otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, udruženje
„Vaša prava Bosne i Hercegovine“ od 2009. go-
dine provodi aktivnosti sa ciljem borbe protiv svih
oblika diskriminacije u bh. društvu kroz strateško
parničenje.
S tim u vezi, udruženje „Vaša prava Bosne
i Hercegovine“ obratilo se 12.12.2013. godine
Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za izvršavanje
odluke Ustavnog suda BiH, broj U 9/12, od 30. januara 2013. godine. Navedenom odlukom Ustavni
sud BiH je utvrdio da odredba člana 18.d. stav 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata
i zaštite porodice sa djecom („Službene novine
Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 14/09) nije
u skladu sa članom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa odredbama člana 1. Protokola
broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, te naložio Parlamentu
Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa
članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne
i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci
od dana dostavljanja ove odluke, uskladi odredbu
člana 18.d. stav 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite
civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom
(„Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 14/09) sa odredbama člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Navedena odluka Ustavnog suda, broj U
9/12, od 30. januara 2013. godine dostavljena je
Parlamentu FBiH 18. februara 2013. godine od
kada je Parlamentu FBiH počeo teći rok od šest
mjeseci za usklađivanje. U međuvremenu, a nakon
isteka roka za usklađivanje odredbe člana 18.d.
stav 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava
rata i zaštite porodice sa djecom sa odredbama
člana II/2. Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa
članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
nadležni Centri za socijalni rad na području F BiH,
kao prvostepeni organi, te nadležna Ministarstva
za rad i socijalnu politiku, kao drugostepeni organi
donosili su rješenja o odbijanju zahtjeva za priznavanje prava po osnovu odredbe člana 18.d. stav 4.
9
PRAKSA USTAVNOG SUDA BIH
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i
zaštite porodice sa djecom („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 14/09). Zbog
neusklađivanja
sporne
odredbe sa članom II/2.
Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi sa odredbama člana 1. Protokola
broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda
od strane nadležnog Federalnog ministarstva rada
i socijalne politike i Parlamenta Federacije – Dom
naroda u navedenom roku
građanima F BiH činila
se neprocjenjiva šteta
postupajući po odredbi
člana 18.d. stav 4. Zakona
o izmjenama i dopunama
Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite
civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom,
što predstavlja diskriminaciju.
prava Bosne i Hercegovine“ pružajući besplatne
pravne usluge korisnicima uputilo je zahtjev za
izvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, broj U
9/12, od 30. januara 2013. godine, a kako bi svi
Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“, a imajući u vidu protek roka od šest
mjeseci za usklađivanje sporne odredbe uputilo je
u ime korisnika žalbu Instituciji Ombudsmana za
ljudska prava BiH, a koja žalba je zavedena pod
brojem Ž-SA-06-1060/13, od 12.11.2013. godine.
U odgovoru na podnesenu žalbu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi: „Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je sačinilo
prednacrt Zakona o jedinstvenim načelima i okviru
materijalne potpore za osobe sa invaliditetom u
kojem je u predloženom tekstu ugrađena navedena
primjedba, te uputilo Prednacrt zakona u zakonsku
proceduru. Isto tako, u odgovoru Parlament Federacije BiH navodi da će isti razmatrati ovaj Zakon
kada bude dostavljen u parlamentarnu proceduru.
Na sjednici održanoj 23. decembra 2013.
godine Ustavni sud BiH donio je rješenje kojim se
utvrđuje da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nije izvršio Odluku Ustavnog suda Bosne
i Hercegovine broj U 9/12 od 30. januara 2013.
godine u ostavljenom roku od šest mjeseci od dana
njenog dostavljanja Parlamentu Federacije Bosne
i Hercegovine, te da odredba člana 18.d. stav 4.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i
zaštite porodice sa djecom (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 14/09), prestaje
da važi narednog dana od dana objavljivanja ove
odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, tj. 22.01.2014. godine.
Kako nadležni nivoi vlasti nisu postupili u
roku koji je određen odlukom Ustavnog suda BiH,
nego su po proteku navedenog roka tek započeli
posao koji je trebalo već poodavno završiti, te da
se takvim postupanjem nastavlja sa diskriminacijom koja je suprotna sa članom II/2. Ustava Bosne
i Hercegovine u vezi sa odredbama člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, udruženje „Vaša
građani F BiH imali pravo na jednak pristup u ostvarivanju prava u oblasti socijalne zaštite.
Efikasno izvršenje sudskih odluka je sastavni dio prava pojedinca na pravično suđenje u
razumnom vremenskom roku koje je zagarantovano članom 6. Evropske konvencije o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama. Neizvršavanje
odluka Ustavnog suda BiH predstavlja ne samo
atak na pravosuđe BiH, nego i vladavinu zakona
koja je temelj svake ozbiljne-pravne države.
10
PRAVNA ANALIZA
EVROPSKA SOCIJALNA
POVELJA
EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA OBAVEZUJE ^LANICE POTPISNICE DA
PO[TUJU OSNOVNA SOCIJALNO-EKONOMSKA PRAVA KOJA PROISTI^U IZ
RADNOG ODNOSA I ZAPO[LJAVANJA, TE OSTALA SOCIJALNO-EKONOMSKA
PRAVA KAO [TO JE ZDRAVSTVENA ZA[TITA, SOCIJALNA POMO] I
OSIGURANJE, STAMBENO ZBRINJAVANJE I DRUGO, SA POSEBNIM AKCENTOM
NA ZA[TITU DJECE I OMLADINE, @ENA I STARIH I IZNEMOGLIH OSOBA.
Evropska socijalna povelja je jedna od
osnovnih me|unarodnih akata koja garantira
socijalno-ekonomsku za{titu i predstavlja osnovu
socijalne kohezije. Socijalna kohezija se defini{e
kao sposobnost dru{tva da osigura dobrobit svih
svojih ~lanova i da izbjegne razlike i polarizaciju
me|u zakonodavstvom.
Evropska socijalna povelja potpisana je u
Torinu 18. oktobra 1961. godine od dvadeset
zemalja, ~lanica Savjeta Evrope. Povelja
obavezuje ~lanice potpisnice da po{tuju osnovna
socijalno-ekonomska prava radnika, `ena,
omladine i djece, kao i starih i iznemoglih lica.
Ta prava prvenstveno se odnose na ona koja
proisti~u iz radnog odnosa i zapo{ljavanja
(slobodan izbor profesije, pravedne, bezbjedne i
zdrave radne uslove, pravi~na naknada, sloboda
udru`ivanja i kolektivnog pregovaranja…) ali i
na ostala socijalno-ekonomska prava koja se
odnose na zdravstvenu za{titu, socijalnu pomo}
i osiguranje, stambeno zbrinjavanje, i drugo, sa
posebnim akcentom na za{titu djece i omladine,
`ena i starih i iznemoglih osoba.
Obaveza dr`ava ~lanica i potpisnica Povelje
je da navedene oblike za{tite pru`a kako za svoje
dr`avljane tako i za migrante.
Sastavni dio Povelje je i dodatni protokol
od 5. maja 1998. godine koji predvi|a sistem i
proceduru po ulaganju kolektivnih `albi zbog
neke od povreda prava koja su zagarantovana
Poveljom. U tom smislu kolektivne `albe mogu
podnositi me|unarodne organizacije
poslodavaca, nevladine organizacije koje imaju
savjetodavni karakter a nalaze se u dr`avama
Savjeta Evrope, kao i nacionalne organizacije
poslodavaca i sindikata strana ugovornica, a
osnovanost `albi ispituje Komitet nezavisnih
eksperata po posebnoj proceduri.
Povelja vrlo op{irno i detaljno razra|uje
svako zagarantovano pravo i instrumente
za{tite, osim toga sadr`i i proceduralne aspekte
kao {to su ratifikacija, potpisivanje, prava i
obaveze dr`ava potpisnica, otkazivanje,
derogaciju odredbi u ratnim uslovima, izmjene
itd.
Kolika je va`nost Evropske socijalne povelje
govori i ~injenica da je Bosna i Hercegovina, da
bi ostala u ~lanstvu u Vije}u Evrope, morala
potpisati, te obezbijediti osnovne uslove socijalne
kohezije.
Vi{e o Evropskoj socijalnoj povelji mo`ete saznati
i na web stranicama Udru`enja: www.vasaprava.org
Vare{lija Ljubinko, Travnik
20
20
VAŠA
PRAVA
VAŠA
PRAVA
MEÐUNARODNI PRAVNI INSTRUMENTI
11
POSTUP
AK PRED
POSTUPAK
EVROPSKIM SUDOM ZA
LJUDSK
A PRA
VA
LJUDSKA
PRAV
Ratifikacijom Evropske konvencije za za{titu
ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu:
Konvencija), Bosna i Hercegovina se obavezala da
}e obezbijediti punu primjenu odredaba ovog
me|unarodnog ugovora, da }e uskladiti svoje
zakonodavstvo sa standardima predvi|enim
Konvencijom i da }e njeni organi u punoj mjeri
po{tovati me|unarodne norme. Istovremeno je
prihvatila i oblik nadzora nad ispunjavanjem
preuzetih obaveza koji predvi|a Konvencija,
odnosno prihvatila je obaveznu nadle`nost
Evropskog suda za ljudska prava ~ije se sjedi{te
nalazi u sjedi{tu Vije}a Evrope u Strazburu u
Francuskoj.
Pojedinci kojima su prekr{ena neka od
osnovnih prava i koji svoje pravo ne mogu da
ostvare pred doma}im pravosudnim i upravnim
organima, mogu se obratiti ovom sudu pred kojim
mogu biti stranka u postupku ravnopravno sa
dr`avom i na taj na~in do}i do ispunjenja svojih
zajam~enih prava. Me|utim, da bi pojedinac
ostvario mogu}nost da Evropski sud za ljudska
prava razmatra njegovu pojedina~nu apelaciju,
neophodno je da prethodno ispuni neke uslove
koje predvi|a Konvencija.
Vremensko va`enje Evropske
konvencije
Obaveze koje ustanovljava Evropska
konvencija za za{titu ljudskih prava i osnovnih
sloboda za dr`avu nastaju poslije ratifikacije, tako
da gra|ani tek od tog trenutka sti~u pravo da se
obrate Evropskom sudu za ljudska prava. Navodi
apelacije se moraju odnositi na kr{enje prava koje
se desilo nakon {to je Konvencija stupila na snagu
za na{u dr`avu, jer }e u suprotnom apelacija biti
16
odba~ena kao neprihvatljiva. Izuzetno, Sud }e
prihvatiti apelaciju ukoliko kr{enje prava koje se
dogodilo prije ratifikacije Konvencije i dalje
proizvodi posljedice koje bi mogle biti u
suprotnosti sa obavezama dr`ave iz Konvencije.
