SADRŽAJ
I
TEKSTUALNI DIO
i
ii
iii
iv
Izvod iz sudskog registra
Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u
pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)
Imenovanje odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana
uređenja Grada Imotskog
OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
II
1.
GRAFIČKI DIO
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2.1. PROMET
2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
2.3. ENERGETSKI SUSTAV
2.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – KORIŠTENJE VODA
2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – ODVODNJA OTPADNIH VODA
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA,
3.1. PODRUČJA POSEBNIH VJETA KORIŠTENJA
3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
3.3. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:5000
I
TEKSTUALNI DIO
i
ii
iii
iv
Izvod iz sudskog registra
Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u
pravnoj osobi (Gordana Radman, dipl.ing.arh.)
Imenovanje odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana
uređenja Grada Imotskog
OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA
PROSTORNOG PLANA
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
I.
OBRAZLOŽENJE
1.
POLAZIŠTA
Polazišta za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Imotskog (u daljnjem
tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i
uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave, odrednice prostornih planova širih
područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog
uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske
odlike, prirodnu osnovu i dr.
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog izrađuju se u skladu s
Odlukom o izradi Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Imotskog („Službeni
glasnik Grada Imotskog“, broj 01/2014.) kojom je određeno:
– pravna osnova za izradu i donošenje izmjena i dopuna Prostornog plana,
– razlozi za izmjene i dopune Prostornog plana – obuhvat izmjena i dopuna, ocjena
stanja u obuhvatu Prostornog plana,
– ciljevi i programska polazišta izmjena i dopuna Prostornog plana,
– vrsta i način pribavljanja katastarskih planova i odgovarajućih posebnih geodetskih
podloga,
– popis tijela i osoba određenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve
(podatke, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu izmjena i dopuna
Prostornog plana, te drugih sudionika koji će sudjelovati u izradi izmjena i
dopuna Prostornog plana,
– način pribavljanja stručnih rješenja
– rok za izradu Prostornog plana
Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Imotskog je dio procesa
kontinuiranog planiranja koji se temelji na praćenju i ocjenjivanju stanja na području Grada
Imotskog te reagiranju na prostorne pojave i procese koji nisu u skladu s razvojnim
ciljevima definiranim Prostornim planom uređenja Grada Imotskog kao i na planska
rješenja koja se ne potvrđuju u praksi provedbe plana ili nisu u skladu s izmjenama
nadređene prostorno planske dokumentacije i regulative. Prostorni plan uređenja Grada
Imotskog usvojen je 2008. godine (Službeni glasnik Grada Imotskog“ broj 02/08.). Obuhvat
Izmjena i dopuna odnosi se na ukupno područje grada Imotskog (administrativno
teritorijalne granice jedinice lokalne samouprave – grad Imotski).
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
2
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
1.1.
Razlozi za izradu izmjena i dopuna
Osnovu za pokretanje ovog postupka Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada
Imotskog, sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada
Imotskog („Službeni Glasnik Grada Imotskog“, broj 1/14. čini:
Usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13.)
Usklađenje sa Izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije
(„Službeni Glasnik Splitsko – dalmatinske županije“ br. 9/13).
Manja korekcija granica građevinskog područja naselja, sukladno članku 43. stavak 3.
Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13.) Izmjena granica
građevinskog područja grada Imotskog odnosi se na proširenje građevinskog područja na
način da su obuhvaćene čestice zemlje na kojima su izgrađene stambene i druge građevine,
te je revidirano izgrađeno i neizgrađeno a uređeno građevinsko područje s obzirom na
stanje na terenu, odnosno na komunalnu i infrastrukturnu opremljenost pojedinog
područja.
PPU GRADA IMOTSKOG, 2008. G.
MJEŠOVITA NAMJENA
NASELJE
izgrađ.
neizg.
ukupno
GLAVINA GORNJA
31,1
36,6
67,7
GLAVINA DONJA
117,4
126,3
243,7
IMOTSKI
111,4
28,2
139,6
MEDVIDOVIĆA DRAGA
22,1
24,7
46,8
VINJANI GORNJI
133,5
93,1
226,6
VINJANI DONJI
165,6
79,3
244,9
UKUPNO
581,1
388,2
969,3
IZMJENE I DOPUNE PPU GRADA IMOTSKOG, 2014.
MJEŠOVITA NAMJENA
NASELJE
izgrađ.
neizg.
ukupno
GLAVINA GORNJA
33,08
37,86
70,94
GLAVINA DONJA
117,93
128,7
246,63
IMOTSKI
113,89
28,2
142,09
22,1
24,7
46,8
134,34
94,72
229,06
MEDVIDOVIĆA DRAGA
VINJANI GORNJI
VINJANI DONJI
166,39
79,3
245,69
UKUPNO
587,73
393,48
981,21
promjena (%)
4,78
1,2
1,02
0
1,09
0,32
1,23
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
3
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Usklađenje sa zahtjevima javnopravnih tijela u odnosu na podatke tijela i osoba iz članka
92. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Usklađivanje Prostornog plana uređenja Grada Imotskog sa uočenim nedostacima u
provedbi; preispitivanje pojedinih odredbi za provođenje koje su se u provedbi pokazale
nedovoljno preciznima, neadekvatnim ili koje ne odgovaraju potrebama stanovnika.
1.2
Položaj, značaj i posebnosti područja grada Imotskog u odnosu na prostor i
sustave županije i Države
Grad Imotski zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju,
koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima.
Splitsko dalmatinska županija, a u sklopu nje i grad Imotski pripada prostornoj cjelini
županija jadranske Hrvatske.
Grad Imotski prostorno i funkcionalno pripada širem prostoru Imotske krajine, prostorne
cjeline u sjeveroistočnom dijelu kontinentalnog područja Županije, između Sinjske i
Vrgoračke krajine, odnosno Poljica i dijela Makarskog primorja te državne granice prema
Republici Bosni i Hercegovini.
Imotska krajina zauzima površinu od 700,85 km², što čini 15,65% površine Županije.
Prostorna cjelina Imotske krajine obuhvaća područje Grada Imotskog, te općina Cista
Provo, Lovreč, Lokvičići, Proložac, Zmijavci, Podbablje, Zagvozd i Runovići. Grad Imotski kao
regionalno (srednje razvojno) središte objedinjuje upravno-administrativne, kulturnoprosvjetne i gospodarske funkcije ove prostorne cjeline. Manja lokalna (poticajno razvojna)
središta su Cista Provo i Zagvozd.
Rubni istočni dijelovi općina Cista Provo, Lokvičići, Proložac i Runovići, te grada Imotskog u
direktnom su dodiru sa državnom granicom RBIH.
Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora, na način kako je utvrđeno Strategijom
prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju se zaštićena područja prirode,
spomenici graditeljske baštine i zaštićene povijesne cjeline i značajni prirodni resursi.
Prostor grada Imotskog svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom,
te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine, može se svrstati u vrijedan prostor RH uz
primjenu daljnjih mjera zaštite i unapređivanje temeljnih vrijednosti.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
4
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
1.2.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
Grad Imotski se nalazi u sjeveroistočnom kontinentalnom dijelu Splitsko dalmatinske
županije, prostorno i funkcionalno pripada prostoru Imotske krajine, prostorne cjeline u
sjeveroistočnom dijelu kontinentalnog područja Županije, između Sinjske i Vrgoračke
krajine, odnosno Poljica i dijela Makarskog primorja te državne granice prema Republici
Bosni i Hercegovini.
Teritorijalnom reorganizacijom prostora Imotske krajine formirano je osam (8) novih općina
i grad Imotski.
Područje grada Imotskog s južne strane graniči s općinama Podbablje, Zmijavci i Runovići,
sa zapadne strane s općinom Proložac, sa sjeverne strane s općinom Posušje u susjednoj
Republici Bosni i Hercegovini, te sa istočne strane s općinom Grude u istoimenoj susjednoj
državi.
Slika 1. Položaj grada Imotskog
Grad Imotski se sastoji od šest naselja; Vinjani Donji, Glavina Donja, Glavina Gornja, Vinjani
Gornji, Imotski i Medvidovića Draga.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
5
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slika 2. Panorama grada Imotskog
Grad Imotski ima površinu od 58,11 km², što čini 1,28% površine Splitsko dalmatinske
županije.
Na području Grada po popisu iz 2011. živi 10764 stanovnika, što čini 2,37% stanovnika
Županije. Gustoća naseljenosti 2011. je iznosila 185,24 st/km², te možemo zaključiti da se
radi o relativno gusto naseljenom području.
Tablica 1. Stanovništvo i gustoće naseljenosti
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASELJE
površina
km2
stanovnici
2011. g.
Vinjani Donji
Glavina Donja
Glavina Gornja
Vinjani Gornji
Imotski
Medvidovića
Draga
Ukupno
17,24
8,92
10,49
17,19
3,26
2169
1748
283
1422
4757
gustoća
naseljenosti
2011. god.
st./km2
125,81
195,96
26,98
82,72
1459,20
1,01
385
381,19
58,11
10764
185,24
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
6
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
1.2.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
Klimatska obilježja
Područje Imotske krajine ima izmijenjenu sredozemnu klimu. To je u stvari klimatski tip
karakterističan za dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom
zaleđu Jadranskog primorja do kojih djelomično dopiru sredozemni utjecaji.
Osnovne značajke izmijenjene sredozemne klime su: niže temperature nego u susjednom
primorju, veće temperaturne amplitude, sredozemni padalinski režim sa suhim ljetima i
izrazito vlažnom zimskom polovicom godine (jesen-zima), pojave prevladavajućih lokalnih
vjetrova kao u primorju (bura, jugo) i nešto manje izražena pojava periodičnih vjetrova u
toku ljeta kao pandan maestralu i burinu u primorju, zdolac danju i zgorac noću.
Sredozemni utjecaji na imotsko područje dolaze sa jugoistoka dolinama Neretve, Trebižata i
Tihaljine i oni su ovdje, zbog otvorenosti reljefa prema jugoistoku, izrazitiji nego u ostalim
dijelovima imotske krajine i nekim susjednim područjima (Vrgorac, Sinj).
U zapadnom dijelu Područja Imotske krajine sredozemni utjecaji dolaze preko Dubaca i
dolinom Cetine od Omiša.
Srednje temperature zraka za bivšu općinu Imotski u °C; mjerna postaja Imotski
Siječanj ……………………
Srpanj ………………….….
Srednja godišnja ……….….
Srednja
godišnja
temperaturna
amplituda
…...
4,2 °C
26,3 °C
13,6 °C
19,4 °C
Srednje količine padalina po godišnjim dobima u mm
Ljeto …………………………..
Jesen …………………………..
Zima …………………………..
Proljeće ……………………….
Srednja godišnja količina ……..
168
421
422
299
1310
Prevladavajući vjetrovi na području Imotske krajine su jugo i bura.
Učestalost juga u toku godine iznosi 25,9%, a učestalost bure je oko 21,8%, ako se ovome
doda udio tišina koji iznosi 12,7%, onda na sve ostale vjetrove otpada 39,6% učestalosti.
Bura je relativno suh i hladan vjetar, najčešće puše u toku zime i proljeća, a donosi vedro,
suho i hladno vrijeme.
Jugo je topao i vlažan vjetar koji se najčešće javlja u toku jeseni, zime i proljeća, zbog čega
je i najučestaliji od svih vjetrova. Donosi toplo i vlažno vrijeme s kišom. Uz buru i jugo
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
7
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
zastupljeni su još i drugi lokalni vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca kao: tramontana; dosta
jak sjeverni vjetar, najčešće se javlja zimi, levanat; relativno hladan istočni vjetar, najčešći je
krajem jeseni, u toku zime i krajem proljeća, a obično donosi kišu a snijeg zimi.
Geološki sastav, morfološke karakteristike područja i reljef
Geomorfološke karakteristike razmatranog prostora rezultat su složenih geoloških,
litoloških, hidrogeoloških i klimatoloških procesa.
Morfološki oblici današnjeg terena uvjetovani su u prvom redu litološkim sastavom naslaga
i njihovim položajem, tektonskim pokretima i djelovanjem egzogenih i endogenih faktora.
Geološke naslage aluvijalnih nanosa formirale su plodna tla u zaravnima Imotskog polja i ka
njemu spuštajućih bočnih dolina.
Osnovu geološkog-petrografskog sastava Imotske krajine tvore kredni vapnenci i dolomiti.
Os vapnenaca su izgrađeni planinski grebeni i ostala uzvišenja te kraške zaravni, dok su
udoline nastale u manje otpornim vapnenačko-dolomitskim i dolomitskim stijenama ili pak
u mlađim, tercijarnim polupropusnim i nepropusnim naslagama.
Najmlađe geološke naslage su aluvijalni nanosi na kojima su nastala recentna plodna tla.
Ovi nanosi prekrivaju zaravnjene dijelove Imotskog polja i bočnih dolina koje se spuštaju
prema polju.
Udoline u dolomitskim terenima prekrivene su smeđim vrstama tla, a dna krašjih uvala i
ponikava prekrivena su crvenicom koja također spada u najmlađe geološke naslage.
U skladu sa sastavom terena su i seizmičke prilike. Naime, cijelo područje bivše općine
Imotski, pa tako i Grada Imotskog pripadaju VIII. i IX. Zoni MCS, što znači da svi budući
građevinski zahvati moraju uvažiti tu seizmičku osobitost.
Iako na tom području do sada nije bilo potresa razorne jačine, ipak su u proteklih 50-tak
godina u nekoliko navrata zabilježeni potresi koji su izazvali manja rušenja i znatnija
oštećenja na stambenim zgradama i drugim objektima.
Cijelo područje ima sve elemente kraškog reljefa koji karakteriziraju vapnenački grebeni sa
kraškim uvalama, jezerima, zaravnima i jamama.
Ističu se vapnenački grebeni između kojih se prostiru kraške uvale, razvijene su kraške
zaravni, ponikve, škrapari, i jame.
Vapnenački grebeni i sve udoline kraške vale imaju uglavnom dinarski smjer pružanja
(sjeverozapad-jugoistok).
Udoline i kraške vale nastale su selektivnom erozijom na tektonskim linijama.
Po geografskim osobitostima područje obuhvata može se podijeliti na dvije prostorne
cjeline; u središtu prostora je Imotsko polje, koje daje i osnovne obrise reljefa dok se kraško
područje proteže po okolnim brdima po obodu polja. Površina polja iznosi 92 km², dugo je
24 km i nagnuto je od sjeverozapada ka jugoistoku, od 280 do 250 m n.v.
Polje je kraška udolina tektonsko-erozivnog porijekla, nastala na zapadnoj liniji i ispunjena
mlađim nepropusnim sedimentima koji su stvoreni mehaničkim, a djelomično i kemijskim
raspadanjem stijena na okolnim prostorima. Rastresiti materijal nastao na ovaj način
dospio je u polje spiranjem sa strana atmosferskom vodom, bujicama kao i nanosima
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
8
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
vodenih tokova-. Blage forme okopoljskog reljefa odrazu su petrografskog sastava stijena.
Kroz polje protječe rječica Vrljika s izvorom u samom polju, koje je pejzažno dosta
interesantno i sa bogatom florom.
Slika 3. Područje bivše općine Imotski
Na vapnenačkim padinama sjevernog dijela polja nalazi se nekoliko velikih kraških ponikava
među kojima su kod dvije donji dijelovi ispunjeni vodom, koje se zbog izgleda okolnih
stijena nazivaju Crveno i Modro jezero. Modro jezero nalazi se u samom gradu Imotskom, a
Crveno zapadno 1,5 km, sa vrlo strmim i nepristupačnim obalama.
Najniža točka oboda crvenog jezera je 415 m, a najviša se nalazi na 500 m nadmorske
visine, dok dubina vodenog stupa iznosi od 266-301 m (dno na koti + 19. m.n.v.)
Pružanje reljefa je imalo odlučujuću ulogu na postanak i razvoj naselja, koja su se uglavnom
razvila uz veće površine obradivog zemljišta, odnosno obodne dijelove Imotskog polja, kao i
u prometnom povezivanju bivše općine sa susjednim područjima, što je posebno došlo do
izražaja kod izgradnje longitudinalnih prometnica.
Od mineralnih sirovina najrasprostranjeniji je vapnenac koji se vadi na nekoliko mjesta i
upotrebljava kao građevinski kamen ili tucanik u građevinarstvu. Od ostalih mineralnih
sirovina vrijedna su pažnje još nedovoljni istražena ležišta boksita na potezu Ričice-Gornji
Proložac-Vinjani.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
9
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slika 4. Stijene Crvenog jezera
Među aluvijalnim nanosima u Imotskom polju ima kvalitetnih glina i ilovača, ali se one za
sada ne eksploatiraju.
Hidrogeološki odnosi
Za hidrogeološke odnose najznačajniji su litološki i tektonski odnosi. Podzemni i površinski
tokovi formiraju se ovisno o odnosu propusnih i nepropusnih naslaga. Najveći dio područja
čine dobro vodopropusne stijene-raspucani i okršeni vapnenci, tako da sva voda koja pade
na njih vrlo brzo ponire u podzemlje gdje formira vodene tokove.
Nepropusne naslage čine barijere za tečenje podzemnih voda, a mogu biti potpune,
nepotpune (viseće) ili relativno ovisno o tome kako podzemna voda prolazi kroz njih.
Područje općine karakteriziraju dvije hidrološki različite cjeline. Padinski dio je bezvodno
područje, gdje nema značajnih izvorišta, površinskih voda i gdje padaline uslijed tla od
poroznog vapnenca, poniru. Nasuprot tome, okopoljski dio obiluje vodama sa nizom stalnih
i povremenih izvora i estavela, čije vode protiču kroz polje do vodotoka rijeke Vrljike ili
poniru.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
10
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slika 5. Rijeka Vrljika
Rijeka Vrljika izvire izvire u sjevernom dijelu polja između naselja Donjeg Prološca i Donje
Glavine, iz izvora Jauk-Opačac, protičući jugozapadnim rubom polja pored Kamenmosta,
Zmijavaca i Runovića do Nugla u Drinovcima gdje ponire u ponor „Šajnovac“ i nekoliko
manjih ponora.
Osim glavnog izvora Vrljike „Jauk – Opačac“ uz sjeverni i sjeveroistočni rub polja pojavljuje
se dosta stalnih i povremenih izvora i estavela, čije vode protiču kroz polje do glavnih
vodotoka ili do ponora odakle otiču podzemnim tokovima.
Slika 6. Izvorište Opačac
Vegetacija
Biljni svijet Imotske krajine u geobotaničkom smislu pripada mediteranskosubmediteranskom flornom elementu. Područje Imotske krajine u određenoj mjeri čini
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
11
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
prijelaz od mediteranskoga, primorskoga ka kontinentalnom klimatskom ambijentu. Zato
na tom području možemo sresti elemente mediteranskog i kontinentalnog podneblja.
Posljedica je takvoga podneblja vrlo povoljna kombinacija ekoloških činitelja koja pruža
povoljne životne uvjete mnogim biljnim vrstama. Tako, primjerice, na području Imotske
krajine žive i neke mediteranske, ali i kontinentalne biljne vrste. Zbog raznolikog reljefa
nalažimo biljne vrste u rasponu od nizinskih do planinskih.
Biljni svijet Imotske krajine je, dakle, vrlo bogat, kako brojnošću biljnih vrsta, tako i
gustoćom naseljenosti, što je u dobroj mjeri i posljedica nezagađenosti biosfere ovoga
kraja. To je iznimno veliko bogatstvo koje treba brižljivo čuvati i njegovati.
Ponešto se o biljnome svijetu Imotske krajine može pronaći u literaturi jer su neki
istraživači i putopisci ovim krajevima u svojim zapisima spominjali i poneke biljne vrste.
Ovdje spominjemo samo neke kao što su: Alberto Fortis, B. Biaselota, Franz PortenschlagLedermeyer, Musio de Tomasini, prof. Franz Petter, a od naših Roberto de Visiani, Emanuel
Nikolić, Radovan Domac, Fran Kušan, A. Stošić, dr. fra Jure Radić, Žarko Vrdoljak i drugi.
Svi su se oni uglavnom bavili istraživanjem biljnog svijeta Biokove, a za Imotsku krajinu
zanimljiva su njihova istraživanja zagorskih padina Biokove.
Fra Šimun Gudelj (Krstatice 1724, - Imotski 1804.) u svojoj ljekaruši napisanoj 1771. godine
spominje narodne nazive biljaka koje su se koristile u pučkoj medicini, a sve su rasle na
području Imotske krajine. Za neke spominje i lokalitete gdje ih je vidio. Ovdje donosimo
narodne nazive biljaka, kako ih je zabilježio 1771. godine fra Šimun Gudelj (u zagradama su
botanički nazivi): mačinac (Iris germanica), metvica (Mentha piperita), koromač
(Foeniculum officinale), smardelj (Pistacia terebinthus), sikavica (Cardo spinosa), ruta (Ruta
graveolens), baršćan (Hedera helix), kadulja (Salvia maggiore), aptoviua (Sambucus ebulus),
rodakva (Raphanus sativus), rosopast (Chelidonium maius), sparoga (Asparagus acutifolius),
verbena (Verbena officinalis), bokvica (Plantago minor), pelin (Artemisia absinthium), sliz
(Malva silvestris), česnovati luk (Allium sativum), hožur (Paeonia corallina), smrič (Juniperus
communis), zebrica (Sedum acre), odolin (Valeriana officinalis), balzamina, praska
(Amygdalus persica), ižop (Hyssopus officinalis), baloška (Ornithogalum minimum), kozlac,
(Artemisia dracunculus), tatula (Noce mettela), kitica (Herba centauri minoris), imela
cerava (Viscum album), ljutika (Allium ascalonicum), mravinjac (Origanum vulgare), iva
(Salix caprea), srčenjak (Gentiana lutea), paprat (Pteridium aquilinum), ježavina (Arbutus
unedo). sprež (Helleborus multifidus), osluživ (Sempervivo maggiore), zovina (Sambucus
nigra), čičak (Arctium lappa), žutinica (Cichorium intybus), svrbiguzica (Rosa canina).
Biskup fra Paškal Vujčić (Glavina Donja 1826. - Imotski 1888.) bavio se i botanikom. Zapisao
je mnoštvo narodnih naziva biljaka, koje je poslao Bogoslavu Šuleku za njegov Jugoslavenski
imenik bilja (Zagreb, 1879.). Roberto de Visiani (Šibenik 1800. - Padova 1878.) u svojoj knjizi
"Stirpium Dalmaticarum Specimen" (Patavii, 1826.) spominje biljke sprež i plutnjak koje je
našao u Imotskoj krajini, te ostatke sječe šuma u okolici Imotskog. Emanuel Nikolić u svojoj
knjizi "Escursioni in Dalmazia" (Zadar, 1900.) piše da je na sjevernoj strani Biokove
posječeno 80 000 stabala za Francuske okupacije ( 1806. do 1814.), a upotrebljavana su za
gradnju vojarni duž ceste. Nikolić u svom putopisu spominje više biljaka koje je pronašao
penjući se iz Zagvozda na Biokovu.
Podaci o biljnom, ali i o životinjskom svijetu Imotske krajine iz starijih vremena su vrlo
oskudni, pa su time i dragocjeniji. Tako je, primjerice, najstariji spomen o uzgoju vinove
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
12
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
loze u Imotskoj krajini sačuvala jedna isprava iz registra splitskog notara Tome de Cingula. U
njoj se spominje 1400. godine vinograd u posjedu Ratka Gostojevića iz Kamenmosta.
Duhan se u Imotskoj krajini sadio preko sto godina ranije nego što se do sada smatralo.
Naime, u Zadru je 1762. godine sklopljen ugovor kojim zakupnik Josip Bianchini dozvoljava
Ivanu Ruberti iz Sinja skupljanje duhana na području Imotskog. Krumpir se u Imotskoj
krajini počinje sadili 1809. godine, prije nego igdje u Dalmaciji.
Na području Imotske krajine vršena su uz botanička i geološka, petrografska, geografska,
zoološka i druga istraživanja, ali gotovo nikada sustavno. Tako nam je poznato da je 1841.
godine u Crvenom jezeru pronađeno četiri vrste riba, od kojih je Haeckel jednu označio kao
novu vrstu. Tada je u Imotskoj krajini obitavalo mnoštvo vukova koji su bili opasni za stoku i
ljude, pa su vlasti davale 20 do 25 forinti za ubijenog vuka. U prošlosti je na području
Imotske krajine obitavao jelen, a pronađeno je više kostura. U Vinjanima Donjim je 1926.
godine na lokalitetu Romanovac pronađen skelet fosilnog šumskog slona, koji je bio visok
četiri metra, a ostaci njegova kostura čuvaju se u paleontološkoj zbirci Franjevačkog
samostana u Sinju. Na više mjesta u vapnencima Imotske krajine pronađeni su brojni otisci
ljuštura nekoliko vrsta školjki.
Kulturna i prirodna baština
Prirodna baština
•
Zaštićeni dijelovi prirode
Naziv zaštićenog
dijela prirode –
lokalitet
Rijeka Vrljika (izvor)
Općina/Grad
Kategorija zaštite
Godina proglašenja
Grad Imotski
Imotska jezera – Gaj
Crveno jezero
Grad Imotski
Grad Imotski
Modro jezero
Grad Imotski
Posebni
rezervat 1971.
(ihtiološki)
Značajni krajobraz
Spomenik
prirode 1964.
(geomorfološki)
Spomenik
prirode 1964.
(geomorfološki)
Vrljika
Izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike od 100 m sa svake strane od izvora do mosta na
Perinuši, površine od 0,50 km2, proglašen je 1971. godine posebnim ihtiološkim
rezervatom. Iako je po opsegu malen, rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode, a
ihtiološki je vrlo zanimljiv u europskim razmjerima.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
13
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slika 7. Rijeka Vrljika
Rijeka Vrljika pripada jadranskom slijevu. Važno je napomenuti da jadranski slijev ima
oko 28 endema, za razliku od dunavskog, koji ih ima samo 2. U Vrljici ima više
endemičnih rodova i vrsta riba. Svi ovi endemi nisu još dovoljno proučeni.
