SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA
DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI
PREDDIPLOMSKI STUDIJ MORSKO RIBARSTVO
Naziv predmeta
MATEMATIKA
SMB104
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/45
(P/S/V)
6 ECTS (odnosi se na prisustvovanje na nastavi, samostalno učenje i vježbanje,
ECTS
pripremanje kolokvija i završnog ispita)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / I. (semestar)
Godina/semestar
Srednjoškolska matematka
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Dr. sc. Tatjana Stanivuk, viši predavač
Nositelj predmeta
Dr. sc. Tatjana Stanivuk, viši predavač
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovni cilj predmeta je usvajanje znanja i stjecanje vještina iz onih područja matematike (elementarne funkcije,
diferencijalni i integralni račun) koja su nužna za praćenje nastavnih programa ostalih kolegija predviđenih nastavnim
planom i za očekivanu primjenu u praksi. Ishodi su:
- poboljšanje sposobnosti zaključivanja,
- razumijevanje i primjena jednostavnih matematičkih modela,
- preciznost u iskazivanju činjenica,
- zadovoljavajuća razina vještine u računanju.
Nastava je organizirana u obliku predavanja i auditornih vježbi s upotrebom kalkulatora.
Student je dužan prisustvovati na najmanje 70% predavanja i 70% vježbi.
Popis obavezne literature
1. Bradić, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb.
2. P. Javor, Uvod u matematičku analizu, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
3. P.P. Demidovič, Zadaci i rješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1990.
Popis izborne literature
1. L.D. Hoffmann and G.L. Bradley, Calculus for Business, Economics, and the Social and Life Sciences, The
McGraw-Hill Companies, 2000.
2. Hughes-Hallett, Gleason, Loch, Flath et al., Applied Calculus, John Wiley and Sons, Inc., 2003.
3. I. Slapničar, Matematika 1, skripta FESB-a u Splitu, 2002. (dostupno i kao interaktivna skripta na web-stranici
FESB-a, http://lavica.fesb.hr/mat1/)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Skupovi. (2 sata)
Vježba 1. (3 sata) Zadaci s osnovnim operacijama na temu skupova. Skup prirodnih brojeva. Aksiom matematičke
indukcije. Skup cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje
škole, a zatim se znanje dograđuje.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati skupove i operacije s istima.
Predavanje 2. Kompleksni brojevi. (2 sata)
Vježba 2. (3 sata) Zadaci na temu iz Predavanja 2. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim
se znanje dograđuje.
Ishodi učenja: Studenti će moći samostalno rješavati zadatke unutar skupova realnih i kompleksnih brojeva.
Predavanje 3. Elementarne funkcije. Primjeri jednostavnih funkcija. (2 sata)
Vježba 3. (3 sata) Zadaci na teme iz Predavanja 3. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim
se znanje dograđuje.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati neke jednostavnije elementarne funkcije.
Predavanje 4. Polinomi – racionalne funkcije. (2 sata)
Vježba 4. (3 sata) Zadaci na temu iz Predavanja 4. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim
se znanje dograđuje.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog moći koristiti polinome te primijenjivati iste.
Predavanje 5. Algebraske i transcedentne funkcije. (2 sata)
Vježba 5. (3 sata) Zadaci na teme iz Predavanja 5. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim
se znanje dograđuje.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog moći primijenjivati elementarne funkcije.
Predavanje 6. Nizovi i redovi realnih brojeva. (2 sata)
Vježba 6. (3 sata) Zadaci iz nizova i redova realnih brojeva i njihove primjene. Dograđuje se znanje iz srednje škole.
Priprema za I. kolokvij.
Ishodi učenja: Studenti će biti u stanju objasniti značenje beskonačnih nizova i redova realnih brojeva.
Predavanje 7. Limes i neprekidnost funkcije. (2 sata)
I. kolokvij (1 sat)
Vježba 7. (2 sata) Računanje graničnih vrijednosti zadanih funkcija. Dograđuje se znanje iz srednje škole.
Ishodi učenja: Studenti će znati definirati neprekidnost te računati granične vrijednosti funkcija.
Predavanje 8. Derivacije funkcija: definicija, osnovna svojstva i pravila deriviranja. (2 sata)
Vježba 8. (3 sata) Vježbanje deriviranja funkcija.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati derivacije te primjenjujući pravila deriviranja
samostalno rješavati zadatke.
Predavanje 9. Primjene derivacija: Tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo. (2 sata)
Vježba 9. (3 sata) Zadaci na teme iz Predavanja 9.
Ishodi učenja: Studenti će znati objasniti značenje diferencijalnog računa i samostalno rješavati probleme primjenjujući
naučeno.
Predavanje 10. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. (2 sata)
Vježba 10. (3 sata) Zadaci na teme iz Predavanja 10. Priprema za II. kolokvij.
Ishodi učenja: Studenti će znati ispitati tok i nacrtati grafove zadanih funkcija.
Predavanje 11. Neodređeni integrali. Metode integracije. (2 sata)
II. kolokvij (1 sat)
Vježba 11. (2 sata) Tablica integrala i elementarno integriranje.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati primitivnu funkciju i neodređeni integral te
samostalno interpretirati metode integriranja.
Predavanje 12. Određeni i nepravi integrali. (2 sata)
Vježba 12. (3 sata) Metode integracije. Zadaci na teme iz Predavanja 12.
Ishodi učenja: Studenti će znati upotrijebiti Newton – Leibnizovu formulu u rješavanju određenih integrala te
samostalno izračunati neprave integrale.
Predavanje 13. Primjene određenih integrala. (2 sata)
Vježba 13. (3 sata) Zadaci na temu Predavanja 13.
Ishodi učenja: Studenti će znati primjenjivati određene integrale u izračunavanju površina.
Predavanje 14. Ekstrem funkcija dviju varijabli. Uvodno o diferencijalnim jednadžbama. (2 sata)
Vježba 14. (3 sata) Zadaci na teme iz Predavanja 14. Priprema za III. kolokvij.
Ishodi učenja: Studenti će određivati ekstreme zadanih funkcija te prepoznavati diferencijalne jednadžbe.
Predavanje 15. Diferencijalne jednadžbe kao matematički modeli iz biološke i ekološke prakse. (2 sata)
III. kolokvij (1 sat)
Vježba 15. (2 sata) Diferencijalna jednadžba populacijske dinamike.
Ishodi učenja: Studenti će znati primijenjivati diferencijalne jednadžbe.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Studenti pristupaju pismenom i usmenom polaganju ispita. Pismeni dio ispita sastoji se od tri parcijalna ispita
(kolokvija) ili završnog pismenog ispita. Nakon položenog pismenog dijela ispita student pristupa usmenom dijelu
ispita. Student može biti oslobođen usmenog dijela ispita ukoliko se izrazito zalagao za vrijeme nastave te je
zadovoljan ocjenom ostvarenom na pismenom dijelu ispita.
Za vrijeme nastave, studenti pišu tri domaća rada gradivom vezana za tri kolokvija. Svaki domaći rad donosi 10
bodova koji se pridodaju bodovima osvojenim na kolokviju. Da bi student položio kolokvij mora sakupiti najmanje
50% (s domaćim radom ili bez njega) od maksimalnog broja bodova. Položena sva tri kolokvija oslobađaju studenta
završnog pismenog ispita. Ocjena pismenog dijela ispita formira se kao srednja vrijednost bodova ostvarenih putem
kolokvija ili bodova ostvarenih na završnom pismenom ispitu (ukoliko student nije položio kolokvije) a prema tablici:
Postignuti broj bodova
Ocjena
manje od 50%
nedovoljan (1)
50% - 60%
dovoljan (2)
61% - 74%
dobar (3)
75% - 90%
vrlo dobar (4)
više od 90%
izvrstan (5)
Ukoliko je student položio jedan ili dva kolokvija (od moguća tri), istog dijela gradiva oslobođen je na završnom
pismenom ispitu te piše samo onaj dio gradiva koji nije zadovoljio.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Studenti mogu kontaktirati nastavnika na e-mail adresu [email protected]. Na web-stranici http://more.unist.hr/ mogu
naći detaljne informacije o kolegiju, a na http://www.pfst.hr/ dodatne materijale za učenje.
Naziv predmeta
OPĆA BIOLOGIJA
SMR102
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/0/45
(P/S/V)
9 ECTS (5 za predavanja, samostalno učenje i konzultacije te 4 za laboratorijske vježbe i
ECTS
kolokvije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / I. i II. (semestar)
Godina/semestar
Poznavanje srednjoškolskog gimnazijskog gradiva
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik (moguće i engleski jezik)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađanju nastave, obveze studenata...)
Opća biologija je kolegij koji postavlja temelje za najveći broj bioloških specijalističkih kolegija na ostalim godinama
studija. Cilj nastave je usvajanje znanstvenih temelja suvremene biologije putem razumijevanja bioloških procesa u
živoj prirodi, kao i međuovisnosti žive i nežive prirode, poglavito u morskom ekosustavu. Nastava se izvodi kroz
predavanja i laboratorijske vježbe. Predavanja se održavaju uz korištenje PowerPoint i video prezentacija, dok se
vježbe održavaju u studentskom praktikumu te u laboratoriju na istraživačkom brodu IOR-a. Praktičnim vježbama
studenti se upoznaju s radom na svjetlosnom mikroskopu, nakon čega mikroskopiranjem upoznaju građu biljne i
životinjske stanice, stanične organele i tkivne strukture. Pored mikroskopiranja, dio praktičnog dijela nastave se odvija
i kroz rješavanje zadataka (opća i populacijska genetika) te kroz terenski rad na istraživačkom brodu (uzorkovanje i
laboratorijske analize). Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama u odnosima predviđenim
pravilima Odjela i u dogovoru s nastavnikom.
Popis obavezne literature
1. Campbell, A.N., J.B.Reece and L.G. Mitchell. 1999. Biology. Addison Wesley Longman, Inc. 570p.
2. Levinton, J. S. 1995. Marine biology. Oxford University Press, 420 pp.
3. Berns, M.W. (1991) Stanice. Školska knjiga, Zagreb (Prijevod K. Milković).
4. Levine, R.P. (1982). Genetika, Školska knjiga, Zagreb.
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. (90 min) – Biologija: znanost o životu.
Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu i mjesto živog organizma u prirodi kroz 4 osnovna aspekta promatranja: a)
organizam kao izolirana jedinka; b) organizam kao veza u slijedu generacija; c) organizam kao proizvod evolucije; d)
organizam kao jedinica socioekonomske životne zajednice. Upoznati osnovne biološke znanstvene discipline.
Upoznati osnovne znanstvene metode u biologiji i njihova ograničenja. Upoznati osnovne istraživačke tehnike u
biologiji.
Predavanje 2. (90 min) – Kemijski sastav živih organizama. Voda.
Ishodi učenja: Upoznati kemijski sastav žive tvari. Upoznati odnose među elementima koji grade živu i neživu tvar.
Upoznati značenje i ulogu iona u živom organizmu. Upoznati ulogu i značaj vode u živom organizmu. Upoznati
specifičnu građu molekule vode i formiranje vodikovih veza za razumijevanje jedinstvenih osobina vode.
Predavanje 3. (90 min) – Metali u tragovima. Biokemijski sastav stanice. Organski spojevi.
Ishodi učenja: Upoznati ulogu i značaj elemenata u tragovima. Upoznati biokemijski sastav stanice. Steći osnovno
znanje o organskim spojevima (ugljikohidrati, lipidi, bjelančevine, nukleinske kiseline) i njihovim jedinstvenim
svojstvima na kojima se temelji život.
Predavanje 4. (90 min) – Ugljikohidrati. Lipidi.
Ishodi učenja: Upoznati ulogu i svojstva ugljikohidrata. Upoznati ulogu jednostavnih šećera. Upoznati ulogu složenih
šećera. Upoznati različite grupe lipida i njihove uloge u živom organizmu (ulja i masti, fosfolipidi i steroidi).
Predavanje 5. (90 min) – Nukleinske kiseline.
Ishodi učenja: Upoznati osnovnu građu nukleinskih kiselina – nukleotide. Upoznati osnovna svojstva i razumijeti
ulogu DNK (deoksiribonukleinska kiselina) u živom organizmu. Upoznati vrste RNK (ribonukleinska kiselina) i
razumijeti njihovu ulogu u živom organizmu. Upoznati sintezu RNK. Upoznati se s povješću otkrića molekule DNK –
najvećeg znanstvenog otkrića 20. stoljeća.
Predavanje 6. (90 min) – Bjelančevine. Sinteza bjelančevina. Enzimi.
Ishodi učenja: Upoznati se s ulogom bjelančevina u živom organizmu. Upoznati aminokiseline – građevne jedinice
bjelančevina. Upoznati strukturu i funkciju bjelančevina. Upoznati sintezu bjelančevina. Upoznati ulogu i funkciju
enzima u živom organizmu.
Predavanje 7. (90 min) – Stanica.
Ishodi učenja: Upoznati razlike između biljne i životinjske stanice. Upoznati građu prokariotske stanice. Upoznati
vrste eukariotskih stanica i osnovnu građu eukariotske stanice. Upoznati građu i funkciju stanične membrane.
Upoznati načine prijenosa kroz staničnu membranu.
Predavanje 8. (90 min) – Prijenos kroz staničnu membranu.
Ishodi učenja: Upoznati procese koji se odvijaju kroz staničnu membranu (difuzija, olakšana difuzija, osmoza).
Upoznati specifičnosti aktivnog prijenosa kroz staničnu membranu. Upoznati funkcioniranje Na/K pumpe. Upoznati
procese pinocitoze i fagocitoze.
Predavanje 9. (90 min) – Citoplazma i stanični organeli.
Ishodi učenja: Upoznati sastav i strukturu citoplazmatskog matriksa. Upoznati djelove citoplazmatskog skeleta
(mikroniti, mikrovlakanca, mikrocjevčice). Upoznati specifične stanične strukture (centrosom, bičevi, trepetljike).
Upoznati usmjereni prijenos kroz stanicu – endoplazmatska mrežica. Upoznati građu i ulogu Golgijevog aparata.
Predavanje 10. (90 min) – Citoplazma i stanični organeli.
Ishodi učenja: Upoznati građu i funkciju ribosoma. Upoznati građu i funkciju plastida. Upoznati vrste plastida.
Upoznati građu i funkciju mitohondrija. Upoznati građu i funkciju jezgre. Upoznati funkciju jezgrice. Upoznati građu
kromosoma.
Predavanje 11. (90 min) – Protok energije kroz stanicu.
Ishodi učenja: Razumjeti vezu između procesa fotosinteze i procesa staničnog disanja. Upoznati reakcije fotosinteze i
razumjeti odnos između fotokemijskih i enzimatskih reakcija. Upoznati specifičnosti fotosinteze u morskoj sredini.
Upoznati najznačajnije biljne pigmente i njihovu ulogu u procesu fotosinteze.
Predavanje 12. (90 min) – Protok energije kroz stanicu.
Ishodi učenja: Upoznati pojedine djelove procesa staničnog disanja (Glikoliza. Krebsov ciklus. Oksidativna
fosforilacija). Objasniti načine oslobađanja i količinu oslobođene energije u svakoj pojedinoj fazi ovog procesa.
Predavanje 13. (90 min) – Razmnožavanje organizama.
Ishodi učenja: Razumjeti osnovne razlike između nespolnog i spolnog razmnožavanja. Upoznati vrste nespolnog
razmnožavanja (dvojna dioba, mnogostruka dioba, pupanje, plazmotomija, vegetativno razmnožavanje). Upoznati
vrste spolnog razmnožavanja (hologamija, merogamija). Upoznati vrste rasplodnih stanica (lecitelne, alecitelne).
Predavanje 14. (90 min) – Razmnožavanje organizama.
Ishodi učenja: Upoznati posebne načine razmnožavanja (plazmogamija, konjugacija, partenogeneza). Upoznati
heterogoniju i metagenezu. Upoznati procese gametogeneze (oogeneza, spermatogeneza). Upoznati proces oplodnje i
vrste oplodnje (vanjska oplodnja, unutrašnja oplodnja).
Predavanje 15. (90 min) – Dioba stanice.
Ishodi učenja: Upoznati osnovne tipove stanične diobe i razumjeti njihovu svrhu. Upoznati pojam generacijskog
vremena. Upoznati građu i oblike kromosoma. Upoznati proces i svrhu mitoze.
Predavanje 16. (90 min) – Genetika.
Ishodi učenja: Upoznati se s razvojem genetike i novim dostignućima u genetici. Razumjeti pojam gena, fenotipa i
genotipa. Shvatiti pojam alelnih gena. Razumjeti pojam vezanih gena. Upoznati proces i svrhu mejoze.
Predavanje 17. (90 min) – Genetika.
Ishodi učenja: Upoznati osnovu i vrste mutacija (mutacije u strukturi gena, mutacije u strukturi kromosoma, mutacije
u genomu). Upoznati uzroke spontanih i induciranih mutacija.
Predavanje 18. (90 min) – Genetika.
Ishodi učenja: Upoznati princip nasljeđivanja spola i spolno vezanih osobina. Upoznati pojam i razumjeti način spolno
vezanog nasljeđivanja. Upoznati pojam križanja i Mendelove zakone nasljeđivanja.
Predavanje 19. (90 min) – Genetika.
Ishodi učenja: Upoznati glavne principe i vrste monohibridnog križanja (intermedijarno mk, mk s dominacijom).
Upoznati glavne principe i vrste dihibridnog križanja. Upoznati i razumjeti genetičku kontrolu diferencijacije stanica
(operonska teorija). Upoznati ulogu citoplazme u nasljeđivanju. Upoznati osnovne imunogenetske mehanizme
stanice.
Predavanje 20. (90 min) – Genetika.
Ishodi učenja: Upoznati osnove populacijske genetike. Upoznati HARDY – WEINBERGovo PRAVILO, koristiti ga i
shvatiti njegova ograničenja.
Predavanje 21. (90 min) – Embriologija.
Ishodi učenja: Upoznati procese embriogeneze. Upoznati različite vrste brazdanja. Upoznati faze embriogeneze
(blastula, gastrula, organogeneza, histogeneza).
Predavanje 22. (90 min) – Embriologija.
Ishodi učenja: Upoznati mehanizme diferencijacije stanica. Upoznati načine postembrionalnog razvoja. Upoznati se s
postličinačkim stadijem riba i pojavom neotenije.
Predavanje 23. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Upoznati se s povjesnim razvojem evlucijske znanosti. Upoznati evolucijsku teoriju Lamarcka.
Upoznati se s istraživanjima Ch. Darwina i upoznati Darwinovu teoriju evolucije. Upoznati nedostatke Darwinove
teorije evolucije.
Predavanje 24. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Upoznati glavne evolucijske čimbenike. Upoznati sile koje upravljaju evolucijom.
Upoznati tipove evolucije. Upoznati stupnjeve evolucije (specijacija, makroevolucija).
Predavanje 25. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Razumjeti ireverzibilnost evolucijskog procesa. Upoznati evolucijske dokaze. Upoznati paleontološke
dokaze evolucije i njihove načine nastanka. Upoznati se s provodnim fosilima. Upoznati se s prijelaznim oblicima.
Upoznati se s razvojnim nizovima. Upoznati se sa živim fosilima.
Predavanje 26. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Upoznati se s dokazima komparativne anatomije (stanična građa, tip tjelesne građe, homologni organi,
usavršavanje unutrašnjih organa, rudimentarni organi, atavizmi, ontogenija). Upoznati se s fiziološkim, genetičkim i
biokemijskim dokazima evolucije. Upoznati se s evolucijskim dokazima biogeografije.
Predavanje 27. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Upoznati pojam progresa, regresa i izumiranja vrsta. Upoznati i razumijeti način na koji prirodna
selekcija određuje pravce evolucije (eliminatorna i sabirna uloga). Kroz primjere objasniti prilagođenost organizama
kao rezultat evolucije.
Predavanje 28. (90 min) – Evolucija.
Ishodi učenja: Upoznati osnove filogenije biljnog i životinjskog svijeta kroz upoznavanje postupnog razvoja
organizama (heterotrofija, autotrofija, anaerobni organizmi, aerobni organizmi).
Predavanje 29. (90 min) – Evolucija (nastavak).
Ishodi učenja: Upoznati osnove filogenije biljnog i životinjskog svijeta kroz upoznavanje postupnog razvoja
organizama (heterotrofija, autotrofija, anaerobni organizmi, aerobni organizmi).
Predavanje 30. (90 min) – Ekologija.
Ishodi učenja: Upoznati se s osnovama ekologije s naglaskom na morski ekosustav. Upoznati odnose između primarne
i sekundarne proizvodnje u moru u odnosu na odnose primarne i sekundarne proizvodnje u kopnenom ekosustavu.
Upoznati osnovne ekološke čimbenike, raspone ekoloških valencija, odnose organizama u eufotskoj i afotičnoj zoni
mora.
Vježba 1. (2 sata) – Uvod. Mikroskop i mikroskopiranje.
Ishodi učenja: Upoznati se s nastavnim planom i programom, obvezama, potrebnim priborom, načinom rada i
ocjenjivanja. Upoznati se s mikroskopom, dijelovima mikroskopa, različitim tipovima mikroskopa, načinu
mikroskopiranja i promatranja različitih preparata.
Vježba 2. (2 sata) – Podjela živog svijeta. Stanice.
Ishodi učenja: Razumjeti podjelu živog svijeta. Upoznati se s različitim tipovima prokariotskih i eukariotskih stanica.
Naučiti razliku između biljne i životinjske stanice. Razumjeti građu i sastav stanice. Usvojiti promatranje na
mikroskopu.
Vježba 3. (2 sata) – Preparati.
Ishodi učenja: Razlikovati svježe i trajne preparate. Znati pripremiti različite svježe preparate za promatranje na
mikroskopu. Usvojiti promatranje trajnih preparata te promatranje različitih biljnih i životinjskih preparata.
Vježba 4. (2 sata) – Mikroorganizmi. Bojanje mikrobnih stanica.
Ishodi učenja: Usvojiti korištenje imerzijskog objektiva. Znati boje i bojanja mikrobnih stanica, jednostavno bojanje,
negativno bojanje, diferencijalno bojanje, bojanje po Gramu. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 5. (3 sata) – Protisti. Tkiva. Plazmoliza.
Ishodi učenja: Znati praživotinje (Protozoa): njihove karakteristike i podjelu. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Upoznati se s građom i funkcijom biljnih i životinjskih tkiva. Upoznati se s različitim dijelovima biljaka. Usvojiti
promatranje na mikroskopu te promatranje plazmolize na mikroskopu.
Vježba 6. (2 sata) – Krv.
Ishodi učenja: Znati karakteristike, opća obilježja i sastav krvi (eritrociti, leukociti, trombociti). Razlikovati ljudsku i
životinjsku krv. Prepoznati krvne stanice na trajnim preparatima razmaza krvi različitih organizama.
Vježba 7. (2 sata) – Epitelno tkivo.
Ishodi učenja: Usvojiti građu, funkciju, karakteristike i podjelu epitelnog tkiva. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 8. (2 sata) – Mišićno tkivo.
Ishodi učenja: Usvojiti građu, funkciju, karakteristike i podjelu mišićnog tkiva. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 9. (1 sat) – Živčano tkivo.
Ishodi učenja: Usvojiti građu, funkciju, karakteristike i podjelu živčanog tkiva. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 10. (1 sat) – Koštano tkivo.
Ishodi učenja: Znati građu, funkciju, karakteristike i podjelu kostiju. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 11. (2 sata) – Ponavljanje i priprema za prvi dio provjere znanja.
Ishodi učenja: Upoznati se s načinom rada na mikroskopu na kojem se provodi provjera znanja (mikroskop s kamerom
i kompjuterom na čijem ekranu se prati rad studenata), pregled trajnih preparata, priprema svježih preparata,
konzultacije.
Vježba 12. (2 sata) – Mitoza.
Ishodi učenja: Usvojiti stanični ciklus, diobu stanice, mitozu. Usvojiti promatranje na mikroskopu.
Vježba 13. (2 sata) – Mejoza.
Ishodi učenja: Usvojiti mejozu i crossing-over. Znati razmnožavanje i razmjenu genetskog materijala.
Vježba 14. (1 sat) – Genetika.
Ishodi učenja: Znati nasljeđivanje, gene, kromosome, kariotipove, kariogram, alele, fenotip i genotip.
Vježba 15. (2 sata) – Monohibridno, dihibridno i trihibridno križanje s dominacijom.
Ishodi učenja: Usvojiti Mendelove zakone, monohibridno križanje, dihibridno križanje, trihibridno križanje i
segregaciju.
Vježba 16. (3 sata) – Različiti tipovi križanja.
Ishodi učenja: Znati test križanja, nepotpunu dominaciju, kodominaciju, multiple alele, pleiotropiju, letalne alele i
epistazu.
Vježba 17. (2 sata) – Spolno nasljeđivanje.
Ishodi učenja: Razumjeti nasljeđivanje vezano uz spolne kromosome. Usvojiti primjere nasljeđivanja svojstava
vezanih uz spol.
Vježba 18. (2 sata) – Vezani geni.
Ishodi učenja: Znati potpunu i djelomičnu (parcijalnu) vezanost gena.
Vježba 19. (2 sata) – Mutacije.
Ishodi učenja: Znati kromosomske mutacije: promjene broja, promjene strukture.
Vježba 20. (2 sata) – Statističke metode u genetici.
Ishodi učenja: Znati populacijsku genetiku, metode vjerojatnosti, Hardy-Weinbergovo pravilo, χ2 metodu.
Vježba 21. (2 sata) – Embriologija.
Ishodi učenja: Usvojiti procese embriogeneze, različite vrste brazdanja, različite faze embriogeneze (blastula, gastrula,
organogeneza, histogeneza), mehanizme diferencijacije stanica, postembrionalni razvoj.
Vježba 22. (2 sata) – Evolucija.
Ishodi učenja: Usvojiti sadržaj dokumentarnog filma o evoluciji.
Vježba 23. (2 sata) – Posjet laboratoriju Kliničke bolnice Split.
Ishodi učenja: Usvojiti prikaz kromosoma, kariotipa i kariograma. Znati određivati mutacije.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz predavanja kolegija Opća biologija obavlja se pismenim i usmenim načinom. Pismeni dio odvija se
kroz 4 kolokvija. Na ponuđena pitanja odgovara se višestrukim izborom ili upisivanjem točne riječi ili izraza u
definiciju. Kriteriji ocjenjivanja (bodovna skala) nalaze se u tablici:
% riješenosti testa
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Studenti koji na jednom od pismenih kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri
znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studentima koji žele popraviti prolaznu ocjenu iz
nekog od kolokvija također je omogućena naknadna pismena ili usmena provjera znanja. Završna ocjena iz kolegija
kombinacija je ocjena iz četiri položena kolokvija, vježbi i usmenog ispita. U slučaju da je student postigao veoma
dobre rezultate kod polaganja sva četiri kolokvija i kolokvija iz praktikuma, nastavnik ga može osloboditi završnog
usmenog ispita.
Provjera znanja iz praktikuma (vježbe) se odvija u dva dijela. U prvom semestru se provodi usmena provjera znanja
prvog dijela gradiva, dok se u drugom semestru provodi pismena provjera znanja drugog dijela gradiva. Ocjene su
podijeljene na slijedeći način: 60-70% dovoljan (2), 71-80% dobar (3), 81-90% vrlo dobar (4), 91-100% odličan (5).
Studenti koji ne dobiju prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti
pismenim ili usmenim putem. Studentima koji žele popraviti prolaznu ocjenu iz nekog od kolokvija omogućena je
naknadna pismena ili usmena provjera znanja. Studenti koji ne polože oba dijela praktikuma ne mogu dobiti završnu
ocjenu iz kolegija.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnicima omogućeno je po dogovoru (usmeno, telefonom ili e-mailom). Sve informacije o
kolegiju (početak nastave, potreban pribor, rezultati kolokvija i ispita, itd.) dostupni su na oglasnoj ploči, kao i na web
stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente).
Naziv predmeta
KEMIJA
SMR103
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/15/45
(P/S/V)
ECTS
10 ECTS (4 za predavanja, seminare i vježbe, 6 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / I. i II. (semestar)
Godina/semestar
Poznavanje srednjoškolskog gradiva
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Marijo Buzuk
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Marijo Buzuk (voditelj seminara)
Voditelj
Mislav Šolić, dipl. ing., asistent (voditelj vježbi)
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Studenti kroz kolegija Kemija stječu temeljna znanja i principe potrebne za njeno razumijevanje i za svladavanje
praktičnih laboratorijskih tehnika u kemijskom laboratoriju. Usvojena znanja i principi biti će primijenjeni za
razjašnjavanje karakterističnih kemijskih procesa koji se događaju u prirodnim vodama. Kolegij će studentima pružiti i
okvir neophodan za razumijevanje i praćenje recentne literature iz polja kemije. Nastava se izvodi sinkronizirano, kroz
predavanja, laboratorijske vježbe i seminare. Studenti će nakon završetka kolegija moći: a) prepoznati kemijske
promjene karakteristične za elemente unutar skupina i perioda, te ih na osnovu stečenog znanja, kvalitativno i
kvantitativno opisati; b) poznavati i objasniti osnovne pojmove i principe u kemijskoj analizi; c) prepoznati i
rastumačiti osnove reakcijskih mehanizama inherentne pojedinim grupama organskih spojeva. Kolegij zahtjeva
redovno i obavezno pohađanje svih oblika nastave.
Popis obavezne literature
1. Filipović, I., Lipanović, S., Opća i anorganska kemija I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
2. Pine, S.H., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
3. Sikirica, M., Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb
4. Vježbe iz Opće kemije (interna skripta), Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
Popis izborne literature
1. Raymond Chang, Chemistry, 10th edition, McGraw-Hill, New York, 2010.
2. Darrell D. Ebbing and Steven D. Gammon, General Chemistry, Houghton Mifflin Company, Boston
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Materija, masa, energija. Podjela tvari. Svojstva čistih tvari. Fizička i kemijska svojstva tvari.
Smjese, podjele smjesa. Formule kemijskih spojeva.
Ishodi učenja: Usvojiti razlike između pojmova mase, materije i energije. Upoznati podjelu tvari i načine razdvajanja
smjesa. Prepoznavanje i razlikovanje fizičkih i kemijskih svojstava tvari te agregatna stanja tvari i njihove osobine.
Upotreba kemijskih formula i razlikovanje empirijskih i pravih kemijskih formule. Definirati kemijsku reakciju i
objasniti njihovo prikazivanje kemijskim jednadžbama.
Predavanje 2: Zakoni kemijskog spajanja po masi. Daltonova teorija atoma. Avogadrov zakon. Zakoni
kemijskog spajanja po volumenu. Koncept relativne atomske i molekulske mase. Plinski zakoni.
Ishodi učenja: Shvaćanje odnosa masa u kemijskim reakcijama. Upoznavanje s povijesnim razvojem koncepta atoma i
molekula. Shvaćanje odnosa tlaka, temperature, volumena i količine plina u svjetlu plinskih zakona. Definirati
relativnu atomsku i molekulsku masu. Definirati jedinicu za množinu tvari. Objasniti razliku između mase i molarne
mase tvari. Definirati varijable kojima se opisuje stanje plina.
Predavanje 3: Otkriće strukture materije – atom. Elementarne čestice: proton, neutron i elektron.
Ishodi učenja: Znati svojstva elementarnih čestica atoma važne za kemiju te svojstva električnog naboja. Usvojiti što
je to elektron i način otkrića njegovog naboja i mase. Objašnjenje radioaktivnosti. Otkriće atomske jezgre i protona.
Objašnjenje strukture atomske jezgre i izotopa.
Predavanje 4: Elektronska struktura atoma. Bohrov model atoma.
Ishodi učenja: Shvatiti spektar elektromagnetskog zračenja. Uzroci emisije i apsorpcije zračenja. Objasniti Planckovu
jednadžbu energije zračenja. Objasniti fotoelektrični efekt i Einsteinovu fotoelektričnu jednadžbu. Objasniti Bohrov
model atoma vodika i rješenja modela.
Predavanje 5: Sommerfeldovo poopćenje Bohrove teorije. Valovi materije.
Ishodi učenja: Objasniti potrebu, pored kružnih Bohrovih, uvođenja eliptičnih orbita elektrona. Objasniti kvantne
brojeve elektrona. Objasniti de Broglievu hipotezu o valovima materije i Heisenbergov princip neodređenosti.
Objasniti izgled orbitala i raspodjele elektrona po kvantnim nivoima.
Predavanje 6: Struktura atoma i periodni sustav elemenata.
Ishodi učenja: Objasniti povijesne pokušaje svrstavanja kemijskih elemenata u organizirani sustav. Naučiti današnji
periodni sustav elemenata. Objasniti povezanost periodnog sustava elemenata i njihove elektronske strukture.
Predavanje 7: Kemijska veza.
Ishodi učenja: Objasniti pojam valencije atoma elemenata. Objasniti uzroke spajanja atoma elemenata. Objasniti
uzroke nastajanja ionske veze i svojstava ionskih spojeva. Objasniti kako nastaje kovalentna veza. Objasniti kako
dolazi do polarnosti kovalentne veze. Objasniti pojam elektronegativnosti atoma. Objasniti uzroke metalne veze.
Predavanje 8: Međumolekulske sile. Oksidacijski broj i stehiometrijska valencija.
Ishodi učenja: Objasniti vrste međumolekulskih sila i zbog čega one nastaju. Objasniti što je stehiometrijska valencija.
Usvojiti pravila pisanja i određivanja oksidacijskih brojeva atoma u nekom spoju.
Predavanje 9: Kemijske reakcije.
Ishodi učenja: Objasniti redoks reakcije. Razumjeti što su okisidacijska, a što redukcijska sredstva. Objasniti kako
nastaju reakcije taloženja i otapanja.
Predavanje 10: Otopine.
Ishodi učenja: Objasniti što su otopine. Navesti vrste otopina. Objasniti razloge otapanja ionskih spojeva. Objasniti
ovisnost otapanja o toplini i Le Chatellierov princip. Navesti o čemu ovisi topljivost plinova. Objasniti Henryjev
zakon. Objasniti posljedice Raultovog zakona.
Predavanje 11: Kiseline i baze.
Ishodi učenja: Navesti teorije i definicije kiselina i baza. Objasniti što su konjugirane kiseline i baze. Objasniti kako se
izražava kiselost (bazičnost) otopina. Definirati kiseline prema njihovoj jakosti.
Predavanje 12: Difuzija i osmoza.
Ishodi učenja: Objasniti uzroke pojave difuzije. Objasniti utjecaj koncentracije otopine i temperature na difuziju.
Rastumačiti uzroke osmoze i razloge nastajanja osmotskog tlaka otopine.
Predavanje 13: Kemijska kinetika i kemijska ravnoteža.
Ishodi učenja: Objasnit endotermne i egzotermne reakcije. Objasniti što je energija aktivacije i kako na nju djeluju
katalizatori. Navesti o čemu ovisi brzina kemijskih reakcija. Navesti kako se matematički opisuje promjena
koncentarcije. Objasniti kada u reakcijama nastupa stanje ravnoteže. Navesti i objasniti zakon kemijske ravnoteže.
Objasniti utjecaj temperature na kemijsku ravnotežu. Objasniti ravnotežu u otopinama kiselina i baza te ionski produkt
vode.
Predavanje 14: Kemijski elementi i njihovi spojevi. Vodik, voda i elementi 18. i 17. skupine.
Ishodi učenja: Navesti oksidacijska stanja vodika, glavne spojeve i njegovo dobivanje. Navesti plemenite plinove,
njihove udjele u zraku i mogućnosti njihova dobivanja. Navesti i opisati važne halogene elemente te prema
oksidacijskim stanjima pokazati njihove glavne spojeve. Usvajanje pojma tvrdoće vode i vrste tvrdoće vode. Alkalitet
i aciditet vode te njihovo značenje za život u vodi.
Predavanje 15: Elementi 16., 15. i 14. skupine. Rasprostranjenost i porijeklo kemijskih elemenata u morskoj
vodi: glavni elementi, organska tvar i mikroelementi. Stalni elementi, adsorptivni elementi i kružni elementi u
morskoj vodi. Plinovi u morskoj vodi-mehanizam otapanja i vertikalna stratifikacija. Stupanj izmjene plinova
u morskoj vodi.
Ishodi učenja: Opisati najvažnije elemente i njihove spojeve. Navesti načine njihova dobivanja. Shvatiti porijeklo
elemenata u morskoj vodi. Kemizam elemenata u morskoj vodi. Razlozi razlika u sastavu morske i slatkovodne vode.
Razumjeti mehanizme prijenosa plina iz atmosfere u vodu.
Predavanje 16: Organska kemija.
Ishodi učenja: Objasniti što je kemija ugljikovih spojeva. Objasniti vezanje atoma u organskim molekulama. Objasniti
strukturne formule i prikazivanje struktura organskih spojeva.
Predavanje 17: Funkcijska skupina. Ugljikovodici.
Ishodi učenja: Objasniti što je funkcijska skupina i koje su glavne u kemiji organskih spojeva. Objasniti što su
ugljikovodici i njihovo porijeklo te kako se dijele ugljikovodici.
Predavanje 18: Alkani.
Ishodi učenja: Objasniti alkane kao osnovne spojeve organske kemije. Objasniti nomenklaturu alkana. Objasniti što su
konstitucijski izomeri alkana.
Predavanje 19: Alkeni. Aklini.
Ishodi učenja: Objasniti što su alkeni i alkini te način njihove nomenklature. Navesti vrste reakcija koje se događaju na
dvostrukoj vezi ugljikovih atoma. Navesti reakcije polimerizacije i glavne polimere nastale iz alkana i alkina.
Predavanje 20: Aromatski ugljikovodici.
Ishodi učenja: Objasniti koji organski spojevi imaju tzv. aromatsku kemiju i iz čega ona proizlazi. Znati načine
nomenklature aromatskih spojeva. Opisati osnovne kemijske reakcije aromatskih spojeva.
Predavanje 21: Stereoizomeri.
Ishodi učenja: Objasniti izomeriju i podjelu izomera. Objasniti što su konstitucijski izomeri, a što konfiguracijski
stereoizomeri.
Predavanje 22: Enantiomeri.
Ishodi učenja: Objasniti što je kiralnost i asimetrični ugljikov atom. Objasniti optičku aktivnost organskih spojeva i
kako se ona mjeri. Objasniti pojam apsolutne konfiguracije. Objasniti cis-, trans- izomeriju.
Predavanje 23: Akoholi. Fenoli. Eteri. Tioli.
Ishodi učenja: Objasniti koje funkcionalne skupine imaju ovi spojevi. Objasniti kako, s obzirom na položaj OH
skupine klasificiramo alkohole. Objasniti način nomenklature. Objasniti polarnost alkohola. Opisati osnovne reakcije
ovih spojeva.
Predavanje 24: Aldehidi i ketoni.
Ishodi učenja: Objasniti što je zajedničko i koje su razlike između tih spojeva. Objasniti način njihovog nazivlja.
Navesti načine dobivanja i glavne reakcije. Objasniti adiciju alkohola na karbonilnu skupinu i spojeve koji nastaju.
Objasniti aldolnu adiciju aldehida.
Predavanje 25: Karboksilne kiseline.
Ishodi učenja: Navesti funkcijsku skupinu. Objasniti nomenklaturu. Navesti najvažnije kiseline. Objasniti uzroke
fizičko-kemijskih svojstava kiselina. Navesti načine dobivanja karboksilnih kiselina. Navesti važne reakcije. Navesti
derivate i soli karboksilnih kiselina.
Predavanje 26: Esteri i amidi.
Ishodi učenja: Objasniti što su esteri. Objasniti nomenklaturu estera. Navesti nastajanje estera fosforne kiseline i
njihovu važnost u biološkim sustavima. Objasniti funkcijsku skupinu amida i nomenklaturu amida. Navesti važne
amide.
Predavanje 27: Amini.
Ishodi učenja: Objasniti funkcijsku skupinu i važnost amina. Objasniti kemijsku podjelu amina. Objasniti pravila
nomenklature amina. Navesti važna fizičko-kemijska svojstva. Navesti fiziološki aktivne amine.
Predavanje 28: Ugljikohidrati.
Ishodi učenja: Objasniti sustav podijele i naziva ugljikohidrata. Objasniti pretvorbu lančaste u prstenastu strukturu.
Navesti najvažnije ugljikohidrate.
Predavanje 29: Masti (lipidi). Aminokiseline.
Ishodi učenja: Objasniti kemijsku građu masti. Objasniti masne kiseline i sustav njihovog označavanja. Objasniti što
su omega masne kiseline. Objasniti kako nastaju i djeluju sapuni. Opisati porijeklo i funkcijske skupine aminokiselina
te podjelu aminokiselina. Navesti načine označavanja ugljikovih atoma u aminokiselinama. Objasniti Zwitter ion.
Predavanje 30: Raspodjela organskog ugljika u moru. Topljivost organskih tvari u moru. Otopljeni organski
ugljik, organski dušik i organski fosfor u moru. Analitičke metode određivanja organske tvari u moru.
Ishodi učenja: Upoznavanje s vrstama organske tvari u moru i njenom raspodjelom u oceanima. Načini određivanja
organske tvari u moru.
Seminar 1: Veličine i mjerne jedinice.
Ishodi učenja: Upoznavanje osnovnih fizikalnih veličina SI-sustava i za kemiju najvažnijih izvedenih jedinica.
Seminar 2: Masa, mol i molarna masa tvari.
Ishodi učenja: Izračun molarne mase elemenata i spojeva uz pomoć tablica ili periodnog sustava. Računanje broja
molova iz poznate mase spoja i obrnuto.
Seminar 3: Udjeli tvari i određivanje empiričke formule spoja.
Ishodi učenja: Usvajanje pojma mola elementa i mola spoja te njihova omjera. Račun empirijske formule spoja iz
udjela elemenata.
Seminar 4: Avogadrova konstanta, količina tvari i broj čestica.
Ishodi učenja: Veza između količine tvari i broja čestica uz pomoć Avogadrove konstante.
Seminar 5: Standardni uvjeti plina. Jednadžbe plinskih zakona.
Ishodi učenja: Upoznavanje s definicijama standardnih uvjeta za plinove i plinskim zakonima kojima se opisuju stanja
plinova.
Seminar 6: Primjena Boyleovog i Charlesovog zakona. Gustoća plina.
Ishodi učenja: Izračun tlaka i/ili volumena plina pomoću Boyleovog zakona. Veza između volumena i temperature
plina.
Seminar 7: Primjena opće plinske jednadžbe.
Ishodi učenja: Rješavanje problema sa stanjem plina u kojima se može primijeniti opća plinska jednadžba.
Seminar 8: Proračuni kod reakcija u kojima se koriste ili nastaju plinovi.
Ishodi učenja: Upoznavanje s kemijskim reakcijama pri kojima nastaju plinovi i na koje se mogu primijeniti plinski
zakoni.
Seminar 9: Formule kojima se izražavaju koncentracije otopina.
Ishodi učenja: Upoznavanje s načinima kojima se mogu izraziti koncentracije tvari.
Seminar 10: Izračunavanje koncentracija otopina.
Ishodi učenja: Primjena formula za izračun koncentracija otopina.
Seminar 11: Razrjeđivanje otopina.
Ishodi učenja: Usvajanje osnovne postavke kod razrjeđivanja otopina i metoda računa koncentracija.
Seminar 12: Topljivost soli. Osmotski tlak.
Ishodi učenja: Utvrđivanje definicije pojma topljivosti i načini rješavanja problema vezanih s tim pojmom.
Upoznavanje s definicijom i formulom osmotskog tlaka te njenom primjenom.
Seminar 13: Snižavanje ledišta i povišenje vrelišta.
Ishodi učenja: Upoznavanje s formulama i njihovom primjenom u problemima snižavanja ledišta ili povišenja vrelišta
otopina.
Seminar 14: Topljivost plinova i primjena Henryjevog zakona.
Ishodi učenja: Usvajanje razlika između dobro topljivih i slabo topljivih plinova. Proračuni za koncentracije slabo
topljivih plinova.
Seminar 15: Razdjeljivanje.
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojmom i načinom razdjeljivanja tekućina. Računanje koeficijenta ili koncentracja
razdjeljivanja.
Vježba 1: Mjere opreza i zaštite u laboratoriju. Osnovni pribor. Stakleni pribor.
Ishodi učenja: Upoznavanje s pravilima rada u kemijskom laboratoriju. Upoznavanje sa staklenim priborom.
Vježba 2: Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Pribor i načini zagrijavanja.
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodama pranja i čišćenja kemijskog posuđa. Načini zagrijavanja i mjerenja
temperature.
Vježba 3: Pribor i načini mjerenja volumena. Vaganje krutina.
Ishodi učenja: Upoznavanje s priborom i načinima mjerenja volumena tekućina. Upoznavanje s vagama i vaganjem
krutina.
Vježba 4: Rezanje staklenih cijevi.
Ishodi učenja: Postupak i mjere sigurnosti kod rezanja staklenih cijevi.
Vježba 5: Izvlačenje kapilara.
Ishodi učenja: Savladavanje vještine izvlačenja kapilara iz staklenih cijevi.
Vježba 6: Savijanje staklenih cijevi.
Ishodi učenja: Izrada koljenasto savinutih staklenih cijevi uz pomoć plamenika.
Vježba 7: Baždarenje odmjerenih tikvica.
Ishodi učenja: Svrha baždarenja volumetrijskog posuđa i metode baždarenja.
Vježba 8: Baždarenje trbušastih pipeta.
Ishodi učenja: Baždarenje pipeta uz pomoć mjerenja mase vode.
Vježba 9: Određivanje gustoće metala.
Ishodi učenja: Upoznavanje s piknometrom i metodom mjerenja gustoće čvrstih tvari.
Vježba 10: Dekantiranje i filtriranje.
Ishodi učenja: Upoznavanje s mehaničkim postupcima razdvajanja heterogenih smjesa. Usvajanje izrade filtar papira
za filtriranje i metoda filtriranja.
Vježba 11: Centrifugiranje.
Ishodi učenja: Upoznavanje s centrifugom i razdvajanje tekuće i čvrste faze suzpenzija.
Vježba 12: Filtriranje pomoću vakuma.
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodom korištenja vakuma pri filtraciji.
Vježba 13: Prekristalizacija benzojeve kiseline.
Ishodi učenja: Upoznavanje načina prekristalizacije kao metode čišćenja tvari.
Vježba 14: Destilacija otopine modre galice.
Ishodi učenja: Upoznavanje s aparatom za destilaciju i metodom destilacije.
Vježba 15: Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma.
Ishodi učenja: Upoznavanje metode odijeljivanja tvari ekstrakcijom tvari iz otapala koja se međusobno ne miješaju.
Vježba 16: Određivanje tališta.
Ishodi učenja: Upoznavanje s Thielovim aparatom i načinom određivanja tališta čvrstih tvari.
Vježba 17: Određivanje molarnog volumena kisika.
Ishodi učenja: Usvajanje pojmova molarne mase i molarnog volumena. Uz pomoć molarnog volumena u pokusu
stvaranja ugljikova dioksida određivanje njegove molarne mase.
Vježba 18: Određivanje karbonatne tvrdoće vode.
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodama određivanja tvrdoće vode i načini izražavanja tvrdoće vode.
Vježba 19: Određivanje anorganskih spojeva dušika u vodi.
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodama određivanja osnovnih dušikovih spojeva u vodi.
Vježba 20: Određivanje alkaliteta i aciditeta vode.
Ishodi učenja: Upoznavanje s konceptom alkaliteta i aciditeta vode.
Vježba 21: Određivanje sadržaja ukupne organske tvari u vodi.
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodom određivanja ukupne organske tvari u vodi.
Vježba 22: Kvalitativna analiza organskih spojeva (N, S, P).
Ishodi učenja: Upoznavanje s metodama dokazivanja određenih organskih spojeva.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Tijekom svakog semestra kroz dva pismena parcijalna testa provjeravat će se znanje studenata iz odslušane građe.
Nakon odslušanog semestra, studenti pristupaju pismenom ispitu iz odslušane građe seminara. Ukoliko je student
zadovoljio na nekom od parcijalnih testova tijekom semestra, građu iz položenog testa ne treba polagati na pismenom
ispitu. Nakon položenog pismenog dijela ispita, student pristupa usmenom dijelu ispita. Prije pristupanja
laboratorijskim vježbama, znanje studenata iz građe dotične vježbe bit će provjereno putem kolokvija. Sve vježbe
moraju biti kolokvirane i odrađene. Student ima pravo izostati jednu vježbu, a koju će nadoknaditi na kraju semestra.
Konačna ocjena biti će aritmetička sredina ocjena iz vježbi, pismene provjere znanja i usmenog dijela ispita.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Svi materijali s predavanja, seminara i vježbi bit će redovito dostupni studentima za preuzimanje putem web stranice
Zavoda za Opću i anorgansku kemiju, Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu: http://www.ktfsplit.hr/zoak/nastava.html. Konzultacije s predmetnim nastavnikom će biti ponedjeljkom od 10 do 11 sati. Sve ostale
informacije i odgovore na pitanja se mogu dobiti upitom predmetnom nastavniku na e-mail: [email protected].
Naziv predmeta
OSNOVE METEOROLOGIJE
SMB206
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/30
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / I. (semstar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Jezik poduke: Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Mogućnost praćenja: Engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Branka Grbec, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Frano Matić, znanstveni suradnik
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Tijekom predavanja i vježbi stječu se osnovna znanja iz područja fizike atmosfere te iz područja meteoroloških
motrenja, mjerenja i obrade podataka. Studenti stječu osnovne teorijske pretpostavke za razumijevanje fizikalnih
procesa u atmosferi. Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe upotrebom prezentacijskih alata, korištenjem LCD
projektora. Vježbe će se izvoditi u krugu meteorološke postaje Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na
oceanografskom brodu Bios Dva ili u kompjuterski opremljenoj učionici/laboratoriju. Dio vježbi će se obavljati i kroz
posjećivanje web stranica s on-line podacima s automatskih meteoroloških postaja/plutača.
Popis obavezne literature
1. Ahrens D. 2001. Essentials of Meteorology. Brooks/Cole CA.
2. Online Weather Studies Textbook and Study Guide.American Meteorological Society, 45 Beacon Street, Boston,
MA 02108. Printed in the United States of America.
3. Penzar, B. i sur. 1996. Meteorologija za korisnike. Školska knjiga Zagreb i Hrvatsko meteorološko društvo.
4. Gelo, B. 1994. Opća i prometna meteorologija.
5. Gelo, B. 2000. Opća i prometna meteorologija II.
6. Vučetić, M, Vučetić, V. 2002. Vrijeme na Jadranu. Fabra Press.
Popis izborne literature
1. Pandžić, K. 2002. Analiza meteoroloških polja i sustava. Zagreb. HINUS
2. Penzar, B., Penzar, I. i Orlić, M. 2001: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana. Nakladna kuća « Dr. Feletar»
3. Andrews, D. G. 2000. An Introduction to Atmospheric Physics. University Press, Cambridge
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (90 min) – Uvodno predavanje.
Ishodi učenja: Upoznati povijesni razvoj meteorologije te njene različite grane. Naučiti što su informacije u
meteorologiji, njihovu važnost i izvore. Upoznati se s oceanografskim i meteorološkim postajama i sa radom Svjetske
meteorološke službe.
Potrebna predznanja iz fizike: Mjerne jedinice u fizici, SI sustav.
Predavanje 2 (90 min) – Postanak, sastav i struktura atmosfere.
Ishodi učenja: Upoznati osnovne astronomske pojmove poput položaja Zemlje u svemiru te postanku Zemlje i njene
atmosfere. Naučiti kemijski sastav i različite vertikalne podjele atmosfere. Razumjeti pojam međunarodne standardne
atmosfere.
Potrebna predznanja iz fizike: gravitacija i sila teža; Keplerovi zakoni.
Predavanja 3 i 4 (180 min) – Sunčevo zračenje i zračenje Zemlje.
Ishodi učenja: Naučiti što je Sunčevo zračenje te shvatiti fizikalan razlog njegovog nastanka i širenja. Razumjeti
djelovanje Sunčevog zračenja na Zemlji i njenu atmosferu. Naučiti što je dugovalno zračenje Zemljine površine i
atmosfere te razumjeti fizikalne procese odgovorne za njegovo nastajanje. Razumjeti pojam toplinskog obračuna
atmosfere te ga povezati s pojmovima: efekt staklenika i plinovi staklenika. Shvatiti fizikalno kemijske procese
odgovorne za nastanak efekta staklenika te ulogu CO2 i ostalih stakleničkih plinova. Razumjeti fizikalne razloge
globalnog zatopljenja, klimatskih promjena te klimatskih režima. Shvatiti procese u graničnom sloju između
atmosfere i mora te između atmosfere i kopna. Upoznati načine mjerenja i izračuna dugovalnog i kratkovalnog
zračenja.
Potrebna predznanja iz fizike: elektromagnetski val, Planckov zakon zračenaj crnog tijela, Wienov zakon, StefanBoltzmannov zakon, UV zračenje, apsorpcijski i emisijski spektri atoma.
Predavanja 5 i 6 (180 min) – Toplinske pretvorbe u atmosferi i temperatura zraka.
Ishodi učenja: Razumjeti razliku između pojma topline i temperature. Shvatiti fizikalne procese odgovorne za grijanje
i hlađenje Zemljine površine. Upoznati se s načinom djelovanja elektormagnetskog zračenja na procese grijanja i
hlađenja atmosfere te upoznati način djelovanja procesa kondukcije i konvekcije na procese grijanja i hlađenja.
Naučiti što je latentna toplina te razumjeti važnost latentne topline u ukupnom obračunu energije atmosfere. Usvojiti
pojam 'sensibilna toplina' te razumjeti važnost latentne topline u ukupnoj bilanci energije atmosfere. Upoznati pojmam
'Bowenov omjer'. Shvatiti povijesni razvoj različitih temperaturnih ljestvica te razumjeti njihovu matematičkofizikalnu podlogu. Naučiti fizikalne procese odgovorne za promjenu temperature zraka s visinom te razumjeti zašto
nastaje vrijeme u meteorološkom smislu.
Potrebna predznanja iz fizike: osnovni zakoni termodinamike.
Predavanje 7 (90 min) – Atmosferski tlak.
Ishodi učenja: Usvojiti pojam tlaka zraka i parcijalnog tlaka zraka. Razumjeti pojam hidrostatske jednadžbe. Naučiti
fizikalne razloge promjene tlaka zraka s visinom te načinom svođenja tlaka zraka na razinu mora. Razumjeti pojmove
i fizikalne procese odgovorne za horizontalnu i vertikalnu promjenu tlaka zraka. Usvojiti pojmove: visoki i niski tlak
zraka te razumjeti atmosferske procese vezane za njih.
Potrebna predznanja iz fizike: Newtonovi zakoni gibanja.
Potrebna znanja iz matematike: derivacija, gradijent.
Predavanja 8 i 9 (180 min) – Vlaga, zasićenje i stabilnost atmosfere.
Ishodi učenja: Razumjeti fizikalne procese odgovorne za postojanje i promjenu agregatnih stanja vlage u zraku.
Naučiti pojmove relativne i apsolutne vlažnosti. Razumjeti pojam hidrološkog ciklusa. Shvatiti što je i zašto nastaje
zasićenje zraka vodenom parom. Usvojiti pojmove i razumjeti fizikalne procese povezane s vertikalnom stabilnošću
atmosfere. Naučiti što je adijabatički proces, a potom razumjeti razliku adijabatičkog procesa suhog od mokrog zraka.
Razumjeti atmosferske procese suhog i mokrog zraka.
Potrebna predznanja iz fizike: adijabatički procesi.
Predavanje 10 (90 min) – Vlaga, oblaci i oborina.
Ishodi učenja: Naučiti koji su meteorološki i termodinamički procesi odgovorni za nastanak oblaka. Povezati
atmosferske procese suhog i mokrog zraka s nastajanjem oblaka. Upoznati meteorološku podjelu oblaka po rodu i
visini te posebne vrste oblaka kao što su npr. magla i kumulonimbus. Naučiti razlikovati oborine po vrsti i tipu.
Potrebna predznanja iz fizike: adijabatički procesi.
Predavanja 11 i 12 (180 min) – Vjetar i sile uzročnice gibanja u atmosferi.
Ishodi učenja: Pojavu vjetra usvojiti kao meteorološki parametar, razumjeti smjer i brzinu vjetra te njegov vektorski
zapis. Upoznati sile uzročnice gibanja u atmosferi: gradijentska sila tlaka zraka, centripetalna sila, corioliosova sila,
sila trenja i sila gravitacija.
Potrebna predznanja iz fizike: dinamika rotacijskog gibanja.
Potrebna znanja iz matematike: vektorska algebra.
Predavanje 13 (90 min) – Atmosferska cirkulacija.
Ishodi učenja: Razumjeti pojam atmosferske cirkulacije, naučiti njene tipove i fizikalne osnove. Upoznati se s pojmom
prostorno - vremenske skale te ga povezati s različitim meteorološkim procesima. Razumjeti kako su sile uzročnice
gibanja povezane s planetarnim cirkulacijskim ćelijama, sustavom vjetrova te intertropskom zonom konvergencije.
Razumjeti i usvojiti principe sekundarnog strujanja izvan tropskih područja. Usvojiti pojmove vezane za obalnu
cirkulaciju.
Potrebna predznanja iz fizike: dinamika rotacijskog gibanja.
Potrebna znanja iz matematike: vektorska algebra.
Predavanje 14 (90 min) – Vremenski sustavi umjerenih širina.
Ishodi učenja: Upoznati se s pojmovima permanentnih područja tlaka zraka važnih za vrijeme i klimu Jadrana. Naučiti
razlikovati baričke sustave: ciklone i anticiklone, grebene i doline. Razumjeti kako ciklone umjerenih širina i
Genovska ciklona sudjeluju u vremenu nad Jadranom. Upoznati se s opasnim meteorološkim pojavama na Jadranu.
Predavanje 15. (90 min) – Prognoza vremena i odabrana poglavlja.
Ishodi učenja: Upoznati metode sinoptičke meteorologije, sinoptičke karte i rezultate sinoptičkih numeričkih modela.
Uočiti baričke sustave, zračne mase i tipove vjetra i vremena na sinoptičkim kartama. Razumjeti utjecaj atmosfere na
oceanografske osobine i eko sustav Jadranskog mora. Usvojiti pojmove vremena i klime te ih naučiti razlikovati.
Naučiti što su klimatske promjene, a što klimatski skokovi. Razumjeti djelovanje klime i klimatskih promjena na
ekosustav Jadrana.
Vježba 1 (90 min) – Meteorološke postaje i mjerenje.
Ishodi učenja: Razumjeti način na koji se prikupljaju meteorološki podaci kroz posjet meteorološkoj postaji u sustavu
mjerenja i osmatranja Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Vježba 2 (90 min) – Meteorološki instrumenti.
Ishodi učenja: Upoznati osnovne meteorološke instrumente, način rada i mjerenja. Naučiti način razmjene
meteoroloških informacija te način vođenja meteorološkog dnevnika. Naučiti kako se prikazuju meteorološki podaci,
izrađuju vremenske i sinoptičke karte te upoznati različita vizualna i grafička pomagala u meteorologiji.
Vježbe 3 i 4 (180 min) – Sunčevo zračenje i zračenje Zemlje.
Ishodi učenja: Povezati elektromagnetsko zračenje sa Sunčevim i Zemljinim zračenjem te pomoću zakona zračenja
crnog tijela izračunati i nacrtati karakteristične krivulje dolaznog i odlaznog zračenja. Analizirati apsorpcijske i
emisijske spektre atmosfere te ih povezati s plinovima staklenika.
Vježba 5 (90 min) – Temperatura zraka.
Ishodi učenja: Shvatiti matematičko-fizikalnu podlogu temperaturnih ljestvica. Naučiti transformacije jedne ljestvice u
drugu te samostalno izraditi vlastitu ljestvicu.
Vježbe 6 i 7 (180 min) – Tlak zraka.
Ishodi učenja: Naučiti izračunavati promjenu tlaka s visinom, svoditi tlak na razinu mora. Shvatiti što su
geopotencionalne plohe. Naučiti izračunavati teoretski i praktični gradijent tlaka zraka.
Vježba 8 (90 min) – Vlaga zraka.
Ishodi učenja: Naučiti izračunavati i primjenjivati različite formule koje opisuju vlagu u zraku te je povezuju s ostalim
meteorološkim parametrima.
Vježba 9 (90 min) – Stabilnost atmosfere i nastajanje oblaka.
Ishod učenja: Primjenom suho/mokro adijabatičkih procesa naučiti rješavati različite primjere nastanka oblaka.
Vježba 10 (90 min) – Oblaci.
Ishodi učenja: Naučiti koristiti atlas oblaka, razlikovati oblake po rodu i visini. Razumjeti kako se osmatraju oblaci te
kako se mjeri naoblaka. Naučiti što nam oblaci govore.
Vježbe 11 i 12 (180 min) – Vjetar i sile uzročnice gibanja u atmosferi.
Ishodi učenja: Korištenjem meteoroloških karata naučiti izračunati smjer i brzinu vjetra te prepoznati njegov naziv.
Naučiti izračunavati coriolisovu i gradijentsku silu tlaka zraka.
Vježbe 13 i 14 (180 min) – Atmosferska cirkulacija na Zemlji i Jadranu.
Ishodi učenja: Na sinoptičkim kartama naučiti prepoznati planetarnu cirkulaciju, cirkulacijske ćelije te intertropsku
zonu konvergencije. Naučiti prepoznavati karakteristične vjetrove i tipove vremena na Jadranu i oko njega.
Vježba 15 (90 min) – Prognoza vremena.
Ishodi učenja: Razumjeti tumačiti prognozu vremena. Upoznati načine izrade prognoze vremena.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija Osnove meteorologije obavlja se pismeno putem dva kolokvija te na završnom ispitu.
Kriteriji ocjenjivanja (bodovna skala od najmanje 0 do najviše 100) nalazi se u tablici:
Broj bodova
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Studenti koji na jednom od kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju
nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem, a na kojoj može dobiti najviše 60 bodova. Završna ocjena iz
kolegija aritmetički je srednjak bodova iz dva položena kolokvija te položenog završnog ispita.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Dodatne informacije o predmetu studenti mogu naći na web stranicama: http://www.izor.hr/web/grbec i
http://www.izor.hr/web/fmatic. Atlas oblaka može se pronaći na web stranicama: http://www.izor.hr/web/fmatic/atlasoblaka.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
PRIMJENA ELEKTRONIČKIH RAČUNALA
SMR105
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Vlado Dadić, redoviti profesor
30/0/30
5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
izborni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / I. (semestar)
Osnovna znanja iz informatike
Hrvatski jezik, uz mogućnost praćenja na engleskom jeziku
Damir Ivanković, dipl. inž.
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća predmeta je osposobiti studente za primjenu računala u izradi složenih dokumenata, proračunu tablica
i izradi grafičkih izlaza, obradi rasterskih i vektorskih grafičkih prikaza, naprednom korištenju Interneta, osnovama
izrade web stranica, umrežavanju računala preko različitih protokola, sigurnost rada na računalu, primjeni računala u
ribarstvu i akvakulturi s naglaskom na obradi i grafičkom prikazu prostornih podataka. Nastava se održava u obliku
predavanja i vježbi u računalnom praktikumu gdje studenti prate nastavu i izvode vježbe na stolnim računalima. Na
vježbama studenti aktivno rade na prilagođavanju postavki na računalu njihovim potrebama, postavljanju i skidanju
programa i programskih alata, izradi praktičnih zadataka vezanih za korištenje umreženih računala, pretraživanju
Interneta i pronalaženju informacija te upravljanju prostornim podatcima.
Popis obavezne literature
1. Dadić, V. (2009). Primjena elektroničkih računala. Interna skripta – izmijenjeno i nadopunjeno izdanje. 195 str.
2. Vučina, Ž. (2006). Pretraživanje i vrjednovanje informacija na Internetu. EDUPOINT. CARNet. 68 str.
3. Sušanj, D. (2004) PC računala – Zagreb; BUG @ SysPrint.
4. CARNet Cert. (2004). Priručnik s CD za sigurnost korisnika Interneta, Zagreb, 75 pp.
5. http://sigurnost.carnet.hr/
6. http://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2003-03-06.pdf
7. http://www.ic.ims.hr/office/excel2003/kazalo-excel.html
8. http://www.ic.ims.hr/office/word2003/kazalo-word.html
Popis izborne literature
1. FAO, (1995). System of information for the promotion of aquaculture in the Mediterranean, MEDRAP-II/FAO,
Tunis/Rome, No, 95/1, 60 pp.
2. Grundler, D., (2000). Primijenjeno računarstvo, Graphis, Zagreb, 247.
3. Abrus, L. (2003) Izrada Weba - Zagreb; BUG @ SysPrint.
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo
5. http://wiki.open.hr/wiki/GIMP
6. http://inkscapetutorials.wordpress.com/suggest-a-tutorial/tutorial-list/
7. http://edu-udzbenik.carnet.hr/2/pogl_08.htm
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u informacijske sustave.
Ishodi učenja: Razumjeti informatiku i društvo, povijesni razvoj informatike, pojavu informacijskog društva,
informatiku i suvremeni svijet, temeljne informatičke postavke te matematičke, logičke i tehničke sastavnice
informacijskih sustava.
Predavanje 2. Upravljanje podatcima i informacija.
Ishodi učenja: Usvojiti pojam podatka i informacije. Znati vrijednosti informacija, šumove i smetnje kod prijenosa
podataka, tehničke probleme kod prijenosa informacija i njihovo otklanjanje. Razumjeti sustave za obradu podataka i
informacija, informacijske sustave, ekspertne sustave, neuronske mreže i fuzzy tehnologiju, tiskane i elektronske
knjige.
Predavanje 3. Osnove računala.
Ishodi učenja: Znati računalnu terminologiju, brojevne sustave i prikaz alfanumeričkih znakova na računalima, vrste
elektroničkih računalnih sustava, razvoj računala i digitalna računala.
Predavanje 4. Strojna i programska oprema računala.
Ishodi učenja: Usvojiti strojnu računalnu opremu i njene sastavnice. Znati programsku računalnu opremu, operacijske
sustave, Windows, Mac OS, Unix, Linux, Android, strojnu i programsku komunikacijsku opremu u računalnim
mrežama.
Predavanje 5. Primijenjeni programski alati.
Ishodi učenja: Znati programe za uređivanje teksta: Notepad, Wordpad, OpenWord, MSWord. Razumjeti tablični
proračun, programe za računanje s tablicama: MS-Excel, Statistica, Matlab.
Predavanje 6. Programiranje na računalu.
Ishodi učenja: Znati programiranje na računalu i programske alate, postupke kod programiranja, programske jezike i
prevoditelje, generacije programskih jezika. Usvojiti postupke kod programiranja i JAVA programski jezik.
Predavanje 7. Računalne mreže.
Ishodi učenja: Znati povezivanje računala, podjelu mreža, lokalne i razgranate mreže, žične i bežične mreže, virtualne
privatne mreže, Internet, servise na Internetu: ssh, ftp, e-mail, www. CARNet. Protokoli. HTML, XML, GML.
Predavanje 8. Mrežne stranice.
Ishodi učenja: Razumjeti mrežne stranice i njihov značaj u suvremenom svijetu, mrežne portale, društvene mreže,
izradu mrežnih stranica. Usvojiti sustave za upravljanjem sadržaja na mrežnim stranicama (CMS), sigurnost i zaštitu
računalnih mreža, kriptografiju, steganografija i vatrozid.
Predavanje 9. Prikaz, rekonstrukcija i modeliranje stvarnog svijeta pomoću računala.
Ishodi učenja: Usvojiti formate, rasterske i vektorske formate, osnovne grafičke sastavnice. Razumjeti problematiku
sažimanja i kvalitete grafičkih zapisa, pokretnu i nepokretnu grafiku, digitalizaciju stvarnih procesa i objekata te
njihovu rekonstrukciju na računalu. Znati digitalno modeliranje, odnos prostornog/vremenskog uzorkovanja i kvalitete
rekonstruirane grafike.
Predavanje 10. Sustavi za rukovanje podacima i informacijama.
Ishodi učenja: Razumjeti podatke, informacije i njihovo pohranjivanje. Usvojiti mjerene i referalne podatke, skladišta
podataka i informacija, hijerarhijska, relacijska, objektna i georelacijska skladišta, lokalna i mrežna skladišta
podataka. Razumjeti pretraživanje skladišta podataka, dohvat i obrada podataka i prikaz rezultata (numerički i
grafički).
Predavanje 11. Osnove geoinformacijskih sustava.
Ishodi učenja: Znati osnovne sastavnice prostornih podataka: točka, linija i poligon. Usvojiti geoprostorna skladišta
podataka, geografski informacijski sustavi (GIS), modeliranje geoprostornih podataka.
Predavanje 12. Prikaz geoprostornih podataka u ravnini.
Ishodi učenja: Usvojiti kartografiju kao podlogu GIS-a, projekcije Zemlje, datume, mrežni GIS, mobilni GIS. Znati
GIS alate: Arc/GIS, OpenGIS, GEOServer. GoogleErth, Google Map. Street Map.
Predavanje 13. Skladišta oceanografskih podataka.
Ishodi učenja: Znati skladišta podataka i informacijske servise u oceanografiji, referalno skladište podataka i njegov
značaj. Usvojiti skladište oceanografskih podataka Jadranskog mora (MEDAS) i Europski portal za pristup podatcima
o moru: SEADATANET.
Predavanje 14. Skladišta podataka ribarstva i akvakulture.
Ishodi učenja: Razumjeti posebitosti skladišta podataka i informacija vezanih za ribarstvo i akvakulturu. Usvojiti
skladišta informacija, skladišta gospodarstvenih ribarstvenih podataka, skladišta podataka vezanih za ribarstvena
istraživanja. Znati međunarodna skladišta podataka i informacija ribarstva i akvakulture: SIPAM, FAO-FIS, ASFA.
Predavanje 15. Osnove rukovanja ribarstvenim podatcima.
Ishodi učenja: Razumjeti nomenklaturu ribarstvenih podataka, posebitosti bioloških i ribarstvenih podataka, probleme
prihvata, obrade i analize podataka, provjeru kvalitete podataka. Znati probleme nedovoljnog broja prostornovremenskih podataka, integraciju digitalnih podataka s grafičkim prikazima, slikama i pokretnim slikama u pridnenom
i pelagičkom ribarstvu.
Vježba 1. Građa računala. Pokretanje računala i operativni sustav.
Ishodi učenja: Znati osnove građe računala, BIOS (Basic Input Output System), operativni sustav – osnove, vrste.
Upoznati računala u širem smislu vrste (osobna, posebna, prijenosna, serverska, klasteri). Usvojiti praktični primjer
podešavanja BIOS-a računala. Znati osnovne dijelove računala – prikaz stvarnih komponenti računala.
Vježba 2. Računalna mreža – osnove i podešavanje.
Ishodi učenja: Usvojiti računalnu mrežu – osnovni pojmovi, vrste mreža. Znati Internet osnove rada, adresiranja i
prijenosa podataka. Razumjeti podešavanje TCP/IP adrese računala, bješnjenje pojmova i podešavanje DNS servera i
izlaznog računala (Gateway).
Vježba 3. Internet – preglednici i pretraživanje.
Ishodi učenja: Znati preglednike Interneta, pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu, mrežne stranice
(HTML) i ostale sadržaje na mreži. Usvojiti praktično korištenje više vrsta mrežnih preglednika. Usporediti svojstva
preglednika (poštivanje standarda, brzina prikaza i učitavanja stranica, sigurnost).
Vježba 4. Vatrozid, bežične mreže i mobilni Internet.
Ishodi učenja: Znati osnove vatrozida, bežične mreže i mobilnog Interneta – primjeri, primjena u praksi. Usvojiti
podešavanja vatrozida, spajanja na bežične mreže, vrste enkripcija bežičnih mreža – praktični primjer podešavanja
vatrozida i bežične mreže. Usvojiti primjer korištenja mobilne konekcije na Internet i osnovne vrste mobilnih
konekcija (GPRS, EDGE, HSPDA, UMTS).
Vježba 5. Internet kao komunikacijsko sredstvo.
Ishodi učenja: Znati komunikaciju putem mreže, vrste i načine komunikacija, elektroničku poštu, chat programe,
društvene mreže, Voip osnovni programi, programe za udaljen pristup računalu. Usvojiti primjer korištenja i
podešavanja programa te korištenje mrežne elektroničke pošte (webmail).
Vježba 6. Sigurnost pri radu na računalu.
Ishodi učenja: Znati osnove sigurnosti rada na računalu – sigurnosne kopije, politika zaporka i korisničkih računa,
sigurnost računala na mreži, pravila ponašanja na mreži. Usvojiti metode izvlačenja podataka od korisnika računala
(socijalni inženjering), primjere programa za izradu sigurnosnih kopija, primjere antivirusnih programa, sigurnosne
postavke u mrežnim preglednicima.
Vježba 7. Rukovanje podacima.
Ishodi učenja: Znati osnove rukovanja podacima, važnost meta podataka, primjeri. Usvojiti skladišta podataka osnove,
vrste skladišta podataka, primjene skladišta podataka, primjeri osobnih skladišta podataka, primjer spajanja i
korištenja poslužiteljskog skladišta podataka.
Vježba 8. Korištenje programa za proračun tablica.
Ishodi učenja: Znati učitavanje podataka raznih formata u EXCEL programu za proračun tablica, filtriranje i sortiranje
podataka, izradu grafikona, tipove podataka u programu za proračun tablica te izračune (jednadžbe).
Vježba 9. Obrada teksta na računalu.
Ishodi učenja: Znati primjere više skupina programa za obradu teksta – neformatirani tekst, jednostavna formatiranja i
složena formatiranja teksta. Usvojiti objašnjenje i primjer 'skrivenih' tagova kod formatiranja teksta, 'čišćenje' teksta
od tagova formatiranja, napredna formatiranja teksta – zaglavlja, podnožja, fusnote, poglavlja. Znati praktične
primjere.
Vježba 10. Rukovanje grafičkim prikazima i slikama u rasterskom formatu.
Ishodi učenja: Usvojiti rasterske formate, osnovna načela sažimanja grafičkih prikaza i slika. Znati primjer veličine
datoteke kod sažimanja iste slike korištenjem različitih metoda kompresije. Razumjeti programe za rukovanje slikama
(rasterski format) te osnovne obrade slika.
Vježba 11. Izrada složenog dokumenta.
Ishodi učenja: Usvojiti pojam i korištenje međuspremnika (clipboard), kreiranje složenog dokumenta, ubacivanje
grafikona i slika, organizaciju dokumenata (sekcije), izradu automatskog kazala dokumenta.
Vježba 12. Vektorski podaci.
Ishodi učenja: Usvojiti primjer vektorskih podataka, osnovne koncepte, programe za rukovanje vektorskim formatima
(MapInfo, ArcGIS, Inscape, Google Sketch).
Vježba 13. Geografski informacijski sustav.
Ishodi učenja: Znati osnove GISa, pojmove, točku, liniju, poligon. Usvojiti primjere programskih GIS podataka,
mrežne GIS aplikacije, GIS – Google Earth program te upis i rukovanje prostornim podacima.
Vježba 14. Mrežne (Internet) stranice.
Ishodi učenja: Znati mrežne stranice. Usvojiti njihove vrste i osnovnu podjelu (statične i dinamičke). Znati portale,
tražilice, prilagodbe sadržaja uređaju (mobilne mrežne stranice), primjere editiranja statične mrežne stranice
promjenom par osnovnih HTML tagova.
Vježba 15. Primjena stečenih znanja – pretraga, reformatiranje i kreiranje sadržaja.
Ishodi učenja: Znati izraditi složeni dokument kombinacijom pronađenih sadržaja na Internetu. Izraditi grafikon i
obraditi sliku za potrebu dokumenta. Usvojiti formatiranje dokumenta te promjene formata teksta i slika.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu kako slijedi:
1. redovito pohađanje i aktivnost na nastavi (4 boda)
2. polaganjem dvaju kolokvija (do 30 bodova), kako slijedi:
a) na prvom kolokviju studenti iz jednostavnog teksta s djelomično popunjenom tablicom izrađuju složeni tekst
na jednom od uređivača teksta uključujući jednadžbe, slike i grafičke sastavnice dobijene popunjavanjem
tablice s programom za tablični proračun, prema dobijenim naputcima i predlošku dostavljenom u jpg
formatu. Kolokvij se ocjenjuje od 0 do 15 bodova ovisno o tome koliko izrađeni tekst odgovara predlošku.
b) na drugom kolokviju studenti preko mrežnog sučelja odgovaraju na 15 postavljenih pitanja iz prijeđenog
gradiva. Svako pitanje se ocjenjuje s 0, 0.5 ili 1 bod pa student može na kolokviju sakupiti najviše 15 bodova.
3. Seminarski rad iz pojedine teme vezane za kolegij (nije obvezatan), a koji čine oblikovani tekst po unaprijed
dobivenim okvirnim uputama u jednom od uređivača teksta i prikaz u PPT formatu uz kojeg student izlaže
seminarski rad pred auditorijem. Kod seminarskog rada ocjenjuje se sadržaj (do 6 bodova), izgled pisanog
teksta (do 4 boda), izgled PPT prezentacije (do 4 boda) i kvaliteta usmenog izlaganja (do 3 boda) tako da
student iz seminarskog rada može sakupiti najviše 17 bodova.
4. Završni ispit se sastoji od:
a) pismenog dijela na kojem studenti odgovaraju na 7 unaprijed postavljenih pitanja iz predmetnog gradiva koji
se ocjenjuju od 0 do 7 bodova,
b) usmenog dijela koji obuhvaća provjeru poznavanja praktičnog rada na umreženom računalu na unaprijed 7
pripremljenih zadataka od strane predavača koji se ocjenjuju od 0 do 7 bodova.
Seminarski rad ocijenjen s ne manje od 14 bodova može zamijeniti jedan kolokvij ili usmeni dio ispita ako je to za
studenta povoljno. Student koji sakupi 33 boda iz pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog
rada (ako ga je izradio) oslobođen je polaganja pismenog dijela završnog ispita. Student koji sakupi 45 boda iz
pohađanja i aktivnosti na nastavi, dvaju kolokvija i seminarskog rada oslobođen je polaganja završnog ispita.
Zaključni broj bodova izračunava se kao aritmetički srednjak iz dvaju kolokvija i završnog dijela ispita (ako je student
oslobođen polaganja pismenog ispita dodaje mu se 7 bodova) kojem se prije računanja srednjaka pridodaju bodovi
ostvareni iz redovitog pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi. Zaključni bodovi se pretvaraju u zaključnu ocjenu
prema sljedećoj tablici:
Zaključni broj bodova
Zaključna ocjena
14.5-16
5
12.5-14
4
10.5-12
3
8.5-10
2
0-8.0
1
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na mrežnom
http://jadran.izor.hr/~dadic/ribarstvo-akvakultura. Elektronska adresa nastavnika za upite i
[email protected].
poslužitelju:
konzultacije:
Naziv predmeta
POMORSKO JAVNO I RIBOLOVNO PRAVO
SMR106
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/15/0
(P/S/V)
ECTS
2 ECTS (1 za predavanja i seminarske radove, 1 za samostalno učenje i konzulatcije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / I. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće obrazovnih predmeta stečenih u srednjoj školi
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ranka Petrinović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Mr. sc. Nikola Mandić, asistent
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća kolegija je studente upoznati s: međunarodnim i nacionalnim propisima o pravima i obvezama država
na morske i podmorske prostore; načelima ribolovnog prava; postupcima pri obavljanju pomorskoupravnih
formalnosti prilikom dolaska, boravka i isplovljenja broda iz luke; državnopravnim položajem broda; udovoljavanjem
(međunarodnim) uvjetima o sigurnosti plovidbe, posebice o zaštiti ljudskog života na moru; poznavanjem položaja
zapovjednika broda i drugih članova posade, te svih osoba koje djeluju u pomorstvu.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se
postići održavanjem seminarske nastave, odnosno obvezom studenata na izradu i prezentaciju seminarskog rada, koji
obrađuju zadanu materiju s praktične strane. Studenti su obvezni pohađati minimalno 80% nastave, te izraditi i
obraniti seminarski rad.
Popis obavezne literature
1. Grabovac, Ivo – Petrinović, Ranka, Pomorsko pravo – pomorsko javno, upravno i radno pravo, Pomorski fakultet u
Splitu, Split, 2006.
2. Zakon o morskom ribarstvu, Narodne novine, br. 56/10 i 55/11.
Popis izborne literature
1. Barić Punda, Vesna – Rudolf, Davorin ml., Pravo mora, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007.
2. Grabovac, Ivo, Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik, Književni krug, Split, 2005.
3. Luttenberger, Axel, Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.
4. Milošević Pujo, Branka – Petrinović, Ranka, Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet u Splitu, Split,
2008.
