Joint Management Plan - agri-conto

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Joint Management Plan
– verzija 02 –
20 – 2 – 2014
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Poglavlje 1.
I.
Osnovne mjere optimizacije raspoloživosti hraniva i gnojidbe
Grupe osnovnih mjera optimizacije raspoloživosti hraniva i gnojidbe:
1. Mjere popravke (kondicioniranja) i održavanja plodnosti tala
2. Mjere optimiziranja ciklusa hraniva i smanjivanja gubitaka hraniva
3. Mjere optimizacije gnojidbe
1. Mjere popravke (kondicioniranja) i održavanja plodnosti tala
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
kondicioniranjem tla povećati raspoloživost hraniva u tlu
intenzivirati upotrebu organskih gnojiva
povećanje sorpcijskog kapaciteta tla (humizacija i anorganske popravke tala)
optimizacija biološke aktivnosti tla
sprječiti eroziju pokrovima tla i terasiranjem
reducirati ili nadoknaditi odnošenje žetvenih ostataka
2. Mjere optimiziranja ciklusa hraniva i smanjivanja gubitaka hraniva
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
agrotehničke mjere održavanja optimalne vlažnosti tla
agrotehničke mjere održavanja optimalne pH reakcije tla
agrotehničke mjere i posredna gnojidba za intenziviranje biološke aktivnosti tla
agrotehničke mjere i izbor usjeva i kultivara za duboko (optimalno) ukorjenjivanje
ostali agrotehnički zahvati usmjereni ka smanjivanju gubitaka hraniva
ne spaljivati organsku tvar
spriječiti gubitak fiksiranog N uključivanjem u plodored usjeva s većim potrebama prema N
pravilno čuvanje organskih gnojiva (spriječiti ispiranje i volatizaciju)
recikliranje poljoprivrednog i nepoljoprivrednog organskog otpada kompostiranjem
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
3. Mjere optimizacije gnojidbe
1. gnojidbu temeljiti isključivo na rezultatima analize tla
2. gnojidbu prilagoditi tlu, potrebama usjeva i kultivara
2.1. optimalnom količinom hraniva
2.2. oblikom hraniva
2.3. vremenom aplikacije
2.4. načinom aplikacije
2.5. istovremenom optimizacijom raspoloživosti svih hraniva
3. optimizacija gnojidbe dušikom
3.1. optimalna višeobročna primjena dušičnih gnojiva
3.2. oblik dušika u gnojivu prilagođen načinu i vremenu aplikacije, svojstvima tla i cijeni
3.3. smanjiti volatizaciju N gnojidbom pri umjerenim temperaturama i održavanjem vlažnosti tla
3.4. intenziviranje kruženja dušika optimizacijom organske gnojidbe i mineralizacije
3.5. prirodni unos dušika u tlo zastupljenijim uzgojem leguminoza
3.6. osigurati raspoloživost dušika u vrijeme intenzivnog usvajanja dušika usjevom
4. optimizacija gnojidbe fosforom i kalijem
4.1. odnos fosfora i kalija u gnojidbi prilagođen plodnosti tla i potrebi usjeva
4.2. oblik fosfora i kalija u gnojivu prilagođen načinu i vremenu aplikacije, svojstvima tla i cijeni
4.3. optimalna prostorna distribucija fosfora i kalija
4.4. održavati pH tla u optimalnom rasponu zbog optimalne mobilnosti P
4.5. izbjegavati prekomjerno unošenje u tlo Ca i Mg zbog antagonizma prema K
4.6. izbjegavati prekomjerno unošenje P u tlo zbog antagonizma prema mikroelementima
4.7. agrotehnikom poticati razvoj mikoriza
4.8. agrotehničkim mjerama smanjiti rizik ispiranja hraniva iz tla
4.9. optimizirati uporabu sirovih fosfata, kondicionera, mikrobioloških i organskih gnojiva
4.10. recikliranje ostataka predusjeva, posebno slame
4.11. osigurati raspoloživost P i K u vrijeme intenzivnog usvajanja usjevom
5. optimizacija raspoloživosti (gnojidba i kondicioniranje tla) sekundarnih hraniva (Ca, Mg, S)
6. gnojidbom nadoknaditi iznošenje i gubitke hraniva iz tla
7. intenzivirati upotrebu organskih gnojiva
8. mjere optimalne dostupnosti i raspoloživosti mikroelemenata (gnojidba i kondicioniranje tla)
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Poglavlje 2.
