Izvješće o radu za 2009. i 2010. godinu Zagreb, 27. listopada 2011. Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica Ishodi učenja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj 1 Sadržaj prezentacije Razine primjene i perspektive Stanje ishoda učenja u “bolonjskim zemljama”, Hrvatskoj Primjeri dobre prakse, projekti o ishodima učenja, reference Implementacija ishodi učenja Daljnji razvoj i izazovi Pitanje i upadice - dozvoljeni B. Divjak. FOI Zašto ishodi učenja na Europass konferenciji? Dodatak svjedodžbi Dopunska isprava o studiju • Pruža informacije o postignutim rezultatima u ustanovama visokog obrazovanja na transparentan i usporediv način u cijeloj Europi. • izdaje se osobama koje su završile studij na nekoj od visokoobrazovnih ustanova, a cilj joj je pružiti dodatne informacije o stečenim kvalifikacijama, osobito poslodavcima i obrazovnim ustanovama u inozemstvu. http://www.europass.hr/documents/ Mobilnost • “osobni dokument u kojemu se bilježe razdoblja učenja ili usavršavanja koje ste proveli u inozemstvu” http://www.europass.hr/documents/ • Prepoznavanje ECTS bodova za nastavne i izvannastavne aktivnosti B. Divjak. FOI 30.12.2011 Razine analize zahtjeva za primjenom ishoda učenja (IU) i primjene IU Globalna: OECD, EU… Nacionalna: Hrvatska Institucija visokog obrazovanja Studijski program Studijski predmet B. Divjak. FOI 30.12.2011 Perspektive Poslodavci Voditelji institucija Politika: vlada, ministarstvo Studenti Nastavnici Ishodi učenja B. Divjak. FOI Društvo općenito 30.12.2011 Kratka prezentacija o ishodima učenja (IU) Gdje se spominju? • Bolonjski dokumenti • Dokumenti na razini Hrvatske • Dokumenti Sveučilišta u Zagrebu Ima li primjera dobre prakse? Što su ishodi učenja? Čemu služe? Kako ih konstruirati? Diskusija 6 B. Divjak “Bolonjski” dokumenti o IU Europski dokumenti • Ministarska priopćenja • ‘Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area’ • A Framework for Qualifications of the European Higher Education Area • http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna Hrvatska regulativa • Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, 2009 • Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditacije visokih učilišta 2010 • Akreditacijski dokumenti AZVO-a • Hrvatski kvalifikacijski okvir • Pravilnici na sveučilištima i ostalim obrazovnim institucijama 7 B. Divjak “Bolonjski” ministarski dokumenti o IU Ministers encourage the member States to elaborate a framework of comparable and compatible qualifications for their higher education systems, which should seek to describe qualifications in terms of workload, level, learning outcomes, competences and profile.They also undertake to elaborate an overarching framework of qualifications for the European Higher Education Area.’ Berlin Communiqué 2003 ‘We adopt the overarching framework for qualifications in the EHEA, comprising three cycles (including, within national contexts, the possibility of intermediate qualifications), generic descriptors for each cycle based on learning outcomes and competences, and credit ranges in the first and second cycles.’ Bergen Communiqué 2005 8 B. Divjak “Bolonjski” ministarski dokumenti o IU ‘We underline the importance of curricula reform leading to qualifications better suited both to the needs of the labour market and to further study. Efforts should concentrate in future on removing barriers to access and progression between cycles and on proper implementation of ECTS based on learning outcomes and student workload.’ ‘Qualifications frameworks are important instruments in achieving comparability and transparency within the EHEA and facilitating the movement of learners within, as well as between, higher education systems.They should also help HEIs to develop modules and study programmes based on learning outcomes and credits, and improve the recognition of qualifications as well as all forms of prior learning.’ ‘We urge institutions to further develop partnerships and cooperation with employers in the process of curriculum innovation based on learning outcomes.’ ‘With a view to the development of more student-centred, outcome-based learning, the next exercise should also address in an integrated way national qualifications frameworks, learning outcomes and credits, lifelong learning, and the recognition of prior learning.’ London Communiqué 2007 9 B. Divjak “Bolonjski” ministarski dokumenti o IU We have also seen the creation of a European register for quality assurance agencies and the establishment of national qualifications frameworks linked to the overarching European Higher Education Area framework, based on learning outcomes and workload. Successful policies for lifelong learning will include basic principles and procedures for recognition of prior learning on the basis of learning outcomes regardless of whether the knowledge, skills and competences were acquired through formal, non-formal, or informal learning paths. We reassert the importance of the teaching mission of higher education institutions and the necessity for ongoing curricular reform geared toward the development of learning outcomes. Student-centred learning requires empowering individual learners, new approaches to teaching and learning, effective support and guidance structures and a curriculum focused more clearly on the learner in all three cycles. Leuven 2009 We call upon all actors involved to facilitate an inspiring working and learning environment and to foster student-centred learning as a way of empowering the learner in all forms of education, providing the best solution for sustainable and flexible learning paths. Budapest-Vienna, 2010 10 B. Divjak Sveučilište u Zagrebu Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu • U skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i viskom obrazovanju, Pravilniku o dopusnici • Uzeti u obzir elementi koji su spomenuti kod određivanje upisnih kvota već kod prijave studijskog programa Pristup temeljen na konzistentnoj primjeni ishoda učenja Vrjednovanje izmjena i dopuna, novih studijskih programa i periodičko vrednovanje studijskih programa http://www.unizg.hr/upravljanje-kvalitetom/vrednovanje-studijskih-programa 11 B. Divjak Definiranje kurikuluma Dimenzije kurikuluma • Širina – sadržaj • Dubina – taksonomije (npr. Bloomova) • Visina – resursi (ljudski, materijalni, strateški itd.) Iskaz u terminima Ishoda učenja Kvaliteta procesa • Implementacija ishoda i povezivanje različitih elemenata kurikuluma • Provjera postizanja ishoda • Kontinuirana poboljšanja Voditi računa o resursima • Institucijski angažman • Krucijalni doprinosi nastavnika 12 B. Divjak Projekti o ishodima učenja Ishodi učenja u interdisciplinarnim studijskim programima Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima - Sveučilište u Zg FOI, FER, PMF-MO Sveučilište u Zagrebu 2008-2009 2009-2010 Diseminacija, edukacije, radionice… Diseminacija, edukacije, radionice… Knjiga: Ishodi učenja u visokom školstvu, 2009. Knjiga: Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima - Sveučilište u Zg, 2010 http://www.iu.foi.hr/ http://www.unizg.hr/nastava-istudenti/ 13 B. Divjak Osnovna pitanja Što su ishodi učenja? Da li nam “stvarno” trebaju ili se radi o administrativnom poslu? Ako nam trebaju, kako ih napisati da imaju standardnu formu? Pišemo li minimalne ili prosječne ishode učenja? Ako su dobro napisani da li su operativni tj. možemo li ih mjeriti? S kime ćemo se uspoređivati? Kako uključiti studente, alumni, poslodavce, javne potrebe? Kako sustav učiniti održivim? Informacije dostupnima? 