PLIVA u Hrvatskoj Veljača 2011. J broj 53 Magazin PLIVE PROMI EMO RAD NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I POTI EMO VOLONTIRANJE SVOJIH ZAPOSLENIKA NA PROJEKTIMA OD KORISTI ZA DRUŠTVENU ZAJEDNICU TEVA GRUPA Rekordni prihodi od prodaje str. 02 OPERACIJE O ekuju se novi transferi str. 03 UPRAVA I SINDIKATI Potpisan novi Kolektivni ugovor str. 06 NATJE AJ ZA DODJELU FINANCIJSKIH POTPORA U povodu obilježavanja 90. obljetnice uspješnog farmaceutskog poslovanja, PLIVA je, kao društveno odgovorna kompanija, odlu ila poduprijeti nastojanja svojih zaposlenika da unaprijede rad pojedinih udruga, nevladinih organizacija ili društava u službi lokalne zajednice. PREDMET NATJE AJA je dodjela financijskih potpora za projekte udruga, nevladinih organizacija i gra- anskih inicijativa koje promi u korist za društvenu zajednicu u ijem radu sudjeluju i volontiraju PLIVINI zaposlenici i/ili lanovi njihovih obitelji. Ukupna vrijednost financijskih potpora za 2011. godinu iznosi 100.000,00 kuna. nastavak na stranici 05 01 Veljača 2011. UVODNIK Drage itateljice i itatelji, Od vijesti iz Teva grupe izdvajamo izvanredne rezultate ostvarene etvrtom tromjese ju i cijeloj 2010. godini te vijest o novoj akviziciji - kupnji kompanije Corporación Infarmasa, jedne od deset vode ih farmaceutskih kompanija u Peruu, ime Teva dodatno ja a svoju poziciju u Latinskoj Americi. U nastavku slijede prilozi o seriji radionica za lije nike primarne zdravstvene skrbi koje se održavaju diljem Hrvatske, posjetu menadžmenta Operacija Tevi u SAD-u i Kanadi te uspješnim procesima kontinuiranih poboljšanja provedenima u 2010. i planiranima za 2011. Nastavljamo s feljtonom posve enom 90. obljetnici PLIVE i sa zadovoljstvom objavljujemo Natje aj za dodjelu financijskih potpora kojim je PLIVA kao društveno odgovorna kompanija odlu ila poduprijeti nastojanja svojih zaposlenika da unaprijede rad pojedinih udruga, NVO ili društava u službi lokalne zajednice. Na taj na in kompanija dodatno promie rad neprofitnih organizacija i poti e volontiranje svojih zaposlenika na projektima od šire koristi za društvenu zajednicu. Prijave se podnose do kraja ožujka. Do sljede eg broja, srda an pozdrav od Uredništva 02 Teva grupa Magazin PLIVE TEVINI rekordni prihodi od prodaje u iznosu od 16,1 milijardi dolara te dobit po dionici od 4,54 dolara (non-GAAP) u 2010. godini REZULTATI 4. TROMJESE JA 2010. I 2010. GODINE Prihodi od prodaje u iznosu od 4,4 milijarde dolara te dobit po dionici od 1,25 dolara (Non-GAAP) u 4. tromjese ju 2010. godine Teva Pharmaceutical Industries Ltd. je 8. velja e 2011. godine objavila rezultate za etvrto tromjese je kao i za cijelu 2010. godinu zaklju no sa 31. prosincem. OSNOVNE ZNA AJKE 2010. GODINE: • Rekordni godišnji neto prihodi od prodaje iznosili su 16,1 milijardu dolara ili 16% više nego 2009. godine. • Godišnja neto dobit (izra unata u skladu s drugim na elima, non-GAAP) iznosila je 4,1 milijardu dolara ili 36% više, a dobit pod dionici (non-GAAP) iznosila je 4,54 dolara ili 35% više nego 2009. godine. Godišnja neto dobit (izra unata u skladu s Op eprihvaenim ra unovodstvenim na elima, GAAP) iznosila je 3,3 milijarde dolara ili 67% više od neto dobiti od 2,0 milijarde dolara ostvarene u 2009., a dobit po dionici iznosila je 3,67 dolara ili 65% više u odnosu na 2,23 dolara u 2009. • Godišnja operativna dobit (izra unata u skladu s drugim na elima, nonGAAP) iznosila je 4,9 milijarde dolara ili 28% više nego 2009 godine. Godišnja operativna dobit izra unata u skladu s Op eprihva enim ra unovodstvenim na elima (GAAP) iznosila je 3,9 milijarde dolara, za razliku od 2,4 milijarde dolara u 2009. godini. • Ostvareni su rekordni globalni prihodi od prodaje lijeka Copaxone® u iznosu od 3,3 milijarde dolara s krajem 2010. godine, odnosno 17% više nego 2009. godine. • Ostvaren je rekordan godišnji nov ani tok iz poslovanja u iznosu od 4,1 milijarde dolara, u odnosu na 3,4 milijarde dolara 2009. godine. OSNOVNE ZNA AJKE ETVRTOG TROMJESE JA 2010. GODINE: • Rekordni neto prihodi od prodaje iznosili su 4,4 milijarde dolara ili 16% više nego u etvrtom tromjese ju 2009. • Neto dobit (izra unata u skladu s drugim na elima, non-GAAP) iznosila je 1,1 milijardu dolara ili 35% više, a dobit pod dionici (non-GAAP) iznosila je 1,25 dolara ili 33% više nego u etvrtom tromjese ju 2009. godine. Neto dobit (izra unata u skladu s Op eprihva enim ra unovodstvenim na elima, GAAP) iznosila je 771 milijun dolara i bila je više nego dvostruko ve a od 379 milijuna dolara ostvarenih u etvrtom tromjese ju 2009. godine, kao i dobit po dionici (GAAP) koja je iznosila 0,85 dolara, u odnosu na 0,42 dolara u istom razdoblju 2009. godine. • Operativna dobit (izra unata u skladu s drugim na elima, non-GAAP) iznosila je u etvrtom tromjese ju 2010. 1,3 milijarde dolara ili 23% više nego u istom tromjese ju 2009. Operativna dobit izra unata u skladu s Op eprihva enim ra unovodstvenim na elima (GAAP) iznosila je 774 milijuna dolara, u odnosu na 412 milijuna dolara u istom tromjese ju 2009. • Ostvareni su rekordni globalni prihodi od prodaje lijeka Copaxone® u iznosu od 938 milijuna dolara, odnosno 26% više nego u etvrtom tromjese ju 2009. Copaxone® je i dalje vode a terapija za multiplu sklerozu u SAD-u i na globalnoj razini. “2010. godina bila je za Tevu sjajna godina, godina u kojoj smo ostvarili rekordne rezultate na svim tržištima i istodobno osnažili i proširili globalno vodstvo“, izjavio je Shlomo Yanai, predsjednik i glavni izvršni direktor Teve. “Tijekom 2010. godine Teva je postala generi ki lider u Europi te pove ala svoju prisutnost na klju nim novim tržištima. To je bila sjajna godina i za naše brend poslovanje, u kojem smo ostvarili odli an napredak u razvoju snažnog i obe avaju eg portfelja brend proizvoda u razvoju.” G. Yanai je tako er dodao: “Tijekom 2010. izgradili smo još ve u, snažniju i agilniju organizaciju. Tevini rezultati za 2010. iznimno su snažan temelj za daljnji profitabilan rast kompanije u 2011. godini i pravi korak prema ostvarenju njezinih dugoro nih strateških ciljeva.” AKVIZICIJA KOMPANIJE CORPORACIÓN INFARMASA Teva e ovom akvizicijom dodatno oja ati svoj utjecaj u Latinskoj Americi Teva Pharmaceutical Industries Ltd. (NASDAQ: TEVA) je 26. sije nja 2011. godine objavila da je kupila kompaniju Corporación Infarmasa, jednu od deset vode ih farmaceutskih kompanija u Peruu, od kompanija Rohatyn Group i Altra Investments. Infarmasa proizvodi i