5. Pomorski zakonik, Narodne novine, br. 181/04, 76/07, 146/08 i 61/11.
6. Pravilnici o morskom ribarstvu
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Pojam, podjela, značenje i vrela pomorskog prava; Pomorski zakonik RH; Međunarodna
pomorska organizacija.
Ishodi učenja: Definirati pomorsko pravo i razumijeti podjelu i značenje pomorskog prava. Poznavati metode
ujednačavanja pomorskog prava, te ulogu Međunarodne pomorske organizacije.
Predavanje 2. Izvori međunarodnog prava mora; Konvencija UN o pravu mora, 1982.
Ishodi učenja: Poznavati povijesni razvoj međunarodnog prava mora, a osobito ulogu Konvencije UN o pravu mora u
procesu ujednačavanja međunarodnog prava mora.
Predavanje 3. Morski i podmorski prostori RH – uvod; Unutarnje morske vode; Teritorijalno more.
Ishodi učenja: Poznavati podjelu morskih i podmorskih prostora RH. Poznavati granice unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora, prava obalne države u njima, te režime plovidbe s posebnim naglaskom na ribarske brodove.
Predavanje 4. Gospodarski pojas; Epikontinentalni pojas; Arhipelaško more.
Ishodi učenja: Poznavati granice gospodarskog i epikontinentalnog pojasa, te arhipelaškog mora, prava država u
njima, te režime plovidbe s posebnim naglaskom na ribarske brodove.
Predavanje 5. Otvoreno more; Pravo progona; Međunarodni tjesnaci i morski prokopi.
Ishodi učenja: Definirati slobode otvorenog mora, te prava obalnih i neobalnih država u njemu. Poznavati institut
prava progona, te pravni status i režime plovidbe u međunarodnim tjesnacima i morskim prokopima.
Predavanje 6. Propisi o zaštiti morskog okoliša s posebnim osvrtom na Međunarodnu konvenciju o
sprječavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL).
Ishodi učenja: Poznavati kategorizaciju propisa o zaštiti morskog okoliša, a posebno odredbe MARPOL konvencije i
propisa RH.
Predavanje 7. Organizacija službe sigurnosti plovidbe u RH; Lučke kapetanije; Obalna straža.
Ishodi učenja: Poznavati tehničko-stručne i upravne tj. inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe. Poznavati djelokrug
rada i ulogu lučkih kapetanija i Obalne straže.
Predavanje 8. Pomorsko dobro; Pravni položaj morskih luka i vrste luka; Plovidba; Peljarenje.
Ishodi učenja: Definirati pojam pomorskog dobra, koncesije i koncesijskog odobrenja. Definirati morsku luku i njenu
ulogu u pomorstvu, znati podjelu luka, te ulogu lučkih uprava. Definirati pojam kabotaže i peljarenja.
Predavanje 9. Konvencija o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS); Međunarodna konvencija o teretnim
linijama; Konvencija o međunarodnim pravilima izbjegavanja sudara na moru; Međunarodna konvencija o
baždarenju brodova.
Ishodi učenja: Poznavati osnovnu namjenu i karakteristike svake od navedenih međunarodnih konvencija koje
reguliraju sigurnost plovidbe.
Predavanje 10. Međunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanju svjedodžbi i držanju straže
pomoraca; Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju; Međunarodni pravilnik o upravljanju
sigurnošću (ISM); Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS).
Ishodi učenja: Poznavati osnovnu namjenu i karakteristike svake od navedenih međunarodnih konvencija i pravilnika
koji reguliraju sigurnost plovidbe.
Predavanje 11. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu; Brodske isprave i knjige; Inspekcijski nadzor
sigurnosti plovidbe u RH.
Ishodi učenja: Poznavati međunarodne konvencije koje uređuju utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu, te odredbe
hrvatskih zakona i tehničkih pravila Hrvatskog registra brodova. Poznavati ulogu i sadržaj svih brodskih isprava i
knjiga. Poznavati postupak inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u RH s posebnim osvrtom na nadzor ribarskih
brodova.
Predavanje 12. Pravni pojam broda (i ostalih pomorskih objekata), vrste brodova, individualizacija i upis
brodova.
Ishodi učenja: Poznavati pojam i podjelu svih pomorskih objekata, vrste brodova, a osobito postupak upisa brodova u
upisnike s naglaskom na ribarske brodove.
Predavanje 13. Propisi o morskom ribarstvu s posebnim osvrtom na Zakon o morskom ribarstvu.
Ishodi učenja: Poznavati glavne odredbe i smjernice Zakona o morskom ribarstvu i drugih propisa donesenih
temeljem njega.
Predavanje 14. Ribolovno more; Zaštićena ribolovna područja; Gospodarski ribolov; Mali obalni ribolov;
Športski ribolov na moru; Ribolov podvodnom puškom; Rekreacijski ribolov; Ribolov u znanstvene svrhe.
Ishodi učenja: Definirati ribolovno more i zaštićeno ribolovno područje. Poznavati osnovne pojmove u ribarstvu i
vrste ribolova.
Predavanje 15. Ribolovni turizam; Mjere upravljanja ribarskom flotom; Registar ribarske flote; Inspekcijski
nadzor.
Ishodi učenja: Poznavati mjere upravljanja ribarskom flotom, strukturu registra ribarske flote i poslove inspekcijskog
nadzora u ribarstvu.
Seminar 1. Temeljne odrednice Pomorskog zakonika RH.
Ishodi učenja: Poznavati povijest reguliranja pomorskog prava u RH i strukturu Pomorskog zakonika RH iz 2004.
godine.
Seminar 2. Temeljne odrednice Konvencije UN o pravu mora, 1982.
Ishodi učenja: Poznavati ulogu Konvencije UN o pravu mora u procesu ujednačavanja međunarodnog prava mora.
Seminar 3. Unutarnje morske vode i teritorijalno more RH.
Ishodi učenja: Poznavati granice unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora, prava obalne države u njima, te režime
plovidbe s posebnim naglaskom na ribarske brodove.
Seminar 4. Gospodarski i epikontinentalni pojas RH.
Ishodi učenja: Poznavati granice gospodarskog i epikontinentalnog pojasa, prava država u njima, te režime plovidbe s
posebnim naglaskom na ribarske brodove.
Seminar 5. Otvoreno more.
Ishodi učenja: Definirati slobode otvorenog mora, te prava obalnih i neobalnih država u njemu.
Seminar 6. Razgraničenje na moru RH sa Slovenijom.
Ishodi učenja: Analizirati problem razgraničenja RH sa Slovenijom.
Seminar 7. Razgraničenje na moru RH s Bosnom i Hercegovinom.
Ishodi učenja: Analizirati problem razgraničenja RH sa Bosnom i Hercegovinom.
Seminar 8. Razgraničenje na moru RH sa Crnom Gorom.
Ishodi učenja: Analizirati problem razgraničenja RH sa Crnom Gorom.
Seminar 9. Ustroj i organizacija Obalne straže RH.
Ishodi učenja: Poznavati djelokrug rada i ulogu Obalne straže RH.
Seminar 10. Brodske isprave i knjige.
Ishodi učenja: Poznavati ulogu i sadržaj svih brodskih isprava i knjiga.
Seminar 11. Inspekcijski nadzor nad ribarskim brodovima.
Ishodi učenja: Poznavati postupak inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u RH s posebnim osvrtom na nadzor
ribarskih brodova.
Seminar 12. Pojam i vrste pomorskih objekata.
Ishodi učenja: Poznavati pojam i podjelu svih pomorskih objekata, vrste brodova, a osobito postupak upisa brodova u
upisnike s naglaskom na ribarske brodove.
Seminar 13. Temeljne odrednice Zakona o morskom ribarstvu.
Ishodi učenja: Poznavati glavne odredbe i smjernice Zakona o morskom ribarstvu.
Seminar 14. Pravni status ribarskog broda.
Ishodi učenja: Definirati pojam, vrste i pravni status ribarskih brodova.
Seminar 15. Vrste ribolova.
Ishodi učenja: Definirati vrste ribolova koje poznaju propisi o morskom ribarstvu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Cijeli ispit se sastoji od dva kolokvija te izrade i obrane seminarskog rada. Provođenje provjere znanja se organizira u
toku semestra u kojem se sluša kolegij i u redovitim ispitnim rokovima. Prvi kolokvij obuhvaća područje
međunarodnog prava mora, dok drugi kolokvij obuhvaća područje pomorskog upravnog prava i ribolovnog prava.
Prolazna ocjena iz svakog kolokvija predstavlja minimum od barem 50% točnih odgovora od ukupnog broja pitanja.
Izrada i obrana seminarskog rada se sastoji od izbora teme, proučavanja dijelova zadane litareture, izrade samog rada,
te obrane, odnosno prezentacije rada pred ostalim studentima. Prolazna ocjena seminarskog rada predstavlja uspješno
izlaganje seminarskog rada iz kojeg je vidljivo da student velikim dijelom vlada materijom koju prezentira. Da bi
student uspješno položio kolegij mora dobiti prolaznu ocjenu iz oba kolokvija, te iz obrane seminarskog rada. Srednja
ocjena te tri ocjene predstavlja ukupnu ocjenu iz kolegija.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavu izvode Prof. dr. sc. Ranka Petrinović i Mr. sc. Nikola Mandić nastavnici Pomorskog fakulteta u Splitu.
Kontakt e-mailovi su [email protected] i [email protected]. Sve informacije o kolegiju studentima će biti dostupne na
službenim Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora http://more.unist.hr.
Naziv predmeta
POVIJEST ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVA
SMR107
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/15/0
(P/S/V)
2 (30 sati predavanja = 1 ECTS bod; 15 sati seminarskih radova i samostalni rad = 1
ECTS
ECTS bod)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studiji
razina studija
I. (godina) / I. (semestar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća je upoznati studente s povijesnim razvojem istraživanja mora i morskog ribarstva, s ciljem da studenti
razviju vlastite spoznaje o tome koji su mogući trendovi razvoja znanosti o moru, kao i trendovi u iskorištavanju
bogatstava mora. Kroz kolegij obrađuju se sljedeća poglavlja:
1. Povijesni razvoj plovidbe i istraživanja mora (oceanologije):
• Faze razvoja
• Značajni istraživači i znanstvenici
• Znanstvene ekspedicije
• Znanstveno-istraživačke ustanove
• Značajna otkrića
• Razvoj metoda istraživanja
• Razvoj podvodnih istraživanja (uključujući ronjenje)
2. Povijesni razvoj ribarstva:
• Razvoj ribolova i ribolovnih alata
• Razvoj ribarskih brodova
• Razvoj marikulture
• Pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi)
3. Mediteran i Jadran
4. Suvremeni problemi, organizacije i pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi).
Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanje
studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarima
student izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekom
semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad.
Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz oba
kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test.
Popis obavezne literature
1. Jelić Mrčelić, G., 2011/12: Povijest istraživanja mora i ribarstva, interna skripta, Split
Popis izborne literature
1. Basoli, 1984: Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb
2. Ercegović, 1949: Život u moru, JAZU, Zagreb
3. Lorini, 1995. Ribanje i ribarske sprave, D&M, Zagreb
4. Županović, 1971: Ribarstvo Jadrana, MH, Split
5. D’Erco, 1973: O ribolovu na istočnom Jadranu, Jadranski Institut JAZU, Zgreb
6. Šimunković, 2008: Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću, Filozofski fakultet u Splitu-Dante Alighieri, Split
7. Pomorska enciklopedija
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, te
sadržajem kolegija. Uvod u kolegij.
Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu oceanologije, te navesti faze razvoja oceanologije i
glavna obilježja svake epohe. Student mora razumjeti društvene prilike koje uvjetovale razvoj znanosti o moru.
Predavanje 2. Klasično doba oceanologije – od prvih civilizacija do antičke Grčke.
Ishodi učenja: Student mora poznavati podjelu povijesti, epohe u prapovijesti (kameno doba, brončano doba, željezno
doba), društvene prilike ovih epoha, razvoj prvih plovila i razloge čovjekova 'zbližavanja' s morem, prve civilizacije
vezane uz more (Mezopotamija, Egipat, Kina, narodi Polinezije, Fenikija, Kretsko-minojska kultura i Mikenska
Grčka). Poznavati putovanja koja su poduzimali Feničani (plovidba oko Afrike i ulazak u Indijski ocean) i važnost
feničke kolonije Kartage.
Predavanje 3. Klasično doba oceanologije – od antičke Grčke do Srednjeg vijeka.
Ishodi učenja: Prepoznati utjecaj Feničana i antičke Grčke na današnji Zapadni svijet (kolijevka zapadne civilizacije).
Objasniti razvoj grčke spoznaje o moru (kako su grci opisivali poznati svijet). Objasniti ulogu Aristotela u razvoju
znanosti. Poznavati velike znanstvenike Aleksandrijskog doba, pogotovo doprinos Aleksandra Makedonskog,
Eratostena i Ptolomeja. Poznavati ulogu Etruščana i Rima u razvoju pomorstva i znanosti o moru.
Predavanje 4. Klasično doba oceanologije – Srednji vijek.
Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba
(podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati ulogu Vikinga u
razvoju pomorstva (prva europska kolonija u Americi), te Normana. Objasniti ulogu vjere u istraživanju mora (širenje
vjere, sukobi i traženje novih putova iz Europe u Indiju). Poznavati razloge uspona talijanskih trgovačkih gradova,
posebice Venecije. Poznavati ulogu Marca Pola u razvoju istraživanja mora. Razumjeti ulogu Islama u suvremenoj
znanosti (astrologija, geografija, prva sveučilišta). Objasniti položaj Kine u tadašnjem Svijetu.
Predavanje 5. Predchallengersko doba oceanologije – Doba velikih otkrića.
Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi koje su dovele do velikih otkrića – nemogućnost kopnene trgovine
s Indijom – pojava karavela – uspon Portugala i Španjolske. Poznavati istraživače i putovanja (Princ Henrika od
Portugala, Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Cristofor Columbo, Ferdinando Magellan, Sir Francis Drake). Objasniti
razloge zašto Francuska, Engleska, Danska tragaju za Sjevernoistočnim i Sjevernozapadnim prolazom u Pacifik.
Objasniti razloge koji su doveli do većeg interesa Europe za Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju.
Predavanje 6. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja.
Ishodi učenja: Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu znanstvenika – amatera.
Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine na moru. Poznavati znanstveni doprinos Boyla,
Humbolta i Marsiglia. Objasniti zašto su Europljani vjerovali u terru Australis Incognitu i kako je opovrgnuto to
vjerovanje. Poznavati istraživačka putovanja Cooka.
Predavanje 7. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja.
Ishodi učenja: Poznavati znanstveni rad Benjamina Franklina. Poznavati i povezati znanstvene doprinose Galilea,
Newtona i Laplacea. Poznavati znanstvene doprinose Lavoisiera, Gay Lussaca, Marceta. Poznavati rad Darwina,
objasniti kako je potkrijepio teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Poznavati doprinos Maurya oceanologiji.
Kolokvij 1
Predavanje 8. Challengersko doba oceanologije – doba prva prava znanstvena ekspedicija.
Ishodi učenja: Poznavati prilike koje su dovele do ekspedicije Challenger. Poznavati kako je otkriće prasluzi objasnio
Huxlya i u čemu je pogriješio. Objasniti postojanje azoične teorije. Poznavati znanstveni doprinos Forbesa. Poznavati
ekspedicije postchallengerskog doba – brodovima Albatross, Meteor, Discovery i Fram.
Predavanje 9. Postchallengersko doba oceanologije.
Ishodi učenja: Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, planktonska mreža, Secchi
ploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (Stazione
Zoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstveni
doprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell. Objasniti važnost nalaza
živih Latimerija.
Predavanje 10. Glomar-challengersko doba oceanologije – prvi dio.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu novih tehnologija u istraživanju mora - primjene računala, satelita, zvučnih
opservatorija. Poznavati razvoj kartiranja morskog dna – otkriće oceanskih uzvisina uzvisine (the Ocean Ridges).
Objasniti važnost mineralnih dimanjaka za život na Zemlji (Ballard). Objasniti teoriju širenja morskog dna (Harry
Hammond Hess) i teoriju o izmjeni ledenih doba na Zemlji i teoriju Mesinske krize saliniteta (navesti dokaze).
Poznavati etape razvoja istraživačkog bušenja oceanskog dna: 1.The Deep Sea Drilling Project (DSDP) i Glomar
Challenge; 2. The Ocean Drilling Program (ODP) i Joides Resolution; 3. The Integrated Ocean Drilling Program
(IODP).
Predavanje 11. Glomar-challengersko doba oceanologije – drugi dio.
Ishodi učenja: Poznavati prednosti i nedostatke satelitske oceanografije. Poznavati glavne karakteristike, te opremu
istraživačkih brodova, podvodnih laboratorija - podvodnih habitata. Poznavati FLIP (Floating Instrument Platform).
Objasniti razloge postavljanja umjetnih grebena. Poznavati rad popularnih suvremenih oceanografa: Cousteau,
Ballard. Predvidjeti mogućnosti i daljnje pravce istraživanja mora. Poznavati mogućnosti kolonizacije oceana –
prednosti i nedostatke.
Predavanje 12. Razvoj podvodnih istraživanja.
Ishodi učenja: Poznavati razvoj podmornica - batisfera i batiskaf Trieste (otac i sin Piccard), ronilice bez posade
(Unmanned Undersea Vehicle UUV): autonomne podmornice bez posade Autonomous Underwater Vehicle (AUV) i
neautonomne daljinski upravljane podmornice bez posade Remotely Operated (Controlled) Underwater Vehicles
(ROVs), podmornice za izronjavanje LILOS (Lock-In-Lock-Out Submarines). Poznavati vrste i razvoj različitih vrsta
ronjenja (SCUBA ronjenje, ronjenje s dobavom s površine, ronjenje u saturaciji), ronilačka zvona i objasniti što je to
kesonska bolest. Vrednovati doprinos Cousteau-a razvoju ronjenja.
Predavanje 13. Pregled istraživanja Mediterana i Jadrana.
Ishodi učenja: Poznavati istraživače (Marsigli) i ekspedicije (Thor) važne za istraživanje Mediterana. Poznavati
organizacije, istraživače i ekspedicije važne za istraživanje Jadrana: Adria Commition, Pomorska biološka postaja u
Rovinju, morski akvarij u Zagrebu, IOR, znanstveni doprinos Bučića, prvo hrvatsko znanstveno-istraživačko
putovanje duž Jadrana – Brusina. Razumjeti važnost ekspedicije Hvar.
Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi istraživanja, iskorištavanja
i zaštite mora.
Ishodi učenja: Poznavati vodeće organizacije, programe i projekte koji se bave pitanjima vezanim uz more (FAO,
IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN). Poznavati pravnu osnovu istraživanja, iskorištavanja i zaštite mora
(Konvencija o pravu mora, Kodeks odgovornog ribarstva). Student mora razumjeti princip održivog razvoja, odnosno
mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja.
Predavanje 15. Pitanja od posebne važnosti.
Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme kojima se susreće oceanologija, te znati objasniti razloge
tih problema i navesti moguća rješenja. Objasniti mehanizam pojava (današnja saznanja): el Nino južna oscilacija,
globalne klimatske promjene, kisele kiše.
Kolokvij 2
Seminar 1. Povijesni razvoj ribarstva
Seminar 2. Povijesni razvoj pojeedinih vrsta ribolova – poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na sleđeve i
bakalare, te kitolova.
Seminar 3. Povijesni razvoj ribarskih brodova.
Seminar 4. Povijesni razvoj ribolovnih alata, posebice ribarskih mreža – stajačice, potegače, povlačne,
plivarice.
Seminar 5. Povijesni razvoj marikulture.
Seminar 6. Povijesni razvoj spužvarstva.
Seminar 7. Povijesni razvoj koraljarstva.
Seminar 8. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora (sušenje, dimljenje, soljenje, fermentiranje,
mariniranje, konzerviranje, paštete, kavijar, riblje brašno).
Seminar 9. Povijesni razvoj ribarstva – pojedinih vrsta ribolova na Jadranu – poseban osvrt na razvoj
tunolova, lova na malu plavu ribu (vojge i potegače, te plivarice), te koćarenja.
Seminar 10. Povijesni razvoj ribarskih brodova na Jadranu.
Seminar 11. Povijesni razvoj ribolovnih alata na Jadranu.
Seminar 12. Povijesni razvoj marikulture na Jadranu.
Seminar 13. Povijesni razvoj spužvarstva.
Seminar 14. Povijesni razvoj koraljarstva.
Seminar 15. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora na Jadranu. Život ribara. Trgovina i
raspodjela ribe. Ribarnice. Zaštitne mjere.
Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasni
bitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnost
pronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad. Student
mora poznavati razvoj ribolovnih alata, načina njihove uporabe, razvoj plovila koja su se koristili u ribolovu, ali i u
školjkarstvu, koraljarstvu i spužvarstvu. Također moraju usvojiti znanje o razvijanju marikulture, te prerade i očuvanja
proizvoda iz mora. Mora biti sposoban prepoznati koje prepreke i ograničenja upotreba pojedinih alata i tehnika
ribolova, te utjecaj društvene situacije na razvoj pojedinih ribolovnih alata, tehnika ribolova, uzgoja i prerade. Mora
razumjeti kako su društveno-ekonomske prilike utjecale na razvoj ribarstva.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izrada
i prezentacija seminarskog rada, polaganje dva kolokvija) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su
tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski
rad. Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz oba
kolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. Polaganje ispita je pismeno i to: završni
pismeni ispit ili polaganje dva pismena kolokvija. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnom
pismenom ispitu, odnosno na svakom od kolokvija. Ocjenjivanje pismenog ispita i kolokvije je relativno: izvrstan (5)
15% najboljih studenata, vrlo dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata.
Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa (ili srednje ocjene dva kolokvija) i 25% ocjene seminara.
Primjeri ispitnih pitanja:
1. U čemu je značaj ekspedicije Challenger?
2. Posebno je značajnu ulogu imala ekspedicija od 13 ljudi s norveškim arktičkim istraživačima F.
Nansenom, R. Amudsenom i O. Sverdrupom, koja je poduzeta od 1893. do 1896. drvenim
ledolomcem ____________.
3. Pathfinder of the Seas (1806.-1873.), američki oceanograf i profesionalni mornarički časnik,
direktor ustanove za izradu pomorskih karata i instrumenata US Navy’s Department of Charts and
Instruments, za mnoge je otac moderne oceanogafije. Radi se (zaokruži odgovor):
A. Matthew Fontaine Maury
B. Edward Forbes
C. Charles Wyville Thomson
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu
(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: [email protected]. Usmene konzultacije
nastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
OPĆENITO O BRODU
SMR208
30/0/0
2 ECTS (1 za predavanja, 1 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
izborni
X
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / I. (semstar)
X
specijalistički
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a po potrebi i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Roko Markovina, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je naučiti studente temeljnim brodograđevnim znanjima i brodograđevnom nazivlju. Daju se osnove iz
hrvatske plovidbene i brodograđevne baštine vezane za ribarstvo, broda kao jedinom plovilu kroz dva medija,
tradicionalnim i suvremenim brodskim formama, s posebnim osvrtom na ribarski brod. Kolegijem se stječu znanja o
svojstvima broda, njegovim osnovnim dijelovima i prostorima, glavnim izmjerama i njihovim omjerima,
koeficijentima brodske forme, osnovnim oblicima brodskih formi i načinima njihovog prikazivanja te o klasifikaciji
brodova te o ribarskom brodu, njegovim tipovima i eksploatacijskim zahtjevima vezano za ribolovne alate, materijale
za gradnju, opremu za rukovanje ribarskim alatima, skladištenje ulova i njegovu preradu. Nadalje, daju se temeljna
znanja iz hidrostatike i hidrodinamike broda (stabilitet, otpor, propulzija, pomorstvenost i upravljivost), konstrukcije i
konstrukcijskih elemenata brodskog trupa i njegovog opterećenja, zaštiti brodskog trupa, glavnom pogonskom stroju i
ključnoj opremi broda (kormilarenje, sidrenje i vez, spašavanje, utovar-istovar, protiv-požar, ventilaciju, grijanje i
klimatizaciju, opremu nastambi i komunikacija, brodski cjevovodi, navigacijska oprema) te posebno o opremi
ribarskog broda. Daju se osnove o načinima gradnje, održavanja, popravaka i raspreme broda. Nastava se izvodi u
obliku predavanja.
Popis obavezne literature
1. R. Markovina: Općenito o brodu (udžbenik u pripravi), FESB-Split
2. R.Markovina: Ars navalis I (udžbenik u pripravi), FESB-Split,
3. P. Cetinić; A.Soldo: Ribarski brod i luka, Književni krug-Split, 2010.
4. Z.Furlan, N.Lučin, A.Pavelić: Osnove brodogradnje, Školska knjiga-Zagreb, 1989.
5. Zapisi s predavanja i interni tiskani materijali
Popis izborne literature
1. E. Tupper: Introduction to the naval architecture, Longman, Harlow-England, 1996.
2. I. Grubišić: Geometrija broda, Digitalni udžbenik, FSB Sveučilišta u Zagrebu, 2003.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Hrvatska brodograđevna baština, s posebnim naglaskom na morsko ribarstvo
Ishodi učenja: Usvojiti razloge početka stvaranja plovila na ovom dijelu Jadrana. Razumjeti nastanak broda i plovidbe,
kao smisla i potrebe za opstankom na Jadranu. Definirati moguće tipove brodova od prapovijesti do danas. Objasniti
nastanak različitih brodograđevnih 'škola' od Istre do Kotora.
Predavanje 2: Definicija broda. Svojstva broda. Osnovni dijelovi broda.
Ishodi učenja: Razumjeti klasičnu i suvremenu definiciju broda. Definirati plovidbena, uporabna i tehničkoekonomska svojstva broda. Naučiti osnovne dijelove broda (trup, nadgrađe, pogonski uređaj, oprema broda, brodski
sustavi, električna oprema i oprema brodskih prostora).
Predavanje 3: Temeljni brodograđevni tehnički pojmovnik. Određivanje forme broda (teoretska i stvarna) i
osnovne forme. Uvjeti plovnosti i ravnoteža broda.
Ishodi učenja: Objasniti sve temeljne tehničke brodograđevne pojmove (Arhimedov zakon, istisnina, areala rebara,
vlastita masa broda, nosivost i stupanj nosivosti, nadvođe i Plymsollova oznaka, zagaznice i trim broda i dr.).
Razumjeti stvaranje forme broda, teoretske i stvarne i njihove temeljne osobitosti. Definirati i opisati osnovne forme
broda (prema oblicima rebara, prema područjima brzina plovidbe, patentirane forme). Naučiti 3 temeljna uvjeta
plovnosti i ravnotežu broda.
Predavanje 4: Prikaz brodske forme. Izrada nacrta brodskih linija (vodne linije, rebra, uzdužnice, širnice).
Ishodi učenja: Razumjeti prostorno predočavanje brodske forme presijecanjem sa serijom triju prostornih ravnina s
pomoću ortogonalne projekcije (tlocrt, nacrt i bokocrt). Naučiti izradu nacrta brodskih linija ručno i s pomoću
računala. Objasniti pojmove i izradu nacrta rebara, nacrta vodnih linija, nacrta uzdužnica (vertikala) i širnica.
Predavanje 5: Dijelovi i elementi broda. Glavne izmjere broda. Odnosi glavnih izmjera. Koeficijenti brodske
forme.
Ishodi učenja: Razumjeti podjelu broda po duljini, širini i visini. Naučiti temeljne elemente broda (kostur i oplata) te
njihove tvorbene elemente po duljini, širini i visini. Usvojiti pojam rezervne istisnine, preluk i skok palube, osnovice i
okomica, paralelni srednjak. Razumjeti i usvojiti: glavne izmjere broda po duljini (L), po širini (B) i visini (D,d, Fn).
Usvojiti značaj i vrijednosti omjera (odnosa) glavnih izmjera (L/B; LD; B/D; d/B, d/D). Razumjeti i usvojiti značaj o
vrijednosti koeficijenata brodske forme: koeficijent istisnine – Cb; koeficijent vodne linije – Cwl; koeficijent punoće
glavnog rebra – Cm; koeficijent uzdužne finoće – Cp; koeficijent okomite finoće – Cvp).
Predavanje 6: Opći plan broda. Dodaci i privjesci formi.
Ishodi učenja: Objasniti prikaz broda općim planom. Naučiti raspored brodskih prostora različitih tipova ribarskih
brodova.
Predavanje 7: Osobenosti broda koje utječu na njegovu formu: služba, uzgon, brzina, otpor, pogon, stabilitet,
pomorstvenost i upravljivost, broj trupova, gradivni materijal i tehnologija gradnje.
Ishodi učenja: Razumjeti osobenosti broda koje utječu na njegovu formu: službu broda, uzgon i način njegovog
stvaranja, brzinu, otpor, pogon broda, stabilitet, pomorstvenost i upravljivost, broj trupova, gradivne materijale i
tehnologiju gradnje. Razumjeti kako navedene osobenosti sudjeluju u službi broda.
Predavanje 8: Temeljne brodske forme (deplasmanske, poludeplasmanske i gliserske). Podjela – klasifikacija
brodova.
Ishodi učenja: Objasniti razdiobu brodskih formi temeljem njihovih brzina plovidbe, uz pomoć Froudeovog broja Fnl i
Fn
. Znati osnovne osobenosti deplasmanskih, poludeplasmanskih i gliserskih formi. Razumjeti klasifikaciju brodova
po različitim kriterijima: veličini, materijalu, vrsti pogona, tipu propulzora, namjeni, području plovidbe i specijalni
brodovi (u koje spada i ribarski brod).
Predavanje 9: Hidrostatika broda (plovnost, statički stabilitet, težine i težišta, poprečni stabilitet, dinamički
stabilitet, uzdužni stabilitet).
Ishodi učenja: Razumjeti načela stvaranja i djelovanja hidrostatskog tlaka na brod i stanja u kojima se brod može naći
u tekućini (statičko stanje, dinamičko stanje). Razumjeti temeljnu razdiobu težina i težišta broda. Račun centracije.
Uzbudne sile i prekretni momenti. Razjasniti različite vrste stabiliteta broda (poprečni, uzdužni, stabilitet forme,
stabilitet težina, statički i dinamički) i metacentarsku visinu. Naučiti dijagram stabiliteta. Naučiti praktično
određivanje M0G pokusom nakretanja (nagiba).
Predavanje 10: Trim broda i stabilitet. Utjecaj slobodnih površina na stabilitet. Nepotopivost broda.
Ishodi učenja: Razumjeti pojavu trima broda, razloge uzdužnog nagibanja broda i njegov utjecaj na stabilitet broda.
Razumjeti utjecaj forme broda i rasporeda težina na stabilitet. Razumjeti utjecaj tekućeg tereta na stabilitet i utjecaj
slobodnih površina. Naučiti kako se određuje i čime se osigurava nepotopivost broda, pregradne krivulje i stabilitet za
slučaj prodora vode. Razumjeti dijagramni list i njegovu upotrebu.
Predavanje 11: Hidrodinamika broda (otpor broda, vrste otpora, izračunavanje otpora trenja i ukupnog
otpora broda).
Ishodi učenja: Razumjeti značaj hidrodinamike broda i probleme koji nastaju kretanjem broda kroz vodu i zrak.
Stvaranje otpora broda. Razumjeti pojavu otpora broda i tri temeljne vrste: hidrodinamički (Rv), aerodinamički (Rz) i
dodatni otpor (Ro). Razumjeti sastavne otpore hidrodinamičkog otpora (trenja, valova, tlakova i privjesaka), njihove
udjele u ukupnom otporu broda i načine njihovog nastajanja, te otpor zraka i utjecaj forme na otpor broda. Naučiti
kako se procjenjuje i određuje otpor broda.
Predavanje 12: Propulzija broda. Propulzori. Učinkovitost propulzije.
Ishodi učenja: Razumjeti kretanje broda s pomoću različitih pogonskih sredstava i različite vrste propulzora. Naučiti
principe rada brodskog vijka (propelera) i vodomlaznog propulzora. Razumjeti pojavu stupnja djelovanja propulzora i
učinkovitost propulzije broda.
Predavanje 13: Pomorstvenost. Upravljivost. Opterećenja brodske konstrukcije. Elementi brodske
konstrukcije.
Ishodi učenja: Razumjeti ponašanje broda na valovima i njegovo gibanje (pravocrtno, kutno, stacionarno i periodično).
Naučiti principe upravljivosti broda i upravljanje brodom s pomoću kormila. Razumjeti djelovanje kormila i sile koje
djeluju na kormilo. Razumjeti opterećenja koje trpi brod u službi te uzdužnu, poprečnu i lokalnu čvrstoću broda.
Naučiti temeljne konstrukcijske elemente broda, koji sudjeluju u uzdužnoj, poprečnoj i lokalnoj čvrstoći broda.
Naučiti sustave gradnje broda (uzdužni, poprečni, mješoviti – kombinirani) i pripadajuće konstrukcijske elemente:
vanjsko opločenje, dno i dvodno, orebrenje, pregrade i upore, palube i palubni otvori, kostrukcija pramca, konstrukcija
krme, tunel i reces, tankovi, temelji strojeva i nadgrađa). Pojasniti značaj i ulogu klasifikacijskih društava-registara.
Predavanje 14: Ribarski brod (brodski motori, ribarske značajke broda, elektronski i navigacijski uređaji
ribarskog broda, plivaričarski sustavi europskog i američkog tipa, školski ribarski brod).
Ishodi učenja: Razumjeti temeljne odlike ribarskog broda i njegove osnovne podjele: prema namjeni (ulovne i
pomoćne). Naučiti razdiobu i svojstva ulovnih brodova: kočara, plivaličara, tunolovaca, parangalaša, klipera,
višenamjenskih brodova. Razumjeti zahtjeve koji se postavljaju za ribarske brodove, njihove eksploatacijske zahtjeve,
zahtjeve za sigurnost ribarskog broda, socijalno-stambene zahtjeve, materijale za gradnju, glavne izmjere i oblik trupa,
pogonske uređaje. Razumjeti i naučiti opremu ribarskog broda: za rukovanje mrežom, za skladištenje ulova, za
preradu ulova, elektronsku i navigacijsku opremu, za sidrenje i vez, za spašavanje, ventilaciju i klimatizaciju, opremu
nastambi, i sl.
Predavanje 15: Tehnologija gradnje ribarskog broda iz različitih materijala, zaštita brodskog trupa,
održavanje i rasprema broda.
Ishodi učenja: Razumjeti načine gradnje ribarskog broda od različitih materijala (drvo čelik, al-slitine, stakloplastika,
ferocement, kompozitni materijali). Naučiti načine zaštićivanja brodskog trupa (čišćenje, bojanje, anodna zaštita).
Naučiti osnove održavanja broda i njegove raspreme.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi
nakon 15. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.
Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%) = 0,25L + 0,25 (M1 + M2 +M3); M1,
M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak / Ocjena
50% do 61% / dovoljan (2)
62% do 74% / dobar (3)
75% do 87% / vrlo dobar (4)
88% do 100% / izvrstan (5)
Svaki međuispit se sastoji od 5 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Završni ispit sastoji se od 5 pitanja podijeljenih u
dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine pitanja.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
Voditelj vježbi
STATISTIKA
SMB106
30/0/15
4 ECTS = 1,2 (pohađanje predavanja i vježbi) i 2,8 (samostalno učenje, rješavanje
domaćeg zadatka statističkim programom, priprema 2 kolokvija i završnog ispita, oko 85
sati)
obavezan
X
izborni
temeljni
X
napredni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / II. (semestar)
Kompetencije u primjeni elementarne matematike, diferencijalnog i integralnog računa
(npr. kolegij Matematika iz I. semestra studija Morsko ribarstvo ili ekvivalentni kolegij)
Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, uz mogućnost izvođenja nastave na engleskom
jeziku
Prof. dr. sc. Snježana Pivac, redoviti profesor
Ante Toni Vrdoljak, mag. math.
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz matematike u
svrhu realizacije postavljenih ciljeva usvoji znanje o organiziranom prikupljanju i odabiru odgovarajućih podataka, a
neposredno potom i znanje o njihovom grupiranju i prezentaciji. Zadaća je omogućiti studentu da usvoji znanje kako
napraviti adekvatnu analizu informacija ili podataka te donijeti zaključke i interpretirati rezultate provedene analize.
Predavanja i vježbe studenta pripremaju za samostalno rješavanje problema, postavljanje znanstveno stručnih i
statističkih hipoteza te zaključivanje o prihvaćanju odgovarajućih postavljenih hipoteza. Naglasak nastave je na učenju
temeljnih i primjenjivih statističkih veličina. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje
studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem dijela vježbi u informatičkom laboratoriju i statističkim
programima koji omogućavaju pohranjivanje i obradu velikih baza podataka. Na vježbama student s nastavnikom
aktivno raspravlja o provođenju i rezultatima konkretnih analiza odgovarajućih studija slučaja. Nastavnik vrednuje
sudjelovanje studenta u radu na nastavi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema,
zaključivanje, itd.). Bodovi se pribrajaju onima dobivenim na kolokvijima i ispitu. Nastavnik ima pravo i dužnost
pozivati na razgovor studente koji zakazuju na nastavi.
Popis obavezne literature
1. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.
2. D. Vukičević, Uvod u statistiku, skripta Sveučilišta u Splitu, u pripremi.
3. D.S. Moore, The Basic Practice of Statistics, W. H. Freeman and Co., N.Y., 1998.
Popis izborne literature
1. B. Petz, Osnovne statističke metode za nematematičare, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 1997.
2. S. Pivac, Statistika, nastavni materijali, Sveučilište u Splitu, 2012.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Pojam i zadaća statistike. Uređivanje i prikazivanje podataka.
Ishodi učenja: Identificirati i definirati statistički skup u praksi. Kategorizirati elemente statističkog skupa prema
konkretnim statističkim obilježjima. Grupirati elemente definiranog statističkog skupa. Formirati elemente skupa u
statističku tablicu sa svim potrebnim oznakama. Napraviti odgovarajući statistički grafikon sa svim potrebnim
oznakama.
Predavanje 2. Relativni brojevi.
Ishodi učenja: Razlikovati relativne brojeve strukture, koordinacije i indekse. Analizirati strukturu odabranog
statističkog skupa prema odgovarajućem obilježju. Izračunati relativne brojeve koordinacije u praksi.
Predavanje 3. Srednje vrijednosti.
Ishodi učenja: Razlikovati potpune i položajne srednje vrijednosti. Izračunati i objasniti odgovarajuće srednje
vrijednosti u praksi.
Predavanje 4. Mjere raspršenosti (disperzije).
Ishodi učenja: Razlikovati apsolutne i relativne mjere raspršenosti. Izračunati odgovarajuće mjere raspršenosti u
praktičnim primjerima. Procijeniti raspršenost elemenata numeričkih statističkih skupova na temelju izračunatih
pokazatelja raspršenosti.
Predavanje 5. Momenti numeričkih nizova. Asimetrija. Zaobljenost.
Ishodi učenja: Izračunati odgovarajuće pokazatelje asimetrije na temelju momenata numeričkih nizova. Izračunati
odgovarajući pokazatelj zaobljenosti distribucije na temelju momenata numeričkih nizova. Analizirati oblik
distribucije numeričkih nizova na temelju pokazatelja asimetrije i zaobljenosti. Ustanoviti raspored srednjih
vrijednosti numeričkih nizova na temelju odgovarajuće asimetrije.
Predavanje 6. Vjerojatnost. Diskontinuirana slučajna varijabla.
Ishodi učenja: Izračunati vjerojatnost slučajnog događaja. Prezentirati distribuciju vjerojatnosti diskontinuirane
slučajne varijable. Izračunati distribuciju kumulativne vjerojatnosti diskontinuirane slučajne varijable.
Predavanje 7. Deskriptivna statistika na računalu.
Ishodi učenja: Grupirati elemente definiranog statističkog skupa u bazi podataka na računalu. Formirati elemente
skupa u statističku tablicu sa svim potrebnim oznakama na računalu prema nominalnim i kvantitativnim obilježjima.
Konstruirati odgovarajući statistički grafikon sa svim potrebnim oznakama na računalu. Izračunati srednje vrijednosti,
mjere disperzije, asimetrije i zaobljenosti za odgovarajuću bazu podataka na računalu.
Predavanje 8. Binomna distribucija. Poissonova distribucija.
Ishodi učenja: Identificirati i definirati primjenu Binomne i Poissonove distribucije u praksi. Izračunati distribuciju
vjerojatnosti po Binomnom zakonu. Izračunati distribuciju vjerojatnosti po Poissonovom zakonu. Prezentirati
vjerojatnosti izračunate na temelju Binomne i Poissonove distribucije.
Predavanje 9. Kontinuirane slučajne varijable. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable.
Ishodi učenja: Izračunati odgovarajuće vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable. Prezentirati distribuciju
vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable. Izračunati distribuciju kumulativne vjerojatnosti diskontinuirane slučajne
varijable.
Predavanje 10. Ocjene parametara osnovnog skupa na osnovu uzorka. Procjena aritmetičke sredine i
proporcije (relativne frekvencije) osnovnog skupa.
Ishodi učenja: Identificirati i definirati slučajni uzorak. Procijeniti aritmetičku sredinu osnovnog skupa na temelju
uzorka uz odgovarajuću razinu pouzdanosti procjene. Procijeniti aritmetičku sredinu osnovnog skupa na temelju
uzorka uz odgovarajuću razinu pouzdanosti procjene.
Predavanje 11. Znanstvene i statističke hipoteze. Testiranje hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog
skupa. Testiranje hipoteze o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih skupova.
Ishodi učenja: Razlikovati znanstvene i statističke hipoteze. Postaviti znanstvene hipoteze. Postaviti statističke
hipoteze. Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog skupa na
temelju zadane razine signifikantnosti testa. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene hipoteze na temelju rezultata
postavljene statističke hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog skupa. Izračunati interval prihvaćanja nulte
statističke hipoteze o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih skupova na temelju zadane razine
signifikantnosti testa. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene hipoteze na temelju rezultata postavljene statističke hipoteze
o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih skupova.
Predavanje 12. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji) osnovnog skupa
Ishodi učenja: Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji)
osnovnog skupa na temelju zadane razine signifikantnosti testa. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene hipoteze na
temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji) osnovnog skupa.
Predavanje 13. Hi - kvadrat test.
Ishodi učenja: Ustanoviti primjenu hi-kvadrat testa u praksi. Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o
nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja elemenata osnovnog skupa na temelju zadane razine signifikantnosti testa.
Zaključiti o prihvaćanju znanstvene hipoteze na temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o nezavisnosti dvaju
kvalitativnih obilježja elemenata osnovnog skupa.
Predavanje 14. Ispitivanje odnosa među pojavama. Dijagram rasipanja. Korelacija.
Ishodi učenja: Konstruirati odgovarajući dijagram rasipanja sa svim potrebnim oznakama. Zaključiti o odnosima među
promatranim pojavama na temelju prikaza dijagrama rasipanja. Izračunati pokazatelj korelacije za odgovarajuće
numeričke varijable. Zaključiti o smjeru i intenzitetu korelacije između dvije numeričke varijable.
Predavanje 15. Korelacija ranga.
Ishodi učenja: Izračunati pokazatelj korelacije ranga za odgovarajuće varijable ranga. Zaključiti o smjeru i intenzitetu
korelacije ranga između dvije varijable ranga.
Vježba 1. Pojam i zadaća statistike. Uređivanje i prikazivanje podataka.
Ishodi učenja: Formirati elemente skupa u statističku tablicu sa svim potrebnim oznakama. Napraviti odgovarajući
statistički grafikon sa svim potrebnim oznakama.
Vježba 2. Relativni brojevi.
Ishodi učenja: Izračunati relativne brojeve koordinacije u praksi. Procijeniti strukturu elemenata statističkog skupa
prema zadanom obilježju.
Vježba 3. Srednje vrijednosti.
Ishodi učenja: Izračunati i objasniti odgovarajuće srednje vrijednosti u praksi.
Vježba 4. Mjere raspršenosti (disperzije).
Ishodi učenja: Izračunati odgovarajuće mjere raspršenosti u praktičnim primjerima. Procijeniti raspršenost elemenata
numeričkih statističkih skupova na temelju izračunatih pokazatelja raspršenosti.
Vježba 5. Momenti numeričkih nizova. Asimetrija. Zaobljenost.
Ishodi učenja: Izračunati odgovarajuće pokazatelje asimetrije na temelju momenata numeričkih nizova. Izračunati
odgovarajući pokazatelj zaobljenosti distribucije na temelju momenata numeričkih nizova.
Vježba 6. Vjerojatnost. Diskontinuirana slučajna varijabla.
Ishodi učenja: Izračunati vjerojatnost slučajnog događaja. Izračunati distribuciju vjerojatnosti diskontinuirane slučajne
varijable.
Vježba 7. Deskriptivna statistika na računalu.
Ishodi učenja: Formirati elemente skupa u statističku tablicu sa svim potrebnim oznakama na računalu prema
nominalnim i kvantitativnim obilježjima. Konstruirati odgovarajući statistički grafikon sa svim potrebnim oznakama
na računalu. Izračunati srednje vrijednosti, mjere disperzije, asimetrije i zaobljenosti za odgovarajuću bazu podataka
na računalu.
Vježba 8. Binomna distribucija. Poissonova distribucija.
Ishodi učenja: Izračunati distribuciju vjerojatnosti po Binomnom zakonu. Izračunati distribuciju vjerojatnosti po
Poissonovom zakonu.
Vježba 9. Kontinuirane slučajne varijable. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable.
Ishodi učenja: Izračunati odgovarajuće vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable.
Vježba 10. Ocjene parametara osnovnog skupa na osnovu uzorka. Procjena aritmetičke sredine i proporcije
(relativne frekvencije) osnovnog skupa.
Ishodi učenja: Procijeniti aritmetičku sredinu osnovnog skupa na temelju uzorka uz odgovarajuću razinu pouzdanosti
procjene. Procijeniti aritmetičku sredinu osnovnog skupa na temelju uzorka uz odgovarajuću razinu pouzdanosti
procjene.
Vježba 11. Znanstvene i statističke hipoteze. Testiranje hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog
skupa. Testiranje hipoteze o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih skupova.
Ishodi učenja: Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog
skupa na temelju zadane razine signifikantnosti testa na praktičnim primjerima. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene
hipoteze na temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o prosječnoj vrijednosti jednog osnovnog skupa.
Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih
skupova na temelju zadane razine signifikantnosti testa na praktičnim primjerima. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene
hipoteze na temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o razlici prosječnih vrijednosti dvaju nezavisnih osnovnih
skupova.
Vježba 12. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji) osnovnog skupa.
Ishodi učenja: Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji)
osnovnog skupa na temelju zadane razine signifikantnosti testa. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene hipoteze na
temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o nepoznatoj proporciji (relativnoj frekvenciji) osnovnog skupa.
Vježba 13. Hi - kvadrat test.
Ishodi učenja: Izračunati interval prihvaćanja nulte statističke hipoteze o nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja
elemenata osnovnog skupa na temelju zadane razine signifikantnosti testa. Zaključiti o prihvaćanju znanstvene
hipoteze na temelju rezultata postavljene statističke hipoteze o nezavisnosti dvaju kvalitativnih obilježja elemenata
osnovnog skupa.
Vježba 14. Ispitivanje odnosa među pojavama. Dijagram rasipanja. Korelacija.
Ishodi učenja: Konstruirati odgovarajući dijagram rasipanja sa svim potrebnim oznakama. Izračunati pokazatelj
korelacije za odgovarajuće numeričke varijable.
Vježba 15. Korelacija ranga.
Ishodi učenja: Izračunati pokazatelj korelacije ranga za odgovarajuće varijable ranga.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
student može ostvariti 100 bodova. Na temelju dva pisana kolokvija student može ostvariti 200+200=400 bodova.
Alternativa kolokvijima je pisani ispit na kojem student može ostvariti 400 bodova. Maksimalan broj bodova koje
student može ostvariti je 500 bodova. Za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 250 bodova. Položen pisani dio ispita je
preduvjet za pristupanje usmenom dijelu ispita koji predstavlja mogućnost povećanja konačne ocjene.
Ocjena se utvrđuje po principu:
450-500 bodova = izvrstan (5)
375-449 bodova = vrlo dobar (4)
300-374 bodova = dobar (3)
250-299 bodova = dovoljan (2)
0-249 bodova = nedovoljan (1)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora.
Naziv predmeta
OPĆA FIZIKA
SMB107
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/30
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / II. (semstar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Mile Dželalija, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Marina Surjan
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
OSNOVE TEHNIČKE MEHANIKE
SMR109
30/15/15
5 ECTS (2 za predavanja, seminare i vježbe, 3 za samostalno učenje)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / II. (semestar)
Odslušan kolegij Matematika
izborni
specijalistički
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Radoslav Pavazza, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
Dr. sc. Ado Matoković, viši predavač
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje s osnovama mehanike krutih i deformabilnih tijela te mehanike fluida, u cilju stvaranja
uvjeta za daljnje upoznavanje studenata s ribarskim brodovima, strojevima i alatima. Predavanja su podijeljena u četiri
poglavlja. U prvom poglavlju studenti se upoznaju s aksiomima i zakonima statike krutih tijela (sustavi sila, uvjeti
ravnoteže). U drugom poglavlju, u mehanici materijala proučavaju se čvrsta deformabilna tijela pri različitim
opterećenjima (nosači, vratila itd.). Daju se osnove analize naprezanja za jednostavne matematičke modele. U trećem
poglavlju proučavaju se osnovni zakoni kinematike i dinamike čestice. Studenti se upoznaju sa osnovim zakonima
translatornog i rotacionog gibanja krutih tijela. U četvrtom poglavlju studenti stječu temeljna znanja iz područja
primijenjene mehanike fluida, s naglaskom na primjenu u teoriji plovnih objekata i bazena. Nastava se organizira kroz
tri vida: predavanja, seminari, auditorne vježbe. Predavanja sadrže teorijske osnove predemeta. Sadržaj predavanja se
ilustrira jednostavnim primjerima na auditornim vježbama, te seminarima. Budući da je za ovako zamišljen kolegij
teško naći adekvatan udžbenik, zbog opširnog gradiva, a preskromnog broja sati (u našoj stručnoj literaturi takav
udžbenik jednostavno ne postoji) od studenata se traži obavezno pohađanje svih oblika nastave, kao i uredno praćenje
nastave (zapisivanje sadržaja predavanja i vježbi).
Popis obavezne literature
1. B. Kulišić: Tehnička mehanika - Statika s vježbama, Element, Zagreb, 2006
2. B. Kulišić: Tehnička mehanika - Nauka o čvrstoći s vježbama, Element, Zagreb, 2005
3. B. Kulišić: Tehnička mehanika - Kinematika i Dinamika s vježbama, Element, Zagreb, 2011
Popis izborne literature
1. R. Pavazza: Tehnička mehanika-Statika, FESB, Split 1970
2. I. Alfirević: Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga; Zagreb 1989
3. Inženjerski priručnik, IP1, Temeljna inženjerska znanja, Školska knjiga, Zagreb,1996
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Sučeljeni sustav sila.
Ishodi učenja: Znati slagati sile, postavljati uvjete ravnoteže.
Predavanje 2. Moment sile u odnosu na točku.
Ishodi učenja: Znati određivati moment sile u odnosu na točku kao algebarsku veličinu.
Predavanje 3. Opći ravninski sustav sila.
Ishodi učenja: Znati slagati proizvoljan sustav sila u ravnini, postavljati uvjete ravnoteže.
Predavanje 4. Ravninski nosači.
Ishodi učenja: Znati određivati raspodjele komponenata unutarnjih sila.
Predavanje 5. Primjeri ravninskih nosača.
Ishodi učenja: Znati definiciju normalnog naprezanja.
Predavanje 6. Osnovni pojmovi kinematike gibanja čestice.
Ishodi učenja: Znati definiciju normalnog i tangencijalnog naprezanja.
Predavanje 7. Primjeri gibanja čestice.
Ishodi učenja: Poznavati vrste gibanja čestice.
Predavanja 8. Analitički i prirodni način definiranja gibanja čestice.
Ishodi učenja: Znati opisivati gibanja čestice.
Predavanje 9. Translatorno i rotaciono gibanje tijela.
Ishodi učenja: Poznavati osnovna gibanja tijela koja se mogu opisati gibanjem čestice.
Predavanje 10. Osnovni pojmovi dinamike.
Ishodi učenja: Poznavati osnovne zakone dinamike.
Predavanje 11. Količina gibanja i kinetička energija.
Ishodi učenja: Znati važnost zakona o promjeni količine gibanja i kinetičke enrgije.
Predavanje 12. Osnovni pojmovi mehanike fluida.
Ishodi učenja: Znati definiciju tlaka, osnovne jednadžbe statike fluida.
Predavanje 13. Hidrostatska sila.
Ishodi učenja: Znati određivati hidrostatsku silu na ravne plohe, bazene.
Predavanje 14. Hidrostatski uzgon.
Ishodi učenja: Poznavati zakone plovnosti i stabilnosti plutajućih tijela.
Predavanje 15. Bernoullijeva jednadžba.
Ishodi učenja: Poznavati primjenu Bernoullijeve jednadžbe, istjecanje tekućine iz spremnika.
Vježba 1. + Seminar 1. Slaganje i razlaganje sustava sučeljenih sila.
Ishodi učenja: Znati primijeniti zakone slaganja i razlaganja sila.
Vježba 2. + Seminar 2. Slaganje i razlaganje sustava parlelnih sila. Moment sile u odnosu na točku.
Ishodi učenja: Znati rješavati probleme sustava paralelnih sila, te momenta sile u odnosu na točku.
Vježba 3. + Seminar 3. Opći ravninski sustav sila.
Ishodi učenja: Znati primijeniti uvjete ravnoteže za ravninski sustav sila.
Vježba 4. + Seminar 4. Komponente unutarnjih sila ravninskih nosača.
Ishodi učenja: Znati primijeniti definicije komponenata unutarnjih sila.
Vježba 5. + Seminar 5. Jednostavni nosač, konzola.
Ishodi učenja: Znati analizirati naprezanja pri rastezanju/sabijanju štapa.
Vježba 6. + Seminar 6. Pravocrtno gibanje čestice.
Ishodi učenja: Znati analizirati naprezanja pri savijanju nosača i konzola.
Vježba 7. + Seminar 7. Krivocrtno gibanje čestice.
Ishodi učenja: Znati rješavati primjere krivocrtnog gibanja.
Vježba 8. + Seminar 8. Analitički i prirodni način pristupa gibanju čestice.
Ishodi učenja: Znati rješavati primjere analitičkog i prirodnog pristupa problemima.
Vježba 9. + Seminar 9. Translatorno i rotaciono gibanje tijela (mehanizmi).
Ishodi učenja: Znati rješavati osnovne slučajeve translatornog i rotacionog gibanja tijela.
Vježba 10. + Seminar 10. Integriranje diferencijalnih jednažbi gibanja čestice.
Ishodi učenja: Znati integrirati jednostavne primjere diferencijalnih jednadžbi gibanja čestice.
Vježba 11. + Seminar 11. Količina gibanja. Kinetička energija. Rad sile. Impuls.
Ishodi učenja: Znati rješavati jednostavne primjere gibanja koji se mogu rješavati bilo zakonom o promjeni količine
gibanja bilo zakonom o promjeni kinetičke energije.
Vježba 12. + Seminar 12. Tlak.
Ishodi učenja: Znati određivati tlak, primjena.
Vježba 13. + Seminar 13. Hidrostatička sila, spremnici.
Ishodi učenja: Znati određivati hidrostatsku silu na ravne plohe.
Vježba 14. + Seminar 14. Hidrostatički uzgon. Stabilnost tijela u fluidu.
Ishodi učenja: Znati određivati gaz plutajućih tijela i metacentarsku visinu.
Vježba 15. + Seminar 15. Istjecanje, pražnjenje spremnika.
Ishodi učenja: Znati određivati brzinu istjecanja tekućine iz spremnika.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Predavanjima, seminarina i auditornim vježbama sudenti se pripremanju za polaganje ispita, koji se sastoji u
rješavanju zadataka, kojima se provjera kako teorijsko, tako i praktično znanje. Ispit se može polagati putem
kolokvija. Predviđena su dva kolokvija. Prvi kolokvij sadrži gradivo prvog i drugog poglavlja (statika i mehanika
materijala), drugi kolokvij sadrži gradivo trećeg i četvrtog poglavlja (kinemtike, dinamike krutih tijela i mehanike
fluida). Provjera znanja vrši se kroz zadatke, koji po sadržaju odgovaraju primjerima koji se izvode na vježbama. Ako
student položi oba kolokvija priznaje mu se položen cjelovit ispit. Ako student ne položi jedan od kolokvija, ima
pravo sadržaj tog kolovija polagati u redovnom ispitnom roku, nakon predavanja. Ako student ne položi oba kolokvija
(ili uopće nije pristupio kolokvijima), polaže cjelovit ispit, tj. sadržaj oba kolokvija. U popravnom roku studenti
polažu cjelovit ispit. Ispit je samo pismeni na kojem se rješavaju samo zadaci. Zadaci se boduju, prema težini zadatka.
Ukupan zbroj bodova iznosi 100, za ocjenu izvrstan (5). Za ocjenu dovoljan potreban broj bodova je 50 (od 100).
Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Postotak / Ocjena
50% do 61% / dovoljan (2)
62% do 74% / dobar (3)
75% do 87% / vrlo dobar (4)
88% do 100% / izvrstan (5)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Studenti mogu doći na konzultacije na FESB, soba 612. Mogu se najaviti na tel. 305972.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
OCEANOGRAFIJA
SMR110
30/0/15
3 ECTS = 2 (za predavanja, samostalno učenje) i 1 (vježbe, kolokviji)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
izborni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / II. (semestar)
Kompetencije u primjeni temeljnih znanja iz opće biologije, kemije i fizike, poznavanje
srednjoškolske matematike
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, uz moguća predavanja na engleskom jeziku
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Gordana Beg Paklar
Nositelj predmeta
Jadranka Šepić, dipl. ing.
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim fizikalnim i kemijskom svojstvima mora, s njihovim prostornovremenskim promjenama, te s kinematičkim i dinamičkim svojstvima gibanja u moru. Studenti će se upoznati i kako
se navedena svojstva odražavaju na živi svijet u moru. U okviru oceanografije obalnog područja i regionalne
oceanografije bit će dani realni primjeri razdiobe fizikalnih i kemijskih svojstava i cirkulacije pojedinih područja.
Studenti će nakon uspješno završenog kolegija biti sposobni tumačiti oceanografska svojstva proučavanog područja na
deskriptivnoj razini, te će moći odrediti njihove moguće utjecaje na živi svijet u moru. Također će moći provesti
mjerenja osnovnih parametara koji opisuju fizikalna stanja u moru.
Predavanja iz kolegija Oceanografija provode se korištenjem Power Point prezentacija i obuhvaćaju sljedeće teme: (1)
Zemljopisne i geološke značajke svjetskih mora i oceana; (2) Osnovna kemijska svojstva morske vode; (3) Prostorne i
vremenske promjene saliniteta, temperature, tlaka i gustoće mora; (4) Razdioba vodenih masa; (5) Optička svojstva
mora; (6) Plinovi u moru; (7) Hranjive soli; (8) Kinematika i dinamika gibanja u moru; (9) Osnovni elementi strujanja
u moru; (10) Oscilacije razine mora; (11) Oceanografija obalnog područja; (12) Regionalna oceanografija.
Na vježbama studentima se demonstrira rad instrumenata za mjerenje parametara fizičke oceanografije (temperature,
saliniteta, tlaka, gustoće, morskih struja, kratkoperiodičnih i dugoperiodičnih oscilacija razine mora), a upoznaju se i s
uobičajenim grafičkim prikazima oceanografskih podataka i elementarnim obradama fizikalnih parametara. Upoznaju
se s mogućnostima korištenja rezultata daljinskih metoda mjerenja u ribarstvu. U okviru vježbi studenti su obavezni
samostalno održati kratku prezentaciju o odabranoj temi iz oceanografije. Studenti su obavezni prisustvovati
predavanjima i vježbama u odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru s nastavnikom.
Popis obavezne literature
1. Buljan, M., Zore-Armanda, M. (1971): Osnovi oceanografije i pomorske meteorologije, Institut za oceanografiju i
ribarstvo, Posebna izdanja, Split, 424 pp.
2. Pickard, G.L, Emery, W.J. (1990): Descriptive Physical Oceanography. Pergamon Press, Oxford, 320 pp.
3. Pond, S., Pickard, G.L. (1983): Introductory Dynamic Oceanography. Pergamon Press, Oxford, 1983, 329 pp.
4. Open University Course Team: Seawater-Its Composition, Properties and Behaviour. Pergamon Press, Oxford,
1991, 165 pp.
5. Open University Course Team: Waves, Tides and Shallow - Water Processes. Pergamon Press, Oxford, 1991. 187
pp.
6. Open University Course Team: Ocean circulation. Pergamon Press, Oxford, 1991. 286 pp.
Popis izborne literature
1. R.H. Stewart: Introduction to physical oceanography. (http://oceanworld.tamu.edu)
2. Mala internet škola oceanografije. (http://skola.gfz.hr)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Područje istraživanja oceanografije. (1 sat)
Ishodi učenja: Poznavanje područja istraživanja oceanografije i njezine povezanosti s drugim znanstvenim
disciplinama. Poznavanje mogućnosti praktične primjene znanja iz oceanografije.
Predavanje 2. Zemljopisne i geološke značajke svjetskih mora i oceana. (2 sata)
Ishodi učenja: Poznavanje horizontalne rasprostranjenosti svjetskih mora i oceana. Definiranje dubinskih stepenica u
oceanima i morima. Poznavanje morskih sedimenata i njihovih podjela po postanku, veličini i kemijskom sastavu.
Spoznaja važnosti strukture morskog dna za morske organizme.
Predavanje 3. Osnovna kemijska svojstva morske vode. (2 sata)
Ishodi učenja: Poznavanje kemijskog sastava morske vode i fizikalno-kemijskih karakteristika vode. Usvajanje
definicija saliniteta.
Predavanje 4. Prostorne i vremenske promjene saliniteta u oceanima i okrajnjim morima. (2 sata)
Ishodi učenja: Poznavanje vanjskih i unutrašnjih faktora važnih za razdiobu saliniteta u oceanima i okrajnjim morima.
Poznavanje horizontalne i vertikalne razdiobe saliniteta u oceanima. Opis vremenskih promjena saliniteta. Definiranje
bazena koncentracije i dilucije. Poznavanje glavnih karakteristika razdiobe saliniteta u okrajnjim morima (primjeri za
Sredozemlje i Jadran) i estuarijima.
Predavanje 5. Toplina u moru i njezin transport. (1 sat)
Ishodi učenja: Opis izmjene topline na granici mora i atmosfere. Opis procesa važnih za transport topline u moru.
Predavanje 6. Prostorne i vremenske promjene tempertaure u oceanima i okrajnjim morima. (2 sata)
Ishodi učenja: Definiranje temperature mora i poznavanje važnosti temperature mora za fizičku oceanografiju, ali i za
druge grane oceanografije. Poznavanje vanjskih i unutrašnjih faktora važnih za razdiobu temperature oceana i
okrajnjih mora. Poznavanje horizontalne i vertikalne razdiobe temperature u oceanima. Poznavanje horizontalne i
vertikalne razdiobe temperature u okrajnjim morina (primjeri za Sredozemlje i Jadran). Opis vremenskih promjena
temperature.
Predavanje 7. Tlak u moru. (1 sat)
Ishodi učenja: Definiranje tlaka u moru i poznavanje njegove vertikalne razdiobe.
Predavanje 8. Gustoća morske vode. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje definicije gustoće morske vode i razumijevanje važnosti gustoće za procese u moru.
Definiranje potencijalne gustoće. Poznavanje veličina koje se u oceanografiji koriste za opisivanje polja gustoće.
Poznavanje različitih aproksimacija jednadžbe stanja. Opis prostornih i vremenskih promjena gustoće u oceanima i
okrajnjim morima.
Predavanje 9. Vodene mase. (2 sata)
Ishodi učenja: Definiranje vodenih masa i poznavanje primjene metode T-S dijagrama za određivanje karakteristika i
rasprostranjenosti vodenih masa. Definiranje direktnih i indirektnih problema pomoću T-S dijagrama. Poznavanje
glavnih vodenih masa u oceanima i okrajnjim morima i razumijevanje mehanizama nastajanja vodenih masa (primjeri
– Atlantski ocean, Sredozemlje i Jadran).
Predavanje 10. Optička svojstva mora. (2 sata)
Ishodi učenja: Definiranje optičkih svojstava mora i poznavanje metoda mjerenja i određivanja tih svojstava.
Razumijevanje procesa važnih za ponašanje svjetlosti u moru. Poznavanje uzroka slabljenja (ekstinkcije) svjetla i
pojma eufotičke zone.
Predavanje 11. Plinovi u moru. (1 sat)
Ishodi učenja: Poznavanje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa važnih za razdiobu kisika u moru. Poznavanje
procesa u moru važnih za koncentraciju ugljičnog dioksida.
Predavanje 12. Hranjive soli. (1 sat)
Ishodi učenja: Definiranje hranjivih soli i poznavanje procesa koji utječu na njihove koncentracije. Poznavanje
razdiobe hranjivih soli u oceanima i okrajnjim morima (primjeri za Jadran).
Predavanje 13. Kinematika i dinamika gibanja u moru. (2 sata)
Ishodi učenja: Definiranje morskih struja. Definiranje primarnih i sekundarnih sila u moru. Poznavanje osnovnih
fizikalnih zakona koji određuju fizikalna stanja i gibanja u moru i njihove matematičke formulacije (jednadžbe
gibanja, jednadžba kontinuiteta, jednadžba stanja, jednadžbe izmjene topline i soli u moru).
Predavanje 14. Osnovni elementi strujanja u moru. (3 sata)
Ishodi učenja: Poznavanje jednostavnih analitičkih modela za opis osnovnih svojstava gibanja u oceanima i morima:
geostrofički i hidrostatički model. Razumijevanje osnovnih značajki gibanja u moru uzrokovanih vjetrom pomoću
jednostavnih analitičkih modela: struja potiska, struja nagiba i relativnih struja. Razumijevanje procesa upwellinga i
downwellinga i njihove važnosti za živi svijet mora. Razumijevanje cirkulacije uzrokovane vjetrom u površinskom
sloju oceana i u Jadranu. Opis opće cirkulacija svjetskih oceana i mora (primjeri za Sredozemlje i Jadran).
Predavanje 15. Oscilacije razine mora. (2 sata)
Ishodi učenja: Definiranje kratkoperiodičnih i dugoperiodičnih oscilacija razine mora. Opis vjetrovnih valova
(kratkoperiodične oscilacije) i parametara koji se koriste za opis valnog polja. Poznavanje direktnih i satelitskih
metoda mjerenja površinskih vjetrovnih valova. Opis osnovnih svojstava morskih mijena i upoznavanje s korištenom
terminologijom. Upoznavanje s empirijskom i teorijskom analizom pojave morskih mijena. Opis sile uzročnice i
elementarne dinamike morskih mijena. Shvaćanje djelovanja tlaka zraka i vjetra na more i tumačenje pojave olujnih
uspora. Upoznavanje s empirijskom i teorijskom analizom pojave. Poznavanje direktnih (mehanički, radarski i
akustični mareograf), indirektnih (tlačni mareograf) i satelitskih (satelitski visinomjer) metoda mjerenja
dugoperiodičnih oscilacija razine mora.
Predavanje 16. Oceanografija priobalnog područja. (2 sata)
Ishodi učenja: Opis oceanografskih uvjeta priobalnog područja. Definiranje klasa i uzroka strujanja u priobalnom
području. Definicije estuarija i njihova podjela. Razumijevanje estuarijske cirkulacije.
Predavanje 17. Regionalna oceanografija. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s realnim primjerima razdiobe oceanografskih svojstava i cirkulacije pojedinih područja.
Vježba 1. Metode određivanja slanosti mora i grafički prikazi vertikalnih razdioba saliniteta (2 sata)
Ishod učenja: Opis kemijske metode određivanja slanosti (titracija sa srebrenim nitratom). Poznavanje fizikalnih
(konduktivnih i induktivnih) metoda određivanja saliniteta. Upoznavanje s instrumentima za određivanje slanosti:
Wheatsonov most, induktivni salinometar, CTD sonda. Demonstriranje rada salinometra. Poznavanje metoda
uzorkovanja morske vode: Nansenov i Niskinov crpac. Rješavanje zadataka: Dittmarovo pravilo. Prepoznavanje
tipičnih raspodjela saliniteta, lociranje halokline. Crtanje idealiziranih vertikalnih profila saliniteta. Računalno crtanje
vertikalnih profila saliniteta iz podataka (Excel).
Vježba 2. Mjerenje temperature mora i grafički prikazi vertikalnih razdioba temperature (2 sata)
Ishod učenja: Upoznavanje s instrumentima za mjerenje temperature mora: mjerenja površinske temperature
(površinski termometar, sateliti), mjerenja temperature po dubini (obrtni termometar, batitermograf, XBT, CTD sonda,
termistori). Demonstriranje razlike diskontinuiranih i kontinuiranih mjerenja. Razumijevanje prednosti i ograničenja
pojedinih metoda. Rješavanje zadataka: korekcija temperature izmjerene obrtnim termometrom. Opis i analiza
dostupnih satelitskih mjerenja temperature mora. Korisne web adrese: http://poet.jpl.nasa.gov/ (satelitska mjerenja oceani), http://sst.irb.hr (satelitska mjerenja - Jadran). Prepoznavanje tipičnih raspodjela temperature, lociranje
termokline. Crtanje idealiziranih vertikalnih profila temperature. Računalno crtanje vertikalnih profila temperature iz
podataka (Excel). Kombiniranje prikaza vertikalnog profila temperature i saliniteta na istom grafu (Excel).
Vježba 3. Određivanje gustoće mora (2 sata)
Ishod učenja: Poznavanje metoda mjerenja gustoće: direktna mjerenja (areometar), indirektna mjerenja. Upoznavanje
s izvedenim varijablama: specifična težina, specifični volumen, anomalija specifičnog volumena. Rješavanje zadataka:
određivanje gustoće morske vode pomoću različitih aproksimacija jednadžbi stanja (linearna, nelinearna, UNESCO
jednadžba). Razumijevanje veze između gustoće morske vode i stabilnosti vodenog stupca i prepoznavanje stabilnog,
neutralnog i nestabilnog stanja iz podataka i vertikalnih profila gustoće. Prepoznavanje homogenog i stratificiranog
mora, lociranje piknokline. Računalno određivanje gustoće iz podataka o temperaturi i salinitetu i crtanje vertikalnih
profila.
Vježba 4. T-S dijagrami. (1 sat)
Ishodi učenja: Upoznavanje s T-S dijagramom. Rješavanje direktnog problema: crtanje T-S dijagrama (za dvije i za tri
vodene mase u moru). Rješavanje indirektnog problema: primjena Stokmanovih pravila za određivanje broja izvornih
vodenih masa, njihovih dubina miješanja i postotnih udjela iz T-S dijagrama (za dvije i tri vodene mase u moru).
Upoznavanje sa složenijim T-S dijagramima (do pet vodenih masa). Crtanje idealiziranih T-S dijagrama za razne
situacije u moru (homogeno more, stratificirano more). Računalno crtanje T-S dijagrama iz podataka (Excel).
Vježba 5. Klasična metoda dinamičkog računa. (1 sat)
Ishodi učenja: Upoznavanje s klasičnom metodom dinamičkog računa. Razumijevanje vertikalne raspodjele morskih
struja nastalih zbog nagiba morske površine (postojanja gradijenta tlaka) u morskoj vodi konstantne gustoće i u
morskoj vodi varijabilne gustoće. Razumijevanje vertikalne raspodjele morskih struja nastalih zbog nagiba morske
površine (postojanja gradijenta tlaka) i Coriolisove sile u morskoj vodi konstantne gustoće i u morskoj vodi varijabilne
gustoće (geostrofičke struje). Određivanje brzine i smjera geostrofičkih struja iz podataka temperature i saliniteta
(Excel).
Vježba 6. Metode mjerenja i obrade morskih struja. (1 sat)
Ishodi učenja: Opis indirektnih metoda mjerenja morskih struja: metoda jezgre, klasična metoda dinamičkog računa,
elektromagnetska metoda. Opis i demostriranje rada instrumenata za direktno mjerenje morskih struja po Lagrangeu
(zanošenje broda, kartice, boce, rodamin-B, površinski i dubinski plovci) i Euleru (strujomjeri – Ekmanov, autonomni,
ADCP). Rješavanje zadataka: metoda jezgre - određivanje kvalitativne raspodjela struja iz T-S dijagrama. Rješavanje
zadataka: određivanje brzine struje na temelju podataka o poziciji driftera.
Vježba 7. Metode mjerenja i obrade mareografskih podataka. (1 sat)
Ishodi učenja: Upoznavanje s instrumentima za mjerenje dugoperiodičnih oscilacija razine mora: (mareografi, sateliti).
Upoznavanje s radom i tipovima mareografa (mehanički, tlačni, akustični, radarski). Rješavanje zadataka: određivanje
i održavanje konstante mareografa. Rješavanje zadataka: određivanje razine mora kod tlačnog mareografa (korekcija
zbog atmosferskog tlaka). Rješavanje zadataka: određivanje vremena nastupa i visine visokih i niskih voda iz
mareograma;
određivanje
perioda
i
amplitude.
Korisne
web
adrese:
http://sealevel.jpl.nasa.gov/science/datasources/ssha/archive/ (satelitski mjerena razina mora).
Vježba 8. Mjerenje površinskih valova. (1 sat)
Ishodi učenja: Opis instrumenata za mjerenje karakteristika površinskih valova (valomjeri, sateliti). Rješavanje
zadataka: određivanje perioda, amplitude, valne visine i valne duljine valova. Crtanje valova zadanih perioda i
amplituda.
Vježba 9. Primjena rezultata daljinskih metoda mjerenja u ribarstvu. (1 sat)
Ishodi učenja: Analiza dostupnih satelitskih snimaka površinske temperature mora i boje mora. Demonstriranje
CATSAT softwere-a.
Vježba 10. Samostalno izlaganje studenata o odabranoj temi iz oceanografije. (3 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje vještina za samostalnu prezentaciju odabrane teme.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija Oceanografija obavlja se pismeno putem dva kolokvija tijekom semestra te na završnom
ispitu. Studenti koji na jednom od kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja
koja se provodi pismenim putem. Nakon položena oba kolokvija studenti pristupaju završnom usmenom ispitu.
Konačna ocjena dobije se na temelju ocjena s oba kolokvija, usmenog dijela ispita, te na temelju prezentacije
oceanografske teme i redovitosti prisustvovanja predavanjima i vježbama. Kolokviji tijekom nastave nose svaki po
25% ukupne ocjene, uspjeh na završnom ispitu je 35% ocjene, samostalna prezentacija odabrane oceanografske teme
10% ocjene, a redovitost prisustvovanja nastavi čini 5% ukupne ocjene.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve informacije o kolegiju (početak nastave, rezultati kolokvija i ispita, itd.) dostupni su na oglasnoj ploči Instituta za
oceanografiju i ribarstvo, kao i na stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente). Zadaci za vježbanje
i Power Point prezentacije nalaze se na web adresi: http://jadran.izor.hr/~sepic/studenti_mr/ .
Naziv predmeta
ODNOSI MEĐU MORSKIM ORGANIZMIMA
SMR112
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
3 ECTS = 1,5 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1,5 (laboratorijske vježbe,
ECTS
terenski rad, kolokvij)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / II. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, po potrebi i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Igor Isajlović
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Stečena znanja omogućuju studentima razumijevanje različitih odnosa i interakcija između morskih organizama kao i
zakonitosti na kojima se temelje ti odnosi unutar morskog ekosustava. Studenti se upoznaju i s različitim zajednicama
unutar morskog ekosustava, organizmima koji ih naseljavaju te njihovim međusobnim odnosima unutar tih zajednica.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Od studenata se očekuje nazočnost na predavanjima i vježbama te
aktivno sudjelovanje kroz pitanja, primjedbe i komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Studenti su obavezni
poznavati i pripremiti gradivo izloženo na predavanjima i vježbama. Nastava iz ovog kolegija održava se u
predavaonici, laboratoriju i na terenu. Studenti aktivno proučavaju i uspoređuju morfologiju, anatomiju, ekološke
značajke i odnose među organizmima na reprezentativnom biološkom materijalu, dermoplastičnim i histološkim
preparatima te korištenjem drugih nastavnih sredstava i pomagala. Osnovna zadaća vježbi je obrada novog gradiva
putem praktičkih zadataka te usavršavanje kognitivnih i motoričkih sposobnosti studenata. Cilj im je omogućiti zoran
prikaz reprezentativnih morskih organizama koji obitavaju u različitim zajednicama, te upoznati njihove morfološke,
anatomske i ekološke značajke. Radi što učinkovitijeg održavanja vježbi, student treba imati zaštitnu bijelu kutu te
osnovni pribor za sekciju (skalpel, škarice, pincete, anatomske igle, malu lupu i drugi pribor po potrebi). Od studenta
se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i vježbe. Studenti na predavanjima moraju biti
nazočni na najmanje 70% održane nastave, ali ne smiju izostati u terminima predviđenima za kolokvij. Nazočnost
studenata na vježbama je obavezna, a tolerira se samo jedan opravdani izostanak.
Popis obavezne literature
1. Castro P, Huber ME (2005) Marine biology, 5th Ed., McGraw Hill Higher Education, NY
2. Nybakken JW (1993) Marine biology, An ecological approach, 3rd Ed., Harper Collins College Publishers, NY
Popis izborne literature
1. Peres JM, Gamulin-Brida H (1973) Biološka oceanografija. ŠK Zagreb
2. Riedl R (1973) Fauna und Flora der Adria, Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod.
Ishodi učenja: Upoznati studente sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje trebaju izvršiti kao
preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanje konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnog
predavanja studentima se objašnjava način polaganja ispita kao i način ocjenjivanja. Studenti stječu uvid u značaj
poznavanja raznovrsnosti i složenosti odnosa među morskim organizmima.
Predavanje 2. Osnovni ekološki pojmovi.
Ishodi učenja: Opisati osnovne ekološke pojmove važne za razumijevanje sadržaja predmeta. Prepoznati i objasniti
pojmove intra- i interspecijski odnosi. Razumjeti uvjete i razloge nastanka i održavanja postojećih odnosa među
morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora.
Predavanje 3. Tipovi interspecijskih odnosa.
Ishodi učenja: Upoznati osnovne tipove interspecijskih odnosa. Znati navesti primjere za različite tipove
interspecijskih odnosa među morskim organizmima i opisati njihov utjecaj na svakog od sudionika takvog odnosa.
Predavanje 4. Ličinački tipovi i njihove strategije.
Ishodi učenja: Definirati različite tipove morskih ličinki i njihova osnovna obilježja. Naučiti razliku između pojedinih
tipova ličinki i značaj razlika u njihovim životnim strategijama. Znati razliku između -K i –r selekcije, prepoznati
morske organizme s određenim tipom strategije životnog ciklusa i objasniti kako se to odražava na životne zajednice u
kojima žive.
Predavanje 5. Kruženje materije i protok energije u ekosustavu mora.
Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim načelima protoka materije i energije u ekosustavu mora. Naučiti pojmove
hranidbenih lanaca i hranidbenih mreža. Znati što su trofičke razine i kako se one definiraju.
Predavanje 6. Prilagodbe morskih organizama na uvjete okoliša.
Ishodi učenja: Opisati značenje različitih oblika tijela morskih organizama za život u različitim uvjetima okoliša.
Prepoznati povezanost između različitih morfoloških i fizioloških obilježja i načina života i ishrane različitih vrsta
organizama.
Predavanje 7. Odnosi među morskim organizmima u različitim životnim zajednicama mora.
Ishodi učenja: Upoznati se s horizontalnom i vertikalnom strukturom oceana i osnovnim svojstvima svake od
dubinskih stepenica morskog dna (bentala) i otvorenog mora (pelagijala). Shvatiti utjecaj poremećaja i razumjeti
posljedice koje nastaju uklanjanjem ključnih predatora iz zajednice. Analizirati primjere ekoloških sukcesija i shvatiti
njihovog značaj u prirodnim ekosustavima.
Predavanje 8. Obilježja, sastav zajednica i odnosi među organizmima u obalnim zajednicama kamenitih
podloga.
Ishodi učenja: Objasniti uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na kamenitim
podlogama. Nabrojati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu.
Upoznati pojavu i uzroke vertikalne zonacije, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u
svakoj od njih. Analizirati hranidbene mreže ove zone.
Predavanje 9. Obalne životne zajednice mekih supstrata.