Osim mekousne pastrve, Salmothymus obtusirostris i imotske gaovice, Phoxinellus
adspersus, zaštitu uživa i cjelokupna fauna i flora uključujući i rakove, posebno populacija
deseteronožnih rakova podvrste Austropotamobius pallipes italicus.
Imotska jezera - Gaj
Ovo je područje sjeverno od grada Imotskog zaštićeno 1971. godine u kategoriji
zaštićenog krajobraza. Ovaj značajni krajobraz obuhvaća u svom sastavu geomorfološke
spomenike prirode Modro i Crveno jezero, te veći kompleks zemljišta, uglavnom pod
šumom crnog bora, ukupne površine 3,78 km2.
Crveno jezero
Crveno jezero je zaštićeno 1964. godine u kategoriji spomenika prirode.
Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Jedinstvena je prirodnoznanstvena
pojava i primjer specifične hidrografije i morfologije našeg krša. Karakteristično je po
boji, obliku, dimenzijama, hidrološkim pojavama i načinom postanka.
Nastalo je urušavanjem stropova golemih podzemnih prostorija u tektonskoj zoni.
Duboko je cca 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dno jezera
je samo 19 m iznad razine mora. Dimenzije jezera su cca 120 x 150 m. Vapnenačke
strane su gotovo sasvim okomite i djelomično crveno-smeđe boje, po čemu je jezero
i dobilo ime. Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleoloških objekata-jama u
svijetu.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
14
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slika 8. Crveno jezero
Modro jezero
Zaštićeno je 1964. godine u kategoriji spomenika prirode. Smješteno je uz sam Imotski,
u provaliji dubokoj cca 200 m, bubrežaste forme s dimenzijama cca 800 x 500 m.
Dimenzije jezera su promjenjive tokom godine, za velikih suša čak i presuši. U
njegovom dnu se nalaze estavele (otvori) koji se za vrijeme kiša ponašaju kao vrela,
a u sušnom razdoblju kao ponori.
Slika 9. Modro Jezero
Ime je dobilo po intenzivno plavoj boji vode. Obale nisu tako strme kao kod Crvenog jezera,
pa je uređen put do samog dna.
Pregled povijesno-prostornog razvoja
Prostor Imotske krajine naseljen je od prapovijesti što svjedoče i sačuvane pretpovijesne
gomile i gradine. Eneolitski nalazi strelice ne Imotskoj tvrđavi ukazuje na mogućnost
naseljavanja ovog strateški istaknutog položaja u najranije doba. Imotsku su krajinu
naseljavali Delmati pa je na ovom području pronađeno mnogo predmeta koji potječu iz
ilirskog doba.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
15
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Najvažnije mjesto na području Imotske krajine za vrijeme rimske vlasti bilo je Novae
(Runovići). Cijelo područje premreženo je nizom putova i cesta od kojih je glavna
ispresijecala Imotsku krajinu u pravcu sjeverozapad – jugoistok te preko Ciste i Lovreća
prolazila kroz Lokvičiće dalje prema Runovićima u Hercegovinu. Od glavne ceste odvajale
su se tri sporedne od kojih je sjeverna išla od Lovreća preko Prološca, Imotskog na Goricu
te se kod Drinovaca vraćala na glavnu cestu. Dva ogranka ove ceste išla su iz Imotskog,
jedan na Cvitića most, a drugi u Posušje. Na starim rimskim cestama su i današnje, ujedno i
najvažnija i najprometnija cesta u Imotskoj krajini kojom se spajaju Biorine – Cista – Lovreć
- Krivodol – Imotski, a koja se stoljećima nazivala "rimska cesta". Gdje se nalazilo rimsko
naselje Emotha ili Ematha – Emanio još nije točno utvrđeno. Na mjesto današnjeg Imotskog
helenisički povjesničar Ptolomej stavlja Salonianu za koju povjesničar Grga Novak drži da je
krivo tradirana Innaronia. Ante Ujević smatra da se rimska Imotha nalazila u bliskoj okolici
današnjeg Imotskog što temelji na nalazu novca, mozaika, vodovoda, dijela zidine te
brončane statue Venere na prostoru od Borka do Glavine. Današnji Imotski vjerojatno je
bio u predrimsko i rimsko doba neka vrsta postaje za putnike, vojne promatračice te pored
gospodarskog i prometnog središta Novae, manje važno naselje.
Nakon razdoblja završetka rimske vlasti i burnih seoba naroda područje Imotske krajine
zauzimaju Hrvati te se prostor organizira u jednu od 11 župa koje spominje bizantski car
Konstantin Porfirogenet. Župa Emotha (Imota) obuhvaćala je jedinstveni prostor polja s
okolnim brdima te je tako naslijedila organiziranost tog prostora započetu rimskim
municipijem. Imotska župa zauzimala je područje današnje Imotske krajine, uvalu Posušja i
dio Bekije. Prvi spomen Imotskog u povijesnim izvorima (950. godine) upućuje na
pretpostavku da u to vrijeme nastaje jezgra današnje tvrđave, analogno drugim utvrđenim
gradovima unutrašnjosti Dalmacije. U kasnom srednjem vijeku tvrđava je proširena što
pokazuju ostaci tvrđave Topana. Daljnja povijest prostora Imotskog vezuje se uz rijetke
vijesti koje je uključuju u različite sukobe ugarsko – hrvatskih kraljeva i velikaša s
gospodarima Bosne jer se na prostoru Imotske krajine nije se formirao jak sloj domaćih
feudalaca. Tijekom 13. i 14. stoljeća oslabljena vlast hrvatsko – ugarskih kraljeva omogućila
je velikašima da se smjenjuju na području Imotske krajine koja je bila pod hrvatskim banom
Pavlom Šubićem,a zatim velikaškom obitelji Nelipić pa Ivan Nelipić podiže imotski samostan
koji se prvi put spominje 1343. Utjecaj Nelipića istisnuo je bosanski velikaš Stjepan II.
Kotomanić do 1357. kad je Ludovik I Anžuvinac ponovo vratio župe Glamoč, Livno, Duvno i
Imotu. Nelipići su i dalje prisutni na ovom području čemu svjedoči i isprava kralja Ludovika
iz 1372. iz koje proizlazi da Ivan Nelipić drži i Imotski. Nakon njegove smrti dolazi do
ponovih dinastičkih sukoba pa dio dalmatinskih gradova, otoka i zaleđa, a s njima i Imotska
krajina dolaze pod vlast bosanskog kralja Tvrtka, a nakon njegove smrti na području cijele
Dalmacije smjenjuju se kralj Žigmund, Ladislav Napuljski, bosanski kraljevi i brojni osiljeni
hrvatski velikaši. Splitski herceg i bosanski vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić 1403. stolovao je
u Imotskom gdje s mu Dubrovčani uputili svoje izaslanstvo. Ponovna previranja dovela su
područje Imotskog pod vlast Sandalja Hranića, moćnog humskog velikaša čiji je nasljednik
Stjepan Vukčić Kosača neko vrijeme stolovao u imotskoj tvrđavi.
Novo razdoblje u povijesti ovih prostora započinje sve intenzivnijim približavanjem Turaka
koji se nakon osvajanja Bosne 1463. zalijeću na područje Huma i Imotske krajine,
Hercegovinu osvajaju 1480., a potpuno su se učvrstili 1493. nakon konačnog pada imotske
tvrđave i čitave krajine. Nakon zauzimanja, u gradu su se naselili turski vojnici i upravitelji
koji su zauzeli i najplodnije dijelove imotskog polja, a dio domaćeg stanovništva iselio je u
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
16
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
makarsko primorje, otoke, čak i u Italiju. Imotsku krajinu napuštaju franjevci koji se iz
samostana u Prološkom blatu sele u Omiš. Imotski postaje značajnije središte na rubu
prostranog turskog carstva. U tvrđavi koja se u to vrijeme širi i učvršćuje stoluje aga,
povremeno dizdar, dok se vlast kadije protezala na širi teritorij od Zadvarje do Trilja i dijela
Hercegovine. Za potrebe turskog stanovništva gradi se i đamija koja je prikazana na
najstarijem crtežu Imotskog iz 1717. Čitav sjeverni rub Modrog jezera bio je utvrđen
manjim kulama – osmatračnicama. Iz vremena dvostoljetne turske vlasti nema ostataka ni
svjetovne ni crkvene arhitekture. Kandijski rat između Turaka i Mlečana uzrokovao je dosta
gubitaka na obje strane, a na području Imotske krajine i zbog brojnijih pljačkanja hajduka i
uskoka koji odvodili stanovništvo iz ovog područja. Na početku Morejskog rata, Turci su
potučeni nakon napada na Sinj te su se Mlečani, na poticaj mostarskog trgovca Šioća i
imotskih fratara koji su s oko 800 katolika pobjegli u Omiš i na posjede Perinović –
Franchesci, odlučili napasti Imotski. Opsjedanje tvrđave započelo je 27. srpnja 1717. Nakon
dva dana borbi Turci su se odlučili na pregovore te je Imotski oslobođen na Gospu od
Anđela (2. kolovoza 1717.). Mlečani su time proširili svoju vlast u Dalmaciji te su posjede
nazvali "aquisti novissimi", a granice je išla linijom Imotski – Vrgorac – Metković što je i
potvrđeno Požarevačkim mirom. Mlečani su trebali napuštena područja naseliti novim
stanovništvom stoga je providur Mocenigo naselio je na područje Imotske krajine
crnogorske obitelji iz istočne Hercegovine pa su i zaseok prozvali Crnogorci te je uređena
crkvena pravoslavna općina u Glavini. Za zasluge u ratu protiv Turaka Mlečani su nagradili i
obitelj Franceschi dodijelivši im zemlju u Prološkom blatu gdje su oni sagradili mlinicu, a
cijelo područje nazvano je Perinuša po Ivanu Perinoviću Franceschiju.
Mletačka vlast na području Imotskog potpuno je jednaka njihovom načinu upravljanja
čitavom Dalmacijom koja tijekom njihove vladavine gospodarski stagnira. Kratkotrajnu Prvu
austrijsku upravu zamijenila je francuska za čije se vladavine (1806. – 1813.) intenzivirala
cestogradnja pa je izgrađena važna cesta kroz Imotsku krajinu (Grabovac – Zagvozd - Župa Raščane). 1814. godine započinje Druga austrijska vladavine koja nastavlja mletačku
politiku na ovim prostorima koji ostaju kulturno i gospodarski zaostali. Građevna djelatnost
ograničena je na gradnju župskih kuća i crkava. Za austrijska uprave vrhunac doseže sadnja
duhana započeta još za Mletačke republike te se gradi Duhanska stanica. Krajem 19.
stoljeća započinju radovi na melioraciji Imotskog polja.
Slika 10. Ulomak pletera sa Topane
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
17
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti na prostoru obuhvata Prostornog plana
uređenja grada Imotskog
Za potrebe izrade ovog plana izrađena je konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i
vrednovana nepokretna kulturna dobra grada Imotskog. Nepokretna kulturna dobra
sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama
nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća:
•
povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,
•
povijesne građevine i sklopovi,
•
elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima,
•
područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe
•
arheološka nalazišta i lokaliteti,
•
krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru.
•
etnozone
Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i
podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov
trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:
- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
- preventivno zaštićeno kulturno dobro
- (evidentirano) zaštita prostornim planom
Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra
pripadaju vrsti sakralnih, i civilnih građevina. Pojedinačne građevine i sklopovi također su
vrednovani navedenim kategorijama: nacionalnog (I. kategorija), regionalnog (II.
kategorija), lokalnog (III. kategorija) značaja. Na području grada Imotskog nema kulturnih
dobara koje bi bile vrednovane kao 0. kategorija, internacionalnog značaja.
Zone zaštite određene su u cilju očuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i
njegove karakteristične slike, te očuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i
graditeljskih). Diferencirane su prema stupnju očuvanosti povijesne građevne strukture i
prostorne organizacije i različitih režima i mogućih zahvata. Zone zaštite povijesnih naselja
definirane su kao A zona zaštite - kao prvi stupanj zaštite i odnosi se na zonu u kojoj se u
potpunosti štiti ustroj naselja. B zona zaštite vrednuje se kao 2. stupanj zaštite i uključuje
povijesni prostor naselja u kojem je očuvana tradicionalna matrica, mreža ulica i parcelacija
te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je djelomice izgrađena i novijim
građevinama koje čine skladnu cjelinu.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
18
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uvedeni su i pojmovi
kulturnog krajolika i etnozona koje čine topografski definirana područja u kojima je
naročito izražen kvalitetan suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg
okruženja, a kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih
znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti.
Kultivirani krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva područja
oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti, očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj
prisutnosti u prostoru.
Razlikujemo sljedeće vrste krajolika:
- namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove,
perivoje i vrtove, stvorene iz estetskog razloga, vezane uz religijske ili druge
monumentalne građevine.
- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog,
administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Razlikujemo fosilni
krajolik, u kojem je evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i
kontinuirani krajolik koji je zadržao djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu,
usko povezanu s tradicijskim načinom života, u kojem je evolucijski proces još uvijek u
tijeku, a istovremeno još uvijek pruža materijalne dokaze svoje evolucije kroz vrijeme
(poljodjelski krajolik).
Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH:
- arheološko nalazište Gradina na crvenom jezeru, Imotski, upisano u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-4626
- kulturno povijesna cjelina Imotskog, upisana u registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-5355
- crkva Sv. Franje Asiškog i samostan, Imotski, upisani u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z – 4594
- kompleks Režije duhana, Imotski, upisan u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-3688
- kompleks stare Zdravstvene stanice, Imotski, upisan u registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-4559
- kuća Benzon, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4004
- tvrđava Topana, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z4425
- POU Imotski, Zavičajni muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-4439
- slika Gospe od Anđela, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z- 5718
- zbirka Franjevačkog samostana , Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-4768
- srednjovjekovno groblje Rudežove kuće, Donji Vinjani, upisana u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-5934
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
19
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
arheološko nalazište Borak, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-4622
crkva Sv. Roka, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-3689
arheološko nalazište Zelena glavica, Glavina Donja, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem Z-4623
kulturno povijesna seoska cjelina Kukavice, Glavina Donja, upisana u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-5596
ruralna cjelina Medvidovići, Glavina Gornja, upisana u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-3852
Preventivno zaštićena kulturna dobra:
- zgrada Zavičajnog muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem P- 4201
- proprovjedaonica i crkve sv. Frane Asiškog, Imotski, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem P-4325
- Radeljića mlinica, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem P-4207
- stara crkva sv. Katarine, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem P-4395
- arheološko nalazište Janjišev dub, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem P-4455
- zaseok Đuzeli, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem
P-3978
Kulturna dobra za koje se predlaže pokretanje postupka za upis u Registar kulturnih dobara
RH:
- arheološko nalazište Braćova glavica, Glavina Gornja
- arheološko nalazište Mala (Ukradenova ) gradina, Glavina Gornja
Stanovništvo
Obilježja stanovništva zasigurno su vrlo bitne značajke svakog naselja. Pojedine
demografske karakteristike u velikoj mjeri determiniraju njegov gospodarski, kulturni i opći
društveni razvitak. Podaci o spolnoj, starosnoj, ekonomskoj i obrazovnoj strukturi
domicilnog stanovništva indikatori su razvojnog potencijala određene lokalne sredine.
Na području Grada po popisu iz 2011. živi 10764 stanovnika, što čini 2,37% stanovnika
Županije. Gustoća naseljenosti 2011. je iznosila 185,24 st/km², te možemo zaključiti da se
radi o relativno gusto naseljenom području.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
20
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Tablica 2. Kretanje stanovnika grada Imotskog
Naselje
Vinjani Donji
Glavina Donja
Glavina Gornja
Vinjani Gornji
Imotski
Medvidovića
Draga
Ukupno
Površina
km²
Godina popisa
17,24
8,92
10,49
17,19
3,26
1981.
1952
1984
224
1467
2877
1991.
2056
1731
271
1500
4000
2001.
2063
1770
234
1417
4347
2011.
2169
1748
283
1422
4757
1,01
407
377
382
385
58,11
8911
9935
10213
10764
Izvor: www.dzs.hr
Slika 11. Kretanje stanovnika 1981-2011.
Izvor: www.dzs.hr, popis 2011. godine.
Promatrajući kretanje stanovnika područja Grada Imotskog uočava se tendencija laganog
porasta na koji najveći utjecaj ima samo stanovništvo središnjeg naselja Imotskog i naselja
Donji Vinjani.
U 2011. godini u odnosu na 1981. broj stanovnika se povećao za cca 21%.
Domaćinstva
Po popisu 2001. godine zabilježen je broj od 2594 domaćinstava, sa prosječnom veličinom
domaćinstva od 3,9 člana, što je slična veličina domaćinstva u 1991. godini, te je očigledno
da je u posljednjem desetogodišnjem razdoblju došlo do stabilizacije veličine
domaćinstava.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
21
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Stanovanje
Tablica 3. Stanovi na području grada Imotskog
Ukupno stanovi za stalno stanovanje
stanovi koji se koriste
povremeno
ukupno nastanjeni privremeno napušteni stanovi u
vrijeme
nenastanjeni
za
sezonskih
odmor radova
u
poljoprivredi
Broj 3.014
2.969
2.454
425
90
25
3
m² 203.561 201.749 180.224
17.790
3.735
1.080
90
Izvor: www.dzs.hr, popis 2001. godine.
Stanovi u
kojima se
samo
obavljala
djelatnost
17
642
Na području grada Imotskog po popisu 2001. godine ima 3014 stanova, od kojih je
nastanjeno 2454 stana. Uspoređujući podatke sa 1991. godinom bilježimo povećanje
stambenog fonda od 13%. Odnos stanova i stanovnika je 3,4 stanovnika na jedan stan.
U proteklom razdoblju stambeni standard na čitavom imotskom području znatno se
poboljšao što je vidljivo iz pokazatelja veličine i opremljenosti stambenog fonda.
Gospodarstvo
Gospodarstvo je sve do sedamdesetih godina ovoga stoljeća bilo uglavnom ograničeno na
poljodjelstvo i stočarstvo. Od žitarica se najviše uzgaja pšenica, kukuruz i povrtlarske
kulture, a sve do šezdesetih godina ovoga stoljeća sadio se i duhan.
Osnovni pravci razvoja gospodarstva kretali su se u pravcu industrijalizacije kao temeljnog
preduvjeta razvoja. Međutim, poljoprivredna djelatnost tu ima dominantan položaj, a ostali
sektori gospodarstva nisu dosegli razinu razvijenosti koja bi mogla utjecati na bolji životni
standard.
Imotski je bio značajno industrijsko središte, u kojem su bili smješteni industrijski pogoni
koji su predstavljali početke razvoja indistrijske djelatnosti, poput „Imote“, „Agrokoke“ i sl.
U strukturi gospodarstva Imotskog danas udio industrijske proizvodnje nije na zavidnoj
razini. Tržište se ogleda u proizvodnji tekstila.
Kao značajnu treba spomenuti i tradiciju trgovine koja danas stagnira zbog jeftinije robe iz
susjedne BiH. Dio trgovačkih kapaciteta, naročito u centru Imotskog, usmjeren je
potrebama stanovnika Imotskog, dok je periferni dio trgovačkih kapaciteta usmjeren prema
stanovnicima obližnjih općina.
Poljoprivreda
Od žitarica se najviše uzgaja pšenica, kukuruz i povrtlarske kulture, a sve do šezdesetih
godina ovoga stoljeća sadio se i duhan. Uzgajaju se i različite voćke (trešnja, višnja, jabuka,
šljiva, kruška). Uz poljodjelstvo bilo je dobro zastupljeno i stočarstvo (goveda, konji, ovce i
koze) koje je danas svedeno na minimum.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
22
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Tablica 4. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
ukupno oranice
vrtovi
Ostalo zemljište, ha
i povrtnjaci livade pašnjaci voćnjaci
(na okućnici,
korišteni za
vlastite
potrebe)
387,09 130,06
9,48
79,16 15,4
Izvor: Popis poljoprivrede 2003.
12,59
vinogradi rasadnici i ukupno od
toga: od toga:
košaračka
neobrađeno šumsko
vrba i dr.
poljoprivred zemljišt
no zemljište e
140,39
0,01
434,37 178,45
207,15
Slika 12. Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta
oranice i vrtovi
povrtnjaci (na
okućnici,
livade
pašnjaci
voćnjaci
vinogradi
Zamijećene su tendencije u izmjeni strukture korištenja obradivih površina, sa dosada
najviše zastupljenih žitarica i krmnog bilja, na veći uzgoj vinove loze i povrtlarskih kultura.
Šumske površine nemaju gospodarskog značaja, uglavnom su zastupljene degradirane i
niske očuvane šume (oko 87%), dok tzv, visoke šume jele, bora i hrasta (duba), imaju malu
postotnu zastupljenost od oko 13% i spadaju u kategoriju zaštitnih šuma.
„Hrvatske šume“ Uprava šuma Split, Šumarija Imotski, izradila je program gospodarenja
šumama za gospodarske jedinice:
Badnjevica
Smještena je u istočnom dijelu Dalmatinske zagore neposredno uz granicu s Repulikom
Bosnom i Hercegovinom. Dužina ove jedinice (zračna linija) smjera sjeverozapad-jugoistok
iznosi cca 23 km, najveće je širine kod Imotskog smjera jugozapad-sjeveroistok i iznosi cca 6
km, a najuža je kod Donjeg Prološca preko kanjona Badnjevice, te iznosi 2.2 km zračne
linije. Smještena je na krškoj visoravni, strmim padinama i vododerinama koje se s južne
strane naslanjaju na Imotsko polje. Prema sustavu lokalne samouprave većim dijelom
smještena je na području Imotskog i grada Proložac, a manjim dijelom grada Lovreć.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
23
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Šuma i šumska zemljišta ove jedinice nalaze se na području katastarskih granica Vinjani,
Imotski-Glavina, Proložac, Postranje i Studenci, a ukupna površina jedinice iznosi 3318
hektar.
Mješovita šuma hrasta medunca i bijelog graba temeljna je zajednica u ovoj jedinici.
Orljača
Smještena je u katastarskim granicama Poljica, Medov Dolac, Zagvozd, Lokvičići, Krstatice,
Župa, Slivno, Lovreć, Grabovac i Rašćane. Širina (SI-JZ) iznosi 2.5 do 6.5 km, a dužina (JI-SZ)
je cca 20 km. Graniči s jedinicom Maglaj-Kruškovnik na sjeverozapadu, s jedinicom Osoje na
sjeveroistoku, te Žeževicom na zapadu. Ukupna površina iznosi 6842 ha.
Maglaj-Kruškovnik
Smještena je u katastarskim granicama Aržano, Dobranje, Cista, Lokvičići, Lovreć, Opanci,
Postranje, Studenci, Svib i Tijarica. Širina (SI-JZ) iznosi 4.5 do 9.2 km, a dužina (JI-SZ) je 19
km. Ukupna površina jedinice iznosi 7904 ha.
Osoje
Smještena je u katastarskim granicama Krstatice, Lokvičići, Medov Dolac, Podbablje, Poljica,
Postranje, Runović, Slivno i Zagvozd. Širina (SI-JZ) iznosi 7.5 km, a dužina (JI-SZ) je 20 km.
Ukupna površina jedinice iznosi 5338 ha.
Šumarija Imotski gospodari sa šumom i šumskim zemljištem od 30405 ha površine, a od
toga otpada:
a) obrasle površine
23850 ha
-panjača medunca
4076 ha
-panjača crnog graba
374 ha
-sjemenjača bukve
688 ha
-sjemenjača jele
102 ha
-šikara
17506 ha
-kultura crnog bora
1104 ha
b) neobrasle površine
5827 ha
c) neplodno zemljište
Tablica 5. Struktura šuma i šumskog zemljišta grada Imotskog u
visoke šume
nisko raslinje
Grad Imotski
6334
17506
ukupno
6334
17506
ha
ukupno
23850
23850
Ostale djelatnosti
Zanatske usluge i servisi
Prisutni su pretežno kroz samostalne obrtničke radnje među kojima su zanatska
proizvodnja, servisi, autoprijevoznici i ostale uslužne radnje. Većina ih se nalazi na području
grada Imotskog.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
24
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Iskorištavanje mineralnih sirovina
Od mineralnih sirovina najrasprostranjeniji je vapnenac koji se vadi na lokalitetu Vinjani
Gornji, i služi kao tehnički kamen u građevinarstvu.
Trgovina
U dosadašnjem razvoju područja u predratnom periodu očita je povezanost između
koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. Osim toga, obnova uslužne mreže,
prije svega trgovačke kao i raznih zanatskih radnji, smatra se jednom od pretpostavki
življenja na ovom području.
Usluge i trgovina razvijeni su kao i na ostalim područjima, u mjeri koja odgovara potražnji,
što je u uskoj vezi s mogućnostima zarade stanovništva, odnosno zaposlenja i efikasnosti
gospodarstva.
Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura
snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom za
svakodnevnu uporabu.
Dio trgovačkih kapaciteta, naročito u centru Imotskog, usmjeren je potrebama stanovnika
Imotskog, dok je periferni dio trgovačkih kapaciteta usmjeren prema stanovnicima obližnjih
općina.
Razvoj trgovina danas stagnira zbog jeftinije robe iz susjedne BiH.
Razvoj trgovačke djelatnosti temelji se na namjeri da gradsko središte bude i trgovačko
središte cijelog kraja u kojem će biti moguća nabavka onih vrsta poljoprivrednih i
industrijskih proizvoda koji su nužni za funkcioniranje suvremenih poljoprivrednih
gospodarstava.
Turizam
Grad Imotski ima uvjete za razvoj turizma zbog svojih jedinstvenih prirodnih obilježja i
prometnog položaja. Moguć je razvitak specifičnih oblika turizma (izletnički turizam,
tranzitni turizam, lovni turizam, seoski turizam, obzirom na mogućnosti stočarstva i
poljodjelstva).
