Općine Karojba i Vižinada Projekt ukupnog razvoja Pula, rujan 2011. Općine Karojba i Vižinada Projekt ukupnog razvoja A. Analiza, trendovi i SWOT matrica B. Strateški cilj I., II. i III. C. Strateški razvojni projekti D. Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva i strateških projekata EUROKONZALTING Izrada Projekta ukupnog razvoja: TVRTKA: Adresa: Telefon: AUTORI: Telefon/GSM: NAZNAKE O ODGOVORNOSTI: NAZNAKE O JAVNOSTI PODATAKA: «Eurokonzalting» obrt za izradu investicijskih studija Mletačka 6, 52100 Pula 052 544 825 Davor Škrtić Ivan Puh Jasna Starčić 098 992 2002 Polazni podaci u analizi područja općina Karojba i Vižinada temelje se na statističkim podacima nadležnih institucija. Planirane aktivnosti razvoja temelje se na dosadašnjim iskustvima na području općina, metodologiji najbolje prakse razvoja jedinica lokalne samouprave na nacionalnom i europskom području te potrebama lokalne zajednice. Značajan dio aktivnosti rezultat je izvornih ideja i iskustva djelatnika tvrtke. Vizija i temeljne smjernice razvoja Projekta postavljeni su od strane vodećih ljudi Općina Karojba i Vižinada. Podaci predočeni u Projektu ukupnog razvoja javne su naravi. Isti su namijenjeni osobama zaduženim za realizaciju razvojnih ciljeva i pojedinih projektnih aktivnosti te građanima na uvid kao polazna osnova za stvaranje novih razvojnih ideja i projekata. Metodologija izrade Projekta ukupnog razvoja dio je izvorne metodologije tvrtke i zaštićena je autorskim pravima i pravima tvrtke. Sadržaj: A Analiza, trendovi i SWOT matrica – Općina Karojba.......................................... 1 1. Strateški razvoj Istarske županije....................................................................... 2 2. Analiza postojeće situacije na području Općine Karojba.................................... 5 2.1 Obilježja općine Karojba............................................................................... 5 2.2 Geografski položaj........................................................................................ 5 2.3 Prirodni resursi i okoliš................................................................................. 6 Šume............................................................................................................ 6 Vodne površine............................................................................................. 7 Prirodne vrijednosti....................................................................................... 8 Kulturna baština............................................................................................ 9 Prirodne znamenitosti................................................................................... 11 2.4 Stanovništvo................................................................................................. 12 Struktura nezaposlenih................................................................................. 15 2.5 Prometna i ostala povezanost...................................................................... 16 Cestovni promet........................................................................................... 16 Telekomunikacije.......................................................................................... 16 Web stranice................................................................................................. 17 2.6 Gospodarstvo............................................................................................... 17 Opći okviri..................................................................................................... 17 Poslovne zone na području općine............................................................... 27 Obrtništvo..................................................................................................... 27 Prerađivačka industrija................................................................................. 28 Trgovina........................................................................................................ 28 Graditeljstvo.................................................................................................. 28 Turizam......................................................................................................... 28 Poljoprivreda................................................................................................. 29 2.7 Infrastruktura................................................................................................ 30 Elektroenergetika ..................................................................................... 30 Plinoopskrba................................................................................................. 30 Vodoopskrba................................................................................................ 30 Odvodnja...................................................................................................... 31 Groblja.......................................................................................................... 31 2.8 Obrazovanje................................................................................................. 31 Predškolski odgoj......................................................................................... 31 Osnovnoškolsko obrazovanje....................................................................... 32 Srednjoškolsko obrazovanje......................................................................... 33 2.9 Zdravstvo i socijalna skrb............................................................................ 33 2.10 Civilno društvo............................................................................................ 34 2.11 Kultura i kulturna baština............................................................................ 35 2.12 Sport........................................................................................................... 36 2.13 Analiza proračuna....................................................................................... 37 3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini................................................... 45 3.1 Trendovi na europskoj razini........................................................................ 45 Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo.................................. 45 Opći gospodarski trendovi............................................................................ 45 Trendovi na tržištu rada EU.......................................................................... 46 Potražnja za visoko obrazovanima............................................................... 46 Ugrožen socijalni sustav............................................................................... 46 Novi odnos snaga......................................................................................... 47 Fondovi Europske Unije............................................................................... 47 3.2 Trendovi na nacionalnoj razini...................................................................... 48 Opći trendovi................................................................................................ 48 Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini................................................ 48 Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini.................. 49 3.3. Trendovi na području Istarske županije....................................................... 