14 B. Divjak Ishodi učenja/kompetencije Ishodi učenja: Tvrdnje o tome što se očekuje od studenta da zna, razumije, može napraviti, vrednovati ... kao rezultat procesa učenja 15 Student postizanjem ishoda učenja kroz proces studiranja stječe kompetencije za zapošljavanje i samozapošljavenje Specifične za određenu disciplinu Generičke (opće, transverzalne) B. Divjak Ishodi učenja – HKO Ishodi/rezultati učenja su znanja, vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje nakon postupka učenja. Kompetencije (engl. Competences) označavaju skup znanja, vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost. Cjeloviti skup određenog obujma stečenih kompetencija, koje su sve pojedinačno vrednovane (pa se nazivaju ishodima učenja), nazivamo kvalifikacija. • osnovnih svojstava: razina, obujam, profil i kvaliteta • http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/ 16 B. Divjak Primjer ishodi učenja: ova prezentacija i diskusija Polaznici će biti u stanju • Definirati pojmove ishoda učenja i kompetencija • Opisati ulogu ishoda učenja u razvoju kurikuluma i sustavu kvalitete • Analizirati ishode učenja na različitim razinama (preddiplomska, diplomska, poslijediplomska) • Konstruirati ishoda učenja na razini predmeta • Uspoređivati i razlikovati stručne i generičke kompetencije • Vrednovati studijske programe s aspekta upotrebe ishoda učenja 17 B. Divjak Hijerarhija ishoda učenja studijskog programa Opći ishodi učenja opisuju akademsku razinu Dublin Descriptors – Framework of Qualifications for the European Higher Education Area, Nacionalni kvalifikacijski okviri Specifični ishodi učenja za neko područje ili kombinaciju područja, služe kao referentna točka (informatika: SFIA, SWEBOK; EUA Tuning) Specifični ishodi učenja za određeni studijski program za neko područje ili kombinaciju područja, uključujući i specifične zahtjeve ciljnih zanimanja (4) Specifični ishodi učenja predmeta koji uključuju i kriterije za praćenje i ocjenjivanje studenta 18 B. Divjak Dublinski opisnici Poznavanje i razumijevanje na određenom stupnju, području i programu Sposobnost primjene znanja i razumijevanja (rješavanje problema u novim problemskim situacijama i širem kontekstu, profesionalizam i kompetencije u rješavanju problema temeljenom na znanju) Zaključivanje i rasuđivanje (sposobnost integracije znanja, svladavanja složenosti, tumačenje i zaključivanje u stvarnim situacijama, odražavajući društvenu i etičku odgovornost) Komuniciranje stavova, ideja, problema i rješenja stručnom i općem auditoriju Razvijene vještine učenja, nužne za neprekidno, cjeloživotno učenje, s visokom razinom autonomije 19 B. Divjak Dublinski opisnici 1. Znanje i razumijevanje Prvostupnik – BSc Demonstriraju znanje i razumijevanje u području studiranja koje se dograđuje na srednjoškolsko obrazovanje i koje je poduprto znanjem iz naprednih udžbenika i uključuje neke aspekte modernih znanja u području studiranja. 20 Magistar - MSc/MA Demonstriraju znanje i razumijevanje, koje počiva na prvom stupnju, ali ga i proširuje i/ili produbljuje, te tako predstavlja temelj ili mogućnost originalnog razvoja i/ili primjene ideja, koje su često unutar područja istraživanja studija. B. Divjak Doktor - PhD Demonstriraju kreaciju i interpretaciju novih znanja kroz originalno istraživanje i publiciranje rezultata vlastitih istraživanja, sustavno razumijevanje biti znanstvenog i/ili primijenjenog znanstvenog područja istraživanja u kojem rade. Bloomova klasifikacija kognitivnih vještina 21 Definicija Ponašanje Prisjetiti se Definirati; opisati; identificirati; označiti; izdvojiti; prisjetiti Razumijeti komunicirano Izračunati; grupirati; objasniti; dati primjer; predvidjeti; sažeti Upotrijebiti opći koncept za rješenje problema Primijeniti; prilagoditi; prikupiti; demonstrirati; otkriti; riješiti; upotrijebiti; intervjuirati Rastaviti na dijelove Analizirati; usporediti; napraviti dijagram; skicirati; izdvojiti; sortirati Povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu Izgraditi; kombinirati; kreirati; postaviti hipoteze; generalizirati; predvidjeti; napisati; prezentirati Ocjena vrijednosti nečega prema situaciji ; uz upotrebu kriterija Ocijeniti, zaključiti; odabrati; preporučiti; postaviti