prodaje brend generi ke i druge generi ke lijekove, i to prvenstveno kortikosteroide, antihistaminike, analgetike i antibiotike. Njezin portfelj obuhva a više od 600 registriranih proizvoda, od kojih se na tržištu trenutno nalazi više od 500. Proizvodi kompanije Infarmasa uvelike e poboljšati Tevin tržišni portfelj, posebno u podru ju antibiotika u kojem Infarmasa ima vode i brend u Peruu. Kompanija tako er ima dva proizvodna pogona u Limi i sveobuhvatan portfelj proizvoda u razvoju. Povezivanjem kompanija Corporación Medco (Tevinih postoje ih operacija u Peruu) i Infarmasa nastaje jedna od dvije naj- ve e farmaceutske kompanije u zemlji. Komentiraju i ovu transakciju Shlomo Yanai, Tevin predsjednik i glavni izvršni direktor, izjavio je: “Akvizicijom kompanije Infarmasa u Peruu proširili smo svoje aktivnosti u Latinskoj Americi te naglasili zna aj naše strategije rasta u nadolaze im godinama. Aktivnosti kompanije Infarmasa komplementarne su s Tevinim aktivnostima u Peruu i unaprijedit e našu poziciju tržišnog lidera u toj regiji.” Magazin PLIVE Aktualno Veljača 2011. EDUKATIVNE RADIONICE PO HRVATSKOJ ESTE BOLESTI I STANJA U ORDINACIJI OP E MEDICINE PLIVA sponzorira seriju te ajeva u suradnji s Hrvatskim lije ni kim zborom izvedene po cijeloj Hrvatskoj od Vinkovaca do Dubrovnika. Najve i izazov je Zagreb. Kako se ve ina skupova održava u Zagrebu, lije nici su u situaciji da mogu birati tako da je odaziv jedno od mjerila uspješnosti. U Hotelu Antunovi održana je druga radionica po redu, poslije Virovitice, gdje je više od 220 lije nika primarne medicine, imalo priliku uti osam vrhunskih predava a koji su iznijeli novosti iz svojih podru ja. Pokriti sve županije, najmanje u glavnom županijskom gradu, dok u nekim županijama pokriti više gradova te u kona nici u publici imati više od 50% hrvatskih lije nika op e medicine ambiciozan je plan projekta koji u jubilarnoj godini treba ostaviti trag na PLIVINE brandove i utjecati na održavanje i poboljšavanje kompanijskog imidža. J Pripremio MATO PAPI U suorganizaciji više stru nih društava Hrvatskog lije ni kog zbora PLIVA je zapo ela organizaciju radionica za lije nike primarne zdravstvene zaštite gdje je PLIVA jedini sponzor projekta. Tijekom radionica specijalisti razli itih specijalnosti iznijet e novije stavove i smjernice u lije enju estih bolesti u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Naglasak u ovoj radionici stavljamo na bolesti u otorinolaringologiji, gastroenterologiji, reumatologiji, fizijatriji i urologiji. Radionice e biti organizirane i MENADŽMENT OPERACIJA ZAGREB POSJETIO POGONE TEVE USA I TEVE CANADA O EKUJU SE NOVI TRANSFERI Rezultati sastanka izme u naših predstavnika i predstavnika TEVA Parenteral medicines iz Irvina su vrlo dobri za naš zagreba ki pogon i za djelatnike PLIVE J Pripremili SANJA GALEKOVI , ANITA GOJ ETA Krajem sije nja dio višeg menadžmenta Operacija Zagreb bio je u službenoj posjeti u ameri kom pogonu TEVE u Irvineu, California. Rezultati sastanka izme u naših predstavnika i predstavnika TEVA Parenteral medicines iz Irvina su vrlo dobri za naš zagreba ki pogon i za djelatnike PLIVE. etvrtom kvartalu ove godine. Osim SAD-a, predstavnici Operacija iz Proizvodnje, Kvalitete, Registracije i Project managementa posjetili su Tevinu tvornicu u Kanadi. Svrha posjeta bila je po etni sastanak vezan uz transfere proizvoda iz Kanade u Zagreb kao i uspostavljanje kontakata s predstavnicima tržišta, budu i da je u 2011. godini planirano lansiranje prvih proizvoda na nama za sada nepoznato kanadsko tržište. Dobra je vijest što e se uskoro u proizvodnom pogonu Teku i i polu vrsti oblici raditi novi lijek – Leucovorin injekcije, u koli ini od oko 500.000 komada godišnje. Osim ovih injekcija, postoji mogu nost da se u Zagreb transferiraju i dodatna dva lijeka. Svi oni spadaju u „orphan drugs“, odnosno lijekove za rijetke bolesti kojima na ameri kom tržištu nema zamjene. Proizvodnja prvih serija za prijavu FDA-u planirana je za svibanj, a odobrenje ameri ke agencije i po etak proizvodnje o ekuje se u Teva Kanada, bivši Novopharm, osnovana je 1947. godine a od 2000. godine je u sastavu Teva grupe. Proizvodni pogoni smješteni su u Stouffvilleu, malom gradu sjeverno od Toronta, dok su Pogon opreme i Kontrola Kvalitete smješteni na rubnom dijelu Toronta. Kontrola Kvalitete podijeljena je u 4 grupe koje pokrivaju Redovne analize, Stabilitetne analize, Unapre enje metoda i Grupa za transfer metoda sa kojom emo blisko sura ivati. Kompanija proizvodi veliki broj molekula isklju ivo suhih oralnih oblika. 2010 godine, STAJ I I DAVOR PETANJEK proizvedeno je preko 5,6 milijardi tableta i kapsula za tržišta Sjedinjenih Ameri kih država, neke europske zemlje i doma e kanadsko tržište. Proizvodnja uklju uje dosta ru nih aktivnosti te su pokrenuti brojni projekti s ciljem pove anja efikasnosti. Akvizicijom ratiopharma, Teva je došla i u posjed ratiopharmovog pogona u Kanadi – Mirabel. Strategijom racionalizacije unutar Teva grupe, odlu eno je da Teva Kanada preuzme dio Mirabelovih proizvoda. Kako bi se podigla visina servisnih usluga, Teva Kanada bit e fokusirana isklju ivo na doma e kanadsko tržište, dok e ameri ke i europske proizvode transferirati u Indiju, Poljsku i Zagreb. Naš pogon e dobiti 7 proizvoda iz Teve Kanada, a njihov transfer odvijat e se u nekoliko faza. U prvoj fazi dolaze nam tri proizvoda velikog volumena koji e nam olakšati postizanje plana proizvodnje u 2012. godini. Nakon uspješnih transfera proizvoda iz Waterforda i Sellersvilla, PLIVA Zagreb je u Tevinoj globalnoj mreži prepoznata kao kompanija koja brzo i uspješno transferira komercijalne proizvode, tako da vjerujemo da je pred nama još jedan uspješan projekt. 