Zaštita usjeva od korova
2. 1. ADMINISTRATIVNE MJERE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA (SZB)
Sukladno Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, broj 70/05) poljoprivredni
proizvođači smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama
za uporabu na etiketi pojedinog SZB. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektroničkom obliku kao baza
podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a).
Korisnici SZB su dužni voditi i čuvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina.
U evidenciju se upisuju najmanje sljedeći podaci: trgovački naziv SZB, datum i vrijeme početka i završetka
tretiranja, količina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veličina površine i tretirana kultura.
Evidencije se vode u elektroničkom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku o integriranoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda.
Pri uporabi SZB potrebno je:
- uvažavati načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse i primjenjivati mjere integrirane zaštite bilja od
štetnih organizama,
- koristiti SZB učinkovito radi održavanja populacije ciljanih štetnih organizama ispod gospodarskog praga
štetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne pripadaju ciljanoj skupini. Preporuča se
primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija štetnih organizama prešla gospodarski prag štetnosti, a ne
po cijeloj površini, radi očuvanja populacije korisnih organizama,
- primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz područja SZB i uputama, oznakama, upozorenjima
i graničenjima te drugim podacima i informacijama navedenim na etiketi,
- koristiti odgovarajuću osobnu i posebnu zaštitnu odjeću i opremu te uređaje za primjenu ovisno o SZB i
metodi tretiranja koju primjenjuju,
- skladištiti i čuvati SZB namijenjena primjeni na propisan način (u posebnoj prostoriji ili posebnom
ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje te drugih predmeta opće uporabe,
izvan dosega djece, uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima
navedenim na etiketi).
Prostoriju ili ormare u kojima se čuvaju SZB preporučuje se držati pod ključem. Ne preporuča se čuvanje
većih nepotrebnih količina SZB. Ako se radi potrebe čuvaju veće količine SZB, takva prostorija mora biti
izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda
u kanalizaciju. Ako se SZB drže u ormarima oni moraju biti izrađeni od otpornih i inertnih materijala koji
ne upijaju i koji se jednostavno čiste.
Potrebno je osigurati određeni materijal za čišćenje (zemlja, pijesak) u slučaju oštećen ambalaže i
izlijevanja SZB i spremnik predviđen i označen za tu namjenu. Sadržaj spremnika predaje se ovlaštenoj
osobi sukladno posebnom propisu kojim je uređeno gospodarenje otpadom:
- praznu ambalažu SZB koja su tekućem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti sadržaj u spremnik
uređaja za primjenu SZB. Navedenim postupkom u najvećoj mjeri smanjuje se mogućnost onečišćenja
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
okoliša. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalažu predaje se ovlaštenoj osobi sukladno posebnom propisu
kojim je uređeno gospodarenje otpadom,
- uređaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u površinske vode i gdje
nema opasnosti po ljude i životinje. Preporuča se, gdje god je to moguće, ostatke škropiva razrijeđene s
vodom poprskati na tretiranu površinu. SZB koja su registrirana na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu
bilja na etiketi sadrže detaljne upute o načinu čišćenju uređaja za primjenu. Uređaje za primjenu potrebno
je održavati u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama proizvođača
s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš. Ostaci SZB i
škropiva ne smiju se izlijevati u površinske vode, kanalizaciju, dvorišne i stajske odvode,
- kod uporabe SZB koja su razvrstana i označena kao opasna za okoliš od iznimne je važnosti poštivati
propisane mjere opreza vezane uz zaštitu površinskih, podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u
vodi i tlu. Posebice je važno poštivati zone sanitarne zaštite izvorišta koje se uspostavljaju sukladno
propisima o vodama i uspostavljene sigurnosne obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB,
- spriječiti zanošenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB kao
što su ograničenja plodoreda, uporabe određenog SZB na lakim tlima i kraškim područjima, nagnutim i
erozivnim površinama radi sprječavanja otjecanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o
dopuštenom broju tretiranja tijekom vegetacije u istoj kulturi.