Bogatstvo povijesno-kulturne baštine nudi široku lepezu turističkih usluga. Tu gost može
pronaći i provesti ugodne trenutke za razgledavanje, odmor, rekreaciju i zabavu.
Okolica Imotskog također je povoljna za sport i rekreaciju.
Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili:
- oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim
regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa
- razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki
vrijednog gospodarskog područja
- dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta
- podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
25
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Osnovne postavke razvitka gospodarstva su:
- poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit će osnovne
gospodarske grane
- posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.)
- proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje
(prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih
sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge,
graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.)
Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska
valorizacija cjelovitog resursa ovog područja.
U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti, ovaj dokument prostornog uređenja
ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi
mjere kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita
i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti.
Društvene djelatnosti
Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva
u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture.
U oblasti kulture potrebno je osigurati uvjete za rad kina, kazališta, nastupanje dramskih
grupa i sl., te predvidjeti realizaciju višenamjenskih prostora koji mogu primiti kulturne
sadržaje u lokalnim središtima, a posebno djelatnost knjižnica i čitaonica koje se mogu
locirati i u okviru osnovnih škola ili u domovima kulture.
Ostale javne službe i ustanove
Ispostave županijskih tijela, financijskih institucija i banaka, pravosudnih i ostalih
državnih tijela, te ustanove ostalih javnih službi smještene su u gradskom središtu
Imotskom. Tek eventualnim jačanjem razvojnih podcentara (lokalnih središta) kao
samostalnih središta moguće je očekivati i lociranje pojedinih službi u tim središtima.
Objekti infrastrukture
Cestovni promet
Osnovu cestovne mreže imotskog područja danas čini:
Državne ceste:
- D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH)
Županijske ceste:
- Ž 6156 G.P. Cera (granica R.BiH)-Ričice-Imotski (D 60)
- Ž 6157 Studenci (Ž6155) – D. Proložac – Glavina D. (D 60)
- Ž 6181 Šumet – Kamenmost (D60)
- Ž 6185 Gornji Vinjani (L67154) – Ž6264
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
26
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
- Ž6264 Imotski (D60) - G.P.Vinjani Gornji (gr. BiH)
Lokalne ceste:
- L67153 Proložac G. (Ž6184) – Imotski (D 60)
- L67154 Glavina Gornja – Vinjani G. (Ž6185)
- L67155 Đereci (Ž6185) – Jovića most (Gr. BiH)
- L 67157 Perinuša – Glavina D. (6157)
- L 67161 Glavina D. (D 60) – Medvid. Draga – Vinjani D. (D 221)
- L67166 Kukavice – L67155
- L67167 Jovići (L67155) – Leke (D 60)
- L67168 D 60 (Solduša) - Jelavići
- L67169 D 60 (Aračići) – Crna gora
- L67170 Vinjani D. (D221) – Runović (Ž6182)
Sa stanovišta razvijenosti cestovne mreže i moderniziranosti stanja ukupne cestovne mreže
za razvoj i povezanost grada Imotskog s regionalnim centrom Splitom i manjim centrima je
zadovoljavajuća.
Na području Grada Imotskog nalaze se cestovni granični prijelazi I. (Vinjani Donji) i II.
(Vinjani Gornji) kategorije.
Zračni promet
Postojeći interventni heliodrom nalazi se na području Vinjana Gornjih.
Energetski sustav
Postojeći sustav elektroopskrbe Grada Imotskog sadrži sljedeće elektroenergetske objekte:
Prenosni objekti:
DV 400 kV Konjsko - Mostar
DV 220 kV Zakučac – Mostar
DV 110 kV Grude – Imotski
DV 110 kV Imotski – HE Kraljevac
TS 110/35 kV Imotski (1x20 MVA)
Distribucijski objekti:
TS 35/10 kV Konjevode (2x8 MVA)
KB 35 kV TS Imotski – TS Konjevode, XHP 48-A 4x1x150 mm2, 90 m.
DV 35 kV TS Konjevode – TS Medviodovića Draga, 3x95 mm2 Ač, 14,4 km.
47 distributivnih TS 10/0,4 kV ukupne instalirane snage 17 MVA, od čega je: 17 trafostanica
tipa «Gradska» ukupne instalirane snage 12,6 MVA, 13 trafostanica tipa «tornjić» ukupne
instalirane snage 2,68 MVA i 17 trafostanica tipa «stupna» instalirane snage 1,7 MVA.
DV 10 kV s dužinom glavne trase cca 15,0 km, a zajedno sa odcjepima ima ukupnu dužinu
cca 29,0 km. Dalekovodi su izgrađeni na drvenim stupovima presjeka vodiča 50 mm2 u
dužini 9,7 km i presjeka 25 mm2 u dužini cca 19,3 km.
KB 10(20) kV ukupne dužine cca 23,5 km, noviji kabeli su tip XHE 49A presjeka 150 mm2 i
stariji tip EPHP 81 A presjeka 185 mm2.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
27
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Distributivni elektroenergetski konzum Grada Imotskog, danas iznosi:
- Opterećenje cca 10 MW
- Godišnja potrošnja oko 30 GWh.
Vodnogospodarstvo
Vodoopskrbni sustav grada Imotskog koristi pitku vodu iz izvorišta Opačac (rijeka Vrljika) čiji
je kapacitet od 500-1300 l/s.
Iz tog izvorišta u sklopu realizacije sustava „Grupni vodovod Imotski“ osigurat će se opskrba
najvećeg dijela naselja u bivšoj općini.
Kanalizacijska mreža
Od kanalizacijskih sustava izgrađeni su u samom centru grada sustavi mješovite
kanalizacije, fekalne kanalizacije i razdjelne kanalizacije koji su spojeni u sustav javne
kanalske mreže, čije se otpadne vode odvode do centralnog mehaničko-biološkog
prečistača. Pročistač se nalazi na području naselja a iz njega se pročišćena voda odvodi u
korito stare Vrljike.
Kanalizacijski sustav Imotskog je mješoviti sustav koji sve prikupljene otpadne i oborinske
vode dovodi gravitacijski do uređaja za pročišćavanje. To je moguće zahvaljujući činjenici da
se uređaj nalazi u nizinskom dijelu zapadno od samog mjesta. Najstariji dio kanalizacijske
mreže izgrađen je već 1935. godine, od kada se ona postupno razvija.
Uređaj za pročišćavanje Imotski je smješten u imotskom polju na lokaciji Glavina Donja,
približno 1 km jugozapadno od centra mjesta, uz lijevu obalu potoka Glavina. Uređaj se
nalazi na koti koja je niža od Imotskog što omogućava gravitacijski dotok otpadnih voda do
uređaja.
U radu uređaja postoje mnogi problemi koji rezultiraju da on može samo djelomično
zadovoljiti postavljene zahtjeve ispuštanja pročišćenih otpadnih voda. Obzirom na nisku
efikasnost pročišćavanja ovakvo stanje je prvenstveno posljedica niskog opterećenja
otpadnih voda na ulazu na uređaj, što omogućava da se i uz slabu efikasnost pročišćavanja
postigne djelomično zadovoljenje postavljenih zahtjeva.
Na ostalom području ne postoji sustav javne odvodnje već svako domaćinstvo zasebno
rješava odvodnju i dispoziciju otpadnih voda, najčešće putem individualnih septičkih jama,
tzv. crnih jama.
Pošta i TK; Uvođenjem nove tehnologije u oblasti telekomunikacija tj. digitalnog sustava i
izgradnjom nove poštanske zgrade u Imotskom, te već dovršenih poštanskih centara
(Vinjani Gornji i Vinjani Donji), područje Grada ima dobro riješenu telefoniju.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
28
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
1.2.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Na temelju iznesenih podataka o stanju u Gradu Imotskom, moglo bi se ustvrditi da slijedi
period sanacije i unapređenja postojećeg stanja u slijedećim oblastima:
•
komunalne infrastrukture
•
zaštite okoliša
•
opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima društvenog
standarda.
Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom
pristupu, tj. održivom razvoju.
Budući razvitak prostora Grada Imotskog uvelike ovisi o vrednovanju postojećih resursa,
prvenstveno u pogledu Imotskog polja, vrednovanju pograničnog položaja uz važne
državne ceste, razvitku poljoprivrede i stočarstva, čiste industrije, posebnih vidova turizma
koji će uvažavati prirodne i spomeničke atraktivnosti područja.
Stoga je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati sljedeće:
•
pogodnosti područja za razvoj specifičnih vidova turizma; prirodne ljepote, bogata i
bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstveno-rekreacijski i izletnički
turizam), športski turizam, kulturno povijesna baština, seoski i eko turizam u lokalnim
eko pansionima…
•
bogato i vrijedno kulturno-povijesno naslijeđe koje je potrebno integrirati u život
općine temeljna je vrijednost prostora koju je potrebno vrednovati prilikom planiranja
svih aktivnosti vezanih za uređenje pojedinih prostornih mikrocjelina
•
povoljan geoprometni položaj
U budućem razvitku djelatnosti i uređenju prostora neophodno je slijediti odrednice
održivog razvitka:
•
ekološki odgovarajući razvitak (razvitak koji je ekološki osjetljiv i omogućava
odgovarajuće korištenje, a katkad i nekorištenje prirodnih resursa (prenamjenu
poljoprivrednih površina, degradaciju krajobraznih vrijednosti i sl.)
jednakopravni razvitak kojim se omogućava ravnomjerna distribucija razvojnih dobiti,
unutar današnje i budućih generacija.
Prirodna obilježja grada Imotskog globalno ukazuju na mogućnosti razvitka ovog područja:
- Položaj Gradskog prostora, posebno u odnosu na prometne pravce koji se preko njega
protežu, pružaju imotskom području povoljne mogućnosti za integriranje u širi
regionalni prostor.
- Reljef, klima, pedološka osnova, vegetacija i vodni potencijali te prirodni fenomeni
jezera čine povoljne uvjete razvoju poljodjelstva, stočarstva i specifičnih vidova turizma
(lovni, rekreacijski, seoski, zdravstveni). Hidrološki odnosi i nedovršena regulacija
vodotoka još uvijek su ograničavajući faktori potpune iskorištenosti poljoprivrednih
površina.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
29
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Ograničenja razvoja
•
•
infrastrukturna opremljenost se javlja kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet
daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (cestovni promet, nedovršenost
sustava odvodnje, sustavnog zbrinjavanja otpada).
opremljenosti naselja i dijelova naselja pratećim sadržajima i objektima društvenog
standarda.
Poljodjelstvo i stočarstvo, bez obzira na spomenute povoljne prirodne mogućnosti,
posljednjeg desetljeća je u opadanju (uslijed nedostatka radne snage, nezainteresiranosti
za poljoprivrednom proizvodnjom zbog malih zarada i neadekvatnih državnih mjera za
razvoj poljodjelstva, nedovršenog melioracijskog sustava). Dovršenjem melioracijskih
radova poljoprivreda može u narednom razdoblju dati znatne ekonomske efekte.
Uzimajući u obzir koncentraciju stanovništva i gospodarskih aktivnosti zapaža se da je
područje Grada Imotskog predstavljalo težište razvoja, gdje su u Gradskom središtu Imotskom smještene sve središnje funkcije (koje su razvijene na teritoriju Grada).
U samom Imotskom razvijen je samo dio središnjih funkcija, pa se mnoge potrebe
stanovništva moraju zadovoljavati u susjednim regionalnim centrima. .
U cilju zadržavanja stanovništva i stvaranja uvjeta za povratak domicilnog stanovništva, u
budućem razdoblju treba se računati sa višom razinom opremljenosti središnjim funkcijama
kako u samom Imotskom tako i gradskim podcentrima koje je potrebno razviti.
Daljnji razvitak Grada Imotskog moguće je bazirati na slijedećem:
•
•
•
•
•
potrebno je poticati razvoj poljoprivrede, posebno na vrijednim poljima, razvoj prerade
poljoprivrednih proizvoda (zdrava hrana kao nužnosti radi očuvanja tla i voda – zabrana
korištenja kemijskih proizvoda u poljoprivredi), razvoj stočarstva na pašnjačkim
površinama (intenzivni uzgoj)
razvijenost prometne i ostale infrastrukture je vezana uz stanje gospodarstva, koje je
nužno prestrukturirati i poticati razvitak širih područja,
valorizacija krajobraznih vrijednosti i osobitih resursa područja (vode, krajobraz,
kulturna baština, prirodni fenomeni), potpuno je izostala. U cilju razvoj turizma na
ovom području vrednuje se kulturna i prirodna baština.
prirodne pogodnosti (relativno blaga klima, vode i vodene površine, poljoprivredne i
šumske površine, i dr.),
biološka raznolikost, vrijedno kultivirani krajobraz, spomenička i prirodna baština.
Iz navedenog slijedi da je budući razvitak potrebno zasnivati na racionalnom korištenju
prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život. Razvitak gospodarstva potrebno je
uskladiti sa specifičnim zahtjevima zaštite voda i izvorišta ovog područja. U polaznom
trenutku nije na tim izvorištima moguće graditi ubrzan gospodarski razvoj.
Prirodna bogatstva koja objektivno postoje treba postupno aktivirati, tj. valorizirati njihove
ekonomske vrijednosti, izraditi potrebne studije i programe za njihovo korištenje, razumno
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
30
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
ih dovoditi u funkciju privređivanja i zaštititi ih od pogrešne upotrebe ili neracionalnog
korištenja.
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.
Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesnogeoprometno-politički ustroj ovog prostora, izvršena je analiza prostorno-planske
dokumentacije kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj, a sve u cilju utvrđivanja
resursa i konflikata u prostoru Županije, te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne
elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj
organizaciji Županije.
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje sustav središnjih naselja,
odnosno izdvaja naselja u skupine koje su bitne za prepoznavanje skupa «manjih i
srednjih« gradova kao nositelja razvoja u prostoru Splitsko-dalmatinske županije.
U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je odrediti optimalni stupanj urbanizacije
(urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren gospodarskoj i društvenoj
razvijenosti Županije, te novi sustav središnjih naselja, razvojnih žarišta koji mora biti
sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije (gradovi i općine). U tu svrhu treba koristiti sve
prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg
regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije.
To opredjeljenje pretpostavlja policentričan razvoj, koji se ostvaruje takvom alokacijom
investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i
razvojnih središta u žarištu razvoja.
Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to
postoje objektivne potrebe i mogućnosti, podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja
za rad sposobnom stanovništvu, skrb prema starom stanovništvu, te stvarno poboljšanje
standarda i kvalitete življenja stanovništva.
Područja za razvoj naselja, tj. prostore u kojima se razvija najznačajniji dio rezidencijalnih,
javnih (zdravstvenih, kulturnih, upravnih, financijskih, obrazovnih i dnevno rekreativnih) i
prometnih funkcija naselja, potrebno je mjerama prostorno-planske politike razvijanja
sustava prometne, komunalne i društvene infrastrukture racionalno razvijati i povećavati
stupanj kakvoće života i rada u istima, te posebnim mjerama težiti smanjenju svih životnih
rizika stanovnika, ali i urbanog/ruralnog ekosustava u cjelini.
Ciljevi županijskog značaja se tako mogu sažeti:
- policentrični razvoj naselja i urbanih funkcija radi usklađivanja rasporeda stanovništva i
aktivnosti u prostoru Županije, kako bi se osigurali približno isti uvjeti i standard življenja
stanovništva u svim dijelovima Županije. Time se u prvom redu podrazumijeva takav
sustav Županije i šireg gravitacijskog područja koji će se uklopiti u državni sustav
središnjih naselja. Potrebno je aktivnim mjerama populacijske, porezne, zemljišne i
komunalne politike, opremanjem naselja poticati rast malih i srednjih gradova.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
31
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
- formiranje sustava malih i srednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru, zbog
uočenog nedostatka naselja koja bi mogla postati žarišta razvoja, na način da se
osiguraju uvjeti za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima
- demografska obnova stanovništva što se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih
demografskih tendencija (prirodnog prirasta, migracija i sl.), stalno poboljšavanje
strukturnih i ostalih obilježja stanovništva i osiguranje ravnomjernog razmještaja
stanovništva na prostoru Županije.
U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se ciljevi:
- Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog prometnog
sustava Županije; u oblasti cestovnog prometa glavni cilj razvitka je dostići razinu
razvijenosti na kojoj su zemlje Zapadne Europe. Na ovaj način moguće je uključiti
cestovnu mrežu Županije preko prometnog sustava Države u prometni sustav Europe,
što čini preduvjete bržeg gospodarskog razvitka; izgraditi mrežu autocesta i brzih cesta,
te rekonstruirati mrežu državnih cesta.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja:
- potpunije korištenje prirodnih resursa,
- očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže,
- površine za razvoj poljodjelstva i stočarstva treba aktivirati sukladno klimatskim i drugim
pogodnostima područja,
- zahvate eksploatacije mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima u zaštiti
okoliša, vodne potencijale iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva,
osigurati kvalitetu opskrbe vodom i odvodnju sa svih područja,
- bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje
budućih,
- predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne
prednosti pojedinih prostornih cjelina,
- zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja,
- poticati razvoj malih privrednih pogona.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Kao osnovni ciljevi se mogu istaknuti:
- očuvanje prostornog identiteta Županije,
- bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje
budućih,
- predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne
prednosti pojedinih prostornih cjelina,
- zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja,
- poticati razvoj malih privrednih pogona,
- provođenje mjera zaštite okoliša uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za buduće
naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u cjelini.
- usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša:
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
32
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
energetika i industrija – uvođenjem suvremenih tehnologija, alternativni izvori energije,
infrastruktura i komunalne djelatnosti – modernizacija mreža, rješavanje prometnih
problema, pročišćavanje otpadnih voda i izvedba sustava odvodnje, sustavno zbrinjavanje
otpada, smanjenje upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, proizvodnja zdrave
hrane,
- vodnogospodarstvo – zaštita i korištenje voda, zaštita od voda.
2.2.
Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su:
- intenziviranje gospodarskih aktivnosti, posebno čiste industrije, poljodjelstva, stočarstva
te bolje prometne povezanosti i jače integracije u širi regionalni prostor kao preduvjet za
postupan povratak odseljenog stanovništva i doseljavanje neautohtonog stanovništva.
- jačanje gradskog središta, razvojnih težišta te afirmacija podcentara kao težišta razvoja
gravitirajućih područja, opremanjem urbanim funkcijama i time poboljšavanjem
društvenog i komunalnog standarda stanovanja i življenja.
Očekivane buduće demografske promjene:
Dugoročnost demografskih procesa i posljedica (demografska inercija) utjecat će na daljnja
kretanja stanovništva grada Imotskog, te može usporiti stabiliziranje populacijskog razvoja.
Pošto je na ovom području demografsko osiromašivanje snažno utjecalo na poremećaje u
starosnoj i spolnoj strukturi, sigurno je da proces obnove stanovništva (bez obzira na mjere
društvene i ekonomske politike) zahtijeva duži vremenski period.
Neizvjesnost razvojnih mogućnosti stanovništva odnosi se na pitanja plodnosti i migracija
kao i na procjene mogućih efekata društvene i populacijske politike. Neizvjesnost
predviđanja vezana je za složenu prirodu i utjecaj demografskih, ekonomskih i drugih
činilaca.
Kako je već naglašeno, budući razvoj Grada ne može se zasnivati na autohtonom
stanovništvu (zatvorenoj populaciji), već će nužno biti vezan za imigraciju na područje
Grada. Projekcije o kretanju broja stanovnika uz mogućnost prikupljanja, obrade i
kvalitetne interpretacije podataka uvjetuju i promjenjive mogućnosti sagledavanja,
obuhvata i definiranja svih čimbenika utjecaja, napose gospodarskog razvoja. Zaključke o
budućem kretanju, s obzirom na broj stanovnika, najuputnije je, ili jedino moguće, izvoditi
iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog broja
stanovnika po popisnim godinama.
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Područje grada Imotskog, kao što je već rečeno, smješteno je u sjeveroistočnom
kontinentalnom dijelu Splitsko dalmatinske županije, prostorno i funkcionalno pripada
prostoru Imotske krajine, reljefno je prilično razvijeno i sa svim kraškim karakteristikama.
Prirodne karakteristike prostora značajno su utjecale na sadašnju organizaciju gradskog
prostora i korištenje površina.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
33
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Analizirajući prostor grada Imotskog sa aspekta organizacije prostora vidljivo je da su se
naselja formirala duž prometnica i uz plodne poljoprivredne površine. Ovim područjem
dominira gradsko središte Imotski u kojemu su koncentrirane funkcije rada, stanovanja i
ostale funkcije. Ovo područje danas predstavlja i razvojno težište grada Imotskog.
Organizacija prostora u nešto izmijenjenom obliku zadržati će zakonitost koju joj nameću
geografske prilike, tj. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne
organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život.
Rezidencijalni prostori uglavnom će započeti proces okupljanja pučanstva oko prometnica i
oko polja.
Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, ali će biti smještene van najkvalitetnijih
poljoprivrednih površina, te na lokacijama pogodnijim u odnosu na zaštitu voda i izvorišta.
Planirani sustav naselja temelji se na:
- novom administrativnom-teritorijalnom ustroju
- očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u širem,
županijskom prostoru
- globalnoj organizaciji prostora i njegovoj podjeli na okopoljsko, pribrdsko i planinsko
područje, te u odnosu na navedeno, smještaj pojedinih naselja.
- centralitetu naselja Imotskog – gradskog središta
- razvoju prometnih veza unutar gradskog područja te boljoj dostupnosti pojedinih dijelova
područja
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj utvrđen
je sustav naselja kojeg u odnosu na razinu opremljenosti objektima i uslugama društvenog
standarda i veličinu gravitacijskog područja, obzirom na relativno velik broj zaselaka, u
osnovi čine dvije grupe naselja:
- osnovne gravitacijske jedinice, tj. naselja koja imaju utjecaj na pripadajuće zaseoke
- manja lokalna središta tj. centri zajednice naselja koja imaju utjecaj na područje do 1000
stanovnika
- nadlokalno središte tj. naselje koje ima utjecaj na područje do 1000 stanovnika
Uže urbano područje grada Imotskog jest centralno područje (nadlokalni centar)
pripadajućeg gravitacijskog kompleksa.
Daljnji razvoj urbanog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija.
Položaj ovog naselja u širem prostoru, kao i ostvarena razina opremljenosti, potvrđuje
njegovu potencijalnu centralnu ulogu u okvirima šireg gravitacijskog područja.
Naselja koja bi trebala vršiti funkciju manjeg lokalnog centra (ili centra zajednice naselja)
objedinjavaju uslužne i druge funkcije te omogućavaju pučanstvu njihove neposredne
gravitacije da u granicama racionalne dostupnosti zadovolje svoje potrebe.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
34
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Ostala manja naselja Grada bi u planiranom razdoblju trebala razviti funkciju osnovnih
gravitacijskih jedinica za brojne pripadajuće zaseoke te bi se u njima koncentrirala naseljska
oprema osiguravajući svakodnevne potrebe gravitirajućeg pučanstva.
Za svaku vrstu prethodno navedenih centara utvrđeni su potrebni sadržaji društvenog
standarda, opskrbe proizvodima i uslugama, te nužno opremanje komunalnom i ostalom
infrastrukturom.
Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju sljedećih principa:
- funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu
postojećeg stambenog fonda
- revitalizacija pribrdskih naselja
- očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova
prioritetno opremanje izgrađenih struktura
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih
cjelina
Javljaju se ciljevi:
- racionalno korištenje prirodnih potencijala,
- evidentiranje i valorizacija čitavog prostora Grada u svrhu zaštite osobito vrijednih i
specifičnih prirodnih obilježja,
- u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu
slivnog područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu
posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i drugim
štetnim preparatima koji se koriste u poljoprivredi i njegovoj ugroženosti industrijskim i
naseljskim otpadnim vodama
Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem,
prirodni kultivirani krajolici, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju
biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak grada i županije.
Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva prije svega:
- zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora
- očuvanje i unapređenje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih površina uz
zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije
- očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih puteva, pješačkih staza često
obilježenih kapelicama-pokloncima)
- očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u
njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i
pripadajućom parcelacijom)
- oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i
ambijentalne vrijednosti
- očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i
gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora
- očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna
obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
35
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog
(ekološkog) načina obrade zemlje
- očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih
neka imaju simbolička i povijesna značenja
- očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao
što su šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj)
baštini.
2.3.
Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Javljaju se ciljevi:
- stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj područja, što podrazumijeva da se programima
revitalizacije (porodičnih gospodarstava, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnih
kapaciteta) obuhvate sva naselja od kojih su poneka demografski ispražnjena
- uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva potrebno je stvoriti u
postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice,
porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva, proizvodnih i uslužnih
djelatnosti i sl.)
- zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja
posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije.
- budući razvoj grada Imotskog vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj
temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet,
elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i
unapređenja čovjekove okoline (deponij).
- stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste
komparativne prednosti područja (poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog i
sportskog turizma), usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja
itd.
- podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima
koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora
- afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti
u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji
- afirmirati gradski centar, te razviti područne centre
- u odnosu na dosada prisutnu ekstenzivnu stambenu gradnju, utvrditi različite
standarde uređenja građevinskog zemljišta i nivo opreme naselja u zavisnosti od
vrijednosti područja, stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti
- afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno
korištenje i reprodukciju građevinskog, poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta.
- sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora, te
predlagati mjere za unapređenje oblasti.
U oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline:
- u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu
slivnih područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
36
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
-
posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i njegovoj
ugroženosti naseljskim otpadnim vodama.
afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline
uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost
svi radni pogoni, eksploatacije i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti potrebne
tehničke mjere za zaštitu prostora, te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko
potencijalnih zagađivača prostora
podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških
pojaseva (posebno oko postojećih pojaseva).