Za koje pravo se mo`e tra`iti za{tita
od Evropskog suda za ljudska prava
(nadle`nost ratione materiae)?
Pojedinac mo`e tra`iti za{titu samo onog
navodno prekr{enog prava koje je priznato i
garantovano Konvencijom ili njenim protokolima
1, 4, 6, 7, 12 i 13.
Za podno{enje apelacije nije potrebno da je
apelant, uslijed kr{enja nekog prava, pretrpio bilo
kakvu {tetu, ve} samo da je `rtva kr{enja nekog
prava iz Konvencije. [teta je va`na samo u
postupku poravnanja ili naknade. Posebno treba
imati u vidu da prilikom deponovanja instrumenta
ratifikacije dr`ava mo`e staviti rezervu na neku
pojedina~nu odredbu Konvencije u obimu u
kojem neki zakon nije saglasan sa tom odredbom.
Prije nego {to prihvati apelaciju Sud }e ustanoviti
da li ovakve rezerve postoje i da li one isklju~uju
mogu}nost da se raspravlja o konkretnom slu~aju.
[ta se mo`e tra`iti od Evropskog
suda za ljudska prava?
Evropski sud za ljudska prava je potpuno
nezavisan u radu i ne predstavlja neku vi{u instancu
u odnosu na doma}e sudove, pa se od njega ne
mo`e tra`iti da preina~i, poni{ti ili ukine odluku
doma}eg sudskog ili upravnog organa, niti da
svojom odlukom podnosiocu apelacije dodjeli
neko pravo koje mu je uskra}eno. Od Suda se mo`e
VAŠA PRAVA
tra`iti samo da ustanovi da li je u konkretnom
slu~aju prekr{eno neko pravo podnosioca apelacije
i da odlu~i na koji na~in }e o{te}eni dobiti
zadovoljenje ili odgovaraju}u naknadu zbog {tete
koja mu je na taj na~in u~injena. Sud tako|er mo`e
da uka`e dr`avi koja su zakonska rje{enja u njenom
zakonodavstvu nesaglasna sa Konvencijom i da joj
nalo`i u kom dijelu i kako treba da izmijeni praksu
rada dr`avnih organa.
Ko mo`e podnijeti apelaciju
Evropskom sudu za ljudska prava?
Apelaciju mogu podnijeti pojedinac,
nevladina organizacija ili grupa lica koja tvrdi da
su `rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom
ili protokolima uz nju, u~injene od strane dr`ave.
Pravo na podno{enje apelacije ne odnosi se samo
na dr`avljane na{e zemlje, ve} ono pripada svakome
(strancu, licu bez dr`avljanstva) ko je pod
jurisdikcijom na{e dr`ave i ko poka`e da mu je
pravo uskra}eno. To zna~i i da na{i dr`avljani mogu
podnijeti tu`bu Sudu protiv neke druge dr`ave
koja je ratifikovala Konvenciju, ukoliko se nalaze
u nadle`nosti te dr`ave i ukoliko poka`u da im je
ona uskratila ili povrijedila neko pravo iz
Konvencije. Dopu{teno je da apelant apelacije
bude advokat, pravni zastupnik `rtve ukoliko
poka`e da je ovla{ten da predstavlja stranku pred
Sudom. Tako|er, nevladina organizacija mo`e se
pojaviti kao punomo}nik `rtve i zastupati je pred
Sudom, a pravo pojavljivanja pred Sudom imaju i
sindikati, vjerske zajednice, privatne asocijacije ili
profesionalna udru`enja pod uslovom da poka`u
ko su njihovi ~lanovi i navedu pravni osnov po
kome imaju ovla{tenje da zastupaju svoje ~lanstvo.
Sud ne prihvata anonimne apelacije, ali `alilac
– o{te}eni mo`e prilikom podno{enja apelacije
tra`iti da se njegov identitet ne otkriva. Po{to je u
pitanju odstupanje od pravila da je u postupku
pred Sudom mogu} javni pristup informacijama,
Koja su prava priznata Evropskom konvencijom
i njenim protokolima?
Prava i slobode priznata i
garantovana Evropskom
konvencijom su:
- pravo na `ivot;
- zabrana mu~enja, ne~ovje~nog
ili poni`avaju}eg postupanja;
- zabrana ropstva i prinudnog
rada;
- pravo na slobodu i sigurnost;
- pravo na pravi~no su|enje;
- ka`njavanje samo na osnovu
zakona;
- pravo na po{tovanje privatnog
i porodi~nog `ivota;
-sloboda misli, savjesti i
vjeroispovijesti;
- sloboda izra`avanja;
- sloboda okupljanja i udru`ivanja;
- pravo na sklapanje braka;
- pravo na djelotvorni pravni lijek;
-zabrana diskriminacije u
primjeni odredaba Evropske
konvencije.
Prava priznata i
garantovana
Protokolom broj 1 su:
-pravo na neometano
u`ivanje svoje imovine;
- pravo na obrazovanje;
- pravo na slobodne izbore.
Prava priznata i
garantovana
Protokolom broj 4 su:
- zabrana kazne zatvora za
dug;
- sloboda kretanja;
-zabrana protjerivanja sopstvenih dr`avljana;
-zabrana grupnog protjerivanja stranaca.
Pravo priznato i
garantovano
Protokolom broj 6 je:
-pravo da niko ne bude
osu|en na smrtnu kaznu ili
pogubljen.
Prava priznata i garantovana
Protokolom broj 7 su:
-za{tita u postupku protjerivanja
stranaca;
-pravo na `albu u krivi~nim
stvarima;
-pravo na naknadu za pogre{nu
osudu;
-pravo da se ne bude su|en ili
ka`njen dvaput u istoj stvari;
- jednakost supru`nika.
Prava priznata i garantovana
Protokolom broj 12 su:
-zabrana svih oblika diskriminacije
u ostvarivanju bilo kojeg prava, a
ne samo onih koja su priznata
Evropskom konvencijom.
Prava priznata i garantovana
Protokolom broj 13 su:
- zabrana osude na smrtnu
kaznu ili pogubljenja u svim
okolnostima.
Koja su prava priznata Evropskom konvencijojm
i njenim
protokolima?
VAŠA PRAVA
12
17
Sud }e odlu~iti da li apelacija mo`e biti “anonimna”
samo u izuzetnim i valjano obrazlo`enim
slu~ajevima.
Podnosilac apelacije treba da poka`e da ima
legitimni interes da se pojavi kao stranka jer je
mogu}a `rtva povrede nekog prava. Nije dopu{tena
tu`ba u op}em interesu, odnosno stranka ne mo`e
da bude pojedinac koji se javlja u ime svih
potencijalno ugro`enih (actio popularis). U praksi
Suda je dozvoljeno da, ako `rtva iz opravdanog
razloga ne mo`e da se obrati Sudu, to u~ini ~lan
njegove porodice. Postupak mogu da pokrenu i
pojedinci koji trpe zbog kr{enja prava njihovih
srodnika od strane dr`ave koju tu`e, ali moraju da
argumentuju i prilo`e dokaze koji potvr|uju
ovakvu tvrdnju (indirektne `rtve). To su u praksi
naj~e{}e supru`nik, dijete ili drugi srodnik `rtve, a
po pravilu oni se pojavljuju pred Sudom ako je
`rtva mrtva ili ako u toku razmatranja apelacije
apelant umre. Dozvoljeno je da se u postupku
pojave i lice ili grupa koji tvrde da su ve} izlo`eni
ili postoji velika izvjesnost da }e biti izlo`eni
dejstvu nekih dr`avnih akata ili prakse nekih
dr`avnih organa i da }e im na taj na~in biti
povrije|ena neka od zagarantovanih prava
(potencijalne `rtve).
Rok za podno{enje apelacije
@alilac mora podnijeti apelaciju u roku od
{est mjeseci od dana kada je povodom njegovog
predmeta u doma}em postupku donijeta
pravnosna`na odluka. Rok po~inje da te~e od
momenta kada apelant iskoristi sve doma}e
efektivne i djelotvorne pravne lijekove. Ako
presuda o predmetu pred doma}im sudom nije
objavljena javno, rok po~inje da te~e od dana kada
je pravnosna`na odluka dostavljena stranci. Ako
stranka u postupku pred doma}im sudom nije
znala da se desilo kr{enje prava predvi|enog
Konvencijom, pa kasnije sazna nove ~injenice, rok
se ra~una od trenutka kada je stranka do{la do
takvog saznanja.
Doma}i pravni lijekovi
Prije nego {to se obrati Evropskom sudu,
stranka mora da iscrpi sve pravne lijekove koji joj
stoje na raspolaganju u zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine. Me|utim, ~ak iako nisu iskori{teni
svi doma}i pravni lijekovi, Sud mo`e prihvatiti
18
apelaciju ukoliko apelant doka`e da su pravni
lijekovi nedostupni ili da bi upotreba pravnih
lijekova bila neefikasna ili da bi trajala neopravdano
dugo. Dostupnost pravnog lijeka podrazumijeva
mogu}nost da se o{te}eni, ukoliko mu je neko
pravo povrijedio organ uprave ili sud, obrati
`albom ili prigovorom vi{em upravnom organu
ili vi{em sudu koji }e biti nezavisni od organa koji
odlu~uje u pr vom stepenu. Dostupnost se
ocjenjuje i sa stanovi{ta koliko njegova upotreba
materijalno iscrpljuje potencijalnu `rtvu, pa se
smatra da pravni lijek nije dostupan ako iziskuje
velike tro{kove. Pravni lijek je efikasan samo ako
donosi rezultate, odnosno ako izvr{ni organi
stvarno postupaju prema odluci suda ili drugog
nadle`nog organa. Tu`ena dr`ava ima obavezu da
doka`e da apelant apelacije nije iskoristio sve
raspolo`ive pravne lijekove, a imao je pristup
djelotvornom pravnom lijeku.
Podno{enje nove apelacije koja je
ista kao neka ranija
Isti apelant se ne mo`e ponovo pojaviti pred
Sudom i pozivati se na iste ~injenice. Ako apelacija
sadr`i nove ~injenice koje nisu bile poznate u
vrijeme podno{enja prethodne apelacije, Sud mo`e
odlu~iti da ponovo razmotri stvar ako apelant
doka`e da i poslije upotrebe svih unutra{njih
pravnih lijekova kr{enje prava nije ispravljeno u
okviru doma}eg zakonodavstva.