2.2. ZAŠTITA USJEVA OD KOROVA
Korovi su neželjene biljne vrste koje se s usjevom nadmeću za ograničene izvore potrebne za rast i razvoj
(hraniva, voda svjetlo, prostor iznad i ispod površine tla). Zaštita usjeva od korova podrazumijeva mjere
borbe protiv korova na istoj površini i u istoj vegetacijskoj sezoni. Zbog smanjenja unosa pesticida u okoliš
i očuvanja ljudskog zdravlja preporuča se integrirana proizvodnja kultura. Glavni cilj integracije mjera
suzbijanja je davanje prednosti nekemijskim mjerama, odnosno smanjenju unosa herbicida u okoliš i
plodine, a da pri tome ne umanjimo cilj uzgoja (prinos). Postoji nekoliko mjera i načina suzbijanja korova
koje poljoprivredni proizvođač može prilagoditi uvjetima gospodarenja.
Integrirane mjere suzbijanja korova
Agrotehničke mjere predstavljaju sjetvu certificiranog sjemena, plodored, prašenje strništa,
uravnoteženu gnojidba, prema zahtjevu kulture optimalnu priprema tla, te kvalitetnu sjetvu. Cilj
agrotehničkih mjera jest da uzgojem usjev održavamo u dobrom kondicijskom stanju, odnosno da mu
povećamo kompeticijske sposobnosti u odnosu na korove.
Mehaničke mjere podrazumijevaju okopavanje, pljevljenje, čupanje, međurednu kultivaciju i uporabu
mehaničke pljevilice, te se mogu svrstati i u agrotehničke mjere. Međutim, prikazane su zasebno jer
njihovom primjenom, za razliku od navedenih agrotehničkih mjera, obavljamo direktno suzbijanje korova.
Mjere se izvode ručno ili strojno. Pri manjem stupnju zakorovljenosti mogu znatno umanjiti ili čak
isključiti primjenu herbicida. Kod provođenja mehaničkih mjera u cilju suzbijanja korova, iznimno je
važno ne ulaziti strojevima u polje kad je tlo presuho ili prevlažno. U suprotnom mehaničke mjere neće
postići cilj već će naštetiti strukturi tla.
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Kulturalne mjere obuhvaćaju niz načina ophođenja tijekom tehnologije uzgoja kulture a koji imaju za cilj
sprječavanje unošenja i donošenja sjemena ili vegetativnih dijelova korovnih biljaka na proizvodnu
površinu. Ove se mjere odnose na održavanje kanala, međa i putova uz parcelu s ciljem spriječavanja
plodonošenja korova. Poljoprivredni strojevi i oruđa mogu s parcele na parcelu prenijeti sjeme korova, te je
nužno njihovo čišćenje i održavanje higijene.
Administrativne mjere podrazumijevaju obvezno pridržavanje propisanih pravilnika i zakona.
Fizikalne mjere s gledišta suzbijanja korova podrazumijevaju sterilizaciju tla toplinom, odnosno
pregrijanom vodenom parom, solarizacijom (primjenom prozirne ili crne folije) i spaljivanje korova
plamenom. Sterilizacija tla je prihvatljivija za druge oblike biljne proizvodnje (zaštićeni prostori).
Spaljivanje korova plamenom kao fizikalna mjera u Hrvatskoj još nije našla širu primjenu.