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,
obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturnopovijesnih cjelina
Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji
naseljskih sadržaja (stanovanje, gospodarski sadržaji i sl. sadržaji).
Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija:
- postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama
- očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima
- potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog
pojedinog naselja
- mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja
- prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja
Tablica 6. Prikaz građevinskih područja naselja grada Imotskog
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
MJEŠOVITA
NAMJENA
NASELJE
GLAVINA
GORNJA
GLAVINA
DONJA
IMOTSKI
MEDVIDOVIĆA
DRAGA
VINJANI
GORNJI
VINJANI
DONJI
UKUPNO
JAVNA NAMJENA
Izgr.
neiz.
Uk.
31,1
36,6
67,7
117,4
126,3
243,7
111,4
28,2
139,6
22,1
24,7
46,8
133,5
93,1
226,6
165,6
79,3
244,9
581,1
388,2
969,3
Izg.
7,7
4,1
11,8
neizg.
Uk.
1,2
1,2
5,8
13,5
4,4
11,4
GOSPODARSKA
NAMJENA
( poslovna )
izg.
1
neig.
20,6
Uk.
izg.
21,6
3,4
8,5
23,2
ŠPORTSKO
REKREACIJSKA
NAMJENA
20,6
21,6
neizg.
Uk.
2,6
2,6
2,6
6
JAVNE
ZELENE
POVRŠINE
izgrđ.
2,1
Uk.
2,1
UKUPNO
izgra
neizg.
Uk.
31,1
36,6
67,7
118,4
150,7
269,1
124,6
36,6
161,2
7,7
24,7
32,4
2,2
1,5
3,7
139,4
99
238,4
1,2
1,6
2,8
5,3
80,9
86,2
6,8
8,3
15,1
602,4
427,9
1030,9
2,1
2,1
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
37
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura
- izgradnju i uređivanje prostora planirati integralno na načelima održivog razvitka i
primjenjujući principe zaštite, postupnog rasta i komunalnog opremanja prostora
- osigurati prostor i lokacije za objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja, definirati i
preispitati ulogu državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Imotskog
- osigurati funkcionalne i prostorne uvjete za postizanje primjerenog stupnja urbaniteta za
područje grada Imotskog
- planskim mjerama osigurati zaštitu vrijednih područja, vodotoka i vodenih površina,
šumskih i rekreacijskih površina te zaštićenih spomeničkih i arheoloških cjelina i
lokaliteta.
- formulirati mjere aktivne zaštite i gospodarenja vrijednim i zaštićenim prostorima u cilju
njihova održavanja i uređivanja
U oblasti infrastrukturnih sustava posebno se ističu ciljevi:
- koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem
gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i
prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina
- odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na
okolinu
- u oblasti vodoprivrede nastaviti s radovima melioracije Imotskog polja (zaštita od
poplava, natapanje i odvodnja polja)
- u oblasti vodoopskrbe i zaštite voda i poljoprivrednog zemljišta,nastavit će se izgradnja
vodoopskrbnog sustava grupnog vodovoda Imotski, nadalje treba prioritetno rješavati
odvodnju otpadnih voda u naseljima koja ugrožavaju izvorište Opačac, gradnjom glavnog
kolektora s proširenjem uređaja za pročišćavanje u Imotskom
- u oblasti elektroprivrede kao prioritet se nameće izgradnja mreže srednjeg i visokog
napona (10(20), 35, 110 kV) za područje pogona Imotski, zamjena i rekonstrukcija
dotrajalih kabela, razvitak sustava daljinskog vođenja mreže srednjeg napona (35 i 10(20)
kV), i gradnja gradskih trafostanica 10(20)/0,4 kV i trafostanica za napajanje planiranih
gospodarskih zona, te kabliranje elektro-mreže
- u oblasti telekomunikacija, daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i
uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).
- u oblasti cestovnog prometa potrebna je rekonstrukcija kritičnih državnih, županijskih i
lokalnih prometnica (D 60 na dionici Kamenmost - Imotski, uređenje kritičnih točaka).
Također je neophodno uređenje parkirališta i gradnja javnih garaža.
- Potrebno je izraditi program sanacije deponija Kozjačić (potrebna je izrada studije
utjecaja na okoliš, idejna rješenja i projekti za građevnu dozvolu).
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
38
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku
strukturu Županije
Grad Imotski zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju,
koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima.
Grad Imotski smješten je u sjeveroistočnom kontinentalnom dijelu Splitsko dalmatinske
županije, prostorno i funkcionalno pripada prostoru Imotske krajine, prostorne cjeline u
sjeveroistočnom dijelu kontinentalnog područja Županije, između Sinjske i Vrgoračke
krajine, odnosno Poljica i dijela Makarskog primorja te državne granice prema Republici
Bosni i Hercegovini.
Područje grada nalazi se dijelom u zaobalnoj, a dijelom u zaobalno graničnoj mikroregiji
Splitsko dalmatinske županije.
Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja:
- poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi
ublažavanja negativnog demografskog procesa
- planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru
provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima
stanovanja i razvojem prometnih sustava
- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i
integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i
Hercegovinom, i
Očekivani procesi (demografske prognoze, urbanizacija, prometna mreža, ekonomičnija
mreža središnjih funkcija i sl.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će
najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području grada
Imotskog i njegovom okruženju. Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu
koncepciju prostornog razvitka i uređenja općina i gradova Splitsko dalmatinske županije.
I nadalje će se nastaviti proces urbanizacije u prostoru Grada Imotskog prvenstveno
temeljem utjecaja turizma na obali te industrije, trgovine, prometa i drugih tercijarnih
djelatnosti.
Gradsko naselje Imotski s 4757 stanovnika 2011. godine, kao značajno središte rada, i dalje
će biti pokretač cjelokupnog društveno-gospodarskog razvitka i života u njegovoj okolici.
Kao središte istoimenog područja, on je administrativno-upravno, gospodarsko, prometno,
obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se
razvijati kao regionalno središte uz poticanje daljnjeg razvoja radnih i uslužnih funkcija koje
su potrebne gradu i gravitirajućem području.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
39
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
3.2.
Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Prirodne i stvorene vrijednosti prostora grada Imotskog određuju namjenu prostora te
njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog
prostora. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne
sustave, šumske i poljoprivredne površine. Šumske površine određene su klimatskim i
pedološkim osobitostima prostora, te ih je kao zaštitna, gospodarska i rekreacijska
područja potrebno održavati i čuvati, te je manje kvalitetno i degradirani šumsko zemljište
potrebno pošumljavati.
Zemljište je osnova svake poljoprivredne proizvodnje pa odgovarajući agrotehnički stupanj
uređenosti zemljišta čini osnovnu pretpostavku za njegovo korištenje u funkciji
poljoprivredne proizvodnje.
Prostornim planom utvrđena je slijedeća namjena površina:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Građevinska područja naselja
- naselja
- javna i društvena namjena
- gospodarska namjena
- športsko-rekreacijske površine
- javne zelene površine
- površine infrastrukturnih sustava
- groblja
Građevinska područja izvan naselja
- Gospodarska namjerna
Poljoprivredne površine
- Osobito vrijedno obradivo tlo
- Vrijedno obradivo tlo
- Ostala obradiva tla (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd)
Šumske površine
- zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja)
Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište
Vodne površine
Eksploatacijske površine
Posebna namjena
Prometne površine
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne ceste
- ostale (nerazvrstane) ceste
- planinski protupožarni i gospodarski putovi
Ostale površine
posebna namjena
groblja
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
40
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Građevinska područja
Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji
razvoj i širenje naselja, radnih zona i športsko - rekreacijskih zona. Predložena veličina
građevinskih područja osigurava skladan prostorni razvitak respektirajući očuvanje
ambijentalnih i prirodnih vrijednosti područja te zaštite svih medija čovjekova okoliša
(posebno voda, izvorišta i poljoprivrednog zemljišta).
Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija:
postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama
očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima
potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog
pojedinog naselja
mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja
prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja
Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja
Sa stanovišta ukupnog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine, ali
naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i
ekstenzivnog širenja bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog
komunalnog opremanja. Stoga je u mjeri, u kojoj je to bilo moguće (respektirajući izdane
lokacijske i građevinske dozvole prema važećem PPU) revidirano građevinsko područje svih
naselja.
Određivanje građevinskih područja za razvoj i širenje naselja temelji se na slijedećim
kriterijima:
-
konfiguraciji terena i fizionomiji naselja
procjeni prostornih rezervi u okviru postojećih naseljskih struktura
naslijeđenoj morfologiji naselja i odnosu prema komunikacijskim
pravcima
racionalnosti komunalnog i infrastrukturnog opremanja naselja
IZMJENE I DOPUNE PPU GRADA IMOTSKOG, 2014.
MJEŠOVITA NAMJENA
NASELJE
izgrađ.
neizg.
ukupno
GLAVINA GORNJA
33,08
37,86
70,94
GLAVINA DONJA
117,93
128,7
246,63
IMOTSKI
113,89
28,2
142,09
22,1
24,7
46,8
134,34
94,72
229,06
MEDVIDOVIĆA DRAGA
VINJANI GORNJI
VINJANI DONJI
166,39
79,3
245,69
UKUPNO
587,73
393,48
981,21
promjena (%)
4,78
1,2
1,02
0
1,09
0,32
1,23
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
41
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Građevinsko područje naselja zauzima 981,21 ha, odnosno 17% ukupne površine Grada.
Područja namijenjena razvoju i širenju naselja predstavljaju područja u kojima se već nalazi
ili se planira stambena gradnja, objekti i sadržaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju
života u stambenom naselju kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske
ustanove, zdravstveni sadržaji i sl.), objekti fizičke kulture, uslužnog, proizvodnog zanatstva,
ugostiteljski objekti, prodavaonice i sl., turistički objekti, komunalni objekti i objekti
infrastrukture, mreža pješačkih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta, javnih
prostora, zelenih površina i dr.
U odnosu na važeći Prostorni plan građevinsko područje naselja mješovite namjene
povećano je za 1,23%, na način da su obuhvaćene čestice zemlje na kojima su izgrađene
stambene i druge građevine, te je revidirano izgrađeno i neizgrađeno a uređeno
građevinsko područje s obzirom na stanje na terenu, odnosno na komunalnu i
infrastrukturnu opremljenost pojedinog područja.
Prostornim planom se u okviru građevinskih područja naselja omogućuje gradnja skladišta,
komunalnih servisa, raznih radionica i pogona, od obrtničkih do industrijskih (tzv. naseljska
industrija), uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku veću od normi utvrđenih za
stambeno naselje, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike
površine zemljišta.
Područja za turizam, šport i rekreaciju
Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma i rekreacije određena su
respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja,
te za njih nije utvrđeno posebno građevinsko područje, već je turistička namjena usklađena
s “Režimima korištenja prostora”.
Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima raspolaže grad Imotski forsira se razvoj
specifičnih oblika športskog, rekreacijskog, lovnog, izletničkog, edukativnog i eko turizma.
Turističke zone mogu se urediti i kao isključivo športsko-rekreacijske površine namijenjene
za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i
poboljšanja turističke ponude, te manjih klupskih kućica u sklopu kojih se mogu organizirati
smještajni kapaciteti.
U okviru građevinskih područja, izdvojene športsko-rekreacijske zone u naselju su;
• R4, Glavina Donja, planirane, površine 2,6 ha, igralište
• R4 Imotski, izgrađena, površine 3,4 ha i planirana, površine 2,6 ha, igralište
• R4, Vinjani Gornji, izgrađena, površine 2,2 ha i planirana, površine 1,5 ha, igralište
• R4, Vinjani Donji, izgrađena 1,2 ha i planirana, površine 1,6 ha, igralište
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
42
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Građevinska područja izvan naselja
Građevinska područja radnih zona
Prostornim planom utvrđene su radne zone tj. zone za razvoj industrijsko-proizvodnoprerađivačkih kapaciteta, zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih
djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, komunalnih objekata,
objekata infrastrukture i sl.
U okviru radnih zona omogućuje se i gradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih centara, te
drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske
parcele.
Izdvojeno građevinsko područje za radnu zonu izvan naselja:
-
-
Gospodarska zona na području Vinjana Gornjih, smještenu uz državnu cestu D 60;
Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH), neizgrađena,
planirane površine 16,9 ha, uslužne, trgovačke i komunalno-servisne namjene.
Gospodarska zona na području Vinjana Donjih, izgrađena, površine 1,2 ha.
I3; planirana gospodarska zona u funkciji poljoprivredne proizvodnje na prostoru
Vinjana Donjih (prostor Drače)
K5 reciklažno dvorište
Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata čija je namjena isključivo stambena.
Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori, a
sve u funkciji osnovne namjene.
Potrebe gospodarskog razvitka uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog prostora koji
može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i
komunalnih i drugih službi.
Veliki potrošači zemljišta (skladišta, tržni centri, proizvodni pogoni i sl.) traže tzv. “mekše”
lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje, uz uvažavanje određenih lokacijskih
čimbenika, mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i
prometa.
Poljoprivredne površine
Prostornim planom su na temelju pedoloških i proizvodno ekoloških karakteristika zemljišta
utvrđene:
- osobito vrijedno obradivo tlo (Imotsko polje)
- vrijedno obradivo tlo
- ostala obradiva tla (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd) tj. veći poljoprivredni kompleksi
te manje površine u kršu (okućnice) izuzetno vrijedne za poljoprivredu
pašnjaci koji po svojim proizvodno-ekološkim karakteristikama predstavljaju nisko
produktivnu, ali ipak značajnu osnovu za razvoj stočarstva.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
43
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Tablica 18. Poljoprivredne površine
Naselje
Glavina Gornja
Glavina Donja
Imotski
Medvidovića Draga
Vinjani Gornji
Vinjani Donji
Ukupno
Površina u ha
osobito
vrijedno
vrijedno
obradivo
obradivo tlo
tlo
ostala
obradiva
tla
410
22,4
4,6
6,3
5,8
44,35
129,4
599,9
1054,25
135,2
195,5
77,4
306,2
Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području grada Imotskog treba očekivati kod većine
gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih, specijaliziranih gospodarstva.
Šumske površine
Prostornim planom utvrđena su područja pod šumskim zemljištem i to:
zaštitne šume (zaštita zemljišta, naselja, erozijskih područja, vodenih tokova) u koje
spadaju bjelogorične ili proizvodno zaštitne šume, te crnogorične ili protuerozijske šume.
Područje zaštitnih šuma zauzima površinu od 671 ha
Veći dio šumskog kompleksa grada Imotskog nalazi se na sjevernom dijelu, na vrlo
nepristupačnim predjelima.
Šume na ovom području trebaju zadovoljiti slijedeće funkcije:
- da omoguće zadovoljavanje lokalnih potreba drvne mase za ogrijev,
- da stabiliziraju tlo protiv erozionih faktora prirode (nagnuti tereni),
- da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu,
- da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju normalnog toka vode,
- da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitku turizma i rekreacije.
Zaštitne šume, na području Imotskog imaju prvenstveno zaštitnu funkciju: vodozaštitnu,
protuerozijsku, klimatsku, zaštitu prometnica i zaštitu prirode i krajolika.
Eksploatacijska područja
Također je na područjima gdje za to postoje uvjeti moguća gradnja pogona za eksploataciju
mineralnih sirovina (prema odredbama posebnog zakona);
Eksploataciju mineralnih sirovina na području Imotskog, obzirom na postojanje nalazišta,
usmjeravat će se u okviru već poznatog područja eksploatacije mineralnih sirovina,
odnosno vapnenca koji se vadi na lokalitetu Vinjani Gornji, i služi kao tehnički kamen u
građevinarstvu.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
44
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
3.3.
Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora
Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih
vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu.
Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element
nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrednovanju i zaštiti prostora
koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i
dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i
degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i
prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode.
Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne
pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima,
zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim,
arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj.
Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite;
- krajobraznih vrijednosti
- prirodnih vrijednosti i
- kulturno povijesnih cjelina
Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i
pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno
istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak
Grada i Županije.
Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:
•
•
•
•
•
•
•
•
Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,
zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina);
Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i
šumskih prosjeka);
Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu
izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i
ambijentalne vrijednosti;
Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih
drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti
prostora;
Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti
krajolika i slikovitih pogleda (vizura);
Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka,
od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
45
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
•
Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti
nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da
pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.
Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina
Prirodna baština
Osnovna intencija zaštite prirode jest maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i
ljudskim radom stvorenim vrijednostima, obzirom da su interesi za korištenje prostora
često vrlo konfliktni (turizam, stambena izgradnja, poljoprivreda, infrastruktura i dr.) te
dovode u pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela.
Zaštićeni dijelovi prirode na prostoru Grada Imotskog su Crveno i Modro jezero koji su
zaštićeni temeljem zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05) u kategoriji spomenika prirode,
geomorfološkog, i izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike u kategoriji posebnog rezervata,
ihtiološkog.
Naziv zaštićenog dijela
prirode -lokalitet
Rijeka Vrljika (izvor)
Općina/Grad
Kategorija zaštite
Godina proglašenja
Grad Imotski
1971.
Imotska jezera - Gaj
Crveno jezero
Grad Imotski
Grad Imotski
Modro jezero
Grad Imotski
Posebni rezervat
(ihtiološki)
Zaštićeni krajolik
Spomenik prirode
(geomorfološki)
Spomenik prirode
(geomorfološki)
1964.
1964.
Unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Imotskog nalaze se područja Ekološke
mreže
Republike Hrvatske („Narodne novine" br. 124/13.), odnosno tu se nalaze područja važna
za divlje svojte i stanišne tipove:
Crveno jezero HR2000934
Modro jezero HR2000935
Bočni kanal uz Vrljiku HR2001229
Vrljika HR2000933
Slijedom navedenog, za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim
zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke
mreže,
ocjenjuje se njegova prihvatljivost za područje ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti
prirode.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
46
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Šifra i naziv područja:
HR2000935 Modro jezero
Stanišni tip:
Kraške špilje i jame
Stalne stajačice
Mjere zaštite:
- Odrediti kapacitet posjećivanja područja
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
vrste i genetski modificirane organizme
- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške
vode
- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih
poboljšati ako su nepovoljni.
HR2000934 Crveno jezero
Divlje svojte:
-
Stanišni tip:
Imotska gaovica
Kraške špilje i jame
Stalne stajačice
Mjere zaštite:
- Odrediti kapacitet posjećivanja područja
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
vrste i genetski modificirane organizme
- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške
vode
- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih
poboljšati ako su nepovoljni.
HR2000933 Vrljika
Divlje svojte:
-
Imotska gaovica
Bjelonogi rak
Mjere zaštite:
- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema
potrebi izvršiti revitalizaciju
- Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko
su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
47
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
-
Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,
brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i
odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)
Očuvati povezanost vodnoga toka
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
vrste i genetski modificirane organizme
HR20001229 Vrljika
Divlje svojte:
-
Bjelonogi rak
Mjere zaštite:
- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema
potrebi izvršiti revitalizaciju
- Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko
su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
- Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi,
brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i
odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)
- Očuvati povezanost vodnoga toka
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone)
vrste i genetski modificirane organizme
Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste i
stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu
sukladno članku 24. stavku 2. zakona o zaštiti prirode (NN 80/13.).i članku 3. Pravilnika o
ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09.) Od zahvata
koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže, posebice treba izdvojiti
eventualno planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne
elektrane, centra za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih
građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte, hidrotehničke i melioracijske
zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona.
Posebne mjere za zaštitu prirodnih vrijednosti vezane za eventualno korištenje energije
sunca sadržane su u stručnoj podlozi pod nazivom „Mjere zaštite prirode (prijedlozi
zahtjeva zaštite prirode) za Izmjene i dopune PPU Grada Imotskog“ izrađene od strane
Ministarstva zaštite okoliša i prirode u svibnju 2914. godine.
Krajobraz
Cjelovita prostorna, biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne
do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja.
Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i
nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog
krajobraza, s posebnim naglaskom na karakteristična naselja, područja uz naselja, područja
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
48
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, ratarstvo,
voćnjaci, vinogradi i sl.)
Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i
kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o
slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja:
- kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske prisutnosti
i njihova načina života na određenom području
- očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost
- očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju morfološke i
strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i
tradicijski obiteljski vrt. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske
izgradnje sa svim suvremenim komforom, ali primjerenom seoskom domaćinstvu.
- tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika
- tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina
- prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću ekološku
stabilnost krajobraznog prostora.
Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba
što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti, što se posebno odnosi
na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza.
Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o
očuvanju krajobraza.
U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je :
•
poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz naselja,
na kraškom i planinskom području, očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i
krčenja
•
pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i
vodotoka (biološki radovi u slivu)
•
mjerama prevencije sprečavati šumske požare, gradnjom požarnih putova i presjeka
•
očuvati speleološke objekte (spilje, jame) i druge oblike krša, očuvati prirodne vodne
krajolike
U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je:
•
•
•
•
poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a gradnju
izvan građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza.
očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina, na način da se očuvaju autentične cjeline
zaseoka bez povezivanja s drugim zaseocima.
pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture,
prvenstveno u volumenima i oblicima
zahvate u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina i
izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom
neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
49
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Poljoprivredno zemljište
Prostornim planom je određeno osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište i
vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište.
Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od
promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite
poljodjelskog zemljišta:
•
popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana
•
voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom
vlasništvu
•
skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i
državnom vlasništvu
•
provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa
zakonom
Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu
poljoprivrednu namjenu, osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski
objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje).
Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Pri tome se ne
isključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljoprivrednog
zemljišta za pojedine veće poljoprivredne komplekse.
Šumsko zemljište
Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma
odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i
standardima. Postojeće šume ne mogu se prenamijeniti za druge namjene.
U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere:
•
izraditi šumsko-gospodarske osnove
•
makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši
uzgojni oblik
•
pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za
poljodjelstvo
•
izgrađivati šumske putove, vatroobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko
zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama.
Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje
zaštitnih šuma (naselja, eksploatacijskih područja, erozijskih područja) mora biti podređeno
njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u
održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem.
Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj
prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
50
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod
pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste.
U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji
zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima.
Graditeljska baština
Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH:
- arheološko nalazište Gradina na crvenom jezeru, Imotski, upisano u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-4626
- kulturno povijesna cjelina Imotskog, upisana u registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-5355
- crkva Sv. Franje Asiškog i samostan, Imotski, upisani u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z – 4594
- kompleks Režije duhana, Imotski, upisan u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-3688
- kompleks stare Zdravstvene stanice, Imotski, upisan u registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-4559
- kuća Benzon, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4004
- tvrđava Topana, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z4425
- POU Imotski, Zavičajni muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-4439
- slika Gospe od Anđela, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z- 5718
- zbirka Franjevačkog samostana , Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-4768
- srednjovjekovno groblje Rudežove kuće, Donji Vinjani, upisana u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-5934
- arheološko nalazište Borak, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-4622
- crkva Sv. Roka, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-3689
- arheološko nalazište Zelena glavica, Glavina Donja, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem Z-4623
- kulturno povijesna seoska cjelina Kukavice, Glavina Donja, upisana u Registar
kulturnih dobara RH pod brojem Z-5596
- ruralna cjelina Medvidovići, Glavina Gornja, upisana u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-3852
Preventivno zaštićena kulturna dobra:
- zgrada Zavičajnog muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem P- 4201
- proprovjedaonica i crkve sv. Frane Asiškog, Imotski, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem P-4325
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
51
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
Radeljića mlinica, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem P-4207
stara crkva sv. Katarine, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem P-4395
arheološko nalazište Janjišev dub, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem P-4455
zaseok Đuzeli, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem
P-3978
Kulturna dobra za koje se predlaže pokretanje postupka za upis u Registar kulturnih dobara
RH:
- arheološko nalazište Braćova glavica, Glavina Gornja
- arheološko nalazište Mala (Ukradenova ) gradina, Glavina Gornja
3.5.
Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u
cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova
prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju
i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije:
- državne ceste
- županijske ceste
- lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putovi
Na području grada Imotskog evidentirane su:
Državne ceste:
- D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH)
Županijske ceste:
- Ž 6156 G.P. Cera (granica R.BiH)-Ričice-Imotski (D 60)
- Ž 6157 Studenci (Ž6155) – D. Proložac – Glavina D. (D 60)
- Ž 6181 Šumet – Kamenmost (D60)
- Ž 6185 Gornji Vinjani (L67154) – Ž6264
- Ž6264 Imotski (D60) - G.P.Vinjani Gornji (gr. BiH)
Lokalne ceste:
- L67153 Proložac G. (Ž6184) – Imotski (D 60)
- L67154 Glavina Gornja – Vinjani G. (Ž6185)
- L67155 Đereci (Ž6185) – Jovića most (Gr. BiH)
- L 67157 Perinuša – Glavina D. (6157)
- L 67161 Glavina D. (D 60) – Medvid. Draga – Vinjani D. (D 221)
- L67166 Kukavice – L67155
- L67167 Jovići (L67155) – Leke (D 60)
- L67168 D 60 (Solduša) - Jelavići
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
52
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
L67169 D 60 (Aračići) – Crna gora
L67170 Vinjani D. (D221) – Runović (Ž6182)
Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije planirano je:
Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta:
- Zagvozd – Imotski – Vinjani – BiH (sa pripadnim spojevima na D60)
- Makarska – Rašćane – Runović – Imotski – BiH
Rekonstrukcija
- ŽC 6156 (Granica BiH – Cera – Ričice – Imotski -62) i izmještanje dijela trase
na dionici Modro jezero-Crveno jezero.
- Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6178 na cijeloj dužini koje omogućava
funkcionalnu alternativu DC 60 i vezu na čvor Zagvozd (A1) i odvojku
Medovdolac – Grabovac na DC-62.
- Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6179 i ŽC 6178 na cijeloj dužini koje
omogućava funkcionalnu alternativu DC 60, i vezu od DC 60 na DC 62 (na
čvor Zagvozd A1).
3.5.2. Energetski sustav
Koncept razvitka sustava elektroopskrbe temelji se na:
→
konceptu razvitka u prostoru
→
globalnim trendovima elektroopskrbnog razvitka
→
prostornom razmještaju konzuma električne energije
Globalni trendovi elektroenergetskog razvitka
Globalne trendove budućeg elektroenergetskog razvitka treba računati po dvije različite
metode i to:
• Strukturnoj metodi temeljenom na konceptu razvitka u prostoru i
• Statističkoj metodi temeljenoj na dosadašnjim elektroprivrednim trendovima
razvitka.
Globalne trendove budućeg razvitka električne energije određeni su po strukturnoj metodi
temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i strukturnih urbanističkih planova na
koje su primijenjeni elektroenergetski normativi za pojedine tipove potrošača.
Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji
od 3 temeljne skupine elektroprivrednih objekata i to:
• Temeljne mreže 110 kV
• Srednjenaponske mreže10(20) kV
• Mjesnih mreža 0,4 kV
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
53
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrbni sustav grada Imotskog koristi pitku vodu iz izvorišta Opačac (rijeka Vrljika) čiji
je kapacitet od 500-1300 l/s.
Iz tog izvorišta u sklopu realizacije sustava „Grupni vodovod Imotski“ osigurat će se opskrba
najvećeg dijela naselja u bivšoj općini.
Zone sanitarne zaštite izvorišta
Prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i
47/13) određeno je:
U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni
okoliš,
– građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
– uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev
uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i
maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za
građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,
– građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata
(tankvana),
– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada
podzemnih spremišta,
– skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je
dopušteno graditi prema odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona
sanitarne zaštite izvorišta,
– građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za
prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih
voda i
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.
U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethodno navedene zabrane iz IV
zone sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:
– skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg
u cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice
otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
– građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez
propisane zaštite voda,
– izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za
automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i
mineralnih voda.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
54
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethodno navedene zabrane iz III zone
sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:
– poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih
gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,
– stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20
uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom
zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela
dobre poljoprivredne prakse,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,
– građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,
– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,
– sječa šume osim sanitarne sječe,
– skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih
u cilju njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice
otpada, regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih
dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda
te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.
U I. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane
uz zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna
gospodarstva dužna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajućim
programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i
pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.
Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnja
Uređenje vodotoka i drugih voda obuhvaća: građenje, tehničko i gospodarsko održavanje
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju,
tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se
omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje. Zaštita od
štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od
leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica, te za otklanjanje posljedica od takvih
djelovanja.
Od ukupno raspoloživih površina oko 70% je izloženo periodičnom plavljenju manjeg ili
većeg inteziteta i trajanja, te suvišnom vlaženju tokom zime i proljeća.
Unutar sustava Trebižat-Vrljika-Ričica, za obranu od poplava izgrađeno je nekoliko
objekata:
- Prološka retencija je izgrađena da bi prihvatila poplavni val Ričice –Suvaje i njegovu
transformaciju. U istu ulazi regulirano korito Suvaje, a izlazi kanal Sija.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
55
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
-
Akumulacija Ričice je višenamjenski objekt. Izgradnjom brane kojom se pregradio
kanjon Ričice, nasuto pregradom visine 45,0 m ostvarena je akumulacija ukupne
zapremnine 33,1 hm³. Ovom gradnjom zaštićena su nizvodna sela i Imotsko polje od
poplavljivanja vodama Ričine, odnosno Suvaje. Retencijskim prostorom koji prihvaća
velike vode i kontroliranim upuštanjem voda u korito Suvaje omogućuje se
navodnjavanje Imotsko-bekijskog polja u vegetacijskom periodu.
Regulacija Suvaje sa obrambenim nasipima
Regulacija Sije sa obrambenim nasipima
Rijeka Vrljika je najveći vodotok Imotsko-bekijskog polja koji cijelom dužinom od 18,3 km,
od izvora Opačac do tunela Pećnik u Hercegovini, protječe tim poljem. Ona je glavni
recipijent polja koji prima vode čitavog niza odvodnih kanala u polju. Na području Hrvatske
dužina predmetnog vodotoka iznosi 12,7 km. Regulirana je na potezu od granice do ušća
Sije, u dužini od 10,9 km i na tom se potezu tretira kao zaštitni objekt od poplava.
Regulacija Vrljike je izvršena početkom šezdesetih i od tada nije vršena cjelovita
rekonstrukcija sistema i čišćenje korita.
Takvo stanje zahtijeva hitnu intervenciju, ali bilo kakav veći zahvat na rijeci Vrljici može
uslijediti tek nakon saniranja stanja na nizvodnom dijelu vodotoka koji protječe
hercegovačkim dijelom polja. Isto se odnosi i na povećanje kapaciteta tunela Pećnik i rijeke
Trebižat kao glavnog recipijenta u nizu.
Izgradnjom akumulacije Ričice, Imotsko-Bekrijsko polje je zaštićeno od dijela vanjskih
poplavnih voda. Najveći problem ostaju unutrašnje vode polja, odnosno recipijenti koji ih
trebaju primiti. Regulacijom dijela Vrljike, rekonstrukcijom tunela Pećnik i regulacijom
Trebižata riješilo bi se pitanje prihvata svih poplavnih voda. Kako se taj dio sustava nalazi na
teritoriju Federacije BIH, iz tog proizlazi potreba i obveza dogovaranja i usklađivanja radnji
sa mjerodavnim institucijama druge države.
Telekomunikacije
Brzi napredak telekomunikacija uvjetovao je promjenu koncepta u zavisnosti o razvoju
komunikacijske tehnologije i primjeni novih tehničkih dostignuća na ovom području.
U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje
pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i
sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno
planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja
potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja –
smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.
3.6.
Postupanje s otpadom
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada,
kompostiranje organskog dijela otpada, termička obrada ostatka organskog otpada iz
procesa predobrade i sortiranja otpada te odlaganje ostatka otpada nakon obrade) i
potencijalne makrolokacije za građevine u sustavu gospodarenja otpadom određeni su u
Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
56
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Od odlučujućeg je značaja u budućnosti smanjiti količinu otpada koji se mora deponirati, te
tako optimizirati korištenje raspoloživih lokacija za deponiranje otpada. Iz ekoloških i
gospodarskih razloga broj deponija treba biti što manji. Konačni cilj je izgradnja jednog
Centra za gospodarenje otpadom.
U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja
različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere:
- potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada uz
ceste
- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih osobina
otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr.
potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi.
Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika)
razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti.
Potrebno je izraditi program sanacije deponija Kozjačić (potrebna je izrada studije utjecaja
na okoliš, idejna rješenja i projekti za građevnu dozvolu).
Planom je određen položaj reciklažnog dvorišta (K5) i prikazan na karti „Korištenje i
namjena površina“ u mj. 1:25.000. Reciklažno dvorište je građevina namijenjena
razvrstavanju i privremenom skladištenju neopasnog otpada.
Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće
metalne kontejnere.
Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (papir, staklo,
plastika i dr.).
Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor, po mogućnosti
ograđen prikladnom ogradom ili zelenilom, na način da se ne ometa kolni i pješački promet
i ne zagađuje okoliš.
Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada (građevinski materijal iz iskopa i
obrađeni građevinski otpad) može se vršiti u susjednim jedinicama lokalne samouprave
unutar napuštenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (u kojima je prestala
eksploatacija) i u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu
osigurati tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu
sanacije i planiranoj namjeni devastiranog područja.
3.7.
Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih
zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš,
kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu:
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
57
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke
stabilnosti,
očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara,
očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika,
unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša postižu se:
- predviđanjem, praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih
utjecaja na okoliš,
- zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša,
- sprečavanjem rizika i opasnosti po okoliš,
- poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije,
- poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za
okoliš,
- ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja,
- sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš,
- sanacijom oštećenih dijelova okoliša,
- razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i
promicanjem zaštite okoliša,
- donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša,
- obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša,
- povezivanjem sustava i institucija zaštite okoliša Republike Hrvatske s međunarodnim
institucijama.
Zaštita okoliša temelji se na poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, opće
prihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse.
Da bi se omogućio kvalitetan život u već ili potencijalno ugroženim naseljima, te da bi se
mogle odrediti granice prihvatnih kapaciteta i izdržljivosti ekosustava na području grada
Imotskog potrebno je, prije svega, pristupiti izradi i kompletiranju podataka o tipu, lokaciji i
emisionim karakteristikama stacionarnih izvora zagađenja zraka (katastar emisija).
To će predstavljati osnovu za izradu sanacijskog plana kojim bi se sve, a naročito velike
zagađivače prostora, prisililo na tehničko - tehnološka poboljšanja, kao i obvezna
pridržavanja svih, zakonskim i gradskim propisima, utvrđenih mjera zaštite.
Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla:
-
-
u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na
temelju zakonske regulative.
u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo,
smanjiti emisije onečišćujućih tvari (kontaminaciju teškim plinovima, otpadnim
plinovima, komunalnim i industrijskim vodama, radionuklidima i dr.) u tlo na način da
izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša,
smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla,
opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla,
izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način da se
nepovratno izgubi što manje tla,
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
58
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
-
uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede
primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu
najmanje 20,0 m od ruba kolnika ceste;
radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj
čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih
otvorenih prostora.
Zaštita voda od onečišćenja i zagađenja
U sklopu mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, u odnosu na zaštitu voda,
mjerama zaštite je potrebno:
- sačuvati vode koje nisu onečišćene
- zaustaviti trend pogoršanje kakvoće voda (saniranjem ili uklanjanjem izvora
onečišćenja)
- osigurati racionalno korištenje voda
Veći dio ovog područja leži u okviru sanitarne zaštite vodozahvata Opačac, analizirajući
Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99), ovo područje bi spadalo u «vrlo osjetljivo područje
voda» - I kategorija, gdje je apsolutno zabranjeno ispuštanje otpadnih voda, bez obzira na
stupanj pročišćavanja.
Kako ne postoji drugo rješenje traženi stupanj pročišćavanja je treći stupanj čišćenja
otpadnih voda – kao u «osjetljivo područje».
Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda s predmetnog područja, moguće je samo uz
minimalno drugi ili treći stupanj pročišćavanja ovisno o veličini gravitirajućeg područja.
Primjenjiv je razdjelni sustav odvodnje uz potpuno čišćenje sanitarnih otpadnih voda i
eventualno čišćenje oborinskih voda. Osnovni princip da mjesto ispuštanja pročišćenih
otpadnih voda bude van II zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
Način sakupljanja, pročišćavanja i ispuštanja pročišćenih otpadnih voda za grad Imotski je
riješen u projektnoj dokumentaciji na razini glavnog projekta.
Kako bi se mogućnost zagađenja podzemnih voda smanjila na minimum, i u slučaju havarije
izbjegle velike negativne posljedice, predlaže se više manjih zasebnih odvodnih podsustava
za svako naselje u odnosu na jedan zajednički koji bi prikupljao veće količine otpadnih voda
iz naselja te koncentrirao zagađenje, a time umnogostručila opasnost od zagađenja
podzemnih voda.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja koje nema izgrađen sustav javne odvodnje
moguće je do njegove izgradnje niske stambene građevine i građevine s kapacitetom
manjim od 10 ES (korisnika ) priključiti na nepropusne septičku jamu odgovarajuće veličine
i tehničkih svojstava .
Za građevine kapaciteta većeg od 10 ES potrebna je izgradnja pojedinačnog uređaja uz
ugradnju bio diskova.“
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
59
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Ugradnja bio diskova potrebna je i u slučajevima kada nije moguće osigurati pražnjenje
nepropusne septičke jame.
Norme ispuštene vode utvrdit će se prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99),
zatim prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 6/01). Pravilnici se temelje na Zakonu o vodama (NN 107/95), a
izrađeni su prema Uputama Savjeta Europske unije o čišćenju komunalnih otpadnih voda
(91/271/EEC).
Državnim planom za zaštitu voda utvrđena je i kategorizacija voda. Prema prilogu D-2
Državnog plana podzemne vode koje se koriste ili planiraju koristiti za vodoopskrbu, gorski
potoci do naselja, vodotoci na kraškim područjima do naselja razvrstavaju se u «vrlo
osjetljivo područje», I. kategoriju vode.
Slijedom navedenog, podzemne vode u zonama sanitarne zaštite su planirane kao I.
kategorija vode. Stoga odabir stupnja i načina pročišćavanja se određuje za točno određenu
lokaciju u skladu sa njenim utjecajem na izvorište. Pročišćene otpadne vode s visokim III.
stupnjem čišćenja odgovaraju IV. –V. vrsti voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN
77/98), što se obzirom na planiranu kategorizaciju podzemnih voda, kao i korištenje vode
za vodoopskrbu, ne može dopustiti. Slijedi da bi prema podzemnim vodama trebala teći
voda II. vrste. Prema uredbi o klasifikaciji voda to je voda koja se u prirodnom stanju može
koristiti za kupanje i rekreaciju, a nakon odgovarajućeg pročišćavanja i za piće i druge
namjene u industriji. Navedene vrijednosti moguće je postići tehnološkim postupcima koji
se danas s uspjehom primjenjuju u sličnim slučajevima, odnosno kod povećanih zahtjeva za
čišćenjem otpadne vode.
Očuvanje čistoće zraka:
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka:
- očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti,
- postići najbolju moguću kakvoću zraka,
- spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime,
- uspostaviti, održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka na
teritoriju države.
Stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju
toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi
prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV);
- uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i
prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te
uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,
- redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom
smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija
na gradskoj i županijskoj razini,
- zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač.
Izvori onečišćavanja zraka su:
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
60
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se onečišćujuće tvari
ispuštaju u zrak (stacionarni izvori),
prijevozna sredstva (cestovna vozila, izvan cestovna vozila, lokomotive, brodovi,
zrakoplovi) koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak,
uređaji, površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se onečišćujuće tvari slobodno
šire zrakom bez određena ispusta ili dimnjaka.
Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga
područja i kakvoća življenja budućih naraštaja.
Dokumenti zaštite i poboljšanja kakvoće zraka su:
- strategija zaštite i poboljšanja kakvoće zraka,
- programi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka,
- izvješće o stanju kakvoće zraka.
Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta
Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode
imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere
zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave.
Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode
i njezinih vrijednosti.
Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost.
Ciljevi i zadaće zaštite prirode su:
- očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju
prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
- utvrditi i pratiti stanje prirode,
- osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja,
- osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova
prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,
- pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti
vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime,
- spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice
tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti,
- osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima:
- svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne
raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode,
- neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra
održivo,
- u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela,
mjere i uvjete zaštite prirode,
- zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni
surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
61
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije
nastanka štete,
javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na
pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo
uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom
prirodnih vrijednosti.
Zaštita prirode provodi se osobito:
- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti,
- provedbom mjera zaštite prirode,
- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i
planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva,
poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih
djelatnosti od utjecaja na prirodu,
- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa,
akcijskih planova i planova upravljanja,
- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti,
- uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim
vrijednostima,
- povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite
prirode,
- poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode,
- obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o
zaštiti prirode,
- poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite
prirode u odgoju i obrazovanju.
Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene
svojte.
Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi:
- divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske,
- usko rasprostranjeni endem,
- divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika
Hrvatska stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske.
Zaštićenom svojtom može se utvrditi:
- zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na
području Republike Hrvatske,
- divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s
ugroženom divljom svojtom,
- divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska
stranka i koji je na snazi.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
62
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena
biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini
dio hrvatske prirodne baštine.
Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena
Zakonom primjenjuju se posebni propisi.
Divlje svojte čine:
- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni
primjerci, njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi,
miceliji i dr.), njihovi dijelovi i derivati, i od njih dobiveni lako raspoznatljivi
proizvodi.
Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06)
proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa
ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog
zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.
Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u
okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa
dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije.
Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih
životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.),
uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u
kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo.
Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte.
Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za
pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode.
Mjere zaštite šuma
Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati
nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i
stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih
ambijentalnih vrijednosti kraja.
Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je:
- izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog
utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.).
- očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne
površine.
- prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o
maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
63
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
-
kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i
osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera.
Smanjenje prekomjerne buke
Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s
obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i
transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi
zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su:
promet (cestovni i željeznički) i buka iz industrijskih pogona.
Smanjenje prekomjerne buke provodi se na način:
- sprečavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja građevina, koje mogu
predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i
borave,
- za potrebe utvrđivanja i praćenja razine buke potrebno je izraditi karte buke za
područje
naselja Imotskog
- razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na
okoliš, razdvajanjem pješačkih i glavnih kolnih prometnih tokova, rješavanjem prometa
u mirovanju izgradnjom podzemnih garažnih objekata, izgradnja zapadnog ulaza u grad,
pretvaranje šire gradske zone u pješačku,
- razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjiti će se na način da se
industrijski pogoni dislociraju iz centralnog gradskog područja i to na dozvoljenu
udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu,
- razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata,
regulirati će se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj
regulativi, primjenom karte buke za određeno područje te inspekcijskim nadzorom.
Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača, šumskog i
travnatog, na degradiranim površinama sliva bujice. Uz ove biološke radove u slivu često su
potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje
bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu, objekti konsolidacije
obala korita, čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i dr.) kako bi se postiglo
smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu.
Da bi se eliminirale štetne posljedice izlijevanja bujičnih voda na stambene, gospodarske i
druge objekte, preplavljivanje prometnica i poljoprivrednih površina vodama i nanosom se
omogućilo da korita bujica služe kao kolektori ili recipijenti mjesnih sustava odvodnje
oborinskih voda, neophodno je ostvarenje protuerozijskih mjera na degradiranim
dijelovima sliva radi smanjenja i ujednačavanja dotoka u korita bujica gdje je regulacijskim
radovima potrebno osigurati zadržavanje nanosa iza retencijskih pregrada i smireno
protjecanje bujičnih voda bez ugrožavanja stabilnosti obala i dna korita.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
64
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale
provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije. Na takvim terenima obavezno je
poduzimanje slijedećih mjera:
- građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata za
uređenje bujičnih tokova (lateralni kanali, kinete, odvodni kolektori, pregrade i sl.)
- retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i
bujične nanose i sl.),
- biološki, šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje, melioracija i obnova šikara, izrada
konturnih rovova, intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl.).
- agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta, popravke strukture,
terasiranje i uređenje plodoreda i sl.).
Uspjeh zaštite tla od erozije ovisit će o kombiniranju navedenih mjera i usmjeravanja
aktivnosti na najugroženije dijelove prostora.
Mjere zaštite od požara
Opasnost od požara na području grada zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja
najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način
uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost
zračnim strujanjima, i sl.
Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima
prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao
takva spadaju u I. stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima,
objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I. stupanj ugroženosti.
Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u
prvom redu zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa.
Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se
otpornost čitavih naselja.
Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa. Ova
područja spadaju u vrlo nepristupačne predjele za intervenciju i upotrebu ljudstva u slučaju
izbijanja požara. To su uglavnom šume graba, većinom šikare i degradirano sitno raslinje sa
dosta suhog lišća i trava, pa su prema tome veoma osjetljiva za izbijanje i širenje požara,
posebno su osjetljive kompleksi šuma alepskog i crnog bora.
Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj. izdvajanjem i
osiguranjem zaštitnih pojasa, prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima, te
gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Važna je mjera
osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara.
U cilju zaštite od požara izrađen je Plan zaštite od požara grada Imotskog.
Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i
DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
65
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Mjere zaštite od potresa
Cijelo područje bivše općine Imotski, pa tako i prostor Grada Imotskog pripadaju IX. Zoni
MCS, što znači da svi budući građevinski zahvati moraju uvažiti tu seizmičku osobitost.
U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju
udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i
postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to:
• utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja bivše općine Imotski, kao podloga za
provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX stupnja MCS ljestvice,
• striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i
izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,
• pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a
naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati
otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja,
• pratiti pojave i posljedice potresa kod nas i u svijetu i o tome vršiti što potpunije
informiranje čime se održava trajni interes za oblast zaštite od potresa.
Poplave
Od ukupno raspoloživih površina oko 70% je izloženo periodičnom plavljenju manjeg ili
većeg intenziteta i trajanja, te suvišnom vlaženju tokom zime i proljeća.
Unutar sustava Trebižat-Vrljika-Ričica, za obranu od poplava izgrađeno je nekoliko
objekata:
- Prološka retencija je izgrađena da bi prihvatila poplavni val Ričice –Suvaje i njegovu
transformaciju. U istu ulazi regulirano korito Suvaje, a izlazi kanal Sija.
- Akumulacija Ričice je višenamjenski objekt. Izgradnjom brane kojom se pregradio
kanjon Ričice, nasuto pregradom visine 45,0 m ostvarena je akumulacija ukupne
zapremnine 33,1 hm³. Ovom gradnjom zaštićena su nizvodna sela i Imotsko polje od
poplavljivanja vodama Ričine, odnosno Suvaje. Retencijskim prostorom koji prihvaća
velike vode i kontroliranim upuštanjem voda u korito Suvaje omogućuje se
navodnjavanje Imotsko-bekijskog polja u vegetacijskom periodu.
- Regulacija Suvaje sa obrambenim nasipima
- Regulacija Sije sa obrambenim nasipima
Rijeka Vrljika je najveći vodotok Imotsko-bekijskog polja koji cijelom dužinom od 18,3 km,
od izvora Opačac do tunela Pećnik u Hercegovini, protječe tim poljem. Ona je glavni
recipijent polja koji prima vode čitavog niza odvodnih kanala u polju. Na području Hrvatske
dužina predmetnog vodotoka iznosi 12,7 km. Regulirana je na potezu od granice do ušća
Sije, u dužini od 10,9 km i na tom se potezu tretira kao zaštitni objekt od poplava.
Regulacija Vrljike je izvršena početkom šezdesetih i od tada nije vršena cjelovita
rekonstrukcija sistema i čišćenje korita.
Takvo stanje zahtijeva hitnu intervenciju, ali bilo kakav veći zahvat na rijeci Vrljici može
uslijediti tek nakon saniranja stanja na nizvodnom dijelu vodotoka koji protječe
hercegovačkim dijelom polja. Isto se odnosi i na povećanje kapaciteta tunela Pećnik i rijeke
Trebižat kao glavnog recipijenta u nizu.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
66
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Izgradnjom akumulacije Ričice, Imotsko-bekijsko polje je zaštićeno od dijela vanjskih
poplavnih voda. Najveći problem ostaju unutrašnje vode polja, odnosno recipijenti koji ih
trebaju primiti. Regulacijom dijela Vrljike, rekonstrukcijom tunela Pećnik i regulacijom
Trebižata riješilo bi se pitanje prihvata svih poplavnih voda. Kako se taj dio sustava nalazi na
teritoriju Federacije BIH, iz tog proizlazi potreba i obveza dogovaranja i usklađivanja radnji
sa mjerodavnim institucijama druge države.
Područja koja su označena kao poplavna treba predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive
na plavljenje, pa neće trpjeti velike štete zbog velikih voda.
U područjima gdje je prisutna opasnost od poplava a prostorno planskom dokumentacijom
je dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio
objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode. Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore
vode, bunare, cisterne, koji se moraju održavati i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi
način.
Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama,
Državnim planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane od poplava na lokalnim
vodama Splitsko-dalmatinske županije.
Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim,
kvaliteta i zaštita voda.
Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu od poplava,
obranu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica te otklanjanje posljedica takvog
djelovanja. Zaštita od poplava provodi se putem građevinskih i ne građevinskih mjera. Za
zaštitu od poplavljivanja prilikom oborinskog nevremena treba obnoviti sustav odvodnje
oborinskih voda. Gradnja nasipa određene visine jedan je od načina zaštite obalnog
područja uslijed nadolaska plimnom vala (visoke vode).
Mjere sklanjanja stanovništva
Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te
prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju
sklanjanja ljudi, u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa.
U sklopu mjera za sklanjanje stanovništva potrebno je osigurati uvjete za sklanjanje ljudi,
materijalnih i drugih dobara.
U sklopu izrade PPU Grada Imotski izrađen je zaseban elaborat „Plan urbanističkih mjera
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ koji čini sastavni dio Prostornog
plana.
Područje Grada Imotski je obzirom na broj stanovnika i nepostojanje objekata koji su
posebno ugroženi svrstan u 2. stupanj ugroženosti.
Prema članku 2. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
/NN 29/83, 36/85 i 42/86), skloništa za zaštitu stanovništva grade se u naseljenim mjestima
u kojima živi preko 2000 stanovnika.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
67
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
Pošto područje grada Imotskog i naselja Vinjani Donji ima preko 2000 stanovnika na tom
području je potrebna izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa veličine do 50
sklonišnih mjesta.
Prilikom gradnje velikih i složenijih objekata (poslovni kompleksi, škole, javni objekti,
turistički kompleksi, objekti društvenog standarda i sl.) predvidjeti izgradnju skloništa u
najpogodnijem ukopanom dijelu objekta sa mogućnošću lociranja rezervnog izlaza izvan
zone ruševina – H/2 tj. pola visine objekta.
____________________________________________________________________________
URBOS doo Split
68
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine RH" broj: 153/13.),
Odluke o izradi Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Imotskog ("Službeni glasnik
Grada Imotskog", broj __/14.), i članka 31. Statuta Grada Imotskog ("Službeni glasnik Grada
Imotskog“, broj 02/09,01/13 i 4/13.), Gradsko vijeće Grada Imotskog na ___sjednici, održanoj
dana___.___. 2015. godine, donosi:
ODLUKU (prijedlog)
o Izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada
Imotskog
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog, „Službeni glasnik Grada
Inmotskog br. 02/08.“ (u nastavku teksta: Izmjene i dopune), što ih je izradila tvrtka URBOS doo
Split – Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša uz suradnju nadležnih službi Grada
Imotskog.