Podno{enje apelacije koja je ista kao
apelacija koja je ve} podnijeta nekoj
drugoj me|unarodnoj instanci
Sud ne postupa po pojedina~noj apelaciji ako
je ona ve} podno{ena nekoj drugoj me|unarodnoj
instanci radi ispitivanja. Sud }e uzeti u razmatranje
predmet samo ako se poka`e da su se od momenta
kada je stvar razmatrana u nekoj drugoj
me|unarodnoj instanci pojavile nove ~injenice
koje mogu da budu od zna~aja za odlu~ivanje.
Ostali slu~ajevi kada se apelacija
progla{ava neprihvatljivom
Sud progla{ava neprihvatljivom apelaciju koja
je nespojiva sa odredbama Konvencije ili protokola
uz nju. To zna~i da }e se pojedina~na apelacija
prihvatiti samo ako apelant navodi da mu je
VAŠA PRAVA
13
prekr{eno neko pravo koje je priznato
Konvencijom i ako je prekr{ilac dr`ava ili neki njen
organ pod ~ijom je on jurisdikcijom. Tu`ena mo`e
biti samo dr`ava, jer nisu prihvatljive apelacije
podnijete protiv pojedinaca ili nevladinih
organizacija.
Sud progla{ava neprihvatljivom i apelaciju
koja je o~igledno neosnovana, odnosno ako ona
ve} na pr vi pogled ne ukazuje ni na kakvu
mogu}nost da je neko pravo povrije|eno, izme|u
ostalog i zbog toga {to nisu prilo`eni nikakvi dokazi
ili zato {to navodi podnosioca, ~ak i da su ta~ni,
ne bi nikako mogli da se kvalifikuju kao kr{enje
nekog prava iz Konvencije.
Odbacuje se kao neprihvatljiva i svaka
apelacija koja predstavlja zloupotrebu prava na
apelaciju. Po ovom osnovu }e se odbaciti apelacije
kojima apelant `eli da ostvari li~no zadovoljenje,
{ikaniranje drugih, publicitet, promovisanje svoje
politike ili propagandno djelovanje, kao i apelacija
koja sadr`i o~igledno neistinite navode ili
uvrjedljive formulacije. Tako|er, nereagovanje
podnosioca na zahtjeve Suda i nedostavljanje
tra`enih podataka i informacija ili dopune
predmeta kao i povreda na~ela povjerljivosti u
odre|enim fazama postupka tako|er mo`e biti
osnov za odbacivanje apelacije.
Postupak poslije dono{enja odluke o
prihvatljivosti apelacije
Po{to apelaciju proglasi prihvatljivom, Sud
ima dvije mogu}nosti: da se stavi na raspolaganje
stranama u sporu u cilju postizanja prijateljskog
poravnanja, u kom slu~aju je postupak povjerljive
prirode ili da nastavi ispitivanje i raspravljanje
predmeta koje se okon~ava obavezuju}om
presudom. Konvencija ne zahtijeva usmena ro~i{ta,
ali vije}e ima ovla{tenje da odlu~i da li }e zakazati
ro~i{te ili }e se voditi samo pismena rasprava.
Zastupanje pred sudom, jezik suda i
tro{kovi postupka
Apelaciju Evropskom sudu gra|anin mo`e
podnijeti sam ili preko svog zastupnika, a
zastupanje je obavezno na svakom ro~i{tu kada to
sud odredi ili za radnje u postupku nakon
dono{enja odluke o prihvatanju apelacije.
Cjelokupna prepiska sa podnosiocem apelacije ili
njegovim zastupnicima odvija se na jednom od
slu`benih jezika Suda, engleskom ili francuskom.
Predsjednik vije}a mo`e odobriti i prepisku na
jednom od slu`benih jezika tu`ene dr`ave. Kada
se predmet proglasi prihvatljivim tako|er se koristi
jedan od slu`benih jezika Suda koji zastupnik ili
apelant apelacije mora poznavati u dovoljnoj
mjeri, osim ako predsjednik vije}a ne odobri
nastavak upotrebe jezika stranaka koji nije u
slu`benoj upotrebi Suda. Ako je takvo odobrenje
dato, stranka koja je to zahtijevala obezbje|uje o
svom tro{ku tuma~a ili prevodioca na engleski ili
francuski jezik.
Da bi se obezbijedila jednakost stranaka pred
Sudom i lak{i pristup pojedinaca koji su `rtve
kr{enja nekog prava, Poslovnik Suda predvidio je
da na zahtjev podnosioca apelacije ili po sopstvenoj
inicijativi, predsjednik vije}a mo`e da odlu~i da
stranka koristi besplatnu pravnu pomo}. U tom
slu~aju apelant apelacije mora da doka`e da nema
dovoljno sredstava da nadoknadi potrebne
tro{kove. Naknada u tom slu~aju pokriva tro{kove
advokatskih usluga ili tro{kove zastupnika, ali i
tro{kove puta i drugih izdataka koji se odnose na
postupak.
Dejstvo odluka Evropskog suda za
ljudska prava
Evropski sud je, u pravom smislu te rije~i, sudski
organ i njegove odluke obavezuju dr`avu koja je
prihvatila njegovu nadle`nost. Ako Sud na|e da je
dr`ava kr{ila ljudska prava obaveza}e je da preduzme
mjere da bi obezbijedila pravni lijek kojim }e se
kr{enje onemogu}iti, a mo`e zahtijevati od dr`ave i
da izmjeni zakonodavstvo ili praksu. Ako Sud utvrdi
da je povrije|eno pravo podnosioca apelacije mo`e
donijeti odluku o pravi~nom zadovoljenju
o{te}enog.
Presude ovog Suda su pravnosna`ne kada
stranke izjave da ne}e zahtijevati da se predmet iznese
pred Veliko vije}e, ili tri mjeseca poslije dono{enja
presude ako se ne zatra`i da se predmet iznese pred
Veliko vije}e, ili kada zahtjev za obra}anje Velikom
vije}u bude odbijen. Odluka Velikog vije}a je odmah
po dono{enju pravnosna`na. Presuda se, osim
strankama i neposredno zainteresovanim licima,
dostavlja i Komitetu ministara koji nadzire izvr{enje
presude. U slu~aju da dr`ava ne ispuni obaveze koje
su joj nalo`ene sudskom presudom, Komitet
ministara mo`e donijeti odluku o suspenziji ~lanstva
dr`ave ili ~ak o njenom isklju~enju iz ~lanstva Vije}a
Evrope.
Hamid D`and`anovi}, Sarajevo
14
VAŠA PRAVA
19
Neposjedovanje zvani~nog identiteta:
Upis u mati~ne knjige –
prvi korak ka ostvarivanju prava
Ro|enje djeteta u svakoj porodici je velika
sre}a, ne samo za roditelje, nego i za u`u i {iru
porodicu, prijatelje, kom{ije. Svi se vesele, slave,
daruju novoro|en~e, ~estitaju roditeljima. No
istovremeno se, ~inom ro|enja djeteta, za roditelje
otvaraju i nove obaveze. Jedna od prvih je odrediti
djetetu njegovo li~no ime i upisati ga u mati~nu
knjigu ro|enih. Kao i za sve drugo i tu su odre|eni
i zakonski rokovi. U Federaciji BiH taj rok je 30 dok
u Republici Srpskoj Zakon obavezuje roditelje da
svoju obavezu urade u roku od 15 dana. Na`alost,
roditelji nerijetko ne izvr{e prvu obavezu za svoje
dijete i time dijete ve} na po~etku njegovog `ivota
uskrate za osnovna prava.
Upitno je koliko je neupisane djece uop}e
vakcinisano, naro~ito me|u romskom populacijom.
Prema istra`ivanjima koje radio UNICEF, stopa
smrtnosti djece mla|e od godinu
dana u Bosni i Hercegovini je 14
na 1000, a u zemljama Evropske
Unije ona iznosi 5,2. Djeca ~ije
ro|enje sa potpunim li~nim
podacima nije prijavljeno kod
nadle`nih mati~nih ureda ne
mogu ostvariti dje~iji dodatak,
a upravo taj prihod je velikom
broju osiroma{enih porodica,
na`alost, ~esto jedini ili vrlo bitan
izvor primanja. Djeca koja nisu
upisana u mati~ne knjige ne dobiju
pozive za obavezno osnovno
{kolovanje jer nisu registrovana
u zvani~noj dokumentaciji, i
tako dalje… [to je dijete starije,
pojavljuje se sve vi{e problema
zbog neposjedovanja zvani~nog identiteta.
Upis u mati~nu knjigu novoro|en~eta je vrlo
jednostavan kada se obavi u zakonskom roku. Za
djecu ro|enu u porodili{tima, bolnica proslijedi
obavijest o ro|enju mati~nom uredu u op}ini u kojoj
je dijete ro|eno. Potrebno je da roditelji mati~nom
uredu jo{ li~no dostave izvode iz mati~ne knjige
ro|enih i dr`avljana za majku, li~ne karte oba
roditelja te vjen~ani list ukoliko je dijete ro|eno u
bra~noj zajednici. Ako je dijete ro|eno u vanbra~noj
zajednici, onda otac djeteta pred mati~arom daje
izjavu o o~instvu. Postupak je isti u oba BiH
entiteta.
Kada svoju obavezu roditelji ne obave na vrijeme,
naknadni upis je zahtjevniji. Prema entitetskim
zakonima, postupak je razli~it. U Republici Srpskoj,
uz potrebnu dokumentaciju, naknadni upis se
vr{i u nadle`noj op}inskoj
slu`bi, odnosno u mati~nom
uredu. U Federaciji zahtjev za
naknadni upis, sa potrebnom
prate}om dokumentacijom,
se podnosi policijskoj upravi
u op}ini u kojoj je dijete
ro|eno.
Registracija djece u
zvani~nom sistemu evidencije
od naro~ite je va`nosti,
budu}i da neposjedovanje
zvani~nog identiteta dovodi
do uskra}ivanja njege i za{tite
od strane dr`avnih institucija
i slu`bi.
Albina Beganovi}, Srebrenica
Svoja pitanja možete slati na
Va{a prava BiH u okviru projekta „Spre~avanje apatridije i pribavljanje dokumentacije za ugro`ene
adresu:
kategorije Roma“ poma`u Romima pri upisu u mati~ne knjige ro|enih i knjige dr`avljana, dobijanju
prava
BiH, Safeta
66A,prijave.
71000Ovaj
Sarajevo
jedinstvenog mati~nog brojaVaša
gra|ana
i dobijanju
li~neHadžića
karte i CIPS
projekt se implee-mail:
[email protected]
mentira u partnerstvu sa UNHCR-om a finansira ga Evropska komisija.
ili na adresu vama najbliže kancelarije (pogledajte spisak kancelarija i njihov geografski položaj na zadnjoj stranici
ove publikacije.