Ishodi učenja: Upoznati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u zoni plime i oseke na mekim
supstratima. Analizrati limitirajuće faktore ove zone i prilagodbe organizama kako bi se održali u takvom okolišu.
Upoznati vertikalnu zonaciju, sastav zajednica u pojedinim zonama i međusobne odnose organizama u svakoj od njih.
Upoznavati hranidbenu mrežu ove zone.
Predavanje 10. Pridnene životne zajednice mekih supstrata kontinentske podine.
Ishodi učenja: Definirati uvjete okoliša koji određuju sastav i gustoću zajednica u subtidalnoj zoni koja se proteže do
kontinentskog slaza te osnovna obilježja pridnenih zajednica mekih dna i osnovnu podjelu obzirom na
prisutnost/odsutnost vegetacije. Opisati odnose među organizmima koji vladaju u ovim zajednicama i navesti primjere
iz svjetskih mora i Jadrana. Poznavati sastav osnovnih hranidbenih mreža.
Predavanje 11. Pridnene životne zajednice kamenitog dna kontinentske podine.
Ishodi učenja: Opisati osnovna obilježja pridnenih zajednica kamenitih dna i njihov biološki značaj. Definirati
limitirajuće faktore i analizirati odnose među organizmima u ovim zajednicama. Upoznati se sa zajednicama kelpa i
efektima promjena u hranidbenom lancu u tipičnim zajednicama kelpa.
Predavanje 12. Životne zajednice epipelagijala.
Ishodi učenja: Znati koji su osnovni abiotički i biotički faktori koji utječu na sastav i brojnost pridnenih zajednica
ovog područja. Opisati podjelu područja i prilagodbe organizama na uvjete koji vladaju. Upoznati se s obilježjima
epipelagijske hranidbene mreže i obilježjima primarne produkcije epipelagijala u različitim geografskim područjima.
Predavanje 13. Životne zajednice koraljnih grebena.
Ishodi učenja: Upoznati različite tipove koraljnih grebena, načine i uvjete postanka i opstanka ovih biološki bogatih i
raznovrsnih životnih zajednica. Znati koji su to najznačajniji inter- i intraspecijski odnosi među organizmima koji
nastanjuju ove životne zajednice. Analizirati pojednostavljene hranidbene mreže i opasnosti od poremećaja koji mogu
izazvati negativne promjene/nestanak koraljnih grebena.
Predavanje 14: Dubokomorske životne zajednice.
Ishodi učenja: Znati podjelu dubokomorskih područja prema u ovisnosti o količini/odsutnosti svjetla. Upoznati se s
osnovnim adaptacijama morskih organizama na život u ekstremnim, dubokomorskih uvjetima. Nabrojati tipove
odnosa koji vladaju među istim i različitim vrstama koje nastanjuju dubokomorska područja s naglaskom na ihtio- i
teutofaunu Južnojadranske kotline.
Predavanje 15. Utjecaj čovjeka na ekosustav mora.
Ishodi učenja: Upoznati se s posljedicama antropogenih utjecaja na životne zajednice mora i oceana. Prepoznati
razlike između ekstinkcije i eksterminacije s primjerima iz morskog svijeta. Steći jasne spoznaje o ugroženosti velikog
broja vrsta i značaju IUCN liste.
Vježba 1: Uvod.
Ishodi učenja: Upoznati osnovnu anatomsku terminologiju, metode i pribor za sekciju morskih organizama. Opisati
glavne značajke Jadranskog mora kao životne sredine. Cilj vježbe je osposobiti studente za samostalno i sigurno
izvođenje praktičnog rada u laboratoriju i na terenu te usvajanje znanja o ekološkim osobinama Jadranskog mora.
Vježba 2: Anatomsko-morfološke prilagodbe morskih organizma u odnosu na njihovu životnu sredinu.
Ishodi učenja: Upoznati se sa simetrijama i oblicima tijela morskih organizama i njihovim prilagodbama na okoliš u
kojem obitavaju. Analizirati morfologiju reprezentativnih životinjskih organizama glavnih taksonomskih skupina uz
izvođenje vježbi na biološkom materijalu, dermoplastičnim i mikroskopskim preparatima.
Vježba 3: Komparativni prikaz i prilagodbe organskih sustava morskih organizama glavnih taksonomskih
skupina.
Ishodi učenja: Upoznati glavne anatomsko-morfološke značajke različitih morskih organizama te usporedba građe,
oblika i funkcionalnih osobina njihovih organskih sustava. Izvoditi sekciju oglednih morskih organizama te prikazati
dermoplastične i mikroskopske preparate.
Vježba 4: Naselja čvrstih podloga.
Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice koji naseljavaju čvrste podloge supralitorala, mediolitorala i
gornjeg infralitorala. Opisati interakcije koje se odvijaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje.
Razumjeti anatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz
odvijanje nastave na terenu i u laboratoriju.
Vježba 5: Naselja pomičnih podloga.
Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na pomičnim podlogama supralitorala, mediolitorala i gornjeg
infralitorala, opisati interakcije koje vladaju među njima i objasniti zakonitosti na kojima se one temelje. Opisati
anatomsko-morfološke i fiziološke osobine najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastave
na terenu i u laboratoriju.
Vježba 6: Odnosi među organizmima na područjima ušća rijeka.
Ishodi učenja: Upoznati i opisati organizme i zajednice na ušću rijeka (estuariji). Opisati interakcije koje vladaju među
njima i objasniti zakonitosti na kojima se temelje te interakcije. Opisati anatomsko-morfološke i fiziološke osobine
najznačajnijih vrsta koje obitavaju na tom području uz odvijanje nastave na terenu i u laboratoriju.
Vježba 7: Organizmi, zajednice i njihovi međusobni odnosi u donjem infralitoralu i cirkalitoralu.
Ishodi učenja: Opisati najznačajnije organizme i zajednice ovog područja te objasniti odnose koji vladaju među njima
kao i zakonitosti na kojima se ti odnosi temelje. Izvoditi sekciju cijelih životinja, prikazati dermoplastične preparate i
audio-vizualne zapise s ciljem opisivanja anatomsko-morfoloških osobina proučavanih organizama i ekoloških
značajki zajednica tog područja.
Vježba 8: Dubokomorski organizmi.
Ishodi učenja: Upoznati se sa načinom života i obilježjima dubokomorskih organizama i sa odnosima koji vladaju
među njima. Analizirati morfološke i anatomsko-fiziološke specifičnosti ovih vrsta te prepoznati najznačajnije
predstavnike jadranske dubokomorske ihtio- i teutofaune uz korištenje dermoplastičnih preparata audio-vizualnih
zapisa sa recentnih istraživanja dubokomorskih zajednica Jadrana.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Poznavanje gradiva iz kolegija Odnosi među morskim organizmima ocjenjuje se kroz 2 parcijalna pismena kolokvija,
kojima je obuhvaćena građa s predavanja te jednim finalnim usmenim kolokvijem iz vježbi kojim je obuhvaćen
cjelokupni sadržaj obrađen na vježbama. Parcijalni pismeni kolokviji iz nastavnog gradiva s predavanja rješavaju se
davanjem odgovora na ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji
na jednom od pismenih kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju
nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u
dogovoru s nastavnikom, pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja.
Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici:
%
ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Završni kolokvij iz vježbi polaže se usmeno na kraju semestra nakon što student preda uredno popunjeni dnevnik
vježbi na pregled. Tijekom kolokvija student je dužan odgovoriti na postavljena pitanja iz nasumično odabranih
nastavnih jedinica koje su obrađivane tijekom vježbi. Prolaz na završnom kolokviju iz vježbi jedan je od preduvjeta za
dobivanje završne ocjene iz kolegija i mora biti položen prije izlaska na 2. parcijalni pismeni kolokvij iz nastavnog
gradiva s predavanja.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve potrebne informacije vezane uz kolegij studenti mogu dobiti od predmetnih nastavnika na redovitim
konzultacijama, putem elektroničke pošte ili telefonskim putem.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja
na drugim jezicima
METODE U BIOLOŠKOJ OCEANOGRAFIJI
SMB402
15/0/30
3 ECTS (predavanja, laboratorijske vježbe, terenski rad, samostalno učenje)
obavezan
temeljni
napredni
izborni
X
X
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
I. (godina) / II. (semestar)
Hrvatski jezik (moguće praćenje na engleskom jeziku)
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj vježbi
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje različitih tehnika uzorkovanja u biološkoj oceanografiji, te stjecanje praktičnog znanja i
iskustva u upotrebi suvremenih metoda u istraživanju mora. Kroz predavanja i terensku nastavu studentima je
omogućeno stjecanje znanja o važnim grupama (plankton, nekton, bentos) organizama u morskom ekosistemu, te
upoznavanje s mogućnostima i važnosti eksperimentalnog rada u biološkoj oceanografiji. Nastava se izvodi kroz
predavanja, rad u laboratorijima i rad na istraživačkom brodu i u priobalju. Predavanja se održavaju uz korištenje
Power Point prezentacija, dok se vježbe održavaju u laboratorijima IOR-a, a terenski rad na istraživačkom brodu BIOS
DVA te obalnom dijelu u okolici Splita. Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama u omjerima
predviđenim pravilima Odjela za studije mora i u dogovoru s nastavnikom. Svi studenti su obavezni prisustvovati
terenskoj nastavi.
Popis obavezne literature
Nositelj predmeta
1. Hallegraeff. G.M., Anderson. D.M.. Cembella. A.D. 1995. Manual on Harmful Marine Microalgae. (Eds). IOC
Manuals and Guides No. 33. UNESCO
2. Sournia, A., Phytoplankton manual UNESCO, Paris 1978. 337 pp.
3. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga d.d., Zagreb, 195p.
4. Williams, P.J. le B., Thomas, D.N., Reynolds, C.S. 2002. Phytoplankton productivity. Blackwell Publishing,
Oxford, 386 p.
5. Vidjak, O. Metode istraživanja u biologiji mora – Zooplankton. Interna skripta za studente.
6. Wiebe, P and M.C. Benield, 2003. From the Hensen net toward four-dimensional biological oceanography. Progress
in Oceanography, 56 (1): 7-136.
7. Štirn, J., Manual of methods in aquative environment research, FAO, Rim, 1981., 70 pp.
8. Cadima E.L., Caramelo A.M., 2005. Sampling methods applied to sfisheries science: a manual. FAO 87 p
9. Biswas, S.P. 1993, Manual of Methods in Fish Biology. Published by South Asian Publishers, 157 p
10. Krebs C.J. 1989. Ecological Methodology. Harper and Row Publisher, New York, 498 p
11. Gambi MC and M Dappiano. 2004. Biologia Marina Mediterranea. Mediterranean Marine Benthos: A Manual of
methods for its sampling and study. SIBM, Vol. 11 (Suppl. 1): 604 pp.
12. Spare, P., Venema S.C, 1998. Intropduction to tropical fish stock assessment. FAO Fish.Tech.Pap. 306/1 407 p
Popis izborne literature
1. Bucklin, A., Kaartvedt, S., M. Guarnieri and U. Goswami. 2000. Population genetics of drifting (Calanus spp.) and
resident (Acartia clausi) plankton in Norwegian fjords. Journal of Plankton Research, 22 (7): 1237-1251.
2. Harris, R., P., P. H. Wiebe, J. Lenz, H. R. Skjodal and M. Huntley (Eds.) 2000. Zooplankton methodology manual.
Academic Press, 683 pp.
3. Kršinić, F. 1990. A new type of zooplankton sampler. Journal of Plankton Research, 12: 337-343.
4. Lindeque, P. K., Hay, S. J., Heath, M. R., Ingvarsdottir, A., Rasmussen, J., Smerdon, G. R. and Waniek, J. J. (2006)
Integrating conventional microscopy and molecular analysis to analyse the abundance and distribution of four Calanus
congeners in the North Atlantic. Journal of Plankton Research, vol. 28, (2): 221–238
5. Pérès J.M., Gamulin Brida H., Biološka Oceanografija, Školska knjiga, Zagreb 1973, 149-155
6. Riedl R. 1983. Fauna und flora des Mittelmeeres. (P. Parey)
7. Williams, P. J. le В., Thomas, D. N., Reynolds, C. S. 2002. Phytoplankton Productivity: Carbon Assimilation in
Marine and Freshwater Ecosystems, Blackwell
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
1. METODE ISTRAŽIVANJA FITOPLANKTONA
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Predavanje 1. (2 sata) Opće značajke fitoplanktonske zajednice. Metode uzorkovanja fitoplanktona. Metode
određivanja biomase te brojnosti i sastava fitoplanktonske zajednice.
Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajkama fitoplanktonske zajednice. Definirati fizikalno kemijske parametre
koji utječu na brojnost i sastav fitoplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije fitoplanktona. Navesti
konzervanse koji se koriste za čuvanje uzoraka. Navesti metode koje se koriste za izražavanje biomase fitoplanktona.
Objasniti metodu određivanja biomase fitoplanktona preko koncentracije klorofila a. Objasniti sedimentacijsku
metodu za određivanja brojnosti zajednice i način izračunavanja brojnosti. Navesti indekse koji se koriste za
izračunavanje raznolikosti vrsta. Navesti izraz za određivanje brzine rasta populacije. Navesti kemikalije odnosno
bojila za razlikovanje živih i mrtvih stanica. Opisati metodu protočne citometrije.
Predavanje 2. (2 sata) Tehnike uzgoja fitoplanktona u kulturi. Metode određivanja fitoplanktonskih cista.
Metoda određivanja primarne proizvodnje.
Ishodi učenja: Opisati tehniku izolacije pojedinih vrsta u kulturu i održavanje kultura. Opisati postupak izrade medija
za kulture fitoplanktona. Objasniti važnost fitoplanktonskih kultura u istraživanju i znanstvenom radu. Opisati metode
za uzorkovanje i određivanje cista fitoplanktona. Definirati pojam cista i objasniti ulogu cista u životnom ciklusu
dinoflagelata. Objasniti metodu određivanja primarne proizvodnje i navesti jedinice u kojima se izražava.
2. METODE ISTRAŽIVANJA ZOOPLANKTONA
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Predavanje 3. (1 sat) Opće značajke zooplanktonske zajednice. Razvoj metoda za kvalitativno i kvantitativno
uzorkovanje zooplanktona.
Ishodi učenja: Ponoviti znanja o općim značajke zooplanktonske zajednice. Definirati veličinske kategorije
zooplanktona. Nabrojiti i objasniti teškoće u standardiziranju metoda uzorkovanja. Opisati razvoj kvantifikacije
zooplanktona, te ulogu istraživača Viktora Hensen u razvoju kvantitativnih metoda. Usvojiti kronološki pregled
razvoja metoda u uzorkovanju planktobentosa, planktona i neustona.
Predavanje 4. (1 sat) Tehnike uzorkovanja: Upotreba klasičnih i modernih alata kod uzorkovanja
zooplanktona
Ishodi učenja: Opisati uzorkovanje zooplanktona klasičnim alatima: mreže (vertikalni, kosi i horizontalni poteg), crpci
(Nansen, Van Dorn, Niskin), pumpe. Nabrojiti prednosti i nedostatke uzorkovanja klasičnim alatima. Razumjeti
metode određivanja filtriranog volumena i uporabu flowmetra. Nabrojiti i ukratko opisati najčešće multiple alate za
uzorkovanje zooplanktona (CPR, LHPR, MOCNESS, BIONESS) te primjenu OPC i ADRIATIC net samplera.
Nabrojiti akustičke i in situ optičke metode za uzorkovanje zooplanktona.
Predavanje 5. (1 sat) Terenski i laboratorijski rad u istraživanju zooplanktona; određivanje abundancije i
biomase zooplanktona.
Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti pojedinosti rada na terenu, odvajanja frakcija i poduzoraka, te metode
konzerviranje uzoraka zooplanktona. Upoznati i razumjeti pojedinosti rada u laboratoriju, pripremu uzoraka mikro- i
mezozooplanktona za mikroskopiranje. Definirati i objasniti određivanje abundancije zooplanktona. Nabrojiti vrste
mikroskopije kod obrade zooplanktona. Nabrojiti i objasniti metode određivanja biomase zooplanktona.
Predavanje 6. (1 sat) Laboratorijski eksperimenti u istraživanju zooplanktona: ishrana, sekundarna
proizvodnja i genetika zooplanktona.
Ishodi učenja: Razumjeti i u kratkim crtama opisati metode kvantificiranja ishrane zooplanktona (Pad koncentracije
hranjivih čestica/Food removal method i Metoda fluorescencije sadržaja probavila/Gut fluorescence method).
Razumjeti i u kratkim crtama opisati određivanje sekundarne proizvodnje zooplanktona metodom praćenja
proizvodnje jaja (Egg production method). Usvojiti osnovna znanja o populacijskoj genetici zooplanktona. Razumjeti
upotrebu modela u istraživanju dinamike zooplanktona.
3. METODE ISTRAŽIVANJA BENTOSA
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Predavanje 7. (1 sat) Uvodno predavanje – kratka informacija o biološko-ekološkim osobinama bentala kako bi
se stvorili uvjeti boljeg razumijevanja i usvajanja novog gradiva.
Ishodi učenja: Razumjeti složenost bentala u biološkom i ekološkom pogledu te steći znanje za odabir odgovarajuće
metode i opreme prilikom istraživanja.
Predavanje 8. (1 sat) Povijesni pregled i osnove metodologije studija bentala.
Ishodi učenja: Spoznati koliko je važno definirati svrhu istraživanja i plan istraživanja, bilo da se radi o bentoskoj
vrsti, populaciji ili zajednici.
Predavanje 9. (1 sat) Istraživanje na terenu. Istraživanje u laboratoriju.
Ishodi učenja: Usvojiti metodologiju direktnog i indirektnog istraživanja (sakupljanja uzoraka) bentala te primjene
različitih alata.
Predavanje 10. (1 sat) Obrada i način prikazivanja sakupljenih podataka.
Ishod učenja: Usvojiti metodologiju kvalitativne i kvantitativne obrade podataka te mogućnosti pohranjivanja,
statističke analize i grafičkog prikazivanja dobivenih podataka.
4. METODE ISTRAŽIVANJA U RIBARSTVU
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Predavanje 11 (1 sat) Metode uzorkovanja u ribarstvu.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove nasumičnog, stratificiranog i proporcionalnog uzorkovanja, poznavati osnovne
značajke uzorkovanja komercijalnih lovina u ribarstvu, upoznati se s metodama procjene ukupne mase ulova, te
dužinske i starosne strukture ulova. Poznavati metode koje se koriste prilikom određivanja starosti morskih
organizama (direktno promatranje, očitavanje tvrdih tvorevina, markiranje, matematički modeli).
Predavanje 12 (1 sat) Metode istraživanja selektivnosti.
Ishodi učenja: Znati objasniti osnovne karakteristike selektivnosti različitih vrsta ribolovnih alata kojima se vrše
uzorkovanja, odnosno čije se lovine analiziraju. Upoznati se s metodama istraživanja selektivnosti ribolovnih alata.
Predavanje 13 (2 sata) Planiranje istraživanja.
Ishodi učenja: Razumjeti osnovne zahtjeve ribarstvenih istraživanja, te analizirati različite probleme s kojima se
susrećemo pri njihovom planiranju i realizaciji. Znati objasniti važnost bioloških i ribarskih značajki istraživanih vrsta
(loviša, migracijski ciklus), važnost karakteristika ribolovnih tehnika i/ili alata (selektivnost, lovnost), te važnost i
zahtjeve statističke analize podataka pri planiranju istraživanja.
TERENSKA NASTAVA (8 sati)
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Tijekom jednodnevnog boravka na istraživačkom brodu BIOS DVA studenti se kroz prezentacije nastavnika i
samostalan rad upoznaju sa terenskim radom u biološkim istraživanjima. Na standardnim oceanografskim postajama
obavljaju se biološka uzorkovanja (plankton, bentos) kao i sakupljanje ostalih parametara neophodnih u istraživanjima
interakcija biote i okoliša (fizikalni i kemijsko-sedimentološki podaci).
TERENSKA NASTAVA (3 sata)
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Svrha terenske nastave je da studenti kroz praktičan rad na terenu sudjeluju u sakupljanju uzoraka. U prvom dijelu
terena upoznat će se s metodama uzorkovanja, selekcije i fiksiranja materijala na pomičnoj podlozi pri čemu će se
posebno razmatrati uzorkovanje makrofaune i meiofaune. U drugom dijelu terena studenti će se upoznati s
uzorkovanjem, selekcijom i fiksiranjem materijala na čvrstoj podlozi.
LABORATORIJSKE VJEŽBE (19 sati)
Vježba 1 (3 sata) Određivanje koncentracije klorofila a fluorometrijskom metodom.
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Ishodi učenja: Uzorkovati morsku vodu crpcem. Filtrirati uzorak morske vode na uređaju za vakum filtraciju.
Homogenizirati uzorak i ekstrahirati u acetonu. Centrifugirati uzorak. Odrediti koncentraciju klorofila a na
fluorometru. Usporediti dobiveni rezultat sa vrijednostima koje se javljaju u Jadranskom moru u obalnim i otvorenim
vodama.
Vježba 2 (2 sata) Baždarenje mjerne skale okulara i mjerenje veličine stanica okularnim mikrometrom.
Određivanje brojnosti stanica u uzorku metodom sedimentacije po Ultermohl-u.
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Ishodi učenja: Baždariti mjernu skalu okulara uz pomoć mikrometarskog preparata. Odrediti veličinu fitoplanktonskih
stanica u uzorku. Objasniti princip rada metode sedimentacije po Ultermohl-u. Odrediti broj stanica fitoplanktona u
uzorku. Odrediti strategiju brojenja u ovisnosti o brojnosti fitoplanktonskih organizama u uzorku.
Vježba 3 (3 sata) Određivanje sastava zajednice sedimentacijskom metodom po Ultermohl-u.
Doc. dr. sc. Olja Vidjak
Ishodi učenja: Navesti svojstva stanice važna za taksonomsku klasifikaciju. Razlikovati osnovne grupe fitoplanktona.
Savladati tehniku korištenja calcofluora za vizualizaciju ploča dinoflagelata. Odrediti sastav zajednice u uzorku.
Vježba 4 (3 sata) Laboratorijska obrada uzoraka bentosa.
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Ishodi učenja: Određivanje uzorkovanog materijala. Laboratorijska analiza. Promatranje organizama na lupi i
mikroskopu. Prepoznavanje organizama pomoću ključeva.
Vježbe iz metoda istraživanja u ribarstvu
Dr. sc. Frane Škeljo, asistent
Vježbe su auditornog tipa, studenti moraju analizirati metodiku odabranih ribarstvenih istraživanja, utvrditi njihove
prednosti i nedostatke, nakon čega se razvija diskusija na tu temu. U nastavku su nabrojene vježbe koje se provode:
Vježba 5 (2 sata) Analiza istraživanja rekreacijskog i sportskog ribolova.
Vježba 6 (3 sata) Analiza istraživanja ribolova povlačnom mrežom – koćom.
Vježba 7 (3 sata) Analiza dinamike populacija nekoliko odabranih vrsta riba.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Usvojenost nastavnog sadržaja provjerava se pismenim ispitom. Kriteriji za ocjenjivanje ispita navedeni su u tablici.
Ostvareni postotak bodova [%]
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-69
dovoljan (2)
70-79
dobar (3)
80-89
vrlo dobar (4)
90-100
izvrstan (5)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnicima omogućeno je po dogovoru (usmeno, telefonom ili e-mailom). Sve informacije o
kolegiju (početak nastave, održavanje terenske nastave, rezultati ispita, itd.) dostupne su na oglasnoj ploči, kao i na
stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente).
Naziv predmeta
RIBARSTVENA HIDROAKUSTIKA
SMR310
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/15/0
(P/S/V)
ECTS
3 ECTS (1,5 za predavanja i seminare, 1,5 za samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
I. (godina) / II. (semestar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Vjekoslav Tičina
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Vjekoslav Tičina
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
CILJEVI NASTAVE: Cilj nastave studijskog predmeta je da studenti upoznaju teorijske osnove hidroakustike,
hidroakustičke instrumente, mogućnosti njihove primjene tijekom ribolova i u ribarstvu, te da upoznaju i savladaju
pojmove i standarde primjenjive u svjetskom ribarstvu. Stoga je danas, a svakim danom još i više, bez primjene
hidroakustike nezamislivo obavljati suvremeni gospodarski ribolov i razumno gospodariti ribljim bogatstvima u moru.
Osobito je važno ovladati načinom praćenja (monitoringa) i procjene pelagijskih bogatstava Jadranskoga mora.
NASTAVNI KOMPLEKSI STUDIJSKOG PREDMETA: 1) Uvod - povijesni pregled razvoja hidroakustike; 2)
Fizikalne osnove akustike i hidroakustike; 3) Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja; 4) Ehogrami; 5)
Akustička svojstva morskih organizama; 6) Hidroakustički uređaji; 7) Korištenje hidroakustičkih uređaja u ribarstvu;
8) Eho monitoring.
OBLICI NASTAVE STUDIJSKOG PREDMETA: Nastava se izvodi u obliku predavanja, uz rješavanje seminarskih
zadataka. Na predavanjima studenti stječu teorijska znanja u okviru navedenih nastavnih kompleksa, neophodna za
pravilnu uporabu hidroakustičkih uređaja u ribarstvu. Pored toga, studenti se upoznaju sa svjetskim dostignućima u
ovom segmentu modernizacije ribarstva u svijetu.
BROJ NASTAVNIH SATI STUDIJSKOG PREDMETA: Predavanja: 1 semestar (30 sati); Seminari: 1 semestar (15
sati).
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Za održavanje predavanja potrebna je moderno opremljena učionica s
nastavnim pomagalima kao što su: ploča, dijaprojektor, LCD-projektor, površina za projekcije, PC i druga prateća
oprema.
Popis obavezne literature
1. Cetinić, P. i J. Swiniarski, 1985. Alati i tehnika ribolova. Logos, Split: 655 p.
2. MacLennan D.N. and E. J. Simmonds (1995): Fisheries Acoustics. Chapman & Hall (2nd Edition), London, 325 p.
Popis izborne literature
1. Dadić, V., V. Tičina, M. Srdelić, 2004. Estimation of spatial distribution of small pelagic fish in the Croatian water
of the Adriatic Sea supported by GIS technology. In: Kereković, Davorin (ed.) Geographical information system in
research and practice. Zagreb, Hrvatski informatički zbor - GIS forum; Univeristy of Silesija, Poland: 115-123.
2. Dadić, V., Tičina, V., Ivanković, D. (2008) Usage of geospatial methods in determination of pelagic fish stock
distribution. Annales of geomagnetics. VI, 1: 49-54.
3. Johannesson, K.A. and R.B. Mitson, 1983. Fisheries acoustics. A practical manual for aquatic biomass estimation.
FAO Fish. Tech. Pap., 240: 249 p.
4. Kačić, I. i T. Vučetić, 1984. Ultrazvučni detektor u ribarstvenim istraživanjima. Pomorski Zbornik, 11: 19 p.
5. Kačić, I., 1988, Acoustic survey in the eastern Adriatic in 1986. FAO Fish. Rep., 394: 103-105.
6. Lazarević, Ž., 1987. Tehnička hidroakustika. Vojna tiskara, Split: 425 p.
7. Simmonds, E.J. and D.N. MacLennan, 1996. Fisheries and Plankton Acoustics. Proceedings of ICES International
Symposium, Aberdeen, Scotland (12-16 June, 1995), ICES J.Mar. Sci., 53(2): 535 p.
8. SIMRAD, 2003. Simrad EK60 – scientific echo sounder system (www.simrad.com)
9. Tičina, V. and I. Kačić, 2001. Some field observations on usefulness of searchlight sonar during bluefin tuna
(Thunnus thynnus L.) fishing activities in the Adriatic Sea. Bilješke-Notes, 85: 12 p.
10. Tičina, V., 2001. Eho-sonder ipak nije svemoguć. More, 46 (83): 16-17. (ISSN 0351-9155)
11. Tičina V., I. Katavić, V. Dadić, I. Marasović, F. Kršinić, B. Grbec, G. Kušpilić, P. Cetinić, Ž. Ninčević, S. Matić
Skoko, M. Franičević, A. Soldo, O. Vidjak, V. Emrić Tičina, D. Bojanić, S. Marinov and F. Matić, 2006. Acoustic
estimates of small pelagic fish stocks in the eastern part of Adriatic Sea. Proccedings of GFCM-SAC WG on
Identification of Reference Points for the management of fishery resources, Roma, 20-21 April 2004, Biologia Marina
Mediterranea, 13(3), part 2: 124-136.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u hidroakustiku. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s povijesnim pregledom hidroakustike (nastanak pojma 'hidroakustika', prva opažanja
zvukova u vodenoj sredini, opisi prvih eksperimenata korištenjem zvuka u vodenoj sredini, razvoja hidroakustike u
vojne i civilne svrhe).
Predavanje 2. Fizikalne osnove akustike i hidroakustike. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje sa zvukom kao fizikalnom pojavom, načinom nastajanja i širenja u različitim sredstvima;
upoznavanje s pojmovima generatora zvuka, zvučnih valova, frekvencije i valne dužine zvuka, te vrstama zvuka;
posebna pozornost studenata usmjerava se na razumijevanje pojava vezanih uz odbijanje (refleksiju) i intenzitet zvuka,
te njegov domet i gubitke zvučne energije koji nastaju pri širenju zvuka.
Predavanje 3. Osnovni principi rada hidroakustičkih uređaja. (7 sati)
Ishodi učenja: Upoznavanje s pasivnim i aktivnim hidroakustičkim uređajima. Objasniti temeljne razlike među njima;
detaljnije upoznavanje s principima na kojima se temelji rad eho-sondera i pojedinim osnovnim sastavnim dijelovima
samog uređaja; upoznavanje s pojavom piezoelektriciteta, konstrukcijom i radom hidroakustičkog pretvarača;
usvajanje spoznaja o zvučnom snopu (akustička os, širina, površina i intenzitet), te osobitostima bliskog i dalekog
zvučnog polja; upoznavanje s radom odašiljača i usvajanje pojmova trajanja i dužine zvučnog impulsa; objašnjavanje
uloge prijemnika i vremenskog pojačala, te različitih načina prikaza eho signala; objašnjavanje upotrebe različitih
frekvencija u eho-detekciji; upoznavanje s vrstom, nastankom i mogućnosti uklanjanja pojedinih smetnji u ehodetekciji.
Predavanje 4. Ehogrami. (3 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojmom i načinom nastanka ehograma; tumačenje nastanka i razumijevanje ehograma
morskog dna, pojedinih riba i pojedinih ribljih plova, te pridnenih riba, planktonskih organizama, te ehograma
difuznog sloja.
Predavanje 5. Akustička svojstva morskih organizama. (3 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojmom 'snaga cilja' i njegovim tumačenjem; razlikovanje snage cilja različitih morskih
organizama; objašnjenje akustičkih svojstava različitih vrsta riba i dr. organizama i ovisnosti akustičnih svojstava o
građi, položaju i ponašanju pojedinih organizama.
Predavanje 6. Hidroakustički uređaji. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojedinim vrstama hidroakustičkih uređaja: Ehosonderom, Sonarom, Mrežnim
sondama, Dopplerovim brzinomjerom, Ehointegratorom, Transponderima i Pingerima; poseban naglasak je dan na
usvajanju spoznaja vezanih uz konstrukciju, način rada i upotrebu navedenih uređaja u praksi.
Predavanje 7. Korištenje hidroakustičkih uređaja u praksi. (3 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje spoznaja vezanih uz praktičnu primjenu različitih, ranije upoznatih hidroakustičkih uređaja,
kako u različitim oblicima gospodarskog ribolova i marikulturi, tako i u znanstvenim istraživanjima.
Predavanje 8. Eho monitoring. (6 sati)
Ishodi učenja: Usvajanje spoznaja o svrsi i osnovnim zadacima eho-monitoringa, te ciljanim vrstama; potrebnim
sredstvima i opremi za provođenje eho-monitoringa; razumijevanje načina planiranja eho-monitoringa; upoznavanje s
potrebom i načinima prikupljanja različitih vrsta osnovnih podataka tijekom eho-monitoringa uz poseban osvrt na
različite strategije prikupljanja akustičkih podataka; objašnjenje tijeka obrade prikupljenih podataka i analize
dobivenih rezultata; interpretacija dobivenih rezultata u smislu izrade procjena sastava ribljih populacija, te procjene
prostorne rasprostranjenosti i obimnosti naselja sitne plave ribe.
Seminar 1. Određivanje brzine širenja zvuka u vodenom mediju. (1 sat)
Seminar 2. Određivanje valnih dužina i frekvencija zvučnih valova. (2 sata)
Seminar 3. Utvrđivanje dubine mora korištenjem jeke odaslanog zvučnog signala. (1 sat)
Seminar 4. Procjena širine zvučnog snopa okruglih pretvarača različitih veličina. (1 sat)
Seminar 5. Slabljenje intenziteta zvuka uslijed disperzije zvučne energije. (1 sat)
Seminar 6. Izračuni geometrijskih osobina zvučnog snopa. (2 sata)
Seminar 7. Određivanje trajanja i dužine zvučnih impulsa. (2 sata)
Seminar 8. Procjena snage odjeka srdele kao akustičkog cilja. (1 sat)
Seminar 9. Primjena Doplerovog efekta u hidroakustičkim mjerenjima. (2 sata)
Seminar 10. Planiranje eho-monitoringa. (2 sata)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit iz kolegija Ribarstvena hidroakustika se polaže u pismenoj i usmenoj formi; u pismenom dijelu ispita studenti, uz
upotrebu kalkulatora, rješavaju 10 zadataka koji se prema složenosti boduju s 1-3 boda svaki, a sveukupno donose 14
bodova; studenti koji na pismenom dijelu ispita ostvare 50% (7) ili više bodova mogu pristupiti polaganju usmenog
dijela ispita u tom ispitnom terminu. Na usmenom dijelu ispita studenti usmeno odgovaraju na 4-5 postavljenih
pitanja. Položen pismeni dio ispita u jednom ispitnom terminu ne vrijedi za pristupanje usmenom dijelu ispita u
drugom ispitnom terminu, već se polaže ponovno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Konzultacije vezane uz kolegij Ribarstvena hidroakustika se održavaju tijekom ljetnog semestra svake srijede u
vremenu od 10-11 sati, uz prethodnu najavu, najmanje 2 dana ranije, na e-mail: [email protected].
Naziv predmeta
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA
SMR201
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/0/45
(P/S/V)
ECTS
8 ECTS (60 sati predavanja + 45 sati vježbi = 4 ECTS; samostalno učenje = 4 ECTS)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. i IV. (semestar)
Godina/semestar
Poznavanje elementarnih pojmova iz fizike, kemije i biologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Mladen Šolić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća predmeta je upoznavanje studenata s osobinama živog svijeta koji nastanjuje morski okoliš,
prilagodbama koje su morski organizmi razvili za život u različitim morskim staništima, kao i sa složenim
međusobnim odnosima između organizama i njihovog fizičkog okoliša kao i između organizama međusobno,
funkcioniranjem morskih ekosustava, i utjecajima koje čovjek vrši na morske ekosustave.
Problematika predmeta iznosi se kroz sljedeće cjeline:
Predavanja: Uvod: Temeljni ekološki pojmovi. Značajke mora kao životnog okoliša. Pregled morskih staništa. Oblici
života u moru: Pelagijal, Bental. Prehrana morskih organizama. Ekološki faktori u moru. Protok energije i kruženje
tvari u moru. Ekologija populacija morskih organizama. Životne zajednice u moru. Biološka raznolikost u moru.
Utjecaj čovjeka na morske ekosisteme.
Vježbe: Uvod u program. Sistematika, taksonomija, nomenklatura. Oblik i građa morskih organizama. Skupine
morskih organizama. Abiotički čimbenici. Stanište, biotop, areal. Upoznavanje s metodama uzorkovanja. Uzorkovanje
biljnog i životinjskog materijala. Prostorna struktura populacije: metoda kvadrata. Veličina populacije: metoda
markiranja i metoda probnih površina, metoda transekta i najbližeg susjeda. Uzorkovanje različitih tipova zajednica.
Uzorkovanje meiofaune. Laboratorijske analize. Obrada podataka. Životne zajednice: kvocijent sličnosti, indeks
raznolikosti, indeks ujednačenosti. Biološki čimbenici. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave. Posjet Gradskoj
ribarnici i Prirodoslovnom muzeju u Splitu. Dokumentarni filmovi.
Nastava se organizira kao redovita tjedna nastava. Kombinirani oblici provođenja: frontalna predavanja; seminarski
rad; gledanje video priloga, diskusija i zaključivanje; grupno rješavanje problema, pokazne, terenske i auditorne
vježbe. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka).
Popis obavezne literature
1. Šolić, M: Biologija i ekologija mora, CD s nastavnim materijalima koji uključuje PP prezentacije, skripta, pitanja za
samoprovjeru znanja, primjere testova
Popis izborne literature
1. Levinton, J.S. 1995. Marine Biologi, Function, Biodiversity, Ecology. Oxford Univ. Press. 420 p.
2. Tait, R.V. and F.A. Dipper. 1998. Elements of Marine Ecology. Butterworth-Heinemann, Oxford. 462 p.
3. Peres, J.M. i H. Gamulin Brida 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb. 493p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Definicija ekologije, ekološka hijerarhija, podjela ekologije i ekološki faktori.
Definicija ekologije, područje bavljenja ekologije kao znanosti, upoznavanje s ekološkom hijerarhijom, kriteriji prema
kojima se ekologija može podijeliti u subdiscipline.
Predavanje 2. Značajke mora kao životnog okoliša 1.
Neobična svojstva vode kao kemijskog spoja, termička svojstva vode, svojstva vode kao otapala, salinitet i hranjive
soli u moru, makro- i mikrokonstituenti, prodor svjetlosti u moru (prozirnost mora), gustoća mora, vertikalno gibanje
vodenog stupca, otopljeni plinovi u moru.
Predavanje 3. Značajke mora kao životnog okoliša 2.
Gibanja mora: morske struje, valovi, morska doba, estuarska područja, topografija i struktura morskog dna.
Predavanje 4. Pregled morskih staništa.
Klasifikacija morskih staništa, klasifikacija na temelju topografije i reljefa morskog dna, klasifikacija ne temelju
površinske temperature (polarna, umjerena, tropska mora), klasifikacija na temelju batimetrije i prodora svjetlosti
(eufotička, disfotička i afotička zona), neritička i oceanska provincija, pelagijal i bental, podjela pelagičkih područja,
podjela benoskih područja, tipovi morskog dna.
Predavanje 5. Životni oblici u moru – Pelagijal.
Pregled životnih formi pelagijala (plankton, nekton, neuston, pleiston), prilagodbe planktona za lebdenje, klasifikacija
planktonskih organizama, značajke najvažnijih skupina planktonskih organizama, holoplankton i meroplankton,
nektonski organizmi.
Predavanje 6. Životni oblici u moru – Bental 1.
Klasifikacija bentoskih organizama, podjela prema položaju organizama na morskom dnu (epibionti, mezobionti,
endobionti), podjela prema tipu dna (litobionti, psamobionti, pelobionti), mejofauna, podjela prema vezanosti
organizama za podlogu (sesilni oblici, sedentarni oblici, zakorijenjeni oblici, vagilni oblici).
Predavanje 7. Životni oblici u moru – Bental 2.
Pregled i značajke najvažnijih skupina bentoskih organizama.
Predavanje 8. Prehrana morskih organizama.
Filtratori (filter-feeders, suspension-feeders), prehrana istaloženim česticama (deposit-feeders), biljojedi, mesojedi
(predatori), strvinari, prilagodbe kod organizama za pojedine načine prehrane.
Predavanje 9. Abiotički faktori u morskom okolišu 1.
Definicija i podjela ekoloških faktora, pojam ekološke valencije, definicija prilagodbi (adaptacija), pregled prilagodbi
kod morskih organizama vezanih za temperaturu i salinitet.
Predavanje 10. Abiotički faktori u morskom okolišu 2.
Pregled prilagodbi kod morskih organizama vezanih za svjetlo i otopljene plinove.
Predavanje 11. Abiotički faktori u morskom okolišu 3.
Pregled prilagodbi kod morskih organizama vezanih za gibanja mora (morske struje, valovi, morska doba).
Predavanje 12. Biološki faktori u morskom okolišu 1.
Pregled interakcija između organizama, definicija i podjela resursa, kompeticija kao ekološki faktor.
Predavanje 13. Biološki faktori u morskom okolišu 2.
Iskorištavanje (predacija, herbivornost, parazitizam) kao ekološki faktor, prilagodbe predatora i plijena, teorija
optimalnog hranjenja.
Predavanje 14. Biološki faktori u morskom okolišu 3.
Mutualistički odnosi, tipovi mutualizma, mutualizam-simbioza, komenzalizam, amenzalizam.
Predavanje 15. Trofičke razine u morskim ekosustavima.
Pregled trofičkih razina i temeljnih procesa u morskim ekosustavima, kriteriji za određivanje trofičkog statusa
organizma, autotrofija i heterotrofina, fotosinteza i kemosinteza.
Predavanje 16. Proizvodnja tvari i protok energije u morskim ekosustavima.
Metode mjerenja primarne proizvodnje, faktori o kojima ovisi fotosinteza u moru, točka kompenzacije i točka
zasićenja, efikasnost fotosinteze, ograničenje primarne proizvodnje hranjivima, raspodjela primarne proizvodnje u
moru, dinamika protoka energije kroz morske ekosustave, ekološka efikasnost, vrijeme zadržavanje energije i duljina
hranidbenih lanaca.
Predavanje 17. Kruženje tvari i regeneracija hranjiva u morskim ekosustavima.
Asimilacijski i disimilacijski procesi (fotosinteza i respiracija), ciklusi ugljika, dušika, fosfora i sumpora u morskom
okolišu, regeneracija hranjiva u morskim ekosustavima, temperaturna stratifikacija i vertikalno miješanje vodenog
stupca, tipovi hranidbenih mreža u moru, estuariji slane močvare kao regeneratori hranjiva.
Predavanje 18. Prostorna struktura morskih populacija.
Elementi prostorne strukture populacija (distribucija, disperzija gustoća), tipovi disperzije jedinki u populaciji
(grupna, ravnomjerna, slučajna), metode procjene gustoće populacija, efektivna veličina populacije, unitarni i
modularni organizmi, teritorijalnost i rasprostranjnje utječu na prostornu strukturu populacija.
Predavanje 19. Dobna struktura morskih populacija.
Faze u životnom ciklusu jedinke (predreproduktivna, reproduktivna i postreproduktivna), tipovi uzrasnih piramida,
stope fekunditeta i mortaliteta, tablica života (tipovi tablica života, varijable u tablici života), tipovi krivulja
preživljavanja.
Predavanje 20. Razmnožavanje morskih organizama – nespolno razmnožavanje.
Pregled oblika razmnožavanja (nespolno, spolno, partenogeneza), tipovi nespolnog razmnožavanja kod morskih
organizama: dioba, fragmentacija, pupanje, vegetativno razmnožavanje.
Predavanje 21. Razmnožavanje morskih organizama – spolno razmnožavanje.
Spolno razmnožavanje kod morskih organizama (raspodjela spolova, oplodnja, inkubacija, rađanje), jednospolci i
dvospolci, protoandrični i protogini hermafroditi, mehanizmi uspješnosti oplodnje (kopulacija, pseudokopulacija,
vanjska oplodnja), usklađeni masovni mrijest, oviparnost i viviparnost.
Predavanje 22. Tipovi razvitka morskih organizama.
Direktan i indirektan razvitak, izmjena generacija, roditeljska briga, povezanost razmnožavanja i mjesečevih faza.
Predavanje 23. Tipovi ličinaka kod morskih organizama.
Planktotrofne i lecitotrofne ličinke, pokretljivost ličinaka, geografska rasprostranjenost tipova ličinaka, transport
ličinaka, pričvršćavanje ličinaka za podlogu i metamorfoza, migracije.
Predavanje 24. Dinamika morskih populacija.
Definicija pojma dinamika populacija, rast populacije i tipovi populacijskih modela, neograničeni i ograničeni
/regulirani) rast populacije, pregled modela rasta populacije, definicija vremeski odjeljenog (skokovitog) i vremeski
kontinuiranog eksponencijalnog rasta, matematički modeli eksponencijalnog rasta populacija, ograničeni (regulirani)
rast populacije, logistički model rasta populacije, pojam nosivog kapaciteta okoliša i maksimalno održivog prinosa,
logistička (sigmoidna) krivulja rasta.
Predavanje 25. Strategije u produženju vrste.
Životni ciklus i reprodukcija (semelparitija i iteroparitija), kompromis između broja potomaka i njihove veličine,
kompromis između ulaganja u reprodukciju i biomasu (preživljavanje), r-selekcija i K-selekcija, cijena reprodukcije i
osjetljivost potomaka na veličinu, periodička/oportunistička/ravnotežna strategija.
Predavanje 26. Struktura morskih zajednica.
Kvalitativni i kvantitativni sastav zajednice, funkcionalne skupine vrsta i trofičke vrste, karakteristične i dominantne
vrste, matematički modeli raspodjele abundancija vrsta u zajednici, indeksi raznolikosti, indeksi ujednačenosti i rangabundancija krivulje, matematički opis broja vrsta i veličine istraživanog područja, metoda razrjeđenja.
Predavanje 27. Trofički odnosi u morskim zajednicama – hranidbene mreže.
Pojam hranidbenog lanca i hranidbene mreže, struktura hranidbene mreže (bazalne vrste, intermedijarne vrste i vršni
predatori), tipovi hranidbenih mreža, temeljne ili ključne vrste, top-down i bottom-up kontrola, pojam trofičkih
kaskada, razvitak zajednica (sukcesije).
Predavanje 28. Pregled važnih zajednica u svjetskim morima.
Estuarska područja, slane močvare, šume mangrove, šume kelpa, koraljni grebeni, livade morskih cvjetnica, plutajući
sargasi, životni oblici u velikim dubinama.
Predavanje 29. Biološka razolikost u moru.
Definicija biološke raznolikosti, razine mjerenja biološke raznolikosti (genetička, taksonomska, viši sustavi
organizacije), gradijenti biološke raznolikosti u moru, faktori koji se mogu dovesti u vezu s raznolikošću, mehanizmi
regulacije biološke raznolikosti, utjecaj biološke raznolikosti na stabilnost i funkcioniranje morskih ekosustava.
Predavanje 30. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave.
Prekomjerno iskorištavanje živih resursa, unošenje stranih vrsta, smanjenje i poremećaji prirodnih staništa
(uništavanje staništa, fragmentacija staništa, degradacija staništa, uznemiravanje organizama u staništima), zagađenje
morskog okoliša (kruti otpad, toksične tvari, biološko zagađenje, radioaktivno zagađenje, termalno zagađenje,
eutrofikacija, buka kao zagađenje, svjetlosno zagađenje), globalno zatopljenje, ozonske rupe.
Vježba 1. Uvod. Sistematika, taksonomija, nomenklatura. (2 sata)
Uvod u program. Definicija sistematike, taksonomije i nomenklature. Upoznavanje s osnovnim sistematskim
kategorijama i pravilima nomenklature. Upoznavanje s ključevima za prepoznavanje organizama. Primjer korištenja
ključeva i drugih materijala za prepoznavanje prethodno uzorkovanih i fotografiranih morskih organizama.
Vježba 2. Oblik i građa morskih organizama. (2 sata)
Različiti primjeri oblika i građe organizama. Životni oblici u moru. Klasifikacija organizama s obzirom na prehranu.
Vježba 3. Skupine morskih organizama. (6 sati)
Podjela živog svijeta. Podjela morskih organizama. Upoznavanje s najvažnijim karakteristikama i najzastupljenijim
predstavnicima skupina.
Vježba 4. Abiotički čimbenici. (2 sata)
Upoznavanje s abiotičkim čimbenicima u okolišu. Metode mjerenja i određivanja temperature, saliniteta i prozirnosti.
Vježba 5. Stanište, biotop, areal. (2 sata)
Definicija staništa, biotopa i areala. Klasifikacija morskih staništa. Morska staništa obuhvaćena programom NATURA
2000.
Vježba 6. Dokumentarni film. (2 sata)
Dokumentarni film o morskim staništima koja nisu predviđena u sklopu terenske nastave.
Vježba 7. Posjet Gradskoj ribarnici i Prirodoslovnom muzeju u Splitu. (2 sata)
Posjet ribarnici. Sistematika. Prepoznavanje vrsta izloženih primjeraka.
Vježba 8. Upoznavanje s metodama uzorkovanja. (2 sata)
Upoznavanje s metodama uzorkovanja za potrebe proučavanja morskih organizama.
Vježba 9. Uzorkovanje biljnog i životinjskog materijala. (2 sata)
Uzorkovanje biljnog i životinjskog materijala različitih morskih staništa. Prepoznavanje stepenica litorala i
karakterističnih organizama (makrobentos).
Vježba 10. Određivanje uzorkovanog materijala. (2 sata)
Određivanje uzorkovanog materijala. Sistematika. Određivanje vrsta pomoću ključeva.
Vježba 11. Prostorna struktura populacije: metoda kvadrata. (2 sata)
Uzorkovanje makrobentosa metodom kvadrata. Određivanje prostorne strukture populacije uz pomoć Poissonove
raspodjele. Analiza rezultata.
Vježba 12. Veličina populacije: metoda markiranja i metoda probnih površina. (2 sata)
Određivanje veličine populacije metodom markiranja i metodom probnih površina.
Vježba 13. Veličina populacije: metoda transekta i najbližeg susjeda. (2 sata)
Određivanje veličine populacije metodom transekta i najbližeg susjeda. Makrobentos i demerzalne vrste.
Vježba 14. Uzorkovanje različitih tipova zajednica i obrada materijala. (2 sata)
Biocenoze karakteristične za različita morska staništa.
Vježba 15. Uzorkovanje meiofaune. (2 sata)
Uzrokovanje sedimenta manualnim korerima. Fiksiranje uzorka i pohranjivanje za laboratorijsku analizu.
Vježba 16. Laboratorijske analize. (3 sata)
Laboratorijska analiza. Odvajanje meiofaune od sedimenta. Promatranje organizama na lupi i mikroskopu.
Prepoznavanje taxa pomoću ključeva.
Vježba 17. Obrada podataka. (2 sata)
Obrada podataka dobivenih prethodnim analizama. Grafički prikaz rezultata.
Vježba 18. Životne zajednice: kvocijent sličnosti, indeks raznolikosti, indeks ujednačenosti. (2 sata)
Na temelju obrađenog materijala, određivanje kvocijenta sličnosti, indeksa raznolikosti, indeksa ujednačenosti,
grafičko prikazivanje raznolikosti pomoću rang-abundancija dijagrama.
Vježba 19. Biološki čimbenici. (2 sata)
Interakcije između organizama.
Vježba 20. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave. (2 sata)
Dokumentarni film o utjecaju čovjeka na morske ekosustave.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Gradivo predmeta podijeljeno je u dvije cjeline (zimski i ljetni semestar). Studenti ove dvije cjeline polažu odvojeno
kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 30 bodova. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je
postići najmanje 15 bodova (50%). Ocjena je jedinstvena i dobiva se prema ukupnom broju bodova iz oba testa:
> 53 boda - izvrstan (5)
46 – 53 boda - vrlo dobar (4)
37 – 45 bodova - dobar (3)
30 – 36 bodova - dovoljan (2)
< 30 bodova - student nije zadovoljio.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
RIBARSTVENA BIOLOGIJA I EKOLOGIJA
SMR202
60/0/60
10 ECTS (4 ECTS za predavanja i vježbe, 6 ECTS za samostalno učenje)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / III. i IV. (semestar)
Odslušan predmet Opća biologija
Hrvatski i engleski jezik
Doc. dr. sc. Josipa Ferri
izborni
specijalistički
Doc. dr. sc. Josipa Ferri
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta stječu se teoretska i praktična znanja o osnovnim biološkim (vanjska i unutrašnja građa
te funkcija organskih sustava) i ekološkim obilježjima (okoliš i način života) organizama koji predstavljaju značajne
ribarstvene objekte u moru (ribe, rakovi, mekušci), s posebnim osvrtom na Jadran, zatim o sistematskom razvrstavanju
navedenih grupa i o vrstama značajnim u ribarskom gospodarstvu. Nastava se izvodi u 3. i 4. semestru (II. godina
studija), s tjednim brojem sati 2 + 2 (semestralno 30 + 30). Nadopuna nastavi je praktični rad (laboratorijske vježbe)
tijekom kojih se nadopunjava, dodatno utvrđuje i objašnjava gradivo iz pojedinih aspekata biologije (morfologija i
anatomija, odnosno promorfologija) na odabranim predstavnicima pojedinih grupa morskih kralježnjaka i
beskralježnjaka. Pohađanje nastave je obavezno. Student ima pravo potpisa ako je bio prisutan na barem 75% nastave.
Vježbe su obavezne, a student može izostati s jednih vježbi uz opravdanje.
Popis obavezne literature
1. Bone, Q., Marshall, N.B., Blexter, J.H.S. 1999. Biology of Fishes. Stanly Thornes Publ., Cheltenham, pp. 332.
2. Diana, S.J., 1995. Biology and Ecology of Fishes. Biol. Sci. Press.
3. Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga d.d., Zagreb, pp. 533.
4. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci. Biologija nižih avertebrata. Školska knjiga
d.d., Zagreb, pp. 691.
5. Matoničkin, I., Habdija, I. Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci. Biologija viših avertebrata. Školska knjiga d.d.,
Zagreb, pp. 609.
6. PowerPoint presentacija predavanja kolegija 'Ribarstvena biologija i ekologija'
Popis izborne literature
1. Fisher, W., Bauchot, M.-L., Schneider, M. (réd.), 1987. Fiches FAO d,identification des espèces pour les besoins de
la pêche. (Rev. 1). Mediterranée et mer Noire. Zone de pêche 37. Vol. I i II. Rome, FAO, pp. 1529.
2. Jardas, I., 1997. Ribe i glavonošci Jadranskog mora. IP «Svjetlost», Sarajevo, pp. 171.
3. Marguš, D., 1998. Školjkaši ušća rijeke Krke. Javna ust. «NP Krka», Šibenik, pp. 165.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Uvod.
Ishodi učenja: Upoznavanje s predmetom i osnovnom i priručnom literaturom. Objekti ribolova na moru u svijetu i
kod nas, statistika svjetskog, jadranskog i hrvatskog ulova na moru.
Predavanje 2: More i morsko dno s gledišta ribarstvene biologije i ribarstva.
Ishodi učenja: Prikazati odnos mora i kopna; more kao značajni izvor hrane. Prikazati područja u moru: pelagijsko i
bentosko područje, horizontalna i vertikalna podjela pelagijskog područja u moru, vertikalna podjela bentoskog
područja u moru, obje podjele prema Hedgpethu i Perezu. Prikazati pelagijsko i bentosko područje u Jadranskom
moru. Razlikovati i usvojiti pojmove bentala i bentosa, pelagosa i pelagijala. Upoznati svojstva pelagijskih i bentoskih
vrsta.
Predavanje 3: Stajaće kopnene vode i tekućice.
Ishodi učenja: Upoznati načela razlikovanja tipova slatkovodnih ekosustava. Objasniti tipove stajaćih kopnenih voda.
Jezera: podjela limniona (pelagijala) i pedona (bentala), osnovne ekologije jezera: stratifikacija – ljetna direktna i
zimska obrnuta i njihov značaj za život u jezerima. Tekućice: podjela na riblje pasove i njihove osobine.
Predavanje 4: Ribarstveno značajni organizmi mora: 1. Ribe.
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojmom, sadržajem i razvojem ihtiologije. Navesti osnovna zajednička svojstva glavnih
skupina riba: besčeljuste (Agnatha, Cyclostomata), hrskavične ribe (Chondrishthiae): prečnouste (Elasmobtanchii) i
cjeloglavke (Holocephala), koštunjave ribe (Osteichthyes): resoperke (Sarcopterygii) i zrakoperke (Actinopterygii).
Prikazati biološku raznolikost riba. Prikazati biološku raznolikost jadranskre ihtiofaune.
Predavanje 5: Morfologija, građa i funkcija organskih sustava riba.
Ishodi učenja: Upoznati vanjski oblik tijela (12 tipova); tjelesne regije: glava trup, rep; tjelesni otvori; peraje (podjela,
građa, modifikacije i obilježavanje). Objasniti morfometrijske i merističke karakteristike, formula peraja. Prikazati
građu i funkciju organskih sustava riba: koža (građa, uloga, produkti kože): oblici građa i formiranje ljusaka, ljuske i
starost riba, žlijezde u koži riba, obojenost, bioluminiscencija. Skelet riba: skelet hrskavičnih riba – kralješnica,
lubanja.
Predavanje 6: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 1.
Ishodi učenja: Prikazati građu skeleta peraja hrskavičnih riba. Upoznati građu skeleta koštunjavih riba: kralješnica,
lubanja, peraje. Prikazati mišićni sustav riba: vrste i građa mišića
Predavanje 7: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 2.
Ishodi učenja: Prikazati probavni sustav riba: anatomska podjela probavnog sustava, probavne žlijezde, razlika u građi
probavnog sustava između hrskavičnih i koštunjavih riba. Plivaći mjehur: podrijetlo i odnos prema probavilu,
prisutnost, veličina, uloga.
Predavanje 8: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 3.
Ishodi učenja: Prikazati dišni sustav riba: građa škrga hrskavičnih i koštunjavih riba. Upoznavanje s krvožilnim
sustavom riba: građa srca, krvne žile, krv i krvne stanice: tipovi krvnih stanica i njihova uloga, volumen krvi, biološko
– ekološke osobine krvi, krvotvorni (hematopoetski) organi.
Predavanje 9: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 4.
Ishodi učenja: Upoznati limfni sustav i imunologiju riba. Prikazati živčani sustav riba: podjela živčanog sustava, građa
(živčana stanica), embrionalni razvoj centralnog živčanog sustava, mozak (dijelovi i funkcija pojedinih dijelova),
moždinski živci, leđna moždina i leđnomoždinski živci, autonomni živčani sustav.
Predavanje 10: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 5.
Ishodi učenja: Prikazati osjetne organe riba: receptori i njihova podjela. Objasniti primanje i prenošenje podražaja.
Upoznati osjetilo vida (oko) riba: specifičnosti, adaptivne modifikacije, anatomska građa, funkcija pojedinih
anatomskih dijelova oka. Detaljniji osvrt na mrežnicu (retinu), njenu građu i funkciju. Prikazati anatomsku građu i
funkciju osjetila za sluh i ravnotežu (unutrašnje uho, opneni labirint), građa slušnih kamenčića (otoliti) i njihova
praktična primjena (starost riba). Upoznati osjetilo mirisa riba.
Predavanje 11: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 6.
Ishodi učenja: Upoznavanje osjetila mirisa (nastavak): feromoni, olfaktorni prag, uloga mirisa u životu riba. Prikazati
anatomsku građu osjetila za okus. Opisati bočnu prugu riba (linea lateralis): smještaj, oblik, građa receptora
(neuromasti), uloga. Objasniti smještaj, građu i funkciju Lorencinijevih ampula. Spomenuti Savijeve ampule i
infundibularni organ.
Predavanje 12: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 7.
Ishodi učenja: Upoznati mokraćno-spolni sustav riba: anatomska povezanost mokraćnog i spolnog sustava, oblici
bubrega kod riba (pronephros, mesonephros) i njihova građa, objasniti strukture glomerul (vanjski i unutrašnji),
bovmanova čahurica, nefron, opistonephros hrskavičnih riba, regionalna i funkcionalna podjela bubrega koštunjavih
riba. Pojasniti osmoregulaciju kod hrskavičnih i koštunjavih riba.
Predavanje 13: Građa i funkcija organskih sustava riba – nastavak 8.
Ishodi učenja: Opisati plodila (gonade) kod riba: razlike u građi plodila između hrskavičnih i koštunjavih riba, navesti
i objasniti strukture volfova i milerova cijev, lupinska žlijezda, uterus.
Predavanje 14: Endokrini sustav riba – nastavak 9.
Ishodi učenja: Dati definiciju i objasniti razliku između egzokrinih i endokrinih žlijezda (sustava). Dati pregled vrsta i
smještaja, embrionalno podrijetlo, sekreciju i fiziološko djelovanje hormona endokrinih žlijezda. Upoznati detaljnije
građu i funkciju hipofize.
Predavanje 15: Osnovni parametri biologije i ekologije riba.
Ishodi učenja: Objasniti određenost i diferencijaciju spola: gonohoristi, hermatofroditi (istovremeni i neistovremeni
hermafroditizam), objasniti oblike neistovremenog hermafroditizma: proterandrija i protoginija, pregled vrsta riba
hermatofrodita Jadranskog mora. Upoznati načine razmnožavanja riba: biseksualni, hermafroditski, partenogeneza
(ginogeneza). Prikazati građu jajne stanice riba i oplodnju.
Predavanje 16: Osnovni parametri biologije i ekologije riba – nastavak 1.
Ishodi učenja: Upoznati učestalost i oblike živorodnosti (viviparija) kod riba: oblici aplacentarne viviparije,
placentarna viviparija. Prikazati reproduktivni ciklus riba i objasniti pojedine faze. Objasniti migracije riba: važnost
poznavanja migracija, počeci markiranja riba, izučavanje migracija riba u Jadranskom moru, klasifikacija migracija:
potamodromne ili limnodromne migracije, oceanodromne i dijadromne migracije. Objasniti dijadromne migracije:
katadromne, anadromne i amfidromne migracije. Uzroci migracija.
Predavanje 17: Taksonomski pregled jadranske ihtiofaune.
Ishodi učenja: Dati pregled osnova taksonomije jadranskih ihtiofaune do razine taksonomske jedinice podreda s
detaljnijim osvrtom na ribarstveno-ekonomski značajnije porodice i vrste.
Predavanje 18: Ribarstveno značajni organizmi mora: 2. Rakovi (Crustacea).
Ishodi učenja: Upoznati tip tjelesne organizacije mnogokolutičavaca (Polymeria): metameričnost, tagmentacija.
Prikazati koljeno člankonožaca (Arthropoda): osnovne karakteristike i taksonomija. Razred Rakovi (Crustacea):
segmentacija tijela i ekstremiteti – tip rašljaste nožice, koža i obojenost, presvlačenje (ekdysis).
Predavanje 19: Ribarstveno značajni organizmi mora: 2. Rakovi (Crustacea) – nastavak 1.
Ishodi učenja: Upoznati mišićni, probavni, respiratorni i krvožilni sustav rakova.
Predavanje 20: Ribarstveno značajni organizmi mora: 2. Rakovi (Crustacea) – nastavak 2.
Ishodi učenja: Upoznati živčani sustav rakova i osjetne organe: kemijska osjetila, osjetilo za ravnotežu, oči: nauplijevo
oko, složene (facetirane) oči – apozicijske i superpozicijske.
Predavanje 21: Ribarstveno značajni organizmi mora: 2. Rakovi (Crustacea) – nastavak 3.
Ishodi učenja: Prikazati endokrini sustav dekapodnih rakova: neurosekretativni organ u mozgu, x-organ, y-organ,
androgene žlijezde mužjaka, djelovanje endokrinog sustava. Prikazati spolni sustav dekapodnih rakova:
hermafroditizam, građa gonada i izvodnih cijevi spolnih produkata, spolni otvori, fekunditet, roditeljska skrb za
potomstvo.
Predavanje 22: Ribarstveno značajni organizmi mora: 2. Rakovi (Crustacea) – nastavak 4.
Ishodi učenja: Prikazati embrionalni razvoj rakova: tip jajne stanice i brazdanje: površinsko brazdanje. Oblici
postembrionalnog razvitka (ličinački stadiji): ličinački stadiji nižih rakova (Entomostraca) – nauplij i metanauplij;
ličinački stadiji viših rakova (Malacostraca) – nauplij, metanauplij, zoea, mysis, direktno razviće. Dati pregled
taksonomije, biologije i ekologije važnijih vrsta dekapodnih rakova Jadranskog mora.
Predavanje 23: Ribarstveno značajni organizmi mora: 3. Školjkaši (Bivalvia).
Ishodi učenja: Opisati tip tjelesne organizacije bezkolutičavaca (Ameria). Prikazati svojstva i taksonomiju mekušaca
(Mollusca): simetrija, skelet, stopalo (protopodium), plašt, ljuštura, celom, trenica (radula), krvotvok, živčani sustav,
spolnost. Upoznati karakteristike razreda školjkaša: oblici tijela.
Predavanje 24: Ribarstveno značajni organizmi mora: 3. Školjkaši (Bivalvia) – nastavak 1.
Ishodi učenja: Opisati vanjski skelet školjkaša: građa ljušture, umbo, ligament, brava. Otvori, stopalo, živčani sustav,
osjetila: statocista, osfradije, tipovi očiju. Upoznati probavni trakt i dišni sustav.
Predavanje 25: Ribarstveno značajni organizmi mora: 3. Školjkaši (Bivalvia) – nastavak 2.
Ishodi učenja: Opisati krvožilni sustav, ekskretorni sustav: bojanusov i keberov organ, spolne organe i razmnožavanje,
ličinački stadiji. Upoznati biologiju i ekologiju školjkaša, privrednu važnost i taksonomiju.
Predavanje 26: Ribarstveno značajni organizmi mora: 4. Glavonošci (Cephalopoda).
Ishodi učenja: Upoznati opće karakteristike glavonožaca. Opisati stopalo, plašt, kožu i ljušturu glavonožaca.
Predavanje 27: Ribarstveno značajni organizmi mora: 4. Glavonošci (Cephalopoda) – nastavak 1.
Ishodi učenja: Opisati mišiće, živčevlje i osjetila, probavni, respiratorni i krvožilni sustav glavonožaca.
Predavanje 28: Ribarstveno značajni organizmi mora: 4. Glavonošci (Cephalopoda) – nastavak 2.
Ishodi učenja: Opisati organe za izlučivanje, endokrine organe, organe za razmnožavanje, jaja i embrionalni razvoj.
Dati osnovne podatke iz ekologije glavonožaca. Upoznati klasifikaciju glavonožaca.
Predavanje 29: Ribarstveno značajni organizmi mora: 4. Glavonošci (Cephalopoda) – nastavak 3.
Ishodi učenja: Opisati opće karakteristike taksonomskih skupina glavonožaca: podrazred Nautiloidea, podrazred
Coleoidea: red Sepioidea, red Teutoidea – podred Myopsida i Oegopsida, red Octopoda – podred Incirata i Cirrata, red
Vampiromorpha.
Predavanje 30: Ribarstveno značajni organizmi mora: 4. Glavonošci (Cephalopoda) – nastavak 4.
Ishodi učenja: Dati pregled faune glavonožaca Jadranskog mora i njene sličnosti s faunom glavonožaca Sredozemnog
mora. Upoznati značajnije vrste glavonožaca Jadranskog mora.
Vježba 1: Ribe – pelagijske i bentoske vrste.
Ishodi učenja: Opisati i razlikovati osnovne oblike tijela kod riba (pelagijske i bentoske ribe). Razumjeti povezanost
između životnih staništa (pelgijal i bental) i različitih oblika tijela riba.
Vježba 2: Morfologija riba.
Ishodi učenja: Znati tjelesne regije i tjelesne otvore na tijelu riba. Opisati četiri osnovna tipa/oblika usnih otvora te
razlikovati smještaj nosnih otvora kod koštunjača i hrskavičnjača. Opisati funkciju štrcala kod hrskavičnjača te
razumjeti razliku u građi škržnih otvora kod koštunjača i hrskavičnjača. Znati latinske nazive peraja riba (parne i
neparne), njihov položaj na tijelu riba, zatim njihovu građu te različite modifikacije peraja kod koštunjača i
hrskavičnjača.
Vježba 3: Morfometrija i meristika riba.
Ishodi učenja: Razumjeti razliku između morfometrije i meristike. Znati navesti nekoliko primjera morfometrijskih i
merističkih osobina riba. Odrediti (izmjeriti) vrijednosti nekoliko morfometrijskih osobina riba. Izbrojati šipčice u
perajama te odrediti formulu peraja kao i opisati građu peraja iz nekoliko primjera formula peraja.
Vježba 4: Koža riba.
Ishodi učenja: Razumjeti ulogu kožnog sustava riba. Opisati i nacrtati karakteristične slojeve kože riba te znati
pojedine strukture u svakom od slojeva. Promatrati i opisati histološki preparat kože riba (primjer jedne koštunjače i
hrskavičnjače). Opisati razlike između nekoliko tipova ljusaka, zatim nacrtati i naučiti prepoznavati tipove ljusaka riba
te objasniti određivanje starosti njihovim korištenjem.
Vježba 5: Kostur riba.
Ishodi učenja: Razumjeti ulogu skeletnog sustava riba. Razlikovati egzoskelet i endoskelet te razumjeti osnovnu
podjelu skeletnog sustava. Znati osnovne regije kralješaka riba kao i njihovu građu (izdvojiti jedan trupni i jedan repni
kralježak iz ribe te nacrtati njihove osnovne dijelove). Opisati građu kostura glave te razumjeti osnovne razlike u građi
neurocraniuma i splanchnocraniuma između koštunjača i hrskavičnjača. Razumjeti građu kostura parnih i neparnih
peraja koštunjača i hrskavičnjača.
Vježba 6: Mišići riba.
Ishodi učenja: Razlikovati osnovne tipove mišića. Znati građu trupnih/skeletnih mišića (mišićni snopovi, miomere,
miosepte). Razumjeti razliku između crvenih i bijelih mišićnih vlakana. Opisati građu i funkcije srčanih i glatkih
mišića. Promatrati i opisati histološki preparat mišića riba (primjer trupnih i srčanih mišića).
Vježba 7: Probavni sustav riba.
Ishodi učenja: Opisati probavni kanal i probavne žlijezde riba. Razlikovati oblike zubi i njihov raspored kod različitih
vrsta riba te opisati građu ždrijela i jednjaka. Razumjeti povezanost između građe želuca i dužine crijeva s jedne strane
te načina prehrane s druge strane. Opisati građu i funkciju probavnih žlijezda riba (jetre i gušterače). Razlikovati građu
probavnog sustava između koštunjača i hrskavičnjača. Znati pokazati sve dijelove probavnog sustava na nekoliko
vrsta koštunjača i hrskavičnjača.
Vježba 8: Plivaći mjehur riba.
Ishodi učenja: Objasniti razlike između zrakovodica i bezzrakovodica. Razumjeti sve uloge plivaćeg mjehura te znati
njegov izgled i položaj kod riba (na primjeru nekoliko vrsta).
Vježba 9: Dišni sustav riba.
Ishodi učenja: Opisati osnovne razlike u građi dišnog sustava koštunjača i hrskavičnjača. Objasniti građu škržnog luka
riba (gornji i donji dio, filameti, lamele). Izvaditi škržni luk ribi, odrediti i nacrtati sve njegove dijelove te analizirati
mikroskopsku strukturu filamenata i lamela.
Vježba 10: Krvožilni sustav riba.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu i tip krvožilnog sustava riba. Opisati građu srca riba te osnovne razlike u njegovoj građi
između koštunjača i hrskavičnjača. Analizirati histološki preparat srčanog mišića riba. Znati glavne krvne žile riba,
razumjeti podjelu krvi na stanični i tekući dio te što je to hematokrit. Izvaditi krv ribi iz repne vene/arterije te
analizirati oblik eritrocita pod mikroskopom.
Vježba 11: Živčani sustav riba.
Ishodi učenja: Odrediti osnovne dijelove mozga riba. Opisati razlike u građi mozga između koštunjača i hrskavičnjača.
Razumjeti građu i funkciju leđne moždine te znati moždane živce riba.
Vježba 12: Osjetilni organi riba.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu osjetilnog sustava riba. Opisati građu osjetila vida, mirisa, okusa te sluha – ravnoteže
riba uz naglasak na određivanje razlika između koštunjača i hrskavičnjača. Izvaditi otolite iz slušnog labirinta
(unutarnje uho) te objasniti određivanje starosti riba preko otolita. Opisati građu i ulogu bočne pruge riba kao i
Lorencinijevih ampula i Salijevih kesica kod hrskavičnjača. Pokazati navedena osjetila na primjeru nekoliko
koštunjača i hrskavičnjača.
Vježba 13: Mokraćno-spolni sustav hrskavičnjača.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu bubrega riba te općenito znati njegov izgled i položaj kod riba. Opisati vezu između
mokraćnog i spolnog sustava hrskavičnjača. Znati detaljnu građu spolnog sustava ženki i mužjaka hrskavičnjača (na
primjeru neke vrste). Razumjeti određivanje spola, razmnožavanje i oplodnju kod hrskavičnjača.
Vježba 14: Spolni sustav koštunjača.
Ishodi učenja: Znati detaljnu građu spolnog sustava ženki i mužjaka koštunjača. Razumjeti određivanje spola,
razmnožavanje i oplodnju kod koštunjača. Analizirati histološke preparate gonada ženki i mužjaka. Odrediti stupanj
spolne zrelosti kod koštunjača te objasniti što je to fekunditet i kako ga izračunati.
Vježba 15: Sistematski pregled jadranskih riba.
Ishodi učenja: Analizirati sistematski pregled jadranskih riba (broj porodica, vrsta). Znati najbrojnije porodice u
Jadranu te odrediti najvažnije vrste gospodarskog i priobalnog ribolova kao i uzgoja. Znati prepoznati sve navedene
vrste kao i znati njihove hrvatske i latinske nazive.
Vježba 16: Mekušci/školjkaši: vanjski i unutrašnji izgled ljušture.
Ishodi učenja: Opisati osnovne značajke koljena Mollusca. Objasniti simetriju i asimetriju školjkaša, zatim njihovu
orijentaciju (lijeva i desna strana ljušture) te morfometriju ljuštura (dužina, visina i širina). Odrediti, nacrtati i znati
osnovne značajke vanjskog i unutrašnjeg izgleda školjke (umbo, lunula, area, brava, ligamenti, sinus plašta, otisci
mišića, otisak plašta). Objasniti tri osnovna sloja ljušture te kako odrediti starost školjkaša uz pomoć ljušture.
Vježba 17: Mekušci/školjkaši: plašt, stopalo, mišići, otvori.
Ishodi učenja: Opisati unutrašnju građu školjkaša (plašt, stopalo, mišići, otvori). Znati građu, smještaj i ulogu plašta,
stopala i mišića kod školjkaša. Objasniti kako se školjkaši pokreću te čemu služi dio plašta modificiran u ulazne i
izlazne otvore.
Vježba 18: Mekušci/školjkaši: dišni sustav.
Ishodi učenja: Opisati ulogu dišnog sustava kod školjkaša. Znati građu i smještaj škrga, zatim četiri osnovna tipa škrga
kod školjkaša te koje vrste imaju pojedini od navedenih tipova.
Vježba 19: Mekušci/školjkaši: unutrašnja građa (organski sustavi).
Ishodi učenja: Odrediti uloge preostalih organskih sustava školjkaša. Opisati osnovne značajke probavnog,
cirkulacijskog, ekskrecijskog, osjetilnog i spolnog sustava školjkaša. Znati građu i smještaj svih navedenih organskih
sustava na primjerima nekoliko vrsta školjkaša.
Vježba 20: Mekušci/glavonošci: vanjski izgled – koža, plašt i ljuštura.
Ishodi učenja: Opisati vanjski izgled nekoliko vrsta glavonožaca (lignjuni, muzgavci, sipe…). Objasniti nazive
krakova te što su to tentakule i hektokotilus. Razumjeti osnovne dijelove kože glavonožaca te način na koji mijenjaju
svoju boju. Znati razliku u izgledu ljušture kod nekoliko različitih vrsta glavonožaca (lignjuni, muzgavci, sipe…).
Vježba 21: Mekušci – glavonošci: dišni sustav.
Ishodi učenja: Opisati građu i ulogu dišnog sustava glavonožaca. Znati smještaj i izgled škrga kod dvoškržnjaka
(nekoliko različitih vrsta).
Vježba 22: Mekušci/glavonošci: probavni sustav.
Ishodi učenja: Opisati građu i izgled probavnog sustava glavonožaca. Znati smještaj, izgled i ulogu npr. bukalne
membrane, rožnate čeljusti, radule i crnilne vrećice. Objasniti izgled probavnog sustava na nekoliko vrsta glavonožaca
(lignjuni, muzgavci…).
Vježba 23: Mekušci/glavonošci: spolni sustav.
Ishodi učenja: Opisati osnovne značajke spolnog sustava glavonožaca. Znati položaj te razliku u izgledu gonada kod
ženki i mužjaka (određivanje spola). Objasniti što su to spermatofori te razumjeti oplodnju kod glavonožaca.
Vježba 24: Mekušci/glavonošci: kratki pregled ostalih organskih sustava (ekskrecijski, cirkulacijski i živčani).
Ishodi učenja: Odrediti uloge preostalih organskih sustava glavonožaca. Opisati osnovne značajke ekskrecijskog,
cirkulacijskog i živčanog sustava glavonožaca. Znati građu i smještaj svih navedenih organskih sustava na primjerima
nekoliko vrsta glavonožaca.
Vježba 25: Rakovi – vanjski izgled.
Ishodi učenja: Opisati raznolikost u vanjskom izgledu između nekoliko vrsta rakova. Znati građu tijela rakova i
njihovih članaka te nazive za sve tjelesne privjeske i kolutiće. Odrediti sve segmente na tijelu viših rakova. Opisati
građu pokrovnog sustava rakova (epikutikula i prokutikula).
Vježba 26: Rakovi – dišni sustav.
Ishodi učenja: Opisati građu i ulogu dišnog sustava rakova. Znati smještaj i izgled škrga kod rakova (nekoliko
različitih vrsta) te povezanost između dišnog sustava i tjelesnih privjesaka.
Vježba 27: Rakovi – probavni sustav.
Ishodi učenja: Opisati građu i izgled probavnog sustava rakova. Objasniti osnovne dijelove ovog sustava i njihov
smještaj na nekoliko vrsta rakova (usta, želudac, crijevo, jetreni nastavci).
Vježba 28: Rakovi – osjetilni sustav.
Ishodi učenja: Opisati građu osjetilnog sustava rakova. Razumjeti građu i razliku između jednostavnih i složenih očiju
kod rakova. Objasniti položaje i uloge osjetila mirisa i okusa te statičkog organa kod rakova.
Vježba 29: Rakovi – spolni sustav.
Ishodi učenja: Opisati osnovne značajke spolnog sustava rakova. Znati položaj te razliku u izgledu gonada kod ženki i
mužjaka. Razumjeti određivanje spola te oplodnju kod rakova.
Vježba 30: Rakovi – kratki pregled ostalih organskih sustava (ekskrecijski, cirkulacijski i živčani).
Ishodi učenja: Odrediti uloge preostalih organskih sustava rakova. Opisati osnovne značajke ekskrecijskog,
cirkulacijskog i živčanog sustava rakova. Znati građu i smještaj svih navedenih organskih sustava na primjerima
nekoliko vrsta rakova.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit iz predavanja se sastoji od dva kolokvija, semestralno po jedan, ili usmenog ispita; studenti koji ne polože jedan
ili oba kolokvija polažu taj dio, odnosno čitavo gradivo, usmeno tijekom ispitnih rokova. Kolokviji se polažu pismeno.
Svaki se kolokvij sastoji od 30 pitanja.
Kriterij ocjenjivanja: 15 točnih odgovora: ocjena dovoljan (2)
16 – 20 točnih odgovora: ocjena dobar (3)
21 – 25 točnih odgovora: ocjena vrlo dobar (4)
26 i više točnih odgovora: ocjena odličan (5)
Gradivo vježbi studenti polažu putem dva kolokvija (prvi obuhvaća gradivo o ribama, a drugi o školjkašima,
glavonošcima i rakovima) koja se polažu pismeno. Studenti su za prolaz dužni točno odgovoriti na više od 70%
pitanja na oba kolokvija, a prolaz na kolokviju je preduvjet za pristup ispitu iz gradiva i upisivanju ocjene u indeks.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave se odvija u vrijeme konzultacija koje je oglašeno i na web stranici
Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doći na konzultacije i van dogovorenog i oglašenog vremena, ali
uz prethodno najavljen sastanak. Po završetku nastave studenti će dobiti sav potreban nastavni materijal.
Naziv predmeta
ŽIVA BOGATSTVA MORA
SMR203
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/15/0
(P/S/V)
ECTS
5 ECTS = 2,5 (predavanja, seminarski radovi) i 2,5 (samostalno učenje, konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. i IV. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, po potrebi engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner, izvanredni profesor
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu saznanja o živim bogatstvima mora, njihovom gospodarskom značaju i
načinima iskorištavanja. Osim toga studenti stječu znanja potrebna za razumijevanje problematike morskog ribarstva i
obavljanje poslova vezanih uz racionalno gospodarenje živim bogatstvima mora te ocjenu djelovanja ribolova na
stanje njegovih živih bogatstava. U okviru kolegija studenti se upoznaju sa živim bogatstvima mora svih svjetskih
mora i oceana, a posebna pozornost posvećuje se gospodarski značajnim skupinama i vrstama u svjetskom ribolovu.