03 Veljača 2011. PROJEKTI U HRVATSKOJ Magazin PLIVE PROCES KONTINUIRANIH POBOLJŠANJA ISKUSTVA U 2010. I PLANOVI ZA 2011. GODINU Od proteklog javljanja prošlo je ve 10 mjeseci. Kao podsjetnik, u navedenom periodu kroz 14 razli itih projekata u Operacijama primjenom Lean/Six Sigma metodologije nastojalo se poboljšati neke od klju nih procesa. Održan je niz treninga tijekom godine za edukaciju djelatnika i bolje upoznavanje s metodologijom J Pripremila BOŽENA KLEPI HE IMOVI , voditeljica Procesa kontinuiranih poboljšanja Ukratko Lean i Six Sigma kroz disciplinirani pristup rješavanju problema i standardizirane metode ubrzavaju realizaciju ve postoje ih ideja i donose mjerljive rezultate. Metodologija se sastoji od 5 glavnih faza tzv. DMAIC ciklusa: D = definiranje problema i njegove važnosti za poslovanje kao i formiranje projektnih timova i odre ivanje vremenskog okvira projekta. Bitno je da se problem definira sa stajališta korisnika pojedinih procesa a ne samih vlasnika procesa M = mjerenje definiranih parametara prema to no odre enom protokolu usaglašenom od svih uklju enih u proces A = analiza rezultata dobivenih mjerenjem i definiranje osnovnih uzroka problema I = poboljšanje (improve), definiranje i provedba aktivnosti za poboljšanje odabranih procesa kao i izra un financijskih benefita i troškova istih C = kontrola (control) u dužem vremenskom periodu da se vidi održivost implementiranih poboljšanja kao i prijenos odgovornosti na vlasnike procesa s to no definiranim parametrima kontrole i planom aktivnosti u sluaju odstupanja Po završetku svake faze voditelj projekta je dužan prezentirati svoje rezultate pred Vodstvom inicijative koje odobrava prelazak u narednu fazu i predložena poboljšanja. Spomenuti projekti zapo eti po etkom 2010. su u završnim fazama implementacije. Neki od primjera optimizacije/poboljšanja koja e se implementirati kao rezultat Lean/Six Sigma projekata su: Projekt Optimizacije održavanja i kvalifikacije analiti ke opreme u Kvaliteti i R&D (Voditelj Lj. ok – Održavanje) • Pove anje dostupnosti analiti ke opreme za 10% 04 • Smanjenje troškova eksternih usluga za 10% • Promjena u estalosti kvalifikacije HPLC ureaja s 6 na 12 mjeseci • Smanjenje broja kontrola izmjena koje se odnose na analiti ke instrumente Optimizacija zaliha (Voditelj S.Galekovi – Upravljanje projektima) • Smanjenje zaliha polaznih materijala za 3040% ovisno o kategoriji, što e smanjiti troškove kapitala i pojednostavniti procese vezane za upravljanje zalihama Pojednostavljenje izrade dokumentacije vezane za proizvode (Voditelj I.Šistek – Kvaliteta) • Smanjenje vremena potrebnog za izradu specifikacija za 50% • Potpuno eliminiranje pogrešaka koje iziskuju prepravku dokumenata s današnjih 15% prepravaka • Smanjenje broja autora pri izradi dokumenata Smanjenje vremena potrebnog za QC aktivnosti puštanja proizvoda (Voditelj J.Augustin – Kvaliteta) • Cilj je ukupno završavanje svih QC aktivnosti u roku od 15 što e dovesti do pove anja ukupnih analiti kih kapaciteta za oko dodatnih 1500 serija godišnje tj. za oko 12% Smanjenje vremena potrebnog za QA aktivnosti puštanja proizvoda (Voditelj M.Fileš – Upravljanje projektima) • Smanjenje ukupnog vremena trajanja QA aktivnosti za 30% • Pojednostavljenje upisivanja i skupljanja podataka u proizvodne kontrolnike što je u pojedinim odjelima prepolovilo vrijeme potrebno za te aktivnosti nastavak u sljede em broju Magazina IDEJE ZA PROJEKTE ODJEL Procesi transfera tehnologija Smanjenje gubitaka zbog centralnog sistema odprašivanja u Tabletnom pogonu Optimizacija procesne kontrole i testa funkcionalnosti na linijama za opremanje u boce Smanjenje gubitaka na ure aju za punjenje tuba u pogonu krema i masti Unapre enje izrade Godišnjih izvještaja o proizvodu (APR) Prikupljanje podataka o energetskom stanju objekata na lokaciji i osmišljavanje aktivnosti za postizanje “Zelene lokacije” Optimizacija korištenja rezervnih dijelova u proizvodnji Interne alokacije Komunikacija i optimizacija procesa povezanih s RA izmjenama Poboljšanje procesa godišnjeg ocijenjivanja zaposlenika Uvo enje novih proizvoda Unifikacija jedini nih kutija na linijama za opremanje u blistere Strategija visoko potentnih proizvoda na lokaciji PBF Uskla ivanje povezanosti SAP QM modual i MHSa PM VODITELJ PROJEKTA Maja Eškinja Proizvodnja Karmen Kurek Proizvodnja Jesenka Burzi Proizvodnja Jasminka Pliši Kvaliteta Sanja Peters Pti ek Održavanje Darko Beus Održavanje Financije Marko Pe ušak Ivana Deli RA Marijana Krši HR PM Sofija Budimlija Ana Santini Trubi Proizvodnja Andreja Cvrtila EHS MHS Anita Šoštarec Ivan Pudar ilaš Magazin PLIVE Natječaj Veljača 2011. Slavimo 90 godina NATJE AJ ZA DODJELU FINANCIJSKIH POTPORA U povodu obilježavanja 90. obljetnice uspješnog farmaceutskog poslovanja, PLIVA je, kao društveno odgovorna kompanija, odlu ila poduprijeti nastojanja svojih zaposlenika da unaprijede rad pojedinih udruga, NVO ili društava u službi lokalne zajednice. Na taj na in kompanija dodatno promi e rad neprofitnih organizacija i poti e volontiranje svojih zaposlenika na projektima od šire koristi za društvenu zajednicu Na osnovi Odluke Uprave PLIVE HRVATSKA d.o.o. od 22. velja e 2011. godine, PLIVA HRVATSKA d.o.o raspisuje pisivanja Natje aja, prema Pravilniku o obrascima i na inu vo enja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj - NN 11/02. Prijavnica za natje aj može se preuzeti s PLIVINE Intranet stranice ----------Prijavnice, zajedno s eventualnim prilozima, treba poslati isklju ivo poštom, uz napomenu ‘’Za Natje aj za donacije” na adresu: NATJE AJ ZA DODJELU FINANCIJSKIH POTPORA PREDMET NATJE AJA Predmet natje aja je dodjela financijskih potpora za projekte udruga, nevladinih organizacija i gra anskih inicijativa koje promi u korist za društvenu zajednicu u ijem radu sudjeluju i volontiraju PLIVINI zaposlenici i/ili lanovi njihovih obitelji. Ukupna vrijednost financijskih potpora za 2011. godinu iznosi 100.000,00 kuna. PODRU JA ZA KOJA SE DODJELJUJU POTPORE Projekti za koje se podnose prijave moraju biti orijentirani na promicanje zdravog života, zaštitu i unaprje enje zdravlja, prevenciju i zaštitu okoliša, o uvanje kulturne baštine, unaprjeenje sporta te razvoj zdravog okruženja. Prijavljeni projekt/program mora biti besplatan za krajnje korisnike. ✷ prevencija i zaštita zdravlja ✷ obrazovanje, kulturna baština, sport ✷ humanitarno djelovanje ✷ o uvanje i zaštita okoliša UVJETI PRIJAVE Na natje aj se mogu prijaviti udruge, zaklade, ustanove (vrti i, škole, knjižnice i dr.) i športska društva registrirana u RH s inicijativom u kojoj se aktivnosti pokre u od strane same organizacije ili institucije, pod uvjetom da na teritoriju RH djeluju najmanje godinu dana. Takva udruga ili ustanova može projekt provoditi u suradnji ili partnerstvu s drugim organizacijama, institucijama ili udrugama te u tom slu aju treba priložiti Partnersku izjavu kojom partner ili ostali sudionici izjavljuju da e sudjelovati u provedbi projekta. Prijavljeni projekti moraju se odnositi na aktivnosti u 2011. godini. POJEDINA NI IZNOSI PO PROJEKTU Visina financijske potpore: do kn 10.000,00 (iznimno, mogu je i ve i iznos ako se radi o projektu od velikog