12
VAŠA PRAVA
15
BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
PRIMJENA ZAKONA O
ZABRANI DISKRIMINACIJE U PRAKSI
Iako je zaštita od diskriminacije
ugrađena u Ustav BiH, prije usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije u julu 2009.god, nije postojao
sveobuhvatni okvir građanskih i upravnih propisa koji je regulisao diskriminaciju po bilo kojem osnovu.
Prije usvajanja ovog zakona, jedini
mehanizmi za zaštitu od diskriminacije su bili Dom za ljudska prava
BiH i Ustavni sud BiH, a sada su to
i druga tijela i institucije koja nude
zaštitu od diskriminacije, te sudska
zaštita koja je zakonom povjerena
osnovnim - općinskim sudovima.
Donošenjem zakona uspostavljen
je okvir za ostvarivanje jednakih
prava i mogućnosti svim licima u
BiH, te utvrđivanjem odgovornosti
i obaveza zakonodavne, sudske i
izvršne vlasti
u BiH, kao
i
pravnih
lica i pojedinaca koje
vrše javna
ovlašćenja,
da svojim
djelovanjem
promovišu
i
stvaraju
uslove za
jednako
postupanje i
pruže zaštitu
od
diskriminacije
Diskriminacijom se
u
smislu
ovog
zakona, „smatra svako različito postupanje
uključujući svako isključivanje,
ograničavanje ili davanje prednosti
utemeljeno na stvarnim ili predpostavljenim osnovama prema bilo
kojem licu ili grupi lica na osnovu
njihove rase, boje kože, jezika,
vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla,
veze sa nacionalnom manjinom,
političkog i drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu
ili drugom udruženju, obrazovanju,
društvenom položaju i spolu, spolnom izražavanju ili orijentaciji, kao
i svaka druga okolnost koja ima
svrhu ili posljedicu da bilo kojem
licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na
ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima javnog života“.
Zakonom su predviđena dva osnovna ali i ostali oblici diskriminacije,
koji su odvojeni od pojma diskriminacije kroz definiranje sadržaja
različitog postupanja. Neposredna i
posredna diskriminacijia su osnovni oblici diskriminacije predviđeni
ovim zakonom, a od ostalih oblika to su: uznemiravanje, spolno
uznemiravanje, mobing, segregacija, izdavanje naloga i pomaganje
drugima za vršenje diskriminacije,
kao i podsticanje na diskriminaciju.
Zakonom su taksativno nabrojani i
izuzeci od principa jednakog postupanja, pa se zakonske mjere i radnje
neće smatrati diskriminacijom ako
su zasnovane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti i ostvarivanju
legitimnog cilja, ali pod uslovom
da postoji razuman odnos proporcionalnosti između sredstava koja
se koriste i cilja koji se nastoji realizirati. Prema tome, u nastojanju
ostvarivanja stvarne jednakosti u
društvu, državni organi mogu poduzeti određene mjere koje se
neće smatrati diskriminacijom ako
su usmjerene na ispravljanje već
postojećih nejednakosti. Takve
mjere se zovu pozitivnim ili afirmativnim.Ovim zakonom utvrđene
su i taksativno
nabrojane oblasti
primjene zakona
i postupanje svih
javnih tijela na
novou
države,
entiteta, kantona
i Brčko Distrikta
BiH, općinskih
institucija i tijela, te pravnih
lica sa javnim
ovlašćenjima, kao
i na postupanje
svih
pravnih
i fizičkih lica.
Centralna institucija za zaštitu
od diskriminacije je Ombudsmen
za ljudska prava BiH. Ovoj instituciji može se obratiti svako fizičko
ili pravno lice koje smatra da mu je
povrijeđeno neko ljudsko pravo ili
16
BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
prema kome je učinjena diskriminacija. Ombudsmen BiH, ukoliko
utvrdi diskriminacioju, izdaje preporuku sa mjerama koko bi se ispravile povrede principa jednakog
postupanja. Iako ovakve preporuke
nisu obavezujuće, one mogu svojom
snagom argumenata da posluže kao
dobar osnov za korišćenje drugih
mehanizama za zaštitu od diskriminacije, a sa ciljem otklanjanja diskriminacije. Nadležne institucije
u BiH, obavezne su sarađivati sa
Ombudsmenom BiH i davati pismene odgovore i obavještenja i to
u roku koji je odredio Ombudsmen i o efektima preporuke datih
s ciljem otklanjanja diskriminacije.
Nadležne institucije u BiH su dužne
voditi redovnu evidenciju svih
slučajeva prijavljene diskriminacije, a prikupljene podatke obavezno
dostavljati u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH koji su
zaduženi za vođenje centralne baze
podataka za počinjena dijela diskriminacije. Priliko dostavljanja ovih
podataka Ministarstvu, nadležne
institucije moraju voditi računa i
povetiti posebnu pažnju kada je u
pitanju zaštita ličnih podataka, a
shodno Zakonu o zaštiti ličnih podataka ( Sl.Glasnik BiH, br. 49/06).
Svako fizičko ili pravno lice koje
smatra da je diskriminisano može
tražiti zaštitu svojih prava putem
postojećih sudskih i upravnih postupaka. U slučajevima kada povreda prava na jednako postupanje
proizilazi iz upravnog akta, žalba
u upravnom postupku i eventualno
pokretanje upravnog spora na osnovu zaštite od diskriminacije, a kojom se zahtjeva poništenje takvog
upravnog akta, neće spriječiti
lice da pokrene sudski postupak za zaštitu od diskriminacije.
Lice ili grupa lica koja su izložena
bilo kojem obliku diskriminacije,
prema odredbama ovog zakona,
ovlašteni su da podnesu tužbu u
redovnom parničnom postupku.
Parnični postupak se dakle ne
pokreće po službenoj dužnosti, već
isključivo na inicijativu stranke.
Podnošenjem tužbe, lice ili grupa lica mogu da zahtjevaju :
•
•
utvrđivanje da je tuženi povrijedio tužiočevo pravo na
jednako postupanje, odnosno
da radnju koju je preduzeo
ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje ,
zabranu preduzimanja radnji
kojima s ekrši ili može prekršiti
tužiočevo pravo na jednako
postupanje, odnosno da se izvrše
radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njene posljedice,
•
da se nadoknadi materijalna ili nematerijalna šteta,
•
da se presuda kojom je
utvrđena povreda prava na
jednako postupanje na trošak
tuženog objavi u medijima,
u slučaju kada je diskriminacija počinjena kroz medije.
U skladu sa zakonom o sudovima u
oba entiteta i Brčko Distriktu i ovim
zakonom, za sporove po tužbi za
zaštitu od diskriminacije, nadležni
su u prvom i drugom stepenu sudovi opće mjesne nadležnosti.
Sudovi koji provode postupak
po tužbi, dužni su postupati hitno, osiguravajući da se tvrdnje o
diskriminaciji ispitaju što prije.
Rok za podnošenje tužbe, je tri
mjeseca od dana saznanja o učinjenoj
povredi prava, a najduže godinu
dana od dana učinjene povrede.
U slučaju žalbe tuženog na prvostepenu
presudu,
nadležni
sud može odlučiti da žalba ne
zadržava izvršenje ili određuje
kraći rok za ispunjenje radnje koja je naložena tuženom.
Revizija, kao vanredni pravni lijek,
je uvijek dopuštena ali se mora izjaviti u roku od tri mjeseca od dana
uručenja drugostepene presude.
Shodno pravilima o parničnom
postupku, ukoliko je tužilac
predložio, sud može odrediti
i
privremenu
mjeru.
Teret dokazivanja u sudskom
postupku nakon podnošenja tužbe
i dokaza o navodno počinjenoj
diskriminaciji, dužan je dokazati navodni prekšilac da nije
prekršio princip jednakog postupanja u predmetu rasprave.
Specifičnost ove odredbe ogleda se u
činjenici da je ovim zakonom težište
u pogledu dokazivanja činjenica
stavljeno na stranu tuženog, koji
da bi uspio u parnici mora dokazati da je tužbeni zahtjev, neopravdan odnosno pravno neutemeljen,
a tužilac ima samo pravo da svoj
tužbeni zahtjev učini vjerovatnim.
Ovakvim zakonskim rješenjem,
se odstupa od pravila Zakona o
parničnom postupku, prema kome
je dužnost dokazivanja činjenica na
strani stranke koja podnosi tužbeni
zahtjev, a sve u cilju zaštite žrtve
koja određeno zabranjeno ponašanje
tuženog
zbog nedostupnosti
dokaza nemože uvijek dokazati.
Zakon o zabrani diskriminacije
predviđa i mogućnost podnošenja
kolektivne tužbe za zaštitu od
diskriminacije, udruženja, tijela,
ustanova ili drugih organizacija
koje se registrirane u skladu sa zakonom, a imaju oprvdani interes
za zaštitu interesa određene grupe
ili se u okviru svoje djelatnosti
bave zaštitom od diskriminacije
određene grupe lica mogu podnijeti tužbu protiv lica koje je povrijedilo pravo na jednako postupanje, ako učine vjerovatnim da je
postupanjem tuženog povrijeđeno
pravo na jednako postupanje većeg
broja lica koja uglavnom pripadaju grupi čija prava tužilac traži.
17
BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
U parničnom postupku koji je pokrenut tužbom radi zaštite od diskriminacije, može se kao treća strana na
strani lica ili grupe lica koja tvrde
da su žrtve diskriminacije pridružiti
organizacije, ustanove, udruženja
ili drugo lice koje se u okviru svoje
djelatnosti bavi zaštitom od diskriminacije lica ili grupe lica o čijim
se pravima odlučuje u postupku.
Nadležni sud će dopustiti učešće
trećih lica smao uz pristanak lica
na čijoj se strani treća strana želi
umješati. Bez obzira na ishod
parnice, treća strana sama snosi
troškove svog učešća u parnici.
Ovim zakonom je izričito propisano da nijedno lice koje je prijavilo diskriminaciju ili zaštitu
od diskriminacije neće trpjeti
nikakve posljedice zbog takvog
prijavljivanja ili učestvovanja.
Zakonom o zabrani diskriminacije
su propisane i kaznene ( prekršajne)
odredbe, mada je iz navedenih
odredbi vidljivo da se radi o kaznama za učinjeni prekršaj. Visina
novčanih kazni je različita u zavisnosti od toga da li je prekršaj
učinilo pravno ili fizičko lice, ili
odgovorna lica u nadležnim institucijama na državnom, entitetskom,
kantonalnom, općinskom novou ili
instituciji Brčko Distriktu, ili pravno lice koje vrši javna ovlašćenja.