Studenti se detaljnije upoznaju s biološkim i gospodarskim značajkama ribolovnih resursa u Jadranu. Studenti stječu
znanja o mogućnostima razvoja i načelima racionalnog iskorištavanja, kao i o posljedicama neodgovornog ribolova.
Studenti se upoznaju s glavnim svjetskim ribarstvenim područjima prema FAO te svjetskim organizacijama koje se
bave managementom i očuvanjem živih bogatstava mora.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja od studenta se očekuje aktivno sudjelovanje
kroz pitanja, primjedbe, komentare vezane uz izloženu nastavnu materiju. Student je obvezan poznavati i pripremiti
gradivo izloženo na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva kroz parcijalne kolokvije,
ukupno 4, kojima je obuhvaćena građa obrađena kroz predavanja i seminare. Funkcija seminara je da se studenti
samostalno pripreme za rješavanje zadanih tema, uče se samostalnom pretraživanju literature, izradi, pisanju i
izlaganju seminarskih radova pred predmetnim nastavnikom i ostalim studentima što, osim dubljeg upoznavanja
predmetne materije, ima za cilj pripremu studenata za samostalan, aktivni i kreativni rad kakav se od njih očekuje
nakon završetka studija. Nastavnik ocjenjuje rad studenata u okviru seminara, što se odnosi na postavljanje problema,
razumijevanje gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada i izlaganje seminara.
Od studenta se očekuje redovito pohađanje nastave, što uključuje predavanja i seminare. Studenti na predavanjima
moraju biti nazočni na najmanje 70% održane nastave u svakom semestru, ali ne smiju izostati u terminima u kojima
je predviđeno njihovo izlaganje seminarskog rada ili pisanje kolokvija.
Popis obavezne literature
1. Review of the state of world marine fishery resources (2005) FAO Fisheries Technical Paper No. 457, Rome, FAO.
2. Review of the state of world marine fishery resources (2011) FAO Fisheries Technical Paper No. 569, Rome, FAO.
3. Iversen ES (1996) Living marine resources, Their Utilization and management. Springer.
4. FAO web page (http://www.fao.org/fishery/en)
5. The state of world fisheries and aquaculture (2006) FAO Rome.
Popis izborne literature
1. Vrgoč N, Arneri E, Jukić-Peladić S, Krstulović-Šifner S, Mannini P, Marčeta B, Osmani K, Piccinetti C, Ungaro N
(2004) Review of current knowledge on demersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to
Support Responsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMed Technical Documents 12: 91pp
2. Buljan M, Zore-Armanda M (1971) Osnovi oceanografije i pomorske meteorologije, IOR.
3. Relini G, Bertrand J, Zamboni A (1999) Synthesis of the knowledge on bottom fishery resources in Central
Mediterranean (Italy and Corsica). Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1)
4. Jardas I (1996) Jadranska ihtiofauna, ŠK Zagreb
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod.
Ishodi učenja: Upoznati se sa sadržajem kolegija, planom predavanja, obavezama koje studenti trebaju izvršiti kao
preduvjet za uspješno savladavanje nastavne građe i dobivanja konačne ocjene iz kolegija. Tijekom uvodnog
predavanja studentima se objašnjava i način polaganja ispita kao i način ocjenjivanja te se daje se popis tema
seminarskih radova među kojima oni biraju teme koje će izlagati ili pak nastavniku predlažu druge teme vezane uz
kolegij prema vlastitim interesima. Studenti stječu uvid u značaj živih bogatstava mora u biološkom i gospodarskom
smislu.
Predavanje 2. Osnovne značajke morskog ekosustava.
Ishodi učenja: Upoznati osnovna fizikalna, geomorfološka i hidrografska obilježja svjetskih mora i oceana u kojima
obitavaju živa bogatstva mora. Razumjeti vertikalnu i horizontalnu strukturu oceana. Objasniti utjecaj abiotičkih i
biotičkih faktora na pojedinačne organizme i cijele životne zajednice u ekosustavu mora.
Predavanje 3. Svjetski ribolovni resursi: stanje i trendovi.
Ishodi učenja: Znati svjetske trendove i stanje u ribarstvu, globalno i u pojedinim svjetskim morima i oceanima.
Objasniti razloge trenutne situacije u svjetskom ribolovu i načinima na koje se postojeće stanje i razina iskorištavanja,
ovisno o području, nastoji poboljšati ili održati na sadašnjoj razni. Upoznati najznačajnije ribolovne resurse u
svjetskom ribarstvu. Razumjeti stanje i perspektive svjetskih ribolovnih stockova. Upoznati najznačajnije svjetske
organizacije koje se bave problematikom ribarstva, managementom ribolovnih resursa i zaštitom živih bogatstava
mora. Analizirati podjelu svjetskih ribolovnih područja prema FAO te razloga i načina na koji je navedena podjela
napravljena. Objasniti pojam održivog ribolova i njegove praktične primjene u svjetskom ribarstvu.
Predavanje 4: Svjetska živa bogatstva mora.
Ishodi učenja: Upoznati se sa značenjem pojma živa bogatstva mora u smislu njihovog održivog iskorištavanja te
stjecanje znanja o bogatstvu različitih skupina biološki obnovljivih resursa koje su od gospodarskog značaja na
svjetskoj ili regionalnoj razini. Znati kategorije u koje se svrstavaju morski organizmi, prvenstveno riba, prema
habitatu i načinu života (priobalne, pelagičke (male i velike), pridnene, migratorne (anadromne i katadromne)) i u
okviru kojih se vodi osnovna statistika ulova po FAO ribolovnim zonama.
Predavanje 5: Alge i beskralježnjaci – važni biološki resursi mora.
Ishodi učenja: Objasniti gospodarski značaj algi i opisati svjetske godišnje ulove i trendove. Upoznati se s
najznačajnijim vrstama algi i njihovom godišnjom produkcijom te načinima iskorištavanja i upotrebe. Prepoznati
značaj nekih skupina beskralježnjaka u ukupnim svjetskim ulovima (rakovi, glavonošci) i regionalnog značaja za neke
skupine/vrste beskralježnjaka.
Predavanje 6: Mekušci i njihovo značenje u svjetskom ribolovu.
Ishodi učenja: Razumjeti značaj mekušaca u ukupnoj svjetskoj produkciji. Upoznati najznačajnije skupine/vrste iz ove
skupine životinja u svjetskom ribolovu i udio kontinenata u njihovoj svjetskoj produkciji. Upoznati se sa skupinom
puževa (Gastropoda): izlov, primjena, područja izlova, komercijalno najznačajnije vrste te sa skupinom školjkaša
(Bivalvia), njihovim svjetskim ulovima, uzgojem, primjenom kao i sa najznačajnijim vrstama i trendovima njihovog
ulova i uzgoja. Opisati lovišta, načine izlova, godišnju statistiku ulova te najznačajnije vrste iz ovih skupina u Jadranu.
Prepoznati problem vođenja statistike i praćenja stanja populacija ovih skupina. Upoznati se sa zaštićenim vrstama u
Jadranu i razlozima njihove zaštite.
Predavanje 7: Glavonošci – jedna od najznačajnijih skupina u svjetskom ribolovu.
Ishodi učenja: Shvatiti značaj glavonožaca (Cephalopoda) u morskom ekosustavu i svjetskoj ribolovnoj produkciji kao
i svjetske trendove i perspektive ulova. Razumjeti razloge povećanja interesa za ovom skupinom u svjetskom
ribolovu, upoznati se s vrstama koje su najznačajnije u ulovima kao i s potencijalno zanimljivim vrstama i područjima
mora u kojima one žive. Znati najznačajnije ribolovne alate i tehnike kojima se izlovljavaju glavonošci u svjetskim
morima i oceanima te u Mediteranu u Jadranu. Upoznati se sa gospodarski značajnim vrstama glavonožaca i stanjem
njihovih naselja u Jadranu te trendovima i perspektivama ulova.
Predavanje 8: Rakovi i njihov značaj za svjetski ribolov.
Ishodi učenja: Upoznati se sa svjetskom godišnjom produkcijom rakova (Crustacea) i razlozima njihovog velikog
značaja za svjetski ribolov. Znati vrste koje se najviše love i načine njihovog izlova. Razumjeti značaj uzgoja rakova i
njihov udio u svjetskoj produkciji. Upoznati biološka obilježja i rasprostranjenost najznačajnijih vrsta te načine i
veličine ulova i uzgoja. Znati gospodarski značajne vrste u Jadranu, trendove godišnjih ulova te načine njihovog
izlova.
Predavanje 9: Hrskavičnjače (Chodrichthyes).
Ishodi učenja: Analizirati svjetske ulove i trendove ulova hrskavičnjača. Upoznati gospodarski najznačajnije vrste i
njihova specifična biološka obilježja, područja i načine izlova te opasnosti vezane uz preveliki ribolovni napor.
Definirati pojam indikatorskih vrsta i njihovog značaja u morskom ekosustavu. Upoznati najznačajnije vrste
hrskavičnjača u svjetskim ulovima, njihovih bioloških obilježja, područja rasprostranjenosti i načina iskorištavanja.
Upoznavanje s gospodarski značajnim vrstama u Jadranu, trendovima ulova i recentnim stanjem populacija.
Predavanje 10: Koštunjače (Osteichthyes), pelagičke vrste: podjela i ribarstveni značaj.
Ishodi učenja: Upoznati osnovna morfološka i biološka obilježja skupine koštunjača. Spoznati značaj plave ribe za
svjetski ribolov. Znati vrste malih pelagičkih riba koje su najzastupljenije u svjetskoj produkciji: načine i područja
rasprostranjenosti i ulova, kolebanjima i trendove u svjetskim ulovima i mjere kojima se njihovi stockovi reguliraju.
Definirati strukturu ulova u Jadranu i najznačajnije vrste, načine njihovog izlova i svjetske trendove ulova. Razumjeti
značaj male plave ribe za ribolov RH.
Predavanje 11: Velike pelagičke vrste riba (podred Scombroidei).
Ishodi učenja: Objasniti koje vrste spadaju u kategoriju velikih pelagičkih vrsta riba i koji je njihov gospodarski
značaj. Opisati područja i način izlova ovih vrsta, količine i trendove ulova. Razumjeti značaj tuna za svjetski ribolov i
upoznati se sa stanjem stockova gospodarski najznačajnijih vrsta. Upoznati se s biološkim i ekološkim obilježjima
najznačajnijih predstavnika ove skupine riba te njihovim načinom života. Opisati obilježja vrste T. thynnus i razumjeti
značaj ove vrste za gospodarstvo RH.
Predavanje 12: Carangidae, Centracanthidae i Sparidae.
Ishodi učenja: Upoznati se s vrstama iz ovih porodica koje su gospodarski najznačajnije te područjima na kojima se
izlovljavaju. Analizirati stanje i trendove najznačajnijih stockova. Znati gospodarski značajne vrste ovih porodica u
Jadranu i jajčešće načine njihovog izlova. Prepoznati probleme vezanih uz statistiku ulova na svjetskoj razini i u
Jadranu.
Predavanje 13: Pleuronectoidei.
Ishodi učenja: Usvojiti značenje plosnatica u svjetskom ribolovu. Upoznati se s biološkim i ribolovnim značajkama
najznačajnijih vrsta u svjetskom ribolovu. Naučiti o ulovima plosnatica u Jadranu te o područjima i načinu njihovog
izlovljavanja.
Predavanje 14: Merluccidae i Gadidae.
Ishodi učenja: Znati osnovna obilježja porodica Merluccidae i Gadidae. Objasniti značaj ovih porodica riba za svjetski
ribolov. Upoznati se sa stanjem iskorištavanih stokova i trendovima ulova najznačajnijih vrsta. Znati vrste koje su
značajne za ribarstvo Jadrana i načine ulova tih vrsta. Detaljno se upoznati sa svim obilježjima vrste M. merluccius
kao najznačajnije vrste koćarskog ribolova Jadrana i Mediterana.
Predavanje 15: Migracije riba i drugih morskih organizama.
Ishodi učenja: Objasniti tipove migracija morskih organizama. Razumjeti specifičnosti načina života migratornih vrsta
kao i uzroka ove pojave kod velikog broja morskih organizama. Razjasniti prednosti i nedostatke ovakvog načina
života u odnosu na vrste koje provode cijeli životni ciklus na istom području. Upoznati se sa biološkim obilježjima i
životnim ciklusom gospodarski značajnih skupina/vrsta riba koje provode značajne migracije tijekom života.
Razumjeti opasnosti koje su specifične za ovakve vrste, odnosno njihov način života, i moguće načine njihove zaštite.
Predavanje 16: Anadromne i katadromne vrste riba.
Ishodi učenja: Znati gospodarski najznačajnije anadromne vrste iz porodice Salmonidae. Upoznati načinu života i
životnom ciklusu vrste S. trutta. Razumjeti trendove ulova i stanja populacija ovih vrsta i opasnosti kojima su
izložene. Znati gospodarski najznačajnijih katadromnih vrsta iz porodica Acipenseridae i Anguillidae. Upoznati način
života i životni ciklus vrste A. anguilla.
Predavanje 17: Morske kornjače i morski sisavci.
Ishodi učenja: Opisati recentne vrste morskih kornjača s posebnim osvrtom na vrste koje žive ili povremeno zalaze u
Jadran. Upoznati se sa stanjem populacija recentnih vrsta, izvorima ugroženosti i načinima njihove zaštite. Opisati
vrste morskih sisavaca, stanje njihovih populacija, uzroke i načine njihovog izlovljavanja te izvore i stupanj njihove
ugroženosti.
Predavanje 18: Dugoročne klimatske promjene i njihov utjecaj na ribarstvo.
Ishodi učenja: Spoznati značaj utjecaja klimatskih primjena na živi svijet mora i oceana. Objasniti problematiku
kratkoročnih i dugoročnih klimatskih promjena na primjerima malih pelagičkih vrsta poput Sardinops caeruleus i S.
melanostictus. Shvatiti probleme i ograničenja kod modeliranja u ribarstvenoj znanosti (predictive models) vezanih uz
klimatske promjene i njihov utjecaj na pojedine ribolovne stockove.
Predavanje 19: Dubokomorski ribolov – recentno stanje i perspektive.
Ishodi učenja: Naučiti gdje i kada je započela praksa dubokomorskog ribolova i kojim ribolovnim alatima se provodi.
Razumjeti odnose koji vladaju u dubokomorskom okolišu i njegove osobitosti. Upoznati se sa skupinama morskih
organizama i najznačajnijim vrstama zastupljenih u ovom tipu ribolova. Prepoznati opasnosti koje prijete živim
bogatstvima mora uslijed njihovog intenzivnog iskorištavanja u dubokomorskom okolišu. Objasniti što je s
dubokomorskim ribolovom u Jadranu. Na osnovu prethodno stečenih znanja opisati moguće načine zaštite odnosno
stvaranja uvjeta za održivo iskorištavanje dubokomorskih bioloških resursa.
Predavanje 20: Sastav i stanje ribolovnih resursa po FAO statističkim zonama 21, 27 i 31.
Ishodi učenja: Znati osnovna geomorfološka, klimatska, hidrografska obilježjima FAO statističke zone 21
(Sjeverozapadni Atlantik), FAO statističke zone 27 (Sjeveroistočni Atlantik) i FAO statističke zone 31 (Zapadni dio
centralnog Atlantika). Prepoznavanje glavnih ribolovnih resursa po zonama, njihovih ulova i trendova. Poznavati
najznačajnija obilježja ribolova svake pojedine zone, intenziteta i načina iskorištavanja živih bogatstava mora. Znati
krovne organizacije koje se u okviru svake zone bave managementom i zaštitom ribolovnih resursa zone.
Predavanje 21: Sastav i stanje ribolovnih resursa u FAO statističkim zonama 34, 41 i 47.
Ishodi učenja: Opisati geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježjima FAO statističke zone 34 (Istočni dio
centralnog Atlantika), FAO statističke zone 41 (Jugozapadni Atlantik) i FAO statističke zone 47 (Jugoistočni
Atlantik). Upoznati glavne ribolovne resurse po zonama, njihove ulove i trendove. Analizirati najznačajnija obilježja
ribolova svake pojedine zone, intenziteta i načina iskorištavanja živih bogatstava mora. Znati krovne organizacije koje
se u okviru svake zone bave managementom i zaštitom ribolovnih resursa zone.
Predavanje 22: Sastav i stanje ribolovnih resursa u FAO statističkim zonama 51 i 57.
Ishodi učenja: Upoznati geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježja FAO statističke zone 51 (Zapadni Indijski
ocean) i FAO statističke zone 57 (Istočni Indijski ocean). Znati glavne ribolovne resurse u zapadnom i istočnom
Indijskom oceanu, njihove ulove i trendove ulova. Analizirati najznačajnija obilježja ribolova svake pojedine zone,
intenzitet i način iskorištavanja živih bogatstava mora. Znati krovne organizacije koje se u okviru zona bave
managementom i zaštitom ribolovnih resursa.
Predavanje 23: Sastav i stanje ribolovnih resursa u FAO statističkim zonama 61, 67 i 71.
Ishodi učenja: Objasniti geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježjima FAO statističke zone 61 (Sjeverozapadni
Pacifik), FAO statističke zone 67 (Sjeveroistočni Pacifik) i FAO statističke zone 71 (Zapadni dio centralnog Pacifika).
Znati koji su glavni ribolovni resursi po zonama, koliki su njihovi godišnji ulovi i trendovi. Objasniti najznačajnija
obilježja ribolova svake pojedine zone, intenzitet i način iskorištavanja živih bogatstava mora. Znati koje su krovne
organizacije koje se u okviru svake zone bave managementom i zaštitom ribolovnih resursa zone.
Predavanje 24: Sastav i stanje ribolovnih resursa u FAO statističkim zonama 77, 81 i 87.
Ishodi učenja: Upoznati geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježja FAO statističke zone 77 (Istočni dio
centralnog Pacifika), FAO statističke zone 81 (Jugozapadni Pacifik) i FAO statističke zone 87 (Jugoistočni Pacifik).
Upoznati glavne ribolovne resurse po zonama, njihove ulove i trendove te najznačajnija obilježja ribolova svake
pojedine zone, intenziteta i načina iskorištavanja živih bogatstava mora. Znati koje su krovne organizacije koje se u
okviru svake zone bave managementom i zaštitom ribolovnih resursa zone.
Predavanje 25: Sastav i stanje bioloških resursa u Pacifičkom otočnom području i području Južnog oceana.
Ishodi učenja: Definirati geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježja Pacifičkog otočnog područja i područja
Južnog oceana. Znati glavne ribolovne resurse po zonama, njihove ulove i trendove. Objasniti najznačajnija obilježja
ribolova, intenziteta i načina iskorištavanja živih bogatstava mora u ovim zonama. Znati krovne organizacije koje se u
okviru svake zone bave managementom i zaštitom ribolovnih resursa zone.
Predavanje 26: Sastav i stanje ribolovnih resursa u Mediteranu i Crnom moru.
Ishodi učenja: Znati geomorfološka klimatska i hidrografske specifičnosti Mediterana i Crnog mora (FAO statistička
zona 37). Analizirati glavne ribolovne resurse ove zone, njihove ulove i trendove. Poznavati najznačajnija obilježja
ribolova, intenzitet i načine iskorištavanja živih bogatstava mora. Definirati veličinu i snagu ribolovne flote u zoni i
udio pojedinih zemalja u ukupnom ribolovnom naporu. Opisati stanje najznačajnijih ribolovnih resursa u Mediteranu.
Objasniti značenje FAO GFCM kao krovne organizacije koja se u okviru zone bavi managementom i zaštitom
ribolovnih resursa. Usvojiti koje su najznačajnije preporuke GFCM vezane uz očuvanje i zaštitu ribolovnih resursa
Jadrana.
Predavanje 27: Živa bogatstva i ribolov Jadrana.
Ishodi učenja: Razumjeti geomorfološka, klimatska i hidrografska obilježja Jadranskog mora. Znati osnovna
obilježjima ihtiofaune i teutofaune Jadrana. Upoznati se s kategorijama ribolova u Jadranu prema hrvatskoj legislativi.
Analizirati snagu ribolovnih flota koje sudjeluju u izlovu jadranskih bioloških resursa, te distribuciju gospodarski
važnih vrsta u Jadranu. Znati veličinu i trendove ulova najznačajnijih vrsta. Upoznati se s različitim tipovima ribolova
u RH.
Predavanje 28: Jadransko more i njegova živa bogatstva: stanje i trendovi.
Ishodi učenja: Definirati podjelu Jadranskog mora prema FAO. Upoznati se s najznačajnijim ribarstvenim
istraživanjima u Jadranu. Objasniti koje su kategorije ribolova u Jadranu prema hrvatskoj legislativi. Usvojiti koje su
najznačajnije ribolovne vrste i tipovi ribolova. Znati koliki je udio pojedinih ribolovnih flota u ukupnim ulovima
Jadrana. Razumjeti potrebu zaštite ribolovnih resursa i načine na koji se oni najbolje mogu zaštititi. Objasniti ulogu
znanosti i suradnje među zemljama sudionicama u ribolovu u managementu ribolova i bioloških resursa Jadranskog
mora.
Predavanje 29: Recentno stanje pridnenih biozaliha Jadrana.
Ishodi učenja: Znati koja su najznačajnija znanstvena, povijesna i recentna, istraživanjima pridnenih biozaliha u
Jadranu. Upoznati se s glavnim značajkama pridnenih resursa Jadrana. Usporediti povijesno i recentno stanje
demerzalnih bioloških resursa: po skupinama i pojedinih značajnim vrstama. Znati najznačajnija koćarska područja
Jadrana, snagu ribolovnih flota koje u tim područjima izlovljavaju ribolovne resurse. Shvatiti potrebu očuvanja i
zaštite pridnenih ribolovnih resursa i uz to vezane probleme. Upoznati se s mogućim načinima održivog upravljanja
biološkim pridnenim resursima.
Predavanje 30: Nacionalni i europski zakonski okviri za gospodarenje živim bogatstvima Jadrana.
Ishodi učenja: Upoznati se sa osnovnim nacionalnim i europskim zakonima vezanim uz morsko ribarstvo. Shvatiti
ulogu znanosti u procesima vezanim uz praćenje i ocjenu stanja ribolovnih resursa i davanje preporuka za njihovo
održivo korištenje. Analizirati prednosti i nedostatke ulaska u EU kroz prizmu potrebe očuvanja i zaštite ribolovnih
resursa Jadrana.
Seminari
Teme seminara ovise o interesima studenata. Osim tema koje predlaže nastavnik, studenti mogu odabrati i druge,
njima zanimljive teme, koje su sadržajno vezane uz sadržaj kolegija Živa bogatstva mora. Na seminarima je
predviđeno aktivno sudjelovanje svih studenata kroz odgovaranje na pitanja na kraju seminara, koja postavlja student
koji je pripremio seminar te kroz komentare i raspravu koja se vodi na kraju svakog seminara, gdje nastavnik ima
ulogu moderatora dok student koji je pripremio seminar treba biti spreman odgovoriti na sva pitanja koja iz rasprave
mogu proizaći.
Ishodi učenja u okviru seminara su: upoznati se sa obilježjima određene skupine/vrste koja ima ribolovni značaj u
svjetskim morima ili u Jadranu, steći uvid u stanje biološki obnovljivih resursa o kojima se u seminaru govori kao i u
perspektive njegovog daljnjeg iskorištavanja i mjere koje su poduzete ili ih treba poduzeti s ciljem pravilnog i
održivog gospodarenja tom skupinom/vrstom/populacijom, razumjeti osnovne principe djelovanja različitih abiotičkih
i biotičkih čimbenika koji utječu na stanje živih bogatstava mora, upoznati određene tipove ribolova, njihov
gospodarski značaj, područja u kojima se koriste i vrste/skupine koje se njima izlovljavaju, steći saznanja o stanju u
određenom segmentu ribolova i njegovim daljnjim perspektivama, razviti samostalnost u istraživanju i prikupljanju
građe za izradu rada, sposobnost pisanja rada prema zadanim pravilima, osposobiti se za kvalitetnu i temeljitu obradu i
prezentaciju seminarske teme, steći sposobnost raspravljanja i objektivnog, kritičkog osvrta na vlastiti i tuđi rad.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nastavnik ocjenjuje poznavanje gradiva iz kolegija Živa bogatstva mora putem parcijalnih pismenih kolokvija, kojima
je obuhvaćena građa s predavanja. Tijekom godine predviđena su ukupno 4 pismena kolokvija kojima je obuhvaćeno
cjelokupno gradivo kolegija obrađeno kroz predavanja i seminare. Kolokviji se rješavaju davanjem odgovora na
ponuđena pitanja metodom izbora ili upisivanja riječi/definicija koje nedostaju. Studenti koji na jednom od pismenih
kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti
pismenim ili usmenim putem. Studenti koji žele popraviti prolaznu ocjenu mogu također, u dogovoru s nastavnikom,
pristupiti naknadnoj pismenoj ili usmenoj provjeri znanja.
Kriteriji ocjenjivanja na kolokviju (bodovna skala) nalaze se u tablici:
%
ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Nastavnik ocjenjuje i rad studenata u okviru seminara, a što se odnosi na postavljanje problema, razumijevanje
gradiva, znanje o zadanoj temi, zaključivanje, pisanje seminarskog rada, usmeno izlaganje seminara uz pomoć p.p.
prezentacije. Seminarski radovi studenata ocjenjuju se uzimajući u obzir odgovara li rad sadržajno zadanoj temi, je li
napisan u skladu s naputcima o oblikovanju i sadržaju rada, je li način prezentiranja rada i elementi kojima je
prezentiran adekvatan, je li izlaganje jasno, razumljivo i u skladu s prezentiranim sadržajem. Zbirna ocjena iz kolegija
obuhvaća nekoliko segmenata: uspjeh na kolokvijima, nazočnost i aktivnost na nastavi te ocjenu iz seminarskog rada.
U konačnici ocjena koja se dobiva je zbir postotaka dobivenih u različitim segmentima.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Studenti od nastavnika mogu dobiti sve potrebne informacije vezane uz kolegij na redovitim konzultacijama, putem
elektroničke pošte ili telefonskim putem.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
ISKORIŠTAVANJE RIBARSKOG BRODA I RIBARSKE LUKE
SMR204
60/30/0
6 ECTS (3 ECTS za predavanja i seminarski rad, 3 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. i IV. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni tehničke mehanike i općih znanja o brodu
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Perica Cetinić, professor emeritus
Nositelj predmeta
Jure Brčić, dipl. ing.
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog predmeta jest omogućiti studentima da se primjenom prethodno stečenih znanja iz tehničke
mehanike i općih znanja o brodu upoznaju s načinima pravilnog iskorištavanja suvremenih ribarskih brodova,
podjednako korištenih na Jadranu kao i na svjetskim morima, te ribarskih luka koje poslužuju te brodove i u kojima se
ulov iskrcava, stavlja u promet, čuva od kvarenja, dorađuje, eventualno prerađuje i distribuira prema različitim
korisnicima. Cilj je, dakle, ovog predmeta da se stječu znanja i vještine koje će omogućiti obavljanje poslova koji se
odnose na tehnologiju, iskorištavanje ribarskih brodova i ribarskih luka te izradu eksploatacijsko-tehnoloških zahtjeva
za njihovu gradnju. Nastava, koja je obavezna, se izvodi u obliku predavanja i seminarskih radnji. Predavanja su
frontalna i izvode se putem Power Point prezentacije redovito tjedno ili u bloku, a seminarske radnje se izvode
također redovito tjedno ili u bloku. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se postići ne samo
izvođenjem seminarskih radnji, već i poticanjem studenata na raspravu i postavljanjem pitanja nakon predavanja iz
problematike koja se je predavala.
Popis obavezne literature
1. Cetinić, P. A. Soldo, 2010: Ribarski brod i luka, tehnologija iskorištavanja, Književni krug, Split,495 p.
2. Pike, D., 1992: Fishing boats and their equipment, Fishing News Books, London, 188 p.
3. Sainsbury, J., C., 1996: Commercial fishing methods: an introduction to vessels and gears, Fishing News Books,
359 p.
4. Anonymus, 2001: Fishing vessels of Britain and Ireland, Published by Agra Europe (London) LTD, 288 p.
5. Staff Members, 1970: Fishing Ports and Markets, Fishing News Books, London, 396 p.
Popis izborne literature
1. Sciortino, J., A., 1995: Construction and maintenance of artisanal fishing harbours and village landings, FAO,
Rome, 137 p.
2. Anonymus, 1985: Definition and classification of fishery vessel types, FAO Fisheries Technical Paper No. 267,
Rome, 62 p.
3. Fyson, F., J., 1980: Fishing boat designs: 3, Small trawlers, FAO Fisheries Technical Paper No. 188, Rome, 51 p.
4. Eyres, D., J., 1984: Fishing boat designs: 4, Small steel fishing boats, FAO Fisheries Technical Paper 239, Rome,
55 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
TEHNOLOGIJA ISKORIŠTAVANJA RIBARSKOG BRODA
Predavanje 1. Definicija broda, ribarskog broda i brodice i ribarske flote. Funkcija ribarskog broda i zahtjevi
koje treba ispunjavati. Podjela ribarskih brodova. Organizacijska struktura ribarskog broda.
Ishodi učenja: Odrediti pojam broda, ribarskog broda i brodice i ribarske flote. Objasniti i odrediti funkciju ribarskog
broda i prikazati zahtjeve koje trebaju ispunjavati ribarski brodovi. Prikazati najučestalije kriterije koji se
upotrebljavaju kod podjele ribarskih brodova. Prikazati tipove ribarskih brodova, podjednako ulovnih kao i pomoćnih.
Prikazati i objasniti organizacijsku strukturu ribarskog broda.
Predavanje 2. Isprave i knjige ribarskog broda. Opće značajke ribarskog broda. Tehničko – iskorištavajući
parametri ribarskog broda. Materijal za gradnju ribarskog broda.
Ishodi učenja: Prikazati brodske isprave kao što su brodske isprave o identitetu broda, popis posade i brodske isprave
o sposobnosti broda za plovidbu. Prikazati brodske knjige kao što su brodski dnevnik, dnevnik stroja, zdravstveni
dnevnik, radio dnevnik, knjiga tereta i knjiga o uljima – I dio. Prikazati i objasniti opće značajke ribarskog broda, koje
sačinjavaju njegove tehničko-iskorištavajuće parametre u koje se ubrajaju glavne veličine broda, nosivost i skladišna
mogućnost broda, registarska zapremina broda, pogonski stroj, brzina plovila i plovidbene sposobnosti plovila.
Prikazati materijale koji se upotrebljavaju za gradnju ribarskih brodova, kao drvo, čelik, stakloplastika, ferocement i
aluminij.
Predavanje 3. Paluba, kormilarnica, stambene prostorije i skladište za ribu na ribarskom brodu.
Ishodi učenja: Prikazati funkciju i izgled palube na ribarskom brodu s obzirom da se na njoj odvijaju svi procesi
vezani za ulov ribe, na kojoj se riba istresa nakon ulova te je na njoj smještena sva palubno-ribolovna oprema.
Prikazati položaj i funkciju nadgrađa na pojedinim tipovima ribarskih brodova. Prikazati stambene prostorije te
skladišta za ribu na ribarskom brodu.
Predavanje 4. Strojarnica ribarskog broda. Brodski motori. Sustav goriva. Sustav za upravljanje brodom i
iskorištavanje snage pogonskog stroja za vrijeme ribolova. Električni i pomoćni brodski sustavi.
Ishodi učenja: Prikazati vrste motora koji se koriste na ribarskim brodovima, podjelu unutrašnjih dizelskih motora
prema broju okretaja, kut postavljanja motora u plovilu i sustave hlađenja motora. Prikazati brodske tankove. Prikazati
sustav za upravljanje brodom što podrazumijeva kormilo i kormilarski uređaj. Prikazati podjele kormila i brodske
vijke. Prikazati naprave kojima se povećava povlačna sila plovila i čimbenike koji utječu na povlačnu silu plovila.
Prikazati električne i pomoćne brodske sustave, kao hidraulični sustav, sustav brodskih crpki i rashladni sustav, koji se
koriste na ribarskim brodovima.
Predavanje 5. Ribarske značajke broda. Palubno-ribolovna oprema i uređaji ribarskog broda. Palubnoribolovna oprema na koćarima.
Ishodi učenja: Prikazati ribarske značajke plovila u koje se ubrajaju namjena i njegova osposobljenost u izvršavanju
određenih zadataka, opremanje plovila navigacijskim i radio uređajima, ribolovnim uređajima, uređajima za očuvanje
i preradu ulova, akcijski radijus i autonomija plovidbe, broj članova posade te propusnost uređaja. Prikazati opće
značajke palubno-ribolovne opreme. Prikazati palubno-ribolovnu opremu na koćarima, podjednako na krmenim i
bočnim kao i na koćarima s bočnim jarmovima u koju se ubrajaju vitla za povlačnu užad, mrežna vitla, kombinirana
vitla i koćarske sohe. Prikazati položaj i raspored palubno-ribolovne opreme na palubi koćara.
Predavanje 6. Palubno-ribolovna oprema i uređaji na brodovima za ribolov mrežama potegačama i
plivaricama.
Ishodi učenja: Prikazati vitla za ribolov mrežama potegačama, podjednako obalnim potegačama i potegačama
otvorenog mora (danske potegače), kao i ostalu palubnu opremu neophodnu za rad mrežama potegačama. Prikazati
vitla za namatanje i stiskanje stezača plivarice i vitla za izvlačenje plivarice iz mora te ostalu palubnu opremu
neophodnu za obavljanje ribolova na plivaričarima europskog i američkog tipa. Prikazati položaj i raspored palubnoribolovne opreme na palubi plovila za ribolov mrežama potegačama i plivaričarima.
Predavanje 7. Palubno ribolovni uređaji i oprema na plovilima za ribolov mrežama stajačicama, udičarskim i
klopkastim alatima.
Ishodi učenja: Prikazati vitla za ribolov mrežama stajačicama, vitla za ribolov udičarskim i klopkastim alatima.
Prikazati položaj i raspored vitala za ribolov i ostale neophodne ribolovne opreme na plovilima namijenjenim ribolovu
mrežama stajačicama, udičarskim i klopkastim alatima.
Predavanje 8. Elektronski i navigacijski uređaji na ribarskim brodovima.
Ishodi učenja: Prikazati elektronsku i navigacijsku opremu upotrebljavanu na ribarskim brodovima. Prikazati osnovne
podatke o pojedinim komunikacijskim uređajima, koji se upotrebljavaju na ribarskim brodovima i njihovu funkciju.
Prikazati osnovne podatke o pojedinim navigacijskim uređajima, koji se upotrebljavaju na ribarskim brodovima i
njihovu funkciju. Prikazati ribolovne elektronske uređaje i njihovu funkciju u ribolovu.
Predavanje 9. Očuvanje i prerada ulova na ribarskom brodu. Načini očuvanja i prerada ulova. Hlađenje ulova
i uređaji za proizvodnju leda na ribarskim brodovima.
Ishodi učenja: Prikazati načine i očuvanje ulova na ribarskim brodovima. Objasniti što se podrazumijeva pod
hlađenjem ulova, na kojim se ribarskim plovilima primjenjuju procesi hlađenja i koje promjene nastupaju na ribi
nakon ulova. Prikazati načine hlađenja ribe na ribarskim plovilima i uređaje za proizvodnju leda. Prikazati način
slaganja ribe na plovilu u ledu u rasutom stanju i u sanducima te odnos ribe i leda ovisno o uvjetima okoliša. Prikazati
i objasniti preporuke kojih se treba držati kod upotrebe leda namijenjenog očuvanju ulova od kvarenja na ribarskim
brodovima.
Predavanje 10. Tehnologija i uređaji za smrzavanje ulova na ribarskim brodovima. Prerada ulova na
ribarskom brodu. Mehanizacija prijevoza na ribarskim plovilima. Pretovar ulova na ribarskim plovilima.
Ishodi učenja: Objasniti što se podrazumijeva pod smrzavanje ulova, na kojim se ribarskim brodovima primjenjuje i
koji procesi nastaju u ribi kod smrzavanja. Prikazati načine smrzavanja koji se primjenjuju na ribarskim brodovima.
Prikazati soljenje ribe na ribarskim brodovima. Prikazati načine prerade ulova na ribarskim brodovima. Prikazati
uređaje vodoravnog (transportere) i okomitog (dizala) prijevoza. Prikazati načine prekrcavanja ulova i pretovara
drugih materijala na moru s jednog plovila na drugo.
Predavanja 11. Oblici iskorištavanja ribarskog plovila. Koćarski ulovni sustavi. Plivaričarski ulovni sustavi.
Ostali ulovni sustavi. Sustavi iskorištavanja ribarskog broda.
Ishodi učenja: Prikazati najvažnije sustave iskorištavanja ribarskog broda. Prikazati koćarske ulovne sustave,
podjednako sustave bočnog i krmenog koćarenja. Prikazati plivaričarske ulovne sustave, podjednako europskog kao i
američkog tipa. Prikazati plivaričarsko koćarske ulovne sustave. Prikazati ostale ulovne sustave s posebnim
naglaskom na sustav ribolova parangalima. Prikazati sustave autonomnog i ekspedicijskog iskorištavanja ribarskog
broda.
Predavanje 12. Opće značajke najvažnijih tipova ulovnih ribarskih brodova. Koćari.
Ishodi učenja: Prikazati podjelu koćara s obzirom na način rada povlačnim mrežama te s obzirom na veličinu koćara.
Prikazati temeljne značajke koćara s obzirom na njihovu veličinu. Prikazati bočne i krmene koćare, koćare za svježu i
poleđenu ribu, koćare hladnjače, koćare tvornice i koćare s bočnim jarmovima.
Predavanje 13. Brodovi za ribolov okružujućim mrežama i mrežama potegačama.
Ishodi učenja: Prikazati plivaričare, plivaričare sjevernoameričkog tipa. Prikazati plivaričare za lov male pelagične
ribe i plivaričare tunolovce. Prikazati plivaričare europskog tipa. Prikazati plovila za ribolov mrežama potegačama,
podjednako u priobalnom pojasu kao i u otvorenom moru.
Predavanje 14. Plovila za ribolov mrežama stajačicama. Plovila za ribolov klopkama i udičarskim alatima.
Višenamjenski brodovi.
Ishodi učenja: Prikazati plovila za ribolov mrežama stajačicama. Prikazati plovila za ribolov klopkastim alatima s
posebnim naglaskom na ribolov vršama. Prikazati plovila za ribolov udičarskim alatima i to: plovila za ribolov ručnim
povrazima, plovila za ribolov štapovima za bacanje udica, plovila za ribolov povrazima s kukom, plovila za ribolov
panulama, plovila za ribolov parangalima. Prikazati plovila za ribolov sisaljkama. Prikazati višenamjenske
(polivalentne) ribarske brodove.
Predavanje 15. Pomoćni brodovi ribarske flote.
Ishodi učenja: Prikazati što su to pomoćni ribarski brodovi, koji su to brodovi i čemu služe. Prikazati najvažnije
matične ribarske brodove. Prikazati temeljne značajke ostalih brodova pomoćne ribarske flote kao su: brodovi
prijevoznici ulova, brodovi bolnice, brodovi za zaštitu i nadzor ribolova, školski ribarski brodovi, istraživački ribarski
brodovi.
TEHNOLOGIJA ISKORIŠTAVANJA RIBARSKE LUKE
Predavanje 16. Temeljni podaci o ribarskim lukama. Ribarska luka i njezina uloga u ciklusu iskorištavanja
ribarskog broda.
Ishodi učenja: Prikazati temeljne značajke ribarske luke kao što su uslužne djelatnosti, proizvodni procesi i
neproizvodne djelatnosti. Prikazati definicije i podjelu ribarskih luka. Prikazati zadatke i funkciju ribarske luke.
Predavanje 17. Objekti ribarske luke. Objekti koji služe posluživanju ribarskih plovila.
Ishodi učenja: Iznijeti opće napomene o objektima ribarske luke i prikazati koji su temeljni i najvažniji objekti
ribarske luke. Prikazati objekte ribarske luke koji služe posluživanju plovila kao što su: sidrišta, lukobrani, predluka,
lučki bazeni i operativna lučka obala, obalne lučke instalacije, obalni lučki navigacijski objekti, lučka skladišta,
servisne i ostale lučke radionice, prekrcajni objekti, mrežare.
Predavanje 18. Objekti ribarske luke koji služe posluživanju ulova ribarske flote. Razmještaj pojedinih lučkih
objekata u ribarskoj luci.
Ishodi učenja: Prikazati objekte ribarske luke koji služe posluživanju ulova ribarske flote, kao što su: iskrcajni
prostori, manipulativni prostori, odnosno prostori za postupanje s ribom i drugim morskim organizmima koji su
iskrcani u ribarskoj luci, prerađivački prostori, rashladni prostori. Prikazati kako bi trebali biti raspoređeni pojedini
lučki objekti u ribarskoj luci s obzirom na njihovu ulogu u posluživanju ribarskih plovila i njihovog tereta.
Predavanje 19. Posluživanje ribarskog broda i njegovog tereta u ribarskoj luci i sredstva za rad ribarske luke.
Kretanje i posluživanje brodova u ribarskoj luci. Propusnost ribarske luke.
Ishodi učenja: Prikazati redoslijed poslova koje treba obaviti ribarski brod nakon završetka ribolova i uplovljavanja u
ribarsku luku. Prikazati koja su, ovisno o njihovoj ulozi, sredstva za rad u ribarskim lukama. Prikazati značajke
uplovljavanja plovila u ribarskim lukama, što se prvenstveno odnosi na određivanje kako će često ribarski brodovi
uplovljavati u luku te koliko brodova u luci može istovremeno boraviti. Prikazati značajke iskrcaja ribarskih brodova u
ribarskim lukama što se prvenstveno odnosi na strukturu iskrcaja ribe u ribarskoj luci, sezonski karakter iskrcaja i
dnevnu neravnomjernost iskrcaja ribe u ribarskim lukama. Prikazati propusnost ribarske luke i to propusnost iskrcajne
lučke obale, propusnost iskrcajnih i manipulativnih prostora, skladišnu mogućnost rashladnih prostora i norme
uskladištenja te opću propusnost ribarske luke kao cjelovitog sustava.
Predavanje 20. Planiranje ribarske luke i izbor njezine lokacije.
Ishodi učenja: Prikazati planiranje razvoja ribarske luke i zahtjeve koje treba ispunjavati lokacija za izbor luke.
Prikazati temeljne čimbenike koji utječu na izbor lokacije za gradnju ribarske luke. Prikazati tehničke zahtjeve
lokacije za gradnju ribarske luke kao što su: ribolovna flota, veličina luke i dubina mora, obalni sadržaji i uređaji,
kriteriji za određivanje veličine i sadržaja ribarske luke, postrojenja za popravak i dostupnost rezervnih djelova,
ekonomska procjena ribarske luke, organizacija i upravljanje lukom. Prikazati planiranje ribarske luke u sklopu
trgovačke luke te opća pravila kod planiranja gradnje ribarske luke.
Seminar 1. Uvodno predavanje. (1 sat)
Ishodi učenja: Pregled sadržaja koji će se obrađivati te upoznavanje studenata sa njihovim obavezama. Upoznavanje
studenata sa praktičnim smjernicama kako izraditi i izložiti seminarski rad.
Seminar 2. Definicija i klasifikacija ribarskog broda. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti osnovnu podjelu ribarskih brodova. Ukratko navesti osnovne karakteristike i specifičnosti
pojedinih ribarskih brodova.
Seminar 3. Trenutno stanje svjetske ribolovne flote. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti kakvo je trenutno stanje svjetske ribolovne flote. Navesti kako se kretao broj brodova u
posljednjih dvadeset godina. Navesti kako se kretala veličina brodova u posljednjih dvadeset godina. Objasniti
specifičnosti ribarskih flota nekih od najznačajnijih ribolovnih zemalja.
Seminar 4. Trenutno stanje ribarske flote Europske Unije i Republike Hrvatske. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti kakvo je trenutno stanje ribolovne flote EU i RH. Objasniti kako se taj broj kretao u
posljednjih dvadeset godina. Objasniti i navesti neke od razlika između ribolovne flote Mediterana i Sjeverne Europe.
Opisati stanje ribolovne flote u RH, navesti kako se kretala ribolovna flota u posljednjih nekoliko godina te navesti
neke regionalne karakteristike ribolovne flote RH.
Seminar 5. Povijesni Razvoj tunolova na Jadranu i izgradnja prvog tunolovca. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti ukratko povijesni razvoj tunolova na Jadranu. Opisati kako se izgradio prvi tunolovac i tko ga
je izgradio. Opisati kronologiju izgradnje prve tunolovne ribolovne flote na Jadranu.
Seminar 6. Karakteristike suvremene svjetske flote tunolovaca. (1 sat)
Ishodi učenja: Opisati i objasniti kakvo je stanje tunolova u svijetu. Opisati glavne karakteristike tunolovnih brodova
(plivaričara, parangalaša, trolera i klipera).
Seminar 7. Oceanska ribolovna flota. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti kakva je to oceanska ribolovna flota. Koje su karakteristike brodova oceanske ribolovne flote.
Navesti koje su zemlje nekad imale te zemlje koje danas imaju najjaču oceansku ribolovnu flotu.
Seminar 8. Analiza ribolovne flote brodova iznad 100 BT-a. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti pojam industrijskog ribolova te navesti osnovne karakteristike takvog ribolova. Objasniti
stanje flote industrijskih ribolovaca te dinamiku kretanja flote u posljednjih dvadeset godina.
Seminar 9. Konstrukcija trupa ribarskog broda. (1 sat)
Ishodi učenja: Navesti koji su osnovne dizajne trupa kod ribarskih brodova te opisati njihove karakteristike. Navesti
osnovne građevne materijale u izgradnji ribarskih brodova te navesti njihove karakteristike
Seminar 10. Pogonski strojevi ribarskih brodova. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti razliku između benzinskih i dizelskih motora te navesti prednosti i nedostatke. Objasniti kako
odabrati odgovarajući pogonski stroj. Objasniti praktičnu podjelu unutarnjih dizelskih motora.
Seminar 11. Sustav opskrbe gorivom na ribarskim brodovima. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti sustav koji opskrbljuje motor gorivom. Opisati ukratko od koji se materijala izrađuju tankovi
za gorivo. Opisati sustav sa dva pogonska motora i dva tanka za gorivo.
Seminar 12. Načini uštede goriva u ribarstvu. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti problematiku rasta cijene goriva i povećanje cijene ribolova u posljednjih dvadeset godina.
Navesti na koje sve načine možemo smanjiti potrošnju goriva, od pravilnog odabira trupa broda, pogonskog stroja,
propelera itd.
Seminar 13. Alternativna goriva u ribarstvu. (1 sat)
Ishodi učenja: Navesti koja se sve alternativna goriva koriste u ribarstvu danas. Objasniti primjenu biodizela u
ribarstvu. Objasniti primjenu etanola u ribarstvu. Objasniti primjenu prirodnog plina u ribarstvu.
Seminar 14. Hibridni motori u ribarstvu. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti što je to hibridni motor i primjenu hibridnog motora u ribarstvu. Objasniti zbog čega se javlja
potreba za hibridnim motorima. Navesti i objasniti prednosti i nedostatke hibridnih motora u ribarstvu.
Seminar 15. Električni sustavi na ribarskim brodovima. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti važnost električnih instalacija na brodovima. Opisati koje zahtjeve treba ispuniti da bi se
električni sustav ispravno instalirao. Objasniti utjecaj korozije na električni sustav. Opisati vrste akumulatora koji se
najčešće upotrebljavaju.
Seminar 16. Stabilnost ribarskih brodova. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti prvi i drugi zakon plovnosti. Objasniti koje su najvažnije točke stabilnosti broda. Objasniti što
je to metacentarska visina. Objasniti kakvo je to stabilno, labilno i indiferentno stanje broda. Opisati neke probleme
koji mogu nastati pomicanjem sistemskog težišta ribarskog broda.
Seminar 17. Sigurnost ribara na moru. (2 sata)
Ishodi učenja: Opisati kako osigurati sigurnost ribara na brodu boljom organizacijom palubnog prostora. Opisati neke
od najčešćih nesreća za vrijeme ribolova. Navesti neke jednostavne i na izgled trivijalne načine kako efikasno
poboljšati sigurnost ribara na moru.
Seminar 18. Zastave pogodnosti (FOC) i sigurnost ribara na moru. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti što su to zastave pogodnosti. Navesti i opisati razloge zbog kojih se brodovi registriraju u
državama zastava pogodnosti. Opisati vezu između zastava pogodnosti i ilegalnog ribolova.
Seminar 19. Echosonderi. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti širenje zvuka pod morem. Objasniti što su to echosonderi. Objasniti princip rada echosondera.
Opisati primjenu echosondera u ribarstvu.
Seminar 20. Sonari. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti što je to sonar. Opisati povijesni razvoj sonara. Objasniti osnovni princip rada sonara.
Objasniti primjenu sonara u ribarstvu.
Seminar 21. Koćari. (1 sat)
Ishodi učenja: Navesti kakve sve vrste koćara poznajemo te opisati njihove glavne karakteristike. Objasniti i opisati
glavne palubno ribolovne uređaje na koćarima.
Seminar 22. Plivaričari. (1 sat)
Ishodi učenja: Navesti kakve sve vrste plivaričara poznajemo te opisati njihove glavne karakteristike. Objasniti i
opisati glavne palubno ribolovne uređaje na plivaričarima. Detaljno opisati puretić blok te ukratko navesti biografske
crtice Marija Puratića.
Seminar 23. Parangalaši. (1 sat)
Ishodi učenja: Opisati što je to parangal. Objasniti organizaciju palube na parangalašu. Opisati palubno ribolovnu
opremu i uređaje na parangalašima. Detaljno opisati automatizaciju ribolova parangalima.
Seminar 24. Prerada ribe na ribarskim bordovima. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti načine na koji se obrađuje riba na ribarskim brodovima. Objasniti prednosti prerade na moru.
Opisati kontrolu kvalitete prerađevina na moru.
Seminar 25. Programi reotkupa ribarskih brodova – općenito. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti motive i ciljeve reotkupa ribarskih brodova. Objasniti poveznicu između reotkupa i održivog
ribolova. Objasniti vezu između modernizacije ribarske flote i prelova.
Seminar 26. Planiranje ribarske luke. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti zbog čega su nam potrebne ribarske luke. Objasniti pravilan odabir lokacije za izgradnju
ribarske luke. Navesti minimalne zahtjeve koje lokacija treba zadovoljiti da bi se mogla izgraditi ribarska luka.
Seminar 27. Ribarska luka i njezina uloga u ciklusu iskorištavanja ribarskog broda. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti temeljne značajke ribarske luke. Objasniti podjelu ribarskih luka. Objasniti osnovne zadatke
ribarske luke.
Seminar 28. Objekti ribarske luke. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti i opisati što se sve ubraja pod lučku podgradnju (infrastrukturu). Objasniti što se sve ubraja
pod lučku nadgradnju (suprastrukturu). Navesti i objasniti koji su najvažniji objekti ribarske luke koji služe
posluživanju ribarskih plovila.
Seminar 29. Upravljanje ribarskom lukom. (1 sat)
Ishodi učenja: Objasniti ulogu upravljačkog tijela u ribarskim lukama. Objasniti strukturu upravljačkog tijela s
obzirom na veličinu ribarske luke. Objasniti načine kojima se osigurava kvalitetno upravljanje ribarskom lukom.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje se provjerava putem usmenih i pismenih kolokvija i ne može se pristupiti ispitu iz predavanja prije nego što se
položi ispit iz seminarskih radova. Konačno znanje se utvrđuje i ocjenjuje na ispitu iz predavanja, koji se polaže
usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Iako iz navedenog predmeta ima literatura na hrvatskom jeziku, studenti nakon obavljenih predavanja dobiju i tekst
predavanja. Predavanja su obavezna. Studenti prije nego što pristupe ispitu mogu s nastavniku kontaktirati o ispitu i
predmetu i doći na konzultacije u cilju dodatnih informacija o predmetu.
Naziv predmeta
FIZIOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA
SMR205
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/0/30
(P/S/V)
ECTS
6 ECTS (3 za predavanje i vježbe, 3 za samostalno učenje uz konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. i IV. (semestar)
Godina/semestar
Položen kolegij Opća biologija
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnost
mogućnost praćenja na
praćenja nastave na engleskom jeziku
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Josipa Ferri
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Josipa Ferri
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Temeljni cilj kolegija Fiziologija morskih organizama je upoznati studente s brojnim fiziološkim procesima koji se
odvijaju u organizmu životinja, objasniti ih na staničnoj razini ali i na razini organizma te analizirati procese
prilagodbi životinja na različite i promjenjive uvjete okoliša. Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti
osnove fiziologije (fiziologiju stanice i membrana), znati osnovne principe funkcioniranja životinjskih organizama (od
hranjenja, probave i apsorpcije hrane, preko molekularnog mehanizma mišićne kontrakcije, prijenosa kisika i
ugljikova dioksida tjelesnim tekućinama, fiziologije srca i krvnih žila te osnovnih mehanizama regulacije vode i soli u
organizmu, do sustava koji kontroliraju i integriraju sve procese u organizmu) te razumjeti fiziološke značajke
različitih morskih organizama (rakova, glavonožaca i riba). Nastava kolegija Fiziologija morskih organizama se
organizira u obliku predavanja i auditornih vježbi koje prate i nadopunjuju predavanja (Power Point prezentacije i
edukacijski filmovi), a na oba se oblika nastave potiče aktivno sudjelovanje studenata kroz pitanja i komentare.
Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i auditorne vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te
položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (i predavanja i auditorne vježbe), a studentu su
dozvoljena tri neopravdana izostanka s predavanja (po semestru) i jedan neopravdani izostanak s auditornih vježbi (po
semestru). Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a student je dužan donijeti pisanu
potvrdu. Uredan dolazak na sve oblike nastave te poštivanje prethodno navedenih pravila je uvjet za potpis.
Popis obavezne literature
1. Hill RW, Wyse GA, Anderson M. 2008. Animal Physiology (Second Edition). Sinauer Associates, 770 str.
2. Farrell A. 2011. Encyclopedia of Fish Physiology (First Edition). Academic Press, 2272 str.
3. Eddy FB, Handy RD. 2012. Ecological and Environmental Physiology of Fish. Oxford University Press, 264 str.
Popis izborne literature
1. Braithwaite V. 2010. Do fish feel pain? Oxford University Press, 194 str.
2. Evans DH. 1998. The physiology of fishes (Second Edition). CRC Press LLC, 519 str.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Osnove fiziologije – Životinje i okoliš. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti važnost istraživanja animalne fiziologije te razlikovati značajnije istraživače u povijesti
fiziologije. Analizirati dva središnja pitanja fiziologije koja su značajna u svim njenim istraživanjima. Razlikovati
vanjski od unutarnjeg okoliša životinja te razlučiti što je to homeostaza i koji je njen temeljni mehanizam. Analizirati
kako promjene u okolišu djeluju na životinje koje u njemu žive.
Predavanje 2: Osnove fiziologije – Molekule i stanice. (3 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti građu staničnih i unutarstaničnih membrana te procijeniti zašto se membrane mogu opisati
modelom tekućeg mozaika. Analizirati građu epitela, tipove spojnica/veza između stanica te transcelularni i
paracelularni prijenos kroz epitel. Razlikovati mehanizme stanica kojima primaju i šalju signale te koja je uloga
proteina u tim mehanizmima, odnosno staničnom signaliziranju.
Predavanje 3: Osnove fiziologije – Prijenos tvari i vode. (3 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti ulogu koncentracijskog gradijenta u prijenosu tvari i vode. Razlikovati osnovne principe
pasivnog prijenosa tvari jednostavnom i olakšanom difuzijom te ustanoviti temeljnu razliku između njih. Provjeriti
razliku između primarnog i sekundarnog aktivnog prijenosa. Analizirati mehanizam Na+/K+ crpke. Ustanoviti osnovne
principe osmoze te što su to akvaporini.
Predavanje 4: Hrana, energija i tjelesna temperatura – Prehrana, hranjenje i probava. (2 sata)
Ishodi učenja: Identificirati ulogu i važnost proteina, lipida, ugljikohidrata, vitamina i minerala u prehrani životinja s
obzirom na njihove nutritivne zahtjeve. Ustanoviti osnovne načine hranjenja životinja. Analizirati ulogu enzima u
probavi hrane te različite mehanizme apsorpcije za hidrofilne i hidrofobne molekule.
Predavanje 5: Hrana, energija i tjelesna temperatura – Energetski metabolizam. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti zašto je životinjama potrebna energija. Ustanoviti osnove energetike životinja te za koje tri
osnovne funkcije životinje koriste energiju. Identificirati što je to stopa metabolizma, koji faktori utječu na nju te u
kakvom je odnosu s veličinom tijela životinje. Razlikovati aerobni od anaerobnog metablizma te znati mehanizme
proizvodnje ATP-a.
Predavanje 6: Hrana, energija i tjelesna temperatura – Tjelesna temperatura. (2 sata)
Ishodi učenja: Analizirati razliku između topline i temperature. Komentirati prijenos topline između životinja i njihova
okoliša. Ustanoviti osnovne principe poikilotermije i fiziološke odgovore hladnokrvnih organizama na njihov okoliš.
Razlikovati sistemsku i kranijalnu toplokrvnost te usvojiti koje su to vrste riba toplokrvne.
Predavanje 7: Kontrola, komunikacija i integracija – Neuroni. (3 sata)
Ishodi učenja: Razlikovati neurone i endokrine stanice. Analizirati staničnu organizaciju živčanog tkiva te ulogu
neurona i glija stanica. Ustanoviti ionsku osnovu membranskog potencijala. Ustanoviti što je to membranski potencijal
mirovanja, o čemu ovisi te što predstavljaju Nernstova i Goldmanova jednadžba. Analizirati što je to akcijski
potencijal, kako nastaje, kako se širi te koje su njegove osnovne faze. Razlučiti ulogu divovskog aksona u
istraživanjima membranskog i akcijskog potencijala.
Predavanje 8: Kontrola, komunikacija i integracija – Sinapse. (3 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti građu i osnovne dijelove sinapse. Zaključiti što je to sinaptička transmisija te kako sinaptički
potencijali kontroliraju pobuđivanje živčanih vlakana. Ustanoviti o čemu ovise brze kemijske sinapse. Razlučiti što su
to neurotransmiteri, gdje se nalaze te kako i zašto dolazi do njihova otpuštanja. Razlikovati ionotropne i metabotropne
postsinaptičke receptore.
Predavanje 9: Kontrola, komunikacija i integracija – Osjetilni procesi. (3 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti osnovnu organizaciju osjetilnog sustava. Identificirati principe mehanorecepcije,
kemorecepcije, fotorecepcije i elektrorecepcije. Analizirati načine na koje organizmi osjećaju gibanje, položaj te zvuk.
Razlikovati različite oblike fotoreceptora kod različitih organizama. Ustanoviti građu oka kod kralježnjaka te ulogu
štapića i čunjića u transdukciji svijetla u hiperpolarizirajući receptorski potencijal. Razlikovati aktivnu i pasivnu
elektrorecepciju.
Predavanje 10: Kontrola, komunikacija i integracija – Organizacija živčanog sustava. (2 sata)
Ishodi učenja: Analizirati organizaciju i evoluciju živčanog sustava. Ustanoviti građu živčanog sustava kralježnjaka te
procese koje kontrolira središnji živčani sustav. Razlučiti podjelu autonomnog živčanog sustava.
Predavanje 11: Kontrola, komunikacija i integracija – Fiziologija endokrinologije i neuroendokrinologije. (4
sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti osnove endokrinologije. Analizirati mehanizme sinteze, skladištenja i otpuštanja hormona.
Razlikovati autokrino i parakrino djelovanje hormona. Identificirati tipove endokrinih žlijezda i stanica te načine
kontrole endokrinog sustava. Komentirati endokrinu kontrolu osmoregulacije, rasta i razmnožavanja kod kralježnjaka.
Predavanje 12: Kretanje i mišići – Kontrola kretanja. (2 sata)
Ishodi učenja: Provjeriti zašto neuralna kontrola skeletnih mišića predstavlja osnovu ponašanja životinja. Ustanoviti
kontrolu i koordinaciju kretanja kralježnjaka.
Predavanje 13: Kretanje i mišići – Mišići. (3 sata)
Ishodi učenja: Analizirati građu skeletnih mišića kod kralježnjaka. Komentirati molekularni mehanizam mišićne
kontrakcije te identificirati npr. ulogu aktina, miozina, kalcijevih iona, sarkoplazmatskog retikuluma i titina u mišićnoj
kontrakciji. Ustanoviti energetiku mišića te identificirati što predstavlja izvor energije za kontrakciju mišića.
Analizirati građu glatkih i srčanih mišića kod kralježnjaka.
Predavanje 14: Kretanje i mišići – Plovnost. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti što je to neutralna plovnost. Razlikovati mehanizme kojima ribe nadoknađuju manjak u sili
uzgona. Komentirati prednosti i nedostatke akumulacije lipida i plinova kao načina nadoknade manjka u sili uzgona.
Analizirati sekreciju i apsorpciju plinova u plivaćem mjehuru riba.
Predavanje 15: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – Kisik i ugljikov dioksid. (3 sata)
Ishodi učenja: Razlikovati osnovna svojstva plinova te mehanizam njihove difuzije. Ustanoviti prijenos plinova
strujanjem. Komentirati što je to efekt kaskade kisika. Analizirati kontrastna svojstva zraka i vode kao respiracijskih
medija te što ona znače za vodene organizme.
Predavanje 16: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – Fiziologija vanjskog disanja. (2 sata)
Ishodi učenja: Identificirati osnove vanjskog disanja te temeljne principe izmjene plinova aktivnom ventilacijom.
Ustanoviti osnovne mehanizme disanja kod riba te kod vodenih beskralježnjaka. Razlikovati ram-ventilaciju i
dvostruki pumpni sistem kod riba. Analizirati mehanizam disanja zraka kod riba.
Predavanje 17: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – Prijenos kisika i ugljikova dioksida tjelesnim
tekućinama. (3 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti kemijska svojstva respiracijskih pigmenata te svojstva vezivanja kisika za respiracijske
pigmente. Razlikovati funkcije respiracijskih pigmenata u životinja. Ustanoviti prijenos ugljikova dioksida
krvotokom. Razlikovati Rootov, Bohrov i Haldanov efekt. Analizirati fiziologiju kiselo-bazne ravnoteže.
Predavanje 18: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – Cirkulacija. (3 sata)
Ishodi učenja: Komentirati podrijetlo električnih impulsa potrenih za kontrakciju srčanog mišića. Ustanoviti što je to
kardiogram te koji su njegovi osnovni dijelovi. Ustanoviti principe tlaka, otpornosti i protoka u krvožilnim sustavima.
Komentirati cirkulaciju kod riba te zatvoreni i otvoreni cirkulacijski sustav kod vodenih beskralježnjaka.
Predavanje 19: Voda, sol i ekskrecija – Osnove i mehanizmi regulacije vode i soli u organizmima. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti važnost tjelesnih tekućina i njihove međusobne odnose. Razlikovati osmoregulatore i
osmokonformere. Analizirati regulaciju staničnog volumena.
Predavanje 20: Voda, sol i ekskrecija – Fiziologija regulacije vode i soli u organizmima životinja u njihovom
okolišu. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti mehanizme regulacije vode i soli kod životinja u slatkovodnoj sredini, oceanima te
staništima koje karakteriziraju promjene saliniteta.
Predavanje 21: Voda, sol i ekskrecija – Bubrezi i ekskrecija. (3 sata)
Ishodi učenja: Komentirati osnovne mehanizme funkcije bubrega. Ustanoviti načine stvaranja urina kod riba,
dekapodnih rakova i mekušaca. Analizirati raspodjelu i ekskreciju dušika iz organizma.
Predavanje 22: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Rakovi. (2 sata)
Ishodi učenja: Komentirati mehanizam presvlačenja kod rakova. Ustanoviti ulogu X- i Y-organa kod presvačenja
rakova.
Predavanje 23: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Glavonošci. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti mehanizam promjene boje tijela glavonožaca. Razlikovati kromatofore, leukofore i iridocite.
Identificirati osnovne obrasce promjene boje tijela glavonožaca.
Predavanje 24: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Ribe. (2 sata)
Ishodi učenja: Komentirati osnovne fiziološke značajke hrskavičnjača, pelagičnih i dubokomorskih vrsta riba te
njihove prilagodbe na staništa u kojima žive.
Vježba 1: Osnove fiziologije – Molekule i stanice. (2 sata)
Ishodi učenja: Analizirati građu stanične membrane te razlikovati svaki dio modela tekućeg mozaika. Ustanoviti
različite oblike veza između stanica te načine staničnog signaliziranja. Analizirati ulogu G-proteina u staničnom
signaliziranju.
Vježba 2: Osnove fiziologije – Prijenos tvari i vode. (2 sata)
Ishodi učenja: Razlikovati jednostavnu i olakšanu difuziju. Ustanoviti pravilan redoslijed procesa koji se odvijaju
tijekom aktivnog prijenosa – primjer Na+/K+ crpke. Razlikovati ko-prijenos i kontra-prijenos te identificirati koji su
nosači karakteristični za koji od navedenih prijenosa.
Vježba 3: Hrana, energija i tjelesna temperatura – Prehrana, hranjenje i probava. (2 sata)
Ishodi učenja: Komentirati različite oblike hranjenja kod različitih morskih organizama. Ustanoviti koja je od
analiziranih kategorija najbrojnija među ribama – konzumenti planktona, herbivori, predatori beskralježnjaka,
omnivori, konzumenti riba, detrivori.
Vježba 4: Kontrola, komunikacija i integracija – neuroni i snapse. (2 sata)
Ishodi učenja: Razlučiti osnovne dijelove živčane stanice i sinapse. Identificirati Mauthnerove stanice. Ispitati svaku
fazu akcijskog potencijala. Analizirati kako se mjeri membranski/akcijski potencijal – model: divovski akson lignje.
Vježba 5: Kontrola, komunikacija i integracija – osjetilni procesi. (2 sata)
Ishodi učenja: Identificirati osnovne dijelove osjetilnog receptora. Ustanoviti mehanizam funkcioniranja bočne pruge
kod riba. Komentirati korištenje elektrorecepcije u komunikaciji riba.
Vježba 6: Kontrola, komunikacija i integracija – endokrinologija i neuroendokrinologija. (2 sata)
Ishodi učenja: Komentirati koji hormoni kontroliraju osmoregulaciju, rast i razmnožavanje kod kralježnjaka.
Vježba 7: Kretanje i mišići – Mišići i načini kretanja. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti što je funkcionalna jedinica kontrakcije mišića. Identificirati dijelove sarkomere – aktinske i
miozinke filamente, Z disk, I prugu, A prugu i H zonu. Komentirati ulogu iona kalcija te važnost ATP-a u kontrakciji
mišića. Razlikovati anguiliformni, subcarangiformni, carangiformni i tuniformni stil plivanja. Analizirati mišićnopropelersku tehniku plivanja kod riba. Ustanoviti kad pojedine vrste riba koriste određenu peraju tijekom plivanja.
Identificirati principe i tehnike plivanja ostalih morskih organizama.
Vježba 8: Kretanje i mišići – Plovnost. (2 sata)
Ishodi učenja: Razlikovati koje sile djeluju na tijelo uronjeno u vodu. Ustanoviti vrijednosti gustoća pojedinih tkiva
kod riba. Izračunati volumene plivaćeg mjehura nekoliko vrsta riba na različitim dubinama – utjecaj atmosferskog
tlaka.
Vježba 9: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – Vanjsko i unutarnje disanje. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti osnovni mehanizam disanja kod riba. Komentirati važnost protustrujne cirkulacije –
usporedba s podudarnom cirkulacijom. Razlikovati mehanizme koje koriste određene vrste riba za vrijeme života na
kopnu.
Vježba 10: Kisik, ugljikov dioksid i unutarnji prijenos tvari – cirkulacija. (2 sata)
Ishodi učenja: Analizirati strukturu i funkciju hemoglobina. Na krivulji ravnoteže kisika razlikovati Bohrov, Rootov i
Haldanov efekt. Razlikovati ulogu pretklijetke i klijetke tijekom pumpanja srca kod riba te usvojiti kontrakciju
kadiomiocita. Identificirati osnovne faze akcijskog potencijala srčanih stanica. Komentirati krvožilnu mrežu (arterije i
vene) cirkulacijskog sustava riba.
Vježba 11: Voda, sol i ekskrecija – Regulacija vode i soli u organizmima. (2 sata)
Ishodi učenja: Razlikovati mehanizam regulacije i konformizma. Analizirati osmoregulaciju kod morskih i
slatkovodnih riba. Ustanoviti mehanizme s kojima se susreću anadromne i katadromne vrste.
Vježba 12: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Rakovi. (2 sata)
Ishodi učenja: Komentirati mehanizam odbacivanja egzoskeleta i rasta kod rakova.
Vježba 13: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Glavonošci. (2 sata)
Ishodi učenja: Analizirati osnovne mehanizme promjene boje tijela kod glavonožaca.
Vježba 14: Fiziološke značajke različitih morskih organizama – Ribe. (2 sata)
Ishodi učenja: Ustanoviti načine prilagodbi pelagičnih i dubokomorskih vrsta riba na stanište u kojem žive.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Na kraju kolegija Fiziologija morskih organizama studenti dobivaju konačnu ocjenu (max. 100 bodova) koja se sastoji
od dva dijela: ispit 1 (max. 50 bodova) i ispit 2 (max. 50 bodova). Oba se ispita polažu pismeno, a sastoje se od
gradiva odslušanog i na predavanjima i na auditornim vježbama (ispit 1 – predavanja od 1 do 12, ispit 2 – predavanja
od 12 do 24). Ispiti se sastoje od pitanja na zaokruživanje, nadopunjavanje, zatim onih na koje je potreban dati opisan
odgovor te onih kod kojih treba odlučiti da li je pojedina navedena tvrdnja točna ili netočna. Student je dužan ostvariti
minimalan rezultat od 61% (20,5 bodova) na svakom ispitu, a ako student izlazi više puta na pojedini ispit, kao
rezultat se uzima prosjek svih prethodno ostvarenih rezultata koji također za prolaz treba biti veći od 61% (prvi
izlazak na ispit 1 – 33% (16,5 bodova) i drugi izlazak na ispit 1 – 66% (33 boda): prosjek rezultata ispita 1 – 49,5%
(24,75) što nije dovoljno za prolaz). Konačna ocjena će se određivati prema kriteriju: <61% - ocjena 1 (nedovoljan),
61% - 70% - ocjena 2 (dovoljan), 71% - 80% - ocjena 3 (dobar), 81% - 90% - ocjena 4 (vrlo dobar), 91% - 100% ocjena 5 (izvrstan).
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave se odvija u vrijeme konzultacija (utorkom od 10:00 do 12:00) koje je
oglašeno i na web stranici Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doći na konzultacije i van dogovorenog
i oglašenog vremena, ali uz prethodno najavljen sastanak, a mogu me kontaktirati i putem e-maila
[email protected]. Po završetku nastave studenti će dobiti sav potreban nastavni materijal.
Naziv predmeta
OPĆA MIKROBIOLOGIJA
SMB302
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/30
(P/S/V)
4 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konzultacije = 2 ECTS; laboratorijske vježbe,
ECTS
kolokviji = 2 ECTS)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. (semestar)
Godina/semestar
Osnovna znanja iz područja biologije stanice
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Marin Ordulj, viši asistent
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Mikroskopski oblici života nalaze se u neizmjernom broju u gotovo svom poznatom okolišu. U svakom okolišu se
stalno odvijaju procesi razgradnje i sinteze u kojima tvar ne nestaje, nego se samo prevodi iz jednog oblika u drugi, a
mikroorganizmi, nema dvojbe, pri tome imaju neprocjenjivu ulogu. Mikroorganizmi su nadalje korisni modeli za
istraživanje različitih procesa u živim sustavima, osobito u području genetike i metabolizma, a posjeduju i mnoge
osobine koje koriste čovjeku (npr. proizvodnja antibiotika, vitamina, čimbenika rasta kod ljudi, životinja i biljaka).
Dakle, zbog raširenosti mikrobnog svijeta, njegove raznolikosti, središnje uloge u okolišu i njihove važnosti u našem
svakodnevnom životu nužno je da se studenti upoznaju s osnovama mikrobiologije kako bi s razumijevanjem mogli
pratiti sve druge odnose i procese u okolišu. Nastava se organizira kao redovita tjedna nastava. Kombinirani oblici
provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama; praktične vježbe koje
se održavaju u suvremenom mikrobiološkom laboratoriju sa svom potrebitom opremom. Tijekom nastavne godine
održava se 15 laboratorijskih vježbi koje studenti odrađuju samostalno nakon uvodnih predavanja i uz nadzor za
vrijeme izvođenja vježbi. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su
obvezni sudjelovati u odrađivanju domaćih zadaća i vježbi, te imaju obvezu pristupanju predviđenih kolokvija.
Popis obavezne literature
1. Duraković, S. I S. Ređepović, 2002. Uvod u opću mikrobiologiju, Zagreb-Kugler, (Udžbenici Sveučilišta u
Zagrebu), 665 p.
2. Duraković, S. 1997. Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju, Prehrambeno-tehnološki inženjering, Zagreb
(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu), 336 p.
Popis izborne literature
1. Mayer, R.M., Pepper, I.L. and Gerba, C.P. 2000. Environmental Microbiology, Academic Press, 585 p.
2. Tortora, G.J., Funke, B.R., Case C.I.1998. Microbiology, An Introduction. Addison Wesley Longman Inc. 832 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Definicija mikrobiologije, podjela mikrobioloških disciplina.
Definicija mikrobiologije, područje bavljenja mikrobiologije kao znanosti, najvažniji znanstvenici i otkrića zaslužni za
razvoj mikrobiologije kao znanstvene discipline. Mikrobni svijet i njegov položaj u prirodi.
Predavanje 2. Skupine mikroorganizama, zajedničke osobine i razlike.
Koje se sve skupine organizama svrstavaju u mikroorganizme. Zajedničke osobine svih skupina mikroorganizama i
razlike među skupinama.
I. Prokariotski mikroorganizmi (Bakterije)
Predavanje 3. Veličina, oblik i ustrojstvo bakterijskih stanica.
Veličina bakterijskih stanica, odnos veličinskih kategorija različitih mikroorganizama, morfološki oblici bakterija,
podjela bakterija prema morfološkim oblicima.
Predavanje 4. Struktura bakterijske stanice 1.
Vanjski slojevi, strukture na vanjskoj površini stanične stijenke: organeli za pokretljivost (bičevi, aksijalni filamenti),
pili, glikokaliks: struktura i funkcija.
Predavanje 5. Struktura bakterijske stanice 2.
Sastav i osobine stanične stijenke, važnost i uloga stanične stijenke kod bakterija, podjela bakterija prema strukturi
stanične stijenke na Gram pozitivne i Gram negativne bakterije, bakterije s netipčnim staničnim stijenkama.
Predavanje 6. Struktura bakterijske stanice 3.
Strukture ispod stanične stijenke: citoplazmatska membrana, sastav i funkcija, mezosomi, razaranje citoplazmatske
membrane s antimikrobnim agensima, sastav i funkcija citoplazme, jezgrina sfera (nukleoid), ribosomi, uklopine.
Predavanje 7. Prijenos tvari kroz membrane.
Na koji način voda i hranjive tvari prolaze kroz bakterijske membrane. Pasivni transport: jednostavna difuzija,
olakšana difuzija, osmoza; aktivni transport: prijenos tvari kroz membrane s mjesta manje koncentracije na mjesto
veće koncentracije uz utrošak energije i aktivnost enzima.
Predavanje 8. Spore i pigmenti u bakterija.
Bakterijske endospore i njihovo značenje, struktura endospora, morfološke, biokemijske i fiziološke promjene u tijeku
sporulacije, otpornost bakterijskih spora, aktiviranje, rast i germinacija spora; pigmenti u bakterija, njihova struktura i
uloga.
Predavanje 9. Genetske osobine bakterija.
Bakterije kao haploidni organizmi, rast i razmnožavanje bakterija, plazmidi. Prijenos genetskog materijala među
bakterijskim stanicama: konjugacija, transdukcija, transformacija.
Predavanje 10. Fizički i kemijski zahtjevi za rast i aktivnost bakterija.
Podjela bakterija prema potrebama za kisikom, prema izvoru hranjiva, prema pH, temperaturi, osmotskom pritisku i
sl. Metabolizamske razlike među bakterijama, uzgoj mikroorganizama u laboratorijskim uvjetima, krivulja populacije.
II. Eukariotski mikroorganizmi
Predavanje 11. Skupine eukariotskih mikroorganizama 1.
Razlike u strukturi prokariotskih i eukariotskih mikroorganizama. Mikroskopske gljive: plijesni i kvasci, morfologija i
sistematika, osobine i uloga u okolišu.
Predavanje 12. Skupine eukariotskih mikroorganizama 2.
Protisti: heterotrofni protisti (rotozoa) i autotrofni protisti (mikro-alge), struktura, glavne osobine i uloga u okolišu. U
ovom se dijelu gradiva daje samo pregled ovih skupina mikroorganizama s obzirom da se protisti detaljno studiraju u
predmetima koji pokrivaju planktonske organizme.
Predavanje 13. Virusi (bezstanični entiteti).
Što je virus, kemijsko ustrojstvo, oblik i veličina, genetički sustav virusa, replikacija virusnih čestica, klasifikacija
virusa, virusi u okolišu.
Poglavlje 14. Patogenost mikroorganizama.
Objašnjenje pojma patogenosti, virulencije i čimbenika koji utječu na stupanj patogenosti.
Predavanje 15. Uloga mikroorganizama u okolišu 1.
Mikroorganizmi u procesima fotosinteze, razgradnje organske tvari i pretvorbi organske tvari u anorgansku, kruženje
biogenih elemenata. Mikroorganizmi u životu ljudi. Najvažnija dostignuća u mikrobiologiji.
Vježba 1. Uvod u laboratorijski rad.
Upoznavanje studenata sa laboratorijskom praksom, upoznavanje s aparaturom s kojom će se koristiti za vrijeme
trajanja vježbi. Metode sterilizacije.
Vježba 2. Izrada mikroskopskih preparata i bojenje mikrobnih stanica.
Izrada mikroskopskih preparata za pregledavanje mikroorganizama pod mikroskopom. Različite tehnike bojanja
mikroorganizama: jednostavna i složena bojanja, bojanje po Gramu.
Vježba 3. Vrste i priprema hranjivih podloga za uzgoj mikroorganizama.
Što su hranjive podloge, u kojim oblicima se koriste, čemu služe i na koji način se pripremaju. Čuvanje hranjivih
podloga nakon pripreme i sterilizacije.
Vježba 4. Inokulacija (nacjepljivanje) mikroorganizama na hranjive podloge.
Metode inokulacije mikroorganizama na različite vrste hranjivih podloga (čvrste i tekuće): metoda izlijevanja, metoda
razmaza, metoda uboda.
Vježba 5. Uzgojne osobine mikroorganizama.
Uzgoj mikroorganizama na različitim vrstama hranjivih podloga i praćenje osobina rasta u svrhu njihove
determinacije.
Vježba 6. Presađivanje i iščišćavanje mikroorganizama sa hranjivih podloga.
Postupak presađivanja izraslih kolonija mikroorganizama, te postupak iščišćavanja izraslih kultura mikroorganizama u
svrhu dobijanja čiste kulture.
Vježba 7. Metode određivanja brojnosti bakterija.
Određivanje brojnosti bakterija indirektnom metodom brojanja izraslih kolonija na hranjivim podlogama brojačem
kolonija i direktnom metodom brojanja bakterija na epifluorescentnom mikroskopu.
Vježba 8. Biokemijska aktivnost mikroorganizama.
Uzgojem bakterija na različitim selektivnim i diferencijalnim hranjivim podlogama prate se nastale kemijske i fizičke
promjene na podlogama uslijed biokemijske aktivnosti bakterija na osnovi kojih se dređuju različite fiziološke skupine
bakterija.
Vježba 9. Izvanstanična enzimatska aktivnost.
Inokulacijom bakterija metodom razmaza i izlijevanja na diferencijalne hranjive podloge određuje se posjedovanje
hidrolitičkih izvanstaničnih enzima pomoću kojih bakterije razgrađuju kompleksne molekule (polisaharide, lipide i
proteine) u njihovom okolišu.