zna enja za zajednicu). Pojedina ne iznose financijskih potpora PLIVA HRVATSKA d.o.o. ‘’Za Natje aj za donacije” 10000 Zagreb Prilaz baruna Filipovi a 25 s naznakom - Ne otvarati do sjednice Natje ajne komisije- utvrdit e Natje ajna komisija ovisno o ukupnom broju valjanih prijava. ROK PRIJAVE: od 7. ožujka do 7. travnja 2011. godine KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA Kvaliteta inicijative, neposredna ili posredna korist za društvenu zajednicu, organizacijski i ljudski kapaciteti za provedbu inicijative, realan odnos troškova i o ekivanih rezultata inicijative, inovativnost inicijative, uklju enost zaposlenika, udio volonterskog rada. Zakašnjele (s poštanskim žigom nakon ___. ožujka 2011. godine), nepotpune, prijave poslane elektronskom poštom ili telefaxom, rukom i/ili pisa im strojem ili prijave uz koje se ne e nalaziti propisana dokumentacija ne e se razmatrati. Eventualni prilozi se ne vra aju. REZULTATI NATJE AJA Rezultati natje aja bit e objavljeni na PLIVINOM Intranetu i u drugim kompanijskim glasilima u roku od 30 dana nakon isteka natje aja. KONA NOST ODLUKE I PRAVO PRIGOVORA Odluke Natje ajne komisije o odobravanju ili neodobravanju potpora su kona ne. Pored navedenih kriterija, Natje ajna komisija e voditi ra una da pri odabiru budu ravnomjerno zastupljena sva podru ja za koja se dodjeljuju potpore (zdravlje, okoliš, obrazovanje, humanitarno djelovanje). PRAVA I OBVEZE Po završetku programa/projekta korisnici financijskih potpora bit e obvezni pripremiti 1-2 stranice teksta za PLIVA Magazin, Intranet i Internet te fotografije i druge ilustracije koje mogu biti objavljene u glasilima kompanije. PRAVILA NATJE AJA Svi zainteresirani imaju pravo natjecati se samo za jedan projekt.Sve zainteresirane organizacije trebaju svoje zahtjeve za ostvarivanje financijske potpore predati na obrascu Prijavnica za natje aj koji je, potpisan i ovjeren, te ih dostaviti Natje ajnoj komisiji u papirnatom obliku. Uz Prijavu obvezno je priložiti Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske (ili njegova preslika) ne stariji od 3 mjeseca do dana ras- MJERE ZA ZAŠTITU OD MOGU EG SUKOBA INTERESA Radi izbjegavanja mogu eg sukoba interesa koji nastaje ako lan/ lanica Natje ajne komisije odlu uje o pitanjima koja se odnose na pravnu osobu iji je lan, u ijem upravljanju sudjeluje ili u kojoj on ili lanovi njegove obitelji imaju imovinski ili drugi osobni interes, taj lan/ lanica Natje ajne komisije o tom slu aju ne može glasovati odnosno odlu ivati. 05 Veljača 2011. POTPISAN NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR Nakon intenzivnih pregovora predstavnika PLIVE i Sindikata 16. veljae 2011. godine potpisan novi Kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor sklopljen je na razdoblje od dvije godine i primjenjuje se na sve zaposlenike. U ime Pregovara kog tima PLIVE Kolektivni ugovor potpisao je Matko Bolan a, a u ime Sindikata njihova etiri elnika. Drago nam je što su pregovara ki timovi uspjeli uskladiti svoja stajališta i što su, kao i svaki put do sada, poštuju i se uzajamno, uspjeli izna i rješenja prihvatljiva za obje strane. Najvažnije je da su sva postoje a prava zaposlenika zadržana, a postignuta su i odre ena poboljšanja kao što su pove anje iznosa dara djetetu s 400 na 600 HRK, pove anja stalnog mjese nog bruto dodatka na pla u za radnike na koeficijentskim ugovorima s 520 HRK na 600 HRK, te korekcija iznosa stimulativnih otpremnina kod sporazumnog prekida radnog odnosa. Ugovorena je i mogu nost naknade razlike u pla i kod radnika koji ima rješenje o profesionalnoj nesposobnosti za rad ili neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti a sklopi izmijenjeni ugovor o radu. Minimalna cijena rada ostaje ista, a o njezinoj mogu oj korekciji razgovarat e se za godinu dana. “PLIVA ima dugu tradiciju kolektivnog pregovaranja i suradnje sa sindikatima koje doživljavamo kao partnere, i to ne samo u postupku kolektivnog pregovaranja nego i u provo enju projekata važnih za zdravlje i zadovoljstvo radnika”, istaknuo je Matko Bolan a, predsjednik Uprave PLIVE HRVATSKA prilikom potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodavši kako e postignuti dogovor omogu iti da PLIVU još bolje strateški pozicioniramo unutar Teva grupe i ostvarimo planove pove anja kapaciteta i proizvodnje koji tada otvaraju novi prostor za razgovor. Tekst Kolektivnog ugovora bit e dostupan na Intranetu, a bit e objavljen i u “Službenom glasniku” PLIVE HRVATSKA. Komunikacije 06 Projekti u Hrvatskoj Magazin PLIVE ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ GRUPA ZA DISSOLUTION (osloba anje aktivne supstancije) Prije nekoliko brojeva zapo eto predstavljanje odjela i grupa koje ine Istraživanje i razvoj nastavljamo grupom za dissolution J Pripremila MAJA RADI Problematikom topljivosti i brzine osloba anja aktivne supstancije iz ljekovitog oblika trenutno se u PLIVINOM I&R-u bavi jedanaest analiti ara i tehni ara iz odjela Analitike farmaceutskih proizvoda i Pretformulacije. Profesionalnost i stru nost svih kolegiva i kolega ste ena kroz višegodišnje iskustvo od velikog su zna aja u svakodnevnom rješavanju zadataka. U razgovoru s mr. sc. Dragicom Raušl koja se ve petnaestak godina bavi navedenom problematikom, saznali smo da su klju ni parametri o kojima ovisi brzina i opseg apsorpcije lijeka nakon oralne primjene topljivost lijeka u vodenom mediju i njegova prolaznost (permeabilnost) kroz stijenku probavnog sustava. Na osnovi tih karakteristika postavljen je biofarmaceutski klasifikacijski sustav (BCS) kao znanstveni okvir za klasifikaciju kojom se djelatne tvari svrstavaju u etiri kategorije. Osim svojstava djelatne tvari, na proces apsorpcije lijeka utje u i svojstva formulacije. Klju no formulacijsko svojstvo u slu aju lijekova s jednokratnim osloba anjem djelatne tvari (eng. immediate release IR) je brzina osloba anja djelatne tvari iz lijeka, budui je namjena takve formulacije da se djelatna tvar što prije otopi u gastrointestinalnom sustavu. Brzina osloba anja aktivne supstan- cije iz ljekovitog oblika ili popularno dissolution ispituje se u dissolution testerima. Danas je u ameri koj farmakopeji prihva eno 7 dissolution testera. Za vrste oralne oblike poput tableta i kapsula, naj eš e se koristi aparatura s rotiraju om košaricom (Apparatus 1) i rotiraju om lopaticom (Apparatus 2). Za pripravke s odgo enim djelovanjem (Extended release), prikladna je aparatura s uranjaju