Biološke mjere s gledišta unosa biljnih patogena i korisnih entomoloških organizama koji smanjuju
potencijal korova na većim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju ratarske
kulture još uvijek nema praktičnu primjenu. Žetveni ostaci i živi (pokrovne biljke, međuusjevi) organski
malč može znatno pridonijeti integriranom pristupu kako sgledišta suzbijanja korova tako i s gledišta
dobrobiti za ukupnu integriranu biljnu proizvodnju. Napasivanje kao biološka mjera, u nekim slučajevima
također može smanjiti potrebu primjene herbicida.
Pomoćna sredstva (okvašivači, mineralna i biljna ulja, neka gnojiva) imaju vrlo veliku važnost za ekološki
prihvatljiv pristup suzbijanju korova. Pomoćna sredstva s različitim funkcionalnim svojstvima (povećavaju
herbicidni učinak, povećavaju usvajanje, smanjuju spiranje, hlapljenje, zanošenje), te omogućuju
smanjenje propisane dozacije herbicida.
Kemijske mjere predstavljaju samo nadopuna ostalim (nekemijskim) mjerama borbe protiv korova pri
integriranom pristupu. Treba koristiti sve mogućnosti racionalne primjene herbicida. Tu podrazumijevamo
racionalizaciju s gledišta potrebe primjene herbicida (posebno kod kultura gustog sklopa), s gledišta
vremena primjene herbicida (nakon nicanja), s gledišta višekratne primjene smanjenih količina herbicida, s
gledišta poboljšane tehnike prskanja (ispravnost aparata, smanjenje volumena škropiva po jedinici
površine) kao i sve ostale mogućnosti racionalne primjene herbicida.
Primjenu herbicida ne treba obavljati kod svakog stupnja zakorovljenosti. Niži stupanj zakorovljenosti
moguće je suzbiti primjenom mehaničkih mjera. Ovu pretpostavku je moguće koristiti posebno kod
ratarskih kultura gustog sklopa (strne žitarice, uljana repica) uz uvjet da su u stanju dobre kondicije usjeva
kad se mogu i same nadmetati s nižim stupnjem zakorovljenosti. Vrlo je važno poznavanje kritičnog
razdoblja zakorovljenosti (KRZ). Naime, korovi ne štete kulturi jednako u svim fazama njezina razvoja.
Razdoblje kad korovi najviše štete kulturi naziva se kritično razdoblje zakorovljenosti. Primjena herbicida
prije i nakon tog razdoblja nije u skladu s principima integriranog suzbijanja korova.
Određeni stupanj zakorovljenosti nema štetan utjecaj na kulturu, te je korove moguće suzbiti dozacijama
koje su znatno niže od propisanih (registriranih). To je moguće ostvariti temeljem pravila da umanjena
količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego što propisana (puna) doza suzbija
odraslije (veće) korove. Ovom spoznajom može se ostvariti znatna ekonomska i ekološka ušteda, te tako
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
doprinijeti principu integriranog suzbijanja korova.Uz navedeno, primjena smanjenih doza herbicida
smanjuje eventualni fitotoksični učinak na usjev.
Pravilan odabir herbicida predstavlja važan preduvjet za pravilno suzbijanje korova. Naime, ni jedan
herbicid ne suzbija sve korove, odnosno svaki herbicid ima svoj spektar djelovanja. Stoga se pravilan
odabir herbicida ili kombinacije herbicida zasniva na poznavanju sastava korovne flore na određenoj
parceli. Poznavanje korovne flore može se temeljiti na iskustvu zakorovljenosti parcele u prethodnim
godinama ili na temelju zatečenih korova u parceli (kod primjene folijarnih herbicida). Primjena ovog
principa isključit će ponovljeno (korektivno) tretiranje zbog propuštanja korova prethodnim prskanjem
(zbog pogrešno odabranog herbicida). Osim toga, odabir herbicida na temelju podudaranja spektra
djelovanja i sastava korovne flore određene parceli omogućuje primjenu smanjenih dozacija, jer su korovne
vrste navedene u spektru djelovanja herbicida vrlo osjetljive na taj herbicid i pri smanjenim dozacijama.