Vježba 10. Antimikrobna djelovanja različitih kemijskih agensa.
Određivanje utjecaja različitih antimikrobnih agensa (dezinficijensi i antiseptici) na rast bakterija na diferencijalnim
hranjivim podlogama disk difuzijskom metodom (Kirby-Bauer test).
Vježba 11. Mikrobiologija mlijeka i mliječnih proizvoda.
Izolacija bakterija koje se nalaze u mlijeku i koriste u tehnologiji priprave mliječnih proizvoda. Izrada mikroskopskih
preparata za metodu mikroskopije i Gram bojanje bakterija mlijeka i mliječnih proizvoda.
Vježba 12. Kvasci.
Inokulacija kvasca na hranjive podloge metodom razmaza i praćenje karakteristika rasta kolonija kvasca na hranjivim
podlogama. Postupak jednostavnog bojanja stanica kvasca i priprema preparata za metodu mikroskopije.
Vježba 13. Izolacija bakterija s kože.
Izolacija i određivanje kulture bakterija koje žive na ljudskoj koži metodom razmaza na diferencijalnim i selektivnim
hranjivim podlogama.
Vježba 14. Izolacija bakterija s krutih površina.
Izolacija i određivanje brojnosti bakterija na krutim površinama metodom izlijevanja uz korištenje diferencijalnih
hranjivih podloga.
Vježba 15. Ispitivanje učinkovitosti pranja ruku sapunom i četkom.
Određivanje broja bakterija izoliranih s ruku metodom izlijevanja uz korištenje diferencijalnih hranjivih podloga prije
i poslije pranja ruku sapunom i četkom.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Do konačne ocjene dolazi se polaganjem testova iz gradiva predavanja i laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra
polažu se dva testa iz gradiva i dva testa iz laboratorijskih vježbi. Za pozitivnu ocjenu mora bit riješeno najmanje 60%
pitanja iz svakog pojedinačnog testa. Položeni testovi iz laboratorijskih vježbi su uvjet za formiranje konačne ocjene.
Rezultati testova iz gradiva predavanja se zbrajaju i konačna ocjena se formira na sljedeći način:
90-100% riješenih pitanja iz testova – izvrstan (5)
80-89% riješenih pitanja iz testova – vrlo dobar (4)
70-79% riješenih pitanja iz testova – dobar (3)
60-69% riješenih pitanja iz testova – dovoljan (2)
<60% - student nije zadovoljio
Student ima pravo jedan put ponoviti svaki od testova. Ponovno polaganje testova se organizira na kraju semestra u
istom terminu za sve studente. Nakon ponovljenog testa postignuti bodovi su važeći, a stari bodovi iz prvog pokušaja
se brišu. Studenti koji ne ostvare uvjete za dobivanje konačne ocjene iz polaganja testova mogu polagati ispit iz
cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova (onoliko puta koliko to pravilnik o studiranju dozvoljava), na način da
mogu birati polaganje završnim testom koji obuhvaća cijelo gradivo ili usmenim ispitom.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
TEHNIKE PODVODNIH ISTRAŽIVANJA
SMR209
45/15/30
6 ECTS (3 za predavanja, 2 za vježbe i praktični rad, 1 za seminare i samostalno učenje)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
specijalistički
X
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / III. (semestar)
Osnove biologije, fizike i kemije mora
Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezik
Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor
Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor (voditelj seminara)
Voditelj
Igor Glavičić, predavač (voditelj vježbi)
vježbi/seminara
Gordan Drašinac, viši predavač (voditelj vježbi)
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta studenti imaju priliku za daljnje usavršavanje u ronjenju, naprednim ronilačkim
kategorijama i vještinama. Po uspješno završenom ispitu (praktičnom, pismenom i usmenom) studenti stječu zvanje
ronioca R1* ili R2*, tj. OWD (Open Water Diver) ili AOWD (Advanced Open Water Diver) međunarodno priznate
ronilačke kvalifikacije. Također, stječu znanje o najnovijim metodama i tehnikama podvodnih istraživanja u biologiji i
biotehnologiji. Nastava se temelji na predavanjima, vježbama i praktičnom radu na bazenu i moru. Održavanje nastave
se provodi putem predavanja, vježbi te seminara, koja su redovita tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem video
priloga ili putem Power Point prezentacije, a nakon predavanja će se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne,
održavaju se na bazenu i u moru.
Popis obavezne literature
1. Soldo, A. Tehnika podvodnih istraživanja. Skripta.
2. Drašinac, G., Glavičić, I.: Ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, udžbenik u izradi
3. Gošević, S. (1990.): Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, Zagreb
Popis izborne literature
1. Richardson, D. (2003.): The encyclopedia of recreational diving, Published by PADI, USA
2. Examining underwater visual census techniques for the assessment of population structure and biodiversity in
temperate coastal marine protected areas. (Ed. N. Barrett and C. Buxton). Technical Report Series, No. 11, Tasmanian
Aquaculture and Fisheries Institute, 2002.
3. Jackson, J. (2000.): Autonomno ronjenje, New holland publisher ltd, London
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Povijest ronjenja.
Ishodi učenja: Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada na
usavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo i
kaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri.
Predavanje 2: Podjela ronjenja.
Ishodi učenja: Znati razlikovati osnovne ronilačke kategorije, razlikovati ronjenje na dah od površinskog ronjenja,
ronjenje sa zrakom u odnosu na ronjenje s mješavinama plinova, kisikom, ronjenje u saturaciji, te znati podjelu
ronjenja obzirom na radne aktivnosti ispod površine.
Predavanje 3: Fizika ronjenja.
Ishodi učenja: Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod vodom i s mjenjanjem dubine,
osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku kretanja pod vodom.
Predavanje 4: Fiziologija ronjenja.
Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike zraka za disanje te karakterisitke ostalih udisajnih plinova, utjecaj
hiperbaričnih uvjeta na tjelesna tkiva i šupljine, specifičnosti funkcioniranja disajnog i kardiovaskularnog sustava u
hiperbaričnim uvjetima.
Predavanje 5: Medicina ronjenja.
Ishodi učenja: Znati razlikovati simptome dekompresijske bolesti od barotraume. Znati razlikovati uzroke nastajanja
ronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkoze
dušikom, znati razlike simptoma za barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem i
pneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja.
Predavanje 6: Saturacija plinova.
Ishodi učenja: Znati osnovne karakteristike plinova za disanje i uzroke njihova različita djelovanja na ljudsko tijelo,
razvoj i primjenu ronilačkih tablica, uzroke toksičnosti i simptome trovanja kisikom, ugljičnim dioksidom, ugljičnim
monoksidom.
Predavanje 7: Oprema za ronjenje.
Ishodi učenja: Znati osnovnu opremu za ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, znati razlikovati karakteristike
opreme, način uporabe, funkcioniranje i principe rada opreme, zaštitu i održavanje.
Predavanje 8: Prva pomoć i spašavanje.
Ishodi učenja: Znati načine izvlačenja unesrećenog ronioca na površinu, znati pružiti pomoć onesvještenom roniocu na
površini, znati načine transporta unesrećenog ronioca, metode prve pomoći za različita oboljenja.
Predavanje 9: Podvodna video i foto oprema.
Ishodi učenja: Znati osnovnu video i foto opremu za podvodna snimanja; tehnike snimanja, korištenje umjetne
rasvjete, karakteristike umjetne rasvjete.
Predavanje 10: Uzimanje i obrada podataka.
Ishodi učenja: Znati osnovne tehnike vizualnog cenzusa, metodu kvadrata, metodu točke, metodu transekta, znati
software za obradu podataka, primjenu rezultata u procjeni veličine populacija i ostalih bioloških podataka;
standardizaciju metoda; način vršenja kratkoročnih i dugoročnih istraživanja.
Predavanje 11: Ostali instrumenti i uređaji.
Ishodi učenja: Znati kategorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodne
uređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata.
Vježba 1: Fizikalni zakoni ronjenja.
Ishodi učenja: Znati Henryev, Daltonov i Boyle-Marriotov zakon, razlikovati djelovanje dubine, obzirom na utjecaj
dušika i kisika, znati brzinu ronjenja i načine izranjanja.
Vježba 2: Fiziologija ronjenja.
Ishodi učenja: Znati utjecaj plinova na tijelo, djelovanje plinova u ovisnosti o dubini i promjenama tlaka, temperaturi
vode i koeficijentu topljivosti.
Vježba 3: Medicina ronjenja.
Ishodi učenja: Prepoznati simptome dekompresijske bolesti i barotraume te narkoze dušikom, znati načine ronjenja
kojima se smanjuje mogućnost oboljenja, znati nedozvoljena ronjenja, znati zakonitosti ronjenja u granicama
sigurnosne krivulje.
Vježba 4: Oprema.
Ishodi učenja: Znati pravilno obući ronilačko odijelo i ABC opremu, znati sastaviti autonomni ronilački aparat, načine
oblačenja i skidanja, znati pravilno ga rastaviti i znati načine održavanja i čiščenja.
Vježba 5: Ulazak u vodu i disanje pod vodom.
Ishodi učenja: Znati sve načine pravilnog ulaska u vodu s ronilačkim aparatom te korištenje ronilačkog aparata pod
vodom za disanje, znati se balansirati na površini.
Vježba 6: Osnovne vježbe ronjenja.
Ishodi učenja: Znati skinuti masku i opet je postaviti pod vodom, znati održavati neutralnu plovnost, znati skinuti
aparat i ponovno ga obući pod vodom.
Vježba 7: Kretanje pod vodom.
Ishodi učenja: Znati se kretati pod vodom, načine upotrebljavanja peraja, skidanje olova i slobodan izron.
Vježba 8: Prva pomoć pod vodom.
Ishodi učenja: Znati davati bratsko disanje, znati naći izgubljeni regulator, bratsko disanje do površine, odvlačenje
unesrećenog do plovila ili obale.
Vježba 9: Kretanje u moru.
Ishodi učenja: Znati ponoviti sve naučeno u prirodnom okruženju do 18 m dubine.
Vježba 10: Tehnike podvodnih istraživanja.
Ishodi učenja: Znati praktično primjeniti metode kvadrata, točke i transekta, te upotrijebiti podvodnu foto i video
opremu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje se provjerava putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. Konačno znanje se utvrđuje i
ocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi u unaprijed određenom terminu, ili putem e-maila i telefona.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
BIOLOŠKA INVAZIJA
SMB207
15/0/0
2 ECTS (1,5 za predavanja, 0,5 za samostalno učenje)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / III. (semestar)
X
X
specijalistički
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Ante Žuljević
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Predmet Biološka invazija bavi se problematikom širenja areala vrsta posebno onim uzrokovanim ljudskim
aktivnostima te posljedicama koje širenje vrsta može imati za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Kolegij
započinje općenitim primjerima i terminologijom iz biološke invazije, a kasnije se fokusira na aktualne primjere iz
Sredozemnog i Jadranskog mora. Nastava se odvija u obliku predavanja uz Power Point prezentaciju te kratku
terensku nastavu kako bi se studenti upoznali s nekim od stranih vrsta prisutnim na području Splita. U nastavi
sudjeluju gostujući predavači: Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru' i Mr.
sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola tigrastog komarca'.
Za spremanje ispita studentima se preporučaju izvori poput preglednih radova, knjiga i internet stranica do
specijalističkih znanstvenih publikacija o pojedinim temama. Ispit je pismeni.
Popis obavezne literature
1. Global Invasive Species Database www.issg.org
2. Ciesm Atlas Of Exotic Species www.ciesm.org
3. Caulerpa www.izor.hr/kaulerpa
4. Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe www.europe-aliens.org
5. Zakon o zaštiti prirode NN 70/2005
6. Andrew N. Cohen. Invasions in the sea, Park Science 22(2), 2004.
Popis izborne literature
1. The Ecology of Invasions by Animals and Plants. Charles S. Elton
2. Aquatic Invasions in the Black, Caspian, and Mediterranean Seas (NATO Science Series: IV: Earth and
Environmental Sciences)
3. Natural Enemies: An Introduction to Biological Control. Ann E. Hajek
4. Encyclopedia of Biological Invasions (Encyclopedias of the Natural World). Daniel Simberloff and Marcel
Rejmanek
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Povijest biološke invazije.
Obrađuje se nekoliko povijesnih i recentnih svjetskih primjera invazivnih organizama i posljedica koje je njihovo
širenje imalo za ekosustav, ekonomiju i ljudsko zdravlje. Među njima su primjeri: Teredo navalis – zaljev San
Francisco; Mnemiopsis leidyi – Crno more; Eriocheir sinensis – europske rijeke.
Predavanje 2. Zašto se bavimo biološkom invazijom?
Kroz nekoliko jasnih primjera demonstrira se razlog zašto se bavimo biološkom invazijom odnosno procesom koji
može rezultirati drastičnim promjenama biološke, ekološke i krajobrazne raznolikosti, značajnim ekonomskim
posljedicama i ugroziti ljudsko zdravlje.
Predavanja 3 i 4. Terminologija.
Obrađuje se osnovna terminologija koja se koristi u kolegiju biološka invazija, a koje je potrebno znati zbog daljnjeg
praćenja kolegija. Svaki se termin pojašnjava primjerom. Osnovni obrađeni termini su: biološka invazija, autohtona i
alohtona vrsta, invazivna vrsta, udomaćena vrsta, naturalizirana vrsta, endem, biogeografske regije.
Predavanje 5. Proces biološke invazije.
Obrađuje se proces biološke invazije uzrokovane ljudskim djelovanjem. Proces uključuje različite faze od preuzimanja
organizma do njegovog ispuštanja i širenja u novom arealu koje može rezultirati povremenom, naturaliziranom ili
invazivnom vrstom. Dodatno se obrađuju slučajevi kriptogenih vrsta i pravilo broja 10.
Predavanje 6. Mehanizmi širenja vrsta.
Obrađuju se načini širenja areala vrsta od onih u vremenski geološkim razmjerima do onih izazvanim ljudskim
aktivnostima kao što su promet, ribarstvo, akvaristika, probijanje kanala i dr. Naglasak je na morski ekosustav.
Predavanje 7. Sprječavanje biološke invazije.
Kroz primjere se prikazuje što možemo napraviti da bi spriječili proces biološke invazije ili kontrolirali invazivnu
vrstu. Kontrola invazivnih organizama u morskom ekosustavu je iznimno zahtjevna što se pokazuje i primjerom da se
do danas u svijetu uspješno suzbilo samo tri invazivne vrste. Dodatno se obrađuje pojam biološke kontrole.
Predavanje 8. Primjer biološke invazije.
Kroz dokumentarni film "Mrav koji je pokorio Ameriku", utvrđuje se znanje stečeno u predavanjima 2 – 5.
Predavanje 9. Gostujući predavač Mr. sc. Toni Žitko (Zavod za javno zdravstvo Split) – 'Pojava, širenje i kontrola
tigrastog komarca'.
Predavanje 10. Biološka invazija u Jadranskom moru.
Obrađuju se sljedeći problemi: način unosa stranih vrsta, broj stranih vrsta, baze podataka o stranim vrstama, projekti /
institucije koji se bave stranim vrstama.
Predavanja 11-14. Alohtoni bentoski organizmi u Jadranskom moru.
Obrađuju se sljedeći primjeri koji pokrivaju povremene, kriptične, naturalizirane i invazivne vrste: Callinectes
sapidus, Teredo navalis, Melibe fimbriata, Bursatella leachi, Siphonaria pectinata, Ficopomatus enigmaticus,
Crassostrea gigas, Rapana venosa, Asparagopsis armata, Asparagopsis taxiformis, Womersleyella setacea,
Acrothamnion preissii, Colpomenia peregrina, Caulerpa taxifolia, Caulerpa racemosa var. cylindracea.
Predavanje 15. Gostujući predavač Prof. dr. sc. Jakov Dulčić (IOR Split) – 'Alohtone vrste riba u Jadranskom moru'.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit se polaže pismeno. Pitanja su s ponuđenim odgovorima. Odnos bodovi/ocjena: odličan >90%; vrlo dobar 8090%; dobar 70-80%; dovoljan 60-70%; nedovoljan <60%.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik se može kontaktirati na Institutu za oceanografiju i ribarstvo ili putem e-maila [email protected].
Naziv predmeta
PARAZITOLOGIJA MORSKIH ORGANIZAMA
SMB215
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / III. (semestar)
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije morskih organizama
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Predmet upoznaje studenta s okolnostima odnosa nametnik-domaćin, vrstama takvih zajednica i pojavi nametničkih
bolesti u intenzivnom uzgoju vodenih organizama. Naglasak je na nametnicima koji se s vodenih organizama mogu
prenijeti na čovjeka. Cilj predmeta je osposobljavanje studenta za prepoznavanje nametničkih sustava u uzgojnoj
sredini koji su potencijalno štetni po domaćina, odnosno mjera kojima se nametnici u akvakulturi mogu držati pod
kontrolom. Student će moći prepoznati osnovne grupe nametnika koje se javljaju u intenzivnom uzgoju riba i
školjkaša, metode sprječavanja i mogućnosti liječenja. Moći će prepoznati zoonotične nametnike, te upoznati metode
sprječavanja infekcije čovjeka kao potrošača proizvoda mora. Nastava je organizirana u vidu predavanja, odnosno
vježbi gdje student prepoznaje pojedine skupine nametnika prema njihovim osnovnim morfološkim osobinama.
Obveza studenta je donošenje bilježnice i olovki u boji za crtanje preparata i njihovo označavanje.
Popis obavezne literature
1. Fish pathology. Heinz-Hermann Reichenbach-Klinke, 1964.
2. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. Woo, 1995.
3. Protozoan parasites of fishes. Lom & Dykova, 1992.
4. Parasitofauna of Monte Negro fish. Radujković & Raibaut, 1989.
5. Evolutionary biology of host-parasite relationships: theory meets reality. Poulin, Morand, Skorping, 2000.
Popis izborne literature
1. A monograph on the isopods of North America. Richardson, 1905.
2. Keys to the trematoda, volume 1. Gibson, Jones, Bray, 2001.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Priroda nametnika: ekonomska, medicinska i ekološka značajnost. Definicija parazitizma.
Nazivi u parazitologiji.
Ishodi učenja: Razlikovanje parazitizma od ostalih životnih zajednica (simbioze, komenzalizma, foreze, mutualizma,
predatorstva); razumijevanje uloge nametnika u čovjekovoj svakodnevnici, odnosno u čitavom ekosustavu.
Predavanje 2. Priroda nametnika (nastavak): vrste životnih ciklusa nematnika. Vrste domaćina nametnika.
Adaptacije nametnika na nametnički način života. Parazitizam kao izvor bioraznolikosti i vodeća sila evolucije.
Ishodi učenja: Razlikovanje načina prijenosa i života nametnika; razumijevanje prilagodbi pojedinih nametničkih
grupa s obzirom na osobine domaćina; razumijevanje evolucijskog pritiska na nametnike uslijed njihovog opstanka.
Predavanja 3 i 4. Protista I: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih
nametnicima iz grupe Sarcomastigophora: Flagellata (Amyloodinium ocelatuma), Kinetoplastida
(Trypanosoma, Cryptobia, Trypanoplasma), Opalinata, Sarcodina (Paramoeba).
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijih i najtipičnijih predstavnika grupe Sarcomatigophora.
Predavanja 5 i 6. Protista II: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih
nametnicima iz grupe Apicomplexa: Coccidia (Eimeria, Goussia, Aggregata, Cryptosporidium). Toxoplazmoza
morskih organizama i čovjeka.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Apicomplexa.
Predavanja 7 i 8. Protista III: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih
nametnicima iz grupe Microsporidia. Microsporidioze riba i rakova. Encephalitozoon u čovjeka.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Microsporidia.
Predavanja 9 i 10. Protista IV: osobine, morfologija i bolesti morskih organizama i ljudi uzrokovanih
nametnicima iz grupe Ciliata. Balantidium, Trichodina, Trichodinella, sesilni cilijati morskih organizama.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Ciliata.
Predavanja 11 i 12. Myxozoa: morfologija, vrste u akvakulturi (Sphaerospora, Polysporoplasma,
Enteromyxum, Myxobolus, Ceratomyxa) i klinička slika bolesti, preventiva i liječenje. Myxozoe koje uzrokuju
postmortalne promjene u filetima ribe.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe Myxozoa.
Predavanja 13 i 14. Plošnjaci: osobine, životni ciklus, vrste adaptacija, niše parazitiranja i uloga trofičkog lanca
u prijenosu. Turbellaria u beskralježnjaka.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe virnjaka.
Predavanja 15 i 16. Jednorodni metilji: morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste adaptacija.
Polypisthocotylea (Sparicotyle). Monopisthocotylea (Diplectanum, Furnestinia i Lamellodiscus u bijele ribe,
Hexostoma i Tristomella u tune, Benedenia u gofa). Bolesti u kavezne ribe, patohistologija promjena.
Ishodi učenja: Razlikovanje najpatogenijh i najtipičnijih predstavnika grupe jednorodnih metilja.
Predavanje 17. Aspidogastrea: živi fosili. Dvorodni metilji (I): morfologija, osobine životnog ciklusa i vrste
adaptacija. Struktura spolnog sustava, niše parazitiranja. Manipulacija ponašanja domaćina. Vrste cerkarija.
Ishodi učenja: Razlikovanje trbuhožljebaca i dvorodnih metilja; razumijevanje životnog ciklusa dvorodnih metilja i
raznolikosti njihovih adaptacija.
Predavanje 18. Dvorodni metilji (II): Didymozoa u tune. Zoonotični digenea: Opisthorchis, Clonorchis,
Metorchis, Schistosoma. 'Plivačev svrab' u ljudi.
Ishodi učenja: Razlikovanje pojedinih vrsta Digenea u riba i čovjeka.
Predavanja 19 i 20. Cestoda (I): Cestodaria i Eucestoda. Osobitosti životnog ciklusa, morfologije, ekologije i
niša parazitiranja trakavica vodenih organizama.
Ishodi učenja: Razumijevanje biologije i ekologije prijenosa trakavica kroz trofički lanac.
Predavanja 21 i 22. Cestoda (II): najčešće trakavice morske ribe. Morske trakavice u ljudi (Diphyllobothrium,
Diplogonoporus, Trypanorhyncha).
Ishodi učenja: Razumijevanje prijenosa trakavica s morskih organizama na čovjeka; metode preventive i liječenja.
Predavanja 23 i 24. Acantocephala: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija kukičnjaka.
Infekcije čovjeka.
Ishodi učenja: Razlikovanje kukičnjaka od ostalih plošnjaka.
Predavanja 25 i 26. Nematoda: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija oblića. Infekcije čovjeka
(Anisakis, Trichinella).
Ishodi učenja: Razlikovanje oblića od ostalih makroparazita.
Predavanja 27 i 28. Crustacea: morfologija, biologija, ekologija, domaćini i patologija račića. Copepoda,
Isopoda (Cymothoida, Epicaridia, Gnathiida), Branchiura.
Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje pojedinih grupa nametničkih račića.
Predavanja 29 i 30. Fosilni nametnici i manje skupine nametnika: Porifera, Cnidaria, Hirudinea. Nametničke
školjke, puževi, ptice i ribe.
Ishodi učenja: Razlikovanje i razumijevanje manje učestalih nametničkih zajednica.
Vježbe 1 i 2. Parazitološka pretraga: metode uzorkovanja, pohrana i transport uzoraka. Metode u
parazitologiji: od strugotina tkiva do molekularne identifikacije.
Ishodi učenja: Izvesti parazitološku pretragu i izolirati nametnika iz tkiva (bez identifikacije), pohraniti nametnika za
histološku, mikroskopsku i molekularnu analizu.
Vježbe 3 i 4. Protista: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Protista.
Vježbe 5 i 6. Myxozoa: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture Myxozoa. Razudbom ribe, izolirati i
identificirati Myxozoa.
Vježbe 7 i 8. Jednorodni metilji i virnjaci: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture jednorodnih metilja i virnjaka. Razudbom ribe i
školjke, izolirati i identificirati jednorodne metilje, odnosno virnjake.
Vježbe 9 i 10. Dvorodni metilji: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih preparata, nacrtati i označiti strukture dvorodnih metilja.
Vježbe 11 i 12. Trakavice: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, nacrtati i označiti strukture trakavica.
Vježbe 13 i 14. Oblići: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz mikroskopskih i histoloških preparata, odnosno razudbe plave ribe nacrtati i označiti strukture
Anisakis.
Vježba 15. Nametnički račići: morfološke osobine.
Ishodi učenja: Iz trajnih preparata pod lupom nacrtati i označiti strukture isopodnog račića.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Nakon savladavanja osnova parazitologije, naglasak kolegija biti će na terenskom uzorkovanju i vlastitoj pripremi
parazitoloških preparata s obzirom na interese ili afinitete studenta (nametnici uzgojene ribe, školjaka, hobotnica ili
divlje ribe). Ispit se sastoji iz usmene prezentacije odabrane teme s prezentacijom vlastite parazitološke zbirke.
Preduvjet pristupu ispita je položeni kolokviji prepoznavanja preparata najčešćih nametnika i pismeni kolokvij općeg
djela parazitologije.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi preko e-maila [email protected].
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
GOSPODARENJE ŽIVIM BOGATSTVIMA MORA
SMR214
30/0/15
3 ECTS (2 ECTS za predavanje i vježbe, 1 ECTS za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
izborni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / IV. (semestar)
Osnovna predznanja iz opće biologije, biologije i ekologije mora, ribarstvene biologije i
ekologije te živih bogatstava mora
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik / engleski jezik (prema potrebi)
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađanju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog predmeta je omogućiti studentima da usvoje znanja potrebna za pravilno i održivo gospodarenje
živim bogatstvima mora, posebice primjenom mjera reguliranja ribolova, kako bi se onemogućilo njihovo
preintenzivno i nekontrolirano iskorištavanje. Nastava je organizirana kroz predavanja i vježbe na kojima su studenti
obavezni prisustvovati.
Popis obavezne literature
1. Sparre, P. & S.C. Venema. 1998. Introduction to tropical fish stock assessment, Part I: Manual, FAO Fisheries
Technical Paper 306/1, Rev.2, 407 p.
Popis izborne literature
1. Iudicello, S., M.L. Weber & R. Wieland. 1999. Fish, Markets and Fishermen: The Economics of Overfishing.
Island Press, 205 p.
2. Cunningham S. & T. Bostock. 2006. Successful Fisheries Management: Issues, Case studies, Perspectives. Eburon
Publishers, 240 p.
3. Franklin, H.B. 2008. The Most Important Fish in the Sea: Menhaden and America. Shearwater, 280 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Temeljni pojmovi upotrebljavani u gospodarenju živim bogatstvima mora. Trofički odnosi u
ekosustavu mora. Područja u moru. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti pojmove koji se upotrebljavaju u gospodarenju živim bogatstvima mora, kao što su: morsko
ribarstvo, morski organizmi koji su predmet interesa morskog ribarstva, morski ribolov, podjela morskog ribolova,
ribolovni alati, tehnika ribolova, ribolovni napor, ribolovni kapacitet, objekti ribolova, lovište, prelov, održivo
iskorištavanje stoka, zaštićeno područje i ostali pojmovi. Objasniti temeljne procese u proizvodnji organske materije u
moru, te s tim povezane trofičke odnose u ekosustavu mora. Prikazati područja ili biološka okružja u moru. Prikazati
dubinske zone i topografske provincije u pelagijalu, kao i dubinske zone ili stepenice u bentalu. Objasniti pojmove
kontinentska podina ili šelf i kontinentski slaz.
Predavanje 2. Područja u Jadranskom moru s posebnim osvrtom na područja značajna za jadranski ribolov.
Životne zajednice u moru i ribolov. Životne zajednice i ribolov u Jadranu. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati dubinske zone u području pelagijala i bentala u Jadranskom moru. Prikazati i objasniti
dubinske zone u Jadranu, podjednako u pelagijalu, kao i u bentalu značajne za ribolov. Prikazati životne zajednice u
moru, vrste morskih organizama koje žive u pojedinim životnim zajednicama, te temeljne značajke pelagičnih i
pridnenih vrsta. Pelagične i pridnene vrste u Jadranu i njihove značajke.
Predavanje 3. Značajke živih bogatstava mora kao objekata ribolova. Russelov zakon o dinamičkoj ravnoteži.
Monitoring živih bogatstava mora. Stok. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što su živa bogatstva mora i kojim se procesima povećavaju (pomlađuju i održavaju) i
smanjuju. Objasniti razliku između iskorištavanih i neiskorištavanih zajednica. Objasniti mjere koje treba poduzimati
i podatke s kojima treba raspolagati prije nego što se počnu provoditi mjere pravilnog gospodarenja živih bogatstava
mora. Objasniti odnos ribolovnog napora i ostvarenog ulova te Graham-Schaeferovu krivulju. Objasniti pojavu
prelova i njegove posljedice. Objasniti u čemu se sastoji monitoring živih bogatstava mora i zašto se provodi.
Objasniti biološki i pragmatički pojam stoka. Objasniti mehanizme koji uvjetuju zasebnost pojedinih stokova.
Prikazati i objasniti strukturu stoka i njegovu analizu. Objasniti Petersenovu krivulju.
Predavanje 4. Temeljni čimbenici koji utječu na biomasu stoka. Novačenje, rast, prirodna i ribolovna smrtnost.
Procjena razine smrtnosti. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti čimbenike koji sudjeluju u bilanci dobitaka i gubitaka biomase iskorištavanog dijela stoka.
Objasniti čimbenike o kojim ovisi biomasa stoka. Objasniti novačenje ili regrutaciju, rast, prirodnu i ribolovnu
smrtnost. Razumjeti i objasniti dinamiku i temeljne značajke kohorte ili godišnje klase. Prikazati i objasniti prirodnu,
ribolovnu i ukupnu smrtnost, jednadžbu ribolova ili Baranova, eksploatacijski odnos i ukupni broj uginulih riba
prouzrokovan prirodnim razlozima.
Predavanje 5. Ribolovni napor, ribolovna snaga, ulov po jedinici ribolovnog napora, lovnost i selektivnost
ribolovnih alata. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je ribolovni napor, ribolovna snaga i ulov na jedinici ribolovnog napora kod
najzastupljenijih i gospodarski najznačajnijih ribolovnih alata i načina ribolova. Objasniti razliku između ribolovnog
intenziteta i ribolovnog napora. Na primjeru pridnene povlačne mreže (koće) i zaglavljujućih mreža (jednostrukih
mreža stajaćica) objasniti i prikazati lovnost ribolovnih alata. Objasniti kada mrežno oko kod ribolovnih alata ima
najveću površinu i oblik kvadrata. Objasniti selektivnost ili izbirljivost ribolovnih alata.
Predavanje 6. Prirodna regulacija veličine stoka i čimbenici koji utječu na brojnost godišnjih klasa. Veličina
matičnog stoka i čimbenici okoliša. Metode identifikacije stoka. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti razliku između pelagičnih i pridnenih ribljih stokova. Prikazati čimbenike koji utječu na
brojnost godišnjih klasa. Objasniti o čemu ovisi brojnost matičnog stoka. Prikazati čimbenike okoliša. Prikazati i
objasniti fizičko-kemijske i biološke čimbenike okoliša. Prikazati i objasniti metode identifikacije stoka.
Predavanje 7. Modeli optimalnog ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je optimalni ribolov. Prikazati i objasniti što su modeli optimalnog ribolova i čemu služe.
Objasniti i prikazati kojim se metodama mogu utvrditi promjene u ribljim stokovima. Objasniti što se može obavljati
pomoću matematičkih modela i za što mogu biti upotrijebljeni rezultati matematičkih modela. Objasniti što su
sintetički ili globalni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju. Prikazati koji su
od sintetičkih ili globalnih modela najviše u upotrebi. Prikazati razliku između Schaeferovog i Foxovog modela.
Objasniti što su analitički ili strukturni modeli, čemu služe i što se pomoću njih procjenjuje, te kada se upotrebljavaju.
Koji model pripada klasi analitičkih ili strukturnih modela. Koje su pretpostavke Beverton i Holtovog modela ulova
po novačenju (Y/R). Prikazati Beverton i Holtov model ulova po novačenju za kratko vremensko razdoblje i za čitavo
životno razdoblje kohorte. Objasniti Beverton i Holtov model biomase po novačenju. Objasniti što je djevičanska
biomasa po novačenju.
Predavanje 8. Procjene stanja živih bogatstava mora. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati metode procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati posredne i neposredne metode
procjene stanja živih bogatstava mora. Prikazati i objasniti metodu analize virtualne populacije (VPA). Prikazati i
objasniti procjenu veličine stoka hidroakustičkom metodom. Prikazati i objasniti procjenu veličine stoka metodom
prevaljene jedinične površine povlačnom mrežom (koćom). Procjena veličine stoka na temelju brojnosti jaja. Procjena
veličine stoka metodom markiranja ili Petersenovom metodom.
Predavanje 9. Gospodarenje živim bogatstvima mora pomoću operacijskih jedinica, pokazatelja stanja i
referentnih točaka. (2 sata)
Ishodi učenja: Prikazati operacijske jedinice, koje su osnovne jedinice za gospodarenje. Prikazati pokazatelje stanja ili
indikatore koji služe za opisivanje stanja pojedinih bogatstava mora. Prikazati referentne točke s kojima se opisuje
stanje pojedinih živih bogatstava.
Predavanje 10. Reguliranje ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je reguliranje ribolova i zašto se primjenjuje. Koji su teoretski temelji reguliranja ribolova,
kada je MSY određen kao cilj reguliranja ribolova i da li je MSY najbolji cilj reguliranja ribolova. Objasniti kako na
održivi ulov utječu intervencije države, odnosno subvencije, reguliranje cijene goriva, smanjenje troškova ribolova ili
promjena cijene ribe. Objasniti što je optimalni uravnoteženi ulov (OSY) i zašto je uveden. Koji su kriteriji ocjene
stanja stoka. Prikazati i objasniti pojedine načine reguliranja ribolova.
Predavanja 11. Reguliranje ribolova u Jadranu. (3 sata)
Ishodi učenja: Prikazati i objasniti Zakon o morskom ribarstvu. Prikazati i objasniti mjere reguliranja ribolova na
Jadranu.
Vježba 1: Reguliranje ribolovnog napora. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam ribolovnog napora, te njegovo određivanje za različite tipove ribolovnih alata.
Poznavati različite metode reguliranja ribolovnog napora u svijetu i posebice u Jadranu. Razumjeti prednosti i
nedostatke navedenih metoda. Razumjeti pojam Von Bertalanffyeve jednadžbe rasta i njegovu važnost u ribarstvu.
Razumjeti pojmove prirodne, ribolovne i ukupne smrtnosti.
Vježba 2: Primjena poticaja u ribarstvu. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam poticaja u ribarstvu, te znati različite metode poticaja koje se koriste u svijetu i u
Jadranu. Analizirati utjecaj poticaja na ribolovni napor i maksimalni održivi ulov, te samim time i na stanje živih
bogatstava mora. Razumjeti prednosti i nedostatke poticaja s ribarstveno-tehnološkog i socio-ekonomskog aspekta.
Vježba 3: Sistem kvota. (3 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojam kvota u ribarstvu. Znati metode određivanja kvota, te usporediti sistem kvota u
različitim zemljama. Usporediti i objasniti prednosti i nedostatke različitih tipova kvota (zajednička kvota,
individualne kvote, individualne prenosive kvote, itd.). Usporediti sistem kvota sa ostalim metodama reguliranja
ribolova. Razumjeti pojam maksimalnog održivog ulova. Razumjeti metode određivanja maksimalnog održivog ulova
metodom Schaefera i Foxa.
Vježba 4: Selektivnost ribolovnih alata i reguliranje minimalne lovne duljine. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata. Usporediti različite ribolovne alate i znati
metode procjene njihove štetnosti i načine povećanja selektivnosti. Razumjeti utjecaj selektivnosti alata na stanje
ciljanih živih bogatstava mora, te znati metode povećanja selektivnosti. Analizirati prednosti i nedostatke metode
reguliranja ribolova putem određivanja minimalne dozvoljene lovne duljine, te usporediti ovu metodu sa metodama
reguliranja konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata.
Vježba 5: Reguliranje obavljanja ribolova u RH. (2 sata)
Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja obavljanja ribolova koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi RH.
Usporediti metode prostorne zabrane, vremenske zabrane, lovostaja, minimalne dozvoljene lovne duljine, itd.
Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda.
Vježba 6: Reguliranje ribolovnih alata u RH. (2 sata)
Ishodi učenja: Znati sve mjere reguliranja karakteristika ribolovnih alata koje se primjenjuju u zakonskoj regulativi
RH. Usporediti metode reguliranja veličine mrežnih oka, konstrukcijskih karakteristika ribolovnih alata, njihove
namjene i tehnike ribolova. Objasniti prednosti, nedostatke i mogućnosti primjene svake od navedenih metoda.
Vježba 7: Monitoring živih bogatstava mora. (2 sata)
Ishodi učenja: Znati tehnike, mogućnosti i prioritete monitoringa živih bogatstava mora. Znati nabrojati i ukratko
opisati projekte monitoringa u Jadranu, sa posebnim naglaskom na najnovijim rezultatima i saznanjima. Usporediti
različite metode monitoringa, te analizirati njihove prednosti i nedostatke.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje se provjerava putem ispita iz vježbi, te ispita iz predavanja. Ispit iz vježbi sastoji se od praktičnog rješavanja
zadataka vezanih uz gospodarenje živim bogatstvima mora. Tek nakon uspješno položenog ispita iz vježbi studenti
mogu pristupiti ispitu iz predavanja, koji se polaže usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve dodatne informacije vezane za predmet Gospodarenje živim bogatstvima mora studenti mogu dobiti na e-mail
[email protected], tel. 021/558-251, ili osobno na Odjelu za studije mora.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
OSNOVE BIOKEMIJE
SMR215
30/0/15
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / IV. (semestar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Dr. sc. Mladen Tudor, znanstveni suradnik
Nositelj predmeta
Dr. sc. Mladen Tudor, znanstveni suradnik
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Upoznavanje s općim principima biokemije kao što su: strukture i funkcije prirodnih makromolekula, stvaranje i
pohranjivanje energije u organizmu, metabolički putovi, biosinteza i razgradnja makromolekula.
Popis obavezne literature
1. Karlson P., Biokemija. Školska knjiga
2. Stryer L., Biokemija. Školska knjiga
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Podjela metabolizma. Funkcionalne skupine. Acido-bazna ravnoteža.
Ishodi učenja: Upoznavanje s pojmom metabolizma i podjelom biokemijskih procesa. Kemijske veze i načini
povezivanja makromolekula. Funkcionalne skupine spojeva važnih u biokemijskim procesima. Disocijacija
karboksilnih kiselina i zakon o djelovanju masa. Što su puferi i njihova važnost u homeostazi.
Predavanje 2. Proteini, peptidi i aminokiseline.
Ishodi učenja: Važnost molekula proteina u izgradnji bioloških sustava. Prostorna struktura proteina. Kompleksiranje
proteina s drugim biokemijski važnim molekulama. Funkcionalne skupine aminokiselina i njihova podjela. Struktura
svih aminokiselina koje ulaze u sastav živih bića.
Predavanje 3. Ugljikohidrati.
Ishodi učenja: Objasniti od kojih funkcionalnih skupina se sastoje ugljikohidrati. Kako se oni klasificiraju. Objasniti
njihovu konfiguraciju i konformaciju te na koji način se lančasti oblik pretvara u prstenasti. Upoznavanje s
biokemijski najvažnijim šećerima.
Predavanje 4. Masti (lipidi).
Ishodi učenja: Upoznati način na koji se definiraju masti. Objasniti kemijsku građu masti i što su masne kiseline.
Sustav nomenklature masnih kiselina. Upoznati strukture najvažnijih masnih kiselina.
Predavanje 5. Kemijska ravnoteža i kemijska energetika.
Ishodi učenja: Objasniti kemijsku ravnotežu reaktanata i produkata. Objasniti pojam slobodne energije i njenu
povezanost s kemijskom ravnotežom. Objasniti dinamičku ravnotežu u biokemijskom (živom) sustavu.
Predavanje 6. Enzimi.
Ishodi učenja: Objasniti što su kemijski enzimi i njihovu važnost u procesima stanica. Podjela i nomenklatura enzima.
Što je aktivno središte enzima i njegova važnost u odvijanju reakcija.
Predavanje 7. Kinetika enzimskih reakcija.
Ishodi učenja: Upoznavanje s osnovnim principima kemijske kinetike. Rastumačiti Michaelis-Mentenovu kinetiku
enzimskih reakcija i njenu važnost u biokemijskim reakcijama.
Predavanje 8. Koenzimi.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu koenzima i njihovu kemijsku prirodu. Upoznati osnovne koenzime i reakcije u kojima
oni sudjeluju.
Predavanje 9. Vitamini.
Ishodi učenja: Upoznati sustav podjele vitamina. Važnost vitamina u biokemijskim sustavima kao koenzima. Upoznati
strukture, biokemijsku važnost i potrebne dnevne doze svih najvažnijih vitamina.
Predavanje 10. Nukleinske kiseline.
Ishodi učenja: Upoznati kemijsku prirodu nukleinskih kiselina. Objasniti njihovu gensku važnost u strukturi DNA.
Upoznati vrste i ulogu ribonukleinskih kiselina. Rastumačiti prostornu strukturu DNA i njenu replikaciju. Objasniti
ulogu i mehanizme DNA i RNA u sintezi proteina.
Predavanje 11. Prehrana i probava.
Ishodi učenja: Upoznati bitne sastojke hrane. Rastumačiti probavni sustav i njegovu funkciju u razgradnji sastojaka
hrane. Upoznati mehanizam probave proteina, masti i ugljikohidrata. Energijski učinci hrane i osnovni (bazalni)
metabolizam.
Predavanje 12. Metabolizam aminokiselina.
Ishodi učenja: Upoznati glavne putove razgradnje aminokiselina i produkte koji pri tome nastaju. Upoznati putove
biosinteze proteina.
Predavanje 13. Metabolizam ugljikohidrata.
Ishodi učenja: Objasniti glikolizu i glukoneogenezu. Energijska bilanca glikolize. Upoznati put i važnost Cori-ciklusa.
Predavanje 14. Metabolizam masnih kiselina. Izoprenoidi, steroidi i hormoni.
Ishodi učenja: Objasniti nastajanje i važnost acetil-CoA u metabolizmu masnih kiselina. -oksidacija masnih kiselina
kao put njihove razgradnje. Put biosinteze masnih kiselina. Objašnjenje sinteze izoprenoida iz acetil-CoA kao
prekursora kolesterola i steroidnih hormona. Upoznavanje struktura glavnih steroidnih hormona.
Predavanje 15. Citratni ciklus.
Ishodi učenja: Objasniti ulogu citratnog ciklusa kao okretišta u metabolizmu, ugljikohidrata, aminokiselina i lipida.
Rastumačiti sve reakcije i ključne enzime citratnog ciklusa.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Polaganje ispita je usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
MIKROBIOLOGIJA MORA
SMB310
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/30
(P/S/V)
4 ECTS (predavanja, samostalno učenje, konsultacije = 2 ECTS; laboratorijske vježbe,
ECTS
kolokviji = 2 ECTS)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / IV. (semestar)
Godina/semestar
Osnovna znanja iz opće mikrobiologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Nada Krstulović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Marin Ordulj, viši asistent
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Sve su grupe mikroorganizama sa svojim predstavnicima zastupljene u morskom okolišu kao autohtoni stanovnici
mora. Štoviše, mikroorganizmi su vrlo značajna komponenta morskog ekosustava s obzirom da sudjeluju u svim
trofičkim procesima u moru, a u većini njih su predominantni. Kao prvo, predstavljaju najznačajniji dio primarnih
proizvođača u moru (fitoplankton, cijanobakterije, foto- i kemoautotrofne bakterije); značajni su potrošači primarne
proizvodnje (heterotrofni nano- i mikroplankton); a praktički su jedini koji u moru obavljaju razgradnju organske
tvari, te pretvorbu organskih u anorganskih spojeva (bakterije, gljivice). Poznavanje ovih procesa je, bez dvojbi,
neophodno za procjenu ukupne produktivnosti morskog ekosustava, kao i njegovog odgovora na promjene u okoliš.
Mikroorganizmi, posebice heterotrofne bakterije predstavljaju temeljne komponente hranidbenih mreža čija je uloga u
biogeokemijskim procesima izuzetno velika. Nastava se organizira kao redovita tjedna nastava. Kombinirani oblici
provođenja: frontalna predavanja; video i slične prezentacije, rasprave po nastavnim jedinicama; praktične vježbe koje
se održavaju u suvremenom mikrobiološkom laboratoriju sa svom potrebitom opremom. Tijekom nastavne godine
održava se 15 laboratorijskih vježbi koje studenti odrađuju samostalno nakon uvodnih predavanja i uz nadzor za
vrijeme izvođenja vježbi. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka). Studenti su
obvezni sudjelovati u odrađivanju domaćih zadaća i vježbi, te imaju obvezu pristupanju predviđenih kolokvija.
Popis obavezne literature
1. Krstulović, N. I M. Šolić, 2006. Mikrobiologija mora, IOR-Split, 317p. Udžbenik Sveučilišta u Splitu.
2. Šolić, M. i N. Krstulović, 2000. Ekologija morskog bakterioplanktona, IOR-Split,472p. Priručnik Sveučilišta u
Splitu.
Popis izborne literature
1. Kirchman, D.L. 2000. Microbial Ecology of the Oceans, Wiley Series in Ecological and Applied Microbiology,
542p.
2. Austin, B. 1993. Marine Microbiology, Cambridge University Press, 218 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u mikrobiologiju mora.
Značajna otkrića iz područja mikrobiologije mora koja su se dogodila posljednjih 20-ak godina, a koja su iz osnova
promijenila koncept strukture i funkcioniranja ekosustava mora. Mikrobiologija mora kao jedno od najdinamičnijih
polja oceanologije.
Predavanje 2. Staništa mikroorganizama u moru.
Gdje sve obitavaju mikroorganizmi u moru? Pregled i obrada svakog od staništa mikroorganiuzama u moru: neuston,
pelagijal, plankton, simbiotska staništa, bentosko stanište.
Predavanje 3. Raznolikost mikroorganizama u moru.
Koji sve mikroorganizmi obitavaju u morskom okolišu, osobine morskih mikroorganizama, dominantne skupine
prokariota, dominantne skupine eukariota. Poseban osvrt na prokariotske mikroorganizme (bakterije), zastupljenost
najznačajnije fizioloških skupina prokariota u moru.
Predavanje 4. Brojnost i dinamika bakterijskih populacija u pelagijalu 1 – Brojnost (abundancija).
Prokariotski mikroorganizmi u pelagijalu (bakterije i cijanobakterije) su komponenta planktonske zajednice. Prema
biološkim osobinama svrstani su u bakterioplankton, a po veličini u pikoplankton. Izražavanje gustoće (abundancije)
bakterioplanktona: brojnost bakterija, biomasa bakterija, volumen bakterija kao parametar procjene bakterijske
biomase.
Predavanje 5. Brojnost i dinamika bakterijskih populacija u pelagijalu 2 – Fluktuacije bakterioplanktona.
Čimbenici okoliša koji imaju utjecaja na brojnost i biomasu bakterija, odgovor mikroorganizama na promjene u
okolišu: prostorna raspodjela kao rezultat trofičkog statusa određenog područja; sezonske promjene abundancije
bakterija koje su u prvom redu rezultat sezonskih promjena klimatskih čimbenika, odnosno temperature; vertikalna
raspodjela koju uzrokuju, uz temperaturu, i složeni hranidbeni odnosi i fizičko-kemijske promjene kroz ekološke niše;
dnevne oscilacije kao rezultat dnevnog sunčevog ciklusa.
Predavanje 6. Brojnost i dinamika bakterijskih populacija u pelagijalu 3 – Rast i proizvodnja bakterija.
Specifična stopa rasta bakterija, efikasnost rasta – efikasnost kojom bakterije konzumiranu organsku tvar ugrađuju u
vlastitu biomasu, odnosno u populacijski rast; bakterijska proizvodnja: funkcija specifične stope rasta i abundancije
bakterija. Odnos bakterijske i primarne fitoplanktonske proizvodnje.
Predavanje 7. Virusi u morskom okolišu.
Zastupljenost virusa u morskom okolišu, omjer virusi/bakterije, koje skupine virusa čine zajednicu virusa u moru,
bakteriofagi kao najzastupljenija skupina virusa, aktivnost i uloga virusa u moru.
Predavanje 8. Čimbenici koji reguliraju gustoću bakterijskih populacija.
Resursi koji reguliraju rast i razmnožavanje mikroorganizama, osnovni načini ishrane (asimilacije ugljika) morskih
mikroorganizama: autotrofni i heterotrofni mikroorganizmi. Korištenje otopljene organske tvari, anorganski resursi za
rast i razmnožavanje mikroorganizama. Temperatura kao čimbenik koji regulira brzinu procesa unutar mikrobne
zajednice. Interakcije između mikroorganizama kao čimbenik regulacije njihovih populacija: kompeticija, predacija i
aktivnost virusa kao dominantni tipovi interakcija između mikroorganizama koji reguliraju veličinu i dinamiku
njihovih populacija.
Predavanje 9. Mehanizmi kontrole.
Sinteza čimbenika koji reguliraju veličinu i dinamiku populacija mikroorganizama, s kojima smo se bavili u
prethodnim predavanjima, na način da se svrstaju u dvije kategorije s obzirom na njihov način kontrole populacija. S
jedne strane su resursi (DOM, anorganske tvari) koji su neophodni za održavanje, rast i razmnožavanje populacija
mikroorganizama: 'Bottom-up' kontrola ili kontrola 'odozdo' ili kontrola resursima odnosno kontrola proizvođačima. S
druge strane su čimbenici koji uzrokuju ugibanje mikroorganizama (predacija, virusna aktivnost), 'top-down' kontrola
(kontrola 'odozgo') ili kontrola konzumentima.
Predavanje 10. Uloga mikroorganizama u ekosustavu mora 1.
Hranidbeni odnosi unutar mikrobne zajednice: uvjeti u kojima se razvijaju različiti tipovi hranidbenih mreža, mikrobni
krug, mikrobna hranidbena mreža, ugradnja i protok bakterijske biomase u predatorske komponente na trofičkoj i
vremenskoj skali.
Predavanje 11. Uloga mikroorganizama u ekosustavu mora 2.
Uloga mikroorganizama u procesima razgradnje organske tvari i transformacije anorganskih spojeva: 1) uloga
bakterija u razgradnji složenih organskih tvari: heterotrofna aktivnost. Složene organske tvari se u moru mogu nalaziti
i kao zagađivala koja u more dospijevaju iz različitih izvora. Aktivnosti mikroorganizama u razgradanji tih tvari su od
izuzetne važnosti za pročišćavanje mora (autopurifikacija). Posebna pozornost se pridaje učešću mikroorganizama u
razgradnji nafte i naftnih derivata. 2) Uloga bakterija u transformaciji anorganskih tvari: kruženje ugljika, dušika,
sumpora i ostalih važnih biogenih elemenata.
Predavanje 12. Mikroorganizmi u sedimentima.
Brojnost i proizvodnja bakterija u sedimentima, odnos pelagičke i bentoske bakterijske brojnosti i proizvodnje, uloga
bakterija u sedimentima, skupine bakterija odgovornih za određene biogeokemijske procese, odnosno remineralizaciju
organskog detritusa u sedimentu. Razlike u aktivnostima bakterija u plitkovodnim i dubokomorskim sedimentima.
Predavanje 13. Mikroorganizmi dubokomorskog okoliša.
Osobine mikroorganizama duboko-morskog okoliša, raznolikost mikroorganizama dubokomorskog staništa, razlike u
njihovoj brojnosti i aktivnostima duboko-morskog staništa i morskih staništa do dubine od 1.000 m. Hidrotermalni
izvori i mikroorganizmi hidrotermalnih izvora. Aktivnost i uloga duboko-morskih mikroorganizama.
Predavanje 14. Odnos mikroorganizama i makroorganizama u moru (simbiotska staništa).
Mikroorganizmi kao epifiti na morskom bilju, mikroorganizmi kao epibionti i endobionti zdravih kralježnjaka i
beskralježnjaka. Autohtoni morski mikroorganizmi – uzročnici oboljenja kralježnjaka i beskralježnjaka. Uvjeti u
kojima autohtoni morski mikroorganizmi postaju patogeni za makroorganizme u morskom okolišu.
Poglavlje 15. Alohtoni mikroorganizmi u moru.
Izvori alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu. Pregled alohtonih mikroorganizama koji se zadržavaju za
određeno vrijeme u morskom okolišu. Čimbenici koji utječu na njihovo preživljavanje u moru. Akumulacija alohtonih
mikroorganizama u morskim organizmima s posebnim osvrtom na filtratore (filter-feeders).
Vježba 1. Određivanje brojnosti i biomase bakterija u vodenom stupcu.
Određivanje brojnosti bakterija metodom epifluorescentne mikroskopije i protočne citometrije i određivanje
bakterijske biomase iz volumena i ukupnog broja bakterijskih stanica.
Vježba 2. Određivanje brojnosti i biomase HNF-a.
Određivanje brojnosti heterotrofnih nanoflagelata metodom epifluorescentne mikroskopije i određivanje biomase
heterotrofnih nanoflagelata iz volumena i ukupnog broja.
Vježba 3. Određivanje brojnosti cijanobakterija.
Određivanje brojnosti cijannobakterija metodom epifluorescentne mikroskopije.
Vježba 4. Određivanje bakterijske proizvodnje u moru.
Određivanje bakterijske proizvodnje metodom ugradnje 3H-Timidina u DNK na tekućem scintilacijskom brojaču.
Vježba 5. Izolacija i određivanje brojnosti bakteriofaga u moru.
Izolacija i određivanje broja virusnih čestica metodom epifluorescentne mikroskopije i metodom procjene ukupnog
broja virusa putem plakova na diferencijalnim hranjivim podlogama.
Vježba 6. Utjecaj ekoloških čimbenika na rast morskih mikroorganizama.
Kako različiti ekološki čimbenici utječu na rast morskih bakterija (rast na različitim hranjivim podlogama, pri
različitim temperaturama, pri različitom osmotskom tlaku, pH, anorganskim solima).
Vježba 7. Potrebe mikroorganizama za kisikom.
Upoznavanje s metodama određivanja različitih potreba mikroorganizama za kisikom, utjecaj različite koncentracije
kisika na rast mikroorganizama na hranjivim podlogama.
Vježba 8. Uzgoj anaerobnih mikroorganizama.
Upoznavanje s različitim laboratorijskim tehnikama uzgoja anaerobnih mikroorganizama na selektivnim i
diferencijalnim hranjivim podlogama.
Vježba 9. Izolacija bakterija koje sudjeluju u ciklusu dušika.
Izolacija i određivanje skupine bakterija koje sudjeluju u ciklusu dušika koristeći diferencijalne hranjive podloge.
Vježba 10. Izolacija i uzgoj luminiscentnih bakterija.
Izolacija bioluminiscentnih bakterija s površine ribe metodom razmaza na diferencijalnim hranjivim podlogama.
Vježba 11. Stupac po Winogradskom.
Izrada Winogradsky stupca pomoću kojeg se prati razvoj mikrobnih zajednica u sedimentu pri različitom gradijentu
H2S i O2. (Napomena: obzirom na spori rast bakterija u sedimentu postavljanje vježbe se izvodi uz vježbu 4).
Vježba 12. Izolacija i određivanje brojnosti bakterija iz morskog sedimenta.
Izolacija bakterija u sedimentu metodom sonifikacije i određivanje brojnosti bakterija u sedimentu brojanjem izraslih
kolonija na diferencijalnim hranjivim podlogama.
Vježba 13 Određivanje sanitarne kakvoće mora metodom membranske filtracije.
Određivanje indikatorskih organizama u moru metodom membranske filtracije uz korištenje selektivnih podloga i
određivanje sanitarne kakvoće mora za kupanje.
Vježba 14. IMViC test.
Određivanje prisutnosti glavnih rodova obitelji Enterobacteriaceae (enterobakterije) u uzorku praćenjem serija
reakcija na diferencijalnim hranjivim podlogama.
Vježba 15. Ispitivanje sanitarne kakvoće školjkaša.
Ispitivanje sanitarne kakvoće školjkaša metodom najvjerojatnijeg broja (MPN metoda).
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Do konačne ocjene dolazi se polaganjem testova iz gradiva predavanja i laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra
polažu se dva testa iz gradiva i dva testa iz laboratorijskih vježbi. Za pozitivnu ocjenu mora bit riješeno najmanje 60%
pitanja iz svakog pojedinačnog testa. Položeni testovi iz laboratorijskih vježbi su uvjet za dobijanje konačne ocjene.
Rezultati testova iz gradiva predavanja se zbrajaju i konačna ocjena se formira na sljedeći način:
90-100% riješenih pitanja iz testova – izvrstan (5)
80-89% riješenih pitanja iz testova – vrlo dobar (4)
70-79% riješenih pitanja iz testova – dobar (3)
60-69% riješenih pitanja iz testova – dovoljan (2)
<60% - student nije zadovoljio.
Student ima pravo jedan put ponoviti svaki od testova. Ponovno polaganje testova se organizira na kraju semestra u
istom terminu za sve studente. Nakon ponovljenog testa postignuti bodovi su važeći, a stari bodovi iz prvog pokušaja
se brišu. Studenti koji ne ostvare uvjete za dobivanje konačne ocjene iz polaganja testova mogu polagati ispit iz
cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova (onoliko puta koliko to pravilnik o studiranju dozvoljava), na način da
mogu birati polaganje završnim testom koji obuhvaća cijelo gradivo ili usmenim ispitom.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ZAGAĐENJE MORA
SMB411
30/15/0
ECTS
3 ECTS (1,5 za predavanja i seminare; 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / IV. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće, anorganske i organske kemije te ekologije mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Grozdan Kušpilić
Nositelj predmeta
Dr. sc. Maja Krželj, viši asistent
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Nepoželjni efekti eutrofikacije, promjene prirodne razine otopljenih tvari, akumulacije teških metala i postojanih
organskih zagađivala javljaju se danas u mnogim priobalnim područjima kao ozbiljno upozorenje na prekomjerni
antropogeni unos opasnih tvari u morski okoliš. Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata s izvorima onečišćenja i
zagađenja morskog okoliša, njihovim biogeokemijskim ciklusima, transformacijama i pojavama akumulacije u
morskom okolišu. Studenti će se također upoznati s utjecajem pojedinih kategorija zagađivala na dijelove ekosustava
mora kao i s naporima međunarodne zajednice i državnih tijela Republike Hrvatske u sprječavanju ili smanjenju unosa
i utjecaja zagađivala na morski okoliš. Tijekom predavanja studenti će usvojiti znanje o emisiji karakterističnih
zagađivala iz industrijskih i poljoprivrednih sektora, komunalnih otpadnih voda, otpada s brodova te unosa opasnih
tvari putem riječnog dotoka i atmosferskog unosa. Studenti će se također upoznati s važećim međunarodnim
sporazumima, konvencijama i akcijskim planovima o zaštiti morskog okoliša kao i s najvažnijim propisima iz
nacionalnog zakonodavstva.
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima studenti usvajaju temeljna znanja iz problematike
zagađenja mora, sa naglaskom na primjere zagađenja iz područja prijelaznih i priobalnih voda Republike Hrvatske.
Prisustvo studenata na predavanjima je obavezno. Studenti će se kroz seminarski rad upoznati s osnovama
problematike zagađenja mora, aktualnim tematikama vezanim za zagađenje mora, procjenama unosa te utjecaja
zagađivala na morski okoliš, sudjelovati u radu tima koje se bavi procjenama utjecaja na okoliš, te samostalnom
izlaganju tematika vezanih za problematiku zagađenja mora. Seminari će obuhvatiti slijedeće teme: Zagađenje
uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i u moru, Utjecaj uzgajališta na morski okoliš, Problem otpadnih
voda, Teški metali, Problem Hg: Kaštelanski zaljev i Minamata, Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs,
Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija, Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori
fekalnog zagađenja), Zagađenje uzrokovano pomorskim prometom, Zagađenje naftom i naftnim derivatima, Problem
kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja (radioaktivno, toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko,
kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija, Anammox, Određivanje sadržaja u vodenom stupcu i sedimentu,
Proračun dotoka zagađivala, Izračun utjecaja komunalnih otpadnih voda, Razvoj modela. Seminari će se provoditi
kroz redovitu tjednu nastavu ili koncentriranu u blokove, uz korištenje modernih tehnologija (Power Point
prezentacije, video materijali), te terensku nastavu u obliku posjeta postrojenjima.
Popis obavezne literature
1. Clark, R.B. (2001). Marine Pollution, (Fifth Edition), Clarendon Press, Oxford, 248 str.
2. Laws, E.A. (2000). Aquatic Pollution, An Introductory Text (Third Edition). Willey Intersci. Publ., New York, 672
str.
Popis izborne literature
1. Doerffer, J.W. (1992). Oil Spill Response in the Marine Environment, Pergamon Press, Oxford, 391 str.
2. Kennish, M.J. (1996). Practical Handbook of Marine and Estuarine Pollution, CRC-Press, 544 str.
3. Förstner, U., Wittmann, G.T.W. (1979). Metal Pollution in the Aquatic Environment. Springer-Verlag, Berlin, 486
str.
4. United Nations Environment Programme, Mediterranean Action Plan (2004). Transboundary Diagnostic Analysis
(TDA) for the Mediterranean, UNEP/MAP, Athens, 202 str.
5. NN (2010). Uredba o standardu kakvoće vode. Narodne novine, 89/10.
6. EU direktiva o vodama (60/2000/EC) (www.voda.hr)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (2 sata): Uvod, zagađenje atmosfere, hidrosfere i litosfere, definicije.
Ishodi učenja: Upoznati kruženje tvari i energije između pojedinih sfera zemlje. Definirati glavne faktore koji
upravljaju kruženjem. Upoznati hidrološki ciklus s vremenima zadržavanja vode u pojedinom spremniku, usvojiti
definicije onečišćenja i zagađenja mora.
Predavanje 2 (3 sata): Kategorizacija otpadnih tvari koji dolaze u more. Biološki razgradive organske tvari.
Ishodi učenja: Upoznati glavne oblike onečišćenja i zagađenja morskog okoliša. Upoznati glavne izvore razgradivih
organskih tvari i naučiti oksične, suboksične i anoksične načine njene oksidacije. Upoznati posljedice oksidacije
organske tvari u morskom okolišu u odnosu na prirodnu razinu kisika i koncentracija hranjivih soli.
Predavanje 3 (2 sata): Nafta i derivati nafte.
Ishodi učenja: Upoznati izvore i načine unosa nafte i njenih derivata u morski okoliš, usvojiti fizičke, fizikalne i
kemijske procese koje se odvijaju nakon unosa nafte i njenih derivata u more. Upoznati se s posljedicama po
ekosustav uslijed izlijeva nafte i njenih derivata u more. Na primjeru nesreće tankera Prestige razumjeti važnost
donošenja i provođenja akcijskih planova.
Predavanje 4 (2 sata): Gnojiva. Otpad koji brzo nestaje.
Ishodi učenja: Upoznati načine unosa hranjivih tvari iz poljoprivredne aktivnosti u morski okoliš te posljedične pojave
i efekte eutrofikacije. Objasniti i usvojiti kapacitet i pufersko djelovanje morske vode u odnosu na termalno zagađenje
te zagađenje kiselinama i lužinama.
Predavanje 5 (4 sata): Teški metali i organometalni spojevi. Postojana organska zagađivala. Radioaktivnost.
Ishodi učenja: Upoznati izvore nerazgradivih ili slabo razgradivih oblika zagađenja mora, proučiti njihovo kruženje u
morskom ekosustavu, toksičnost i efekte u odnosu na morske organizme te pojave akumulacije i prijenosa kroz
trofički lanac.
Predavanje 6 (1 sat): Kruti otpad.
Ishodi učenja: Usvojiti definiciju krutog otpada. Proučiti izvore krutog otpada u moru i štete uslijed istog te razumjeti
značaj međunarodnih napora u svrhu smanjenja količina krutog otpada u moru.
Predavanje 7 (3 sata): Praćenje stanja morskog okoliša. Tehnike praćenja pokazatelja zagađenja.
Ishodi učenja: Proučiti ciljeve i strategiju praćenja stanja morskog okoliša te usvojiti specifičnosti nadzornog,
operativnog i istraživačkog programa praćenja stanja morskog okoliša. Proučiti odabir pojedinih pokazatelja stanja i
usvojiti osnove za pravilno uzorkovanje, odabir količina uzorka i načine pohranjivanje uzoraka do analize. Usvojiti
osnovne značajke raspoloživih analitičkih tehnika.
Predavanje 8 (3 sata): Stanje morskog okoliša u Republici Hrvatskoj.
Ishodi učenja: Proučiti rezultate programa praćenja stanja morskog okoliša u Republici Hrvatskoj u odnosu na
razgradive organske tvari, hranjive soli i konzervativni otpad. Razumjeti glavne pritiske i posljedice zagađenja
priobalnog područja Republike Hrvatske. Usporediti sa stanjem u drugim mediteranskim zemljama.
Predavanje 9 (2 sata): Modeliranje unosa zagađenja iz industrijskih izvora.
Ishodi učenja: Usvojiti osnovne principe modeliranja emisije zagađivala u plinovitom i otopljenom obliku iz različitih
industrijskih sektora prema specifičnim proizvodnim tehnikama i količinama proizvoda.
Predavanje 10 (3 sata): Međunarodne konvencije i akcijski planovi u svrhu sprečavanja unosa zagađenja u
morski okoliš.
Ishodi učenja: Upoznati najznačajnije i obvezujuće konvencije (Barcelonska konvencija o zaštiti morskog okoliša,
Baselska konvencija o opasnom otpadu i dr.) i akcijske planove (Plan akcija za zaštitu i razvoj Mediterana –
MAP/UNEP, Strategijski akcijski plan određivanja zagađenja porijeklom s kopna – SAP MED/UNEP i dr.)
sprječavanja unosa zagađivala u morski okoliš. Posjet regionalnom centru Mediteranskog akcijskog plana za
integralno upravljanje priobaljem u Splitu.
Predavanje 11 (2 sata): Nacionalni akcijski planovi i postojeće zakonodavstvo u odnosu na sprječavanja i
smanjenje unosa zagađivala u morski okoliš.
Ishodi učenja: Usvojiti postojeće nacionalno zakonodavstvo u odnosu na unos zagađivala u morski okoliš. Proučiti
rezultate nacionalne dijagnostičke analize stanja priobalja i razmotriti trendove unosa zagađivala iz priobalnih
županija u more tijekom zadnjeg desetljeća. Proučiti sektorske planove i nacionalni akcijski plan u odnosu na
zagađenje mora.
Predavanje 12 (4 sata): Europske direktive o vodama i morskoj strategiji.
Ishodi učenja: Proučiti i usvojiti načela dviju najvažnijih direktiva Europske zajednice o vodama i morskoj strategiji
koje su implementirane u nacionalno zakonodavstvo. Proučiti osnovna načela nacionalne tipizacije voda i određivanja
kemijskog, hidromorfološkog i ekološkog stanja odnosno potencijala u njima. Usvojiti znanje o glavnim biološkim
elementima kakvoće i izračunu ekološkog omjera kakvoće.
Seminar 1 (1 sat): Uvod.
Upoznavanje plana i programa, načina provođenja nastave, studentskih obveza i načina ocjenjivanja. Podjela tema i
materijala za seminarske radove. Uvod u problematiku zagađenja mora i različite vrste zagađenja.
Seminar 2 (2 sata): Određivanje količina u vodenom stupcu i sedimentu. Unos onečišćenja s kopna u more.
Određivanje količine zagađivala u vodenom stupcu i sedimentu, njegovih frakcija, te ispuštanja iz sedimenta u vodeni
stupac. Unos onečišćenja s kopna u more neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u more (komunalne i industrijske),
te posredno donosima rijeka, kanala, podzemnih voda i ušća vodotoka. Izrada grafičkih prikaza unos zagađivala iz
različitih izvora.
Seminar 3 (2 sata): Unos zagađivala riječnim dotokom. Ispuštanje komunalnih otpadnih voda u more.
Izračunavanje dotoka, odnosno unosa zagađivala rijekama, primjenjujuću četiri različite metode. Prikaz modela
utjecaja komunalnih otpadnih voda uslijed ispuštanja zagađivala u morski zaljev. Izračun koncentracije zagađivala
uzimajući u obzir različite faktore koji utječu na koncentraciju.
Seminar 4 (2 sata): Dokumentarni film.
Dokumentarni film na temu zagađenja mora i zagađenja općenito.
Seminar 5 (2 sata): Terenska nastava.
Terenska nastava organizirana kao posjet postrojenjima za pročišćavanje komunalnih ili industrijskih voda.
Seminar 6 (2 sata): Rasprava.
Zagađenje uzrokovano ljudskim aktivnostima na kopnu, obali i moru. Utjecaj uzgajališta na morski okoliš. Problem
otpadnih voda. Zagađenje naftom i naftnim derivatima. Rasprava se vodi po principu javne rasprave. Studenti su
podijeljeni u četiri različite grupe koje zastupaju svoje interese. Obrađuju se četiri različite tematike, te se studentske
grupe mijenjaju ovisno o tematici.
Seminar 7 (4 sata): Prezentacije studenti.
Usmeno izlaganje seminarskih radova i prezentacija, diskusija. Teme koje će se obraditi: Teški metali, Problem Hg:
Kaštelanski zaljev i Minamata, Postojana organska zagađivala (POPs), PCBs, Pesticidi, DDT, TBT, Eutrofikacija,
Hipoksija, Anoksija, Cvjetanje mora, Bakterijsko zagađenje (Sanitarna, Indikatori fekalnog zagađenja), Zagađenje
uzrokovano pomorskim prometom, Problem kaljužnih i balastnih voda, Ostali oblici zagađenja (radioaktivno,
toplinsko, zvučno, svjetlosno, atmosfersko, kemijsko, kruti otpad, dreždanje), Denitrifikacija, Anammox, itd. Ovisno o
broju studenata upisanih na kolegij, prezentacije mogu trajati i 1 sat više, pri čemu se trajanje rasprave može skratiti za
1 sat.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Uspjeh savladavanja gradiva iz kolegija Zagađenje mora vrednovati će se:
- tijekom izvođenja nastave kroz uspjeh u samostalnom radu ili u radu u grupama na seminaru,
- prema rezultatima dvaju parcijalnih pismenih ispita nakon odslušanih cjelina predavanja (cjelina 1: predavanja 1 do
6 i cjelina 2: predavanja 7 do 12);
- prema rezultatima završnog pismenog i/ili usmenog ispita.
Izlazak na parcijalne ispite nije obavezan te se cijelo gradivo može i nakon odslušanih predavanja polagati na
završnom pismenom ispitu.
Završna ocjena iz kolegija se izračunava kao srednja vrijednost ocjena postignutim na seminarima i pismenim ispitima
(parcijalni ili završni). Studenti imaju mogućnost da svoju završnu ocjenu poprave na usmenom ispitu. Ocjena iz
seminara se izračunava uzimajući u obzir četiri dijela nastave: rješavanje postavljenih zadataka (25%), priprema
prezentacije (25%), samostalno izlaganje seminarskog rada (25%), te aktivnost za vrijeme rasprave o postavljenoj
problematici (25%); pri čemu je za svaki dio nastave moguće ostvariti maksimalni broj bodova 25, odnosno ukupni
maksimalni broj bodova 100. Ocjene su podijeljene na sljedeći način: 60-70% dovoljan (2), 71-80% dobar (3), 8190% vrlo dobar (4), 91-100% izvrstan (5). Svaki parcijalni ispit sastoji se od 10 pitanja. Rezultati na kojima nije
postignuto 55% točnih odgovora ocjenjuju se s nedovoljan. Rezultati s 55 do 69% točnih odgovora s dovoljan (2), sa
70 do 79% točnih odgovora s dobar (3), s 80 do 89% točnih odgovora s vrlo dobar (4) i s 90 do 100% točnih odgovora
s izvrstan (5). Završni pismeni ispit se sastoji od 20 pitanja. Kriteriji ocjenjivanja su istovjetni parcijalnim pismenim
ispitima. Završni usmeni ispit je usmjeren na gradivo koje studenti, prema rezultatima seminara ili pismenog dijela
ispita, nisu uspjeli uspješno savladali. Termini svih ispita dogovaraju se na vrijeme sa studentima.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti
putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠA
SMR219
15/0/0
2 ECTS (0,5 – predavanja, 1,5 – samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
specijalistički
X
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / IV. (semestar)
Odslušani kolegiji: Kemija, Opća biologija
Hrvatski jezik
Mogućnost praćenja na engleskom jeziku
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Svrha ovog kolegija je upoznati studente s cjelovitom problematikom toksičnosti školjkaša, prirodnom pojavom čija
povećana učestalost neposredno ugrožava zdravlje potrošača, dok posredno ugrožava veoma važne gospodarske grane
marikulturu i turizam. U prvom dijelu predavanja (7 sati) studenti će proširiti stečeno znanje o ekologiji fitoplanktona,
odnosno upoznati će se s biologijom i ekologijom toksičnih vrsta fitoplanktona, kao i s tipovima toksičnosti koje
pojedine vrste ili grupe uzrokuju. U drugom dijelu predavanja (8 sati) studenti će se upoznati s osnovama
toksikologije, školjkarstvom u Hrvatskoj, najčešćim biotoksinima u morskom ekosustavu, mehanizmima
pojavljivanja, ugradnje i akumulacije biotoksina u školjkaše, simptomima trovanja pojedinim skupinama biotoksina,
procjenom rizika, biološkim i instrumentalnim metodama određivanja u školjkašima, pojavama toksičnosti u
Hrvatskoj, europskim i hrvatskim zakonodavstvom vezanim za biotoksine. Osnovna zadaća kolegija je upoznati
studente s problematikom toksičnosti u kontroliranom uzgoju školjkaša i prirodnom okolišu kao i prepoznavanje
simptoma trovanja nakon konzumacije toksičnih školjkaša. Cilj je postići da stečena znanja osiguraju kompetitivnost u
cilju samostalnog stjecanja novih znanja o problemima pojavljivanja i akumulacije biotoksina i drugih zagađivala u
školjkašima. Predavanja se održavaju tijekom jednog semestra, jedan ili dva sata tjedno, prema zahtjevima pojedinog
predavanja. Studenti su obvezni samostalnim radom pronaći zakonske dokumente o biotoksinima u školjkašima, koji
su dostupni na web-u te se uključiti u raspravu o propisanim regulativama. Nadalje, studenti su obvezni samostalnim
radom savladati osnove izračuna procjene rizika za pojedini toksin.
Popis obavezne literature
1. Hallegraef, G.M. (1993) A review of harmful algal blooms and their apparent global increase. Phycologia, 32: 7999.
2. Falconer, J.R. 1993. Algal Toxins in Seafood and Drinking Water. University press, Cambridge, pp. 224.
3. UNESCO (2003) Manual of Harmful Marine Microalgae. Eds. G.M. Hallegraef, D.M. Anderson and A.D.
Cembella. Unesco Publ., Paris. pp. 793.
4. Luis M. Botana (2008) Seafood and Freshwater Toxins, Pharmacology, Physiology and Detection, Taylor &
Francis Group, Second Edition.
Popis izborne literature
1. Hallegraef, G.M. (1991) Aquaculturist’s guide to harmful Australian microalgae. CSIRO Australia, pp. 58.
2. Zijad Duraković i suradnici (2000) Klinička toksikologija, Grafos, Zagreb.
3. Marasović, I., Ninčević, Ž., Orhanović, S. & Pavela-Vrančić, M. (1998) A survey of shellfish toxicity in the central
Adriatic Sea. Journal of Marine Biology Association U.K, 78: 745-754.
4. Skoog D.A., West D.M i Holler F.J. (1999) Osnove Analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, prvo izdanje.
5. Pavela-Vrančič, M. & I. Marasović (2004). Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) in the Central Adriatic Sea.
Croatica Chemica Acta, 77 (4): 627-631.
6. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, S. Skejić. B. Grbec, M. Bužančić & I. Ujević (2007) Temporal distribution of
Dinophysis spp. in relation to diarrhetic shellfish poisoning shellfish toxicity. Int. J. Environment and Health, 1 (3)
:493-506.
7. Ninčević-Gladan, Ž., I. Ujević, A. Millandri, I. Marasović, A. Ceredi, S. Pigozzi, J.Arapov, S. Skejić, S. Orhanović
& I. Isajlović (2010) Is Yessotoxin the Main DSP Toxin in Croatian Waters? Mar. Drugs, 8 (3): 460-470.
8. Ujević, I., Ž. Ninčević-Gladan, R. Roje, S. Skejić, J. Arapov, I. Marasović (2010) Domoic acid – a new toxin in the
Croatian Adriatic shellfish toxin profile Molecules, 15 : 6835-6849.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Općenito o fitoplanktonu. Pregled fitoplanktonskih grupa. Uzroci toksičnosti školjkaša. (45 min)
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Ishodi učenja: Razumjeti ulogu fitoplanktona u morskom ekosustavu. Poznavati fitoplanktonske grupe i njihove
odnose u različitim trofičkim uvjetima. Razumijeti uzroke toksičnosti školjkaša i moguće puteve prijenosa kroz
prehrambeni lanac.
Predavanje 2. Vrste toksičnosti školjkaša. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min)
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Ishodi učenja: Poznavati različite vrste toksičnosti školjkaša. PSP tip toksičnosti. NSP tip toksičnosti. DSP tip
toksičnosti. ASP tip toksičnosti. Ciguatera tip toksičnosti (ribe). Cijanobakterijski tip toksičnosti. Poznavati
fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste – uzročnici PSP toksičnosti.
Fitoplanktonske vrste – uzročnici NSP toksičnosti.
Predavanje 3. Toksične vrste fitoplanktona. (90 min)
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Ishodi učenja: Poznavati fitoplanktonske grupe i vrste – uzročnike toksičnosti školjkaša. Fitoplanktonske vrste –
uzročnici DSP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici ASP toksičnosti. Fitoplanktonske vrste – uzročnici
ciguatera toksičnosti. Cijanobakterijske vrste – uzročnici toksičnosti.
Predavanje 4. Prostorna i vremenska raspodjela toksičnosti. Hipoteze o uzrocima proizvodnje toksičnih
metabolita. Zakonske odredbe vezane uz toksičnost. (90 min)
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Ishodi učenja: Poznavati globalnu prostornu raspodjelu toksičnosti. Poznavati područja podložna pojedinim tipovima
toksičnosti. Razumijeti sezonalitet javljanja toksičnost. Poznavati argumente koji podržavaju pojedine pretpostavke o
uzrocima toksičnosti. Poznavati zakonske odredbe koje reguliraju problem toksičnosti školjkaša.
Predavanje 5. Osnove toksikologije. (45 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Kratki pregled osnovnih pristupa u toksikologiji. Definirati otrov, objasniti toksikološke i farmakološke
učinke otrova. Interakcija otrova s kemijskim i morfološkim strukturama organizma. Razumijevanje reverzibilnih i
ireverzibilnih kemijskih interakcija otrova s molekulama u organizmu. Razlikovati sinergističke, aditivne,
potencirajuće interakcije pojačavanja učinka. Objasniti procese interakcija otrova s tvarima koje se unose u
organizam, toksokinetike.
Predavanje 6. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika DSP toksina. (90 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Objasniti podjelu prirodnih toksina u moru prema načinu djelovanja na čovjeka. Utjecaj toksina na
školjkaše. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja DSP toksina. Upoznati derivate DSP
toksina, toksikologija azaspiracida (AZA) i jesotoksina (YTX). Prepoznavanje simptoma trovanja DSP toksinima.
Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati
postupke pri pripremi uzoraka mekog tkiva školjkaša za analizu biološkom metodom. Objasniti proces ekstrakcije
tekuće-tekuće (primjer aceton-voda, diklormetan voda). Usvajanje osnovnih principa rada tehnike masene
spektrometrije vezane na tekućinski kromatograf. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za DSP toksine.
Evidentirani slučajevi DSP toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za DSP toksine.
Upoznavanje s europskom i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za DSP toksine u školjkašim s posebnim
osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene količine.
Predavanje 7. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika ASP toksina. (90 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja ASP toksina. Upoznati derivate ASP
toksina. Prepoznavanje simptoma trovanja ASP toksinima. Instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima
fitoplanktona i mekom tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za analizu na
tekućinskom kromatografu, homogenizacija, ekstrakcija i pročišćavanje na krutoj fazi. Usvajanje osnovnih principa
rada kromatografske tehnike, utjecaj sastava i temperature mobilne faze na vrijeme zadržavanja, UV detektor,
kalibracijski pravac. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za ASP toksine. Evidentirani slučajevi ASP
toksina u svijetu i u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom
i hrvatskom zakonskim dokumentima vezano za ASP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno
dopuštene količine.