im cilindrima, (Apparatus 3), ina e poznata kao BIODIS i aparatura s proto nim elijama (Apparatus 4). Za testiranje polu vrstih i teku ih pripravaka (npr. masti, kreme, otopine..) opisane su metode: aparatura s lopaticama preko diskova (Apparatus 5), aparatura s cilindrima (Apparatus 6) i aparatura s pomo nim drža ima (Apparatus 7). Ovdje u PLIVINOM Istraživanju i razvoju u tri laboratorija za in vitro osloba anje u svakodnevnom radu koristimo aparature od 1 do 4, za razvojne projekte kao i za potrebe pra enja stabiliteta. Op enito je zadatak dissolution grupe razumjeti i korištenjem in vitro metodologije predvidjeti in vivo ponašanje ljekovitih oblika prije bioekvivalencijskih i klini kih studija. Jednostavno re eno odabrati generi ku formulaciju koja e najbliže odgovarati referentnom proizvodu. Uz zvuke glazbe, otvorenu i toplu atmosferu u dissolution laboratorijima, rješavanje zahtjevnih svakodnevnih zadataka ide lako. 90 godina Magazin PLIVE Veljača 2011. OBLJETNICA - 1936. GODINA PO ETAK ORGANIZIRANOG ISTRAŽIVA KOG RADA Prvi organizirani istraživa ki projekti zabilježeni su 1936. godine kao rezultat suradnje s profesorom Vladimirom Prelogom sa zagreba kog Sveu ilišta, kasnije dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju 1. 2. 3. 1. “Kaštel”, Proizvodnja Streptazola, 2. Streptazol (prospekt), 3. Tabletirke U PLIVINOJ prete i, tvrtki Kaštel, ubrzo nakon osnutka 1921. godine, mala skupina zanesenjaka vo ena ljubavlju prema znanosti zapoinje radom na istraživanju i razvoju novih lijekova. Prvi organizirani istraživa ki projekti zabilježeni su 1936. godine kao rezultat suradnje s profesorom Vladimirom Prelogom sa zagreba kog Sveu ilišta, kasnije dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju. Tim vrijednih istraživa a postigao je zavidne znanstvene rezultate u podru ju sulfonamida i razvio proizvodne postupke za više proizvoda. Od 1936. pa do II. svjetskog rata u tom radu sudjeluju brojni “Kaštelovi” zaposlenici, prije svega inženjeri kemije. Da bi se osposobili ne samo za sintezu, ve i za ispitivanje novih spojeva, odlaze na specijalizaciju u Be i Pariz, a nakon njihova povratka u “Kaštel” osniva se Znanstveni odjel s 3 laboratorija: kemijskim, farmakološkim i bakteriološkim. Poslijeratna PLIVA zadržava istraživa ko-razvojnu orijentaciju i 1952. godine utemeljuje vlastiti Istraživa ki institut gdje su se razvijali vlastiti laboratorijski i tehnološki postupci za mnoge farmaceutske proizvode. Ubrzo po inje proizvodnja sulfonamida druge i tre e generacije, zatim vitamina C, pa vitamina B6, a vr- lo brzo i oksitetraciklina, antibiotika ija se proizvodnja temelji na biotehnologiji. Nastavljaju se istraživanja u podru ju metaciklina, beta-laktamskih antibiotika, derivata eritromicina i prijavljuju prvi patenti u tom podru ju. Sustavan rad na razvoju postupaka i njihovo prenošenje u proizvodnju rezultirali su ja anjem PLIVE koja je vrlo brzo po ela izvoziti svoje proizvode na zapadno, prvenstveno ameri ko tržište. Prvi patent prijavljen je 1936. godine, a ve 1937 .”Kaštel” plasira na tržište sulfanilamid (aktivna ljekovita supstancija bakteriostatskog djelovanja) pod imenom Streptazol, kojeg patentno zašti uje (patent broj 13726) i postaje jedan od prvih proizvo a a sulfonamida u svijetu. im se te 1937. godine pojavio u ambulantama i ljekarnama, u obliku tableta i injekcija, Streptazol postiže golem uspjeh na tržištu. Sve dok se nisu pojavili rezistentni sojevi patogenih bakterija Streptazol je bio udo od lijeka. Njegov je enormni uspjeh rezultirao poja anom financijskom potporom za znanstvenu suradnju s budu im Nobelovcem dr.Prelogom. Ve tada se pokazalo da suradnja izme u sveuilišnih i industrijskih istraživa kih laboratorija može biti uspješna, iako se radi o prili no osjetljivom i složenom odnosu temeljenom na povjerenju, dobroj volji i obostranoj koristi. Prof. dr. Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Zürich, 1998.) Vladimir Prelog ro en je 1906. u Sarajevu, školovao se u Zagrebu i Osijeku, a studirao i doktorirao kemiju 1929. godine u Pragu. U razdoblju 1935 – 1941. radio je kao docent i izvanredni profesor kemije na Tehni kom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, a s grupom diplomanada i doktoranada te u suradnji sa suradnicima “Kaštela”, ostvario je veliki broj znanstvenih radova i patenata. Ta “Prelogova škola organske kemije” imala je nekoliko generacija. U prosincu 1941. godine prof. Prelog odlazi u Zürich gdje nastavlja sa znanstvenim radom u Institutu za organsku kemiju Savezne tehni ke visoke škole (ETH) kod. prof. Lavoslava Ruži ke. Godine 1957. naslje uje Ruži ku na mjestu predstojnika Kabineta za organsku kemiju koju dužnost obavlja do odlaska u mirovinu. Radio je na sintezi mnogih organskih spojeva, odredio je konfiguraciju velikog broja prirodnih spojeva i antibiotika, uveo je pojmove sin/anti; R/S, a zajedno s Cahnom i Ingoldom uveo je CIPpravila za ozna avanje konfiguracije kiralnih organskih spojeva. O zna enju i veli ini njegovog znanstvenog djela sama za sebe svjedo i Nobelova nagrada za kemiju koja mu je dodijeljena 1975. godine. Cijeli svoj život, svu svoju energiju i bogato znanje posvetio je kemiji, znanstvenom istraživanju, edukaciji mladih. Suradnju s hrvatskim kemi arima nastavlja po završetku II. svjetskog rata pružaju i mogu nost generacijama njezinih stru njaka (“Prelogova škola organske kemije”) da se kod njega usavršavaju i doktoriraju, ime je dao veliki doprinos razvoju i PLIVE i hrvatske znanosti. Nije stoga udno da je ta ekspertnost u podru ju kemije dovela do sinteze i proizvodnje mnogih lijekova, po evši od sulfonamida, preko niza kemoterapeutika, do PLIVINOG najpoznatijeg lijeka, azitromicina. I u teškim ratnim godinama, u borbi za njezinu samostalnost, prof. Prelog bio je s Hrvatskom: upravo je on jedan od prvih nobelovaca koji su 1992. potpisali Apel za mir u Hrvatskoj, ime je još jednom pokazao svoje domoljublje. 