Integriranu zaštitu ratarskih kultura od korova moguće je provesti, osim uvažavanja prethodno
navedenog, uz obvezne mjere i mjere koje se preporučuju.
Obvezne mjere suzbijanja korova obuhvaćaju suzbijanje korova na strništima (jednogodišnje korove
prašenjem strništa, košnjom ili malčiranjem nadzemne mase, višegodišnje korove primjenom herbicida
glifosata); pridržavanje uputa za primjenu herbicida te navedenih ograničenja sjetve određenih kultura
nakon primjene herbicida; dati prednost herbicidima s povoljnim ekotoksikološkim karakteristikama;
aplikaciju herbicida obavljati kvalitetno (ispravnost prskalica) i racionalno (npr. umjesto 300-500 l vode po
ha koristiti sapnice koje apliciraju 200 l/ha).
Mjere koje se preporučuju obuhvaćaju primjenu herbicida nakon nicanja kulture i korova (prskanje na
temelju viđenog u polju), odnosno primjenjivati herbicide u kritičnom razdoblju
zakorovljenosti; kod odabira dati prednost herbicidima kraće perzistentnosti; koristiti herbicide užeg
spektra djelovanja u skladu s prioritetnim vrstama korova na određenoj parceli; provoditi kartiranje ili
mapiranje korova, odnosno razvrstavanje korovnih vrsta prema zastupljenosti na parceli (A lista- prioritetni
korovi za suzbijanje po brojnosti i štetnosti i B lista – manje zastupljeni korovi) koje će biti osnova za
izradu strategije te kontinuirana edukacija proizvođača iz područja zaštite bilja.
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Poglavlje 3.
Osnovne mjere aplikacije fungicida
U cilju očuvanja životne sredine i proizvodnje zdrave hrane fungicide treba primjenjivati tek kada druge
provedene mjere nisu spriječile gospodarske štete koje su rezultat napada uzročnika bolesti. Prije odluke o
uporabi fungicida nužno je:
- provesti sve nefungicidne mjere zaštite:
1. agrotehničke mjere (plodored, obrada tla, gnojidba, sjetva/sadnja zdravog sjemena/presadnica,
odvodnja i navodnjavanje, sjetva/sadnja u optimalnim rokovima, izbor parcele za proizvodnju - nagib,
izloženost insolaciji, blizina šuma i vodotokova)
2. mehaničke mjere (orezivanje, čupanje i iznošenje zaraženih biljnih dijelova, uklanjanje samih parazita
– imela)
3. fizikalne (termoterapija, solarizacija, potapanje presadnica u vodu točno određene temperature i
vremena trajanja radi inaktivacije micelija)
4. biološka kontrola patogena (gdje je god moguće koristiti biološke preparate na bazi Trichoderma
harzianum)
Također se mora prije odluke o uporabi fungicida:
- utvrditi količinu inokuluma (pratiti let spora, prebrojati sklerocije u uzorku tla i slično)
- pratiti klimatske uvjete koji utječu na pojavu bolesti (količina i raspored oborina, minimalne i maksimalne
temperature zraka, početak i dužina vlaženja osjetljivih biljnih organa, relativna vlaga zraka) te na temelju
istih procijeniti mogućnost infekcija i razvoja bolesti
Pri uporabi fungicida potrebno je:
- uvažavati načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse (u sustavu integrirane proizvodnje primjenjivati
mjere propisane Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju, a u sustavu ekološke prema Pravilniku
o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda); ukoliko tijekom vegetacije treba
obaviti vise od jednog tretirtanja voditi računa o primjeni fungicida iz različitih kemijskih skupina kako
bismo izbjegli pojavu rezistentnosti; gdje god je moguće vrijeme i broj tretiranja uskladiti s preporukama
prognozne službe
- primjenjivati i rukovati fungicidima sukladno propisima i uputama, oznakama, upozorenjima i
ograničenjima te drugim podatcima navedenim na etiketi
- koristiti odgovarajuću osobnu i posebnu zaštitnu odjeću i opremu te uređaje za primjenu ovisno o
fungicidu i metodi aplikacije
- skladištiti i čuvati fungicide u skladu s propisima
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Faculty of Agriculture in Osijek
Kralja Petra Svačića 1d
HR-31000 OSIJEK
HRVATSKA
CROATIA
IPA Cross-Border Programme Croatia-Serbia
Agriculture Contribution towards Clean
Environment and Healthy Food
AGRI-CONTO-CLEEN
Phone/fax
+385 31 554 910
e-mail:
[email protected]
Poglavlje 4.