prioritete B. Divjak Kontekst ishoda učenja Ishodi učenja studijskog programa Ishodi učenja predmeta Sadržaj i nastavne cjeline Metode poučavanja Metode ocjenjivanja Taksonomije 22 ECTS B. Divjak Evaluacija svih dijelova kurikuluma i ugrađivanje povratnih informacija u nove inačice Osiguravanje ishoda učenja studijskog prog. Studijski program Predmeti Nastavne cjeline PIU 1.1 PIU 1 PIU 1.2 … IU PIU 2 … PIU 2.1 .. B. Divjak. FOI 30.12.2011 Studija jednog slučaja Studija slučaja • • • • Dva studijska programa 18 ishoda učenja svakog programa 60-tak predmeta svaki sa 6-10 ishoda učenja Programski alat (sofver) za analizu veza među njima Kombinacija top-down i bottom-up metode pisanja ishoda Uočeni nedostaci: • Ishodi učenja na razini programa kojima nije pridružen niti jedan ishod na razini predmeta • Ishodi učenja na razini programa kojima su redundantno pokriveni na razini predmeta • Ishodi učenja na razini predmeta koji ne doprinose niti jednom ishodu na razini programa • … B. Divjak. FOI 30.12.2011 Primjer 1: Ishodi učenja na razini programa - vezani za Matematiku 1, OPM Koristiti matematičke metode, modele i tehnike primjerene rješavanju problema iz područja informacijskih i poslovnih sustava. Koristiti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju. Modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustava. 25 B. Divjak Primjer 1: Ishodi učenja na razini predmeta Matematika 1 objasniti i reproducirati korektni formalni dokaz matematičke tvrdnje primjenjujući osnovne oblike zaključivanja i matematičku logiku odrediti normalne forme algebre sudova te ih primijeniti u minimizaciji formula algebre sudova definirati i klasificirati binomne relacije na skupovima poznajući njihova svojstva i karakteristične primjere definirati pojmove matrice i determinante, nabrojiti njihova svojstva te ih koristiti u računu matrica i determ. razlikovati metode rješavanja sustava lin. jdbi i primijeniti odgovarajuću metodu u rješavanju konkretnog sustava koristiti matematičku literaturu različitih izvora, barem jedan alat za obradu matematičkog teksta te sustav za e-učenje uvažavajući specifičnosti matematike kao struke. 26 B. Divjak Primjer 2: Projektni ciklusi u znanosti i razvoju Ishod učenja Obrazovna aktivnost Procijenjeno studentsko opterećenje (h) Ocjenjivanje Poznavanje i primjena metoda upravljanja projektima • Rad u timu na pojedinim metodama • Pisanje projektne prijave 60 Projektna prijava predana u sustav za e-učenje i ocijenjena prema unaprijed utvrđenim kriterijima Vrednovanje R&D projekata • predavanje o kriterijima evaluacije •Proučavanje “primjera iz prakse” • vježba evaluacije projekata 10 Izvješće studenta o provedenoj evaluaciji projekta prema zadanoj metodologiji B. Divjak. FOI Opterećenje studenata - ECTS Aktivnost Opterećenje Predavanja 30 h Prikaz članka, esej 30 h Izrada projekta 60 h Proučavanje izvora, primjera, pisanje, timski rad Evaluacija/On-line tečaj 30 h Istraživanje/analiza/sinteza 90 h Prezentacija, literatura za usmeni Ukupno: 9 ECTS 240 h Stanje u Bolonjskim zemljama – Hrvatskoj Higher Education in Europe 2009: Developments in the Bologna Process, Education, Audiovisual &Culture Execut. Agency, 2009. http://www.eurydice.org The Bachelor-Master Structure uglavnom u funkciji Dominira 3 (180 ECTS) + 2 (120 ECTS) ECTS u legislativi svuda, radi se na suštini “A limited number of countries have … its full capacity with credits based on learning outcomes and student workload. In most cases, learning outcomes are not yet widely understood and used, while notional student workload is also a difficult concept to deal with.” 5 kategorija zemalja s obzirom na implementaciju Hrvatska u 3. grupi – ECTS se mjeri preko sati nastave i studentskog opterećenja i ne koriste se ishodi učenja (u više od 75% institucija i studija) B. Divjak. FOI Stanje u bolonjskim zemljama Dopunska isprava o studiju (The Diploma Supplement) • uveden