07 Okruženje Veljača 2011. PRIVATNO ZDRAVSTVO vrti milijardu kuna Magazin PLIVE NEDOSTAJE NAM 3000 LIJE NIKA Hrvatska bi uskoro mogla dobiti privatnu kliniku u kojoj e se zaposliti mnoga zvu na imena, on ikoje su bolnice po etkom godine poslale u mirovinu jer su navršili 65 godina. Ta, još uvijek nepotvr ena informacija mjesecima se prenosi od uha do uha. To nije, pri e su krenule onog trenutka kad se shvatilo da e ve ina hrvatske babvboom generacije lije nika, me u kojima su brojni vrhunski stru njaci, morati u mirovinu. Jutarnji list, 05.02.2011., Goranka Jureško 28 LIJE NIKA NE VADI KRV, ALI ZA TO UZMIJAU NOVAC HZZO-U Iako u Hrvatskoj ve godinama postoji mnoštvo kvalitetnih privatnih medicinskih ustanova, zamah privatnoga zdravstvenog sektora tek se o ekuje Takve procjene, prije svega, temelje se na razvoju i ja anju privatnoga zdravstvenog osiguranja, koje gra anima nudi brz i jednostavan put do širokograspona dijagnosti kih i terapeutskih usluga u privatnim ordinacijama, poliklinikama i bolnicama, emu treba dodati i injenicu daje ulazak na to tržište najavio i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, objavivši pravilnik o dodatnom osigu- SPLITSKI LIJE NICI KROJE SVJETSKU LISTU LIJEKOVA Splitska klini ka medicina izišla je na me unarodnu scenu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) angažirala je, naime, lije nike KBC-a Split i Medicinskog fakulteta u Splitu za sustavni pregled u inkovitosti nekoliko lijekova, kako bi SZO te lijekove mogao svijetu preporu iti ili ih skinuti s popisa preporu enih, što je bilo prvi put da se hrvatski medicinari angažiraju u takvim poslovima. Iz Ureda SZO-a u Ženevi u Split stigla još jedna ponuda za suradnjom, a pitanje na koje su splitski lije nici u tom slu aju trebali odgovoriti bilo je koje je najkrae optimalno vrijeme u kojem bi majku i novoro en ad nakon poroda trebalo otpustiti iz bolnice. Slobodna Dalmacija, 04.02.2011.,Dinva Zenic 08 ranju, koje bi gra anima trebalo jam iti viši standard zdravstvenih usluga, a koje e HZZO, osim s ustanovama u javnom sektoru, mo i ugovarati i s privatnim ustanovama.Privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj za sada, prema procjenama, pokriva oko pet posto prihoda u zdravstvu, uz tendenciju daljnjeg i to zna ajnog rasta. Slobodna Dalmacija, 12.02.2011., Divna Zeni Dodatno zdravstveno osiguranje pla at e tko želi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje reagirao je ak i na pismo itateljice s naslovom Mutni prihodi i rashodi zdravstva objavljeno 26. sije nja. itateljica je napisala da Hrvate o ekuje još jedno pla anje zdravstvenog osiguranja, da gra ani ne vide prihode i rashode našeg zdravstva i da se ve ina osiguranika, koji pla aju premiju svaki mjesec, nije koristila skupim pretragama. Ve ernji list , 14.02.2011., NN NAKON HINI STIŽU JOŠ DVA VIRUSA? Tko bi se ako ne farmaceutska industrija bogatio na ra un cjepiva protiv gripe? Važno je napraviti nekakvu strku, famu i uplašiti ljude, a kad se uplaše, onda daju novac, iako e oboljeti s cjepivom ili bez njega. Novi list, 03.02.2011., M.Miheli Otkako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izjavio da se u ordinacijama lije nika op e medicine vadi krv te potom šalje na analizu u neki od sedam laboratorija na podru ju Osje ko baranjske županije, u zabludi nisu samo pacijenti koji pokušavaju kod obiteljskih lije nika izvaditi krv, ve i ravnatelji domova zdravlja! Glas Slavonije, 05.02.2011., Marija Miheli SIROMAŠNI GRA ANI TRAŽE JEFTINE I PRIRODNE LIJEKOVE Vrhunac sezone gripe, viroze i prehlade napunile su ambulante pacijentima. U potrazi za pomo i gra ani se i sami pokušavaju izlije iti traže i u ljekarnama na ine i terapiju za ublažavanje simptoma tih neugodnih pojava.- Najviše se prodaju antipiretici, lijekovi za prehladu i lijekovi protiv kašlja. Svih traženih lijekova ima dovoljno, tako da svim pacijentima možemo izi i ususret, kažu u valpova koj ljekarni Andriši i Pitting, gdje naglašavaju daje posljednjih godina uo en trend ve e potražnje za biljnim lijekovima, a manje za onim sintetskim. Glas Slavonije, 05.02.2011., L.Ani i PO ELO UVO ENJE E-UPUTNICA Nakon e-recepata, kojih je u protekla dva tjedna izdano gotovo etiri milijuna u cijeloj Hrvatskoj, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po elo je uvo enje e-uputnica za laboratorijske pretrage, kao i paralelno uvo enje elektroni kih recepata i uputnica u djelatnosti pedijatrije i ginekologije, doznaje se u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Vjesnik ve ernje izdanje, 08.02.2011., Hina Magazin PLIVE Vijesti Veljača 2011. Lije nici umirovljenici posjetili PLIVU J Napisala LARA ERCEGOVI Snimio MATO PAPI Sredinom velja e ugostili smo skupinu umirovljenih lije nika koja je iskazala interes za posjet PLIVI. Lije nici koji su itav svoj radni vijek posvetili medicini u posjet su došli s mnogo pitanja i zanimanjem o trenutnom poslovanju PLIVE, a otišli su impresionirani PLIVINOM tehni kom/ tehnološkom opremljenoš u, organizacijom koja radi punim kapacitetom, sadašnjim postignu ima, ambicioznim planovima i nadasve entuzijazmom i motiviranoš u plivaša. Trideset lije nika, lanova HLJZ - Hrvatskog društva umirovljenih lije nika, me u kojima i sveu ilišni profesori, kao i lanovi Akademije medicinskih znanosti, prisustvovalo je uvodnom predavanju o PLIVI, koje je u ime PLIVE održala g a. Ksenija Sokol u auditoriju Istraživanja i razvoja. Lije nici su tako saznali više o 90godišnjoj povijesti tvrtke, proizvodnim lokacijama, podru jima djelatnosti, poslovanju na hrvatskom tržištu, kao i društvenoj odgovornosti PLIVE u svojoj sredini. PLIVIN Internet portal PLIVAmed.ned, koji je namijenjen stru nom, cjelovitom i kontinuiranom informiranju lije nika i farmaceuta,kao i njihovom stru nom usavršavanju, predstavila je g a. Ivana Klinar, a više o poslovanju Istraživanja i razvoja, uspješnim projektima i planovima prisutnima je predstavila g a. Katica Lazari . Nakon uvodnih predavanja, lije nici su podijeljeni u dvije grupe posjetili Istraživanje i razvoj i Proizvodnju. Obilaskom vrhunski opremljenih laboratorija Istraživanja i razvoja lije nici su s poštovanjem komentirali istraživa ku djelatnost PLIVE, koja je urodila i najve im postignuem – pronalaskom azitormicina, a koja se danas nastavlja aktivnostima na istraživanju i razvoju aktivnih farmaceutskih supstancija i gotovih farmaceutskih oblika. Proizvodnja vlastitith farmaceutskih sirovina, kao i vlastita proizvodnja ve ine lijekova namijenjenih za tržište Hrvatske ini PLIVU jedinstvenom tvornicom lijekova u Hrvatskoj i okolici. injenica da PLIVA investira novih 120 milijuna USD u slijedeem periodu u proizvodnju u Hrvatskoj govori o ozbiljnim namjerama PLIVE u širenja poslovanja u Hrvatskoj, što e pridonijeti i novim zapošljavanjima stru nog kadra. Slušaju i i gledaju i PLIVINE zaposlenike na radnim zadacima zaklju ili su kako PLIVA ima stru ne, kvalitetne i uspješne zaposlenike, koji svojim zna- njima i aktivnostima