Za prekršaje propisane ovim zakonom, mogu se izreći i zaštitne
mjere oduzimanja predmeta i
zabrane obavljanja određene profesionalne djelatnosti, poslovne aktivnosti ili dužnosti, i one se obavezno izriču kada je prekršaj izvršen
korišćenjem tih predmeta, odnosno
kada su predmeti bili namjenjeni
izvršenju prekršaja ili su predmeti nastali izvršenjem prekršaja.
Rješenje o prekršaju se objavljuje u javnim medijima koji sud
dostupni na cjeloj teritoriji BiH.
U prelaznim i završnim odredbama
ovog zakona, propisano je da se u
slučaju neusaglašenosti drugih zakona sa ovim zakonom u postupcima po ovom zakonu, primjenjivat
će se Zakon o zabrani diskriminacije. Svi zakoni i opći propisi bit
će usaglašeni s odredbama ovog
zakona u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.Ova zakonska odredba se prije
svega odnosi na odredbe zakona o
parničnom i upravnom postupku,
gdje bi se odredbe ovog zakona
trebale primjenjivati direktno.
Iako je u ovom zakonu ostavljen rok
od godinu dana za usaglašavanje
svih zakona i propisa sa odredbama
ovog zakona, sasvim je izvjesno, a u
praksi i evidentno, da postoje i dalje
propisi koji određenu osobu ili grupu, stavljaju u nepovoljniji položaj.
Kao klasičan primjer diskriminacije kroz zakone i opće propise
su odredbe Ustava BiH, a analogno
tome i odredbe Izbornog zakona
BiH, koji kako je to potvrđeno u
presudi Evropskog suda za ljudska
prava u predmetu Sejdić i Finci,
protiv BiH, diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina u pristupu Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Međutim, u poslednje vrijeme je
praksa da se u pojedine zakone
uvode odredbe kojima se imperativno zabranjuje diskriminacija
u različitim oblastima. Tako se
u Zakonu o radu Republike Srpske i Zakonu o državnoj službi u
institucijama BiH, nalaze odredbe o zabrani diskriminacije a
predviđene su i prekršajne kazne
za povredu odredbi zakona kojima se zabranjuje diskriminacija.
Protokol 12, uz navedenu Konvenciju koji je Bosna i Hercegovina ratifikovala 29.07.2003. godine, a koji
je stupio na snagu 1. aprila 2005.
godine, proširuje zabranu diskriminacije sa prava i sloboda predviđenih
u Konvenciji na “uživanje svih prava predviđenih zakonom...”. Prva
odluka Evropskog suda za ljudska
prava kojom se primjenjuje Protokol 12 je ona u slučaju Sejdić i
Finci protiv Bosne i Hercegovine.
Nažalost, i kod primjene Zakona o
zabrani diskriminacije ponovila se
praksa da se zakoni veoma lako usvajaju, dok izostaju efikasne mjere u
cilju osiguravanja njihove primjene.
Analizom stanja na terenu, utvrdili
smo da se između ostalih kategorija, najčešće povratnici i raseljene
osobe, često suočavaju sa socijalnim isključivanjem, nejednakim
pristupom socijalnim uslugama
usljed nedostatka adekvatnih mjera
koje osiguravaju održivi povratak.
Činjenica je da ima mnogo građana
koji su danas izloženi mobingu,
ali se našem Udruženju obraćaju
samo neki, dok drugi to čine rijetko ili nikako, niti traže sudsku zaštitu iz straha da bi u tom
slučaju mogli ostati bez posla.
Upoređujući statistike i analize iz
prethodnih godina, evidentno je
da je mobing u porastu, čemu doprinosi teška ekonomska situacija,
visoka stopa nezaposlenosti, loše
uređeno tržište rada i nedostatak
kapaciteta nadležnih inspekcija.
Žrtve mobinga su, takođe,
izložene stresu jer mobing ostavlja posljedice po njihovo zdravlje.
Olakšavajuća okolnost za žrtvu
mobinga ogleda se u činjenici da
je teret dokazivanja na navodnom
prekršitelju. U praksi, prekršitelj
je lice na poziciji moći u odnosu
na žrtvu, i čini sve kako bi opovrglo postojanje mobinga, pozivajući
se na svoja prava koja proizilaze
iz raznih internih i opštih akata.
I pored povećanja broja predmeta
koji se odnose na mobing, mali
broj se nalazi pred sudovima, tako
da se još ne može govoriti o sudskoj praksi vezanoj za mobing.
Nacionalna manjina je dio
stanovništva – državljana BiH
koji ne pripadaju ni jednom od tri
konstitutivna naroda, a sačinjavaju
18
BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
je ljudi istog ili sličnog etničkog
porijekla, iste ili slične tradicije,
običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti, i bliske ili
srodne istorije i drugih obilježja.
Romi, kao najbrojnija nacionalna
manjina u Bosni i Hercegovini su
u nezavidnom ekonomsko-socijalnom položaju, jer većina njih ne
može osigurati fizičku egzistenciju
bez socijalne pomoći. U velikoj
mjeri nisu zdravstveno osigurani,
veoma mali broj ima posao ili stalan izvor prihoda, a veliki broj romske djece ne ide u školu. Romi su,
takođe, i najčešće diskriminisana
nacionalna manjina, a do nejednakog tretmana ove populacije dolazi
u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, pružanja javnih usluga i pristupa
mjestima javnog okupljanja. Broj
obraćanja korisnika po ovom pitanju ne odražava ni približan stvarni broj slučajeva diskriminacije
Roma, upravo zbog činjenice da
žive na marginama društva, što
utiče i na mogućnost korištenja
pravnih lijekova i zakonskih mehanizama za zaštitu njihovih prava.
Primjetna je diskriminacija lica
s invaliditetom prema mjestu
boravišta, odnosno prebivališta,
a to posebno dolazi do izražaja
s obzirom na to da su prava lica
s invaliditetom, koja su utvrdili
nadležni organi jednog entiteta,
u slučaju promjene prebivališta
lica s invaliditetom neprenosiva na teritoriju drugog entiteta.
Udruženje „Vaša prava BiH“ je
u toku protekle godine, zbog diskriminacije, sačinilo više tužbi
i zastupalo pred nadležnim sudovima
nekoliko
korisnika.
Kao konačan rezultat,
prošle godine u Bosni
govini je zabilježena je
ska presuda kojom je
u martu
i Herceprva sudutvrđena
diskriminacija nad djetetom sa
posebnim potrebama. Kantonalni
sud u Mostaru je potvrdio prvostepenu presudu Općinskog suda u
Mostaru kojom je utvrdio diskriminaciju djeteta-učenika osnovne
škole sa invaliditetom, od strane
Ministarstva obrazovanja HNK-a,
jer uprkos zakonskim propisima
dječak nije mogao da pohađa nastavu, nije imao osobnog asistenta,
što je za posljedicu imalo gubitak
3 izgubljene godine školovanja.
Takođe, krajem prošle godine,
časna sestra iz Glamoča je dobila
prvostepeni sudski spor protiv
općine Glamoč, a prvostepenom
presudom je utvrđena diskriminacija i naloženo Općini Glamoč
da potvrdi imenovanje časne sestre za ravnateljicu vrtića Leptirić,
te da joj na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava
ličnosti isplati iznos od 4000 KM i
plati troškove parničnog postupka.
19
MEĐUNARODNA PRAVNA ZAŠTITA
Nakon više od pet godina provedenih u
preventivnom pritvoru u Imigracionom centru
u Istočnom Sarajevu, prošlog četvrtka (8. maja
2014.) Zeyad Khalaf Hamadie Al-Gertani, korisnik
usluga besplatne pravne pomoći Udruženja “Vaša
prava Bosne i Hercegovine”, pušten je na slobodu.
Ovaj tražitelj azila u BiH prvobitno je pritvoren
2009. godine zbog navodne potencijalne prijetnje
po nacionalnu sigurnost BiH, odnosno zbog sumnje u njegov identitet.
Puštanje na slobodu nakon više od pet godina posljedica je dugotrajne pravne bitke koja je
svoj vrhunac doživjela u novembru prošle godine
kada je Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija (Ženeva) usvojio Gledište da je preventivni pritvor korisnika Al-Gertanija suprotan odredbama
Međunarodnog pakta o građanskim i političkim
pravima. Komitet je potvrdio da je dugotrajni pritvor korisnika bio proizvoljan, da nije bio nužan i
proporcionalan, te da u svakom slučaju ni korisnik, ni njegovi pravni zastupnici nisu prikladno
upoznati sa razlozima njegovog pritvaranja, zbog
čega nisu imali mogućnost učinkovitog osporavanja predmetnog lišavanja slobode. Pored toga,
Komitet je ustanovio i kršenje korisnikovih prava
na privatni i porodični život, te je zaključio da
bi njegova deportacija u trenutnim okolnostima
također predstavljala kršenje njegovih prava zagarantovanih Paktom.
OD BAGDADA DO ISTOČNOG SARAJEVA
Zeyad Khalaf Hamadie Al-Gertani, rođen
u Bagdadu, nakon iračke okupacije Kuvajta
1991. godine dezertirao je iz iračke vojske, te je
u odsustvu osuđen na smrt. Irak je napustio pod
lažnim identitetom, te je u BiH doputovao 1995.
godine. Tu se oženio sa bosanskohercegovačkom
državljankom, sa kojom ima troje djece, te je
dobio i državljanstvo BiH. Korisnik Al-Gertani
2003. godine je svojevoljno vlastima BiH prijavio
svoj pravi identitet i razloge njegovog korištenja.
S obzirom da je u Iraku osuđen na smrtnu kaznu,
odnosno zbog bojazni da bi zbog svog etničkog
porijekla bio izložen progonu, korisnik Al-Gertani
je u BiH podnio i zahtjev za međunarodnu zaštitu
(azil). Državljanstvo
mu je 2007. godine
oduzeto u postupku
revizije, zbog lažnog
identiteta, da bi 2009.
godine bio pritvoren
u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu zbog navodne
prijetnje po nacionalnu sigurnost BiH,
odnosno
sumnje
u identitet. Iako je
pravi identitet korisnika nedugo potom
utvrđen, prvenstveno
zahvaljujući saradnji samog korisnika,
do prošle sedmice
korisnik je bio lišen
slobode zbog svoje
navodne prijetnje po
nacionalnu sigurnost.
N a k o n
razmatranja korisnikove
pritužbe,
Komitet za ljudska prava zaključio
je da su vlasti BiH
prekršile odredbe čl.