Članak 2.
Izmjene i dopune sadržane su u elaboratu «Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada
Imotskog» izrađene od strane tvrtke URBOS-u doo iz Splita (ug. broj: 620/14.) a sastoje se od
slijedećih dijelova:
I. Tekstualni dio
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
II. Grafički dio
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2.1. PROMET
2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
2.3. ENERGETSKI SUSTAV
2.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – KORIŠTENJE VODA
2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – ODVODNJA OTPADNIH VODA
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA,
3.1. PODRUČJA POSEBNIH VJETA KORIŠTENJA
3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
3.3. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:25000
1:5000
III. Obvezni prilozi
A
OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA
B
IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA
________________________________________________________________________1
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
C
D
E
F
G
H
STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA
POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI
EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak 3.
U članku 5. se pod naslovom „I Razvoj i uređenje površina naselja“, mijenja prvi stavak i glasi:
„ 1. Cjelina izgrađenog i neizgrađenog a uređenog dijela naselja(mješovita namjena – pretežito
stanovanje)- svijetlo žuta;
te se dodaje druga točka koja glasi:
„2. Izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja“
U istom članku se pod naslovom „Javna i društvena namjena“ dodaje treća točka koja glasi:
„D7-vjerska“.
U istom članku se pod naslovom „Športsko-rekreacijska namjena“ u prva točka mijenja i glasi:
„športski centri (R4)“.
U istom članku se pod naslovom „Gospodarska namjena“ ubacuje nova prva točka koja glasi:
„Proizvodna – I3 – gospodarska zona u funkcji poljoprivredne proizvodnje“
U istom članku se pod naslovom „Gospodarska namjena“, u prvoj točki „Poslovna“ na kraju ubacuje
: „K5 reciklažno dvorište“.
Članak 4.
U članku 6. se riječi „lokacijskim dozvolama“ zamjenjuju sa „odgovarajućim odobrenjima za
građenje“.
Članak 5.
Članak 7. mijenja se i glasi:
Građevine od važnosti za Državu određene posebnim propisom i Prostornim planom Splitsko
dalmatinske županije na području Grada Imotskog su:
Državne ceste
-
D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH)
Međunarodni cestovni granični prijelazi
stalni cestovni međunarodni granični prijelaz I. kategorije Vinjani Donji
granični cestovni prijelaz II. kategorije Vinjani Gornji
________________________________________________________________________2
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Plinski magistralni sustav
Planirani međunarodni plinovod Zagvozd – Imotski – Posušje sa pripadno mjernim
redukcijskim stanicama
Elektronička komunikacijska infrastruktura
Komunikacijska infrastruktura na samostojećim antenskim stupovima
Sustav motrenja, javljanja i uzbunjivanja
Vodne građevine
Građevine na međudržavnim vodama
Sustav Trebižat-Vrljika-Ričica
Retencije i akumulacije za obranu od poplava
Akumulacija „Ričice“
Lateralni kanali i druge građevine za zaštitu od poplava, natapni kanali
Glavni vodosprovodnik Imotsko-Bekrijskog polja, dužine 3,20 novog kanala i 9,5 km
starog natapnog kanala.
Građevine na zaštićenom području – zaštićeni dijelovi prirode; Građevina u posebnom rezervatu;
Ihtiološki rezervat Vrljika (vodoopskrbni sustav).
Članak 6.
Članak 8. mijenja se i glasi:
Građevine od važnosti za Županiju na području Grada Imotskog su:
Prometne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
Cestovne građevine:
Županijske ceste
Obuhvaćaju sve danas razvrstane županijske ceste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u
kategoriji županijskih cesta, te ostale ceste koje će se naknadno razvrstati u županijske ceste.
Broj ceste
6156
Opis
Duljina (km)
Gr.BiH-Cera-Ričice-Imotski
17,8
(D60)
6157
Studenci (Ž6155)-D.Proložac 19,4
– Glavina D.(D60)
6178
Ž6179-Medovdolac8,4
Dobrinče-Ž6180
6181
Šumet-Kamenmost (D60)
6185
Gornji Vinjani (L67154)- 3,0
Ž6264
6264
Imotski (D60) - G.P.Vinjani 7,6
Gornji (gr. BiH)
________________________________________________________________________3
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Građevine zračnog prometa:
Helidromi-interventni
Planirani; Vinjani Gornji
Energetske građevine
- DV 110 kV Grude – Imotski
- DV 110 kV Kraljevac – Imotski
- TS 110/35 kV Imotski
TS 35/10 Imotski
TS 110/35 Imotski
Plinski distribucijski sustav
Visokotlačni plinovod MRS Zagvozd – RS Šestanovac – RS Imotski – RS Vrgorac max
radnog tlaka 12 bar predtlaka
Redukcijske stanice – RS Šestanovac, RS Imotski i RS Vrgorac.
Vodne građevine
Grupni vodoopskrbni sustav Imotske krajine
Podsustav Opačac
Podsustav Josip Jović
Građevine sustava odvodnje
Sustav odvodnje otpadnih voda Imotskog
Regulacijske i zaštitne građevine
regulacijske i zaštitne vodne građevine na lokalnim vodama (stalni vodotoci, bujice,
odvodni kanali, retencije i dr.),
građevine za obranu od poplava na lokalnim vodama i
građevine za zaštitu od erozija i bujica koje poboljšavaju postojeći režim voda
područja Županije (ustave, brane, stepenice, izgrađene kinete i dr.).
Građevine za melioracijsku odvodnju
Melioracijski sustav Imotskog polja
Sustav navodnjavanja
Sustav navodnjavanja Imotsko-Bekijskog polja
Koristeći postojeće vodne potencijale (vodotoke, oborinske vode, izvorišta, kumulacije, podzemne
vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbne sustave u vrijeme smanjena potrošnje i dr.) za
razvoj poljoprivredne proizvodnje, omogućuje se izgradnja sustava za navodnjavanje sa
akumulacijama ili mikroakumulacijama na temelju usvojenog Plana navodnjavanja za područje
Splitsko-dalmatinske županije.
Slobodne carinske zone
Planirana:
Imotski
________________________________________________________________________4
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 7.
U članku 12. se u drugom stavku iza riječi „neizgrađenog“ ubacuju riječi „ a uređenog“.
Članak 8.
U članku 25. dodaje se zadnji stavak koji glasi:
„Detaljnije smjernice oblikovanja urbanih cjelina propisane su u članku 113. Točka 1.“
Članak 9.
Članak 29. mijenja se i glasi:
„Površine za razvoj i uređenje naselja mješovite namjene, namijenjene su za uređenje građevnih
čestica za potrebe izgradnje stambenih, stambeno poslovnih i poslovnih građevina s mogućim
pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje te zelenim, parkovnim, rekreacijskim i
infrastrukturnim površinama.
Stambene građevine su namijenjene isključivo stanovanju.
Pod stambeno poslovnim građevinama smatraju se građevine u kojima se pored stambene obavlja
poslovna djelatnost ili djelatnosti poslovnog karaktera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje
zraka, vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne,
bankarske, poštanske, ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, javni i društveni sadržajidječji vrtići i sl.). Stambeno poslovne građevine su građevine kod kojih je najviše 50% građevinske
(bruto) površine poslovne namjene, odnosno maksimalno 80% ukoliko je riječ o ugostiteljskoturističkoj namjeni (apartmani).
Poslovne građevine su građevine isključivo poslovne namjene u kojima se obavlja poslovna
djelatnost ili djelatnost poslovnog karaktera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i
tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske,
ugostiteljske, turističke, servisne, trgovačke i sl.).
Stambene građevine moguće je graditi kao jednoobiteljske , višeobiteljske te na području naselja
Imotski i višestambene građevine.
Jednoobiteljske stambene građevine su građevine sa maksimalno 3 stambene jedinice i 400 m²
građevinske (bruto) površine. Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa maksimalno 4
stambene jedinice. Višestambene građevine su građevine sa više od 4 stambene jedinice.
Na građevnoj čestici, uz osnovnu građevinu mogu se graditi pomoćne građevine.“
Članak 10.
Članak 30. mijenja se i glasi:
„U slučaju kada se neposredno primjenjuju ove odredbe veličina građevne čestice, intenzitet
izgrađenosti građevne čestice za gradnju i/ili rekonstrukciju stambene, stambeno – poslovne i
poslovne građevine određuje se prema tablici iz ovog članka.
________________________________________________________________________5
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
NAČIN IZGRADNJE
Izgrađeni dio naselja
Stambena (obiteljska) samostojeće
građevina
građevine
dvojne građevine
skupne građevine
Stambeno poslovna, samostojeće
poslovna
građevine
(višeobiteljska)
dvojne građevine
građevina
Stambeno poslovna i Samostojeće
poslovna
građevine
(višestambena)
građevina
Neizgrađeni dio naselja
Stambena (obiteljska) samostojeće
građevina
građevine
dvojne građevine
skupne građevine
Stambeno poslovna, samostojeće
poslovna
građevine
(višeobiteljska)
dvojne građevine
građevina
Stambeno poslovna i Samostojeće
poslovna
građevine
(višestambena)
građevina
građevna čestica za gradnju i/ili
rekonstrukciju stambene, stambeno
poslovne i poslovne građevine
Najmanja
Minimalna Maksimalni
površina
širina (m)
koeficijent
2
(m )
građevne
izgrađenosti
čestice
kig
300
0,4
280
160
400
0,4
0,5
0,4
350
0,4
800
0,3
400
16,0
0,3
300
200
500
13,0
10,0
16,0
0,3
0,3
0,3
400
13,0
0,3
800
20,0
0,3
Koeficijent iskorištenosti (kis) za gradnju niske građevine može biti najviše 1,0, koeficijent
iskorištenosti (kis) za gradnju srednje građevine može biti najviše 1,5 a za gradnju višestambene
građevine može biti najviše 2,5.
Maksimalna tlocrtna površina stambene (obiteljske građevine) iznosi 200 m2, stambeno poslovne i
poslovne (višeobiteljske) građevine iznosi 300 m2, a stambeno poslovne i poslovne (višestambene)
400 m2.
Najveći broj građevina u nizu iznosi tri građevine.
________________________________________________________________________6
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 11.
Iza članka 30. dodaju se novi članaci 30 a, 30 b i 30 c koji glase:
Članak 30 a
„Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u cilju sanacije izgrađenih područja naselja.
Rekonstrukcija je moguća unutar postojećih gabarita zgrade ukoliko ti gabariti prelaze gabarite
određene člankom 30. ovih Odredbi.
Kod rekonstrukcije postojećih građevina na česticama manjim od navedenih u tablici u članku 30.
ovih Odredbi, ako je tlocrtna površina postojeće građevine manja ili jednaka površini građevne
čestice, prilikom rekonstrukcije ili zamjene moguće je zadržati postojeći koeficijent izgrađenosti, a
visinu je moguće prilagoditi propisanoj u članku 32.
Članak 30 b
Kod interpolacije nove građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja građevina
može biti smještena i na samom rubu građevne čestice, odnosno maksimalni kig može iznositi 1,0, i
to u slučaju kada je susjedna zgrada izgrađena na zajedničkoj međi.
Pod interpolacijom se podrazumijeva gradnja nove građevine u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja na neizgrađenoj građevinskoj čestici smještenoj između izgrađenih bočnih čestica
uz formirane ulice minimalne širine 3,0 m.
U slučaju interpolacije, nova gradnja se mora uklopiti u ambijent svojim oblikovanjem, mjerilom,
tipologijom te gabaritima. Minimalna neto tlocrtna površina nove građevine ne može biti manja od
100 m².
U slučaju interpolacije građevine kod koje su zgrade na susjednim bočnim građevnim česticama
izgrađene na regulacijskoj liniji, i nova građevina se mora postaviti na regulacijskoj liniji formirajući
ulični niz.
Članak 30c
Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevine za koju nije utvrđena građevna čestica čini pojas
zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, odnosno maksimalne širine H/2 visine građevine
(H = visina građevine mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha
nadozida potkrovlja). Izuzetno, građevna čestica postojećih građevina može se formirati na način
da je položena rubom građevine ukoliko na tom pročelju nema otvora.
U zemljište za redovnu upotrebu građevine ne mogu biti uključene javno prometne površine,
površine javnog parka ili druge uređene zelene javne površine kao ni dijelovi susjedne već
formirane građevne čestice.
Za zgrade za koje se izdaje rješenje o izvedenom stanju sukladno posebnom zakonu, moguće je
zadržavanje istaka i balkona koji čine dijelove građevina iznad prizemlja i konzolno su izbačeni izvan
građevnog pravca prizemlja, na minimalnoj visini od 3,0 m iznad javno prometne površine.
Članak 12.
________________________________________________________________________7
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
U članku 31. se riječi „niske i srednje“ zamjenjuju sa „stambene (obiteljske)“ i „stambeno poslovne
i poslovne (višeobiteljske)“te se u zadnjem stavku broj 19. se mijenja u broj 18.
Članak 13.
U članku 32., stavak 1. riječi „niske stambene i stambeno poslovne građevine“ zamjenjuju sa:
„Stambene (obiteljske) građevine“.
U istom članku, stavak 2. riječi „srednje građevine“ zamjenjuju sa: „stambeno poslovne i poslovne
(višeobiteljske) građevine“. U
U istom članku, stavak 4. se briše.
U istom članku, posljednji stavak, tekst: „u okviru obuhvata Urbanističkog plana Imotskog“,
zamjenjuje se sa slijedećim „u okviru gradskog naselja Imotski“.
Članak 14.
Članak 41., stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase:
Izvan granica građevinskog područja planirana je izgradnja:
- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd)
- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske
djelatnosti, seoskog turizma.
- lovačkih domova, pješačke i biciklističke staze;
- vidikovaca
- groblja
Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti te
seoskog turizma mogu se graditi sukladno kriterijima iz članka 42. u okviru površina vrijednog
poljoprivrednog zemljišta te ostalih obradivih tala, sukladno kartografskom prikazu 1. „Namjena
površina 1:25000“. U svrhu osiguranja propisane površine iz članka 42. moguće je uključiti i
zemljište koje je u kartografskom prikazu 1. „Namjena površina 1:25000“ označeno kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.
Građenjem građevina izvan građevinskog područja ne mogu se formirati naselja i ulice te se ne
mogu graditi neposredno uz vodotoke, uz državnu i županijsku cestu i na površinama vrijednog
obradivog poljoprivrednog tla, izuzev prostora Drače na području Vinjana Donjih, na kojem je
planirana gospodarska zona u funkciji poljoprivredne proizvodnje oznake I3, posebno označena na
kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
Članak 15.
Članak 42. mijenja se i glasi:
Pod stambenim i gospodarskim građevinama podrazumijevaju se građevine koje se za vlastite
potrebe, a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva grade izvan građevinskog
područja. Sukladno kategorizaciji i osjetljivosti prostora, graditi u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti može se jedino na površinama na kojima se djelatnost obavlja, a u grafičkom dijelu Plana
(kartografski prikaz 1. „Korištenje i namjena površina“ 1:25000., kartografski prikaz br. 4. Građevinska
područja naselja) je razgraničeno kao poljoprivredno zemljište, osim na I. kategoriji bonitiranog
zemljišta.
________________________________________________________________________8
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Mogućnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva bavljenje poljoprivredom i stočarstvom na
površinama od minimalno 1 ha.
Stambene i gospodarske građevine moraju činiti funkcionalnu cjelinu. U stambenim objektima ovih
cjelina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge.
Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje
ugostiteljsko turističkih usluga u seoskom domaćinstvu mogu se graditi prema kriterijima:
-
-
Građevine mogu imati najviše prizemlje, maksimalne visine 5,0 m, maksimalne
površine 400 m², i/ili potpuno ukopan podrum do 1000 m² građevinske bruto
površine.
Građevine moraju biti udaljene minimalno 100 m od obalne crte
Nije moguća gradnja više odvojenih pojedinačnih građevina
Odobrenje za građenje može se izdati samo na površinama koje su privedene svrsi i
zasađene trajnim nasadima (maslina, vinova loza i sl.) u površini od najmanje 70%
ukupne površine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i seljačkog domaćinstva
za pružanje ugostiteljsko turističke usluge. Prostornim planom se ove površine ne
mogu prenamijeniti u drugu namjenu.
Gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i
stočarstva mogu se graditi prema slijedećim kriterijima:
-
-
-
Na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 200 m²
građevinske bruto površine, maksimalne visine 5,0 m i/ili potpuno ukopan podrum
do 400 m2 građevinske bruto površine.
Na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje ukupne površine do 400 m2
građevinske bruto površine, maksimalne visine 5,0 m i/ili potpuno ukopan podrum
do 1000 m2 građevinske bruto površine.
Minimalna udaljenost od susjedne parcele je 10,0 m
Za djelatnost stočarstva minimalna udaljenost od građevinskog područja naselja
iznosi 500 m, a od kategorizirane prometnice 100 m.
Stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva
mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:
-
Može se izraditi samo jedan stambeni objekt
Stambeni objekti moraju se graditi kao jedinstvene građevine i ne može se graditi
više pojedinačnih građevina ukupno odgovarajuće površine
Stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno bez gospodarskih objekata
Minimalna udaljenost od susjedne parcele je 10,0 m
Katnost stambenih objekata može biti najviše podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez
nadozida)
Najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m².
Poljska kućica, kao građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve,
poljoprivredu opremu i sl.), se gradi na poljoprivrednom zemljištu najmanje površine 2000 m2, a
može biti tlocrtne površine najviše 20 m2.
________________________________________________________________________9
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Površina poljske kućice ne može se proporcionalno povećavati u odnosu na površinu zemljišta.
Katnost ovih objekata je prizemlje i kosi krov.
Poljske kućice ne mogu imati priključak na komunalnu infrastrukturu. Udaljenost poljskih kućica od
ruba susjedne parcele je minimalno 3 metra. Pomoćni objekti druge namjene ne mogu se
izgrađivati.
Gospodarske i stambene građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja djelatnosti
poljoprivrede i stočarstva i objekti poljskih kućica iz stavaka 4. 5., 6., i 7. ovoga članka ne mogu se
graditi izvan građevinskog područja na prostorima zračne udaljenosti manje od 300 metara od
obale vodotoka.
U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva
dužna su provoditi mjere zaštite iz članka 84. ovih Odredbi, odnosno provoditi mjere zaštite
propisane odgovarajućim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima
poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse.
Članak 16.
Članci 43., 45., 46, 47, 48, 49, i 50. se brišu.
Članak 17.
Članak 58. mijenja se i glasi:
Visina građevina i udaljenost građevine od ruba građevne čestice je određena za proizvodne
građevine:
- maksimalna površina građevne čestice iznosi 800 m²
- udaljenost građevine od ruba građevne čestice sukladno čl. 31.odredbi
- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice kig iznosi 0,5, a maksimalni koeficijent
iskoristivosti kis iznosi 2,0.
- visina: najveća visina iznosi P+3, odnosno 14 m.
- najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno
- parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici u skladu s točkom 5. ovih Odredbi.
Građevine mogu imati više podrumskih etaža za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi
duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u koeficijent iskoristivosti.
Maksimalna tlocrtna površina građevine iznosi
Članak 18.
Članak 59. mijenja se i glasi:
Unutar površine naselja (mješovita namjena) mogu se graditi hoteli prema slijedećim uvjetima:
- najmanja površina građevne čestice iznosi 800 m² a najveća 1500 m2.
- udaljenost građevine od ruba građevne čestice sukladno čl. 31.odredbi
- maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice kig iznosi 0,4, a maksimalni koeficijent
iskoristivosti kis iznosi 2,0.
- visina: najveća visina iznosi P+3, odnosno 14 m.
- najmanje 10% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno
- parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici u skladu s člankom 88. ovih Odredbi.
________________________________________________________________________10
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Građevine mogu imati više podrumskih etaža za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi
duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u koeficijent iskoristivosti.
Unutar granica gradskog naselja Imotski visina ugostiteljsko-turističkih objekata odgovara
maksimalnoj visini propisanoj za gradnju visokih građevina.
Članak 19.
Članak 60. stavak 2 mijenja se i glasi:
Izdvojeno građevinsko područje za gospodarsku namjenu na području Vinjana Gornjih, smješteno
uz državnu cestu D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH), površine
16,9 ha, uslužne, trgovačke i komunalno-servisne namjene. Za predmetnu zonu usvojen je
urbanistički plan uređenja. Urbanistički plan uređenja moguće je mijenjati i dopunjavati sukladno
zakonskim propisima i potrebama.
Izdvojeno građevinsko područje gospodarske zone u funkciji poljoprivredne proizvodnje – I3. U
okviru navedene gospodarske zone planirani su slijedeći sadržaji:
- proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš
- prerađivački-proizvodni pogoni
- zanatski sadržaji
- servisi i usluge
- komunalni sadržaji
- infrastrukturni objekti i uređaji
Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima:
- djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš
- građevna čestica za gradnju gospodarskih građevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno
prometnu površinu, čiji je kolnik najmanje širine 5,5 metara, ili je za javno prometnu površinu
prethodno izdana lokacijska dozvola
- veličina građevne čestice ne može biti manja od 800 m2;
- koeficijent Izgrađenost građevne čestice iznosi najviše 0,4
- visina gospodarskih građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te
tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne više od 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova
građevine)
- najmanja udaljenost građevine od međa sukladno čl. 31.odredbi
- najmanje 25% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata
zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m;
- parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici prema normativima propisanim u članku
88. uz obvezu rješavanja zajedničkih parkirališta u okviru zone.
- do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže
s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda;
- odvodnju otpadnih voda (sanitarnih, oborinskih i tehnoloških) potrebno je riješiti razdjelnim
sustavom.
- odvodnju sanitarnih otpadnih voda potrebno je riješiti izgradnjom vodonepropusne sabirne jame (do
10 ES) ili autonomnog uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda (Iznad 10 ES; 10 ES je cca 30
zaposlenih) do izgradnje sustava javne odvodnje i priključenja na isti.
- oborinske otpadne vode sa svih manipulativnih površina potrebno je propustiti kroz separator ulja i
masti.
________________________________________________________________________11
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-
-
tehnološke otpadne vode (vode od pranja objekta nakon izmjene peradi I si.) potrebno je zbrinuti u
nepropusne sabirne jame za tehnološke otpadne vode (s ovlaštenim pravnim subjektom zaključiti ugovor
o pražnjenju sabirne jame za tehnološke otpadne vode i odvozu taloga, te voditi urednu evidenciju o
pražnjenju i odvozu).
Posebno za prostor klaonice; projektirati razdvojenu kanalizaciju i to posebno za prostor klaonice, a
posebno za preostali manipulativni prostor (prostor za perad, prostor za sortiranje), Tako razdvojenu
kanalizaciju odvesti u dvije nepovezane jame. Jamu za gnojivo (gnojnicu) projektirati kao
vodonepropusnu, a uginulu perad odlagati na stočno groblje određeno po sanitarnom organu Grada.
Ukoliko na području Grada ne postoji stočno groblje, investitor, odnosno korisnik objekta dužan je
projektirati zatvorenu vodonepropusnu jamu za odlaganje uginulih životinja.
Gradnju na potencijalno poplavnim područjima potrebno je prilagoditi na način da se minimiziraju
rizici koji bi mogli nastati uslijed plavljenja područja.
Građevine mogu imati više podrumskih etaža za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi
duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u koeficijent iskoristivosti.
Postojeća zona skladišta eksploziva (K4) je realizirana i potrebno je primjenjivati posebne mjere
zaštite utvrđene posebnim propisima.
Obzirom da su jedinice lokalne samouprave dužne riješiti zbrinjavanje komunalnog i posebnih vrsta
otpada za svoj teritorij, određen je odgovarajući prostor za tu namjenu.
Planom je određen položaj reciklažnog dvorišta (K5). Reciklažno dvorište je građevina namijenjena
razvrstavanju i privremenom skladištenju neopasnog otpada.
Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta (lokacijski uvjeti) su:
a) na građevinskoj čestici reciklažnog dvorišta koeficijent izgrađenost natkrivenih građevnima
može iznositi maksimalno kig= 0,3, koeficijent iskorištenosti kis=0,3, građevine se grade
kao jednoetažne;
b) oblikovanje građevina odrediti će se tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno
posebnim propisima;
c) oblik građevne čestice maksimalne površine 5000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem
reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;
d) na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili više građevina prema tehnološkom rješenju
sukladno posebnim propisima;
e) uređenje građevne čestice, planiranje zelene površine i parkirališta odrediti će se
tehnološkim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propisima;
f) prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta reciklažnog dvorišta potrebno je
zadovoljiti i sljedeće uvjete:
− reciklažno dvorište izvesti kao prometno – manipulativni prostor, u ravnini s ulazno –
izlaznom plohom, s koje je omogućen pristup prostoru reciklažnog dvorišta;
− podna površina mora biti izvedena od nepropusne kolničke armiranobetonske
konstrukcije;
− zaseban plato mora biti osiguran za postavu prikladnih kontejnera za smještaj i
separaciju otpada;
− zaseban dio dvorišta, nad kojim treba izgraditi nadstrešnicu, mora biti osiguran za
sakupljanje, separaciju i obradu reciklažnog otpada;
________________________________________________________________________12
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
− zaseban površina mora biti osigurana za parkiranje osobnih vozila zaposlenika;
− na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili neposredno uz lokaciju mora biti dovoljno
slobodnog prostora za parkiranje osobnih vozila sa teretnom prikolicom,;
− na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta treba biti osiguran prostor za pristup i
manipulaciju vozila koja odvoze sakupljene otpadne tvari;
− oborinske vode s asfaltiranih površina reciklažnog dvorišta za otpad će se,
gravitacijski, skupljati na najnižim točkama reciklažnog dvorišta te preko HDPE slivnika
i HDPE okna, upuštati u predgotovljeni separator i taložnik.