doprinose kvalitetnoj skrbi o zdravlju. U ime Hrvatskog društva umirovljenih lije nika, PLIVI se nakon posjeta zahvalio Predsjednik Društva, dr. Dragutin Kremzir, koji je u pismu zahvale istaknuo: “Moram Vam još jednom u ime svih, koje ste danas primili u PLIVI zahvaliti na ljubaznom prijemu i dobroj organizaciji posjeta.” Prema rije ima lije nika koji su se zanimali za nove lijekove koje PLIVA stavlja na tržište, posjet PLIVI je bio vrijedno i zanimljivo iskustvo te se nadaju da e i njihovi mla i kolege imati priliku posjetiti PLIVU. Upravo zbog iskazanog interesa, a povodom 90. godišnjice osnutka naše kompanije nastaviti emo s organiziranim posjetima za skupine lije nika.i farmaceuta. Cilj posjeta je otvoriti PLIVINA vrata lije nicima i farmaceutima kako bi se uvjerili da je PLIVA stabilna i uspješna kompanija, koja se, ve 90 godina, kontinuirano bavi svojom djelatnoš u – razvojem, proizvodnjom i prodajom lijekova. Upravo prigodom 90. obljetnice želimo lije nicima i farmaceutima pokazati PLIVU iznutra, plivaše na njihovim radnim mjestima i pohvaliti se našim trenutnim postignu ima kao i ambicioznim planovima za budu nost. LOGO PLIVE POVODOM OBILJEŽAVANJA 90. OBLJETNICE Svi mi trebamo biti ponosni na bogatu prošlost i postignu a koja su ostvarile ranije generacije naših zaposlenika i mi dijelom s njima, ali i svjesni o ekivanja koja su pred nama danas i u sljede em periodu. Kao što smo pisali u više navrata, PLIVA u 2011. godini prosljavlja jubilarnu 90. godišnjicu. PLIVINIH 90 godina uspješnog poslovanja emo prigodno obilježiti raznim aktivnostima tijekom godine, a povodom obljetnice i PLIVIN je logo dobio dodatak 90 godina koji e se koristiti u 2011. godini. Logo PLIVA 90 godina, aplicirat e se na pisane i tiskane dokumente – posebno reklamne materijale. U Hr- vatskoj e se tijekom 2011. godine koristiti i memorandumi s novim logom, dok e posjetnice i ambalaža proizvoda ostati nepromijenjeni. Memorandumi i ostali PLIVINI predlošci s logom 90 godina PLIVE, uskoro e biti dostupni svim zaposlenicima PLIVE u elektronskoj verziji na njihovim ra unalima. Detaljnije informacije o instalaciji memoranduma objavit emo na Intranetu gdje je ve sada dostupna prigodna varijanta loga koja se nalazi u mapi “Grafi ki standardi” me u dokumentima koji su vidljivi u horizontalnoj navigaciji. Za sve dodatne informacije vezane uz korištenje prigodnog loga obratite se odjelu Komunikacija. JESTE LI ZNALI? PLIVA je 1945. godine dobila svoj prepoznatljivi znak, slovo “P” smješteno u savršeni krug, koji ujedno podsje a na tabletu. PLIVA je akronim (L.E.) od Proizvodnja Lijekova I VAkcina. 09 Veljača 2011. Kvaliteta Magazin PLIVE J Pripremili ELIZABETA PAVKOVI I TAJANA BEZMALINOVI DOBRA PROIZVO A KA PRAKSA / GOOD MANUFACTURING PRACTICE U ovom, 36.-om broju Male škole Dobre proizvo a ke prakse nastavljamo sa Dodatkom 9 Dobre proizvo a ke prakse EU za gotove lijekove i aktivne farmaceutske sastojke (API) DODATAK 9 (ANNEX 9): E PRINCIP PROIZVODNJA TEKU INA, KREMA I MASTI E PROSTORI I OPREMA 1. Preporu a se korištenje zatvorenih sustava za proizvodnju i transfer sa svrhom zaštite proizvoda od kontaminacije. Proizvodni prostori u kojima su proizvodi ili otvoreni isti spremnici izloženi uvjetima okoline trebaju biti efikasno ventilirani filtriranim zrakom. Otopine, kreme i masti mogu biti osobito osjetljive na mikrobiološku i drugu kontaminaciju tijekom proizvodnje. Zbog toga je potrebno poduzeti posebne mjere spre avanja bilo kakve kontaminacije. 2. Posude, spremnici, cijevi i pumpe trebaju biti dizajnirani i instalirani na na in da se mogu lako istiti i po potrebi sanitizirati. Osobito, dizajn opreme treba biti takav da je broj „mrtvih odvojaka“ (eng. dead-legs) ili površina na kojima je mogu nost sakupljanja rezidua i rast mikroorganizama minimalan. PROIZVODNJA 4. Kemijska i mikrobiološka kvaliteta vode koja se koristi u proizvodnji treba biti specificirana i treba ju pratiti. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti održavanju sustava za vodu sa svrhom izbjegavanja rizika pove anja broja mikroorganizama. Nakon svake kemijske sanitizacije sutava za vodu, potrebno je provesti validirani postupak ispiranja sa svrhom osiguranja efikasnog uklanjanja sredstva za sanitizaciju. 3. Korištenje staklene aparature potrebno je izbjegavati gdje god je mogu e. Za dijelove koji su u kontaktu sa proizvodom, naj eš i materijal izbora je nehr aju i elik visoke kvalitete. 5. Kvaliteta materijala koji se zaprimaju u posudama „in bulk“ treba se kontrolirati prije njihovog prebacivanja u posude za uvanje „in bulk“. 6. Potrebno je voditi ra una da se kod transporta materijala kroz cijevi osigura da budu dostavljeni na pravo mjesto. 7. Materijali koji mogu otpuštati estice ili druge kontaminante kao karton ili drvene palete ne smiju se unositi u prostore u 10 kojima su proizvodi ili isti spremnici izoženi okolini. 8. Potrebno je voditi brigu da se održava homogenost smjesa, suspenzija i dr. tijekom doziranja. Procesi miješanja i doziranja trebaju biti validirani. Osobitu pažnju potrebno je posvetiti po etku procesa doziranja, nastavku doziraja nakon zastoja kao i kraju sa svrhom osiguranja homogenosti. 9. U slu ajevima kada se gotovi proizvod ne oprema odmah, potreno je specificirati maksimalno vrijeme uvanja i uvjete uvanja te se toga pridržavati. Ispravak U prošlom nastavku Male škole Dobre proizvo a ke prakse nisu ispravno navedena imena autora. Taj su lanak pripremile Elizabeta Pavkovi i Tajana Bezmalinovi , a pretprošli V. Logomerac i M. Mutak. Hvala na razumijevanju. Uredništvo. Magazin PLIVE Vijesti Veljača 2011. SKI SEKCIJA NATJECANJE PLIVE U SKIJAŠKOM VELESLALOMU 40-tak natjecatelja, u 7 skijaških i 1 snowboard kategoriji pristupilo je utrci koja je prošla u lijepom natjecateljskom ozra ju, iako nažalost uz jednu ozljedu koja je sre om prošla bez posljedica J Pripremili B. SABLJAR-ŠKILJI I D. ŠPI EK Usprkos mnogo dilema s obzirom na vremenske (ne)uvjete, i analiziranja raznih izvora vremenskih prognoza, i ove godine, 12. velja e, na Krvavcu je uspješno održano tradicionalno natjecanje PLIVE u skijaškom veleslalomu. Krvavec nas je do ekao okupan suncem sa spremnom stazom za utrku, koja je u potpunosti izdržala do zadnjeg veleslalomaša. Utrka je prošla u lijepom natjecateljskom ozra ju, iako nažalost uz jednu ozljedu koja je sre om prošla bez ozbiljnijih posljedica. 