u većini bolonjskih zemalja, ali način implementacije varira • Trebaju ga upotrebljavati i obrazovne institucije i poslodavci, a treba se temeljiti na ishodima učenja • 34 zemlje imale radionice, priručnike (među njima i RH) • Hrvatska nema nacionalnog monitoringa prihvaćanja ! National Qualifications Frameworks • Većina zemalja u procesu izrade NQF-a • Kompleksan proces, potrebne vrlo široke konzultacije • HKO – potrebna rasprava i usklađivanje Mobility and Portability of Student Support • Različita praksa i velike razlike između država B. Divjak. FOI OECD procjena ishoda učenja u visokom obrazovanju OECD projekt: 2008 započeo projekt međunarodne usporedbe kvalitete visokog obrazovanja temeljen na ishodima učenja Cilj: sporedba kvalitete i relevantnosti onoga što studenti uče na različitim institucijama visokog obrazovanja diljem svijeta Ambicije: identifikacija najboljih strategija poučavanja; pomoć institucijama VO u smanjenju stope odustajanja od studija, podizanje stope završavanja i pomoć vladama u monitoringu institucija visokog obrazovanja Instrumenti: Razvijena tri instrumenta za testiranje ishoda učenja Generičkih vještina (US Collegiate Learning Assessment, uveden 2000): kritičko i analitičko mišljenje, rješavanje problema, pisana komunikacija… Vještina vezanih uz discipline: ekonomija i inženjerstvo Namijenjen: populaciji prvostupnika (3-4 godine studija) Inicijalna faza: Testiranje 10 institucija do kraja 2012. B. Divjak. FOI 30.12.2011 AHEO – izazovi i pitanja Kako razviti instrument za procjenu ishoda učenja koji će biti dobar za različite nacionalne i institucionalne kontekste te za različite okoline za učenje? Kako test učiniti validnim (valid) i oslonjivim (reliable)? Kako je moguće identificirati koji aspekti poučavanja u danoj okolini za učenje utječu na dobivene razlike u učinku studenata? Kako upotrebljavati rezultate istraživanja da se izbjegnu negativni efekti rangiranja? Preduvjet za dobar rezultat: institucija je uvela studijske programe temeljene na ishodima učenja. B. Divjak. FOI 30.12.2011 Hrvatska – prijedlog nacionalnog projekta Prijedlog IPA projekta o implementaciji i procjeni ishoda učenja • National standards for learning outcome implementation in higher education in Croatia Partneri: • sva hrvatska sveučilišta i predstavnici veleučilišta i visokih škola; AZVO i posredno Skupina hrvatskih Bolonjskih eksperata Najvažniji ishodi: • • • • Analiza primjene ishoda učenja u RH Nacionalni priručnik o implementaciji i procjeni ishoda učenja Studije slučaja Trening i diseminacija Ako bude sreće početak projekta u ak.gd. 2012./2013. B. Divjak. FOI 30.12.2011 Student Što se od njega očekuje Omoguća vaju izbor Ishodi učenja – studentu Na temelju čega će ga se ocijeniti Gdje to znanje može primijeniti B. Divjak. FOI 30.12.2011 Nastavnik Što se od studenta očekuje Metode poučavanja, nastavni materijali, testovi… Doprinos završnim kompetenci jama Ishodi učenja nastavnik Komunikacija prema drugim nastavnicima Osiguravanj e kvalitete B. Divjak. FOI 30.12.2011 Institucija visokog obrazovanja Što se od studenta očekuje Profiliranje institucije Ishodi učenja institucija Komunika cija prema poslodavci ma, javnosti Osigurava nje kvalitete B. Divjak. FOI 30.12.2011 Poslodavac Planiranje kadrova, stipendiranja Što student zna, koje vještine ima… Ishodi učenja poslodavci Komunikacija prema institucijama visokog o Osiguravanje adekvatnih kompetencija B. Divjak. FOI 30.12.2011 Korisne/korištene reference Student-centred learning. Toolkit for students, staff and HEIs, Brussels, 2011 Ishodi učenja u visokom školstvu, TIVA-FOI, 2009. Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilište u Zg, 2010 ENQA Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area 2005 The official Bologna Process website 2010-2012 http://www.ehea.info/ B. Divjak. FOI 30.12.2011 Sveučilište u Zagrebu Hvala na pažnji Diskusija i pitanja
© Copyright 2024 Paperzz