9.
Međunarodnog
pakta o građanskim
i političkim pravima, jer država nije
opravdala nužnost
kontinuiranog pritvora od 2009. godine, niti je dokazala
da blaže mjere prema
korisniku ne mogu
ostvariti isti cilj.
Utvrđeno je da ni korisniku, ni njegovim
pravnim zastupnicima, nije dato dovoljno
podataka po kojima bi mogli cijeniti suštinu razloga njegovog pritvaranja, osporiti tvrdnje o njegovoj navodnoj potencijalnoj prijetnji po nacionalnu
20
MEĐUNARODNA PRAVNA ZAŠTITA
sigurnost, što mu je onemogućilo učinkovitu odbranu i korištenje pravnih lijekova pred sudovima.
Komitet je ustanovio
da domaće vlasti,
naročito sudovi, nisu
imali mogućnost uvida u sigurnosne podatke Obavještajnosigurnosne agencije
BiH koje su navodno
opravdavale ocjenu
o prijetnji korisnika,
te da stoga nije bio
ispunjen ni uslov
zahtjevanog
standarda sudske kontrole. S obzirom na
navedeno,
država
nije dokazala ni da je
miješanje u porodični
život korisnika, odlukom o njegovom
protjerivanju, bilo
opravdano naročito
ozbiljnim razlozima,
te da država svakako
nije cijenila kako bi
njegovo protjerivanje utjecalo na njegov porodični život,
s obzirom da se ne
može
očektivati
da ga njegova supruga i troje maloljetne djece - koji ne
poznaju ni kulturu,
ni arapski jezik - slijede u državu na rubu
građanskog rata.
DALJI KORACI
Na žalost, upravni
organi u BiH, prije
svega Služba za
poslove sa strancima
i Ministarstvo sigurnosti BiH, odnosno
Vijeće za upravne sporove Suda BiH, pokazali su
značajan otpor i nespremnost za postupanjem po
Gledištima Komiteta za ljudska prava. Nakon više
od šest mjeseci parničenja, Apelaciono vijeće Suda
BiH poništilo je kao nezakonite presude Vijeća za
upravne sporove Suda BiH, odnosno relevantna
rješenja Službe i Ministarstva, čime su se ispunili
uslovi za puštanje na slobodu korisnika. Njegova
odiseja, međutim, još nije završena, s obzirom da
mu država još nije ponudila odštetu zbog nezakonitog lišavanja slobode, te ga još uvijek namjerava
protjerati iz BiH, suprotno stavovima Komiteta i
Međunarodnom paktu o građanskim i političkim
pravima.
Predmet korisnika Al-Gertanija tek je jedan u nizu sličnih slučajeva koji ozbiljno dovode
u sumnju trenutni pravni režim preventivnog pritvora u Bosni i Hercegovini. U Imigracionom centru je nakon više od pet i po godina još uvijek lišen
slobode i Imad Al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza, iz istih razloga, odnosno njegove navodne potencijalne prijetnje po nacionalnu sigurnost BiH.
Napori pravnika iz Udruženja “Vaša prava Bosne
i Hercegovine”, doveli su do puštanja na slobodu
2011. godine još jednog korisnika iz Imigracionog
centra, odnosno do pozitivnih presuda Evropskog
suda za ljudska prava u više predmeta iz ove oblasti. To je primoralo vlasti BiH da pristupe reformi
relevantnog zakonodavstva, koja međutim još uvijek nije dovršena. U svom izvještaju o napretku
BiH, Evropska komisija je ukazala na manjkavosti
trenutnog režima imigracionog pritvora, naročito
mogućnosti njegovog neograničenog trajanja, što
je suprotno relevantnom acquisu. Uduženje “Vaša
prava Bosne i Hercegovine” nada se da će Gledišta
Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija dati
novi poticaj vlastima u BiH za prilagođavanjem
bosanskohercegovačkog zakonodavstva - naročito
Zakona o kreatanju i boravku stranaca i azilu,
odnosno Zakona o tajnim podacima - sa relevantnim međunarodnim obavezama države.
Odluka Komiteta na engleskom jeziku: http://
tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=CCPR/C/109/
D/1955/2010&Lang=en
Odluka Komiteta na B/H/S jezicima: http://
www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/default.
aspx?id=4232&langTag=bs-BA
21
PRISTUP PRAVIMA
ŽENE ŽRTAVA RATA
Rješavanje statusnih i drugih
pitanja
Seksualno i na druge načine zlostavljane
tokom rata u Bosni i Hercegovini, u logorima, privatnim kućama i stanovima, na
drugim mjestima iz kojih, za njih, nije bilo
izlaza. One su žive rane i svjedoci jednog mračnog doba. Veliki broj njih nisu
preživjele zlostavljanje, a većina onih
koje su preživjele nisu to željele. One su
supruge, majke, sestre, kćeri i prijateljice.
One nose u sebi, više od svih drugih,
tugu i strah, ali i nadu u oporavak duše,
kad je već potpuno izliječenje nemoguće.
Neke od njih su i žrtve nasilja u porodici. Njihovi muževi ne mogu prihvatiti
to što se dogodilo njihovim suprugama
ili je neprihvaćanje istine izgovor za
često opijanje i liječenje ličnih trauma
udarcima. I tako, neke žene i dalje ostaju žrtve, i to u vlastitim domovima, iza
zaključanih vrata. Ipak, za većinu žena
njihovi muževi su njihovi najbolji prijatelji i velika podrška u prevazilaženju
ratnih trauma i ponovnom sticanju
samopouzdanja
i
samopoštovanja.
Ali kako ponovo steći samopouzdanje
i samopoštovanje, ako tesredina ne razumije i smatra te krivcem, a ne žrtvom?
Mali broj žena žrtava rata žive u vlastitim domovima. One koje nemaju vlastiti dom žive u iznajmljenim stanovima, individualnom alternativnom
smještaju i kolektivnim centrima. Uslovi stanovanja često su veoma loši, a
prostora malo za sve članove porodice.
Žene žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, do 2006.godine, kada je donešen
Zakon o izmjenama o dopunama Zakona o
osnovama socijalne zaštite, zaštiti civilnih
žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom,
tretirane su kao i ostale civilne žrtve rata,
sa utvrđenom invalidnošću od najmanje
60 %. Od početka primjene pomenutog
zakona, odnosno od 01.09.2006. godine,
njihov status se znatno mijenja, jer su tim
zakonom žene žrtve rata izdvojene kao
posebna kategorija civilnih žrtava rata, te
je istima utvrđeno pravo na novčanu naknadu u visini određenoj za civilne žrtve
rata sa 100 % utvrđenom invalidnošću,
bez posebne procjene invalidnosti.
Žene žrtve rata u Republici Srpskoj,
nažalost, još uvijek čekaju na zakonska
rješenja koja će poboljšati njihov status.
Kancelarija „Vaša prava“ u Goraždu, po
saznanju da na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde živi određen
broj žena žrtava rata, počela je sa aktivnostima vezanim za regulisanje statusa onim ženama koje svoj status nisu
ranije regulisale te priznavanje prava
koje im po tom osnovu pripadaju (pravo
na dodatak na djecu, zdravstvenu zaštitu
i dr.). Bilo kakav razgovor o njihovom
statusu u početku je bio nemoguć, ali
upornost se uglavnom isplati. Ne uvijek. Korisnicu, koja je raseljeno lice i
koja živi u jednom od kolektivnih centara u Goraždu, u kojem su veoma loši
uslovi življenja, nismo uspjeli „ nagovoriti“ da reguliše svoj status. Ona živi
u svom svijetu, sa svojom traumom, za
koju ne želi nikakav dokaz „na papiru“
niti želi bilo kakva prava, koja bi joj taj
papir dao. Kaže „tako je lakše živjeti“.
Vjerujemo da ima još žena koje dijele
njeno mišljenje i koje žive svoje živote,
među četiri zida, nadajući se da tako njihova tajna nikada neće biti otkrivena.
Takođe, UNHCR i „Vaša prava BiH“
već tri godine rade na rješavanju stambenih potreba žena žrtava rata. Pozitivni
rezultati su stizali sporo, jer u Goraždu
ima veliki broj pripadnika ranjivih kategorija sa nerješenim stambenim pitanjima, a slobodnih stanova je nedovoljno. Predstavnici vlasti nisu uvijek
imali dovoljno razumjevanja za težak
status žena žrtava rata i nisu istima dali
prioritet u odnosu na druge ranjive kategorije građana sa nerješenim stambenim
pitanjem. Zajednički napori su ipak dali
dobre rezultate. Nakon niza sastanaka,
intervencija i pisanih preporuka, dvjema
ženama nadležna općinska služba Općine
Goražde obezbjedila je smještaj u jednoj
zgradi u Goraždu, za koju postoje planovi da bude pretvorena u zgradu za socijalno stanovanje. Tako će rješenja o dodjeli
stanova na privremeno korištenje, kada
se steknu uslovi za to, biti zamjenjena
rješenjima o dodjeli tih stanova na trajno
korištenje. Dvije žene dobile su stanove u
Goraždu na privremeno korištenje, a jednoj ženi je zajedničkim sredstvima Vlade
Zahvaljujući naporima UNHCR-a, koji
je putem lokalnih partnera obezbjedio
ženama kurseve krojenja i šivenja te
kurseve izrade tradicionalnih bosanskih
rukotvorina, stanje se počelo mijenjati na
bolje. Takođe, osnaživane su i na druge
načine, putem seminara i predavanja, kao
i dodjelom poljoprivredne mehanizacije, plastenika i drugih vidova pomoći,
u cilju sticanja uslova za ekonomsku
samostalnost njih i njihovih porodica.
Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
Psihoterapije, organizovane u posebnim
prostorijama, takođe su pomogle ženama
u vraćanju samopoštovanja i samopouzdanja i još uvijek pomažu. Osjećaj
da neko misli na njih i želi im pomoći,
često je važniji od materijalne koristi,
koju su ostvarile kroz razne projekte.
riješiti stambeno pitanje dodjelom stana
i Općine Goražde kupljeno zemljište, a
donatorskim sredstvima izgrađena kuća
u Goraždu. Za njenu porodicu, koja je
godinama, u veoma lošim uslovima,
živjela u jednom od kolektivnih centara ovo je dobrodošlo rješenje. Postoji obećanje da će se i drugim ženama
na korištenje, odnosno izgradnjom kuća.
Obećanja postoje, ali i nada da će se
obećanja ispuniti.