Predavanje 8. Kemijska struktura, svojstva, metode određivanja i procijena rizika PSP toksina. (45 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja PSP toksina. Objasniti podjelu PSP
toksina prema kemijskoj strukturi i relativnu toksičnost. Prepoznavanje blagih, umjereno teških i teških simptoma
trovanja PSP toksinima. Biološke i instrumentalne kemijske metode određivanja u uzorcima fitoplanktona i mekom
tkivu školjkaša. Opisati postupke pri pripremi uzoraka mekog tikiva školjkaša za biološku metodu određivanja PSP
toksina. Razumjeti i objasniti čimbenike procjene rizika za PSP toksine. Evidentirani slučajevi PSP toksina u svijetu i
u Hrvatskoj. Samostalno obaviti izračun procjene rizika za ASP toksine. Upoznavanje s europskom i hrvatskom
zakonskim dokumentima vezano za PSP toksine u školjkašim s posebnim osvrtom na MDK, maksimalno dopuštene
količine.
Predavanje 9. NSP toksini i tetrodotoksin, prednosti i nedostaci bioloških i instrumentalnih metoda
određivanja toksina. (45 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Objasniti toksično djelovanje, razinu toksičnosti i raspodjelu tetrodoksina. Evidentirani slučajevi
trovanja tetradotoksinom u svijetu. Usvajanje kemijske strukture, svojstva i mehanizama djelovanja NSP toksina.
Prepoznavanje simptoma trovanja NSP toksinima. Raspodjela NSP toksina. Navesti nedostatke i prednosti bioloških
metoda određivanja toksina. Navesti nedostatke i prednosti kemijskih instrumentalnih metoda određivanja toksina.
Upoznati europsku i zakonsku regulativu obzirom na službene metode odfređivanja koje se primjenjuju pri kontroli
zdravstvene ispravnosti školjkaša.
Predavanje 10. Monitoring uzgajališta i područja izlovljavanja školjkaša, europsko i htrvatsko zakonodavstvo.
(45 min)
Doc. dr. sc. Ivana Ujević
Ishodi učenja: Objasniti razlog redovitog obavljanja monitoringa školjkaša. Navesti opseg Plana praćenja kakvoće
mora i školjkaša, što obuhvaća analiza morske vode i školjkaša. Opisati način odabira točaka uzorkovanja morske
vode i školjkaša. Razumjeti princip slijedivosti (pri službenim kontrolama) od uzorkovanja do rezultata analiza.
Upoznati studente s rezultatima monitoringa tijekom prethodnih godina.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija Toksičnost školjkaša obavlja se pismeno, putem dva kolokvija (I dio-Ekologija toksičnog
fitoplanktona i toksične cvatnje II dio-Fikotoksini i metode ispitivanja). Ispit se polaže putem testa nakon završetka
predavanja. Test se sastoji od 26 pitanja, koja bodovanjem točnih odgovora daju maksimalno 36 bodova. Na ponuđena
pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanja točne riječi ili izraza u definiciju.
Kriteriji ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici:
% riješenosti testa
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60-70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Studenti koji na jednom od pismenih kolokvija nisu dobili prolaznu ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri
znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem. Studentima koji žele popraviti prolaznu ocjenu iz
nekog od kolokvija također je omogućena naknadna pismena ili usmena provjera znanja. Završna ocjena iz kolegija
kombinacija je ocjena iz dva položena kolokvija.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Dodatne informacije o predmetu studenti mogu zatražiti od prof. dr. sc. Ivone Marasović [email protected] i doc. dr.
sc. Ivane Ujević [email protected], tel. 408038, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Laboratorij za plankton i toksičnost
školjkaša.
Naziv predmeta
BIOMINERALIZACIJA
SMR220
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/30
(P/S/V)
ECTS
5 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 3 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
II. (godina) / IV. (semestar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik
drugim jezicima
Dr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnik
Nositelj predmeta
Dr. sc. Davorin Medaković, znanstveni suradnik
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
Kod predmeta
ODGOVORNI RIBOLOV I NJEGOVO REGULIRANJE
SMR221
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
30/15/0
4 ECTS (2 za predavanja i seminare, 2 za samostalno učenje)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
X
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / IV. (semestar)
Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora i ribarstvene biologije i
ekologije
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Jure Brčić, dipl. ing.
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađanju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinu
njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana kroz
predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati.
Popis obavezne literature
1. Interna skripta
Popis izborne literature
1. Pearse, P.H., 1980. Regulation of fishing effort: with special reference to Mediterranean trawl fisheries. FAO Fish.
Tech. Pap. 197: 82 p.
2. Beddington, J.R. & Rettig, R.B., 1984. Approaches to the regulation of fishing effort. FAO Fish. Tech. Pap. 243: 39
p.
3. FAO, 2000. Kodeks odgovornog ribolova. FAO Adriamed: 38 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Tragedija zajedničkih dobara. (2 sata)
Ishodi učenja: Izvršiti simulaciju ne-reguliranog ribolova sa studentima te zajedno izvesti zaključke o sudbini takvog
ribolova. Izvršiti simulaciju ribolova gdje su samo regulirane tehničko konstrukcijske karakteristike ribolovnih alata te
zajedno sa studentima usporediti prvu simulaciju sa drugom. Izvršiti simulaciju ribolova gdje je razina ulova
limitirana kvotom te zajedno sa studentima usporediti sve tri simulacije te izvesti zaključke.
Predavanje 2. Zbog čega trebamo regulirati ribolov? (2 sata)
Ishodi učenja: Prikazati studentima trenutno stanje u kojem se nalazi svjetsko ribarstvo. Objasniti simptome prelova te
kako ih prepoznati. Objasniti razloge i posljedice geografske ekspanzije ribolova. Objasniti razloge i posljedice
trofičke ekspanzije ribolova. Objasniti razlike i posljedice batimetrijske ekspanzije ribolova.
Predavanje 3. Održivost kao cilj odgovornog ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti vezu između milenijskih ciljeva i ribarstva. Objasniti pojmove antropocena ili homogocena te
napraviti poveznicu sa ribarstvom. Navesti koje su najveće prijetnje održivom življenju na planetu te objasniti
problematiku održivog ribarenja. Objasniti pojam ekološkog otiska i globalnog hektara. Objasniti pojam ribolovnog
otiska. Razumjeti kako se izračunava ribolovni otisak neke zemlje. Prikazati kako se ribolovni otisak kretao od 1970.
do danas, te objasniti zbog čega većina zemalja koje imaju 'dobro' reguliran ribolov imaju ujedno i najveći ribolovni
otisak?
Predavanje 4. Reguliranje ribolova na nacionalnom i internacionalnom nivou. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti u kratkim crtama studentima što je sve najčešće obuhvaćeno zakonom regulativom. Pojasniti
što se najčešće regulira nacionalnim, a što internacionalnim zakonima u ribarstvu te navesti primjere. Objasniti ulogu
regionalnih upravljačkih tijela u reguliranju ribarstva.
Predavanje 5. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti značaj Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora za svjetsko ribarstvo. Objasniti pojam
gospodarskog pojasa. Objasniti što se događalo sa ribolovnim naporom nakon što su države počele širiti jurisdikciju
na moru. Opisati ulogu 'partnerskih ugovora' između razvijenih i manje razvijenih zemalja svijeta.
Predavanje 6. Reguliranje ribolovnih alata i tehnike ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti na koji se sve način najčešće regulira ribolov aktivnim alatima te navesti primjere. Objasniti
na koji način se najčešće regulira ribolov pasivnim ribolovnim alatima te navesti primjere. Objasniti ulogu
selektivnosti ribolovnih alata te razumjeti utjecaj ribolova na morski ekosustav. Objasniti studentima neke od
karakteristika koje bi trebao zadovoljavati idealan ribolovni alat.
Predavanje 7. Prostorno i vremensko reguliranje ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti studentima u kojim slučajevima se koriste prostorno vremenska regulacija ribolova i zašto.
Objasniti koje su prednosti i nedostaci prostorno vremenske regulacije ribolova. Objasniti praktične korake kod
uspostave prostorno vremenske regulacije ribolova. Navesti neke pozitivne i negativne primjere ovakvog načina
reguliranja ribolova. Uloga zaštićenih područja (MPA) u reguliranju ribolova.
Predavanje 8. Reguliranje ribolovnog napora. (3 sata)
Ishodi učenja: Pojasniti što je to ribolovni napor i kako se može regulirati. Pojasniti u kojim slučajevima je poželjno
regulirati ribolovni napor te na koje sve načine se to može učiniti. Navesti u kojim dijelovima svijeta se reguliranje
ribolova ponajviše bazira na reguliranju ribolovnog napora. Objasniti kakvu institucionalnu podršku je potrebno imati
da bi se uspješno regulirao ribolovni napor. Objasniti prednosti i nedostatke ovog načina reguliranja ribolova. Navesti
i opisati primjere reguliranja ribolovnog napora u svijetu.
Predavanje 9. Reguliranje ribolova kvotama i koncesijama. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je to ribolovna kvota. Objasniti ulogu dodjeljivanja koncesija u reguliranju ribolova
(TURF). Objasniti prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova. Objasniti koje korake treba poduzeti
kako bi se pravilno dodijelile kvote i koncesije. Navesti i opisati primjere reguliranja ribolova kvotama i koncesijama.
Predavanje 10. Uloga ekološkog etiketiranja u reguliranju ribolova. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti ulogu tržišta u reguliranju ribolova. Navesti kakve sve ekološke etikete danas postoje na
tržištu te objasniti razlog i način na koje su nastale. Objasniti što je to MSC certifikat i kako se dodjeljuje. Detaljno
opisati koje uvjete treba neko ribarstvo zadovoljiti da bi dobilo MSC certifikat. Opisati problematiku certificiranja
industrijskog i malog ribolova. Objasniti koji su najveći nedostaci MSC certifikata te budućnost certificiranja. Navesti
kako je ekološko etiketiranje utjecalo na podizanje svijesti o problematici prelova u svjetskom ribarstvu te navesti koje
su regulative proizašle iz toga.
Predavanje 11. FAO kodeks odgovornog ribolova. (3 sata)
Ishodi učenja: Razumjeti prirodu i djelokrug kodeksa. Opisati glavne ciljeve kodeksa. Navesti glavna načela kodeksa.
Objasniti implementaciju i utjecaj kodeksa od 1995. do danas. Objasniti glavne nedostatke kodeksa u praksi te navesti
u kojoj mjeri koja država poštuje i ispunjava ciljeve kodeksa.
Predavanje 12. Reguliranje ribolova u EU. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je to zajednička ribarska politika (ZRP). Navesti ciljeve ZRP-a. Objasniti zakonsku
osnovu ZRP-a. Objasniti ulogu principa predostrožnosti u ZPR-u. Opisati ulogu 'top-down' i 'bottom up' donošenja
odluka u ZRP-u. Objasniti proces prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zakonima EU.
Seminar 1. Uvodno predavanje. (1 sat)
Ishodi učenja: Upoznati studente s načinima upravljanja zajedničkim dobrima. Objasniti tragediju zajedničkih dobara.
Pojasniti igru zatvorenikove dileme. Pojasniti logiku kolektivnog djelovanja.
Seminar 2. Privatizacija oceana – jedini put prema odgovornom ribolovu? (2 sata)
Ishodi učenja: Objasnit zbog čega se danas uvelike smatra da je privatizacija jedini način odgovornog reguliranja
ribolova. Objasniti kakva sve ekskluzivna prava na ribolov poznajemo. Pozitivna i negativna iskustva privatizacije
oceana.
Seminar 3. Reguliranje ribolova na Islandu. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti evoluciju reguliranja ribolova na Islandu. Opisati bakalarske ratove. Objasniti efekt uvođenja
ITQ –a na biološke resurse. Opisati stanje u kojem se nalazi Islandski ribolov danas.
Seminar 4. Čileanska iskustva sa TURF – ovima. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti što je to TURF. Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova. Opisati zbog čega se uvođenje
kvota nije pokazalo uspješnim. Opisati prednosti i nedostatke ovakvog načina reguliranja ribolova.
Seminar 5. Specifičnosti reguliranja ribolova u Japanu. (2 sata)
Ishodi učenja: Ukratko opisati povijesni razvoj ribolova u Japanu. Opisati značajke starog i novog zakona kojim se
regulira ribolova u Japanu. Opisati decentralizaciju upravljanja ribolovom te navesti razlike između 'top down' i
'bottom up' odlučivanja.
Seminar 6. Reguliranje izlova halibuta u Kanadi – pozitivan primjer? (2 sata)
Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova halibuta u Kanadi te navesti osnove biološke karakteristike
vrste. Objasniti postupak uvođenja kvota u ribolov. Objasniti ekonomsku isplativost uvođenja kvota. Usporediti
pozitivne i negativne posljedice uvođenja kvote u ribolovu halibuta.
Seminar 7. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu – izlov vongola u Italiji. (2 sata)
Ishodi učenja: Opisati alat i tehniku ribolova hidrauličnom dredžom. Objasniti povijesni razvoj ribolova. Objasniti i
opisati način na koji je reguliran ribolov danas te navesti prednosti i nedostatke.
Seminar 8. Uloga zadrugarstva u odgovornom ribolovu - izlov lososa u Kanadi. (2 sata)
Ishodi učenja: Ukratko opisati povijest reguliranja izlova lososa u Kanadi. Opisati teoretsku pozadinu osnivanja
zadruge u svrhu odgovornijeg ribarenja. Objasniti razloge ukidanja zadruge te navesti koji se pozitivni primjeri mogu
izvući iz toga
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit je usmeni.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve upite vezane za predmet Odgovorni ribolov i njegovo reguliranje studenti mogu poslati na e-mail:
[email protected].
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
UZGOJ TEMELJEN NA RIBOLOVU
SMR222
30/15/0
3 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 1,5 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
X
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
II. (godina) / IV. (semestar)
Temeljna znanja iz fizike i kemije mora, biologije i ekologije morskih organizama,
osnove embriologije i genetike
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski i poljski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Leon Grubišić
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Leon Grubišić
Voditelj seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u akvakulturi koja se
temelji na ribolovu, osobito usmjerenih na uočavanje odnosa i veza između dviju međusobno ovisnih i podupirućih,
istovremeno suprotstavljenih aktivnosti u ribarstvu. Predmet objašnjava ograničenja i rizike tehnološkom pristupu, ali
i razvojnim trendovima i perspektivama. Kroz nastavu će studenti biti upoznati s logičkim povijesnim slijedom
razvoja ovog gospodarskog sektora. Studenti će biti upoznati s biološkim obilježjima vrsta, metodama i tehnikama
izlova istih s ciljem daljnjeg uzgoja. Kroz predmetni kolegij biti će dotaknuti svi važniji aspekti zootehnike uzgoja
temeljenog na ribolovu koji će pripremiti studente za rad u praksi. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama
koje uključuju globalne trendove u lovnom ribarstvu i ribolovu za potrebe daljnjeg uzgoja, utjecaja tehnološkog
pristupa na biozalihe i na okoliš, abiotske, biotske i zootehničke čimbenike za važnije vrste i konačno programi
poribljavanja i ribolov temeljen na uzgoju. Nastava se temelji na bloku predavanja (svako predavanje po 90) praćenih
audio-vizualnim pomagalima. Planira se izvesti terenska nastava na uzgajalištima tuna i školjkaša. Studenti aktivno
sudjeluju u nastavi kroz izradu i prezentaciju obveznih seminarskih radova.
Popis obavezne literature
1. Katavić, I., e-book Marikultura
2. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B., 2004. Capture-based aquaculture. The fattening
of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p.
3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p.
4. Katavić, I. 2011. Zootehnika u marikulturi. U: Zootehnika (Kralik i sur.), Sv. Osjek, Zagreb, Mostar, 750 str.
Popis izborne literature
1. Bardach, J.E., 1997. Sustainable aquaculture. John Wiley & Sons Inc., 251p.
2. Bond, C.E., 1996: Biology of Fishes. 2end Edition, Saunders College Publishing, 750p.
3. Landau, M., 1992. Introduction to aquaculture. John Wiley & Sons, Inc. 440p.
4. Spencer, B.E. 2002. Moluscan shellfish farming. Blackwell Science, UK.325p
5. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species,
Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372.
6. Beveridge, M. 1996. Cage aquaculture. 2nd edition. Fishing News Books, Oxford, 351p.
7. Landoli, C. 2000. Marine fish farming in Italy. Mediterranean offshore mariculture. Options Mediterraneennes.
Serie B. Etudes et Recherches: n. 30. Zaragoza. CIHEAM-IAMZ.
8. Scot, D.C.B. and Muir, J.F. 2000. Offshore cage system. A practical overview. Mediterranean offshore mariculture.
Options Mediterraneennes. Serie B. Etudes et Recherches: n. 30. Zaragoza. CIHEAM-IAMZ.
9. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod – Aktualna pitanja lovnog i uzgojnog ribarstva.
Prezentira se stanje ribarstva i uzgoja u svjetskim razmjerima. Interpretiraju se trendovi stagnacije eksploatacijskog
ribarstva i stalnog rasta u akvakulture kroz prizmu socijalne, ekonomske i političke sigurnosti dostupnosti hrane.
Ishodi učenja: Objasniti trendove i aktualno stanje svjetskog ribarstva i akvakulture. Razumjeti ulogu uzgoja v.s
ulovnog ribarstva u potrošnji ribe. Definirati čimbenike koji utječu na biozalihe i probleme održivosti svjetskog
ribarstva. Objasniti kao rast pučanstva i gospodarski rast utječu na potražnju za hranom, osobito ribom.
Predavanje 2. Definicija uzgoja temeljenog na ribolovu.
Interpretacija definicije i povijesni slijed pristupa. Navođenje glavnih vrsta zastupljenih u ovoj uzgojnoj praksi, te njen
utjecaj na biozalihe i okoliš.
Ishodi učenja: Razumijevanje definicije uzgoja temeljenog na ribolovu. Objasniti učinke uzgoja temeljenog na
ribolovu na biozalihe i okoliš. Upoznati se s vrstama u uzgoju i kriterijima za njihov izbor.
Predavanje 3. Bioekološke osobitosti plavoperajne tune s posebnim osvrtom na interakciju sa sitnom plavom
ribom.
Tune i tunama slične vrste, te njihova uloga u svjetskom ribarstvu i akvakulturi temeljenoj na ribolovu. Održivo
gospodarenje, mjere upravljanja i zaštita stokova u globalnim razmjerima.
Ishodi učenja: Opisati tune i tunama slučne vrste. Upoznati se s međunarodnim i regionalnim tjelima odgovornim za
razumno upravljanje stokovima tuna. Upoznati se s bioekološkim osobitostima plavoperajne tune. Opisati metode lova
tuna za potrebe daljnjg uzgoja. Objasniti interakciju tune u ulozi predatora sitne plave ribe.
Predavanja 4 i 5. Tov adultnih i uzgoj juvenilnih tuna.
Povijest ulova tuna u akvatoriju Atlantika i Sredozemlja i osvrt na nove trendove. Alati i tehnika izlova tuna za
tov/uzgoj. Transfer i transport tuna iz ribolovnih alata u uzgojne instalacije. Procijena broja i veličine tuna na početku
uzgojnog ciklusa. Definiranje tehnologije tova adultnih i uzgoja juvenilnih tuna. Zootehnika hranjenja tuna tijekom
tova v.s uzgoja. Trženje tuna na zatijevnom japanskom 'sushi' i 'sashimi' tržištu.
Ishodi učenja: Upoznati se povijesnim kontekstom ulova tuna u Atlantiku i Sredozemlju s obzirom na različite alate i
tržišne trendove. Objasniti metodologiju procjene statusa izlovljavanih stokova. Opisati tehniku ribolova tuna za
tov/uzgoj. Upoznati se s tehnikom transfera i transporta tuna u uzgojne instalacije. Upoznati se s metodama procijene
broja i veličine riba na početku uzgojnog ciklusa. Objasniti temeljne kriterije za odabir lokacija za kavezni uzgoj tuna.
Opisati pučinske uzgojne sustave za tov/uzgoj tuna. Razlučiti temeljne razlike pristupa tova i uzgoja tuna. Objasniti
zootehniku hranjenja tuna kod tova v.s uzgoja tuna. Upoznati se s marketinškim pricipima specijaliziranog sushi i
sashimi tržišta. Definirati pojam kvalitete, kriterije za ocjenu iste. Upoznati se s principima dražbovne ponude u
trženju tuna. Objasniti razloge dugoročne neodrživosti izlova tuna za potrebe uzgoja.
Predavanje 6. Održivi i kontrolirani uzgoj tuna.
Reproduktivna biologija tuna i mogućnost mrijesta u kontroliranim uvjetima. Iskustva iz Japana i drugi uspješni
projekti. Inducirani mrijest tuna i uzgoj najranijih razvojnih stadija.
Ishodi učenja: Upoznati se s reproduktivnom biologijom tuna. Objasniti okolišne čimbenike neophodne za zatvaranje
reproduktivnog ciklusa. Upravljanje matičnim jatom i praćenje ekoloških parametara. Tehnika prikupljanja oplođene
ikre. Objasniti procese inkubacije i prvog hranjenja poslijeličinačkih stadija tuna.
Predavanja 7 i 8. Jegulja i njen uzgoj temeljen na ribolovu.
Bioekološke značajke jegulja. Status ulova i uzgoja jegulje u globalnim razmjerima. Migracijski pravci jegulja. Stanje
biozaliha, održivog gospodarenja i mjera za zaštitu ugrožene populacije. Izlov jegulja za potrebe uzgoja. Uzgojne
instalacije i hranjenje. Potencijalni problemi tehnički rizici u uzgoju.
Ishodi učenja: Upoznati se s bioekološkim značajkama roda Anguilliformes. Opisati razvojne faze i morfogenezu
jegulje. Upoznati se s migracijskim putevima svih veličinskih kategorija jegulje. Upoznati se s tehnikom prikupljanja i
transporta juvenilnih primjeraka. Opisati zootehniku uzgoja jegulje u reciklažnim sustavima. Opisati uzgoj jegulja u
protočnim kanalima. Definirati uzročnike bolesti i druge faktore rizika kod uzgoja jegulje. Upoznati se s dosadašnjim
spoznajama o kontroliranom mrijestu jegulje.
Predavanja 9 i 10. Uzgoj gofa, romba, kirnje i cipla.
Uzgoj temeljen na ribolovu za tržištu zanimljive vrste: gof, romb, kirnje i ciple. Tehnike izlova živih juvenilnih
jedinki za daljnji uzgoj. Zootehnika uzgoja u različitim uzgojnim sustavima. Globalno stanje i preferencije tržišta za
predmetne vrste riba.
Ishodi učenja: Upoznati se s predstavnicima porodice Carangidae i njihovom biologijom. Upoznati se s poviješću
uzgoja gofa na istoku i perspektivama uzgoja na Sredozemlju. Opisati tehniku prikupljanja mlađi iz prirodne sredine,
zootehniku uzgoja i potencijalna ograničenja. Reprodukcijska obilježja i dosadašnja iskustva s kontroliranim
mrijestom gofa. Preferencije tržišta i ponuda romba iz ulova i uzgoja. Okolišni čimbenici potrebni za uzgoj romba.
Opis uzgoja romba u različitim uzgojnim sustavima. Mogućnosti kontroliranog mrijesta i uzgoja mlađi. Upoznati se s
rizicima proizvodnje. Upoznati se biologijom kirnji. Objasniti tehniku prikupljanja mlađi i uzgoja. Definirati uzroke
rizika kod uzgoja kirnji temeljenog na ribolovu. Dosadašnje spoznaje o kontroliranoj reprodukciji. Opisati porodicu
Mugilidae, osobito za uzgoj važnih vrsta. Objasniti ulogu cipli u marikulturi Sredozemlja. Tehnika prikupljanja mlađi
i zootehnika ekstenzivnog uzgoja.
Predavanje 11. Trendovi u proizvodnji školjkaša.
Globalni ekonomsko-tržišni trendovi školjkarstva. Najznačajnije vrste mekušaca koje se sakupljaju i/ili uzgajaju.
Definiranje metodološkog i tehnološkog pristupa uzgoju. Zaštita zdravlja potrošača od rizika trovanja.
Ishodi učenja: Definiranje razloga značajnog i konstantnog rasta proizvodnje školjkaša u svjetskim razmjerima.
Objasniti razlog ekspanzije uzgoja odabrnih vrsta školjkaša u odnosu na izlov. Upoznavanje međunarodnih
regulatornih kriterija koji imaju za cilj zaštitu zdravlja potrošača. Ukazati na metodološki pristup određivanja
možebitne kontaminiranosti školjkaša biotoksinima, mikrobima i teškim metalima.
Predavanje 12. Uzgoj školjkaša temeljen na prikupljenoj mlađi iz prirodne sredine.
Kriteriji za odabir područja za uzgoj školjkaša s trofičkog i higijenskog sanitarnog aspekta. Tehnologije ekstenzivnog
uzgoja školjkaša. Promatranje prisutnosti mlađi i tehnika njenog skupljanja za potrebe daljnjeg uzgoja.
Ishodi učenja: Definiranje kriterija za ocjenu povoljnosti zona za uzgoj školjkaša s obzirom na trofički i sanitarno
higijenski status. Objasniti bioekološke i reprodukcijske osobitosti kamenice. Poznavanje tehnike prikopljanja mlađi iz
prirodne sredine i opis instalacija za uzgoj kamenica. Opis bolesti, štetočina i drugih ograničavajućih čimbenika kod
uzgoja kamenica. Upoznavanje bioekoloških i reprodukcijskih osobitosti dagnje. Upoznati prevladavajuće zootehnike
školjkarske proizvodnje.
Predavanje 13. Uzgoj jakobove kapice i srodnih vrsta.
Bioekološke osobitosti predstavnika porodice Pectenidae. Prikupljanje nasadnog materijala iz prirodne sredine za
potrebe uzgoja i pokušaji kontroliranog mrijesta. Intenzivni uzgoj na kopnu u reciklažnim uzgojnim sutsavima.
Ishodi učenja: Definirati za uzgoj značajne predstavnike iz porodice Pectenidae. Upoznati glavne čimbenike koji
utječu na kvalitetu i hranjivost Jakobove kapice. Objasniti problem neujednačenosti i neprevidljivosti uzgoja uzoja
temeljenog na prikupljanju mlađi iz prirodne sredine. Pokušaji ekstenzivnog i kontroliranog uzgoja u zatvorenom
biološko tehnološkom ciklusu Jakobove kapice u odnosu na 'zelenu vodu' – prednosti i nedostaci. Ekološka mlađ u
ekstenzivnim ribnjačarskim uvjetima uzgoja. Intenzivni bazenski uzgoj u recirkulacijskim sustavima. Objasniti
tehničke pretpostavke za primjenu 'mezokozm' tehnologije u proizvodnji mlađi morskih riba kao prijelazni oblik od
ekstenzivne prema intenzivnoj proizvodnji.
Predavanje 14. Uzgoj temeljen na ribolovu beskralježnjaka (bodljikaši, puževi, glavonošci i rakovi).
Bodljikaši, puževi, glavonošci i rakovi kao uzgajane vrste. Globalni v.s lokalni status uzgoja i perspektive.
Bioekološke osobitosti najznačajnijih vrsta. Prikupljanje i pokušaji uzgoja juvenilnih primjeraka. Zootehnika uzgoja
beskralježnjaka. Problemi i neriješena pitanja.
Ishodi učenja: Upoznati se s globalnim trendovima u uzgoju predmetnih grupa beskralježnjaka. Definirati tržišna
kretanja za najznačajnije vrste. Upoznati biologiju uzgajanih vrsta. Definirati tehniku prikupljanja mlađi. Opisati
uzgojne sustave za proizvodnju beskralježnjaka. Definirati i objasniti postojeća ograničenja i neriješena tehnološka
pitanja.
Predavanje 15. Ribolov temeljen na uzgoju.
Povijesni pokušaji i ciljevi poribljavanja mora. Dijagnosticiranje i procjena potrebe za poribljavanjem. Specifičnosti
zootehnike uzgoja i hranjenja mlađi za potrebe poribljavanja. Trendovi i perspektive v.s ograničenja i rizici.
Ishodi učenja: Objasniti definiciju i ciljeve poribljavanja. Upoznati se s dosadašnjim pristupom poribljavanju.
Upoznavanje temeljnih kriterija za izbor vrsta. Opisati tehnologiju uzgoja i hranjenja jedinki predviđenih za
poribljavanje. Navesti ograničenja i bioekološke rizike kao posljedice nestručnog pristupa poribljavanju.
Seminari
Za studente koji slušaju kolegij Uzgoj temeljen na ribolovu predviđeno je 15 sati za prezentaciju i širu raspravu
seminarskih radova. Nakon odslušanih predavanja i nadovezujući se na dobivene informacije studenti će pristupiti
razradi tema kroz niz seminarskih radnji. Cilj izrade seminarskih radnji je prepoznati mogućnosti, izazove i trenutnu
praksu iz područja uzgoja temeljenog na ribolovu. Zadatak studenta je predstaviti stanje i perspektive kroz opis
različitih praktičnih pristupa tehnologiji uzgoja različitih ciljanih vrsta. Seminarski rad ne treba prelaziti 10 kartica,
uključivo tablice, grafove, slike i izvore kojima ste se služili (bibliografija). Kod izrade treba koristiti uobičajene
programske pakete kao Microsoft Word, Exel i sl. Za potrebe definiranja sadržajnog koncepta potrebno je konzultirati
predmetnog nastavnika i predloženu literaturu. Nakon pregleda seminarskog rada slijedi izrada PPT prezentacije na
zadanu temu s najviše 25 slajdova. Prilikom prezentacije seminarskog rada student treba ostaviti dovoljno vremena za
dodatna pojašnjenja i sveobuhvatnu raspravu. Seminarska radnja je preduvjet za polaganje ispita i njena izvedba utječe
na ocjenu ispita
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i nazočnosti studenata na predavanjima. Temeljni princip ocjenjivanja jeste
provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne ocjene, a 30% za seminarski rad. Ispit se u
principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a
sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska rješenja putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili
identificiranja na slici ili grafici.
Način vrednovanja i prikupljanje na završnom ispitu je sljedeći:
90% - 100% - ocjena izvstan (5)
80% - 90% - ocjena vrlo dobar (4)
70% - 80% - ocjena dobar (3)
60% - 70% - ocjena dovoljan (2)
<60% - ocjena nedovoljan (1)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. Svakog prvog ponedjeljka u mjesecu studenti se primaju na
konzultacije. Omogućene su konzultacije po prethodnom dogovoru (e-mail; telefon, posjet) uvažavajući fiksne
rasporede nastavnika i studenata.
Naziv predmeta
Kod predmeta
MARIKULTURA
SMR301
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
60/0/30
8 ECTS (3 za predavanja i vježbe; 5 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
izborni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / V. i VI. (semestar)
Temeljna znanja iz fizike i kemije mora, biologije i ekologije morskih organizama,
osnove embriologije i genetike
Jezik poduke i
Hrvatski jezik
mogućnost praćenja na
Moguća prilagodba na engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivan Katavić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Tanja Šegvić Bubić
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja za stjecanje kompetencija u marikulturi. Studenti
će biti upoznati s najnovijim metodama i tehnikama rada u marikulturi, dostignućima, razvojnim trendovima i
perspektivama, s posebnim obzirom na strateška usmjerenja u Europi, napose u zemljama Sredozemlja. Kroz ovaj
temeljni kolegij bit će dotataknuti svi važni aspekti marikulture koji će pripremiti studente za primanje budućih
naprednih i specijalističkih znanja iz područja marikulture. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje
uključuju abiotske, biotske i zootehničke čimbenike, na koje se nastavljaju, prostorni, reprodukcijski i nutricionistički
segmenti, a završava se s soci-ekološkim i ekonomskim (marketinško-tržišnim) razmatranjima industrije uzgoja.
Planiraju se kombinirani oblici provođenja nastave kroz predavanja praćena audio-vizualnim pomagalima u blok
satovima, poticajne rasprave i zaključivanja uz terenski rad, pokazne i auditorne vježbe. Pohađanje nastave je obvezno
(tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 20%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama.
Popis obavezne literature
1. Katavić, I., Predavanja iz kolegija Marikulture: CD*
2. Katavić, I., e-book Marikultura
3. Bogut, I., Horvath, L. Adamek, Z., Katavić, I. 2006. Ribogojstvo. Sveučilište u Osijeku, Mostaru i Splitu, 523 p.
4. Katavić, I. 2011. Zootehnika u marikulturi. U: Zootehnika (Kralik i sur.), Sv. Osjek, Zagreb, Mostar, 750 str.
*CD - uključuje nastavne materijale koji se sastoje od PP prezentacija, Priloge (knjige – udžbenike dostupne u PDF,
različiti tekstove i web adrese iz problematike marikulture.
Popis izborne literature
1. Barnabe, G. (1994). Biological basis of fish culture. In: Aquaculture - biology and ecology of cultured species,
Barnabe, G. (ed), Elis Horword Limited, 227-372.
2. Beveridge, M. 1996. Cage aquaculture. 2nd edition. Fishing News Books, Oxford, 351p.
3. Blaxter, J.H.S. (1969) Development: Eggs and larva, p. 177-252. In: Fish physiology, Vol. III, Hoar, W.S. and D.J.
Randall (eds), Academic Press, London.
4. Bond, C. E. (1996). Biology of Fishes, 2 nd Edition, Saunders College Publishing, 750p.
5. Bromage, N.R., R.J. Roberts (eds). 1995. Broodstock management and egg and larval quality. Blackwell Science
Ltd, 424p.
6. Ottolenghi, F., Silvestri, C., Giordano, P., Lovatelli, A., New, M.B. (2004). Capture-based aquaculture. The
fattening of eels, groupers, tunas and yellowtails. Rome, FAO, 385p.
7. Landoli, C. 2000. Marine fish farming in Italy. Mediterranean offshore mariculture. Options Mediterraneennes.
Serie B. Etudes et Recherches: n. 30. Zaragoza. CIHEAM-IAMZ.
8. Scot, D.C.B. and Muir, J.F. 2000. Offshore cage system. A practical overview. Mediterranean offshore mariculture.
Options Mediterraneennes. Serie B. Etudes et Recherches: n. 30. Zaragoza. CIHEAM-IAMZ.
9. Odabrani članci iz znanstvenih i stručnih časopisa
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod – definicija i ciljevi marikulture.
Definira se marikultura u širem kontekstu akvakulture, ciljevi se dovode u svezu s njenim ekološkim, ekonomskim i
socijalnim značenjem.
Ishodi učenja: Objasniti specifičnu terminologiju područja-akvakultura v.s marikultura. Razumjeti pojmove vezane za
akvatički ekosustav. Definirati ciljeve i usmjerenja. Upoznati se s temeljnim gospodarskim, okolišnim i socijalnim
implikacijama sektora marikulture.
Predavanje 2. Povijesni pokušaji uzgoja u moru.
Evolutivni slijed – od ulova prema uzgoju. Ribolov v.s. marikultura – temeljne varijable. Stanje svjetskih biozaliha,
razlozi i posljedice ribolovnog pritiska na stanje prirodnih populacija. Marikultura u funkciji povećanja proizvodnje i
potrošnje ribe.
Ishodi učenja: Upoznati se s povijesnim ishodištima evolutivnog razvoja uzgoja u moru. Razumjeti globalne okolnosti
u svjetskom ribarstvu s posebnim obzirom na uzroke i posljedice ribolovnih kapaciteta i ribolovnog pritiska. Objasniti
mjesto i ulogu marikulture u funkciji zadovoljenja rastućih potreba čovječanstva za limitiranim proizvodima mora.
Predavanje 3. Stanje i razvojni trendovi u marikulturi.
Utjecaj globalnih okolnosti na razvoj industrije uzgoja. Industrijalizacija, globalizacija i tržišni odnosi u kontekstu
marikulture. Razvoj ekološke svijesti i svijesti o potrebi korištenja hrane sa zdravstvenim aspektom (visokonezasićene
masne kiseline – koronarne bolesti, dijabetes itd).
Ishodi učenja: Upoznati se s globalnim okolnostima i trendovima koji diktiraju razvoj sektora marikulture. Upoznati
se mogućnošću transfera tehnologija i znanja iz drugih sektora u marikulturi, biotehnološka rješenja, nanotehnologije,
primijenjena genetika i dr. Razvojni trendovi i perspektive.
Predavanje 4. Uzgojni sustavi i njihova kategorizacija.
Klasifikacija sustava za uzgoj ribe i drugih morskih organizama s posebnim obzirom na: (a) razinu kontrole; (b)
smještaj uzgojnih instalacija); (c) dinamiku izmjene vodenih masa; (d) primijenjenu tehnologiju i zootehnička
rješenja; i (d) uzgajane vrste.
Ishodi učenja: Upoznati se s tipologijom i klasifikacijom sustava ua uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Shvatiti
osobitosti
ekstenzivnog
–
poluintenzivnog
intenzivnog
i
superintenzivnog
uzgoja;
zatim
polikulture/monokulture/integrirane marikulture. S obzirom na mjesto uzgoja, upoznati se sa osobitosti kopnenih i
morskih tehničko-tehnoloških rješenja. Opisati uzgojne sustave, namjene i funkcionalne karakteristike: lagunarni
uzgoj, ribnjaci, protočni kanali, bazenski uzgoj, uzgoj u silosima; zatim uzgoj u plutajućim kavezima – uzobalni
(inshore) i pučinski (offshore); uzgoj školjkaša na plutajućim linijskim pergolarima.
Predavanje 5. Ekstenzivni i poluintenzivni uzgoj ribe.
Povijesni slijed, dostignuća i recentna uzgojna praksa. Uvažavanje specifičnosti morskog ekosustava. Unošenje
energije i povećanje njenog protoka u ekosustavu – poluintenzivni uzgoj. Polikultura – definicija i obilježja. Poželjna
hijerarhija mjera: izbjegavanje, ublažavanje, kompenzacija, elementi utjecaja (izvor, prenosnik, primatelj), primjeri
ublažavanja različitih utjecaja na okoliš.
Ishodi učenja: Objasniti zootehnički aspekt poluintenzivnog uzgoja. Upoznati se s uzgojnim principima temeljenim na
funkcioniranju ekosustava (Ecosystem Based Maribulture). Znati odabrati i pozicionirati pojedine vrste s obzirom na
preferencije u ishrani, staništu i ponašanju u složeni trofički lanac (herbivori/karnivori/omnivori; predator/plijen).
Ekološke i ekonomske specifičnosti ekstenzivnog uzgoja.
Predavanje 6. Intenzifikacija uzgoja i zakretanje prema monokulturi.
Limitirajući čimbenici koji utječu na stupanj intenzifikacije proizvodnje. Tehničko-tehnološka i zootehnička rješenja
pri intenzivnom uzgoju na kopnu i moru. Superintenzivni uzgoj. Najbolji načini gospodarenja (Best Management
Practices).
Ishodi učenja: Upoznati se mogućnostima i vektorima intenzifikacije uzgoja. Prepoznati indikatore i limitirajuće
čimbenike intenzifikacije. Razumjeti tehničko-tehnološka i zootehnička rješenja intenzivnog uzgoja na kopnu i moru.
Objasniti principe na kojima se temelje recirkulacijski i protočni sustavi kao i njihovu praktičnu primjenu.
Predavanja 7 i 8. Abiotski čimbenici relevantni za marikulturu.
More kao uzgojni medij. Temperatura, slanost, pH, otopljeni kisik, dušik i N-spojevi, turbiditet i njihov utjecaj na
različite razvojne stadije uzgajanih organizama. Ostali parametri kvalitete vode. Opasne i toksične supstance – H2S,
klorna voda, teški metali i njihov utjecaj na uzgajane organizme i zdravlje potrošača.
Ishodi učenja: Osvježiti temeljna znanja o fiziografskim i hidrološkim osobitostima morskog okoliša. Upoznati se s
utjecajem promjenjivih okolišnih čimbenika na fiziologiju morskih organizama. Razumjeti biokemijske procese
razgradnje organske tvari i kruženje remineraliziranih sastavnica u morskom ekosustavu. Odgovor različitih razvojnih
stadija uzgajanih organizama na pojedine ekološke čimbenike (T, Sal, pH, O 2, CO2, turbiditet, svijetlo i fotoperiod) s
posebnim obzirom na njihov sinergijski učinak. Promjena uvjeta uzgoja uslijed metaboličkih produkata: dušični
spojevi – amonifikacija, nitrifikacija i denitrifikacija. Upoznati se s toksičnim supstancama i njihovim utjecajem na
uzgajane organizme i sigurnost ljudske prehrane.
Predavanje 9. Uzgojne metode i objekti za uzgoj ribe (1).
Uzgoj na kopnu: ribnjaci i upravljanje ribnjičarskom proizvodnjom; protočni kanali u uzgoju ribe; silosi kao naročiti
oblik intenzivnog.
Ishodi učenja: Upoznati se s praktičnom primjenom kopnenih sustava. Upravljanje proizvodnjom u ribnjacima,
protočnim kanalima i silosima. Razumjeti specifičnosti ribnjačarske proizvodnje (ekstenzivni ili poluintenzivni
kopneni sustav s polikulturnom proizvodnjom) u odnosu na intenzivne kopnene sustave dizajnirane za monokultu.
Predavanje 10. Uzgojne metode i objekti za uzgoj ribe (2).
Uzgoj u moru – Kavezni uzgoj. Povijesni slijed i dostignuća. Konstrukcijske osobine kaveza. Sidrenje i sidreni
sustavi. Sile koje djeluju na kavezne instalacije – dinamičke i statičke.
Ishodi učenja: Upoznati se s povijesnim razvojem i praktičnom primjenom morskih sustava. Objasniti konstrukcijska
obilježja, sidrenje i sidrene sustave. Upoznati se s osnovnim principima primjene uzobalnih i pučinskih tehnologija.
Opisati sile koje djeluju na kavezne instalacije i njihov utjecaj na sigurnost. Razumjeti rizike kao posljedicu ranjivosti
kaveznih sustava na okolišne uvjete. Upravljanje kaveznom proizvodnjom: mlađ, predrast, konzumna proizvodnja i
komercijalizacija.
Predavanje 11. Izbor lokacija za marikulturu.
Zoniranje prostora za marikulturu. Odabir lokacija za kavezni uzgoj. Prostorno – planske i ekološke pretpostavke
kaveznog uzgoja. Eliminacijski kriteriji. Postupak i procedure.
Ishodi učenja: Upoznati se s prevladavajućim aktivnostima i procesima u obalnom području. Upoznati se s osnovnim
prostorno-planskim dokumentima koji prethode projektnom zahvatu u obalnom prostoru. Objasniti postupke i principe
zoniranja dijelova pomorskog dobra (baza podataka, alati za obradu – Geografki Informacijski Sustav). Navesti
temeljne biofizikalne i socio-ekonomske kriterije relevantne za zoniranje morskih područja za marikulturu. Primjena
eliminacijskih kriterija u postupku zoniranja. Opcijski scenariji izborne procedure i radnje koje prethode
koncesioniranju dijelova pomorskog dobra (lokacijske dozvole, Studija o procjeni utjecaja na okoliš, koncesija,
povlastica).
Predavanje 12. Zoniranje za uzgoj školjkaša.
Tehnologije uzgoja školjkaša. Kriteriji za ocjenu povoljnosti zona za uzgoj školjkaša. Higijensko sanitarni aspekti
školjkarske proizvodnje. Praktična demonstracija projekata zoniranja za uzgoj ribe i školjkaša.
Ishodi učenja: Upoznati prevladavajuće zootehnike školjkarske proizvodnje. Razumjeti poremećaje u obalnom
ekosustavu kao posljedicu antropogenih aktivnosti. Razumjeti specifične potrebe školjkaša kao filtratora. Definirati
kriterije za ocjenu povoljnosti zona za uzgoj školjkaša. Upoznati se s međunarodnim standardima – ekološkim i
higijensko sanitarnim. Znati osnovne laboratorijske testove za bakteriološku detekciju i biotoksine (miš - test v.s.
analitičke metode).
Predavanje 13. Kriteriji za ocjenu i izbor potencijalno interesantnih vrsta u marikulturi.
Biološki, ekološki i ekonomsko-tržišni kriteriji. Reprodukcijska obilježja - spolna diferencijacija, fekunditet, oplodnja
i odlaganje jaja.
Ishodi učenja: Upoznati se s dosadašnjom praksom – promašajima i pokušajima izbora vrsta potencijalno pogodnih za
uvođenje u marikulturu. Definiranje poželjnih bioloških, ekoloških i ekonomsko-tržišnih kriterija. Razumijevanje
prioriteta u kriterijalnoj analizi (stopa rasta, ponašanje, indeks konverzije, struktura endoskeleta). Reprodukcijska
obilježja presudna za kompletiranje biološkog ciklusa u zatočeništvu - reproduktivna fiziologija, fekunditet, poticana
(inducirana) gametogeneza.
Predavanje 14. Primjenjena genetike i endokrinologije u marikulturi.
Terminološka usklađivanja. Fenotip v.s. genotip. Dometi kromosomske manipulacije – poliploidija, ginogeneza,
androgeneza, hibridizacija. Selektivni uzgoj. Endokrinološki mehanizmi u reprodukciji riba.
Ishodi učenja: Objasniti pojmove fenotip i genotip te njihovu međuovisnost. Upoznati osnovne endokrinološke
procese kod riba s posebnim obzirom na funkcionalnu vertikalu: hipotalamus-hipofiza-spolne žljezde. Upoznati
metode i ciljeve selekcijskog postupka u marikulturi na želejni fenotip manipulacije genima. Upoznati metode i
tehnike kromosomske manipulacije kod riba u odnosu na manipulacije genima ('genetski inžinjering'). Razumjeti
mogućnosti unakrsnog križanja-hibridizacije, metode i tehnike poliploidije, gino i androgeneze. Razmotriti
potencijalne mogućnosti i koristi od triploida u marikulturi.
Predavanje 15. Inducirani mrijest i uzgoj ranih razvojnih stadija.
Gametogeneza u zatočeništvu i poticanje (induciranje mrijesta). Hormonalni tretman, inkubacija i embrionalni razvoj.
Ishodi učenja: Upoznati se s metodama i tehnikama poticane (inducirane) gametogeneze kod morskih organizama u
zatočeništvu. Objasniti fiziološke mehanizme i učinke manipulacije ekološkim čimbenicima (temp. i fotoperiod) u
spolnom sazrijevanju riba. Upoznati se s praktičnom primjenom hormonalne terapije kod priobalnih i pučinskih vrsta
riba. Embriogeneza i inkubacijske tehnike. Opisati larvalni razvoj – ambijentalni uvjeti, endogena i egzogena ishrana.
Predavanje 16. Ekstenzivne i intenzivne tehnike proizvodnje mlađi.
Prirodni hranidbeni lanac, zelena voda u odnosu na 'čistu vodu'. Mezokozm tehnologija proizvodnje mlađi morskih
riba kao kompromis – prednosti, nedostaci i neriješena pitanja.
Ishodi učenja: Upoznati prevladavajuće tehnike u proizvodnji mlađi morskih riba; 'čista voda' u odnosu na 'zelenu
vodu' – prednosti i nedostaci. Ekološka mlađ u ekstenzivnim ribnjačarskim uvjetima uzgoja. Intenzivni bazenski uzgoj
u recirkulacijskim sustavima. Objasniti tehničke pretpostavke za primjenu 'mezokozm' tehnologije u proizvodnji mlađi
morskih riba kao prijelazni oblik od ekstenzivne prema intenzivnoj proizvodnji.
Predavanje 17. Funkcionalna obilježja mrijestilišta za proizvodnju mlađi morskih riba.
Organizacija i konstrukcijski elementi mrijestilišta - planktonske kulture, matični materijal. Embriogeneza i uzgoj
mlađi. Relevantni zootehnički parametri u kontroliranoj proizvodnji. Problemi i neriješena pitanja.
Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim konstrukcijskim elementima mrijestilišta. Kondicioniranje vode u reciklažnom
sustavu u odnosu na promjenjive čimbenike sredine. Razumijeti funkcioniranje mrijestilišta – fitoplankton,
zooplankton, inkubacijski proces, uzgoj i ishrana ranih razvojnih stadija. Usvojiti načela upravljanja matičnim
stokovima.
Predavanje 18. Poremećaji i bolesti u marikulturi.
Dijagnosticiranje. Prevencija. Poduzimanje tretmana pri uzgoju različitih razvojnih stadija (ličinački, juvenilni,
subadultni i adultni stadiji); poremećaji u gametogenezi matičnih jedinki.
Ishodi učenja: Upoznati se s temeljnim načelima dijagnostike u marikulturi. Opisati najčešće uzročnike virusnih,
bakterijskih i gljivičnih, te ihtioparazitskih bolesti. Objasniti principe preventivnog djelovanja i kurativne terapije.
Upoznati se s malformacijama i uzrocima istih u gametogenezi, embrionalnom i postnatalnom razvoju ranih razvojnih
stadija. Objasniti uzroke i kasnije posljedice vertebralnih deformacija – skifoze, skolioze, lordoze. Upoznati se s
uzrocima malformacija plivajućeg mjehura – hipertrofija, bolest zračnih mjehurića (Gass Buble Disease).
Predavanje 19. Hrana i hranidba – status i trendovi.
Komponente u ishrani. Formulacija hrane za ribe. Riblje brašno – kritična sastavnica. Realne mogućnosti supstitucija
ribljeg brašna u intenzivnom uzgoju. Probava i metaboliziranje hrane u odnosu na ekološke čimbenike primijenjena
zootehnička rješenja pri hranidbi. Energetska vrijednost i iskoristivost pojedinih komponenti hrane.
Ishodi učenja: Upoznati se sa specifičnostima probavnog sustava riba – mikroflora i čimbenici koji utječu na
mikrofloru u probavilu riba. Objasniti temeljna načela i postavke hranidbe riba. Razmotriti čimbenike važne za izbor
sastavnica hrane; makro i mikrokonstituenti; odnos probavnih proteina i probavne energije; profil esencijalnih masnih
kiselina. Alternativne sirovine – krvno brašno (hemoglobin u prahu) i biljni proteini u ishrani karnivora. Usvojiti
temeljne principe hranidbe riba – kada i kako hraniti; maksimalna (ad libitum) u odnosu na optimalnu (reduciranu)
hranidbu. Aditivi, toksini i antimetabolici u ribljoj hrani – koristi i posljedice.
Predavanje 20. Otpad i kvantificiranje otpada unesenog hranidbom ribe.
Ekološke posljedice organskog unosa. Ostali potencijalno negativni utjecaju na okoliš. Kapacitiranje uzgajališta –
nosivi i prihvatni kapacitet. Mogućnosti smanjenja negativnih utjecaja.
Ishodi učenja: Objasniti podrijetlo i značenje organskog unosa marikulturom u akvatički ekosustav. Opisati utjecaje
organskog unosa na kemizam vodenog stupca, nektonske i bentoske životne zajednice, te na kemizam sedimenta i
meiofaunu. Razumjeti relacije između Probavnih Proteina (PP) i Probavne Energije (PE) u odnosu na emisiju Nspojeva u morski ekosustav. Upoznati ostale potencijalno negativne utjecaje kaveznog uzgoja na okoliš. Definirati
parametre procjene prihvatnog (holding) i nosivog kapaciteta uzgajališta (carrying capacity). Upoznati se s metotama
kvantificiranja unosa nutrijenata (N, P). Upoznati mogućnosti smanjenja negativnog utjecaja uzgojnih aktivnosti na
morski okoliš.
Predavanje 21. Osnove uzgoja beskralješnjaka s posebnim obzirom na uzgoj školjkaša.
Školjkaši, puževi, glavonošci, rakovi – status i perspektive. Tehnologija uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima.
Specifičnosti uzgoja kamenice i dagnji. Nosivi kapacitet okoliša za uzgoj školjkaša. Eliminacijski kriteriji.
Ishodi učenja: Objasniti načela, principe i potrebe diversifikacije u marikulturi. Upoznati se s mogućnostima i
pozitivnim iskustvima uzgoja avertebrata. Upoznati se s principima ambijentalnih i tehničko tehnoloških potreba
školjkarske proizvodnje – mrijest i uzgoj na linijskim plutajućim pergolarima. Upoznati se sa specifičnostima uzgoja
kamenica i dagnji. Kriteriji za definiranje nosivog kapaciteta akvatorija za uzgoj školjkaša. Eliminacijski kriteriji –
higijensko-sanitarni, geomorfološki i trofički. Razumjeti ograničenja i rizike školjkarske proizvodnje.
Predavanje 22. Kontrola i praćenje promjena u okolišu kao posljedica uzgoja (monitoring).
Definicija i ciljevi monitoringa u marikulturi. Specifičnosti monitoringa kaveznih uzgajališta ribe. Varijable koji
određuju parametre za praćenje, te prostornu i vremensku skalu uzorkovanja. Monitoring uzgajališta školjkaša.
Ishodi učenja: Definirati metode i ciljeve monitoringa u marikulturi. Upoznati specifičnosti monitoringa kaveznih
uzgajališta ribe i uzgoja školjkaša na linijskim pergolarima. Upoznati se s različitim scenarijima i parametrima
monitoriranja školjkarskih zona (monitoring = site specific). Prostorna i vremenska skala uzorkovanja.
Predavanje 23. Osnove marikulture temeljene na ribolovu.
Održivost proizvodnje temeljene na ribolovu - status i perspektive. Jegulja - tradicionalna vrsta u uzgoju temeljenom
na ribolovu. Bio-ekološka obilježja s posebnim osvrtom na reprodukciju.
Ishodi učenja: Definicija i ciljevi marikulture temeljene na ribolovu. Biološki, socijalni i ekonmski čimbenici
marikulture temeljene na ribolovu. Razumjeti pretpostavke održivosti uzgoja temeljenog na ribolovu. Upoznati
osnovna bioekološka obilježja vrsta. Opisati zootehnike uzgoja.
Predavanje 24. Tuna (Thunnus thynnus) u kontroliranom uzgoju – status, trendovi i perspektive.
Specifičnosti Tunidae i njihovo značenje u ribarstvu. Odnos ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ulova i
uzgoja plavoperajnog tuna. Prelov prirodnih stokova – mjere koje se poduzimaju. Sushi i sushimi tržište kao osnovni
generator ribolovnog pritiska (video prezentacije – ocjena kvalitete i dražbovno trženje).
Ishodi učenja: Upoznati se s povijesti tunolova i razlozima koji su prethodili praksi uzgoja. Upoznati se s
međunarodnim i regionalnim tijelima odgovornim za razumno upravljanje stokovima tuna. Upoznati se s
marketinškim principima specijaliziranog sushi i sashimi tržišta. Definirati pojam kvalitete, kriterije za ocjenu iste.
Upoznati se s principima dražbovne ponude u trženju tuna.
Predavanje 25. Proizvodnja u kavezima – tov u odnosu na stvarni uzgoj.
Dometi i posljedice tova u kavezima – bioekološke i ekonomske. Višegodišnji uzgoj juvenilnih tuna ('farming') –
iskustva u R. Hrvatskoj. Struktura i sastav ulovljenih u odnosu na dužinsko-maseni prirast tijekom vremena.
Ishodi učenja: Razumjeti prevladavajuću praksu, principe i ciljeve tova (fattening) i stvarnog uzgoja (farming) tuna.
Upoznati se s temeljnim bioekološkim i ekonomskim varijablama kaveskog uzgoja tuna. Test case: Kavezni uzgoj
juvenilne tune u Hrvatskoj.
Predavanje 26. Kontrolirana proizvodnja mlađi tuna – status i perspektive.
Iskustva s pacifičkim tunom (Th. thynnus orientalis). EU programi mrijesta i uzgoja mlađi tuna. Recentni rezultati na
reprodukciji tuna u R. Hrvatskoj.
Ishodi učenja: Upoznati napore znanstvene i stručne zajednice na uspostavi održive kontrolirane proizvodnje tuna
putem kompletiranja biološkog ciklusa u zatočeništvu. Upoznati se s EU i nacionalnim programima induciranog
mrijesta plavoperajnog tuna. Upoznati se s japanskim iskustvima mrijesta i uzgoja pacifičkog tuna (Kinki University).
Razumjeti otvorena pitanja, uska grla i neriješene zootehničke probleme u reprodukciji pučinskih vrsta riba.
Predavanje 27. Poribljavanje – ribolov temeljen na uzgoju.
Povijesni slijed. Vrste od posebnog interesa za poribljavanje. Dosadašnja iskustva u svijetu s posebnim obzirom na
Europu i Aziju. Perspektive i trendovi u poribljavanju.
Ishodi učenja: Upoznati se s definicijom i ishodišnim ciljevima poribljavanja. Upoznati trenutna dostignuća, trendove
i domete. Definiranje elementarnih kriteriji za izbor vrsta. Objasniti otvorena pitanja, rizike i tehnike upravljanja
rizicima uslijed proribljavanja.
Predavanje 28. Razvojni trendovi industrije uzgoja ribe u EU.
Strateši ciljevi i usmjerenja. Specifičnosti EU tržišta ribom. Proizvodni, tržišni i standardi zaštite potrošača
(označavanje i sljedivost).
Ishodi učenja: Upoznati stanje industrije uzgoja, dosadašnje propuste i dostignuća. Upoznati specifičnosti EU tržišta
ribom. Upoznati se sa strateškim ciljevima i budućim usmjernjima EU marikulture. Upoznati proizvodne, tržišne i
standarde zaštite potrošača (certificiranje, označavanje, sljedivost).
Predavanje 29. Marikultura Sredozemlja.
Povijesne okolnosti. Tehničko-tehnološke specifičnosti. Neriješena pitanja i zablude. Diversifikacija proizvodnje
(uvođenje novih vrsta) i proizvoda (davanje nove vrijednosti kroz preradu).
Ishodi učenja: Povijesni i evolutivni razvoj uzgoja morskih organizama u Sredozemlju (lagunarni -valikultura). Načela
i principi intenzifikacija kroz kavezni uzgoj. Upoznati se s neriješenim pitanjima i zabludama. Objasniti načela bioekološke i socio-ekonomske valorizacije učinaka diversifikacije uvođenja novih vrsta i davanja dodatne vrijednosti
proizvodima.
Predavanje 30. Marketing i čimbenici koji utječu tržište ribe.
Temeljna marketinška načela s posebnim obzirom na tržište ribom i ribama sličnim proizvodima mora. Princip 3K u
marketingu ribom: Kvalitet – primjenom suvremenih zootehničkih mjera; Kontinuitet – optimiziranjem veličine
farme; Konkurentnost – troškovi proizvodnje (ulaz/izlaz). Proizvodi marikulture u kontekstu globalnog tržišta –
vertikalna i horizontalna integracija. Okrupnjavanje i sudbina malih (obiteljskih) farmi.
Ishodi učenja: Upoznati se s temeljnim marketinškim načelima s posebnim obzirom na tržište ribama sličnim
proizvodima mora. 3 K u marketingu ribom – kako ih postići? Objasniti globalne okolnosti koje presudno utječu na
tržište ribom. Razlikovati pojmove vertikalnih i horizontalnih integracija. Raspraviti dosadašnja iskustva, mogućnosti
i opravdanosti okrupnjavanja malih farmi u cilju smanjenja rizika poslovanja.
Vježba 1. Uzgojni sustavi (predavanja + pokazne vježbe u mrijestilištu IZOR-a), 3 sata.
Ishodi učenja: Objasniti tehnologije otvorenog i zatvorenog optoka. Razumjeti zatvoreni recirkulacijski sustav i
objasniti funkcioniranje mehaničkih i bioloških filtra te UV radijacije i oksigenacije. Objasniti ulogu mehaničkih i
bioloških filtara i posljedice poremećaja parametara uzgojne sredine. Znati osnovne sastavnice zatvorenog
recirkulacijskog sustava te konstrukcijske elemente mrijestilišta.
Vježba 2. Demonstracija uzgojnog sustava za proizvodnju salmonida (terenska nastava), 2 sata.
Ishodi učenja: Objasniti uzgojne metode na kopnu. Objasniti sustav protočnih kanala za uzgoj salmonida. Odrediti
fizikalno-kemijske karakteristike vode i nasadne gustoće. Znati osnove kondicioniranja matičnjaka, mrijesta i uzgoja
ranih razvojnih do aldutnih stadija dužičaste pastrve Oncorhynchus mykiss.
Vježba 3. Demonstracija uzgojnog sustava za proizvodnju bijele ribe (terenska nastava), 3 sata.
Ishodi učenja: Objasniti uzgojne metode na moru. Objasniti kaveznu uzgoj, konstrukcijske osobine kaveza i sidrene
sustave. Razumjeti izbor kaveznih tehnologija u uzobalnom, poluotvorenom i izloženom akvatoriju. Znati fizikalnokemijske karakteristike vode i nasadne gustoće.
Vježba 4. Demonstracija uzgojnog sustava za proizvodnju školjkaša (terenska nastava), 3 sata.
Ishodi učenja: Objasniti tehnologiju uzgoja kamenice Ostrea edulis i dagnje Mytillus galoprovincialis, tehnike
prikupljanja i naseljavanja mlađi, selekcije tijekom uzgoja te izlov. Razlikovati sustav plutajućih linijskih pergolara i
sustav stacionarnih parkova. Odrediti abiotske i biotske čimbenike za ocjenu povoljnosti zona za uzgoj školjkaša.
Vježba 5. Utjecaj uzgojnih sustava na morski okoliš (predavanje), 2 sata.
Ishod učenja: Razumjeti posljedice organskog otpada na pridnene zajednice, meofaunu i sediment. Razumjeti ulogu
prirodnih ihtionaselja oko uzgojnih sustava. Razumjeti genetska međudjelovanja uzgojnih i prirodnih ihtionaselja, te
prijenos uzročnika oboljenja. Razumjeti ulogu prirodnih grabežljivaca na uzgojni sustav.
Vježba 6. Kontrolirana proizvodnja mlađi – fitoplanktonske kulture (predavanja + pokazne vježbe u
mrijestilištu IZOR-a), 2 sata.
Ishodi učenja: Razumjeti ulogu planktonskih kultura u proizvodnji mlađi. Objasniti tehnologiju proizvodnje
fitoplanktonata. Znati pripremu uzgojnog medija, inokulacijske tehnike, održavanje matičnih kultura te kontrolu
masovne proizvodnje.
Vježba 7. Kontrolirana proizvodnja mlađi – zooplanktonske kulture (predavanja + pokazne vježbe u
mrijestilištu IZOR-a), 2 sata.
Ishodi učenja: Objasniti tehnologiju proizvodnje zooplanktonata (Brachionus sp. i Atremia sp.). Znati pripremu
uzgojnog medija, inokulacijske tehnike, održavanje matičnih kultura te kontrolu masovne proizvodnje.
Vježba 8. Kontrolirana proizvodnja mlađi – intenzivna proizvodnja u mrijestilištu (terenska nastava), 5 sati.
Ishodi učenja: Objasniti tehničku organizaciju mrijestilišta. Znati ključne zootehničke parametre značajne za
kontrolirani uzgoj ličinačkih i poslijeličinačkih stadija lubina i komarče. Upoznati se s tehnikama inkubacije.
Vježba 9. Kondicioniranje matičnih jedinki i potaknuti mrijest matičnjaka (predavanja + pokazne vježbe u
mrjestilištu IZOR-a), 5 sati.
Ishodi učenja: Razumjeti kontrolu spolova u akvakulturi, endokrinološke i kromosomske manipulacije te
reproduktivne disfunkcije. Upoznati se s rukovanjem živog biološkog materijala. Razumjeti kondicioniranje matičnih
jedinki i objasniti primjenu hormonalne terapije u svrhu poticanja gametogeneze. Primijeniti biopsijske tehnike za
uvid u oogenezu i spermatogenezu. Upoznati se s tehnikama umjetne oplodnje.
Vježba 10. Napredci u kontroliranoj reprodukciji lubina, 2 sata.
Ishodi učenja: Studentova samostalna analiza i interpretacija ponuđenih laboratorijskih protokola o reprodukcijskoj
kontroli matičnjaka.
Vježba 11. Ishrana matičnjaka, 1 sat.
Ishod učenja: Razumjeti nutritivne potrebe matičnjaka u reproduktivnom razdoblju. Znati udijele osnovnih makro- i
mikronutrijenata za optimalnu prehranu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Na ukupnu ocjenu utječe zalaganje i uspješnost studenata u izvršavanju zadataka tijekom predavanja i praktičnih
vježbi. Temeljni princip ocjenjivanja jeste provjera znanja usvojenog na predavanjima s maksimalnih 70% konačne
ocjene, a 30% na praktičnim vježbama. Ispit se u principu sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit
podrazumijeva provjeru znanja gradiva iz predavanja, a sastoji se od zadataka u kojima se traže opcijska rješenja
putem zaokruživanja, nadopunjavanja, opisivanja, i/ili identificiranja na slici ili grafici. Redovan rad tijekom semestra
se vrednuje omogućavanjem polaganja semestralnih ispita u vidu parcijalnih kolokvija tijekom izvođenja teoretske i
praktične nastave. Provjera praktičnog znanja usvojenog na vježbama se odvija pismenim putem. Uspješno savladan
praktični rad je preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Ispit se sastoji od zadataka na zaokruživanje,
nadopunjavanje, opisivanje, označavanje te s računskim operacijama. Postotak uspješno riješenih zadataka se koristi
za izračunavanje ostvarenih bodova na ispitu iz praktičnih vježbi (max 30%).
Način vrednovanja i prikupljanje bodova na kolokvijima, odnosno na završnom ispitu je sljedeći:
90% - 100% - ocjena izvstan (5)
80% - 90% - ocjena vrlo dobar (4)
70% - 80% - ocjena dobar (3)
60% - 70% - ocjena dovoljan (2)
<60% - ocjena nedovoljan (1).
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja. Svakog prvog ponedjeljka u mjesecu studenti se primaju na
konzultacije. Omogućene su 'ad hoc' konzultacije po prethodnom dogovoru (e-mail; telefon, posjet) uvažavajući fiksne
rasporede nastavnika i studenata.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
ALATI I TEHNIKA RIBOLOVA
SMR302
60/0/30
8 ECTS (4 za predavanja, vježbe, praktični rad, 4 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
izborni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / V. i VI. (semestar)
Kompetencije u primjeni znanja iz tehničke mehanike, ribarstvene biologije i ekologije,
živih bogatstva mora, iskorištavanje ribarskog broda i gospodarenja živim bogatstvima
mora
Hrvatski jezik, a prema potrebi i engleski jezik
Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor
Doc. dr. sc. Frane Škeljo
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta stječu se praktična i teoretska znanja i vještine koje su potrebne da se može razumjeti
problematika iz djelatnosti morskog ribolova i njegovog živog bogatstva i obavljati poslovi koji se odnose na
racionalno gospodarenje živim bogatstavima mora i ocjenu djelovanje ribolova na stanje njegovih naselja, reguliranje
ribolova, projektiranje, konstruiranje i izradu ribolovnih alata, obavljanje i organiziranje ribolova, kao i obavljanje
inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa iz oblasti morskog ribarstva. Nastava se temelji na predavanjima,
vježbama i praktičnom radu na moru. Održavanje nastave se provodi putem predavanja i vježbi, koja su redovita
tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem video priloga ili putem Power Point prezentacije, a nakon predavanja će
se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne, laboratorijske i terenske.
Popis obavezne literature
1. Cetinić, P., J. Swiniarski, 1985: Alati i tehnika ribolova, Logos, Split, 655p.
2. Cetinić, P., Soldo, A. 2010. Ribarski brod i luka: tehnologija iskorištavanja. Književni krug, Split: pp. 495
3. Nedelec,C., J. Prado, 1990: Definition and classification of fishing gear categories. FAO Fisheries Technical Paper
No. 222, Revision 1,Rome, 92 p.
4. Sainsbury, J., C., 1996: Commercial fishing methods: an introduction to vessels and gears, Fishing News Books,
359 p.
Popis izborne literature
1. Swiniarski J., P. Cetinić, 1993: Technologia połowu organizmόw morskich, Wydawnictwo Morskie, Gdańsk, 472
p.
2. Grubišić. F., 1960: Osnovi tehnike ribolova, Ribarska biblioteka, knjiga 4, Rijeka, 203 p.
3. Soldo, A., 2004: Konstrukcijsko-tehničke značajke i selektivnost pridnenih koća na Jadranu, Doktorska disertacija,
Agronomski fakultet, Zagreb, 201 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Osnovni pojmovi upotrebljavani u ribolovnoj tehnici.
Ishodi učenja: Upoznati se s osnovnim pojmovima koji se upotrebljavaju u ribarstvu, od alata, opreme i tehnika do
ribolovnog napora.
Predavanje 2. Klasifikacija ribolovnih alata.
Ishodi učenja: Znati važnost, zastupljenost i rasprostranjenost osnovnih kategorija ribolovnih alata koji se
upotrebljavaju u svjetskom ribarstvu te na Jadranu.
Predavanje 3. Tekstilne sirovine upotrebljavane u mrežarstvu.
Ishodi učenja: Znati vrste sintetičkih materijala koji se upotrebljavaju u ribarstvu te njihove glavne karakteristike te
način odabira pojedinih materijala zavisno o njihovoj svrsi.
Predavanje 4. Debljina konca, krojenje i nabiranje mrežnog tega i geometrija mrežnog oka.
Ishodi učenja: Znati osnovne konstrukcijske elemente i način izrade ribarskog konca, određivanje zavoja prediva i
konca, finoće i konstrukcije vlakna, prediva i konca te znati različite sustave korištene za određivanje/izražavanje
finoće vlakna, prediva i konca.
Predavanje 5. Određivanje veličine mrežnog tega i mrežnog oka.
Ishodi učenja: Znati razlikovati osnovne tipove ribarskog mrežnog tega, metode izrade mrežnog tega, načine
određivanja i označavanja dimenzija mrežnog tega, razumjeti različite dimenzije mrežnog oka te znati metode
određivanja njegovih dimenzija te nabiranja, krojenja i spajanja mrežnog tega.
Predavanje 6. Tekstilna, čelična i mješana užad upotrebljavana u ribolovu.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove užadi upotrebljavane u ribarstvu, njihovu konstrukciju i način označavanja te
namjenu osnovnih tipova užadi, kako tekstilnih tako i čeličnih te kombiniranih.
Predavanje 7. Sredstva armiranja ribolovnih alata.
Ishodi učenja: Znati sredstva širenja, sredstva plivanja, sredstva opterečivanja i sredstva povezivanja te načine njihove
upotrebe u skladu s njihovim glavnim karakteristikama.
Predavanje 8. Povlačna sila.
Ishodi učenja: Znati što je povlačna sila i njezinu važnost te utjecaj veličine broda, snage pogonskog stroja i vrste
propelera na njezinu veličinu.
Predavanje 9. Povlačni ribolovni alati.
Ishodi učenja: Znati podjelu povlačnih ribolovnih alata te konstrukcijske karakteristike i tehniku ribolova dredžama,
pridnenim koćama, pelagićnim koćama i višestrukim koćama.
Predavanje 10. Pridnene koće u Jadranu.
Ishodi učenja: Znati razlikovati mediteransku i dvodijelnu konstrukciju koće, način njihove izrade te glavne razlike u
tehnici i ponašanju različtih konstrukcija koća.
Predavanje 11. Okružujući ribolovni alati.
Ishodi učenja: Znati podijelu okružujućih ribolovnih alata, lampara i plivarica, upotrebljavanih u svijetu i u Jadranu,
njihove konstrukcije i načine izrade te tehnike ribolova.
Predavanje 12. Mreže potegače.
Ishodi učenja: Znati podijelu mreža potegača upotrebljavanih u svijetu i u Jadranu, njihove konstrukcije i načine
izrade te tehnike ribolova.
Predavanje 13. Mreže stajačice.
Ishodi učenja: Znati podijelu mreža stajačica upotrebljavanih u svijetu i u Jadranu, njihove konstrukcije i načine izrade
te tehnike ribolova zaglavljujućim i zapličućim alatima te njihovim kombinacijama.
Predavanje 14. Tramata.
Ishodi učenja: Znati podijelu tramate na ludar, zagonicu i fružatu, njihove konstrukcije i načine izrade te tehnike
ribolova.
Predavanje 15. Udičarski i ostali ribolovni alati.
Ishodi učenja: Znati podijelu udičarskih ribolovnih alata, podiznih i nadiznih upotrebljavanih u svijetu i u Jadranu,
njihove konstrukcije i načine izrade te tehnike ribolova zaglavljujućim i zapličućim alatima te njihovim
kombinacijama.
Predavanje 16. Utjecaj fizičko-kemijskih čimbenika na ulov ribe.
Ishodi učenja: Znati koji sve fizikalni i kemijski čimbenici utječu na ulov ribe, njihove varijacije te sezonsko prostorne
promjene.
Vježba 1: Pregled ribolovnih alata na Jadranu.
Ishodi učenja: Opisati i razlikovati osnovne vrste ribolovnih alata. Znati važnost, zastupljenost i rasprostranjenost
osnovnih vrsta ribolovnih alata na Jadranu.
Vježba 2: Vrste tekstilnih materijala upotrebljavanih u ribarstvu i njihova identifikacija.
Ishodi učenja: Znati vrste sintetičkih materijala upotrebljavanih u ribarstvu. Znati važnost, zastupljenost i namjenu
pojedinih vrsta sintetičkih vlakana pri izradi ribolovnih alata. Razlikovati najvažnije vrste sintetičkih materijala
korištenjem jednostavnih testova plovnosti i spaljivanja.
Vježba 3: Finoća vlakna, prediva i konca, konstrukcija ribarskog konca.
Ishodi učenja: Znati osnovne konstrukcijske elemente i način izrade ribarskog konca. Znati vrste ribarskih konaca.
Određivanje zavoja prediva i konca. Objasniti metode određivanja finoće vlakna, prediva i konca. Razumjeti različite
sisteme korištene za određivanje/izražavanje finoće vlakna, prediva i konca.
Vježba 4: Označavanje prediva i konca.
Ishodi učenja: Znati različite načine označavanja prediva i konca. Objasniti finoću i konstrukciju uzoraka prediva i
konca. Opisati razlike između različitih načina označavanja prediva i konca.
Vježba 5: Određivanje prekidne čvrstoće i istezljivosti prediva ili konca.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove prekidne čvrstoće i istezljivosti. Znati osnovne metode za određivanje prekidne
čvrstoće i istezljivosti ribarskog prediva ili konca.
Vježba 6: Karakteristike mrežnog tega.
Ishodi učenja: Razlikovati osnovne tipove mrežnog tega upotrebljavanog u ribarstvu. Znati metode izrade mrežnog
tega, te načine određivanja i označavanja dimenzija mrežnog tega. Razumjeti različite dimenzije mrežnog oka. Znati
metode određivanja dimenzija mrežnog oka.
Vježba 7: Određivanje prekidne čvrstoće, otpornosti na razvezivanje i istezljivosti mrežnog tega.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove prekidne čvrstoće, otpornosti na razvezivanje i istezljivosti. Znati osnovne metode
za određivanje prekidne čvrstoće, otpornosti na razvezivanje i istezljivosti mrežnog tega.
Vježba 8: Nabiranje mrežnog tega (1).
Ishodi učenja: Razumjeti pojam koeficijenta nabiranja mrežnog tega. Razumjeti povezanost koeficijenta nabiranja i
površine mrežnog oka. Znati izračunati vodoravni koeficijent nabiranja mrežnog tega (E).
Vježba 9: Nabiranje mrežnog tega (2).
Ishodi učenja: Znati spojiti mrežni teg na obrubljujuću užad koristeći zadane koeficijente nabiranja.
Vježba 10: Krojenje mrežnog tega: principi i primjeri izračunavanja odnosa konvergencije (R) i ciklusa
krojenja (C).
Ishodi učenja: Znati različite tipove rezova koji se koriste pri krojenju mrežnog tega. Razumjeti pojmove odnosa
konvergencije (R) i ciklusa krojenja (C). Znati izračunati odgovarajuće cikluse krojenja na primjerima različitih oblika
mrežnog tega.
Vježba 11: Krojenje mrežnog tega: primjena.
Ishodi učenja: Primijeniti znanja iz prethodne vježbe na mrežnom tegu. Izračunati i iskrojiti zadane oblike mrežnog
tega.
Vježba 12: Spajanje mrežnih elemenata s različitim brojem (veličinom) oka.
Ishodi učenja: Razumjeti primjenu spajanja mrežnih elemenata s različitim brojem i veličinom oka. Izračunati ciklus
spajanja mrežnih elemenata s različitim brojem i veličinom oka na zadanim primjerima. Znati metode spajanja oka pri
različitim ciklusima.
Vježba 13: Posjet tvornici za izradu ribarskog konca, užadi, mrežnog tega i mreža.
Ishodi učenja: Opisati tehnike izrade ribarskog konca, užadi, mrežnog tega i mreža. Razlikovati različite tipove
ribarskog konca, užadi i mrežnog tega. Znati najčešće korištene tipove ribarskog konca, užadi i mrežnog tega koji se
proizvode za potrebe hrvatskog ribarstva.
Vježba 14: Tekstilna i čelična užad u ribarstvu.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove užadi upotrebljavane u ribarstvu. Znati konstrukciju i namjenu osnovnih tipova
užadi. Znati osnovne tipove strukova koji se koriste u izradi čelične užadi. Znati načine označavanja čelične užadi
upotrebljavane u ribarstvu.
Vježba 15: Spajanje i uplitanje ribarskog konca i užadi.
Ishodi učenja: Znati najvažnije uzlove i tehnike spajanja ribarskog konca i užadi pri izradi ribolovnih alata. Znati
primjenu i područja upotrebe pojedinih uzlova i tehnika spajanja ribarskog konca i užadi.
Vježba 16: Pregled udičarskih ribolovnih alata
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove udičarskih ribolovnih alata. Znati namjenu pojedinih alata, područje upotrebe i
važnost u gospodarskom i sportskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pojedinim alatima.
Vježba 17: Izrada udičarskih ribolovnih alata.
Ishodi učenja: Znati osnovne uzlove i tehnike spajanja konca i užadi pri izradi udičarskih ribolovnih alata. Znati
izraditi udičarske ribolovne alate (parangal).
Vježba 18: Pregled zaglavljujućih i zapličućih mreža.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove zaglavljujućih i zapličućih mreža. Znati namjenu pojedinih mreža, područje
upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pojedinim zaglavljujućih i
zapličućih mreža.
Vježba 19: Izrada zaglavljujućih mreža (1).
Ishodi učenja: Znati izraditi zaglavljujuću mrežu.
Vježba 20: Izrada zaglavljujućih mreža (2).
Ishodi učenja: Znati izraditi zaglavljujuću mrežu
Vježba 21: Pregled mreža potegača (1).
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža potegača. Znati namjenu pojedinih mreža potegača, područje upotrebe i
važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pojedinim mrežama potegačama.
Vježba 22: Pregled mreža potegača (2).
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža potegača. Znati namjenu pojedinih mreža potegača, područje upotrebe i
važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pojedinim mrežama potegačama.
Vježba 23: Pregled pridnenih povlačnih mreža.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove pridnenih povlačnih mreža – koća. Znati namjenu pridnenih povlačnih mreža,
područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pridnenim povlačnim
mrežama.
Vježba 24: Pregled pelagičnih povlačnih mreža.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove pelagičnih povlačnih mreža – koća. Znati namjenu pojedinih pelagičnih povlačnih
mreža, područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova pelagičnim
povlačnim mrežama.
Vježba 25: Pregled mreža plivarica.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove mreža plivarica. Znati namjenu pojedinih tipova mreža plivarica, područje
upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova mrežama plivaricama.
Vježba 26: Pregled vrša i mrežnih klopki.
Ishodi učenja: Znati osnovne tipove vrša i mrežnih klopki. Znati namjenu pojedinih tipova vrša i mrežnih klopki,
područje upotrebe i važnost u gospodarskom ribolovu na Jadranu. Razumjeti tehniku ribolova vršama i mrežnim
klopkama.
Vježba 27: Sheme ribolovnih alata (1).
Ishodi učenja: Razumjeti sheme zaglavljujućih, zapličućih i zaglavljujuće-zapličućih mreža. Znati izraditi sheme
zadanih zaglavljujućih i zapličućih mreža.
Vježba 28: Sheme ribolovnih alata (2).
Ishodi učenja: Razumjeti sheme različitih tipova mreža potegača. Znati izraditi sheme zadanih mreža potegača.
Vježba 29: Sheme ribolovnih alata (3).
Ishodi učenja: Razumjeti sheme različitih tipova pridnenih povlačnih mreža. Razumjeti sheme različitih tipova
pelagičnih povlačnih mreža.