Detaljna dispozicija sadržaja unutar zone odredit će se na temelju tehnološko tehničkog rješenja i
projektne dokumentacije.
Članak 20.
Članak 64. , oznaka „R1“ zamjenjuje se sa „ R4“.
Dodaje se novi stavak koji glasi:
„Građevine mogu imati više podrumskih etaža za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi
duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u koeficijent iskoristivosti.“
Članak 21.
Članak 70., dodaje se novi stavak koji glasi:
„Građevine mogu imati više podrumskih etaža za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi
duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u koeficijent iskoristivosti.“
Članak 22.
Članak 77. mijenja se i glasi:
Osnovu cestovnog prometa Grada Imotskog čine;
Državne ceste:
-
D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP Vinjani Gornji (gr. R. BiH)
Županijske ceste:
Ž 6156 G.P. Cera (granica R.BiH)-Ričice-Imotski (D 60)
Ž 6157 Studenci (Ž6155) – D. Proložac – Glavina D. (D 60)
Ž 6181 Šumet – Kamenmost (D60)
Ž 6185 Gornji Vinjani (L67154) – Ž6264
Ž6264 Imotski (D60) - G.P.Vinjani Gornji (gr. BiH)
Lokalne ceste:
L67153 Proložac G. (Ž6184) – Imotski (D 60)
L67154 Glavina Gornja – Vinjani G. (Ž6185)
L67155 Đereci (Ž6185) – Jovića most (Gr. BiH)
L 67157 Perinuša – Glavina D. (6157)
L 67161 Glavina D. (D 60) – Medvid. Draga – Vinjani D. (D 221)
L67166 Kukavice – L67155
L67167 Jovići (L67155) – Leke (D 60)
L67168 D 60 (Solduša) - Jelavići
L67169 D 60 (Aračići) – Crna gora
________________________________________________________________________13
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-
L67170 Vinjani D. (D221) – Runović (Ž6182)
Prostornim planom Splitsko dalmatinske županije planirano je:
Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta:
Zagvozd – Imotski – Vinjani – BiH (sa pripadnim spojevima na D60)
Makarska – Rašćane – Runović – Imotski – BiH
Rekonstrukcija
- ŽC 6156 (Granica BiH – Cera – Ričice – Imotski -62) i izmještanje dijela trase na
dionici Modro jezero-Crveno jezero.
Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6178 na cijeloj dužini koje omogućava funkcionalnu
alternativu DC 60 i vezu na čvor Zagvozd (A1) i odvojku Medovdolac – Grabovac na
DC-62.
Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6179 i ŽC 6178 na cijeloj dužini koje omogućava
funkcionalnu alternativu DC 60, i vezu od DC 60 na DC 62 (na čvor Zagvozd A1).
Članak 23.
Članak 78. mijenja se i glasi:
Postupanje i izgradnja unutar zaštitnog pojasa cesta definirani su Zakonom o cestama, a zaštitni
pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da sa svake strane iznosi:
- za brze ceste 40 m
- za državne ceste 25 m
- za županijske prometnice 15 m
- za lokalne prometnice 12 m
Unutar utvrđenih koridora cestovnih prometnica nije dozvoljena nikakva gradnja, sve dok se ne
utvrdi lokacijska dozvola za gradnju ili rekonstrukciju prometnice.
Nakon utvrđivanja građevinske parcele ceste preostali prostor koridora priključit će se susjednoj
namjeni.
Članak 24.
U članku 88., 3. i 4. stavak se brišu.
Članak 25.
Članak 89. se briše.
Članak 26.
Članak 90. mijenja se i glasi:
„Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim
rješenjima ovog Prostornog plana.
Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevine na
vlastitim građevnim česticama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.
________________________________________________________________________14
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova koristi se „Zajednički plan razvoja pokretne
komunikacijske infrastrukture“ izrađen od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske i potvrđen od
Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
U grafičkom prikazu određuje se područje elektroničke komunikacijske zone za smještaj
samostojećeg antenskog stupa unutar koje je moguće locirati samostojeći antenski stup
Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih
karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen
rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Ukoliko je unutar planirane elektroničke komunikacijske zone već izgrađen samostojeći antenski
stup/stupovi koji ne može prihvatiti druge operatere, tada je moguće planirati izgradnju dodatnog
stupa za ostale operatore/operatora, izuzev ako je postojeća lokacija u blizini ili na dijelu
arheološkog lokaliteta, gdje se onda uvjetuje izgradnja jednog antenskog stupa za prihvat više
operatera, uz prethodnu suradnju s nadležnim Konzervatorskim odjelom. Novi stup se može graditi
na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz, na način da se ovisno o uvjetima prostora
određuje područje – zona unutar koje je moguće locirati samo jedan stup.
Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve
karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja
nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.
Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećeg antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju
na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. Iznimno, izgradnja samostojećih antenskih
stupova na spomenutim područjima moguća je ukoliko se drugačije ne može osigurati kvalitetna
pokrivenost signalom elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme. Samostojeći
antenski stupovi ne mogu se graditi na područjima namijenjenim za zdravstvene, predškolske i
školske sadržaje i javne parkove. Ukoliko je neophodno graditi samostojeći antenski stup unutar
građevinskog područja, prioritetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, komunalnoservisne, infrastrukturne i slične namjene. Ne planirati smještaj samostojećih antenskih stupova na
područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u
kategoriji nacionalni park, strogi rezervat i posebni rezervat, te ostalim kategorijama ukoliko
zaštićeno područje obuhvaća malu površinu.
Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti područja nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju
samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području isti se trebaju planirati rubno, odnosno na
način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina.
Na prostoru velikih zaštićenih područja planirati minimalni broj stupova koji omogućava
pokrivenost. Na područjima zaštićenih dijelova prirode i graditeljske baštine tipske građevine za
smještaj opreme treba oblikovati u skladu s prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicijskom
arhitekturom.
Za pristupni put samostojećem antenskom stupu radi gradnje stupa, postavljanja i održavanja
opreme, moguće je koristiti postojeći šumski put, šumske prosjeke, staze i sl., odnosno ostale
prometne površine koje se kao takve u naravi koriste. Moguće je koristiti i novi prikladni pristupni
put koji vodi do prometne površine, odnosno one koja se kao takva u
naravi koristi. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati.
Za planirane samostojeće antenske stupove na području ekološke mreže (Uredba o ekološkoj
mreži), koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba
________________________________________________________________________15
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za ekološku mrežu odnosno na
ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže.
Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na
postojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim
propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.
Radio Relejne RR postaje kao i prostori za smještaj postaja za pokretne komunikacije mogu se
graditi izvan naseljenih područja. Ovim planom predviđa se zamjena radiorelejnih veza optičkom
kabelskom pristupnom mrežom prema samostojećim antenskim stupovima.
U postupcima ishođenja dozvola za gradnju objekata elektroničkih pokretnih komunikacija
potrebno je ispoštivati uvjete od interesa obrane vezano za zone posebne namjene i zaštitne i
sigurnosne zone vojnih objekata te ishoditi posebne uvjete i suglasnost MORH-a.
Članak 27.
Članak 91. mijenja se i glasi:
Pri određivanju podzemnih i nadzemnih telekomunikacijskih kanala i objekata treba uvažavati sve
kriterije korištenja i namjene prostora, te koristit postojeće koridore prometnog (ceste, željeznice) i
drugih infrastrukturnih sustava.
Telekomunikacijski kanali i objekti moraju biti građeni u skladu sa svim ekološkim kriterijima i
mjerama zaštite.
Nova elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem
elektroničkih komunikacijskih vodova planirati je sukladno načelima:
-
Za grad Imotski podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina
Za ostala naselja podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina
Za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje, podzemno slijedeči
koridore prometnica. Iznimno, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može
planirati i izvan koridora prometnica vodeći računa o pravu vlasništva
Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga
putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te
eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili potreba novih operatera, vodeći
računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera.
Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem
elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i
njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili
jednocijevnim stupovima u gradovima, naseljima i izvan naselja, bez detaljnog definiranja lokacija
(točkasto označavanje) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom.
Članak 28.
U članku 93. se na kraju prve alineje dodaje slijedeći tekst: “ i ukidanje TS35/10 kV ImotskiKonjevode)“
U članku 93. dodaje se treća alineja koja glasi: „DV 110 kV: Uvod DV 110 kV Kraljevac – Imotski u TS
Zagvozd“.
________________________________________________________________________16
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 29.
Članak 94. mijenja se i glasi:
Elektro-prijenosni sustavi moraju se planirati uvažavajući uvjete razgraničenja prostora prema
obilježju korištenja i namjeni, te se određuje širina zaštitnih pojasa:
POSTOJEĆI DALEKOVODI:
dalekovod 2x400kV - zaštitni koridor 80 metara (40 + 40 od osi DV-a)
dalekovod 400 kV - zaštitni koridor 70 metara (35 + 35 od osi DV-a)
dalekovod 2x220 kV - zaštitni koridor 60 metara (30 + 30 od osi DV-A)
dalekovod 220kV - zaštitni koridor 50 metara (25 + 25 od osi DV-a)
dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 50 metara (25 + 25 od osi DV-a)
dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 40 metara (20 + 20 od osi DV-a)
kabel 220kV - zaštitni koridor 6 metara
kabel 4 x 110 kV - zaštitni koridor 8 metara
kabel 2x110 kV - zaštitni koridor 6 metara
kabel 220 kV - zaštitni koridor 5 metara
PLANIRANI DALEKOVODI:
dalekovod 2x400kV - zaštitni koridor 100 metara (50 + 50 od osi DV-a)
dalekovod 400 kV - zaštitni koridor 80 metara (40 + 40 od osi DV-a)
dalekovod 2x220 kV - zaštitni koridor 70 metara (35 + 35 od osi DV-A)
dalekovod 220kV - zaštitni koridor 60 metara (30 + 30 od osi DV-a)
dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 60 metara (30 + 30 od osi DV-a)
dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 50 metara (25 + 25 od osi DV-a)
kabel 220kV - zaštitni koridor 12 metara
kabel 4 x 110 kV - zaštitni koridor 14 metara
kabel 2x110 kV - zaštitni koridor 12 metara
kabel 220 110 kV - zaštitni koridor 10 metara
Korištenje i uređenje prostora unutar koridora postojećih treba biti u skladu s posebnim propisima
i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. U zaštićenim pojasima nadzemnih
dalekovoda moguće je izuzetna rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu suglasnost nadležnih
tijela Hrvatske elektroprivrede (elektroprivrednog poduzeća -operator prijenosnog sustava ili
operator distribucijskog sustava).
Moguća su odstupanja u pogledu rješenja trasa planiranih dalekovoda i lokacija rezerviranih
transformatorskih stanica utvrđenih ovim planom, radi usklađenja s planovima Gradova i Općina,
trasa autocesta ili državnih cesta i ostalih infrastrukturnih objekata od državnog značaja. Također
se izmjenama ne smatraju promjene nastale uslijed primjene tehnoloških inovacija ili slijedom
korištenja preciznijih geodetskih podloga.
Za izgradnju transformatorskih stanica određuju se površine:
•
TS 110/x kV
- otvorena izvedba: cca 100x100 m
- zatvorena izvedba - GIS: cca 60x60 m
•
TS 400/220 kV cca 400x400 m
________________________________________________________________________17
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 30.
Iza članka 94. dodaje se novi članak 94a. koji glasi:
Program korištenja plina
- niskotlačni plinovodi
U gusto naseljenim dijelovima naselja ili u dijelovima grada od posebne povijesne i urbanističke
važnosti moguć je razvoj niskotlačnog plinskog sustava max radnog tlaka 100 mbar, a čija će se
opravdanost i obuhvat definirati izvedbenim projektima.
Koncepcija plinofikacije područja južnog dijela Splitsko-Dalmatinske Županije rezultirala je izradom
Koncepcije plinoopskrbe na području grada Imotski i općina Šestanovac, Cista Provo, Lovreć,
Proložac, Zmijavci, Zagvozd, Zadvarje te Vrgorac.
Plinoopskrba navedenog područja obavljat će se visokotlačnim i srednjetlačnim plinovodima.
- visokotlačni plinovodi:
Visokotlačnim plinovodom iz MRS ZAGVOZD, maksimalnog radnog tlaka 12 bar pretlaka snabdjevat
će se redukcijske stanice
RS ŠESTANOVAC, RS IMOTSKI i RS VRGORAC.
- srednjetlačni plinovodi:
Srednjetlačnim plinovodima maksimalnog radnog tlaka 4 bar pretlaka opskrbljivat će se svi
potrošači, široka potrošnja, komercijalni i industrijski potrošači na predmetnom području
Srednjetlačni (ST) plinovodi bit će izvedeni za maksimalni radni tlak do 4 bar pretlaka.
Trase ST plinovoda prate postojeće i planirane prometnice: državne, županijske, lokalne ulice,
glavne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice.
Srednjetlačnim plinovodima maksimalnog radnog tlaka 4 bar pretlaka opskrbljivat će se svi
potrošači, široka potrošnja, komercijalni i industrijski potrošači na području grada Imotski i općina
Šestanovac, Cista Provo, Lovreć, Proložac, Zmijavci, Zagvozd, Zadvarje te Vrgorac.
RS IMOTSKI opskrbljivat će potrošače na području grada Imotski te općina Proložac Zmijavci i
Runović.
1. Rješenje sustava plinoopskrbe unutar ove zone obuhvata prikazano je na kartografskom prikazu
u mjerilu 1:25000
2. Zaštitni koridor magistralnog plinovoda unutar kojeg je zabranjena bilo kakva gradnja bez
suglasnosti društva nadležnog za upravljanje plinovodom iznosi 60 m (30 m obostrano od osi
plinovoda). U postupku odobrenja zahvata u prostoru u koridorima plinovoda potrebno je
poštovati uvjete iz važećih propisa.
3. Horizontalni i vertikalni razmaci između plinske cijevi i ostalih građevina komunalne
infrastrukture (instalacija) bit će u skladu sa važećom zakonskom regulativom.
4. Smještaj trase planiranih plinovoda utvrđuje se u pojasu pješačkih staza i kolnika, sukladno
propisima DIN 1998.
5. Cijevi plinovoda potrebno je polagati s nadslojem min 1,2 m u prometnici i pješačkim stazama,
odnosno 0,8 m u zelenoj površini. U slučaju manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi.
________________________________________________________________________18
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
6. Prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka ili željezničke pruge izvode se obavezno u zaštitnim
cijevima.
7. Projektiranje i izgradnja distributivne plinske mreže mora biti izvršeno sukladno važećoj
zakonskoj regulativi.
Članak 31.
Članak 95. mijenja se i glasi:
Građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina provodi se prema programu građenja istih koji
se donosi na prijedlog ministra nadležnog za vodno gospodarstvo. Tehničko i gospodarsko
održavanje vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te osnovnih
građevina melioracijske odvodnje, provodi se prema programu uređenja vodotoka i drugih voda,
koji se donosi u okviru Plana upravljanja vodama.
U svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova građenja vodnih građevina na području Grada
Imotskog treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno
čestice javnog vodnog dobra za sve vodotoke, bujice i odvodne kanale, a za nasipe i objekte
obrane od poplava treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine 10,0 m od nožice nasipa ili
ruba objekta. Ovisno o veličini i stanju uređenosti vodotoka, Širina inundacijskog pojasa, odnosno
udaljenost izgradnje novih objekata od gornjeg ruba korita, odnosno čestice javnog vodnog dobra
može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima za svaki objekt
posebno.
U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti
izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati
vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja vodotoka. Vanjsku granicu
uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa na vodama I. i II. reda određuje ministarstvo nadležno
za vodno gospodarstvo na prijedlog „Hrvatskih voda".
Članak 32.
Članak 96. mijenja se i glasi:
U dosadašnjim građevinskim područjima koji su u potencijalno poplavnom području, investitori i
projektanti stambenih objekata, prometnica i ostalih objekata, a posebno važnijih poslovnih
građevina (farme, skladišta i si.), dužni su uzeti u obzir navedenu činjenicu, te predmetne objekte
uskladiti sa uvjetima koji se mogu javiti uslijed velikih voda.
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja
vodnog režima, zabranjeno je:
na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju,
pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, prelaziti i voziti motornim vozilom izuzev na
mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može
ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina;
u uređenom inundacijskom pojasu bez dozvole orati zemlju, saditit i sjeći drveće i grmlje;
u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 10 m od vanjske nožice nasipa,
odnosno do 5 m od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip
(obala i obaloutvrda), podizati zgrade, ograde i druge građevine osim regulacijskih i
________________________________________________________________________19
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-
-
-
zaštitnih vodnih građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, kopati i bušiti zdence, te bez
vodopravnih uvjeta obavljati drugo bušenje tla;
u neuređenom inundacijskom pojasu obavljati radnje iz prethodne alineje na melioracijskim
kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju „Hrvatske vode" i do udaljenosti od 3 m od tih
kanala potrebnoj za njihovo redovno održavanje, orati i kopati zemlju, te obavljati druge
radnje kojima se mogu oštetiti melioracijske vodne građevine ili poremetiti njihovo
namjensko funkcioniranje;
u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u
inundacijskom pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari, te obavljati druge
radnje kojima se može utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, količine ili kakvoće vode
ili otezati održavanje vodnog sustava;
graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih
površina (prometnice, parkovi, trgovi).
Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski
kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima uzdužno unutar korita vodotoka,
odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim
koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička
stabilnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod
nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba
čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo
određenim slučajevima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim
vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.
Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je
potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i
po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacije prolazi ispod korita,
investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način daje uvuče u betonski blok čija će gornja
kota biti 0.S0 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita,
dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na
mjestima prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim
materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu
trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.
Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hrvatske vode" mogu odobriti odstupanje od odredaba
definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih
građevina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima
korištenja vodnog dobra utvrđenim Zakonom o vodama.
Članak 33.
Iza članka 96. dodaje se novi članak 96a i 96. b. koji glase:
Članak 96.a
Problematika navodnjavanja
Svu problematiku u svezi navodnjavanja na polju Grada Imotskog treba uskladiti sa usvojenim
Planom navodnjavanja za područje Splitsko – dalmatinske županije, te sadašnjim i budućim
rješenjem sustava navodnjavanja za cjelokupno područje Imotsko – Bekijskog polja.
________________________________________________________________________20
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 96.b.
Sanitarna zaštita voda
Zaštita podzemnih voda od onečišćenja u krškom području ima poseban značaj zbog velikih brzina
podzemnog toka u pojedinim dijelovima sliva, vrlo teške identifikacije tokova i slabog
samopročišćivanja podzemlja.
U krškim područjima određuju se 4 zone sanitarne zaštite izvorišta. Zapadni dio područja grada
Imotskog nalazi se u slivnom području izvorišta Opačac, odnosno u području I, II i III zone sanitarne
zaštite izvorišta Opačac, što je prikazano u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu 3.2.
„Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju“ u
mjerilu 1:25000.
Prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)
određeno je:
U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš,
– građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
– uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev
uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za
poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz,
punjenje, uskladištenje i uporabu,
– građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata
(tankvana),
– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih
spremišta,
– skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno
graditi prema odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta,
– građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za
prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i
- upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega.
U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethodno navedene zabrane iz IV zone
sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:
– skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju
njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te
postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,
– građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane
zaštite voda,
– izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko
detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),
- podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih
voda.
________________________________________________________________________21
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethodno navedene zabrane iz III zone
sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i:
– poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i
sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,
– stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla
uz provedbu mjera zaštite voda propisanih odgovarajućim programom zaštite voda od
onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne
prakse,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,
– građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,
– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode,
– sječa šume osim sanitarne sječe,
– skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju
njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada,
regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih
stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zaštite voda te postrojenja za obradu,
oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.
U I. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i
pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane uz
zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i stočarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva
dužna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane odgovarajućim programom zaštite voda od
onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se načela dobre
poljoprivredne prakse.
Članak 34.
Članak 107. mijenja se i glasi:
Na području Grada Imotskog nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti
prirode („Narodne novine“ broj 80/2013.):
Izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike u kategoriji posebnog (ihtiološkog) rezervata,1971.
Modro jezero u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode, 1964.
Crveno jezero u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode, 1964.
Imotska jezera - Gaj u kategoriji značajnog krajobraza, 1971.
Mjere zaštite:
- Na području i u okolici posebnog ihtiološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koje
mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ribljih
populacija, a to su ponajprije hidrotehnički zahvati, regulacije vodotoka, izgradnje vodnih
građevina, onečišćenja nadzemlja i podzemlja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta i dr.
- Značajke spomenika prirode (geomorfološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti
(eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli
________________________________________________________________________22
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-
-
-
negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.
Na području i u neposrednoj okolici područja proglašenog značajnog krajobraza nisu prihvatljivi
zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje
stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja
elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina;
hidrotehnički radovi i meiloracija zemljišta; prenamjena zemljišta, izgradnja golf igrališta,
postavljanje antenskih stupova, onečišćenje nadzemlja i podzemlja, unošenje stranih
(alohtonih) vrsta.
Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima
treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni
tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih
tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima. Potrebno je
provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica,
naročito prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti.
Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće
krajobrazne vrijednosti.
U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao
krajobraznom elementu.
U planiranju zadržati krajobraznu raznolikost i prirodnu kvalitetu prostoran uz uvažavanje i
poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije.
Poticati uprabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivati radicionalne arhitektonske
smjernice prilikom gradnje objakata specifične namjene (mlinice, vidikovci i sl.)
U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u
tom cilju potrebno:
-
Sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s
okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne naruši prirodna krajobrazna slika
Odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare
Uskladiti i prostorno organizirati različite interese
Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima
Izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati
postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente.
Štititi značajne vizure od zaklanjanja većom izgradnjom
Planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne
morfologije.
Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim
stanišnim tipovima izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, lokve, špilje i dr.), kroz
osiguranje poticaja i/ili organiziranje košnje, krčenja i/ili čišćenja.
________________________________________________________________________23
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 35.
Članak 108. mijenja se i glasi:
Unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Imotskog nalaze se područja Ekološke mreže
Republike Hrvatske („Narodne novine" br. 124/13.), odnosno tu se nalaze područja važna za divlje
svojte i stanišne tipove:
Crveno jezero HR2000934
Modro jezero HR2000935
Bočni kanal uz Vrljiku HR2001229
Vrljika HR2000933
Slijedom navedenog, za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili sa drugim
zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,
ocjenjuje se njegova prihvatljivost za područje ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Šifra i naziv područja:
HR2000935 Modro jezero
Stanišni tip:
Kraške špilje i jame
Stalne stajačice
Mjere zaštite:
- Odrediti kapacitet posjećivanja područja
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme
- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode
- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih
poboljšati ako su nepovoljni.
HR2000934 Crveno jezero
Divlje svojte:
Stanišni tip:
Imotska gaovica
Kraške špilje i jame
Stalne stajačice
Mjere zaštite:
- Odrediti kapacitet posjećivanja područja
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme
- Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode
- Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih
poboljšati ako su nepovoljni.
________________________________________________________________________24
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
HR2000933 Vrljika
Divlje svojte:
-
Imotska gaovica
Bjelonogi rak
Mjere zaštite:
- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi
izvršiti revitalizaciju
- Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su
nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
- Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,
slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje
nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)
- Očuvati povezanost vodnoga toka
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme
HR20001229 Vrljika
Divlje svojte:
-
Bjelonogi rak
Mjere zaštite:
- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi
izvršiti revitalizaciju
- Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su
nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
- Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,
slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje
nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)
- Očuvati povezanost vodnoga toka
- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i
genetski modificirane organizme
Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste i stanišne
tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno članku
24. stavku 2. zakona o zaštiti prirode (NN 80/13.).i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti
plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09.) Od zahvata koji mogu imati negativan
utjecaj na područja ekološke mreže, posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije
vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, centra za gospodarenje otpadom,
intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte,
hidrotehničke i melioracijske zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona.
Posebne mjere za zaštitu prirodnih vrijednosti vezane za eventualno korištenje energije sunca
sadržane su u stručnoj podlozi pod nazivom „Mjere zaštite prirode (prijedlozi zahtjeva zaštite
prirode) za Izmjene i dopune PPU Grada Imotskog“ izrađene od strane Ministarstva zaštite okoliša i
prirode u svibnju 2914. godine.
________________________________________________________________________25
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 36.
Članak 109. – iza stavka 1 dodati stavak 2.:
„ Svakoj promjeni i intervenciji na kulturnom dobru (pojedinačnom ili unutar kulturno-povijesne
cjeline) treba prethoditi dozvola od strane nadležnog tijela (Konzervatorski odjel u Imotskom). Za
veće intervencije, adaptacije ili rekonstrukcije, bez obzira na vrstu kulturnog dobra, potreban je
konzervatorski elaborat kojeg izrađuje ili odobrava nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.“
Članak 37.