40-tak natjecatelja, u 7 skijaških i 1 snowboard kategoriji pristupilo je utrci. Andrea Mohorovi nastupio je prvi i jedini u kategoriji SNOWBOARD i uspješno završio utrku. Hvala Andrei na velikom trudu i strpljenju pri pažljivom snimanju svih važnih i veselih trenutaka tijekom ovog dana. A ovim putem želimo pozvati i ostale „borderaše“ da nam se u budu nosti pridruže! U kategoriji KLINCI, 1. mjesto zauzeo je Arijan A kar, a slijedi ga ženski dvojac Karla Flegar i Mirta oli . Najbrži od svih skijaša bio je MLA I SENIOR Ante Kajmak, uz minimalni vremenski zaostatak Marka Kelneri a i Krešimira Farkaša. Dvije MLA E SENIORKE, Ana i Ana Bakiš, zauzele su 1. i 3. mjesto, dok je 2. mjesto pripalo Martini Marjanovi . Kategoriju STARIJIH SENIORA predvodi Davor Pribani , a prate ga Klaus Gajski i Almir Škilji , a STARIJE SENIORKE Sandra ini i Tatjana Nemet osvojile su 1. i 2. mjesto. Po evši sa KLINCIMA, utrku smo završili s legendarnim VETERANIMA u ženskoj i muškoj kategoriji. Odvozivši u vremenu koje odgovara mla im seniorkama, dugogodišnja natjecateljica Marija Šarac zauzela je 1. mjesto, a drugo Nada Džidara. Željko Kelneri bio je najbrži VETERAN, a pokušali su ga dosti i Ivo Se en (2.) i Zlatan Stankovi (3.). Diplome su podijeljene u veselom raspoloženju u pansionu Tia, emu su se naravno najviše veselili naši KLINCI dobivši svi i bombone za hrabrost (hvala Lorens)! Lijepo je bilo, i u pravom športskom duhu, nakon svih godina nastaviti tradiciju održavanja veleslalomske utrke. Zahvaljujemo se natjecateljima na sudjelovanju, jer bez njih ovog doga aja ne bi ni bilo, i naravno pozivamo sve naše skijaše da nam se i sljede e godine prijave u što ve em broju, bez obzira na dobnu kategoriju, skijanje ili snowboard, jer ipak, najvažnije je sudjelovati ! Klinci 1. Arijan A kar 2. Karla Flegar 3. Mirta oli Mla i seniori 1. Ante Kajmak 2. Marko Kelneri 3. Krešimir Farkaš Mla e seniorke 1. Ana Bakiš 2. Martina Marjanovi 3. Ana Bakiš Stariji seniori 1. Davor Pribani 2. Klaus Gajski 3. Almir Škilji Starije seniorke 1. Sandra ini 2. Tatjana Nemet Veterani 1. Željko Kelneri 2. Ivo Se en 3. Zlatan Stankovi Veteranke 1. Marija Šarac 2. Nada Džidara 3. Jasna Se en* Bord 1. Andrea Mohorovi 35,18 35,97 37,63 28,06 28,25 29,94 36,51 38,89 39,25 28,69 31,58 32,41 40,13 43,22 32,69 35,65 39,34 39,98 68,01 37,62 povreda-po asna diploma * MAGAZIN PLIVE U HRVATSKOJ; Izdava : PLIVA HRVATSKA d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovi a 25; Glavna urednica: Tamara Sušanj Šulenti ; Izvršna urednica: Sanja Fressl; Uredništvo: Lara Ercegovi , Drijenka Pandži Kuliš, Mato Papi , Elizabeta Pavkovi , Davor Petanjek, Maja Radi ; Oblikovanje: Fingere; Tisak: FINGEREtisak, Samobor; Naklada: 2000 kom.; Adresa Uredništva: Prilaz baruna Filipovi a 25, e-mail: [email protected] 11 Veljača 2011. PLIVAzdravlje Magazin PLIVE PO INJE SEZONA PELUDNIH ALERGIJA Iako peludna zrnca ine samo mali udio od ukupnog broja estica u atmosferi, ona su naj eš i uzrok alergijskih bolesti dišnoga sustava, te predstavljaju jedan od najsnažnijih prirodnih alergena današnjice Vrste peluda kao i njegova vremenska i prostorna raspodjela razlikuju se ovisno o geografsko-klimatskom podru ju i vegetaciji. Ova razli itost karakteristi na je i za našu zemlju koja iako mala po površini ima dva klimatska podru ja - kontinentalno i mediteransko. SAVJETI OSOBAMA ALERGI NIMA NA PELUD lendari. Svrha peludne prognoze je pravovremeno informirati alergi are o vrstama i koncentracijama peluda koji e se pojavljivati ovisno o vremenskim uvjetima u narednim danima. Takva informacija omogu uje alergi nim osobama da prilagode svoje aktivnosti u skladu sa stanjem peluda u zraku, te da izbjegavaju izlaske u doba dana kada su koncentracije peluda najviše. • Informirajte se o kretanjima peludnih alergena • Ako su koncentracije one Mjerenje koncentracije peludi vrste peluda u zraku na koje U Hrvatskoj je u razdoblju od 2001.-2005. ste alergi ni umjerene, visoke godine uspostavljena mreža mjernih poili vrlo visoke, izbjegavajte staja za monitoring peluda u zraku. Koja se pelud i kada pojavljuje? izlazak za sun anog i Moderan na in života i migracija stanovnišVrlo rano u prolje e ili ak pred kraj zime tva omogu uju i raznim alergenima intenvjetrovitog vremena izme u 12 ako je blaga i sun ana, u kontinentalnom zivno širenje, što predstavlja makroregiodijelu zemlje prvo se pojavljuje pelud johe, i 18 sati nalne probleme. Kako bi se poboljšala kvalijeske i empresa. Zatim slijedi pelud toliteta življenja alergi ara, klju no je njiho- • Za odlazak u prirodu izaberite pole, brijesta, vrbe, jasena, graba i breze. dan nakon kiše, jer su tada vo preventivno obavještavanje o pojavljivaKako je vidljivo, ve ina drve a koje cvate nju peludnih alergena na podru ju gdje žikoncentracije peluda u zraku u razdoblju od velja e do svibnja otpušta ve i rade, jer je najbolja preventiva oboljeogromne koli ine alergogenog peluda konajniže lih alergi ara - izbjegavanje dodira s alerji se širi vjetrom i ije koncentracije u zraku • Ako ipak morate boraviti na genima. osobito u mjesecu ožujku i travnju doseUpravo o koncentracijama i vrstama pelužu visoke i vrlo visoke koncentracije. Zatim otvorenom, nakon povratka da na enog u zraku ovisi pojava simptoma slijedi vrlo duga ak period cvjetanja traku i, operite ruke, otuširajte alergijske reakcije. va (travanj-rujan), iji je pelud izrazito alerse, operite kosu i presvucite Naime, utvr eno je da nije sva pelud jednagogen, te period cvjetanja korova od kojeg odje u kako biste sprije ili ko alergogena, stoga razlikujemo pelud neje najopasnija ambrozija iji pelud apsolutkih vrsta biljaka kod kojih niže koncentrano dominira u zraku u mjesecima kolovounošenje peluda u prostor cije peluda u zraku uzrokuju pojave alergijzu i rujnu. gdje boravite skih reakcija kod ve ine osoba alergi nih Na smanjenje nekih vrsta peluda u zraku na pelud, dok neke vrste peluda gotovo ni- • Ako ste u mogu nosti, najbolje svaki pojedinac može utjecati tako da prikada ili vrlo rijetko izazovu alergijsku reakmjerice održava travnjake oko svojih ku a, je boraviti u zatvorenim i ciju i to tek kod manjeg broja ljudi. redovitom košnjom. Na taj na in se sprjeklimatiziranim prostorima. Zbog toga se na temelju svakodnevnog ava formiranje cvatova i naravno otpuštaUzimajte redovito terapiju pra enja koncentracija peluda u zraku nja peluda. Koncentracije peluda trava u izra uju peludne prognoze i peludni kazraku tako se višestruko smanjuju. propisanu od lije nika 12
© Copyright 2024 Paperzz