Vježba 30: Sheme ribolovnih alata (4).
Ishodi učenja: Razumjeti sheme različitih tipova mreža plivarica.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Znanje se provjerava usmeno i putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. Konačno znanje se
utvrđuje i ocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi u unaprijed određenom terminu, ili putem emaila i telefona.
Naziv predmeta
OČUVANJE I PRERADA PROIZVODA MORA
SMR303
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/0/30
(P/S/V)
ECTS
6 ECTS (60 sati predavanja + 30 sati vježbi = 3 ECTS; samostalno učenje = 3 ECTS)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V .i VI. (semestar)
Godina/semestar
Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije, ribarstvene biologije i mikrobiologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnost
mogućnost praćenja na
praćenja nastave na engleskom jeziku.
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Kako
bi se potrošačima plasirali kvalitetni i zdravstveno ispravni proizvodi, potrebno je pravilno rukovanje proizvodima
ribarstva od ulova do stola, te odabir pogodnih metoda konzerviranja. Osnovna zadaća ovog kolegija je omogućiti
studentima da primjenom prethodno stečenih znanja usvoje znanje o postmortalnim procesima koji se odvijaju u
mišićju i visceri ribe u različitim uvjetima pohrane i manipulacije, a neposredno potom i znanje o utjecaju istih na
kvalitetu ribe kao sirovine koja se koristi za prehranu ljudi. Studente se podučava tehnologijama konzerviranja
(hlađenje, smrzavanje, soljenje, mariniranje, dimljenje i sušenje) ribe i drugih morskih organizama.
Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali jasno razumjeti:
- posmrtne promjene u mesu ribe;
- metode konzerviranja proizvoda ribarstva;
- metode ocjenjivanja kvalitete sirovine, tehnoloških procesa i finalnih proizvoda riboprerađivačke industrije, koristeći
znanja o specifičnosti pojedinih ribljih vrsta, sezonskim promjenama, postojećim metodama konzerviranja i
'ponašanju' sirovine u postupcima obrade.
Studenti dobivaju teoretsko i praktično znanje za rukovođenje kvalitetom u riboprerađivačkoj industriji sa
sposobnošću da primjenjuju to znanje za dobivanje proizvoda optimalne kvalitete i zdravstvene ispravnosti.
Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi),
terenske nastave, vježbi i seminara. U prvom semestru vježbe su organizirane u obliku praktičnog rada u sklopu
riboprerađivačkih tvornica i vježbe u laboratoriju. U drugom semestru, kroz seminare, student samostalno provodi
tehnološki postupak za određeni proizvod, te s nastavnikom i kolegama aktivno raspravlja i obrazlaže odabrane
postupke u proizvodnji, izbor ambalažnog materijala i metoda za pakiranje i ključne točke u proizvodnom procesu.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima, seminarima i vježbama. Nastavnik
ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema,
zaključivanje, aktivnost u raspravi itd.). Kroz aktivnost na vježbama i seminarima student dobiva dodatne bodove
(maksimalno 2) koji se pribrajaju bodovima dobivenim na pismenom ispitu. Rad svake grupe studenata nadgleda
nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi. Student će po
završetku kolegija poznavati specifičnosti različitih vrsta riba kao sirovine i načine ocjene kvalitativnih promjena iste;
načine rukovanja sirovinom i tehnologije koje se koriste pri konzerviranju morskih organizama. Bit će upoznati sa
zakonskim propisima koji reguliraju proizvodnju proizvoda ribarstva. Cilj je studente osposobiti za rukovodeće
poslove u tvornicama za preradu ribe, otkupnim veletržnicama, te za obavljanje nadzora u istima.
Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe).
Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 4 izostanaka s predavanja (po semestru). Izostanak je
opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu
(predavanja i vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak.
Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.
Popis obavezne literature
1. Šoša B. (1989). Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga, Zagreb.
2. Sikorski ZE. (1990). Seafood: resources, nutritional composition and preservation, CRC Press, Inc. Boca Raton,
Florida, SAD.
3. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach to
quality. Elsevier, Amsterdam.
4. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD.
5. Lovrić T. (2003). Procesi u prehrambenoj industriji, Hinus, Zagreb.
6. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge,
England.
Popis izborne literature
1. Tewari G., Juneja VK. (2007). Advances in thermal and non-thermal food preservation. Blackwell Publishing Ltd.
Oxford, UK.
2. Huss, H.H., Ababouch, L., Gram, L. (2003). Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. Fao
Fisheries Technical Paper 444, Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome.
3. Lee R., Lovatelli A., Ababouch L. (2008) Bivalve depuration: fundamental and practical aspects FAO, Rome, Italy.
4. Devahastin S. (2011). Physicochemical aspects of food engineering and processing. CRC Press, Inc. Boca Raton,
Florida, SAD.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
DIO I
Predavanje 1: Građa i sastav ribe i jestivog dijela ribljeg mesa.
Ribe koje se koriste za prehranu ljudi. Mišićni sustav riba. Komercijalni sastav riba. Kemijski sastav riba. Kemijski
sastav ribljeg mesa i drugih jestivih dijelova. Sezonske promjene u kemijskom sastavu, te njihov utjecaj u procesima
očuvanja i prerade. Razlikovanje i definiranje važnosti pojedinih elemenata (voda, bjelančevine, masti, pepeo) u
nutritivnoj vrijednosti ribljeg mesa. Specifičnosti ribe kao sirovine. Racionalna prerada ribe uz maksimalnu
iskoristivost sirovine.
Predavanje 2: Posmrtne promjene na mesu ribe.
Razlikovanje i definiranje fizičkih, biokemijskih i mikrobioloških promjena nakon uginuća ribe koje vode prema
potpunom kvarenju. Usvajanje i razlikovanje pojedinih postmortalnih faza. Razgradnja organskih fosfata i
ugljikohidrata, te promjene pH tijekom skladištenja. Promjene u dušičnim spojevima i mastima. Pojam specifičnih
mikroorganizama kvarenja i njihovi metaboliti. Definiranje spojeva, pokazatelja kvarenja u pojedinim fazama, te
odgovarajućih senzorskih reakcija ribljeg mesa u pojedinoj fazi. Definiranje važnosti svake pojedine faze u procesima
očuvanja i prerade ribe. Utjecaj mrtvačke ukočenosti na procese prerade i konzerviranja proizvoda ribarstva.
Predavanje 3: Kvarenje sirovine i proizvoda. Procesi konzerviranja. Ocjena kakvoće sirovina za preradu.
Razlozi bržeg kvarenja ribe. Čimbenici koji utječu na kvarenje. Principi i metode konzerviranja. Povezanost procesa
prerade i konzerviranja s promjenama u kemijskom sastavu o kojem ovisi kakvoća prehrambenog proizvoda. Uloga
hladnog distribucijskog lanca.
Predavanje 4: Led u ribarstvu. Proizvodnja leda. Rukovanje ulovom na ribarskom brodu. Metode transporta i
prijema sirovina na kopnu. Hlađenje ribe.
Struktura vode i leda, svojstva leda. Važnosti brzine hlađenja. Higijena leda. Uloga i vrste leda u ribarstvu. Tehničke
osobine, kapaciteti i principi rada uređaja za proizvodnju leda u blokovima, ljuskastog, cjevastog, pločastog leda.
Principi i proizvodnja, te uloga mokrog leda u hlađenju i transportu ribe. Razlike između leda iz slatke i morske vode.
Sustavi za proizvodnju leda na ribarskim brodovima. Solarna postrojenja za proizvodnju leda. Skladišne potrebe za
određene vrste leda. Selekcija, kategorizacija, iskrcaj i pravilno rukovanje proizvodima ribarstva na ribarskom brodu i
tijekom iskrcaja. Pravilno poleđivanje pelagične i demerzalnih vrsta riba. Priprema proizvoda ribarstva za daljnju
distribuciju. Hlađenje ribe (osim ledom) zrakom, rashlađenom morskom vodom i pothlađivanje do -2°C. Pojave kod
rashlađivanja bioloških tkiva.
DIO II
Predavanje 5: Konzerviranje ribe niskim temperaturama.
Pojam krioskopne točke kod riba. Pojave kod zamrzavanja bioloških tkiva. Zone smrzavanja. Postupci zamrzavanja
proizvoda ribarstva. Utjecaj brzine zamrzavanja na kvalitetu sirovine. Tehničke osobine, kapaciteti i principi rada
uređaja za zamrzavanje u struji hladnog zraka, kontaktnim zamrzavanjem i uranjanjem. Rukovanje i skladištenje
smrznute ribe. Organizacija hladnjača i uspostava pravilne cirkulacije zraka. Čimbenici koji utječu na rok skladištenja
i promjene koje se odvijaju tijekom skladištenja smrznute ribe. Zaštita smrznute ribe. Pravilni postupci odmrzavanja
ribe. Načela transporta i pravilna distribucija smrznutih proizvoda ribarstva.
Predavanje 6: Konzerviranje ribe visokim temperaturama. Proizvodnja ribljih konzervi.
Botulizam. Utvrditi parametre termičkog tretiranja, te odabrati takve tehnološke uvjete koji omogućavaju provedbu
adekvatne sterilizacije uz minimalnu degradaciju proizvoda i minimalne proizvodne troškove. Termička otpornost
mikroorganizama. Definiranje vremena termičke i decimalne redukcije. Definiranje komercijalne sterilnosti. Principi,
cilj, načini provedbe i uređaji za pasterizacije. Principi, cilj i načini provedbe sterilizacije. Proizvodnja ribljih
konzervi: definiranje i usvajanje tehnološkog postupka: Prijem ribe, priprema, dorada sirovine i odvajanje ne jestivih
dijelova, ulaganje ribe u konzerve, UTOR, doziranje soli i ulja/umaka, signiranje, hermetičko zatvaranje limenki,
sterilizacija, laboratorijska kontrola. Faze i uređaji za sterilizaciju. Kvarenje konzervi.
Predavanje 7: Konzerviranje ribe sušenjem. Konzerviranje ribe dimljenjem.
Principi konzerviranja sušenjem. Prirodno i umjetno sušenje. Definiranje režima sušenja za različite vrste riba i uloge
soli u procesu. Definiranje čimbenika koji utječu na sušenje. Kretanje vlage unutar ribljeg mesa tijekom procesa.
Upoznavanje novih postupaka: sušenje namirnice u smrznutom stanju. Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom
sušenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje sušene ribe i tehničkim osobinama, kapacitetima i
principima rada uređaja za sušenje. Principi konzerviranja dimljenjem. Uloga, osobine i sastav dima. Definiranje
režima dimljenja za različite vrste riba i uloga soli u procesu. Cirkulacija zraka tijekom procesa. Promjene koje se
odvijaju u mesu ribe tijekom dimljenja. Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje dimljenja ribe i tehničkim
osobinama, kapacitetima i principima rada uređaja za dimljenje.
Predavanje 8: Konzerviranje ribe mariniranjem. Konzerviranje ribe soljenjem.
Principi konzerviranja mariniranjem. Hladne i tople marinade. Definiranje uloge soli i kiseline u procesima
mariniranja različitih vrsta riba. Definiranje čimbenika koji utječu na sam proces. Uloga temperature u procesu zrenja.
Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom mariniranja. Upoznavanje s tehnološkim procesima proizvodnje
hladnih i toplih marinadi. Principi konzerviranja soljenjem. Uloga, osobine i sastav salamure u tom procesu. Kinetika
penetracije soli u meso ribe obzirom na vrstu ribe, metodu soljenja, granulaciju soli, opterećenje i temperaturu zrenja.
Promjene koje se odvijaju u mesu ribe tijekom soljenja. Upoznavanje s postrojenjima za mariniranje i soljenje ribe.
Opasnosti tijekom proizvodnje termički netretiranih proizvoda.
Predavanja 9 i 10: Konzerviranje riblje ikre. Konzerviranje beskralježnjaka. Proizvodnja proizvoda od algi.
Proizvodnja ulja, vitamina i tehnoloških produkata od ribe.
Upoznavanje s tehnološkim procesom proizvodnje ikre. Metode konzerviranja i osobine tehnoloških postupaka
prerade rakova, glavonožaca i uzgojnih vrsta školjkaša. Tehnologija proizvodnje surimija. Prerada algi. Iskorištenje
nejestivih dijelova proizvoda ribarstva u drugim industrijskim granama.
DIO III
Predavanje 11: Ambalaža i metode pakiranja u ribljoj industriji. Dopušteni aditivi, deklariranje i etiketiranje
proizvoda.
Ambalaža i trajnost hrane. Ambalažni materijali. Ambalažni materijali i metode pakiranja svježe ribe i različitih
proizvoda ribarstava. Vakuum pakiranje. Pakiranje u modificiranoj ili kontroliranoj atmosferi. Aktivno pakiranje.
Pametno / inteligentno pakiranje. Trajnost upakiranih proizvoda. Modeli predviđanja roka trajnosti za proizvode
ribarstva.
Predavanje 12: Kontrola proizvodnje od ulaza sirovine do krajnjeg potrošača. Princip 'od farme do stola',
sljedivost u riboprerađivačkoj industriji.
Pojam sljedivosti. Važnost sljedivosti u riboprerađivačkoj industriji. Implementacija sljedivosti u tvornice. Sustavi
sljedivosti u praksi. Uloga primarne proizvodnje/marikulture u lancu sljedivosti. Interna i eksterna sljedivost.
Verifikacija sljedivosti. Deklaracije.
Predavanje 13: Rukovođenje kvalitetom i odgovorno rukovođenje otpadom/otpadnim vodama u
riboprerađivačkoj industriji.
Pojam kvalitete. Sustavi za kontrolu kvalitete. Parametri kvalitete u riboprerađivačkoj industriji. Opasnosti i analiza
opasnosti. Analiza rizika i komunikacija rizikom. Vrste otpada i rukovođenje otpadom. Odgovornost subjekata u
poslovanju s hranom.
Predavanja 14 i 15: HACCP u riboprerađivačkoj industriji. Upoznavanje s važećom legislativom i
pravilnicima.
Preduvjetni programi za HACCP. Dobra higijenska i dobra proizvođačka praksa. Principi i provedba HACCP plana u
riboprerađivačkoj industriji. Uvođenje i provođenje HACCP plana. Upoznavanje s higijenskim paketom i pravilima
'Codex alimentarius-a' za riboprerađivačku industriju i pojedine tehnološke postupke, obvezama i odgovornostima
subjekata u proizvodnji hrane.
Vježba 1. Izračun iskorištenja.
Ovladati postupcima filetiranja različitih vrsta riba i ribljih proizvoda. Izračun normativa i iskorištenja za različite
proizvode. Analiza brzine rada, iskorištenja sirovine i tipa proizvoda u procesu proizvodnje.
Vježba 2. Prijem sirovine i kontrola ulaza.
Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih period sa svrhom
upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza (QIM, EU, Torry sheme) i ocjene
svježine ribe. Upoznavanje s Torrymeter uređajem.
Vježba 3. Skladištenje ribe.
Praktični rad u obrtu za otkup i distribuciju ribe Centaurus. Ovladati pravilnim prijemom, sortiranjem i kontrolom
ribe. Izračun potrebnih kapaciteta za skladištenje i količina leda za poleđivanje ribe ovisno o temperaturi ribe na
prijemu.
Vježbe 4 i 5. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Sardina doo, Postira, O. Brač.
Upoznavanje pogona i opreme. Tehnologija proizvodnje ribljih konzervi i ribljeg brašna. Postrojenja za tunelsko
smrzavanje ribe. Proizvodnja leda. Pogon i oprema za proizvodnju ambalaže i pakiranje ribljih konzervi. Uloga i
funkcija internog laboratorija. Vježba u laboratoriju: Kontrola rada zatvarača, hermetičnosti i ispravnosti limenki
tijekom proizvodnje.
Vježbe 6 i 7. Rad na terenu. Praktični rad i upoznavanje tehnologije u proizvodnom pogonu Pušnice Bek
(Kaštel Stari).
Upoznavanje pogona i opreme za dimljenje ribe. Tehnologija proizvodnje dimljene ribe i drugih morskih organizama.
Studenti tijekom boravka dime različite proizvode ribarstva.
Vježbe 8 i 9. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Conex-trade doo, Čaporice.
Upoznavanje pogona i opreme. Tehnologija proizvodnje polu proizvoda ribljih marinadi i slane ribe. Upoznavanje i
rad na postrojenju za smrzavanje ribe postupkom u salamuri. Proizvodnja leda. Uloga i funkcija internog laboratorija.
Vježbe 10 i 11. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Trenton doo.
Posjeta i upoznavanje tehnologije u proizvodnom pogonu. Upoznavanje s tehnologijom proizvodnje pašteta i namaza
od svježe ili dimljene ribe i školjkaša. Proizvodnja salata od svježe ili dimljene ribe i školjkaša. Uloga internog
laboratorija.
Vježbe 12 i 13. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Ancora Commerce doo.
Otkup, prijem, purifikacija, pakiranje i distribucija živih školjkaša. Otkup, prijem, rukovanje i održavanje i distribucija
živih rakova.
Vježbe 14 i 15. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Ostrea doo, Stankovci.
Upoznavanje pogona i opreme. Tehnologija proizvodnje polu proizvoda od slane ribe, zrenje i finalizacija gotovog
proizvoda. Rukovođenje kvalitetom i provođenje ISO sustava u riboprerađivačkoj industriji. Organizacija i higijenski
aspekti proizvodnog procesa. Rukovođenje proizvodnjom.
Seminari
U drugom semestru, kroz seminare, student samostalno provodi tehnološki postupak za određeni proizvod, te s
nastavnikom i kolegama aktivno raspravlja i obrazlaže odbrane postupke u proizvodnji, izbor ambalažnog materijala i
metoda za pakiranje i ključne točke u proizvodnom procesu. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se
raspravlja na seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje,
razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, aktivnost u raspravi itd.).
Seminar mora sadržavati sljedeće:
Student dobiva proizvod te za isti mora opisati sljedeće
UVOD
(općenito o sirovini, općenito o tehnologiji proizvoda, potrebni uređaji i oprema)
TEHNOLOŠKI TIJEK PROIZVODNJE – NACRTATI I OPISATI
(sve ulazne sirovine, izlazne produkte, procesi proizvodnje, i normativ za 10 radnica po danu)
TLOCRT POGONA U KOJEM ĆE TE PROIZVODITI
(skicirati, pazeći na uvijete rada, križanje puteva i kontaminaciju, te opis kretanja sirovine kroz pogon)
ODABIR AMBALAŽE I METODE PAKIRANJA ZA PROIZVOD
(obrazložite)
ANALIZU KRITIČNIH TOČAKA U PROIZVODNJI PREMA POSTAVLJENOM TEH. PLANU
(koje su opasnosti, preventivne mjere, gdje je sve moguća kontaminacija, kako je spriječiti i čime će te ih kontrolirati)
ZAKLJUČCI
KORIŠTENA LITERATURA
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Gradivo predmeta podijeljeno je u tri cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz tri pismena testa od kojih
svaki nosi po 25 bodova. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je postići najmanje 50%. Na kraju II.
semestra, kao završni test, studenti izlažu seminarski zadatak (25 bodova) koji obuhvaća cjelokupno gradivo
objedinjeno kroz izradu tehnološkog plana proizvodnje i analizu opasnosti za određeni proizvod. Studentima je ovaj
zadatak zadan na početku drugog semestra, te zahtijeva samostalno proučavanje literature. Ocjena je jedinstvena i
dobiva se prema ukupnom broju bodova iz tri pismena testa i zadatka:
> 89 boda - izvrstan (5)
76 – 88 boda - vrlo dobar (4)
63 – 75 bodova - dobar (3)
50 – 62 bodova - dovoljan (2)
< 50 student nije zadovoljio.
Primjeri ispitnih pitanja:
1. Težinski sastav ribe opisuje (zaokružite točan odgovor):
a) omjere težine svih organa ribe u odnosu na ukupnu težinu ribe
b) omjere težine svakog pojedinog dijela ili organa ribe u odnosu na ukupnu težinu ribe
c) iskorištenje jestivog dijela ribe
d) omjere težine svih mišića ribe u odnosu na ukupnu težinu ribe
2. Označite na slici: prekriće, prazan prostor te debljinu i visinu šava limenke!
Dodatne bodove (maksimalno 4) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,
uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidi
rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).
Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
HIGIJENA U RIBARSKOM GOSPODARSTVU
SMR304
60/0/15
5 ECTS (1 za sudjelovanje na predavanjima, 2 za sudjelovanje na vježbama i 2 na
svladavanje gradiva)
obavezan
X
izborni
temeljni
X
napredni
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / V. i VI. (semestar)
Kompetencije u primjeni znanja iz opće kemije, opće mikrobiologije i fiziologije morskih
organizama
Hrvatski i engleski jezik
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor
Doc. dr. sc.Vida Šimat
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog kolegija je upoznati i usvojiti praktična i teoretska znanja sanitarno-higijenskih uvjeta potrebnih
kod ulova, uzgoja, očuvanja, prerade, uskladištenja i prijevoza ribe i drugih morskih organizama; usvojiti znanja o
mikroorganizmima koji utječu na kvalitetu ribe i ribljih proizvoda; upoznavanje o vrstama i načinima dezinfekcije,
dezinsekcija i deratizacija u ribljoj industriji, te o mehanizmima djelovanja dezinficijensa. Nastava se izvodi u obliku
predavanja i vježbi. Na predavanjima studenti stječu temeljna teorijska znanja iz problematike higijene i sanitacije s
naglaskom na morske organizme koji su vezani za preradu. Student je obvezan pohađati predavanja (75% po
Nositelj predmeta
semestru) i odraditi sve predviđene vježbe. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta na vježbama (pokazano znanje,
razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). Na kraju semestra se polaže kolokvij, a ocjena
ulazi u ocjenu na završnom ispitu iz predmeta. Rad svakog studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost
pozivati na razgovor studente koji zakazuju u nastavi.
Popis obavezne literature
1. Guthrie, R.K. (1988) Food sanitation, Avi, New York.
2. Soša, B. 1989.: Higijena i tehnologija prerade morske ribe, Školska knjiga Zagreb, 184 p.
3. Huss, H.H. 1994. Assurance of seafood quality. FAO Fisheries Technical Paper. No. 334. 169pp.
Popis izborne literature
1. Dillon, M. (2005) Traceability in Food, Blackwell Publishers, UK
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Osnove industrijske higijene. Higijenski uvjeti tehnološkog postupka prerade ribe. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje osnova higijene u industrijskim procesima. Upoznavanje sa uzrocima i tipovima zagađenja u
ribarskoj industriji.
Predavanje 2. Izvori kontaminacija morskih organizama u tijeku tehnološkog procesa prerade. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje i razumijevanje glavnih izvora kontaminacija (dekaptiranje ribe, salamura, nečisti radni
stolovi i dr.). Higijenski uvjeti na ribarskim brodovima i hladnjačama.
Predavanje 3. Materijali za pakovanje u industriji prerade ribe i načini kontaminacija. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje tipova osnovnih i dopunskih pakiranja u preradi morskih organizama i definiranje
nedostataka da bi se zadovoljio higijenski standard.
Predavanje 4: Aspekti kvalitete povezani s hranom iz mora. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje glavnih tipova kontaminacije proizvoda mora.
Predavanje 5. Mikrobiološka čistoća proizvoda mora. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje s mikroorganizmima koji mogu utjecati na sigurnost proizvoda mora.
Predavanje 6. Patogene bakterije i njihova pojava na ribi. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o glavnim bakterijama koje se mogu pojaviti na sirovini.
Predavanje 7. Skupina autohtonih i rijetkih bakterija. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o autohtonim bakterijama koje se mogu pojaviti na sirovini. Uočiti rizike i kontrolu za
svaku skupinu. Usvojiti znanja o rijetkim bakterijama koje se mogu pojaviti na sirovini. Uočiti rizike i kontrolu za
svaku skupinu.
Predavanje 8. Kontaminacija virusima. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje sa virusima koji mogu ugroziti sirovinu; definirati glavne izvore infekcija.
Predavanje 9. Kontaminacija morskim biotoksinima. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti znanja o poznatim biotoksinima, njihovu pojavnost u moru. Zakonska regulativa.
Predavanje 10: Biogeni amini kao uzročnici trovanja hranom iz mora. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje glavnih spojeva koji uzrokuju kemijsku intoksikaciju potrošača. Biokemijski
mehanizmi nastajanja histamina, kadaverin i putrescina.
Predavanje 11. Prisutnost i rizici parazita u morskim organizmima. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje glavnih skupina parazita – nematode, trakavice, metilji koji se pojavljuju u ribi i školjkašima,
te metoda odstranjivanja.
Predavanje 12. Postupci sanitacije u procesu prerade i skladištenja. (4 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje definicija i stručne terminologije. Upoznavanje sa fizikalnim postupcima dezinfekcije.
Predavanje 13. Upotreba kemijskih dezinficijensa u lancu prerade i skladištenja. (4 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje glavnih skupina kemijskih dezinficijensa, njihovo djelovanje i upotreba u industriji.
Predavanje 14. Vrste dezinfekcije. (4 sata)
Ishodi učenja: Definirati i naučiti o profilaktičkoj, tekućoj i završnoj dezinfekciji. Određivanje učinka dezinfekcije u
pogonima za preradu.
Predavanje 15: Postupci dezodoracije i dezinsekcije u ribarskoj industriji. (4 sata)
Ishodi učenja: Definirati sanitarne mjere dezodoracije i dezinsekcije, i njihovu primjenu u preradi ribe.
Vježba 1. Higijena i sanitacija.
Definicije i propisi. Važnost sanitacije i primjene u prehrambenoj industriji. Programi i uspostavljanje dobre
higijenske prakse i sanitarnih procedura.
Vježba 2. Gospodarska kategorizacija proizvoda ribarstva. Higijena i sanitacija u primarnoj proizvodnji.
Higijenski aspekti i senzorska ocjena proizvoda ribarstva.
Vježba 3. Laboratorijska vježba: Mikrobiološke analize različitih proizvoda ribarstva, briseva radnih
površina, opreme i ruku djelatnika.
Vježbe 4 i 5. Izrada tehničko-tehnoloških projekata pogona za preradu proizvoda ribarstva.
Normativi pri izgradnji istih u higijenskom i tehnološkom smislu. Zahtjevi prilikom izgradnje riboprerađivačkih
objekata.
Vježbe 6 i 7. Rad na terenu. Praktični rad u tvornici za preradu ribe Sardina doo, Postira, O. Brač.
Upoznavanje pogona, higijenskih procedura.
Vježba 8. Higijenski uvjeti za objekte, opremu i prostorije za preradu proizvoda ribarstva.
Vježba 9. Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija. Što su DDD mjere, te koji su postupci i načini njihove
provedbe u riboprerađivačkoj industriji?
Vježba 10. Zdravstvena ispravnost vode i leda.
Vježba 11. Rukovođenje krutim otpadom i otpadnim vodama u riboprerađivačkoj industriji.
Vježba 12. Označavanje hrane – deklaracija alergena, označavanje GMO-a. Materijali u kontaktu s hranom.
Aditivi u hrani.
Vježba 13. Osobna higijena djelatnika u riboprerađivačkoj industriji.
Vježbe 14 i 15. Sljedivost.
Zbog čega je sljedivost hrane značajna? Zakonski zahtjevi koji se odnose na sljedivost. Provedba sustava i postupka
sljedivosti u riboprerađivačkoj industriji.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi i vježbama, c) usvojeno znanje. Znanje
studenata se provjerava parcijalnim ispitima, nakon završenih cjelina, a o terminu studenti će biti obaviješteni na
vrijeme. Na završnom, usmenom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku
cjelinu. Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i odrađene sve vježbe i
aktivno sudjelovanje u njima), na kraju semestra položiti parcijalne ispite. Ukupnu ocjenu čine rezultati parcijalnih
ispita, ocjene iz vježbi te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnim nastavnicima
obratiti putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na
drugim jezicima
Nositelj predmeta
Voditelj seminara
EKONOMIKA MORSKOG RIBARSTVA
SMR305
60/30/0
6 ECTS (3 za predavanja i seminare, 3 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
X
X
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / V. i VI. (semestar)
Hrvatski jezik
Prof. dr. sc. Maja Fredotović, redoviti profesor
Dr. sc. Slađana Pavlinović, viši asistent
izborni
specijalistički
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Popis obavezne literature
Popis izborne literature
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
-
Naziv predmeta
EMBRIOLOGIJA I GENETIKA MORSKIH ORGANIZAMA
SMR306
Kod predmeta
Satnica predmeta
60/0/30
(P/S/V)
ECTS
8 ECTS (4 za predavanja i vježbe, 4 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
X
izborni
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. i VI. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije te ribarstvene biologije i ekologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Dr. sc. Zvjezdana Popović
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da stekne osnovna saznanja iz problematike embriologije i
genetike morskih organizama. Savladavanjem ovog predmeta stječu se praktična i teoretska znanja i vještine koje su
potrebite da se može razumjeti problematika iz djelatnosti morskog ribarstva te obavljati poslovi koji se odnose na
akvakulturu, kako u državnom tako i u privatnom gospodarskom sektoru te na stručnoj razini u znanstvenoistraživačkim ustanovama. Također studenti stječu saznanja o: osnovnim morfološkim stanjima i fazama razvoja
ontogenetskih sustava, razvoju spolnih stanica, osnovnim embrionalnim procesima, oblicima interakcije među
genima, promjenama u kromosomima kao izvoru genetičke varijabilnosti, kariotipovima i nasljeđivanju spola,
problemima i metodama selekcije, hibridizaciji te značaju genetičke raznolikosti u očuvanju populacija. Naglasak
nastave je na učenju bazičnih saznanja iz embriologije i genetike morskih organizama. Nastava se izvodi u obliku
predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi. Na
vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o osnovnim embrionalnim i genetičkim procesima i njihovu
značaju u suvremenim istraživanjima. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i
vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost
postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Zarađeni bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz
dotičnog predmeta. Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost pozivati na
razgovor studente koji zakazuju u nastavi.
Popis obavezne literature
1. Purdom, C.E. 1993. Genetics and Fish Breeding. Chapman & Hall, 556 p.
2. Gilbert, S.F. 2003. Developmental Biology. Seventh Edition, Sinauer Associates, 838 pp.
3. Ćurćić, B. 1984. Razviće životinja. Naučna knjiga, Beograd.
Popis izborne literature
1. Bond, C.E. 1997. Biology of Fishes. Saunders College Pub. 576 pp.
2. Kiprichnikov, V.S. 1981. Genetic basis of fish selection. Springer-Verlag. 395 pp.
3. Depeche, J., R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise
d'ichthyologie, 123 pp.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u embriologiju riba.
Povijesni razvoj embriologije: preformiranje i epigeneza. Definiranje osnovnih pojmova u embriologiji.
Predavanje 2. Osnovna morfološka stanja.
Saznanja o osnovnim morfološkim stanjima.
Predavanje 3. Faze razvoja ontogenetskih sustava.
Saznanja o osnovnim fazama razvoja ontogenetskih sustava.
Predavanja 4 i 5. Spolni organi i razmnožavanje.
Opis i razlikovanje spolnih organa kao i oblika razmnožavanja.
Predavanje 6. Struktura, oblik i veličina jaja.
Osnovna saznanja o strukturi, oblicima kao i o veličini jaja kod morskih organizama (poseban osvrt na ribe).
Predavanje 7. Fekunditet.
Razumijevanje pojma fekunditeta (tipovi fekunditeta, izračunavanje).
Predavanje 8. Partenogeneza i ginogeneza.
Usvajanje pojmova partenogeneze i ginogeneze.
Predavanje 9. Razvoj spolnih stanica.
Stjecanje osnovnih saznanja o razvoju spolnih stanica kod različitih grupa morskih organizama.
Predavanje 10. Gamete i gametogeneza.
Temeljna saznanja o gametama i procesu gametogeneze kod različitih grupa morskih organizama.
Predavanja 11 i 12. Osnovni embrionalni procesi.
Temeljna saznanja o osnovnim embrionalnim procesima (fazama embrionalnog razvoja) kod različitih grupa morskih
organizama.
Predavanje 13. Utjecaj ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj.
Stjecanje osnovnih saznanja o značaju utjecaja različitih ekoloških čimbenika na embrionalni razvoj pojedinih grupa
morskih organizama (poseban osvrt na ribe).
Predavanje 14. Rani razvojni stadiji.
Upoznavanje i usvajanje saznanja o ranim razvojnim stadijima različitih grupa morskih organizama kao i o njihovom
značaju u životnom ciklusu. Poseban osvrt se odnosi na njihov značaj u ekološkim i ribarstvenim istraživanjima.
Predavanje 15. Rast.
Razumijevanje i saznanja o rastu ranih razvojnih stadija kao i svim metaboličkim i fiziološkim promjenama u
organizmu. Poseban osvrt na značaj rasta organizma.
Predavanje 16. Uvod u genetiku.
Razumjevanje osnovnih pojmova: Što je genetika? Kako se genetska informacija prenosi? Zašto se potomci razlikuju
od roditelja i međusobno? Kakav je utjecaj selekcije i evolucije na genetsku informaciju? Kakva je kemija genetske
informacije? Tko su nosioci informacija i kakva je mulekularna struktura i organizacija njihove jezgre? Kako genetski
materijal unutar stanice određuje osobine živih organizama?
Predavanje 17. Kvalitativna i kvantitativna genetika.
Usvajanje pojmova kvalitativne i kvantitativne genetike.
Predavanje 18. Oblici interakcije među genima.
Razumijevanje osnovnih oblika interakcije među genima.
Predavanje 19. Utjecaj okoliša na nasljednost i promjenjivost osobina.
Razumijevanje utjecaja okoliša na nasljednost i promjenjivost osobina.
Predavanje 20. Kromosomi i geni.
Razumjevanje osnovnih pojmova i podjela. Kromosomske garniture i homologni kromosomi.
Predavanje 21. Promjene u kromosomima kao izvor genetičke varijabilnosti.
Razumijevanje osnovnih promjena u kromosomima koji su izvor genetičke varijabilnosti.
Predavanja 22 i 23. DNA.
Detaljno upoznavanje: DNA (kemijska osnova gena) i RNA. Genska uputa (šifra) i sinteza bjelančevina. Prepisivanje
genskih uputa. Kako geni upravljaju životnim procesima?
Predavanje 24. Kariotipovi i nasljeđivanje spola.
Usvajanje saznanja o osnovnim oblicima kariotipova kao i problematici nasljeđivanja spola.
Predavanje 25. Biokemijska genetika.
Usvajanje saznanja o pojmu biokemijske genetike.
Predavanje 26. Problemi i metode selekcije.
Razumjeti prirodnu selekciju i specijaciju, poliploidiju. Upoznati se sa svim vrstama mutacija i njihovim uzrocima
(gena i kromosoma), te onima koji su najčešće zabilježeni kod riba. Razumjeti koncept modifikacije.
Predavanje 27. Genotoksični učinci i kromosomi.
Usvajanje saznanja o genotoksičnim učincima.
Predavanje 28. Hibridizacija.
Razumjeti i objasniti križanje i Mendelove zakone. Monohibridno i dihibridno križanje. Samostalno razumjevanje i
rješavanje zadataka iz križanja. Razumjevanje osnova vjerojatnosti i statistike. Značaj u akvakulturi.
Predavanje 29. Populacijska genetika.
Razumjeti koncept populacijske genetike. Samostalno rješavanje zadataka s Hardy-Weinberg-ovom formulom.
Upoznati se s osnovama genetičkog inžinjerstva i nihovom primjenom u akvakulturi.
Predavanje 30. Značaj genetičke raznolikosti.
Razumjeti značaj genetičke raznolikosti u eksosustavima.
Vježba 1. (90 min)
Uvod u embriologiju morskih organizama. Kratke teorijske osnove: povijesni razvoj embriologije: preformiranje i
epigeneza te definiranje osnovnih pojmova u embriologiji.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, prikazanih video filmova, te vlastitih
crteža studenti će se prisjetiti poznatih i usvojiti osnovne pojmove u embriologiji.
Vježba 2. (90 min)
Na drugoj vježbi studenti se upoznaju s načinom rada, metodama i tehnikama (histološka tehnika) u laboratoriju te s
neophodnim priborom za vježbe. Uz upoznavanje s načinom rada neophodno je poznavanje rada na mikroskopu i lupi
te savjesno, točno i precizno crtanje promatranih preparata. Kratke teorijske osnove, histološki mikroskopski preparati
oocita i spermatozoa vrste Venus verrucosa i uzorak oocita vrste Dentex dentex.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih
crteža mikroskopskih preparata na različitim povećanjima studenti će moći na histološkim preparatima prepoznavati
oblik i građu gameta tijekom različitih stadija gametogeneze (oogeneze i sprematogeneze) te usvojiti osnovne
informacije o načinu izrade histoloških preparata.
Vježba 3. (135 min)
Embrionalni razvoj riba, primjer Oryzias latipes, upoznati faze embrionalnog razvoja, vrste Oryzias latipes: Stadij 0-7
(0 – 3h 30min nakon oplodnje) (od neoplođenog jajeta do blastule s 32 stanice); Stadij 8-12 (4h 5min – 10h 20min)
(od rane morule do rane gastrule); Stadij 13-18 (13h – 1 dan 2h) (od gastrule do kasne neurule, formiranje glave);
Stadij 19-24 (1 dan 3h 30min – 1dan 20h) (od formiranje očne jabučice do početka kucanja srca); Stadij 25-30 (2 dana
2h – 3 dana 10h) (početak cirkulacije krvi, početak vakuolizacije notohorde, začetak prsnih peraja, pigmentacija oka,
stvaranje unutrašnjeg uha i krvnih žila); Stadij 31-35 (3 dana 23h – 5 dana 12h) (formiranje škržnih žila, pronefrosa,
plivaćeg mjehura, završena vakuolizacija notohorde, prokrvljena prsna peraja, stvaranje visceralnih žila); Stadij 36- 39
(6 dana – 9 dana) (od kompletiranja razvoja srca, srčane šupljine i slezene do izvaljivanja); Stadij 40-44 (od ličinke do
juvenilne jedinke).
Ishodi učenja: Prepoznati osnovne znakove pojedinih faza i trenutke njihove pojave na temelju teorijskih osnova
usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih crteža studenti će moći prepoznavati stadij
embrionalnog razvoja.
Vježba 4. (180 min)
Mikroskopski preparati. Ihtioplankton. Sposobnost samostalnog sortiranja ihtioplanktona (iz zooplanktonskog uzorka
odjeljivanje oplođenih jajašaca i ličinki riba upotrebom lupe ili mikroskopa. Fiksiranje sortiranog materijala.
Promatranje oplođenih jajašaca i ličinki vrste Dentex dnetex.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih
crteža mikroskopskih preparata studenti će moći prepoznavati oplođena i neoplođena jajašca i ličinačke stadije riba te
imenovati osnovne dijelove organizma i dijelove stanica.
Vježba 5. (180 min)
Mikroskopski preparati. Ihtioplankton. Sposobnost samostalnog određivanja embrionalnog stadija (jaja i ličinke)
prethodno spremljenog materijala na mikroskopskim preparatima vrsta Sparus autrata, Pagrus pagru, Sardina
pilchardus i Engraulis encrasicolus. Određivanje porodica i vrsta pomoću dostupnih ključeva. Promatranje
induciranog mrijesta: primjer Paracentrotus lividus - pratiti rane faze embrionalnog razvoja primjera nakon inducirane
oplodnje. Promatranje ranog embrionalnog razvoja.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih
crteža mikroskopskih preparata studenti će moći determinirati embrionalni stadij oplođenih jajašca i ličinačke stadije
riba te imenovati osnovne dijelove organizma i dijelove stanica, također steći će osnove korištenja ključeva za
determinaciju embrionalnog stadija različitih vrsta riba. Naučiti osnove praćenja faza embrionalnog razvoja kod
bodljikaša.
Vježba 6. (45 min)
Uvod u genetiku riba. Razumijevanje osnovnih pojmova: Što je genetika? Kako se genetska informacija prenosi?
Zašto se potomci razlikuju od roditelja i međusobno? Kakav je utjecaj selekcije i evolucije na genetsku informaciju?
Kakva je kemija genetske informacije? Tko su nosioci informacija i kakva je molekularna struktura i organizacija
njihove jezgre?Kako genetski materijal unutar stanice određuje osobine živih organizama?
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, prikazanih video filmova, te vlastitih
crteža studenti će usvojiti osnovne pojmove u genetici riba.
Vježba 7. (90 min)
Kromosomi i geni. Razumijevanje osnovnih pojmova i podjela Kromosomske garniture i homolognih kromosoma.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza, video materijala
te vlastitih crteža usvojiti osnovna znanja o kromosomima i genima.
Vježba 8. (135 min)
Mitoza i mejoza Mitoza i mejoza (crtanje dijagrama) Sposobnost samostalnog određivanja faze mitoze odnosno
mejoze u tjelesnim, odnosno spolnim stanicama.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih
crteža studenti će moći samostalno determinirati stadije mitoze i mejoze u tjelesnim, odnosno spolnim stanicama.
Vježba 9. (90 min)
Detaljno upoznavanje: DNA (kemijska osnova gena) i RNA, Genska uputa (šifra) i sinteza bjelančevina, Prepisivanje
genskih uputa, Kako geni upravljaju životnim procesima.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, shematskih prikaza građe, te vlastitih
crteža studenti će moći elaborirati kako geni upravljaju životnim procesima.
Vježba 10. (135 min)
Križanje; Mendelovi zakoni, monohibridno i dihibridno križanje. Samostalno razumijevanje i rješavanje zadataka iz
križanja. Razumijevanje osnova vjerojatnosti i statistike.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, studenti će moći objasniti i razumjeti
Mendelove zakone i križanje također moći će rješavati zadatke i razumjeti osnove vjerojatnosti i statistike.
Vježba 11. (90 min)
Genske karte, Sposobnost objašnjavanja nasljeđivanja spola kod životinja. Zadaci.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, studenti će moći razumjeti genske
karte i rješavati zadatke.
Vježba 12. (45 min)
Prirodna selekcija i mutacije, upoznati se sa svim vrstama mutacija i njihovim uzrocima (gena i kromosoma), te onima
koji su najčešće zabilježeni kod riba, razumjeti koncept modifikacije.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, studenti će moći objasniti i razumjeti
prirodnu selekciju, specijaciju, poliploidiju i upoznati se sa svim vrstama mutacija i njihovim uzrocima.
Vježba 13. (45 min)
Populacijska genetika, samostalno rješavanje zadataka s Hardy-Weinberg-ovom formulom, upoznati se s osnovama
genetičkog inženjerstva i njihovom primjenom u akvakulturi.
Ishodi učenja: Na temelju teorijskih osnova usvojenih kroz predavanja i vježbe, studenti će moći objasniti i razumjeti
također i će rješavati zadatke s Hardy-Weinberg-ovom formulom.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u
pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje
bodovanjem odgovora:
ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane
uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije
mora Sveučilišta u Splitu.
Naziv predmeta
ANALITIČKA KEMIJA
SMR111
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
3 ECTS = 2 (predavanja, samostalno učenje) i 1 (laboratorijske vježbe, terenski rad,
ECTS
kolokviji)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
X
napredni
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Osnovna znanja iz opće i anorganske kemije, biologije i fizike
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Slavica Matijević
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Slavica Matijević
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj nastave je upoznavanje studenata sa primjenom metoda iz analitičke kemije u kemijskoj oceanografiji. Znanost o
kemiji mora (kemijska oceanografija) zasnovana je na raspodjeli i dinamici elemenata, molekula, atoma i izotopa koja
povezuje temelje fizikalne, termodinamičke i kinetičke, analitičke i organske kemije sa biološkim, geološkim i
fizikalnim procesima. Radi lakšeg razumijevanja ciklusa i odnosa kemijskih elemenata prisutnih u moru, primjena
specifičnih, reproducibilnih, statistički značajnih metoda i mjerenja iz analitičke kemije je neophodna u kemijskoj
oceanografiji. Predavanja stoga uključuju odabrana poglavlja iz kemijske oceanografije: (povijesni razvoj kemije
mora; kemijska ravnoteža - osnovni pojmovi; svojstva vode i morske vode; hidrološki ciklus; salinitet;
makrokonstituenti i mikrokonstituenti morske vode te elementi u tragovima; vrijeme zadržavanja; karbonatni sustav u
morskoj vodi, alkalinitet i kontrola pH vrijednosti morske vode; otopljeni plinovi u morskoj vodi). Tijekom vježbi
(praktikuma) studenti će se detaljno upoznati s analitičkom opremom koja se koristi u Laboratorijima za kemijsku
oceanografiju i sedimentologiju (IOR-a u Splitu) i istraživačkog broda BIOS DVA. Cilj vježbi je da studenti steknu
određene vještine iz uzorkovanja morske vode, sedimenata i organizama; određivanja slanosti, pH vrijednosti i
sadržaja otopljenog kisika u uzorcima morske vode. Uz teoretsku osnovu studenti će upoznati osnove analitičkog
određivanja sadržaja hranjivih soli u morskoj vodi, pripremu uzoraka sedimenata i morskih organizama te određivanje
masenih udjela kovina u tragovima. Upoznat će se i sa metodama određivanja sadržaja organskih zagađivala u
morskoj vodi, sedimentima i organizmima. Nastava će se odvijati putem direktnih predavanja, individualnog i
grupnog rada na laboratorijskim vježbama i terenskog rada na istraživačkom brodu. Provjera stečenih znanja se
organizira kroz dva kolokvija tijekom semestra (predavanja i vježbe) i usmeni dio završnog ispita koji se provodi
ovisno o rezultatima kolokvija, a konzultacije sa predavačem po dogovoru.
Popis obavezne literature
1. F. J. Millero and M.L. Sohn: Chemical oceanography, 2nd ed. (Marine Science) CRC Press (1992).
2. S. M. Liebes, Introduction to marine biogeochemistry, 2nd ed. Elsevier (2009)
3. The Open University Course Team; ed. J. Wright and A. Cooling: Seawater: Its Composition, Properties And
Behaviour, 2nd ed. (2007)
4. The Open University Course Team; Marine biogeochemical cycles, 2nd ed. (2005)
Popis izborne literature
1.
Chemical
oceanography:
James
W.
Murray
and
Anitra
Ingalls
www.ocean.washington.edu/courses/oc400/lecture_notes.html
2. Skoog, West, Holler: Fundamentals of analytical chemistry, Vith Edit. 1992.
3. Robert H. Stewart: Introduction to physical oceanography; Department of Oceanography, Texas A & M University,
Copyright 2008 September.
4. T. R. Crompton: Analysis of seawater: A guide for the analytical and environmental chemistry. Springer, 2006
5. The Open University Course Team; Ocean chemistry deep sea sediments (2004)
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod u kemiju mora.
Ishodi učenja: Definirati mjesto kemijske oceanografije (kemije mora) unutar oceanografije kao znanosti o kemiji
oceana zasnovanu na raspodjeli i dinamici elemenata, izotopa, atoma i molekula koja povezuje temelje fizikalne
kemije, termodinamike i kinetike sa biološkim, geološkim i fizikalnim procesima; objasniti prednosti kemijske
perspektive objašnjenja procesa u oceanima kojima se kemijska oceanografija bavi; objasniti interdisciplinarnost
kemijske oceanografije; definirati osnovni fokus istraživanja kemijske oceanografije (ciklus ugljika); pojasniti razliku
i važnost deskriptivne i kvantitativne kemijske oceanografije; navesti važnost specifičnih, reproducibilnih, statistički
značajnih metoda i mjerenja iz analitičke kemije; opisati povijesni razvoj istraživanja u kemijskoj oceanografiji u
svijetu kao i oceanografska istraživanja na području Jadrana.
Predavanje 2. Kemijska ravnoteža-osnovni pojmovi.
Ishodi učenja: Objasniti važnost kemijske ravnoteže u kemiji mora; na nekoliko tipova problema iz kemijske
oceanografije objasniti/rekapitulirati prethodna saznanja izračuna iz kemijske ravnoteže; (a) topljivost (primjer:
topljivost opala i kvarca u morskoj sredini); (b) oksido-redukcijsko stanje elemenata (primjer: različit stupanj
toksičnosti različitih oksidacijskih stanja arsena u morskom sedimentu); (c) kompleksacija (specijacija željeza i rast
fitoplanktona); (d) karbonatni sustav (distribucija CaCO3 u sedimentima); definirati/obnoviti nekoliko osnovnih
pojmova iz kemijske ravnoteže: ravnotežna konstanta, slobodne energije, izračuni konstanti iz slobodnih energija;
objasniti razliku između ravnotežnih koncentracija i ustanovljenih koncentracija i kako ih koristiti u smislu
određivanja smjera r-je.
Predavanje 3. Svojstva vode i morske vode.
Ishodi učenja: Definirati/sintetizirati prethodna saznanja o svojstvima vode (struktura molekule vode, hidratacija,
fizikalno kemijska svojstva, anomalije vode, struktura leda); objasniti stvaranje morskog leda; usporediti svojstva čiste
vode i morske vode; objasniti hidrološki ciklus na Zemlji (spremnike vode i procese ključne za njeno kruženje);
navesti utjecaj antropogenog čimbenika na ciklus vode na Zemlji; navesti odnose evaporacije i precipitacije na kopnu i
u oceanima.
Predavanje 4. Salinitet.
Ishodi učenja: Objasniti povijesni razvoj određivanja soli u morskoj vodi; definirati pojam saliniteta; objasniti
raspodjelu saliniteta u površinskim vodama svjetskog oceana; definirati odnos saliniteta, temperature i gustoće u
morskoj vodi; definirati gustoću morske vode (ovisno o temperaturi, salinitetu i tlaku), anomaliju gustoće i
potencijalnu anomaliju gustoće; objasniti vertikalnu raspodjelu temperature i gustoće i saliniteta u oceanu (raslojenost
vodenog stupca oceana u odnosu na temperaturu, salinitet i gustoću); navesti karakteristike vertikalne raspodjele
temperature i gustoće i saliniteta u Jadranu; objasniti načine određivanja saliniteta u uzorcima morske vode.
Predavanje 5. Sastav morske vode (makrokonstituenti i mikrokonstituenti).
Ishodi učenja: Definirati sastav morske vode; (a) krutine, (b) plinovi, (c) koloidi, (d) otopljene tvari (anorganske i
organske); u skupini otopljenih anorganskih tvari definirati glavne sastojke (makrokonstituente) u morskoj vodi;
objasniti pojam konzervativnosti glavnih sastojaka; definirati specifične uvjete pod kojima su glavni sastojci morske
vode nekonzervativni; estuariji i kopnena mora; anoksični bazeni, smrzavanje, taloženje i otapanje minerala
karbonata, podmorski vulkanizmi, zaslanjivanje kroz pridnene procjepe, evaporacija u izoliranim bazenima, izmjena
iona između mora i atmosfere, intersticijska voda; navesti metode određivanja glavnih sastojaka morske vode;
definirati sporedne sastojke (mikrokonstituente); objasniti uzroke nekonzervativnosti sporednih sastojaka; definirati
elemente u tragovima i čimbenike koji utječu na njihovu raspodjelu u moru; definirati vrijeme zadržavanja; usvojiti
izračun vremena zadržavanja određenih sastojaka morske vode.
Predavanje 6. Sastav morske vode (usporedba morske vode sa ostalim prirodnim vodama; partikularna tvar).
Ishodi učenja: Objasniti razliku sastava morske vode u odnosu na ostale prirodne vode (kišnica i riječna voda);
usporediti riječne unose i vrijeme zadržavanja nekih otopljenih sastojaka u morskoj vodi; definirati pojam cikličkih
soli (soli natrija i klora) i porijeklo klorida u morskoj vodi; objasniti razlike u količini pojedinih elemenata u morskoj
vodi i njihovog sastava u Zemljinoj kori; definirati partikularnu tvar ili seston (živi organizmi i nežive čestice);
definirati granicu između partikularne i otopljene tvari; definirati približnu podjelu partikularne tvari po veličini;
objasniti brzinu taloženja čestica u morskoj vodi (Stokes-ov zakon); definirati osnovne izvore partikularne tvari u
oceanima (rijeke, eolska prašina, biogena partikularna tvar).
Predavanje 7. Biološka i nebiološka kontrola mikrokonstituenata i elemenata u tragovima.
Ishodi učenja: U okviru mikrokonstituenata definirati nutrijente (hranjive soli) u morskoj vodi (nitrati, amonijeve soli;
nitriti, fosfati i silikati) i njihovu ulogu u procesu fotosinteze i remineralizacije; objasniti vertikalnu raspodjelu
nutrijenata u vodenom stupcu oceana (nutriklina); obzirom na ulogu u biološkim procesima definirati klasifikaciju
elemenata u morskoj vodi: (biolimitirajući; biointermedijerni i bio-inertni) i karakteristike njihovih vertikalnih profila
u oceanu; navesti nebiološke mehanizme uklanjanja metala u tragovima (koji predstavljaju većinu minornih i
elemenata u tragovima u m. vodi); međusobno privlačenje iona; oksidacijsko redukcijska ravnoteža; koprecipitacija;
navesti primjere biološke kontrole minornih i elemenata u tragovima; navesti mehanizme obogaćivanja elementima u
tragovima.
Predavanje 8. Karbonatni sustav u morskoj vodi.
Ishodi učenja: Objasniti ciklus ugljik (IV) oksida (CO2) u morskoj sredini; definirati / rekapitulirati dosadašnja
saznanja o pojmovima aktiviteta, ionizacije vode, pH vrijednosti i puferskog sustava; definirati pojam alkaliniteta i
karbonatnog alkaliniteta; objasniti kemijske ravnoteže u sustavu morska voda - CO2; objasniti regulaciju pH morske
vode kao posljedicu ravnoteže reakcije disocijacije bikarbonatnih iona; objasniti kontrolu alkaliniteta u oceanu;
vertikalnu i horizontalnu raspodjelu alkaliniteta i CO2 u oceanima; objasniti otapanje i preciptaciju CaCO3 u vodenom
stupcu (lizoklina, CCD).
Predavanje 9. Biogeokemijski ciklus ugljika.
Ishodi učenja: Navesti spremnike ugljika na Zemlji i objasniti protoke između pojedinih spremnika; objasniti
fotosintezu i respiraciju u kontekstu trošenja/oslobađanja ugljika; definirati pojmove 'fizička i biološka pumpa' u
oceanima; objasniti antropogeni utjecaj na globalni ciklus ugljika (globalno zatopljenje, staklenički plinovi); pojasniti
pojam 'zakiseljavanja' oceana i njegov utjecaj na primarnu proizvodnju organske tvari; definirati primarnu proizvodnju
na globalnoj razini i njenu prostornu varijabilnost; definirati prosječni sastav biološke partikularne tvari (Redfieldov C
N P omjer); objasniti reakcije fotosinteze u oceanima; navesti slijed reakcija oksidacije organske tvari u morskoj
sredini.
Predavanje 10. Otopljeni plinovi u morskoj vodi.
Ishodi učenja: Definirati / rekapitulirati već stečena znanja o svojstvima plinova općenito; navesti utjecaj određenih
parametara na topljivost plinova u vodenim sredinama (priroda plina, tlak, temperatura, salinitet); navesti izvore
plinova u oceanima; objasniti razliku u parcijalnim tlakovima/volumnim udjelima najzastupljenijih plinova u
Zemljinoj atmosferi i njihovim ravnotežnim koncentracijama u morskoj vodi; objasniti čimbenike koji utječu na
raspodjelu plinova u dubokom oceanu; pojasniti zasićenje kisika u površinskim i dubokim oceanskim vodama;
definirati kompenzacijsku dubinu; definirati glavni način transporta kisika u svjetskim oceanima;
objasniti/rekapitulirati vertikalnu raspodjelu CO2 u oceanskim vodama; navesti minorne plinove u morskoj vodi i
njihove protoke (uglavnom produkti bakterijske aktivnosti).
Vježba 1. Upoznavanje sa opremom laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju.
Ishodi učenja: Navesti analitičku opremu koja se koristi u laboratorijima za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju
Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu; pehametar (određivanje pH vrijednosti u tekućim uzorcima, mjerenje
redoks-potencijala); salinometar (određivanje saliniteta u tekućim uzorcima); Auto Analyzer 3 (fotoelektrični
kolorimetar za određivanje koncentracije hranjivih soli u uzorcima morske vode ili sedimenta); spektrofotometar
(određivanje koncentracije hranjivih soli u uzorcima morske vode i sedimenta); AAS: atomski apsorpcioni
spektrofotometar (spektrometar atomne apsorpcije) za određivanje koncentracije teških kovina u uzorcima morske
vode, sedimenta ili organizama; plinski kromatograf (GC); određivanje kloriranih pesticida i polikloriranih bifenila;
CHNS-O analyzer; određivanje ugljika, vodika, dušika, sumpora i kisika u tekućim i krutim uzorcima; digitalne birete,
destilator, deionizator, tresilica, analitičke vage.
Vježba 2. Upoznavanje sa opremom laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju na istraživačkom
brodu 'BIOS DVA'.
Ishodi učenja: Navesti i objasniti rad uređaja za uzorkovanje morske vode; Nansenov crpac, Niskinov crpac, Van
Dorsenov crpac (za određivanje koncentracije hranjivih soli, određivanje sadržaja kisika, pH vrijednosti, saliniteta);
navesti i objasniti rad uređaja za uzorkovanje sedimenta; gravity corer (gravitacijski uzorkivač sedimenta), grabila,
box-koreri (određivanje koncentracije teških kovina, određivanje koncentracije hranjivih soli, mjerenje redokspotencijala ('in situ'), granulometrijski sastav sedimenta, sadržaj organske tvari, ugljika, dušika i fosfora).
Vježba 3. Rekapitulacija dosadašnjih saznanja iz opće i anorganske kemije.
Ishodi učenja: Rješavanje zadataka iz određenih poglavlja opće kemije u svrhu lakšeg usvajanja kemijskih procesa i
analitičkog određivanja određenih komponenata u kemijskoj oceanografiji (uvodna poglavlja; količina tvari, kemijski
ekvivalenti, otopine).
Vježba 4. Određivanje saliniteta u uzorcima morske vode.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove usvojiti definicije saliniteta i načine određivanja, objasniti pripremu i karakteristike
standarne morske vode; navesti načine određivanja saliniteta (Mohr - Knudsenova metoda, refraktometrijsko
određivanje, određivanje salinometrom); upoznati se sa dijelovima i načinom rada induktivnog tipa salinometra; u
laboratoriju usvojiti samostalno određivanje saliniteta u uzorcima morske vode na salinometru.
Vježba 5. Određivanje koncentracije kisika u uzorcima morske vode.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove usvojiti termine topljivosti plinova u ovisnosti o temperaturi, tlaku i salinitetu;
objasniti nekonzervativnost otopljenog kisika u morskoj sredini; objasniti pojam očigledne potrošnje kisika (AOU);
navesti koncentracije kisika granične za hipoksične i anoksične uvjete; objasniti temelje metode kemijskog
određivanja kisika otopljenog u morskoj vodi (klasična Winklerova metoda); navesti faze određivanja kisika
(fiksacija, otapanje taloga, titracija sa Na2S2O3); objasniti način izračunavanja koncentracije kisika u uzorku; u
laboratoriju usvojiti samostalno određivanje koncentracije kisika u uzorcima morske vode.
Vježba 6. Određivanje koncentracije pesticida i polikloriranih bifenila u uzorcima sedimenta i organizama.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove usvojiti osnove plinske kromatografije kao analitičke tehnike koja se primjenjuje za
određivanje koncentracije pesticida i polikloriranih bifenila u uzorcima sedimenta i organizama; objasniti postupak
uzorkovanja školjkaša i sedimenta i pripreme uzoraka za analizu; objasniti pojam liofilizacije; navesti faze analitičkog
određivanja pesticida i polikloriranih bifenila u pripremljenim uzorcima; objasniti način izračunavanja rezultata.
Vježba 7. Određivanje koncentracije teških metala u uzorcima organizama i sedimenata.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove navesti osnovne dijelove i princip rada atomskog apsorpcionog spektro(foto)metra
AAS-a; objasniti postupak uzorkovanja školjkaša i sedimenta i pripreme uzoraka za analizu teških metala; navesti faze
mjerenja pojedinog metala u pripremljenim uzorcima na instrumentu; objasniti način izračunavanja rezultata.
Vježba 8. Određivanje pH vrijednosti morske vode.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove pojasniti kontrolu pH vrijednosti u morskoj vodi; navesti načine određivanja pH
vrijednosti; obojeni indikatori; pehametar; navesti dijelove i princip rada pehametra sa staklenom elektrodom; u
laboratoriju usvojiti samostalno određivanje pH vrijednosti u uzorcima različitih otopina i u uzorcima morske vode.
Vježba 9. Određivanje koncentracije hranjivih soli u uzorcima morske vode.
Ishodi učenja: Iz teoretske osnove pojasniti ulogu hranjivih soli (NO3-, NO2-, NH4+, HPO42- , SiO44-) u procesu
primarne proizvodnje organske tvari u moru; navesti raspone koncentracija hranjivih soli u vodenom stupcu srednjeg
Jadrana; navesti osnove spektrofotometrije i kolorimetrije; objasniti matematičku osnovu apsorpcijske spektroskopije
(Lambert-Beerov zakon); objasniti koncept baždarne krivulje (koje se koriste za kalibraciju linearnosti analitičkog
instrumenta ili za određivanje koncentracije nepoznatog uzorka); navesti dijelove fotoelektričnog kolorimetra (Auto
Analyzer); u laboratoriju usvojiti samostalno pripremanje standardnih otopina različitih koncentracija za određivanje
koncentracije nutrijenata u uzorcima morske vode na spektrofotometru; objasniti način izračunavanja rezultata.
Način polaganja ispita
Pohađanje nastave i vježbi je obavezno. Rad studenata će se vrednovati tijekom semestra kroz dva pismena ispita (iz
predavanja) i dva pismena ispita (iz vježbi) gdje će se provjeriti ključne specifične kompetencije navedene za svaku
cjelinu. Na osnovu uspjeha iz pismenih ispita bit će formirana završna ocjena cijelog kolegija. Usmeni se dio ispita se
obavlja ukoliko student: (a) ne položi kolokvije u predviđenom roku; (b) pokaže značajno lošije rezultate na završnim
kolokvijima iz predavanja od rezultata kolokvija iz vježbi i/ili (c) ukoliko student pretendira na ocjenu višu od
predložene.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o kolegiju će biti na oglasnoj ploči Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split i na mrežnim stranicama
http://more.unist.hr/Nastava/Obavijestizastudente. Kontakt s profesorom je moguće ostvariti u matičnoj ustanovi
(Laboratorij za kemijsku oceanografiju i ribarstvo pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu) osobno ili na email adresu: [email protected].
Naziv predmeta
OCJENA KAKVOĆE PROIZVODA MORA
SMR308
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
4 ECTS (2 za predavanja, 1 za laboratorijsko učenje, 1 za samostalno učenje uz
ECTS
konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Poznavanje osnovnih pojmova iz kemije, biokemije i mikrobiologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
Hrvatski jezik, a u dogovoru sa studentima i predstojnikom studija postoji mogućnost
mogućnost praćenja na
praćenja nastave na engleskom jeziku
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Vida Šimat
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Opis i cilj kolegija: Proizvodi ribarstva spadaju u visoko vrijedne namirnice i čine važan dio ljudske prehrane. Zbog
svog kemijskog sastava spadaju u kategoriju lako pokvarljivih namirnica. U zadnjih 20 godina prošlog stoljeća porast
infekcija izazvanih hranom je u porastu, a otrovanja hranom morskog porijekla vrlo su česta. Prisustvo bioloških
(bakterije, virusi, nametnici) i kemijskih (rezidue, biotoksini) opasnosti u ribi i drugim morskim organizmima vrlo je
teško kontrolirati zbog prisutnosti toksina u prirodnom staništu samih organizama, samim time predstavlja rizik za
potrošače i zahtijeva kontrolu analitičke metode za detekciju parametara kakvoće u sirovoj hrani. Ovaj kolegij se bavi
parametrima kakvoće u proizvodima ribarstva. Osim upoznavanja parametara kakvoće i njihove uloge u kvaliteti i
zdravstvenoj ispravnosti hrane, osobita pažnja će se posvetiti razumijevanju cjelokupnog funkcioniranja lanca
distribucije u prehrambenoj industriji. Naglasak predmeta je na razumijevanju principa i postupaka u analitici
proizvoda ribarstva.
Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti će moći:
- Procijeniti opasnosti iz okoliša na proizvode ribarstva koji predstavljaju rizik za potrošača.
- Prepoznati i analitički odrediti specifične parametre kvalitete za određeni proizvod.
- Prepoznati rizike pojedinih proizvoda na temelju karakteristika samog proizvoda (NaCl, a w, pH, temperatura).
- Odrediti rok trajanja pojedinog proizvoda, koristeći relevantne senzorne, mikrobiološke, biokemijske i kemijske
metode.
- Procijeniti rizike u lancu opskrbe proizvodima ribarstva.
Organizacija nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja (Power Point prezentacije, edukacijski filmovi) i
laboratorijskih vježbi. Predavanja su zamišljena tako da potiču aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i
komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Na
praktikumu će se studenti upoznati s metodama koje se koriste za ocjenu kakvoće proizvoda ribarstva, te uspoređivati
različite metode koje se koriste za ocjenu istih parametara kako bi stekli različita stajališta i kritičnost prema
rezultatima pojedinih analiza. Steći će odgovarajuće laboratorijske vještine (priprema uzorka za analizu, provođenje
senzorskih, mikrobioloških i biokemijskih analiza i testova). Studenti su na sat vježbi dužni ponijeti: olovku,
bilježnicu, kalkulator i laboratorijsku kutu.
Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i vježbe), aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i vježbe).
Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s vježbi i 2 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju
bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i
vježbe) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna
prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.
Popis obavezne literature
1. Luten, JB., Borresen T., Oehlenschlager J. (1997). Seafood from producer to consumer. Integrated approach to
quality. Elsevier, Amsterdam.
2. Bremner HA. (2002). Safety and quality issues in Fish Processing, CRC Press, Inc. Boca Raton, Florida, SAD.
3. Borresen T. (2008). Improving seafood products for the consumer, Woodhead Publishing Ltd., Cambridge,
England.
4. Martinez, I., James, D., Loreal, H. (2005) Application of modern analytical techniques to ensure seafood safety and
authenticity. FAO, Rome, Italy.
Popis izborne literature
1. Official Methods of Analysis of AOAC International, (2000).
2. Duraković, S. (2002). Moderna mikrobiologija namirnica, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
3. Garfield, FM. (2000). Quality Assurence for Analytical Laboratories, AOAC International, Gaithersburg, Md.
4. Mortimer, SE., Wallace CA., Cassianos, CA. (2001). HACCP, Blackwell Science, Oxford.
5. Turčić, V. (2000). HACCP i higijena namirnica, Zagreb.
6. Juran, MJ. (1999) Planiranje i analiza kvalitete: od razvoja proizvoda do upotrebe 3. izd., Mate, Zagreb.
7. Petz, B. (1997). Osnove statističke metode za nematematičare, 3. izd., Naklada Slap.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1: Trendovi i problemi u proizvodnji proizvoda ribarstva, pojam kvalitete hrane.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove: proizvodi ribarstva, primarna proizvodnja, kvaliteta i sigurnost hrane. Znati opisati
opasnosti i rizike povezane s proizvodima ribarstva Znati podjelu proizvoda ribarstva s obzirom na sigurnost. Znati
specifičnosti ribe kao sirovine. Znati sezonske promjene u kemijskom sastavu, te njihov utjecaj u procesima kvarenja.
Predavanje 2: Kvarenje proizvoda ribarstva.
Ishodi učenja: Znati čimbenike koji pospješuju kvarenje. Poznavati razloge bržeg kvarenja proizvoda ribarstva i
čimbenike koji utječu na kvarenje. Definirati spojeve, pokazatelje kvarenja u pojedinim fazama pohrane ribe, te
odgovarajuće senzorske, fizikalno kemijske, biokemijske i mikrobiološke čimbenike koji nastaju u pojedinoj fazi.
Znati definirati kriterije i opisati razlike između parametara kvarenja i parametara kakvoće.
Predavanja 3 i 4: Posmrtne promjene na mesu ribe.
Ishodi učenja: Usvojiti i razlikovati pojedine postmortalne faza. Znati razliku između nevidljive i vidljive faze
posmrtne razgradnje mesa ribe. Objasniti glikolizu u posmrtnom ribljem mišiću. Znati ulogu enzima u pojedinoj
postmortalnoj fazi. Razumjeti autolitičke procese razgradnje bjelančevina i masti. Razlikovanje i definiranje fizikalno
kemijskih, biokemijskih i mikrobioloških promjena nakon uginuća ribe koje vode prema potpunom kvarenju.
Predavanja 5 i 6: Faza bakterijske razgradnje ribe.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati načine kontaminacije mišićja ribe. Znati bakterijsku floru tipičnu za ribe Jadrana.
Opisati početnu brzinu gubitka kvalitete nakon ulova u morskim organizmima kod sterilnog i nesterilnog tkiva.
Razumjeti i objasniti pojam specifičnih mikroorganizama kvarenja i njihovu aktivnost u proizvodima ribarstva. Znati
najčešće bakterije kvarenja koje nalazimo kod morskih organizama. Znati metabolite koji nastaju kao posljedica
aktivnosti SMK. Poznavati SMK za pojedine proizvode ribarstva.
Predavanje 7: Senzorska ocjena kakvoće ribe.
Ishodi učenja: Znati opisati organoleptička svojstva koja se opisuju u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i
usvojiti nastanak i primjenu QIM metode za senzorsku ocjenu ribe. Razumjeti i usvojiti nastanak i primjenu EEC
European community fish grading scale metode za senzorsku ocjenu ribe. Razumjeti i usvojiti senzorsku procjenu ribe
probom kuhanja kroz sustava: Torry-eva skala i senzorsko profiliranje.
Predavanje 8: Kemijski pokazatelji svježine i kvarenja ribe.
Ishodi učenja: Znati opisati subjektivne i objektivne metode za određivanje kvalitete proizvoda ribarstva. Znati
kriterije koje moraju ispunjavati kemijski indeksi mikrobiološkog kvarenja. Znati kriterije koje moraju ispunjavati
kemijski indeksi biokemijskog kvarenja.
Predavanje 9: Hlapljivi amini.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu ukupnih hlapljivih baza dušika u ocjeni kakvoće proizvoda
ribarstva. Razumjeti i opisati bakterijsku razgradnju trimetilamin oksida u trimetilamin dušik i njihovu ulogu u ocjeni
kakvoće proizvoda ribarstva, te vrste bakterija koje sudjeluju u ovim procesima. Razumjeti i usvojiti različite
analitičke metode za određivanje TVB-N i TMA-N, njihove prednosti i nedostatke u praksi. Znati sadržaj TVB-N i
TMA-N u različitim vrstama riba i proizvoda ribarstva.
Predavanje 10: Biogeni amini.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu biogenih amina u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i
opisati bakterijsku razgradnju aminokiselina u biogene amine, te bakterije povezane s proizvodnjom biogenih amina.
Znati najznačajnije biogene amine hrane morskog porijekla. Razumjeti i usvojiti različite analitičke metode za
određivanje biogenih amina, njihove prednosti i nedostatke u praksi. Znati kemijske indekse za procjenu kakvoće koji
uzimaju u obzir sve ili neke biogene amine.
Predavanje 11: Histamin.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati nastanak i ulogu histamina u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Znati bakterije iz
hrane morskog porijekla koje sudjeluju u stvaranju histamina. Znati variranje histamina unutar same ribe. Razumjeti i
opisati histaminsko otrovanje, simptome, otrovne koncentracije i liječenje. Znati dopuštene koncentracije histamina za
tradicionalne proizvode ribarstva. Razumjeti i opisati semikvantitativne i kvantitativne metode za detekciju i
kvantifikaciju histamina.
Predavanje 12: Promjene u mastima, kvarenje masti.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati sastav masti u proizvodima ribarstva. Znati ulogu višestruko nezasićenih masnih
kiselina u prehrani ljudi. Razumjeti načine kvarenja masti, te nastanak produkata lipidne oksidacije. Znati opisati
ulogu produkata lipidne oksidacije u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati metode za procjenu
stupnja oksidacije masti. Znati opisati ulogu malondialdehida u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i
usvojiti različite analitičke metode za određivanje malondialdehida, njihove prednosti i nedostatke u praksi.
Predavanje 13: Promjene u fizičkim svojstvima mesa ribe.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati ulogu pH vrijednosti u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati
ulogu dielektričnog svojstva ribljeg mišićja u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva. Razumjeti i opisati posmrtne
tekstualne promjene i njihovu primjenu u ocjeni kakvoće proizvoda ribarstva.
Predavanje 14: Biorezidue i konzervansi u proizvodima ribarstva.
Ishodi učenja: Razumjeti i opisati utjecaj teških metala, pesticida i veterinarskih lijekova na zdravlje čovjeka.
Razumjeti i opisati podjelu teških metala i puteve unosa teških metala u hranidbeni lanac. Razumjeti i određivanje
ostataka teških metala u hrani atomskim apsorpcijskim spektrometrom. Naučiti pravilnu upotreba aditiva u
proizvodnji hrane morskog porijekla.
Predavanje 15: Praktična primjena i korisnost parametara kakvoće u praksi, ocjena rizika.
Ishodi učenja: Naučiti primjenu metoda detekcije parametara kakvoće za izradu studija o roku trajnosti proizvoda.
Naučiti primjenu matematičkih modela za predikciju roka trajnosti. Naučiti metode inhibicije rasta parametara
kvalitete u svrhu produljenja roka trajnosti proizvoda ribarstva. Razlikovati i usvojiti opasnosti i rizike pojedinih
proizvoda na temelju karakteristika samog proizvoda. Upoznavanje sa računalnim programom: Seafood Spoilage and
Safety Predictor (SSSP) i njegovom primjenom u ocjeni kakvoće i sigurnosti proizvoda ribarstva. Primjena statistike u
rješavanju problema kvalitete.
Vježba 1. Lab vježba. Senzorska ocjena proizvoda ribarstava.
Analiza organoleptičkih svojstava različitih vrsta riba skladištenih tijekom različitih vremenskih perioda sa svrhom
upoznavanja studenata s principima i načinom provođenja senzorskih analiza (QIM, EU, Torry sheme) i ocjene
svježine ribe.
Vježba 2. Lab vježba. Destilacijska metoda određivanja količine TVB-N i TMA-N.
Vježba 3. Lab vježba. Određivanje biogenih amina visokoučinkovitom tekućinskom kromatografijom (HPLC).
Vježbe 4-7. Lab vježba. Određivanje histamina.
Usporedba semikvantitativne metode prikladne za rutinski pregled sirovine, imunoenzimske metode (ELISA, enzymelinked immunosorbent assay), tankoslojne kromatografije i visokoučinkovite tekućinske kromatografije ili HPLC
metode.
Vježba 8. Lab vježba. Mjerenje stupnja oksidacije lipida u hrani nastale tijekom prerade i/ili skladištenja,
određivanjem sekundarnih produkata lipidne oksidacije npr. malondialdehida (MDA) tiobarbiturnim testom
/TBARS (tiobarbituric acid reactive substances) ili TBK (tiobarbiturna kiselina).
Vježbe 9 i 10. Lab vježba. Mjerenje pH vrijednosti ribljeg mesa, dielektričnih svojstava i teksture tijekom
pohrane različitih vrsta riba u različitim uvjetima skladištenja.
Vježba 11. Lab vježba. Određivanje ostataka teških metala u hrani atomskim apsorpcijskim spektrometrom.
Vježba 12. Lab vježba. Određivanje nitrata i polifosfata u proizvodima ribarstva spektrofotometrijskom
metodom.
Vježba 13. Lab vježba. Određivanje ostataka teških metala u proizvodima ribarstva. Pb, i Cd metoda grafitne
tehnike atomske apsorpcijske spektrofotometrijom, Hg hibridnom tehnikom atomske apsorpcijske
spektrofotometrijom.
Vježba 14. Posjet Laboratoriju za kontrolu kvalitete hrane animalnog porijekla, Veterinarskog zavoda u
Splitu.
Vježba 15. Upoznavanje s važećom legislativom i normama koje se provode u svrhu rukovođenja kvalitetom.
Ishodi učenja vježbi: Znati senzorski ocijeniti kvalitetu ribe. Znati prepoznati proizvode ribarstva upitne kvalitete te
odrediti potrebne daljnje radnje. Upoznati i razumjeti analitičke metode koje se koriste u ocjeni kvalitete proizvoda
ribarstva, upoznati probleme koji se susreću u analitičkoj ocjeni kakvoće. Znati primijeniti instrumentalne metode za
ocjenu kakvoće i sigurnosti proizvoda ribarstva. Upoznati metode koje se provode u području kontrole upravljanja
proizvodnim procesima, kontrole kvalitete hrane, rukovođenja kvalitetom i zaštitom potrošača.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Studenti su dužni položiti kolokvij iz vježbi, kako bi imali pravo pristupiti ispitu. Gradivo predmeta podijeljeno je u
dvije cjeline. Studenti ove cjeline polažu odvojeno kroz dva pismena testa od kojih svaki nosi po 50 bodova, a sastoje
se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu. Da bi se jedna cjelina smatrala položenom potrebno je
postići najmanje 50%. Ako student više puta izlazi na pojedini ispit, kao rezultat se uzima prosjek od svih prethodno
ostvarenih rezultata (primjer: prvi izlazak na Ispit A: 15 bodova (33,3%); drugi izlazak na Ispit A: 30 bodova (66,7%);
rezultat Ispita A: (15+30)/2 = 22,5 bodova (50%)). Na kraju semestra, ukoliko je student zadovoljan ocjenom ista se
upisuje u indeks, u suprotnom može usmeno odgovarati za veću ocjenu.
> 89 boda - izvrstan (5)
76 – 88 boda - vrlo dobar (4)
63 – 75 bodova - dobar (3)
50 – 62 bodova - dovoljan (2)
< 50 student nije zadovoljio.
Primjeri ispitnog pitanja:
1. Pod djelovanjem O2 iz zraka u ribi se odvijaju: a) autolitičke, b) mikrobiološke ili c) oksidacijske promjene u a)
bjelančevinama, b) nukleotidima ili c) mastima.
2. Za gubitak svježine u prva tri do četiri dana nakon ulova ribe odgovorni su:
a) mikroorganizmi
b) enzimi
c) promjene u pH
d) histamin
3. Krajnji produkt raspada ATP-a je: _________________________________.
Dodatne bodove (maksimalno 2) student može dobiti ukoliko pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za predmet,
uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i aktivno sudjeluje u raspravama, ispunjava sve terenske zadatke (vidi
rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).
Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Informacije o nastavnim materijalima, dodatnoj literaturi, studentskim obvezama, načinu ocjenjivanja i terminima
konzultacija studenti dobivaju na prvom satu predavanja, te su dostupni na web stranicama Odjela za studije mora.
Naziv predmeta
HRANIDBA MORSKIH ORGANIZAMA
SMR309
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
ECTS
3 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 1,5 za samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Odslušan kolegij Fiziologija morskih organizama
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Miro Kraljević, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Miro Kraljević, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Opis kolegija: Anatomska i histološka građa te fiziološke funkcije probavila različitih skupina morskih organizama –
njihova morfološka, morfometrijska i meristička obilježja probavila i njihovih sastavnih organa (usni otvor, usta,
jednjak, želudac, prednje i stražnje crijevo, analni otvor, kloaka) počevši od usnog pa sve do analnog otvora. Osnovni
procesi razgradnje hrane do njihovih nasitnijih djelova, te njihova apsorpcija kroz enterocite tankoga crijeva. Razdioba
hranjivih tvari krvotokom do krajnjih korisnika stanica. Biokemijski procesi unutar stanica, tkiva i organa (glikoliza,
ciklus trikarbonskih kiselina, oksidativna fosforilacija). Umjetno uzgajane vrste. Biokemijski sastavi fito i
zooplanktonskih kultura (kolnjaci Brachionus plicatilis, salamunski račić Artemia salina). Vrste umjetnih hrana i
njihov utjecaj na rast, metabolizam i preživljavanje nekih uzgajanih vrsta. Složeni utjecaji vanjskih čimbenika na te
promjenjivosti i prilagodbe njihovoga kvalitetnijeg uzgoja. Stjecanje spoznaja teorijskog i praktičnog znanja o
anatomiji, histologiji i fiziologiji probavila morskih organizama, a i riba posebno, te apsorpciji, opskrbi i posebnim
biokemijskim procesima u stanicama (stanično disanje) morskih životinja. Upoznavanje s biokemijskim sastavom
tkiva uzgajanih živih i neživih vrsta hrana korištenih u uzgoju kao i njihovim različitim učincima na rast,
metabolizam, preživljavanje, druge važne čimbenike rasta i kvaliteti mesa uzgojenih organizama (riba). Studenti su
obvezni prisustvovati audiovizuelnom izlaganju predavanja (Power Point) 70%, a vježbama u minimumu od 80%.