Članak 112. mijenja se i glasi:
1. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara RH:
- arheološko nalazište Gradina na crvenom jezeru, Imotski, upisano u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-4626
-kulturno povijesna cjelina Imotskog, upisana u registar kulturnih dobara RH pod brojem Z5355
-crkva Sv. Franje Asiškog i samostan, Imotski, upisani u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z – 4594
- kompleks Režije duhana, Imotski, upisan u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3688
- kompleks stare Zdravstvene stanice, Imotski, upisan u registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-4559
- kuća Benzon, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4004
- tvrđava Topana, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-4425
- POU Imotski, Zavičajni muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z4439
- slika Gospe od Anđela, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z- 5718
- zbirka Franjevačkog samostana , Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem
Z-4768
- srednjovjekovno groblje Rudežove kuće, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-5934
- arheološko nalazište Borak, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem
Z-4622
- crkva Sv. Roka, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3689
- arheološko nalazište Zelena glavica, Glavina Donja, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem Z-4623
-kulturno povijesna seoska cjelina Kukavice, Glavina Donja, upisana u Registar kulturnih dobara
RH pod brojem Z-5596
- ruralna cjelina Medvidovići, Glavina Gornja, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem Z-3852
2. Preventivno zaštićena kulturna dobra:
- zgrada Zavičajnog muzej Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem P- 4201
- proprovjedaonica i crkve sv. Frane Asiškog, Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH
pod brojem P-4325
- Radeljića mlinica, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem P-4207
________________________________________________________________________26
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
- stara crkva sv. Katarine, Donji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem P4395
- arheološko nalazište Janjišev dub, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod
brojem P-4455
- zaseok Đuzeli, Gornji Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem P-3978
3. Kulturna dobra za koje se predlaže pokretanje postupka za upis u Registar kulturnih dobara RH:
- arheološko nalazište Braćova glavica, Glavina Gornja
- arheološko nalazište Mala (Ukradenova ) gradina, Glavina Gornja
Članak 38.
Članak 113. mijenja se i glasi:
1) Smjernice za prostorno uređenje urbanih cjelina
„ U zaštićenoj urbanoj cjelini Imotskog uspostavljena je zona „B“ (djelomična zaštita urbane cjeline)
koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitih stupnjeva očuvanosti. U skladu s tim,
primjenjuje se slijedeći sustav mjera zaštite: u ovoj zoni uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih
elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i
drugih, značajnih za ukupnost kulturno-povijesne cjeline, a prije svega oblika građevina i sklopova,
gabarita i povijesnih sadržaja. Očuvanjem kulturne baštine kroz rekonstrukciju, izgradnju i
organizaciju grada štiti se spomenički i povijesni integritet prostora. To znači revalorizaciju i
očuvanje izvorne spomeničke strukture i arhitektonskih karakteristika cjeline i detalja, uz nužne
modifikacije potrebne za poboljšanje uvjeta za odvijanje suvremenog života. Planskim
dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mjeri zadržati i revitalizirati urbanu matricu
povijesne jezgre grada uz zadržavanje naslijeđenog ambijenta. Prihvatljive su sve intervencije koje
ne narušavaju vizure i cjelovitost uličnih poteza (sanacija, konzervacija, konzervatorska
rekonsktrukcija, prezentacija, rekompozicija, adaptacija, rekonstrukcija uz povećanje katnosti ili
povećanja tlocrtnih gabarita) u skladu s valorizacijom same građevine i njezine neposredne okolice.
Sve navedene metode imaju za cilj povezivanje povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji
proizlaze iz suvremenih potreba. Za sve intervencije na postojećem građevinskom fondu ne vrijede
parametri i urbanistički uvjeti iz prostorno-planske dokumentacije za gradnju novih objekata.
Novu izgradnju u neizgrađenim dijelovima potrebno je realizirati interpolacijama na načelima
tipološke rekonstrukcije, koja podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora,
komunikacijom s javnim površinama, gabaritima, nagibima krovnih ploha materijalima obrade
fasade i namjenom usklađena s postojećim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne
vizure, te komunikacijske tokove unutar povijesne jezgre. Poseban naglasak treba biti na
usklađivanju nove s okolnom izgradnjom prema tipologiji cjeline i gustoći izgradnje, uz poštivanje
zatečene graditeljske strukture.
Zamjenska gradnja nije dopuštena, što znači da se mogu raditi samo one intervencije koje se
odnose na sanaciju postojećeg stanja, a izuzetak se može dopustiti na mjestu ruševnih tradicijskih
građevina i ruševina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu i katnosti, a mora biti tipološki
usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora. Ne preporuča se izmjena
strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi
mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.
________________________________________________________________________27
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Ne dopušta se uvođenje netipičnih oblikovnih elemenata, a moguće je izvođenje luminara sukladno
tipološkom obrascu cjeline. Izrada novih balkona, lođa i terasa iznimno je moguća u skladu s
valorizacijom objekata, te usklađenosti s okolnom izgradnjom.
Povijesne građevine potrebno je obnavljati cjelovito, bez obzira na vlasničku strukturu, te nije
dopušteno povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije krovišta samo na dijelu građevine. Ne
dopušta se postavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenjača, solarnih kolektora, vanjskih
jedinica klima uređaja (na vidljivim-uličnim pročeljima i na pokrovu kosih krovova), satelitskih
antena, reklamnim panoa, rasvjete i sl.), te je potrebno za navedene slučajeve pronaći alternativna
rješenja.
Neizgrađene dijelove povijesne jezgre koji nisu značajnije transformirani, ili su korišteni kao zelene
površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija
objektima javnog značaja.
Za svaki pojedini objekt unutar ove zone donosit će se zasebna odluka Konzervatorskog odjela u
Imotskom, a ujedno je potrebno ishoditi sve akte za odobrenje bilo kakve intervencije, kao i
posebne uvjete (smjernice, mišljenje) nadležnog Konzervatorskog odjela.
Također se propisuje mjera zaštite obavezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije
(elaborata) kojim će se odrediti – inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite
kao pojedinačna kulturna dobra, te jasnija valorizacija svake pojedine cjeline.
Propozicije uz sustav mjera zaštite:
Struktura zidanja, obrada fasada, mortovi i žbuke: obnavljanje se mora provesti ovisno o starosti i
građevnom slogu objekta, tako da obnovljeni dio nalikuje izvornom odabirom materijala, kamena,
sljubnica, tragova klesarskih alata, dimenzija i vrste zidarskog veza. Zidati se može u vapnenom ili
produženom vapnenom mortu u boji što sličnijoj boji kamena. Nova se gradnja može izvesti
drugačijim tehnikama zidanja, ali isključivo u slučajevima izgradnje potpuno novih građevina.
Žbuka se izvodi kao tradicionalna s izbjegavanjem dodatka portland cementa. U slučaju novih
gradnji, izvodi se vapnena ili produžna žbuka uz upute nadležnog konzervatora. Preporuka je da
završna obrada fasade bude kamen ili žbuka, ovisno o valorizaciji građevine, a bitan zahtjev je i
usklađivanje konačnog izgleda fasade sa završnom obradom okolnih fasada. Čišćenja kamenih
fasada smiju se provoditi samo neabrazivnim metodama.
Podove i međukatne konstrukcije treba sačuvati u izvornom stanju, a mogu se mijenjati isključivo
na temelju konzervatorskih smjernica. U slučaju da valorizacija dopušta obnovu, međukatne
konstrukcije se mogu izvesti kao drveni grednjaci, kao konstrukcije spregnute od drvenih greda i
ploča od laganog betona, ili kao polumontažna konstrukcija. Podne grede trebaju biti oslonjene na
način kako su bile izvorno, ovisno o stilskoj valorizaciji objekta.
Krovovi kuća trebaju očuvati izvorni nagib ovisno o tipu i slogu zgrade (cca 30-37 stupnjeva), na
način da se rogovi oslanjanju s unutrašnje strane zida na drvenu nadzidnicu. Krov neprimjereno
obnovljenih kuća treba vratiti na izvorni nagib s izvornim pokrovom. Kod građevina koje nemaju
stilske odlike i profilirane vijence, s vanjske strane zida postavlja se kamena ploča kao streha
manjeg nagiba oslonjena na rub zida i početak rogova, ili se streha izvodi prema konzervatorskim
________________________________________________________________________28
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
smjernicama. Treba izbjegavati složenije oblike krovova, a preporuka je dvostrešni, iznimno
četverostrešni krov. Prilikom izrade nove drvene konstrukcije potrebno je izraditi projektnu
dokumentaciju i ovjeriti je pri nadležnom Konzervatorskom odjelu.
Pokrov: većinom ravni, utoreni crijep (tzv. Francuzica), manjim dijelom kupa kanalica ili kamene
ploče. Nijansu pokrova potrebno je uskladiti sa bojom okolnih krovnih ploha.
Otvori na kući mogu se mijenjati u skladu s konzervatorskom valorizacijom kuće, to znači da se
mogu otvoriti zazidani ili novi prozori i vrata u skladu s valorizacijom kuće, funkcionalnim
zahtjevima, te cjelokupnom kompozicijom pročelja. Novi se prozori i vrata mogu izvoditi isključivo
prema smjernicama konzervatora, sa tradicionalnim dimenzijama i proporcijama (kvadratni ili
položeni pravokutnici), sa kamenim okvirima ili iznimno izvedeni kao imitacija kamena u žbuci.
Luminari se mogu obnoviti u skladu sa slogom kuće, a iznimno se mogu dozvoliti na krovnim
plohama ako to dozvoli nadležna konzervatorska služba u skladu s valorizacijom kuće. Bez obzira na
oblik i tip (jednostrešni, dvostrešni) i smještaj luminara (povučen u krov, u razini pročelja), vrlo je
važna proporcija otvora, odnos dimenzije prozora i luminara prema prozorima na donjim katovima,
te ukupna veličina i proporcija luminara. Oblik luminara odrediti prema postojećoj lokalnoj okolnoj
tipologiji.
Vanjska stolarija može biti isključivo drvena , poštujući slog zgrade. Postavlja se izravno na kameni
okvir vješajući se na okov u kamen, ili na drveni okvir. Osim klasičnih škura mogu se izvesti i
rebrenice („grilje“), ako to odobri nadležna konzervatorska služba u skladu s valorizacijom kuće. Ne
preporuča se PVC i ALU stolarija, jer odudara od objekata izgrađenih od tradicionalnih materijala i
nije kompatibilna s njima , te dugoročno može naštetiti zidnim plohama (pojava vlage).
Vrijedni se okovi i željezni elementi (ograde i rešetke na prozorima) trebaju sačuvati i popraviti, a
popravci se mogu izvesti samo d kovanog željeza na način kao što je izveden postojeći element,
odnosno u skladu sa slogom građevine. Novi kovački elementi trebaju biti usklađeni sa
smjernicama nadležne konzervatorske službe.
Za popločenje i uređenje javnih površina treba ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost kod
nadležnog konzervatorskog odjela. Izvorno popločenje ulica i trgova treba čuvati od uništavanja,
popravljati i adekvatnim metodama, a nova popločanja na mjestima gdje su uništena izvorna treba
obnoviti u skladu s valoriziranim primjerima uličnih popločenja. Uređenje pješačkih komunikacija
preporuča se izvesti popločanjem po uzoru na sačuvane povijesne pločnike.
Parkovne površine treba održavati u skladu s valoriziranom koncepcijom, a dijelove uništenih
zelenih površina i drvoreda treba obnoviti prema uvjetima nadležne konzervatorske službe. Visina,
gustoća i tip vegetacije, koja se mora bazirati na autohtonim vrstama, trebaju biti određeni
posebnim hortikulturnim projektom, koji treba biti ovjeren od nadležnog konzervatorskog odjela
Ministarstva kulture.
2)smjernice za prostorno uređenje ruralnih cjelina
Kod revitalizacije ruralnih cjelina prioritet treba dati obnovi postojećih stambenih i gospodarskih
objekata. U slučaju povećanja graditeljskog područja, potrebno je sačuvati izvornu povijesnu
matricu naselja zadržavanjem zelene cezure između pojedinih komšiluka, bez širenja građevinskog
područja prema plodnim poljima, te bez povezivanja građevinskih područja duž cesta i prilaznih
________________________________________________________________________29
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
puteva koji od glavne ceste vode u zaseoke. U obnovi postojećih kuća treba koristiti tradicionalne
materijale (kamen, drvo) i način gradnje, bez uvođenja novih materijala.
Nova izgradnja treba svojim gabaritima biti usklađena s postojećom, uz poštivanje tradicijske
pravokutne tlocrtne dispozicije, katnosti (prizemnice, katnice), izgleda krovišta (dvostrešno9, te
upotrebu tradicijskih detalja (kamene balature, drveni zatvori, solari) i korištenje autohtonih
materijala. Uređenje svih vanjskih ploha objekata u ruralnim cjelinama mora se temeljiti na
korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Za pojedine manje
cjeline potrebno je izraditi prostorne planove nižeg reda. Planovi trebaju imati konzervatorske
podloge, odnosno osigurano konzervatorsko elaboriranje cjeline ili pojedinačnih dijelova u slučaju
da za pojedine zahvate u prostoru lokalna uprava ocjeni nepotrebnim izraditi prostorni plan.
Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom
će se odrediti – inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna
kulturna dobra, te jasnija valorizacija svake pojedine cjeline.
Članak 39.
Na kraju članka 114. i članka 115. dodaju se dva nova stavka koji glase:
„ Sve zahvate na pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima (dokumentiranje, projektiranje i
izvođenje) mogu izvoditi isključivo izvođači koji imaju dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje
poslova na zaštiti kulturnih dobara, a radove treba izvesti pod nadzorom Konzervatorskog odjela u
Imotskom.
Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom
će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna
kulturna dobra, te jasnija valorizacija svake pojedine cjeline.“
Članak 40.
Na kraju članka 116. dodaje se novi stavak koji glasi:
„Arheološke lokalitete i zone utvrđene ovim izmjenama i dopunama potrebno je detaljno istražiti,
te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način njihovog korištenja. Unutar izgrađenih područja
naselja preporuča se detaljno istraživanje arheoloških lokalitet i zona do sterilnog sloja te će se,
sukladno rezultatima valorizacije, odlučiti o mogućnostima gradnje. Na izuzetno važnim
arheološkim nalazištima gradnja neće biti moguća. Izvan izgrađenih područja prije bilo kakvih
intervencija u prostoru nužno je provesti detaljno istraživanje i konzervaciju nalaza. U područjima u
kojima se predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni, obvezuje se
nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg
mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraženi
prostori obavezno se prezentiraju in situ , a projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se
prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i uređivanja zemljišta. Prije izvođenja zemljanih
radova na arheološkom lokalitetu i zoni, nužno je provesti arheološko istraživanje. Ovisno o
rezultatima istraživanja nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Imotskom) odlučit će: da li je
gradnja moguća odnosno ako je gradnja moguća, u kojem obliku i po kakvim uvjetima. Arheološka
istraživanja se provode na temelju rješenja i pod nadzorom nadležnog konzervatorskog odjela, što
mora biti uvjetovano prilikom izdavanja građevinske dozvole. Zemljane radove u neposrednoj
blizini arheološkog lokaliteta i zone nužno je izvoditi uz nadzor arheologa.“
________________________________________________________________________30
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 41.
U članku 117. se iza navoda u zagradama (terase, suhozidi, vegetacija, kanali) ubacuje rečenica koja
glasi: „Poljske i seoske puteve treba održavati i spriječiti njihovo proširivanje rušenjem suhozida
kojima su omeđeni. Suhozide treba čuvati u najvećoj mogućoj mjeri, te ih obnavljati na mjestima
gdje ih se za potrebe gradnje mora privremeno razgraditi. Prilikom probijanja novih puteva,
potrebno je kontaktirati nadležni konzervatorski odjel.
Članak 42.
Iza članka 119. dodaju se novi članci 119a i 119b i glase:
119a
Obzirom da su jedinice lokalne samouprave dužne riješiti zbrinjavanje komunalnog i posebnih vrsta
otpada za svoj teritorij, određen je odgovarajući prostor za tu namjenu.
Planom je određen položaj reciklažnog dvorišta (K5) i prikazan na karti „Korištenje i namjena
površina“ u mj. 1:25.000. Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i
privremenom skladištenju neopasnog otpada.
Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne
kontejnere.
Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (papir, staklo, plastika i dr.).
Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor, po mogućnosti ograđen
prikladnom ogradom ili zelenilom, na način da se ne ometa kolni i pješački promet i ne zagađuje
okoliš.
119b
Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog otpada (građevinski materijal iz iskopa i obrađeni
građevinski otpad) može se vršiti u susjednim jedinicama lokalne samouprave unutar napuštenih
eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i u kojima se prema
prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti
dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije i planiranoj namjeni devastiranog
područja.
Članak 43.
U članku 121.mijenja se stavci 6. i 7. Brišu (mjere zaštite od poplava i zaštita od požara i mjere
sklanjanja stanovništva)
Članak 44.
Iza članka 121. Dodaje se članak 121. a i glasi:
Zaštita i spašavanje
Zaštita od požara
________________________________________________________________________31
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji
reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se
priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10.)
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br.35/94,142/03).
- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljavati
uslučaju požara (NN 29/13)
- Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN br. 08/06).
- Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10)
- Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN5/2010)
- Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih
zgrada (NN 155/09).
- Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99)
- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99).
- Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (NN 53/91, 55/96,
163/03)
- Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom
atmosferom (NN 39/06)
- Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki
otpornih prema požaru (NN 55/96)
- Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske i klimatizacijske sisteme (NN 55/96, 69/97).
- Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u poažaru (NN
55/96.)
- Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i
uređaja (NN 146/05)
- Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih
napona iznad 1kV (NN 105/10.)
- Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektro-energetskih postrojenja ( NN
53/91)
- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju elektroenergetskih vodova nazivnog napona
od 1kV do 400 kV (NN 53/91, 24/97)
- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju elektroenergetskih vodova nazivnog napona
od 1kV (NN 53/91)
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih
transformatorskih stanica (NN 53/91)
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona
(NN 53/91)
- Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106..
Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008.
- Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00
- Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim
smjernicama NFPA 101/2009
- Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom
TRVB N 138 (Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA
101 (izdanje 2012.).
________________________________________________________________________32
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-
Športske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.).
Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009,).
Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (2012).
Evakuacijska vrata trebaju imati antipaničnu bravu ili polugu za otvaranje ( za dvorane za
tjelovježbe, kino i kazališne dvorane, dvorane za primanje i dr.) i uređaj za samozatvaranje
povezan sa sustavom za dojavu požara.
Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda,
električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i
dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema
požaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN
DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za
ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama.
Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaze
uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala
građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na
susjedne građevine.
Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat
zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta.
U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi
potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima
(NN br.108/95. 56/2010).
Mjere sklanjanja stanovnika
Područje Grada Imotski je obzirom na broj stanovnika i nepostojanje objekata koji su posebno
ugroženi svrstano u 2. stupanj ugroženosti.
Prema članku 2 Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti /NN
29/83, 36/85 i 42/86), skloništa za zaštitu stanovništva grade se u naseljenim mjestima u kojima
živi preko 2000 stanovnika.
Pošto područje grada Imotskog i naselja Vinjani Donji ima preko 2000 stanovnika na tom području
je potrebna izgradnja skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa veličine do 50 sklonišnih
mjesta.
Prilikom gradnje velikih i složenijih objekata (poslovni kompleksi, škole, javni objekti, turistički
kompleksi, objekti društvenog standarda i sl.) predvidjeti izgradnju skloništa u najpogodnijem
ukopanom dijelu objekta sa mogućnošću lociranja rezervnog izlaza izvan zone ruševina – H/2 tj.
pola visine objekta.
Ostale mjere zaštite i spašavanja
Mjere zaštite od poplava
-Područja koja su označena kao poplavna treba predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive na
plavljenje, pa neće trpjeti velike štete zbog velikih voda.
________________________________________________________________________33
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
-U područjima gdje je prisutna opasnost od poplava a prostorno planskom dokumentacijom je
dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane
nepoplavljen i za najveće vode.
-Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne, koji se moraju održavati i ne
smiju zatrpavati ili uništavati na drugi nacin.
-Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim
planovima obrane od poplava, a posebno Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Splitskodalmatinske županije.
-Vodne površine i vodno dobro treba uredivati na nacin da se osigura propisani vodni režim,
kvaliteta i zaštita voda.
-Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaca djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od
leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica te otklanjanje posljedica takvog djelovanja. Zaštita
od poplava provodi se putem građevinskih i negrađevinskih mjera. Za zaštitu od poplavljivanja
prilikom oborinskog nevremena treba obnoviti sustav odvodnje oborinskih voda.
Gradnja nasipa odredene visine jedan je od načina zaštite obalnog područja uslijed nadolaska
plimnom vala (visoke vode)
Mjere zaštite od prirodnih katastrofa (potresa,suše,tuče i dr.)
Grad Imotski u dokumente prostornog uređenja mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih
nesreća prema članku 76. stavak 1. podstavak 9. Zakona o prostornom uredenju i gradnji (NN, br.
76/07 i 38/09) te sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN, br. 174/04, 79/07 i 38/09), Pravilniku
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređivanju prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbunjivanja
stanovništva (NN, br. 47/06).
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje
koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na
način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Mjere u slučaju tehničko –tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima i
prometu:
1. Tehnološki procesi u kojima se koriste ili proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili eksplozivne
tvari, mogu se obavljati samo u građevinama ili njenim dijelovima koji su izgrađeni sukladno
važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku. Ove zahtjeve je nužno ugraditi u
dokumente prostornog uređenja.
2. U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili
obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći
broj osoba. (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, trgovački centri, stambene građevine i sl.);
3. Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na
način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezati
vlasnike istih na uspostavu sustava za uzbunjivanje i povezivanje na nadležni županijski centar 112.
4. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mreži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati
potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih
mreža, ukoliko ne postoji treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.
5. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvorenom
prostoru treba planirati odgovarajuće vatrogasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad
vatrogasnih vozila.
6. Spriječiti daljnji razvoj naselja uz prometnice kojima se prevoze opasne tvari.
________________________________________________________________________34
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
7. Ugraditi i ucrtati cestovne pravce kojima se vrši prijevoz opasnih tvari, a po mogućnosti prijevoz
takvih tvari planirati van naseljenih mjesta.
U dokumente prostornog uredenja Grad Imotski treba ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN, br.
47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.
Mjere u slučaju proloma hidroakumulacijske brane
Analiza pregleda područja ugroženih poplavama i bujicama te analiza pregleda zona ugroženih
poplavnim valovima u odnosu na demografsku sliku ugroženog područja. U dokumente prostornog
uredenja Grad Imotski treba ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN, br.
29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN, br. 47/06) te drugim
pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.
Urbanisticke mjere koje treba ugraditi u prostorne planove u slučaju epidemiološke i sanitarne
opasnosti
Potrebno je eventualna odlagališta otpada planirati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i
od podzemnih vodotoka na području Grada Imotski, te na mjestima gdje bi na najmanji mogući
način onečišćavala okoliš. Posebnu pozornost obratiti na ovo jer se Grada Imotski nalazi u II. zoni
zaštite voda.
Eventualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na povećanoj udaljenosti od naseljenih
mjesta i vodotoka, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju ovu problematiku.
U dokumente prostornog uređenja Grad Imotski treba ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uredivanju
prostora (NN, br. 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN, br.
47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja zaštite i spašavanja.
Članak 45.
Članak 125. mijenja se i glasi:
Izmjenama i dopunama utvrđena je obveza izrade:
1.Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone u funkciji poljoprivredne proizvodnje – I3
U okviru navedene gospodarske zone planirani su slijedeći sadržaji:
- proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš
- prerađivački-proizvodni pogoni
- zanatski sadržaji
- servisi i usluge
- komunalni sadržaji
- infrastrukturni objekti i uređaji
Gospodarska zona planirana je na potencijalno poplavnom području pa je građevine potrebno
smjestiti na višim kotama da se minimiziraju rizici koji bi mogli nastati uslijed plavljenja područja.
2.Urbanistički plan uređenja gospodarske zone na području Vinjana Gornjih - usvojen. Plan je
moguće mijenjati i dopunjavati, sukladno zakonskim propisima.
________________________________________________________________________35
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
Članak 46.
Članak 128. se mijenja i glasi:
Omogućava se rekonstrukcija postojećih građevina na izvan građevinskom području u cilju poboljšanja
uvjeta stanovanja i rada.
Rekonstrukcija građevina iz stavka 1). ovog članka se smatra:
a) gradnja, izmjena ili sanacija krovišta, bez promjene vanjskog oblika.
b) dogradnja sanitarnih prostorija do 12 m2, dogradnju pomoćnih prostorija (kotlovnica,
spremište ogrijeva i sl.) do 10 m2, za stambene građevine;
c) dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 za gospodarske
građevine do 100 m2 izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne izgrađene površine za veće
gospodarske građevine;
d) prenamjena i funkcionalna preinaka građevine pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava
stanje okoliša,
e) dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena uređaja i instalacija ovisno o promjeni
tehničkih rješenja,
f) izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih dijelova objekta;
g) obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevine;
h) priključak na uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija instalacija,
i) prenamjena i rekonstrukcija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u
stambeni prostor,
j) sanacija postojećih ograda i potpornih zidova.
Nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju okoliš
iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih
utjecaja.
Članak 47.
Članak 130. se briše.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 48.
Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Imotskog prestaju važiti
slijedeći grafički prikazi (sl. Gl. Grada Imotskog br. ):
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
1:25000
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2.1. PROMET
1:25000
2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
1:25000
2.3. ENERGETSKI SUSTAV
1:25000
2.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – KORIŠTENJE VODA
1:25000
2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – ODVODNJA OTPADNIH VODA
1:25000
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA,
3.1. PODRUČJA POSEBNIH VJETA KORIŠTENJA
1:25000
3.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
1:25000
________________________________________________________________________36
URBOS doo Split
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Imotskog
________________________________________________________________________
3.3. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
1:25000
1:5000
Članak 49.
Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Imotskog stupa na snagu
osmog dana od objave u «Službenom glasniku Grada Imotskog».
KLASA:
URBROJ:
Imotski,
GRADSKO VIJEĆE GRADA IMOTSKOG
PREDSJEDNIK
________________________________________________________________________37
URBOS doo Split

GODINA XLV. BROJ 4 IMOTSKI, 4. srpnja 2013. Na

Preuzmi - Wolf Theiss

josip jović 2014 - Taekwondo Imotski

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

2. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno

Rješenje o određivanju biračkih mjesta za Grad Imotski

izmjene i dopune 1-13

2-hygienic principles_HR2

Odredbe za provođenje

SAŽETAK ZA JAVNOST - Zavod za prostorno uređenje Sisačko