Osnovne mjere aplikacije insekticida
Korištenje svih održivih raspoloživih mjera u suzbijanju štetnika kao što su:
- agrotehničke,
- mehaničke,
- fizikalne,
- biološke,
- biotehničke,
- karantenske
- kemijske
Integrirana zaštita ima za cilj spriječiti porast populacije štetnika iznad praga štetnosti, čija bi brojnost
dovela do ekonomski značajnih šteta. Potrebno je poznavati kritičan broj, za pojedine kulture, koji
predstavlja broj kukaca kod kojeg je potrebno pristupiti suzbijanju u sustavu integrirane zaštite bilja.
Zoocide bi trebalo koristiti samo ako je to nužno potrebno, stoga je potrebno stalno praćenje populacije
štetnika kako bi se na vrijeme i odgovarajućim mjerama spriječila ekonomska šteta.
Agrotehničkim mjerama (otporne sorte i hibridi, plodored, uravnotežena gnojidba, odvodnja i
navodnjavanje, vrijeme sjetve i žetve, certificirano sjeme) postižu se najpovoljniji uvjeti za rast biljaka i
imaju preventivan karakter, a mogu i direktno utjecati na smanjenje broja štetnika.
Mehaničke mjere lakše ih je primijeniti na manjim površinama gdje će se kukci mehanički skupljati.
Fizikalne mjere podrazumijevaju upotrebu niskih (utječe na razvoj kukaca) i visokih temperatura
(sterilizacija tla).
Biološke mjere uključuju primjenu prirodnih neprijatelja, bakterija, gljivica i nematoda u suzbijanju
štetnih vrsta kukaca. Preporučuje se educiranje proizvođača u smjeru upoznavanja korisne faune i primjene
drugih organizama u suzbijanju kukaca.
Biotehničke mjere zaštite bilja podrazumijevaju uporabu različitih tipova mamaca za ulov kukaca.
Kemijske mjere treba koristiti tek kada druge mjere nisu u potpunosti zadovoljile u smanjenju populacije
štetnih kukaca. Mora se napraviti procjena opasnosti od štetnika na osnovu kritičnog broja, moraju se
pratiti klimatskih uvjeta i fenofaze razvoja određene kulture, a dobro bi bilo znati i populaciju prirodnih
neprijatelja. Voditi računa o pojavi rezistentnosti štetnika na pojedina SZB te o karenci. Kod izbora
sredstava za zaštitu bilja (SZB) treba birati pripravke užeg spektra djelovanja, selektivne za korisne
organizme i koji nisu razvrstani kao opasni za okoliš.
Partnership:
Faculty of Agriculture in Osijek, Osijek, Croatia
Secondary Agricultural and Food technology school “Stevan Petrović Brile”, Ruma, Serbia
Croatian Food Agency, Osijek, Croatia
Faculty of Agriculture in Novi Sad, Novi Sad, Serbia
Regional development agency Srem, Ruma, Serbia
Associated partners:
Rural development agency of Indjija municipality, Indjija, Serbia
Agricultural expert servicein Ruma, Ruma, Serbia
This project is funded by the EUROPEAN UNION.
This document has been produced with the
financial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of Faculty of
Agriculture in Osijek and can under no circumstances be regarded as
reflecting the position of European Union.