22
PRISTUP PRAVIMA
PRAVA DJETETA:
UN KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA
Bosna i Hercegovina je potpisnica UN Konvencije o pravima djeteta. Notifikacijom o
sukcesiji BiH je preuzela UN Konvenciju o pravima djeteta (u daljem tekstu Konvencija)
23.11.1993. godine (Službeni list RBiH, broj 25 od 15.12.1993). Ratificirana je do sada u
192 zemalje.
Konvencija je pravni akt sa snagom zakona koji obvezuje državu potpisnicu na provedbu
svih njezinih odredbi, ali i pravo UN Komiteta za prava djeteta da nadzire njezinu provedbu u određenim vremenskim intervalima u državi potpisnici. Inicijalno izvještaj država je
obavezna dostaviti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu u toj državi, a svako
slijedeće svakih pet godina.
BiH je svoj prvi izvještaj dostavila UN Komitetu sa gotovo deset godina zakašnjenja. Iz
čina preuzimanja Konvencije se vidi da je ona i prije notifikacije o sukcesiji bila poznata nadležnim institucijama i stručnjacima u Bosni i Hercegovini. Predsjedništvo
SFRJ je 18.12.1990. proglasilo Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta (Službeni list SFRJ broj 15, 21.12.1990.). Anex 4 Okvirnog sporazuma o miru u BiH (Daytonski sporazum 25.11.1995. parafiran u
Daytonu, a 14.12.1995. potpisan u Parizu) predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine koji navodi najviše standarde na polju ljudskih prava, među kojima i Konvenciju. Time se odredbama Konvencije daje snaga ustavne
norme, što znači da se mogu izravno primijenjivati. Konvencija se
navodi i u Dodatku Ustava Federacije Bosne i Hercegovine sa ostalim
instrumentima za zaštitu ljudskih prava. Iako se Konvencija ne navodi u Ustavu Republike Srpske, Republiku Srpsku obvezuju odredbe
iz Ustava BH.
Konvencijom su djeca po prvi put izdvojena kao poseban subjekt
međunarodnog prava i zaštite. Već u Preambuli, polazeći od Povelje Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih instrumenata za
zaštitu ljudskih prava i načela ranije donesene Deklaracije o pravima djeteta, Konvencija daje cjelovito viđenje prava djeteta koje
mu se priznaje urođeno dostojanstvo, jednaka i neotuđiva prava, bez
obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje,
nacionalno, etničko ili socijalno porijeklo i imovinsko stanje, rođenje i
drugi status djeteta, njegovih roditelja ili staratelja. Četiri temeljna principa Konvencije su vrlo bitna za sve koji se bave pitanjem i ili problemom
prava djeteta, a ti principi su:
-Najbolji interes djeteta; Pravo svakog djeteta da ne bude diskriminisano;
Pravo svakog djeteta da se njegovo/njezino mišljenje čuje u vezi sa svim pitanjima koja ih se tiču; Pravo svakog djeteta na opstanak i razvoj.
Posebno treba naglasiti najbolji interes djeteta, jer je prioritetan. U članu 3.
Konvencije o pravima djeteta se navodi da, bez obzira na to da li neku aktivnost u vezi sa pravima djeteta sprovode javne ili privatne institucije za socijalnu zaštitu, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tijela, moraju
prioritetno utvrditi najbolji interes djeteta.
Aktivno i uporno unapređenje realizacije prava djeteta u sopstvenoj zemlji i
širom svijeta spada u zadatke svih građana. UN-Konvenciji o pravima djeteta nedostaje pravni instrumenti za praktrično sprovođenje individualnih prava djeteta.
Podržavaju se sva nacionalna i internacionalna nastojanja da se ukloni ovaj nedostatak. U mnogim zemljama iako ne nedostaju prikladni zakoni, prava djeteta se ipak ne
poštuju, zato što država nema volje ili nije u stanju da pomogne pri provođenju sopstvenih zakona. Državni izvještaji predviđeni Konvencijom spadaju u prikladna sredstva za
pokazivanje nedostataka. Pri tome nevladine organizacije kao što je Udruženje „Vaša prava“
igraju veoma veliku ulogu kao izvori informacija, zbog toga što mogu izvještavati neovisno
od države.
23
UPRAVNI
POSTUPAK
ROKOVI U UPRAVNOM
POSTUPKU
u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj
Podnijeli ste uredan zahtjev organu upravi,
instituciji ili organizaciji
Dobili ste odgovor u zakonski propisanom
roku, ali niste zadovoljni odgovorom
Niste dobili odgovor u
zakonskom roku
Podnesite žalbu drugostepenom organu
Podnesite žalbu drugostepenom organu
zbog šutnje administracije
Dobili ste rješenje drugostepenog organa u
zakonskom roku, ali niste zadovoljni odgovorom
Niste dobili rješenje
drugostepenog organa
Pošaljite urgenciju
drugostepenom organu
Dobili ste odgovor drugostepenog
organa u roku, ali niste zadovoljni
Niste dobili odgovor po urgenciji u
zakonskom roku
Podnesite zahtjev Federalnom (F BiH)/Republi�kom (RS)
upravnom inspektoru za vršenje nadzora rada upravnog organa
Tužbom pokrenite upravni spor pred
kantonalnim (F BiH)/okružnim (RS) sudom
Niste dobili odgovor od
upravnog inspektora
24
UPRAVNIROKOVI
POSTUPAK
U UPRAVNOM POSTUPKU
u Brčko Distriktu
BiH BiH
u Br�ko Distriktu
Podnijeli ste uredan zahtjev organu uprave, instituciji
ili organizaciji u nadležnosti Br�ko Distrikta
Dobili ste odgovor u zakonski propisanom
roku, ali niste zadovoljni odgovorom
Niste dobili odgovor u
zakonskom roku
Podnesite žalbu Apelacionoj komisiji Br�ko Distrikta
Dobili ste rješenje Apelacione komisije, ali niste
zadovoljni odgovorom
Tužbom pokrenite upravni spor pred Osnovnim
sudom Br�ko Distrikta
25
1. mjesto : Ajdin Šabanovi
3. mjesto : Aldin Fafulović
26
ić
2. mjesto : Maja Topčagić
ć
27
Imate pravnih nedoumica?
Rado }emo Vam pomo}i.
Svoja pitanja mo`ete slati na adresu:
Va{a prava, Rudarska 72, 75000 Tuzla,
e-mail: [email protected]
Ure|enje me|a na gradskom
gra|evinskom zemlji{tu
Da li je mogu}e da komisija ili neko
drugo ovla{teno lice iz Op{tine izvr{i
ure|enje me|a?
Ure|enje me|a je, u pravilu, posao suda.
Naime, ure|enje me|a rade sudovi prema
odredbama Zakona o vanparni~nom
postupku, samo kada su za to ispunjeni uslovi
odnosno kada postoji spor oko me|a. Sud }e
uvijek postupiti, odnosno nadle`nost je sudska,
ako se radi o parcelama u privatnom vlasni{tvu na
zemlji{tu koje nije obuhva}eno prostornoplanskom dokumentacijom izme|u kojih se
ure|uje sporna me|a.
Me|utim, ure|enje me|a mogu}e je izvr{iti i
putem nadle`nog organa uprave za imovinskopravne poslove u op{tini gdje se zemlji{te nalazi,
samo na gradskom gra|evinskom zemlji{tu koje
je privedeno namjeni u skladu sa prostornim
(regulacionim) planom.
Prema entitetskim zakonima o gra|evinskom
zemlji{tu op{tinski organi uprave za imovinskopravne poslove su nadle`ni u postupcima ure|enja
me|a na gradskom gra|evinskom zemlji{tu. Do
sada su ovu mogu}nost nadle`ni u op{tinama
rijetko koristili. Stranke su naj~e{}e upu}ivane
direktno na sud. Ovdje treba napomenuti da je
ure|enje me|a mogu}e, ali samo na gradskom
gra|evinskom zemlji{tu koje je bilo dodijeljeno
na kori{tenje radi gra|enja.
Spor oko me|a je naj~e{}e spor izme|u susjednih
zemlji{ta koja slu`e za redovnu upotrebu objekta.
20
U postupku za ure|enje me|a nadle`ni organ
uprave za imovinsko-pravne poslove bi pribavio
stru~ni nalaz i mi{ljenje vje{taka urbanisti~ke,
gra|evinske i geodetske struke. O ure|enju me|a
se donosi rje{enje (~iji bi sastavni dio bio nalaz i
mi{ljenje o utvr|enom stanju sa terena). U skladu
sa va`e}om prostorno-planskom dokumentacijom,
odnosno regulacionim planom i planom
parcelacije, oblik i veli~ina gra|evinske parcele bi
se unaprijed utvrdila, kao i granice predmetne
parcele.
S obzirom na navedeno, jedini nadle`an organ za
postupanje u predmetu ure|enja me|a na takvim
parcelama bio bi op{tinski organ uprave za
imovinsko-pravne poslove.
Dakle, ukoliko vam je dodijeljena na kori{tenje
gradska gra|evinska parcela radi gra|enja, njene
granice su ve} utvr|ene prostorno-planskom
dokumentacijom, pa je samo potrebno, ukoliko
postoji spor oko me|a, da se me|e utvrde na
osnovu va`e}eg plana parcelacije i katastarskog
plana. Zainteresovana strana podnosi zahtjev
nadle`nom op{tinskom organu uprave za
imovinsko-pravne poslove.
Emir Prcanovi}, Sarajevo
Prije rata radio sam na
rukovodnim poslovima. Prema
tome morao sam u dosjeu firme
imati i dokaz o polo`enom dr`avnom,
odnosno stru~nom ispitu. Tokom rata su svi
dokumenti iz mog personalnog dosjea
nestali: od radne knji`ice, odnosno dokaza
o radnom sta`u, do potvrde da sam polo`io
stru~ni ispit. [ta da radim?
28
VAŠA PRAVA
Naknada plate za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad
Interesuje me da li imam pravo na naknadu
plate za vrijeme privremene nesposobnosti za
rad, a radnik sam u privatnom preduze}u u
Republici Srpskoj?
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju RS
(SG RS 18/99), da bi imali pravo na naknadu za
vrijeme privremene nesposobnosti za rad
potrebno je da posjedujete potvrdu ovla{}enog ljekara
ako privremena nesposobnost za rad traje do 30 dana,
odnosno ljekarske komisije ako traje preko 30 dana (~lan
30., stav 1.). Tako|e se mo`ete pozvati i na ~lan 31. istog
zakona koji glasi:
“Pravo na naknadu neto plate za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad imaju osiguranici zaposleni u dr`avnim i
privatnim preduze}ima i ustanovama.