Popis obavezne literature
1. Guyton A, C. And Hall, J. E., 2012. Medicinska fiziologija (dvanaesto izdanje). Medicinska naklada, Zagreb,
1113p. (samo dio vezan za fiziologiju probave).
2. Kutchai, H.C., 1996. VII Probavni sustav. In: Berne, R. M. and Levy, M. N. edit: Fiziologija (treće izdanje).
Medicinska naklada, Zagreb: 565-660.
3. Treer, T., Safner, R., Ančić, I. i M. Lovrinov, 1995. Hranidba riba. U: Ribarstvo. Nakladni zavod lobus, Zagreb:
239-283.
4. Skrudland, A., 1993. Nutrition in aquaculture. In: Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine. Ed:
Brown L., Pergamon Press, Oxford, New York, Seul and Tokio: 153-159.
5. Kraljević, M., 1995. Rast komarče, Sparus aurata L. I pica, Diplodus puntazzo Cetti, u prirodnim i kontroliranim
uvijetima. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 157pp.
Popis izborne literature
1. Kraljević, M. Hranidba riba. Interna skripta
2. Lavens, P. and Sorgeloos, P., 1996. Manual on the production and use of live food for aquculture. FAO Fisheries
Tehnical Papers 361, 295p.
3. Moretti, A., Pedini Fernandez-Crlado, M. P., Cittolin G. and Guidastri R., 1999. Manual on hatchery production of
seabass and gilthead seabream. Volumen 1. FAO, Rome, 194p.
4. Moretti, A.; Pedini Fernandez-Criado, M. and Vetillart, R., 2005. Manual on hatchery production of seabass and
gilthead seabream. Volume 2. FAO, Rome, 152 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Osnovna obilježja i značajke anatomske i histološke građe probavila. (2 sata)
Ishodi učenja: Spoznat će osnovna obilježja i značajke anatomske i histološke građe probavila od najjednostavnijih
praživotinja-protista-protozoa preko složenijih spužava-spongia, plošnjaka-platoides-turbellaria-virnjaka, oblićanemathodes, mekušaca-mollusca, kolutićavaca-annelida, člankonožaca-arthropoda, bodljikaša-echinodermata,
plaštenjaka-tunikata, svitkovaca-chordata do najsloženijih kralježnjaka u moru riba-pisces.
Predavanje 2. Morfološka, morfometrijska i meristička obilježja probavila. (2 sata)
Ishodi učenja: Savladat će sva važna morfološka, morfometrijska i meristička obilježja različitih probavila počevši od
usnog pa sve do analnog otvora, kao i kod svih organa na tom putu (usta, usnoždrijelnoškržna šupljina, ezophagus,
želudac, prednje i stražnje crijevo, kloaka) i njima pripadajučih žlijezda (jetra-hepar, pankreas-gušterača, žuć).
Predavanje 3. Načini probavljanja i upijanja hrane kod različitih skupina morskih životinja. (2 sata)
Ishodi učenja: Ovladat će osnovnim i posebnim fiziološkim funkcijama probavljanja hrane kako kod protista, pa preko
svih glavnih skupina životinja sve do najsloženijih morskih kralježnjaka, riba.
Predavanje 4. Fiziologija razgradnje hrane u probavilu. (2 sata)
Ishodi učenja: Steći će saznanja o razgradnji složenih molekula ugljikohidrata, bjelančevina i masti na njihove
najsitnije organske čestice (monosaharide, amino i masne kiseline) u pojedinim organima probavila (ezophagus,
želudac, prednje-tanko crijevo i dio stražnjega-debeloga crijeva) radi njihovoga lakšeg transporta i apsorpcije iz
vanjskoga svijeta u tkiva živih organizama.
Predavanje 5. Načini apsorpcija i fiziologija enterocita. (2 sata)
Ishodi učenja: Naučit će različite načine transporta hranjivih tvari (pinocitoza, fagocitoza, endocitoza putem receptora,
difuzija, osmoza, pasivni i aktivni transport i dr.) kroz stijenke posebnih organa nekih skupina životinja, odnosno
prednjeg-tankog crijeva kod riba kao i složenu funkciju enterocita pri njoj. Ujedno će spoznati različite puteve
transporta monosaharida, najednostavnijih amino i masnih kiselina, minerala i vitamina do krvotoka (onih životinjskih
skupina koje ga imaju) riba.
Predavanje 6. Transport hranjivih tvari tjelom i stanično disanje. (2 sata)
Ishodi učenja: Ovladat će znanjima građe različitih oblika i funkcija krvotoka u nekih osnovnih skupina morskih
životinja kao osnovnim transportnim organom za dostavu hranjivih tvari svakoj živućoj stanici svakog pojedinog
organa u tijelima životinja. Osnovna funkcionalnost i mjesto odigravanja biokemijskih reakcija staničnog disanja u
procesima glikolize, oksidativne dekarboksilacije-Krebsov ciklus i oksidativne fosforilacije.
Predavanje 7. Ravnoteža u prehrani i energija metabolizma šećera, masti, bjelančevina. (2 sata)
Ishodi učenja: Ovladat će spoznajama o ravnoteži pojedinih prehrambenih čimbenika u sastavu pojedinih umjetnih
hrana i kako one djeluju na rast pojedinoga organizma. Ustanovit će i kako neprikladno izbalansirana hrana daje
različite energetske reakcije na metabolizam i različiti rast organizama kao što su pretilnost i gladovanje u riba.
Predavanje 8. Ishrana riba u umjetnom uzgoju. (2 sata)
Ishodi učenja: Savladat će osnovne i posebne tehnike uzgoja najranijih poslijeličinačkih stadija lubina, komarče,
zubatca, japanskoga pagra i drugih umjetno uzgajanih morskih vrsta riba do veličine riblje mlađi (2gr/jedinki) preko
posebnih načina masovnog umjetnog uzgoja različitih vrsta zelenih, modrozelenih i smeđih jednostaničnih vrsta algi,
rotatorija Brachionus plicatilis i salamunskoga račića Artemia salina.
Predavanje 9. Biokemijski sastav Brachionus-a, Artemia-e i HUFA obogačivaća. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznat će različite načine masovnog umjetnog uzgoja pojedinih monospecifičnih kultura
jednostaničnih algi u umjetnom uzgoju za potrebe hranjenja zooplanktona. Također će savladati tehnike umjetnog
uzgoja kolnjkaka Brachionus plicatilis i salamunskog račića Artemia salina za potrebe hranjenja najranijih i kasnijih
poslijeličinačkih stadija lubina, komarče i dr., a za potrebe masovnog kontroliranog uzgoja riba u kavezima kao i
korištenje umjetnih obogačivaća HUFA radi poboljšanja kemijske vrijednosti istih.
Predavanje 10. Biokemijski satavi umjetnih suhih hrana za ribe. (2 sata)
Ishodi učenja: Steći će saznanja o različitim biokemijskim sastavima suhih (ekstrudiranih) umjetnih pudera, startera i
peleta kao hrane za sve uzraste morskih riba hranjenih u mrijestilištu i kaveznom uzgajalištu. Naročito one koje se
koriste pri intenzivnome uzgoju lubina i komarče.
Predavanje 11. Hranidbeni režimi. (2 sata)
Ishodi učenja: Ovladat će različitim tehnikama hranidbenih režima riba u umjetnom kontroliranom uzgoju riba od
ranih poslijeličinačkih stadija do riblje mlađi (2gr/jedinki) u mrijestilištima i kasnije nakon 18-24 mjeseca do
konzumne veličine (330gr/jedinki). Ovladat će i korištenjem različitih svjetlosnih režima, različite slanosti i
temperature kao mogući fizički čimbenici koji izravno utječu na rast riba.
Predavanje 12. Rast riba u prirodnome okruženju. (2 sata)
Ishodi učenja: Kako ribe različito rastu i žive u drugačijim fizičkokemijskim uvjetima prirodnog okruženja i kakav
učinak ostavljaju na njeno preživljavanje, neke njene druge parametre rasta u umjetnome uzgoju.
Predavanje 13. Stopa hranjenja, stopa rasta, ukupna učinkovitost i indeks pretvorbe hrane. (2 sata)
Ishodi učenja: Korištenjem vrijednosti mjerenim u eksperimentalnim istraživanjima pri umjetnom uzgoju nekih vrsta
riba u zatočeništvu ovladat će tehnikama savladavanja izračunavanja osnovnih čimbenika za računanjem stope
hranjenja, stope rasta, ukupne učinkovitosti rasta, indeksa pretvorbe hrane i dr., pri ćemu će lakše preuzeti
odgovornosti vođenja umjetnog mrijestilišta ili kaveznog uzgajališta morskih riba.
Predavanje 14. Učinci eksperimentalnoga hranjenja komarče i pica na njihov rast. (2 sata)
Ishodi učenja: Spoznat će posebne učinke iz eksperimentalnih istraživanja umjetnog uzgoja komarče i pica u
kontroliranim uvjetima na njihov rast, prehranu, djelotvornost ugradnje proteina, proizvodnju proteina, specifičnu
stopu rasta, preživljavanje i biokemijski sastav tkiva tih riba.
Predavanje 15. Prednosti i mane prirodnih, mješanih i ekstrudiranih hrana. (2 sata)
Ishodi učenja: Uvidjet će sve prednosti i mane kao i određene bolesti uzrokovane ovakvim načinima ishrane komarče i
lubina u intenzivnome uzgoju u ovisnostima s kakvom ih vrstom hrana hranimo tijekom dvogodišnjeg vremenskog
razdoblja neosporno da li u mrijestilištu ili kaveznom uzgajalištu.
Vježba 1. Biokemijski sastavi tkiva riba, rakova, školjkaša i glavonožaca.
Vježba 2. Kemijski sastav različitih vrsta umjetne hrane (bjelančevine, lipidi, ugljikohidrati, vitamini,
minerali) za potrebe uzgoja riba.
Vježba 3. Određivanje kemijskog sastava školjkaša, udjela vode i suhe tvari u njenome mesu. Određivanje
organskog i anorganskog sastava mesa školjkaša.
Vježba 4. Fiziologija riba u intenzivnom uzgoju (pokretanje, plovnost, disanje, osmotsko-jonska regulacija,
izlučivanje idr.).
Vježba 5. Metabolizam bjelančevina, lipida i ugljikohidrata.
Vježba 6. Masovni uzgoj fitoplanktona (inokulacija, razmnožavanje).
Vježba 7. Metabolizam vitamina i minerala. Energetika i intenzitet metabolizma.
Vježba 8. Ravnoteža u prehrani, regulacija uzimanja hrane, pretilost i gladovanje.
Vježba 9. Masovni uzgoj rotatorija Brachionus plicatilis i salamunskoga račića Artemia salina za potrebe
uzgoja riba (tehnologije uzgoja, razmnožavanja, ishrane; hidratizacija, dekapsulacija i inkubacija cista).
Vježbe 10 – 15. Praktične vježbe na uzgajalištu i mrijestilištu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Pismeno (po potrebi) i usmeno.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Pitati nastavnika: [email protected].
Naziv predmeta
Kod predmeta
GENETIKA POPULACIJA MORSKIH ORGANIZAMA
SMB407
Satnica predmeta
30/0/0
(P/S/V)
ECTS
3 ECTS = 1 (za predavanje) i 2 (za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Savladana problematika iz opće biologije, kemije te biologije i ekologije mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Jasna Maršić Lučić, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Student će se upoznati o osnovnim pojmovima te steći teoretska znanja iz genetike populacija, njene primjene u
akvakulturi i zaštiti genetske raznolikosti prirodnih populacija morskih organizama. Usvojit će znanja o faktorima koji
utječu na genetsku ravnotežu populacija, prostornu rasprostranjenost populacija (efektivna veličina populacije,
izmjena gena između populacija iste vrste). Upoznat će se sa primjenom istraživanja genetike populacija u odnosu na
okoliš: utjecaj uzgajališta na prirodne populacije. Upoznat će se s načinima određivanja genetske strukture hibridnih
vrsta te njihov utjecaj na genetsku strukturu prirodnih populacija morskih organizama te molekularne metode
određivanja genetske strukture populacija. Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na predavanjima
studenti stječu temeljna teorijska znanja iz problematike genetike populacija s naglaskom na morske organizme.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminaru, a kroz seminar student će se upoznati i
aktivno sudjelovati u raspravi o odnosima među populacijama obzirom na genetsku strukturu; o promjenama koje se
mogu dešavati u prirodnim populacijama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano
znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd), ocjena se pribrajaja ocjeni na završnom
ispitu iz predmeta. Rad svake grupe studenata se nadgleda, a nastavnik ima pravo i dužnost pozivati na razgovor
studente koji zakazuju u nastavi. Student je obavezan pohađati predavanja i seminare.
Popis obavezne literature
1. Hartl, D.L. & ClarkA.G.: Principles of population genetics, Sinauer asssociates, Inc. 1997.
2. Borojević, K. 1991. Geni i populacija, 2. izdanje Forum, Novi Sad, 544pp.
Popis izborne literature
1. Hedrick, P.W. 1983. Genetics of populations. Science Book Int. Inc. 630pp.
2. Futuyma, D.J.: Evolutionary Biology, Sinauer associates, Inc. 1986.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod i kratka povijest genetike populacija. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti i razumjeti osnovna načela genetike populacija, razumjeti pojam populacije u genetskom
smislu i zakonitosti po kojima dolazi do genetskih promjena među populacijama.
Predavanje 2: Geni u populaciji. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje osnovnih zakonitosti u populacijskoj genetici (HW ravnoteža populacije; HW
princip); panmiksija i slučajno križanje. Razumijevanje tipova neslučajnog križanja.
Predavanje 3: Geni u populaciji. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti pojam vezanih geni, genetska neravnoteža (nesistematska i epistatska selekcija).
Razumijevanje gametske neravnoteže (Linkage disequilibrium); promjene u frekvenciji gena u populaciji (efektivna
veličina populacije).
Predavanje 4: Geni u populaciji. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje sa modelima izmjene gena među populacijama. Razumijevanje promjene na genetskom
nivou koje se mogu dešavati u izmjeni gena između populacija iste vrste.
Predavanje 5. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvojiti termine genetska smrt i genetsko opterećenje (mutacijsko opterećenje; segregacijsko
opterećenje), te uvjete preživljavanja jedinki u okolišu; upoznavanje sa balansnom i klasičnom teorijom genetskog
opterećenja.
Predavanje 6. Tipovi rasprostranjenja populacija. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje tipova rasprostrajenosti populacija u prirodi: alopatrije, simpatrije,
parapatrije te zemljopisne intergradacije. Razumijevanje modela rasta i regulacije populacija (deterministički,
stohastički).
Predavanje 7: Efektivna veličina populacije. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumijevanje i usvajanje načina izražavanja efektivnog broja jedinki u prirodnim populacijama;
objašnjenje Wahlund-ovog efekta; objašnjenje Founder efekta.
Predavanje 8: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje sistematskih i slučajnih- nesistematskih promjena.
Predavanje 9: Faktori koji mijenjaju genetsku ravnotežu populacije. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumijevanje utjecaja mutacija, migracija, selekcije i pojave genetskog drifta u prirodnim
populacijama.
Predavanje 10: Specifičnosti kretanja u malim popolacijama. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumijevanje genetskih promjena u malim populacijama.
Predavanje 11: Heteroza ili Hibridna snaga. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje i razumijevanje pojma heteroze.
Predavanje 12: Primjena populacijsko – genetskih istraživanja u akvakulturi. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje cjelina populacijske genetike važnih za akvakulturu. Određivanje heritabilnosti. Genetika
alozima.
Predavanje 13: Primjena populacijsko –genetskih istraživanja u ekologiji. (2 sata)
Ishodi učenja: Razumijevanje genetske sličnosti i razlika između populacija morskih algi. Primjena genetske
različitosti kao indikatora stanja ekosistema. Kvantitativna genetika – izučavanje interakcija genetike populacija i
okoliša.
Predavanje 14: Molekularne metode određivanja genetske strukture populacija. (2 sata)
Ishodi učenja: Usvajanje klasičnih i molekularnih metoda za analizu DNA (lančana reakcija polimerazom; gel
elektroforeza); metode za analizu polimorfizma DNA.
Predavanje 15: Statistička obrada podataka. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje i usvajanje metoda i statističkih programa za računanje osnovnih parametara kojima
opisujemo genetsku strukturu populacija; izračunavanje genetske bliskosti i udaljenosti populacija.
Seminari – obrada zadanih tema npr.: Efekt mjera regulacije ribolova na genetsku strukturu ribljih populacija,
Primjena molekularnih metoda u ribarstvu i akvakulturi, Genetska različitost populacija kao indikator stanja i
održivosti ekosistema. Ostali seminari biraju se i obrađuju ovisno o aktualnosti nekog problema.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Tijekom nastave
vrednuje se: a) pohađanje nastave, b) samostalni rad i aktivnost u nastavi i tijekom seminara, c) usvojeno znanje.
Znanje studenata se provjerava parcijalnim pismenim ispitima, nakon završenih cjelina. Na završnom, pismenom
ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu. Provjere znanja odvijaju se
putem pismenih parcijalnih ispita. Provjera znanja je kontuinuirana, tj. usvojena znanja provjeravaju se kontinuirano
tijekom cijelog semestra, a o terminu će studenti biti obaviješteni na vrijeme. Trajanje parcijalnog ispita je 90 minuta.
Izlazak na parcijalne ispite je obavezan. Svaki parcijalni ispit se boduje i dobiva se ocjena koja ulazi u konačnu ocjenu
predmeta. Za prolaz na parcijalnom ispitu potrebno je na pitanja odgovoriti s točnošću od najmanje 60%.
Ocjena na parcijalnim ispitima formira se na temelju postignutog uspjeha prema sljedećem ključu:
70 – 81 bod dovoljan (2)
82 – 93 boda dobar (3)
94 – 105 bodova vrlo dobar (4)
106 – 120 bodova izvrstan (5).
Za uspješan prolaz potrebno je: ispuniti sve nastavne obaveze (pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom
seminara), tijekom semestra položiti dva parcijalna ispita. Konačnu ocjenu iz predmeta čine rezultati parcijalnih ispita,
ocjene iz seminarskog rada te prisustvo i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Za sva pitanja vezana uz predmet ili pomoć u savladavanju gradiva studenti se mogu predmetnom nastavniku obratiti
putem e-maila odnosno mogu doći na individualni razgovor.
Naziv predmeta
BIOLOGIJA I EKOLOGIJA IHTIOPLANKTONA
SMR311
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
X
specijalistički
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Kompetencije u primjeni znanja iz opće biologije i ribarstvene biologije i ekologije
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Jakov Dulčić, redoviti profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz embriologije,
ekologije, opće biologije i ribarstvene biologije usvoji najprije znanje o ranim razvojnim stadijima riba, a neposredno
potom i znanje o ekologiji ranih razvojnih stadija te značaju njihovog istraživanja i to poglavito u ribarstvu i
ribarstvenoj biologiji. Vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje o
značaju ranih razvojnih stadija riba u obnavljanju populacija poglavito s aspekta ribarstva. Studenti spoznaju svaki
stadij (od jaja do postličinke) i to poglavito u procesima adaptacije svakog od njih na promjenljive uvjete vanjske
okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i 'primjenjive' embriologije i ekologije, odnosno na vertikalnoj
nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih embrioloških funkcija. Nastava se izvodi u obliku predavanja
i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi. Na vježbama
student s nastavnikom aktivno raspravlja o ranim razvojnim stadijima riba i njihovom značaju u ekološkim i
ribarstvenim istraživanjima. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i vježbama.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja
problema, zaključivanje, itd.). Zarađeni bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog
predmeta. Rad svake grupe studenata nadgleda nastavnik-mentor, koji ima pravo i dužnost pozivati na razgovor
studente koji zakazuju u nastavi.
Popis obavezne literature
1. Regner, S. 1989. Reproduction of fishes and ecology of their early stages. Institute of Oceanography and Fisheries,
Split. Centre for the training of fishing personnel from developing countries, 107 pp.
2. Depeche, J. et R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise
d'ichthyologie, 123 pp.
3. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science.
p 324.
Popis izborne literature
1. Anonymus, 1983. Ontogeny and systematics of fishes. Based on an International Symposium dedicated to the
Memory of E.H. Ahlstrom. Special Publication Number 1, American Society of Ichthyologists and Herpetologists,
NMFS, NOAA and USDC. 755 pp.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvod.
Ishodi učenja: Razumijevanje pojma ihtioplanktona. Značaj istraživanja ihtioplanktona.
Predavanje 2. Reproduktivni organi riba
Ishodi učenja: Saznanja o spolnim organima riba, oogenezi i oplodnji kod riba. Usvojiti pojmove ranih razvojnih
stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe).
Predavanje 3. Struktura ribljeg jaja
Ishodi učenja: Usvojiti pojmove o strukturi jaja kod riba.
Predavanje 4. Oblik i veličina ribljih jaja. Fekunditet.
Ishodi učenja: Saznanja o oblicima i veličinama ribljih jaja kao i o pojmu fekunditeta.
Predavanje 5. Vrijeme i mjesto mriještenja riba. Oplodnja.
Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o vremenu i mjestu mriještenja kod riba kao i o samom procesu oplodnje (tipovima)
kod riba.
Predavanje 6. Embrionalni razvoj
Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o osnovnim embrionalnim procesima kod riba.
Predavanje 7. Rani razvojni stadiji (ličinke i postličinka) i rast
Ishodi učenja: Saznanja o ranim razvojnim stadijima kod riba: ličinke i postličinke. Osnovne osobitosti svakog od
pojedinih stadija.
Predavanje 8. Mortalitet i preživljavanje.
Ishodi učenja: Saznanja o mortalitetu te značaju za obnavljanje populacija. Primjena i značaj u ribarstvenim
istraživanjima.
Predavanje 9. Određivanje starosti ličinki i postličinki.
Ishodi učenja: Usvojiti saznanja o određivanju starosti ličinki i postličinki na temelju dnevnih naraštajnih prstenova u
otolitima. Značaj određivanja starosti u procjenama stanja populacija.
Predavanje 10. Odnos populacija-obnavljanje.
Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa.
Hipoteze.
Predavanje 11. Alati za uzorkovanje ihtioplanktona.
Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski
rad. Opis glavnih alata za prikupljanje ihtioplanktona.
Predavanje 12. Strategija uzorkovanja ihtioplanktona.
Ishodi učenja: Izradba strategije za uzorkovanje ihtioplanktona u ribarstveno-ekološkim istraživanjima.
Predavanje 13. Konzerviranje i procesiranje uzorka.
Ishodi učenja: Usvojiti načine konzerviranja kao i daljnjeg procesiranja uzorka ihtioplanktona. Značaj za metodu
procjenu biomase ribe.
Predavanje 14. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki.
Ishodi učenja: Upoznavanje sa osnovnim metodama za procjene biomase riba. Osnovne prednosti i nedostaci metode.
Predavanje 15. Procjena biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki.
Ishodi učenja: Detaljnija razrada metode procjene biomase na osnovi produkcije jaja i ličinki. Značaj za ribarstvenobiološka istraživanja.
Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba.
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad.
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.
Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima
prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija Na terenu prikazati lov mrežom na
različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u prethodno označene posude.
Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.
Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija.
Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta.
Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave kao i na završnom ispitu. Svaki student mora
proći pismeni kolokvij da bi izašao na ispit. Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student
može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje
za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje bodovanjem odgovora:
ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena vrlo dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane
uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije
mora Sveučilišta u Splitu.
Naziv predmeta
BIOPROIZVODNJA I TROFIČKI ODNOSI U MORU
SMR317
Kod predmeta
Satnica predmeta
30/0/15
(P/S/V)
ECTS
4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik (moguće i Engleski jezik)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Marasović, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Živana Ninčević Gladan
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Kroz ovaj se kolegij studenti podrobno upoznaju s proizvodnjom na različitim razinama trofičkog lanca u morskom
ekosustavu, kao i sa složenim ekološkim odnosima između organizama na različitim trofičkim razinama. Pored toga,
studenti će se upoznati s razlikama u produktivnosti i uzrocima tih razlika između umjerenih, tropskih i polarnih
područja, te oceanskih i obalnih područja, kao i najpoznatijih 'upwelling' područja. Posebna će se pozornost posvetiti
produktivnosti Jadranskog mora. Nastava se izvodi kroz predavanja i vježbe. Predavanja se održavaju uz korištenje
PowerPoint i video prezentacija, uz konzultiranje preporučene literature. Vježbe se održavaju u laboratoriju. Studenti
su obvezni prisustvovati predavanjima i vježbama u odnosima predviđenim pravilima Odjela i u dogovoru s
nastavnikom.
Popis obavezne literature
1. J.E.G. Raymont: Plankton and Productivity in the Oceans. Pergamon Press Oxford, 1980.
2. M.J. Dring: The Biology of Marine plants. Edward Arnold Publ., 1982.
3. E. Steeman Nielsen: Marine Photosynthesis with Special Emphasis on the Ecological Aspects. Elsevier
Sci.Publ.Comp., 1975.
Popis izborne literature
1. Marasović, I., T. Pucher-Petković & V. Alegria,1990: Phytoplankton productivity of the Adriatic Sea in relation to
the fishing grounds. In: Perspectives in Phycology. Ed.V.N. Rajarao, Today and Tomorow Printers & Publishers, New
Delhi, pp. 255-261.
2. Marasović, I., D. Viličić & Ž. Ninčević, 1999. South Adriatic ecosystem: interaction with the Mediterranean Sea.
In: The Eastern Mediterranean as a Laboratory Basin for the Assessment of Contrasting Ecosystems (Eds. P.
Malanotte-Rizzoli & V.N. Eremeev), Kluwer Academic Press, Dordrecht, Netherlands, pp. 383-405.
3. Grbec, B., M. Morović, J. Dulčić, I. Marasović & Ž. Ninčević- Gladan (2008). Impact of the Climatic Change on
the Adriatic Sea Ecosystem. Fresenius Environmental Bulletin. 17: 1615-1620.
4. Marasović, I., Ž. Ninčević, G. Kušpilić, S. Marinović & S. Marinov. 2005. Long term changes of basic biological
and chemical parameters at two stations in the Middle Adriatic. Journal of Sea Research.
5. Marasović, I., Ž. Ninčević-Gladan, B. Grbec & S. Skejić (2010) Recent Changes in the Phytoplankton Community
of the Adriatic Sea. In: Phytoplankton responses to Mediterranean environmental changes, CIESM Workshop
Monographs / F. Briand (ur.) Monaco: CIESM, 2010. 49-56.
6. Ninčević Gladan, Ž., I. Marasović, B.Grbec, S. Skejić, M. Bužančić, G. Kušpilić, S. Matijević & F. Matić (2010)
Inter-decadal Variability in Phytoplankton Community in the Middle Adriatic (Kaštela Bay) in Relation to the North
Atlantic Oscillation. Estuaries and Coast, 33 (2): 376- 384.
7. Skejić, S., I. Marasović, O. Vidjak, G. Kušpilić, Ž. Ninčević-Gladan, S. Šestanović, N. Bojanić. (2010) Effects of
cage fish farming on phytoplankton community structure, biomass and primary production in an aquaculture area in
the middle Adriatic Sea. Aquaculture research. 42 (2011), 1393-1405.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. (90 min) Fitoplankton kao najvažniji čimbenik primarne proizvodnje mora. Općenito o
fitoplanktonu. Općenito o planktonskom načinu života.
Ishodi učenja: Upoznati i razumjeti ulogu fitoplanktonske zajednice u morskom ekosustavu. Upoznati prostornu i
vremensku raspodjelu fitoplanktona vezano uz različita geografska područja, kao i uzroke sezonske varijabilnosti.
Upoznati specifičnosti horizontalne i vertikalne raspodjele fitoplanktona. Upoznati glavne grupe planktonskih
organizama u morskoj sredini (fitoplankton, zoplankton, bakterioplankton). Upoznati specifičnosti planktonskog
načina života.
Predavanje 2. (90 min) Pregled sistematske i morfološke podjele fitoplanktona. Dijatomeje.
Ishodi učenja: Upoznati specifičnosti pojedinih fitoplanktonskih skupina. Upoznati morfološke osobine skupine
dijatomeja. Upoznati načine razmnožavanja dijatomeja. Upoznati prostornu i vremensku raspodjelu dijatomeja. Uloga
dijatomeja u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.
Predavanje 3. (90 min) Dinoflagelati. Kokolitoforide.
Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine dinoflagelata. Upoznati načine razmnožavanja dinoflagelata. Upoznati
specifičnosti ishrane dinoflagelata. Uloga dinoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati
morfološke osobine kokolitoforida. Upoznati specifičnosti kokolitoforida. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelu
kokolitoforida. Uloga kokolitoforida u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.
Predavanje 4. (90 min) Silikoflagelati. Cijanoficeje. Proklorofita.
Ishodi učenja: Upoznati morfološke osobine silikoflagelata. Upoznati specifičnosti skupine silikoflagelata. Uloga
silikoflagelata u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine cijanoficeja. Upoznati
specifičnosti cijanoficeja. Upoznati vremensku i prostornu raspodjelu cijanoficeja. Uloga cijanoficeja u primarnoj
proizvodnji morskog ekosustava. Upoznati morfološke osobine proklorofita. Upoznati specifičnosti skupine
proklorofita. Uloga proklorofita u primarnoj proizvodnji morskog ekosustava.
Predavanje 5. (90 min) Općenito o primarnoj proizvodnji. Ograničavajući čimbenici primarne proizvodnje.
Ishodi učenja: Razumjeti osnovne principe procesa primarne proizvodnje. Upoznati specifičnosti procesa primarne
proizvodnje u moru. Upoznati ulogu različitih pigmenata u procesu primarne proizvodnje u moru. Upoznati se s
ograničavajućim čimbenicima primarne proizvodnje (svjetlost,CO2, hranjive soli).
Predavanje 6. (90 min) Sezonski aspekti primarne proizvodnje. Primarna proizvodnja u oceanima. Primarna
proizvodnja u obalnim područjima. Primarna proizvodnja u 'upwelling' područjima.
Ishodi učenja: Upoznati sezonske aspekte primarne proizvodnje u različitim geografskim područjima. Upoznati se s
osobitostima primarne proizvodnje u oceanskom području. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u obalnim
područjima. Upoznati osobitosti primarne proizvodnje u 'upwelling' područjima. Razlike između 'nove proizvodnje' i
regenerirane proizvodnje.
Predavanje 7. (90 min) Primarna proizvodnja Sredozemnog bazena. Primarna proizvodnja Jadrana.
Ishodi učenja: Upoznati se s različitostima i uzrocima različitosti u primarnoj proizvodnji u različitim dijelovima
Sredozemlja. Upoznati se s osobitostima primarne proizvodnje u Jadranskom moru. Pojava sezonskih 'upwelling'-a.
Predavanje 8. (90 min) Prijenos novostvorene organske tvari na više trofičke razine. Uloga mikrozooplanktona
u sekundarnoj proizvodnji. Mikrobni krug (petlja) – povećanje učinkovitosti prijenosa.
Ishodi učenja: Upoznati načine i efikasnost prijenosa novostvorene organske tvari (primarna proizvodnja) na različitim
trofičkim razinama. Razumjeti učinkovitost prijenosa na iz prve trofičke razine (primarna proizvodnja – fitoplankton)
na drugu trofičku razinu (sekundarna proizvodnja – herbivorni zooplankton). Uloga i značaj mikrozooplanktona u
morskom ekosustavu. Mikrobni krug – porast učinkovitosti prijenosa.
Predavanje 9. (90 min) Ekološka učinkovitost prijenosa kroz hranidbeni lanac.
Ishodi učenja:Upoznati osnovne lance ishrane u morskom ekosustavu. Upoznati tipove ekološke učinkovitosti u
morskom ekosustavu pri prijenosu materije i energije na više trofičke razine. Razumjeti uzroke razlika ekološke
učinkovitosti između različitih dijelova morskog ekosustava (oceanski tip prijenosa, obalni tip prijenosa, tip prijenosa
u 'upwelling' područjima).
Predavanje 10. (90 min) Biološka proizvodnja u eutrofiziranim ekosustavima.
Ishodi učenja: Razumjeti proces eutrofikacije. Upoznati pozitivne učinke eutrofikacije. Upoznati negativne učinke
eutrofikacije. Eutrofikacija prouzročena prirodnim čimbenicima. Eutrofikacija prouzročena antropogenim utjecajem.
Predavanje 11. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB).
Ishodi učenja: Upoznati uzroke nastanka HAB cvatnji. Upoznati različite vrste HAB cvatnji. Upoznati ekofiziologiju
HAB-a. Razumjeti odnos eutrofikacije i HAB-a.
Predavanje 12. (90 min) Štetne i toksične cvatnje (Harmful Algal Blooms - HAB).
Ishodi učenja: Upoznati 'red tide' cvatnje. Upoznati toksične cvatnje. Upoznati sluzave cvatnje. Razumjeti 'top- down'
i 'bottom up' kontrolu HAB cvatnji.
Predavanje 13. (90 min) Utjecaj širenja invazivnih vrsta na produktivnost ekosustava.
Ishodi učenja: Upoznati posljedice unosa novih vrsta u morska područja. Upoznati moguće utjecaje na
bioproduktivnost morskog ekosustava. Upoznati moguće utjecaje na bioraznolikost. Upoznati utjecaj na komercijalno
važne morske resurse.
Predavanje 14. (90 min) Utjecaj povećane koncentracije CO2 u atmosferi na produktivnost morskog
ekosustava.
Ishodi učenja: Upoznati ciklus ugljika. Upoznati mehanizam biološke pumpe. Upoznati posljedice 'acidifikacije'
morskog ekosustava. Umjetna fertilizacija.
Predavanje 15. (90 min) Utjecaj klimatskih promjena na produktivnost morskog ekosustava.
Ishodi učenja: Upoznati se s klimatskim promjenama. Razumjeti utjecaj klimatskih promjena na biogeokemijske
procese u morskom ekosustavu. Upoznati posljedice klimatskih promjena na ekosustav mora.
Seminar 1. (90 min) Izlaganje i rasprava o uzrocima pojave HAB-a (Harmful Algal Blooms) i uzročnim
organizmima.
Seminar 2. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi HAB-a u Jadranu.
Seminar 3. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi planktonskih organizama vezanoj uz probleme izazvane
balastnim vodama.
Seminar 4. (90 min) Izlaganje i rasprava o značaju stalnih i povremenih 'upwelling' područja u oceanima,
Mediteranu i Jadranu.
Seminar 5. (90 min) Izlaganje i rasprava o utjecaju invazivne vrste Mnemiopsis leidyi na Crno more kao
primjer degradacije i postepenog oporavka ekosustava.
Seminar 6. (90 min) Izlaganje i rasprava o pojavi i mehanizmima bioluminiscencije kod planktonskih
organizama.
Seminar 7. (90 min) Izlaganje i rasprava o ulozi različitih veličinskih kategorija planktona u hranidbenom
lancu.
Seminar 8. (45 min) Izlaganje i rasprava o ulozi fekalnih peleta zooplanktona u biogeokemijskom ciklusu
oceana.
Napomena: U okviru ovog kolegija studenti su dužni pojedinačno ili u grupi izraditi zadani seminarski rad vezan uz
jednu od navedenih problematika.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Provjera znanja iz kolegija Bioproizvodnja i trofički odnosi u moru obavlja se pismenim putem preko testa. Na
ponuđena pitanja odgovara se metodom višestrukog izbora (multiple choice), ili upisivanjem točne riječi ili izraza u
definiciju. Kriterij ocjenjivanja (bodovna skala) nalazi se u tablici:
% riješenosti testa
Ocjena
<60
nedovoljan (1)
60 -70
dovoljan (2)
71-80
dobar (3)
81-90
vrlo dobar (4)
91-100
odličan (5)
Završna ocjena iz ovog kolegija se formira kao zajednička ocjena testa i seminara. Studenti koji nisu dobili prolaznu
ocjenu moraju pristupiti naknadnoj provjeri znanja koju nastavnik može obaviti pismenim ili usmenim putem.
Studentima koji žele popraviti prolaznu omogućiti će se usmena provjera znanja.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Kontaktiranje s nastavnicima omogućeno je po dogovoru (usmeno, telefonom ili e-mailom). Sve informacije o
kolegiju (početak nastave, potreban pribor, rezultati kolokvija i ispita, itd.) dostupni su na oglasnoj ploči, kao i na
stranicama Odjela za studije mora (pod Obavijesti za studente).
Naziv predmeta
EKOLOGIJA RANIH RAZVOJNIH STADIJA RIBA
SMR313
Kod predmeta
Satnica predmeta
15/0/15
(P/S/V)
ECTS
2 ECTS (predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje)
(uz obrazloženje)
obavezan
izborni
X
Status predmeta
(označiti X)
temeljni
napredni
specijalistički
X
Studijski program i
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
razina studija
III. (godina) / V. (semestar)
Godina/semestar
Odslušani kolegiji Ribarstvena biologija i ekologija i Biologija i ekologija mora
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Doc. dr. sc. Pero Tutman
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Pero Tutman
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Namjera predmetnog kolegija je da se temeljem prethodno stečenih spoznaja tijekom studija usvoji znanje o
procesima prostorno – vremenske raspodjele i promjenama kvalitativno – kvantitativnog sastava populacija nedoraslih
riba u plitkim priobalnim područjima. Na ovaj se način omogućava bolje poznavanje životnog ciklusa gospodarski
interesantnih vrsta riba u cilju racionalnijeg gospodarenja prirodnim biozalihama priobalja te provođenja njihove
sustavne zaštite i mogućnosti uvođenja u marikulturu. Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Na
predavanjima se izlaže jasno struktuiran materijal predmetnog kolegija pri čemu su studenti aktivno uključeni u
nastavni proces. Aktivno učešće studenata uključuje raspravu, rješavanje problema, prezentacije, rad u grupama, dakle
sve ono što će studente potaknuti na međusobnu interakciju i zaokupiti ih nastavnim materijalima. Aktivno
sudjelovanje studenta nadalje se podržava izvođenjem vježbi u laboratoriju i neposredno na terenu gdje se međusobno
i sa nastavnikom aktivno raspravlja o procesima prostorno – vremenske raspodjele i sastava populacija nedoraslih riba
u plitkim priobalnim područjima. Student je obvezan pripremiti gradivo koje se izlaže i o kojem se raspravlja na
predavanjima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje i aktivnost studenta u radu predavanja i vježbi (pokazano
znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, i slično), tako da se tako stečeni dojam
pribraja bodovima dobivenim na završnom ispitu iz kolegija.
Popis obavezne literature
1. Fishery Science, The Unique Contributions of Early Life Stages. Fuiman LA, Werner RG (ed.) Blackwell Science.
p 324.
Popis izborne literature
1. Dulčić J, Kraljević M, Grbec B, Pallaoro A (1997) Composition and temporal fluctuations of inshore juvenile fish
populations in the Kornati Archipelago, eastern middle Adriatic. Marine Biology 129: 267-277.
2. Dulčić J, Kraljević M, Kožul V, Skaramuca B (1998) Composition of juvenile fish populations in the Donji
Molunat Bay, southern Adriatic (summer aspect). In: Rapports du Commission internationale pour l'exploration de la
Mer Méditerranée 35(2): 424-425.
3. Dulčić J, Cetinić P, Kraljević M, Soldo A (1999) Small beach seine for fish fry catching-preliminary data about
catch efficiency. Proceedings of the International Symposium on Responsible Fisheries & Fishing Techniques. Ed. J.
Swiniarski & E. Ceronik, Insko-Poland 16-19 June: 183-190.
4. Dulčić J, Matić S, Kraljević M (2002a) Shallow coves as nurseries for non-resident fish: a case study in the eastern
middle Adriatic. Journal of Marine Biology Association of United Kingdom 82: 991-993.
5. Dulčić J, Fencil M, Matić-Skoko S, Kraljević M, Glamuzina B (2004) Diel variations in a shallow-water fish
assemblage at Duće Glava, eastern Adriatic (Croatian coast). Journal of Marine Biology Association of United
Kingdom 84: 659-664.
6. Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Fencil M, Glamuzina B (2005) Seasonality of a fish assemblage in shallow
waters of Duće-Glava, eastern middle Adriatic. Cybium 29: 57-63.
7. Leis JM (1991) The pelagic stage of reef fishes: the larval biology of coral reef fishes. In: The Ecology of Fishes on
Coral Reefs, pp. 183-230. Sale PF 1991, Academic Press, New York.
8. Jug-Dujaković J (1988) Growth and temporal distribution of juvenile sparids in the Šibenik area in the middle
Adriatic. FAO Fisheries Report 394: 152-158.
9. Katavić I (1980) Temporal distribution of young mugilids (Mugilidae) in the coastal waters of the central eastern
Adriatic. Acta Adriatica 21: 137-150.
10. Kraljević M, Pallaoro A (1991) Ihtiocenoze plitkih uvala nacionalnog parka «Kornati». Morsko ribarstvo 3: 81-90.
11. Matić S, Kraljević M, Dulčić J (2001) Spatio-temporal variability in composition of inshore juvenile fish
populations along the west coast of Istra, northern Adriatic. Acta Adriatica 42 (2): 72-84.
12. Matić-Skoko S, Dulčić J, Kraljević M, Tomasović L (2005) Seasonality in diel catch rate of Labrids in a shallowwater of Adriatic coastal area. Annals for Istrian and Mediterranean studies 20: 258-267.
13. Slišković M, Jelić Mrčelić G (2006) Pojam i modeli novačenja u ribarstvu. Ribarstvo 64(2): 75-82.
14. Tutman P, Skaramuca B, Dulčić J, Matić-Skoko S, Kraljević M, Bartulović V, Glamuzina, B, Glavić N, Kožul V,
Antolović N (2010) Naseljavanje i novačenje mlađi morskih riba na širem prostoru ušća rijeke Neretve. Ribe i
ribarstvo rijeke Neretve: stanje i perspektive Glamuzina B, Dulčić J (ur.). Opuzen: Sveučilište u Dubrovniku i
Dubrovačko-Neretvanska Županija, 39-58.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Što su to prve faze životnog ciklusa riba?
Ishodi učenja: Općenito opisati spolne organe, oogenezu i oplodnju kod riba. Objasniti pojmove ranih razvojnih
stadija (oplođena jaja, ličinke, poslijeličinke i nedorasle ribe).
Predavanje 2. Pojmovi selidba i novačenje
Ishodi učenja: Objasniti pojmove selidba i novačenje, te oblike ponašanja nedoraslih stadija riba tijekom ovih procesa.
Predavanje 3. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 1. dio.
Ishodi učenja: Objasniti pojam plitkog priobalnog područja, te procese koji se kod nedoraslih stadija riba odvijaju
tijekom ovog razdoblja.
Predavanje 4. Važnost plitkih priobalnih područja u životu ranih razvojnih stadija riba – 2. dio.
Ishodi učenja: Objasniti osobitosti strukture nedoraslih ribljih populacija i njihovo odjeljivanje u odnosu na
raspoloživa bogatstva životne sredine. Razdioba bogatstava životne sredine prema prostornoj, vremenskoj i
hranidbenoj skali.
Predavanje 5. Važnost utjecaja abiotičkih i biotičkih uvjeta okoline na preživljavanje, rast i razvoj.
Ishodi učenja: Objasniti pojam abiotičkog i biotičkog čimbenika, načela njihovog djelovanja na raspodjelu nedoraslih
stadija. Osobitosti staništa koji utječu na strukturu i dinamiku populacija (vrsta podloge, dubina, vegetacijska
pokrovnost i topografska raznolikost staništa).
Predavanje 6. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.
Ishodi učenja: Objasniti metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba. Terenski rad, laboratorijski
rad.
Predavanje 7. Obrasci ponašanja nedoraslih stadija u plitkim vodama.
Ishodi učenja: Prostorno – vremenska raspodjela nedoraslih stadija – pojam i osobitosti.
Predavanje 8. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Donji Molunat u južnom Jadranu.
Predavanje 9. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – uvala Prapratna u južnom Jadranu.
Predavanje 10. Raspodjela nedoraslih stadija u plitkim priobalnim područjima – primjer iz prakse – dnevnonoćne i sezonske promjene strukture ihtiofaune u priobalnom području južnog Jadrana.
Ishodi učenja: Objasniti dnevno-noćne i sezonske promjene strukture i raspodjele nedoraslih stadija na primjeru
istraživanja područja različitih geomorfoloških osobitosti – usporedna analiza sastava i brojnosti nedoraslih ribljih
zajednica u uvalama Donji Molunat i Prapratna u južnom Jadranu.
Vježba 1. Laboratorijsko upoznavanje sa ranim razvojnim stadijima riba.
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Vježbe 2 – 6. Prve faze životnog ciklusa riba, laboratorijski rad.
Ishodi učenja: Objasniti pojam rani razvojni stadiji. Iz konkretnih uzoraka ihtioplanktona prikupljenih širom Jadrana
izolirati pojedine faze ranih razvojnih stadija koje je potrebno prepoznati, nacrtati i obilježiti tjelesne dijelove.
Vježba 7. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.
Ishodi učenja: Metode i tehnike prikupljanja uzoraka ranih razvojnih stadija riba koji su objašnjeni na predavanjima
prikazati na terenu. Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena
mreža izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja
uzoraka u prethodno označene posude.
Vježba 8. Metode i tehnike uzorkovanja ranih razvojnih stadija riba.
Ishodi učenja: Terenski rad – opisati alate za prikupljanje nedoraslih stadija (modificirana priobalna pridnena mreža
izrađena za ovakve potrebe). Na terenu prikazati lov mrežom na različitim staništima i način pohranjivanja uzoraka u
prethodno označene posude.
Vježba 9. Laboratorijsko određivanje ulovljenih vrsta.
Ishodi učenja: Objasniti taksonomske ključeve za određivanje vrsta riba na primjeru ulovljenih vrsta na terenu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje na završnom ispitu na kojem student može ostvariti 10 bodova. Završni ispit je u
pismenom obliku i njime se provjerava usvojeno znanje koje se utvrđuje za svaku cjelinu. Konačna ocjena se utvrđuje
bodovanjem odgovora:
ocjena izvrstan (5) – više od 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena vrlo-dobar (4) – 80% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dobar (3) – 70% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena dovoljan (2) – 60% pozitivno ocijenjenih odgovora
ocjena nedovoljan (1) – 50% i manje od 50% pozitivno ocijenjenih odgovora.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Nastavnik stoji na raspolaganju studentima svaki radni dan za djelatnog vremena. Nastavni sadržaji i obavijesti vezane
uz kolegij mogu se pronaći na oglasnoj ploči IOR-a u Splitu kao i na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije
mora Sveučilišta u Splitu.
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
BOLESTI MORSKIH ORGANIZAMA
SMR316
30/0/15
4 ECTS (1,5 za predavanja i vježbe, 2,5 za samostalno učenje i konzultacije)
obavezan
temeljni
izborni
X
napredni
X
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / VI. (semestar)
Kompetencije u primjeni znanja iz opće mikrobiologije, mikrobiologije mora i fiziologije
morskih organizama
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Prof. dr. sc. Ivona Mladineo, izvanredni profesor
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj predmeta je upoznati studenta: Što je bolest? Što su epizootiološki čimbenici, anamneza, klinička slika,
patoanatomska slika? Što su dijagnoza i terapija? Opća podjela bolesti. Osnovne promjene tkiva (upala, hidrops,
hemoragija, tumor, promjene u metabolizmu stanica) i načini prepoznavanja. Podjela bolesti: bakterijske bolesti,
virusne bolesti, nametničke bolesti, neoplazije, bolesti zbog greški u zootehnici. Osnove liječenja bolesti: Zootehničke
mjere. Kemoterapija. Razudba. Uzorkovanje. Pohrana i slanje uzoraka na dodatne pretrage. Uzgoj bakterija na
hranjivim podlogama i biokemijska determinacija. Antibiogram. Uzgoj virusa na staničnim kulturama. Serološke
metode dijagnostike. Molekularne metode dijagnostike. Doziranje i aplikacija lijekova. Nastava je organizirana u
obliku predavanja i vježbi, odnosno terena, ako se za to ukaže prilika (nagli mortaliteti na nekom uzgajalištu). Student
stječe znanje o uvjetima koji su nužni za nastanak bolesti i o znakovima po kojima se specifične bolesti klinički
manifestiraju i razlikuju, a s ciljem pravovremenog prepoznavanja i odabiranja najprimjenjivije metode sprječavanja
nastanka ili širenja, odnosno iskorjenjivanja bolesti na uzgajalištu.
Popis obavezne literature
1. Reichenbach-Klinke, H.H., 1964. Fish pathology. T.F.H. Publications, New York: 512 p.
2. Woo, P.T. K., 1995. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections. CABI Publishing,
Wallingford, 808 p.
3. Woo, P.T. K., 1999. Fish Diseases and Disorders, Volume 2: Bacterial and viral diseases. CABI Publishing,
Wallingford, 874 p.
4. Woo, P.T. K., 1998. Fish Diseases and Disorder, Volume 3: Non-infectious Diseases. CABI Publishing,
Wallingford, 386 p.
Popis izborne literature
1. Inglis, V., Roberts R.J. & Bromage, N.R., 1993. Bacterial diseases of fish. Blackwell Science Ltd, Massachusettes,
312.
2. Reichenbach-Klinke, H.H., 1964. Fish pathology. T.F.H. Publications, New York: 512 p.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanja 1 i 2.
Epizootiologija/epidemiologija: pojam ihtiopatologije i povijest istraživanja. Definicija bolesti i
epizootiologije/epidemiologije. Nazivlje u epizootiologiji/epidemiologiji (enzootija, epizootija, panzootija, žarište,
zarazna bolest, morbiditet, mortalitet, letalitet). Infekcija: definicija, vrste, tijek infekcije. Vogralikov epizootiološki
lanac: izvori uzročnika, prijenos uzročnika, ulazna vrata, virulencija/patogenost/ količina uzročnika, primljivost
domaćina.
Ishodi učenja: Razumijevanje epizootioloških/epidemioloških pojmova.
Predavanja 3 i 4.
OIE (Međunarodni ured za epizootije): propisi (državni, regionalni i međunarodni), cilj i uloga, mehanizmi
upravljanja, nacionalni i referentni laboratoriji za bolesti vodenih organizama. Kodeks i priručnik za dijagnostiku.
Uloga veterinarskih tijela. Bolesti vodenih organizama koje se suzbijaju po zakonu. Prva/druga/treća/četvrta razina
epizootioloških mjera.
Ishodi učenja: Razumijevanje procesa suzbijanja bolesti vodenih organizama prema zakonu.
Predavanja 5 i 6.
Imunologija: uloga imunosnog sustava, osobine imunosnog sustava ribe i školjkaša. Povijesni pregled istraživanja u
imunologiji. Limfomijelično tkivo, limfoidno tkivo vezano za sluznice, imunosne komponente u krvi. Podrijetlo
imunosnih stanica. Leukociti, fagocitoza. Histološki izgled imunokompetentnih tkiva ribe.
Ishodi učenja: Razumijevanje dijelova imunosnog sustava riba i školjkaša.
Predavanja 7 i 8.
Vrste imunosti: urođena, stečena (humoralna, stanična). Fagocitozne stanice, citotoksične stanice. Osobine upalnog
procesa i procesi prilikom ozljede vaskulariziranog tkiva. Kemokini. Mastociti.
Ishodi učenja: Razumijevanje djelovanja urođenih imunosnih mehanizama i njegovih komponenti.
Predavanja 9 i 10.
Stečena imunost: MHC receptori i kodirajući geni. Teorija klonske selekcije. T limfociti: TC receptori, CD4/ CD8
koreceptori, prepoznavanje preko MHC. Klasa I i II putevi prepoznavanja antigena preko antigen-prezentirajućih
stanica. T helper stanice.
Ishodi učenja: Razumijevanje uloge i procesa antigen-prezentirajućih stanica u imunosnoj reakciji.
Predavanja 11 i 12.
B stanice: BC receptori i kodirajući geni. Aktivacija B limfocita, plazma stanice i B memory stanice. Antitijela ribe: u
krvi ribe, u sluznici probavila. Izgled, vrste i kodirajući geni. Citokini.
Ishod učenja: Razumijevanje procesa prepoznavanja antigena i ukupne imunosne reakcije.
Predavanja 13 i 14.
Opća patologija: definicija etiologije, patogeneze, noksa. Adaptacijski sindrom i stres: znakovi, patohistologija.
Hormonalna osnova: neurotransmiteri, hormoni i neuroaktivni steroidi u stresu.
Ishodi učenja: Razumijevanje općeg adaptacijskog sindroma u ribe.
Predavanja 15 i 16.
Unutarnji i vanjski uzroci bolesti. Regresijski procesi (distrofija, degeneracija, nekroza, apoptoza): vrste, osobine,
patohistološki izgled, geneza. Akomodacijski procesi: reparacija, organizacija (hipertrofija, hiperplazija), regeneracija.
Ishodi učenja: Raspoznavanje osnovnih patoloških procesa.
Predavanja 17 i 18.
Dijagnostika bolesti vodenih organizama. Anamneza, trijaža. Uzimanje uzorka za pretragu. Opis promjena u
ponašanju i na ribi. Vađenje krvi i razudba ribe i školjkaša. Bakteriološka pretraga: vrste tkiva i način uzimanja,
antibiogram, biokemijski testovi. Parazitološka pretraga: vrste tkiva i način uzimanja. Histološka pretraga: način
uzimanja tkiva. Virološka pretraga: kulture stanica, CPE. Imunosne pretrage: ELISA, IF, IHC. Molekularne pretrage:
(q)PCR, in situ hibridizacija.
Ishodi učenja: Razumijevanje tehnika uzorkovanja tkiva za određene pretrage u svrhu postavljanja dijagnoze.
Predavanja 19 i 20.
Primjena lijekova: injekcije, kupke, hranom, tuširanjem. Vrste lijekova i svrha primjene. Vakcinacija,
imunostimulacija hranom.
Ishodi učenja: Razumijevanje primjene lijekova s obzirom na okolnosti u uzgoju.
Predavanja 21, 22, 23 i 24.
Bakterijske bolesti u marikulturi: patogeneza, etiologija, patohistologija, klinička slika, terapija i preventiva vibrioze,
pastereloze, epiteliocistisa, mikobakterioze, tenacibakterioze, streptokokoze.
Ishodi učenja: Prepoznavanje najučestalijih bakterijskih bolesti u marikulturi.
Predavanja 25 i 26.
Virusne bolesti u marikulturi: patogeneza, etiologija, patohistologija, klinička slika, terapija i preventiva nodaviroze,
IPN-a i limfocistisa.
Ishodi učenja: Prepoznavanje najučestalijih virusnih bolesti u marikulturi.
Predavanja 27, 28, 29 i 30.
Uvod u parazitologiju (nazivlje, životni ciklusi, vrste domaćina). Nametničke bolesti u marikulturi: patogeneza,
etiologija, patohistologija, klinička slika, terapija i preventiva miksosporidioza i diplektanoze. Anisakis u morskih
organizama i čovjeka.
Ishodi učenja: Prepoznavanje najučestalijih nametničkih bolesti u marikulturi.
Vježbe 1 i 2.
Razudba ribe: morfološko-anatomske osobine, podjela tkiva, uloga pojedinih organskih sustava u nastanku bolesti.
Ishodi učenja: Prepoznavanje organa ribe.
Vježbe 3 i 4.
Mikroskopiranje histoloških preparata limfomijeličnog tkiva. Uzimanje krvi iz ribe i školjkaša. Priprema razmaza krvi
i mikroskopiranje.
Ishodi učenja: Prepoznavanje stanica imunosnog sustava u razmazima krvi i preparatima tkiva.
Vježbe 5 i 6.
Uzimanje anamneze pri pojavi bolesti (izmišljeni slučaj), trijaža i uzimanje ribe za pretragu.
Ishodi učenja: Savladana tehnika uzorkovanja ribe i slanja na pretragu s obzirom na anamnezu.
Vježbe 7 i 8.
Demonstracija histološkog laboratorija i procesa od fiksacije do rezanja preparata tkiva.
Ishodi učenja: Razumijevanje histološke analize.
Vježbe 9 i 10.
Parazitološka pretraga kavezne ribe: izolacija i identifikacija najučestalijih nametnika.
Ishodi učenja: Prepoznavanje najučestalijih nametničkih vrsta u marikulturi.
Vježbe 11 i 12.
Pisanje razudbenog nalaza i sumnje na bolest. Uzimanje materijala za bakteriološku pretragu.
Ishodi učenja: Razvijanje logičnog procesa zaključivanja o prirodi bolesti temeljem anamneze i razudbenog nalaza.
Vježbe 13 i 14.
Mikroskopiranje patohistoloških preparata mozga, probavila i kože riba oboljelih od nodaviroze, IPN-a i limfocistisa.
Ishodi učenja: Prepoznavanje promjena u tkivu inficiranom navedenim virusnim bolestima.
Vježba 15.
Razudba školjkaša, uzimanje tkiva za pretrage.
Ishodi učenja: Savladana tehnika uzorkovanja školjkaša.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Putem kolokvija i usmenog ispita.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
[email protected]
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
EKOLOGIJA MORSKIH SISAVACA
SMB415
30/0/0
2 ECTS = 1 (predavanja, samostalno učenje, konzultacije) i 1 (seminari, kolokviji)
obavezan
temeljni
napredni
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
izborni
X
specijalistički
X
razina studija
III. (godina) / VI. (semestar)
Godina/semestar
Temeljna znanja iz biologije i ekologije kralježnjaka
Preduvjeti za upis
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, Engleski jezik
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Melita Peharda Uljević, izvanredni profesor
Nositelj predmeta
Voditelj
vježbi/seminara
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađaju nastave, obveze studenata...)
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s ekologijom morskih sisavaca. Osobita će se pažnja usmjeriti na
konzervacijsku biologiju ove skupine organizama i na morske sisavce u Jadranskom moru. Studenti stječu teorijsku
osnovu potrebnu za pristup terenskim istraživanjima i zaštiti morskih sisavaca. Nastava je organizirana kao redovita
tjedna ili koncentrirana u blokove u dogovoru sa nastavnikom, predstojnikom smjera i upravom Sveučilišnog odjela za
studije mora. Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara korištenjem modernih tehnologija (Power Point
prezentacije, video materijali). Obaveza studenata je aktivno sudjelovanje u nastavnom programu što uključuje
redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, aktivno postavljanje pitanja, te pokazanu sposobnost
postavljanja problema i zaključivanja. Kroz seminare i predavanja studenti pored saznanja iz područja ekologije
morskih sisavaca stječu kompetencije vezane za pretraživanje baza podataka, kao i pretraživanje, čitanje i analizu
znanstvenih radova. Na primjerima iz seminara studenti produbljuju spoznaje iz osnova metodologije znanstvenog
rada.
Popis obavezne literature
1. Reynolds, J.E. 2007. Biology of marine mammals. Smithsonian Institution Press, Washington. 588 pp.
2. Ragen, T.J., Reynolds, J.E. III, Perrin, W.F., Reeves, R.R., Montgomery, S., 2005. Marine mammal research. The
John Hopkins University Press, Baltimore. 240 pp.
3. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press. 439 pp.
Popis izborne literature
1. Katona, S.K., V. Rough and D.T. Richardson. 1993. A field guide to whales, porpoises, and seals from Cape Cod to
New Foundland. Smithsonian Institution Press. 316 pp.
2. Evans, P.G.H. 1987.The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications. 343 pp.
3. Pryor, K. And K.S. Norris. 1991. Dolphin societies – discoveries and puzzles. University of California Press. 397
pp
4. Znanstveni radovi
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1 (2 sata). Evolucija morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Razumjeti pojmove konvergentna i divergentna evolucija. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Sirenia.
Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Cetacea. Objasniti evoluciju vrsta iz skupine Pinnipedia.
Predavanje 2 (2 sata). Klasifikacija morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Razumjeti značajke morskih sisavaca. Objasniti podjelu po sljedećim grupama: Sirenia, Cetacea,
Pinnipedia, Mustelidae i Ursidae. Objasniti razlike u značajkama vrsta između i unutar gore navedenih skupina.
Predavanje 3 (2 sata). Anatomija i fiziologija morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Navesti fiziološke prilagodbe na život u moru. Objasniti respiraciju morskih sisavaca. Razumjeti
termoregulaciju morskih sisavaca. Razumjeti osmoregulaciju morskih sisavaca. Objasniti regulaciju plovnosti morskih
sisavaca. Objasniti funkciju osjetila kod različitih skupina morskih sisavaca.
Predavanje 4 (3 sata). Metode istraživanja morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Navesti metode koje se primjenjuju za istraživanje različitih skupina morskih sisavaca. Objasniti
principe metode foto-identifikacije jedinki. Razumjeti prednosti i nedostatke markiranja i biopsije morskih sisavaca.
Razumjeti mogućnosti i ograničenja akustičnih istraživanja morskih sisavaca. Objasniti značaj kitolova za znanstvena
istraživanja. Objasniti značaj turističke industrije (delfinariji, whale watching) za znanstvena istraživanja morskih
sisavaca. Objasniti dostupne podatke o vojnim istraživanjima na morskim sisavcima.
Predavanje 5 (2 sata). Sastav populacija, životni vijek i razmnožavanje.
Ishodi učenja: Objasniti životni vijek morskih sisavaca te metode koje se primjenjuju za analizu starosti i rasta.
Objasniti trendove u veličinama populacija različitih skupina i vrsta. Objasniti razlike u strategijama razmnožavanja
između različitih skupina i vrsta. Razumjeti koji prirodni čimbenici utječu na smrtnost morskih sisavaca.
Predavanje 6 (2 sata). Prehrana, hranjenje i predacija.
Ishodi učenja: Objasniti metode prikupljanja podataka o prehrani morskih sisavaca. Razumjeti razlike u ishrani i
dinamici hranjenja između pojedinih skupina i vrsta. Objasniti važnost migracija za prehranu morskih sisavaca.
Objasniti eholokaciju i njezinu ulogu u pronalaženju i hvatanje plijena.
Predavanje 7 (2 sata). Interakcije s ljudima.
Ishodi učenja: Objasniti različite oblike interakcije ljudi i morskih sisavaca. Razumjeti posljedice interakcija ljudi i
morskih sisavaca.
Predavanje 8 (2 sata). Rasprostranjenost i migracije morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Razumijevanje razlika u rasprostranjenosti različitih skupina morskih sisavaca. Razumijevanje
dinamike migracija morskih sisavaca.
Predavanje 9 (2 sata). Genetička istraživanja morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Objasniti mogućnosti primjene genetičkih metoda na istraživanja morskih sisavaca. Navesti primjere
istraživanja. Razumjeti trendove u postojećim istraživanjima te njihove prednosti i nedostatke.
Predavanje 10 (1 sat). Disanje i istraživanja disanja morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Razumijevanja metoda za prikupljanje podataka o disanju morskih sisavaca. Razumjeti razlike u
laboratorijskim i terenskim istraživanjima disanja.
Predavanje 11 (2 sata). Glasanje i komunikacija.
Ishodi učenja: Razumjeti razlike u glasanju između različitih skupina i vrsta morskih sisavaca. Razumjeti funkcije
različitih tipova glasanja pojedinih vrsta. Objasniti metodologiju istraživanja glasanja i komunikacije morskih
sisavaca.
Predavanje 12 (2 sata). Potraga za hranom i hranjenje.
Ishodi učenja: Objasniti razlike u traženju plijena između zubanih i usanih kitova. Objasniti strategiju hranjenja
različitih vrsta Pinnipeda. Razumjeti promjene u ishrani uslijed antropogenih utjecaja.
Predavanje 13 (2 sata). Zagađenje okoliša i morski sisavci.
Ishodi učenja: Razumjeti koja zagađenja utječu na morske sisavce i u kojoj mjeri. Objasniti razlike u raspodjeli
zagađenja u morskom okolišu. Objasniti pojmove bioakumulacija i biomagnifikacija na primjerima.
Predavanje 14 (2 sata). Konzervacijska biologija morskih sisavaca.
Ishodi učenja: Navesti najugroženije vrste morskih sisavaca. Objasniti faktore koji direktno i indirektno utječu na
izumiranje pojedinih vrsta morskih sisavaca. Razumjeti načine aktivne zaštite morskih sisavaca.
Predavanje 15 (2 sata). Morski sisavci u Jadranu.
Ishodi učenja: Poznavanje vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Razumijevanje dinamike populacija morskih sisavaca u
Jadranu. Razumijevanje faktora koji utječu na raspodjelu i opstanak morskih sisavaca u Jadranu.
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Konačna ocjena uspjeha na kolegiju je zbroj bodova prikupljenih aktivnim sudjelovanjem na nastavi (10), kolokvijukonzultacijama vezanim za seminarski rad (20), prezentaciji seminarskog rada (50), te završnom usmenom ispitu (20).
Seminarski rad se sastoji od analize nekoliko znanstvenih radova iz zadanog područja. U sklopu kolokvijakonzultacija predaje se kratki pismeni sažetak seminara koji sadržava natuknice potrebne za pripremu završnog
usmenog seminara. Usmena prezentacija seminarskog rada je sistematičan prikaz dosadašnjih spoznaja i provedenih
istraživanja iz jednog aspekta ekologije morskih sisavaca. Završni usmeni ispit sastoji se od predstavljanja mogućeg
istraživanja morskih sisavaca iz područja koje nije bilo pokriveno u seminarskom radu studenta. Na osnovu
prikupljenih ocjenjuje se uspjeh studenta na kolegiju: 91-100 (izvrstan – 5), 81-90 (vrlo dobar – 4), 71-80 (dobar – 3),
61-70 (dovoljan – 2), te manje od 60 bodova – ocjena nedovoljan. U slučaju da student želi veću ocjenu od one koja
mu pripada sukladno bodovima prikupljenim tijekom semestra, u dogovoru sa nastavnikom može pristupiti izradi
dodatnog seminarskog rada koji se sastoji od izrade pismenog seminara u obliku preglednog znanstvenog rada. Na
ovaj način student može prikupiti maksimalno 10 dodatnih bodova.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Konzultacije se odvijaju prema dogovoru sa studentima uz prethodnu najavu usmeno ili na e mail [email protected].
Podatci o kolegiju i nastavniku dostupni su na web stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora
(http://more.unist.hr/) kao i na osobnim web stranicama nastavnika (http://www.izor.hr/web/melita/home).
Naziv predmeta
Kod predmeta
Satnica predmeta
(P/S/V)
ECTS
(uz obrazloženje)
Status predmeta
(označiti X)
Studijski program i
razina studija
Godina/semestar
Preduvjeti za upis
LOVNOST, SELEKTIVNOST I PROJEKTIRANJE RIBOLOVNIH ALATA
SMR312
30/0/30
4 ECTS (2 za predavanja i vježbe, 2 za samostalno učenje)
obavezan
temeljni
izborni
napredni
X
X
specijalistički
Morsko ribarstvo / preddiplomski studij
III. (godina) / VI. (semestar)
Osnovna predznanja iz gospodarenja živim bogatstvima mora, ribarstvene biologije i
ekologije, statistike te poznavanje rada na računalu (prvenstveno rad u MS Excelu)
Jezik poduke i
mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, engleski jezik (prema potrebi)
drugim jezicima
Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor
Nositelj predmeta
Jure Brčić, dipl. ing.
Voditelj vježbi
O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o
pohađanju nastave, obveze studenata...)
Savladavanjem ovog predmeta studenti stječu znanje o konstrukcijsko-tehničkim osobinama ribolovnih alata, načinu
njihova projektiranja te izračunu i poboljšanju njihove selektivnosti i lovnosti. Nastava je organizirana kroz
predavanja i vježbe na kojima su studenti obavezni prisustvovati.
Popis obavezne literature
1. Interna skripta
Popis izborne literature
1. Wileman, D.A., Ferro, R.S.T., Fonteyne, R., Millar, R.B., 1996. ICES manual of methods of measuring the
selectivity of towed fishing gears. ICES Coop Res. Rep. 215.
2. He, P. 2010. Behavior of Marine Fishes: Capture Processes and Conservation Challenges. Ames, IA: WilleyBlackwell. 375 p.
3. Suuronen, P. 2005. Mortality of fish escaping from fishing gears, FAO Fisheries Technical Paper T478
4. Holst, R., Madsen, N., Moth – Poulsen, T. Fonseca, P., Campos, A. Manual for GillNet Selectivity. 43.pp.
Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)
Predavanje 1. Uvodno predavanje. (1 sat)
Ishodi učenja: Kratak pregled cijelog kolegija. Upoznavanje studenata sa problematikom selektivnosti i lovnosti
ribolovnih alata. Ukratko upoznati studente sa ribarskim alatima koje će se spominjati u kolegiju.
Predavanje 2. Kako ribe vide – uloga vida u lovnom procesu. (2 sata)
Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti osnovnu strukturu ribljeg oka te svjetlost u moru. Pojasniti vizualni kapacitet kod
riba: oštrinu vida te maksimalnu udaljenost na kojoj vizualno mogu percipirati objekt. Objasniti na koji način različita
obojenost ribolovnih alata utječe na lovnost samog alata, kontrast alata i okoline. Navesti načine kojima se vizualnom
stimulacijom riba poboljšava lovnost pojedinih alata.
Predavanje 3. Kako ribe čuju – uloga sluha u lovnom procesu. (2 sata)
Ishodi učenja: Ponoviti i objasniti proces širenja zvuka u moru te strukturu ribljeg uha. Pojasniti izvore zvuka i
vibracija u moru. Odgovor riba na zvuk u moru te uloga zvuka u lovnom procesu.
Predavanje 4. Ponašanje riba tijekom lova pridnenom povlačnom mrežom koćom. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti osnovne karakteristike pridnene povlačne mreže koće, lovni oblik mreže te način na koji se
ostvaruje ulov. Pojasniti ponašanje riba u zoni prije nailaska mreže. Pojasniti ponašanje riba u zoni između širilica i
mreže. Pojasniti ponašanje riba unutar mreže. Navesti i objasniti ulogu svijetlosti, kontrasta, boje, ambijentalne
temperature na lovnost pridnene povlačne mreže koće.
Predavanje 5. Smanjenje prilova u lovu povlačnom mrežom koćom. (4 sata)
Ishodi učenja: Objasniti definiciju prilova te navesti procjenu koćarskog prilova u svjetskom ribarstvu. Objasniti
razloge zbog kojih se određeni dio koćarskog ulova odbacuje. Navesti konstrukcijsko tehničke mjere koje se
poduzimaju u svrhu smanjenja prilova u ribolovu povlačnom mrežom koćom. Objasniti ulogu selektivnih panela.
Objasniti ulogu različitih rešetki u svrhu smanjenje ulova ne-ciljanih vrsta (TED, JTED, NAFTED itd.).
Predavanje 6. Sudbina organizama nakon izlaska (bijega) iz povlačne mreže koće. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti načine na koje se određuje mortalitet. Pojasniti faktore koje uzrokuju stres, ozljede i smrtnost
tijekom lovnog procesa. Objasniti mjere kojima se nastoji poboljšati preživljavanje organizama nakon izlaska iz
mreže.
Predavanje 7. Lovnost parangala. (3 sata)
Ishodi učenja: Objasniti osnovne konstrukcijske karakteristike parangala. Uloga kemorecepcije u lovu prirodnim
mamcem. Objasniti interakciju ribe i alata tijekom lova parangalima. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima
se nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta.
Predavanje 8. Lovnost vrša. (3 sata)
Ishodi učenja: Ukratko objasniti osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike vrša te značaj ribolova vršama u
svijetu. Ponašanje riba tijekom nailaska na vršu. Ponašanje riba u vrši. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima
se nastoji smanjiti ulov ne-ciljanih vrsta i ne-ciljanih veličina komercijalnih vrsta. Objasniti probleme koji nastaju
gubitkom vrše u moru ('ghost fishing') te opisati načine kojima se nastoji smanjit lovnost vrše ukoliko dođe do gubitka
alata.
Predavanje 9. Lovnost mreža stajaćica. (3 sata)
Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike mreža stajaćica. Objasniti na
koji način se sve može ostvariti ulov mrežama stajaćicama te navesti različite načine kojima se ribari poboljšavaju
lovnost unutar zakonskih okvira. Objasniti konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji smanjiti ulov ne ciljanih
organizama te što sve utječe na lovnost i selektivnost mreža stajaćica. Objasniti utjecaj izgubljenog alata u moru, te
načine kojima se nastoji smanjiti lovnost mreža stajaćica u slučaju gubitka alata.
Predavanje 10. Lovnost dredža. (2 sata)
Ishodi učenja: Ukratko pojasniti podjelu i osnovne konstrukcijsko tehničke karakteristike dredža. Detaljno opisati
cjelokupni proces ribolova dredžama. Objasniti kako se vrše istraživanja selektivnosti dredža. Navesti neke
konstrukcijsko tehničke mjere kojima se nastoji poboljšati selektivnost dredža.
Predavanje 11. Ekološki i evolucijski utjecaj selektivnog ribolova. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti na koji način selektivni ribolov može utjecati na evoluciju morskih organizama. Objasniti
kakav utjecaj može imati selektivni izlov velikog broja nedoraslih organizama. Objasniti kakav utjecaj može imati
selektivni izlov lov samo odraslih organizama. Objasniti kad je balansirani izlov superiorniji selektivnom izlovu i
zašto. Problem selektivnosti u 'mnogovrsnom' ribolovu.
Predavanje 12. Prednosti i nedostaci zakonskih mjera u RH i EU u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih
alata. (2 sata)
Ishodi učenja: Ukratko navesti zakone kojima se regulira ribolov u EU i RH. Objasniti sličnosti u različitosti zakona
EU i RH kojima se reguliraju konstrukcijsko tehničke mjere u svrhu poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata. Navesti
koje mjere bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala selektivnost nekih ribolovnih alata te navesti neka pozitivna
iskustva iz svjetskog ribarstva.
Vježba 1. Uvod. (2 sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima i definicijama kojima ćemo se služiti na vježbama.
Objasniti što se podrazumijeva pod pojmom selektivnosti. Objasniti što je to selekcijska krivulja i kakva sve može
biti. Objasniti i ponoviti osnovne konstrukcijske značajke alata koje ćemo obrađivati. Objasniti pojmove L25%, L50% i
L75%. Objasniti pojam selekcijskog raspona. Objasniti zbog čega se određuje selektivnost nekog alata. Objasniti
razliku između relativne i apsolutne selektivnosti te navesti prednosti i nedostatke.
Vježba 2. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – odabir odgovarajuće metode ispitivanja selektivnost. (2
sata)
Ishodi učenja: Upoznavanje studenata sa različitim metodama ispitivanja selektivnosti povlačnih alata. Navesti
prednosti i nedostatke metode pokrovne vreće. Navesti prednosti i nedostatke metode alternativnih potega. Navesti
prednosti i nedostatke metode paralelnih potega. Navesti prednosti i nedostatke 'twin trawl' metode. Navesti prednosti
i nedostatke 'trouser trawl' metode. Navesti metode ispitivanja selektivnosti selektivnih panela, rešetki itd. Objasniti
kojom metodom je najbolje ispitati selektivnost različitih povlačnih ribolovnih alata.
Vježba 3. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – planiranje eksperimenta nakon odabira metode. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti kako odabrati područje gdje će se ispitivati selektivnost. Objasniti važnost poznavanja sastava
lovine na području koje ispitujemo. Objasniti zašto se ispitivanje selektivnosti povlačnih alata nikad ne vrši na
području gdje je velika aktivnost drugih ribolovnih alata (npr. mreža stajaćica). Objasniti važnost poznavanja
ponašanja riba na području gdje vršimo ispitivanje. Objasniti važnost odabira broda na kojem će se vršiti istraživanja.
Navesti i objasniti koje podatke o brodu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje
podatke o ribolovnom alatu je nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti. Navesti i objasniti koje podatke o vreći je
nužno zabilježiti kod ispitivanja selektivnosti.
Vježba 4. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – faktori koji utječu na selektivnost ribolovnih alata. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti utjecaj veličine mrežnog oka na selektivnost povlačnih alata (prokomentirati razliku između
veličine mrežnog oka, otvora oka i duljine jedne stranice). Objasniti utjecaj različitog oblika mrežnog oka na
selektivnost povlačnih alata (romboidno mrežno oko, kvadratno mrežno oko itd). Objasniti utjecaj opsega vreće mreže
na selektivnost povlačnih alata. Objasniti utjecaj debljine mrežnog konca na selektivnost povlačnih alata. Objasniti
kako sezonske varijacije indeksa kondicije na selektivnost povlačnih alata. Objasniti kako veličina ulova može utjecati
na selektivnost povlačnih alata.
Vježba 5. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih
podataka. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti povlačnih
ribolovnih alata. Objasniti karakteristike 'logit' krivulje. Objasniti karakteristike 'probit' krivulje. Objasniti
karakteristike 'Gompertz-ove' (log-log) krivulje. Objasniti karakteristike 'Richards-ove' krivulje.
Vježba 6. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – statistička obrada podataka kod metode pokrovne vreće. (4
sata)
Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako
grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u vreći koja se testira, te u pokrovnoj vreći. Znati provesti
preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati
podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET
kompjuterskom programu. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati
rezultate te donijeti adekvatne zaključke.
Vježba 7. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – usporedba selektivnosti romboidnog i kvadratnog oka kod
pridnene povlačne mreže koće. (4 sata)
Ishodi učenja: Primjenom znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment.
Odrediti koju metodu ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti
preliminarnu analizu te odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati
podatke za daljnju analizu u SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET
kompjuterskom programu. Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti
adekvatne zaključke.
Vježba 8. Selektivnost povlačnih ribolovnih alata – analiza selektivnosti hidraulične dredže. (4 sata)
Ishodi učenja: Naučiti i ponoviti princip lova hidrauličnom dredžom (ciljane vrste, tehnika ribolova itd). Primjenom
znanja stečenih tijekom prijašnjih vježbi, potrebno je detaljno isplanirati eksperiment. Odrediti koju metodu
ispitivanja selektivnosti koristiti i zašto. Znati grupirati podatke u razrede. Znati provesti preliminarnu analizu te
odrediti koje vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u
SELNET kompjuterskom programu. Razumjeti rezultate nakon obrade u SELNET kompjuterskom programu.
Grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Sumirati rezultate te donijeti adekvatne zaključke.
Vježba 9. Selektivnost mreža stajačica – planiranje i dizajniranje eksperimenta. (2 sata)
Ishodi učenja: Objasniti faktore koji utječu na selektivnost mreža stajačica (mrežno oko, horizontalni i vertikalni
koeficijent nabiranja, itd.). Navesti koje podatke je potrebno skupiti da bi se uspješno izveo eksperiment. Objasniti
organizaciju eksperimenta od odabira faktora kojeg se želi ispitati, dimenzija mreža, odabir broda za vršenje
eksperimenta itd.
Vježba 10. Selektivnost mreža stajačica – teoretska pozadina statističke analize eksperimentalnih podataka. (2
sata)
Ishodi učenja: Objasniti osnovne statističke metode koje se upotrebljavaju kod procijene selektivnosti mreža stajaćica.
Objasniti karakteristike 'Normal location shift' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Normal scale shift'
selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Lognormal' selekcijske krivulje. Objasniti karakteristike 'Gamma'
selekcijske krivulje. Navesti uobičajene korake kod analize eksperimentalnih podataka.
Vježba 11. Selektivnost mreža stajačica – analiza eksperimentalnih podataka. (4 sata)
Ishodi učenja: Znati primijeniti teoretsko znanje u obradi podataka iz prethodne vježbe. Studenti će naučiti kako
grupirati podatke, odrediti dužinske frekvencije vrsta u ulovu. Znati provesti preliminarnu analizu te odrediti koje
vrste su pogodne za analizu i zašto. Znati pripremiti i adekvatno formatirati podatke za daljnju analizu u R programu
za statističku obradu podataka. Naučiti grafički prikazati i interpretirati dobivene rezultate analize. Naučiti sumirati
rezultate te donijeti adekvatne zaključke. Naučiti kako se podaci analize mogu primijeniti u reguliranju ribolova (koja
veličina oka je najprikladnija za lov jedinki određene vrste itd.).
Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)
Ispit je pismeni.
Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)
Sve upite vezane za predmet Lovnost, selektivnost i projektiranje ribolovnih alata studenti mogu poslati na e-mail:
[email protected].

ISHODI UČENJA

Dubravka Petković, učiteljica Koautor: Sandra Vuk, učiteljica

Ishodi učenja

EKSTERNA MATURA

detaljni izvedbeni nastavni planovi

SAVJETOVANJE

Upitnik korporativnog upravljanja- ZSE-19.04.2013

Budite fit i u

Godišnji upitnik kodeksa korporativnog upravljanja za 2013.

LIDERSTVO