Naknadu plate za prvih 120 dana privremene nesposobnosti
za rad obezbje|uje poslodavac iz svojih sredstava, a nakon
toga najdu`e do 12 mjeseci naknadu neto plate obezbje|uje
Fond”
Osnov za obra~un naknade plate za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad je neto plata koju bi radnik ostvario
da je bio na radu, s tim {to ne mo`e biti ve}a od neto
plate koja slu`i kao osnov za obra~un i uplatu doprinosa
za zdravstveno osiguranje. Naknada plate za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad mo`e iznositi najmanje
70 posto od osnove za naknadu, ali ne mo`e biti ve}a od
90 posto od plate koju bi osiguranik ostvario da je bio
na radu.
Dobroslav [arovi}, Trebinje
Bez obzira {to je tokom rata nestao vaš
personalni dosje, sve dokumente koji su
bili u njemu mo`ete pribaviti i izvr{iti
rekonstrukciju dosjea, jer se radi o
dokumentima koji imaju karakter javne isprave.
Posebno se ukazuje na to da se izdavanje uvjerenja
o polo`enom stru~nom ispitu vrši na osnovu
podataka iz slu`bene evidencije koji vodi organ
uprave kod kojeg ste polo`ili stru~ni ispit.
Potrebno je da se, na osnovu vašeg zahtjeva, izvrši
VAŠA PRAVA
Prekovremeni rad
Vrlo ~esto, na zahtjev mog
direktora, radimo prekovremeno.
Da li postoje neka ograni~enja u
prekovremenom radu i koliko se
uve}ava plata za vrijeme prekovremenog
rada?
U slu~aju neplaniranog pove}anja
obima posla, otklanjanja posljedica
vremenskih nepogoda, havarija na
sredstvima rada i sli~no, radnik je du`an da,
na zahtjev poslodavca, radi du`e od punog
radnog vremena koje iznosi 40 ~asova
sedmi~no. Prekovremeni rad ne mo`e trajati
vi{e od 10 ~asova sedmi~no. Izuzetno, radnik
mo`e dobrovoljno na zahtjev poslodavca
raditi prekovremeno jo{ najvi{e 10 ~asova
sedmi~no. U toku kalendarske godine radnik
ne mo`e raditi prekovremeno vi{e od 150
~asova.
Za vrijeme prekovremenog rada radniku se
uve}ava plata u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom
o radu. Ovo uve}anje ne mo`e iznositi manje
od 30 posto u odnosu na platu za isti broj
~asova rada u redovnom radnom vremenu.
Prekovremeni rad je zabranjen radnicima
mla|im od 18 godina, trudnim `enama,
majkama sa djetetom do tri godine `ivota,
samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta
mla|eg od {est godina `ivota.
Boris Radosavljevi}, Trebinje
uvid u slu`benu dokumentaciju, tj. Evidenciju
o polaganju stru~nih ispita, i izda odgovaraju}e
uvjerenje.
Ukoliko je evidencija o polo`enim ispitima
arhivirana, mo`ete putem nadle`nog
kantonalnog arhiva tra`iti da vam iz
registratorskog materijala koji je arhiviran, a
odnosi se na polaganje stru~nog ispita, izdaju
kopiju arhivirane javne isprave.
Kusturica Mina, Gora`de
29 21
21
NOVO: Pravna pomoć putem interneta
www.vasaprava.org
PREDSTAVLJANJE PROJEKTA:
This project is co-funded by
The European Union
Projekat “Tri A za građane - pristup informacijama, savjetima i aktivnoj pomoći” je podržan od strane EU i ima za cilj
da odstakne nevladine organizacije Zapadnog Balkana i Turske da pružaju informacije, savjete i aktivnu pomoć građanima u
ogledu njihovih prava. Neposredni cilj je širenje koncepta savjetovanja građana, ali i promovisanje uloge civilnog društva u
osnaživanju građana i pozivanju vlade na odgovornost, posebno kada je riječ o sprovođenju ključnih reformi.
Naziv projekta: Građansko savjetovalište – pravna pomoć koja može pomoći Vrijeme imeplementacije projekta od: 1. decembra
2013. do 30. novembra 2014. godine. U periodu od dvanaest mjeseci, kroz intenzivno
djelovanje na javnom planu, preko medija i kroz edukaciju javnosti, Udruženje “Vaša prava BiH”će pomoći stvaranju “kulture pravne obrazovanosti”, u kojoj će građani razumjeti da oni, kao pojedinci, imaju prava i da postoje pravne aktivnosti koje mogu preduzeti s ciljem zaštite i ostvarivanja tih prava. Primarni cilj projekta je da obezbjedi bolje funkcionisanje i adekvatan odgovor vlasti u rješavanju različitih predmeta koji se dotiću ljudskih prava. Dugoročni cilj projekta je da se promijeni način funkcionisanja i rada organa vlasti koji će biti u službi građana BiH. Tokom trajanja projekta Udruženje “Vaša prava BiH” će uspostaviti uslugu savjetovanja, na način da se osobama ukaže na to šta mogu uraditi kako bi ostvarili određena prava, nasuprot onoga što ljudi misle da mogu ostvariti. Na ovaj način će se potaknuti pravni sistem da, uz odgovrajući pritisak, efikasnije djeluje u upravnom i sudskom postupku. Pružene informacije i savjetovane će se u najvećoj mjeri odnositi na različite pravne oblasti kao što su radna prava, imovinski odnosi, porodično pravo, socijalna prava, statusna prava, prava iz oblasti penzijsko invalidskog osiguranja, prava osoba sa invaliditetom, diskriminacije, obnove i rekonstrukcije, a bit će usmjerene različitim kategorijama ugroženog stanovništva, kao što su ugroženi radnici, žrtve nasilja u porodici, civilne žrtve rata, interno raseljene osobe, povratnici, izbjegla lica, pripadnici manjina, te drugo ugroženo lokalno stanovništvo. Koliko poštujemo ljudska prava i osnovne slobode u današnje vrijeme? U zadnjih deset godina došlo je
do velikog pogoršanja prilikom poštivanja ljudskih prava i sloboda. Svakodnevno prisutna diskriminacija je još uvijek velika prepreka; zakonodavstvo, implementacija i birokratija postavljaju izazove,prepreke i otežavaju najranjivijim kategorijama stanovništva pristup osnovnim socijalnim pravima; nacionalne manjine se konstantno vrte u krug unutar zakonskog labirinta; dječija prava nisu propisno zastupljena ni upućena na pravu adresu; interno raseljene osobe se nalaze u stanju dugotrajne patnje; povratnici se suočavaju sa diskriminacijom prilikom ostvarivanja radnih prava, socijalnih davanja i obrazovanja, te su isključeni iz zajednice u koju su se vratili; povećano je kršenje ženskih prava gdje slučajevi nasilja u porodici preovladavaju; žrtve rata nisu u mogućnosti da dobiju odgovarajuću naknadu i obnovu prava; prava radnika su ozbiljno ugrožena i bez odgovarajuć
e zaštite; pristup pravima kroz osiguranje komplet-
nog sistema besplatne pravne pomoći u zemlji jer još uvijek postoji jaz koji onemogućava pojedincima u stanju socijalne potrebe da riješe pravna pitanja; neizvršenje i nepoštovanje sudskih odluka ozbiljno ugrožava vladavinu prava; i ako je suditi na osnovu gore navede nogživimo u okruženju koje vrlo malo poštuje ljudska prava.
Kad se u obzir uzme trajno nasljeđe rata i veliki broj ekonomskih, socijalnih i političkih izazova koji se nalaze pred nama, postavlja se pitanje šta ustvari može napraviti jedna mala nevladina organizacija? Odgovorno tvrdimo da su “Vaša prava BiH” bitan i možda neophodan faktor za rješavanje problema u
državi. Uzimajući u obzir neuspjehe političkog vodstva, do stvaranja kulture u pravu u kojoj se svi građani jednako tretiraju od strane odgovorne vlade može se doći kroz aktivno učešće samih građana. Za ljude koji žive na marginama siromaštva koji u BiH čine znatan dio stanovništva, aktivno uklučenje u problem je teško postići bez pomoći koju u BiH pruza Udruđenje “Vaša prava BiH”. Glavna funkcija “Vaćih prava BiH” je da obrazuju ljude u vezi njihovih prava, pruže pravni savjet i zastupanje i rade na sistematskim promjenama u ime svih građana BiH. “Vaša prava BiH” je jedina pravna služba koja operira na području cijele BiH. Najviše našeg rada uključuje direktno pravno savjetovanje, što nam omogućava značajan broj informacija o problemima s kojima se ljudi susreću. Korisnici pomoći koju udruženje
“Vaša prava BiH” pruža su najsiromašniji i najviše obespravljeni članovi društva. Naš rad se pokazao kao neophodan i od izuzetne važnosti za garantovanje pojedinih prava. “Vaća prava BiH” radi s domaćim i međunarodnim organizacijama (Sud BiH, relevantna ministarstva i lokalna zakonodavna tijela, Evropski sud za ljudska prava, UN agencije, itd.) na osiguranju zaštite i odbrani ugroženih kategorija. Značaj “Vaših prava BiH” dolazi do izražaja koliko iz načina na koji pružaju usluge toliko i iz slučajeva kojima se bave. Radimo sve, od izdavanja brošura do prezentacijja slučajeva Evropskom sudu za ljudska prava. Upoznavanje ljudi s njihovim pravima čini veliki dio posla. Ideja, da ljudi posjeduju prava i da ustvari rade na njihovom provođenju je novi koncept za ljude u BiH. U širem smislu,
iskustva “Vaša prava BiH” pokazuju da s pravnim savjetima, zastupanjem i predstavljanjem mogu tražiti od vlade da zadovolji potrebe siromašnih i obespravljenih. Ta poruka vrijedi svudje. U ime onih kojima je pomoć potrebna, zahvalni
smo našim partnerima i donatorima za dugogodišnju saradnju i nastavak potpore, jer bez njih ne bi smo postigli ovoliko. U našem budućem radu, ostaćemo posvećeni ideji da se učinkovito brane ljudska prava onih koji to trebaju. Ova publikacija je štampana
uz podršku Europske unije.

fi.",

Preuzmi - Wolf Theiss

I Uvod II Činjenično stanje - Institucija ombudsmena/ombudsmana

Nacrt odluke - Vaša Prava BiH

Državnom odvjetništvu predana je Kaznena prijava zbog iznude.

“Mi smo sada samo glasačka mašinerija” (Start)

Zupanisjki sud presuda gzx-85-13-2.pdf

APELACIJA

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA

Formular za upis djeteta u dječiji vrtić „ Hokus Pokus “