51 Gospodarski trendovi................................................................................... 51 Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze....................................... 51 3.4. Trendovi na lokalnoj razini........................................................................... 52 Gospodarski trendovi................................................................................... 52 4. SWOT analiza općine Karojba........................................................................... 53 5. Vizija općine Karojba......................................................................................... 61 6. Misija općine Karojba kao institucije.................................................................. 61 A Analiza, trendovi i SWOT matrica – Općina Vižinada......................................... 62 1. Strateški razvoj Istarske županije....................................................................... 66 2. Analiza postojeće situacije na području Općine Vižinada.................................. 66 2.1 Obilježja općine Vižinada............................................................................. 66 2.2 Geografski položaj........................................................................................ 67 2.3 Prirodni resursi i okoliš................................................................................. 67 Šume............................................................................................................ 67 Poloprivredno zemljište................................................................................ 68 Vodne površine............................................................................................. 68 Prirodne vrijednosti....................................................................................... 68 Kulturna baština............................................................................................ 69 2.4 Stanovništvo................................................................................................. 72 Struktura nezaposlenih................................................................................. 75 2.5 Prometna i ostala povezanost...................................................................... 76 Cestovni promet........................................................................................... 76 Telekomunikacije.......................................................................................... 77 Poštanski ured.............................................................................................. 77 Web stranice................................................................................................. 77 2.6 Gospodarstvo............................................................................................... 78 Opći okviri..................................................................................................... 78 Poslovne zone na području općine............................................................... 87 Obrtništvo..................................................................................................... 87 Prerađivačka industrija................................................................................. 87 Eksploatacija mineralnih sirovina................................................................. 88 Trgovina........................................................................................................ 88 Građevinarstvo............................................................................................. 88 Turizam......................................................................................................... 88 Poljoprivreda................................................................................................. 91 Zaključna razmatranja.................................................................................. 93 2.7 Infrastruktura................................................................................................ 95 Elektroenergetika ..................................................................................... 95 Plinoopskrba................................................................................................. 95 Vodoopskrba................................................................................................ 96 Odvodnja...................................................................................................... 96 Groblja.......................................................................................................... 96 2.8 Obrazovanje................................................................................................. 96 Predškolski odgoj......................................................................................... 97 Osnovnoškolsko obrazovanje....................................................................... 97 Srednjoškolsko obrazovanje......................................................................... 97 2.9 Zdravstvo i socijalna skrb............................................................................ 98 2.10 Civilno društvo............................................................................................ 98 2.11 Kultura i kulturna baština............................................................................ 99 2.12 Sport........................................................................................................... 101 2.13 Analiza proračuna....................................................................................... 101 3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini................................................... 110 3.1 Trendovi na europskoj razini........................................................................ 110 Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo.................................. 110 Opći gospodarski trendovi............................................................................ 110 Trendovi na tržištu rada EU.......................................................................... 111 Potražnja za visoko obrazovanima............................................................... 111 Ugrožen socijalni sustav............................................................................... 111 Novi odnos snaga......................................................................................... 112 Fondovi Europske Unije............................................................................... 112 3.2 Trendovi na nacionalnoj razini...................................................................... 113 Opći trendovi............................................................................................... 113 Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini................................................ 113 Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini.................. 114 3.3. Trendovi na području Istarske županije....................................................... 116 Gospodarski trendovi................................................................................... 116 Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze....................................... 116 3.4. Trendovi na lokalnoj razini........................................................................... 117 Gospodarski trendovi................................................................................... 117 4. SWOT analiza općine Vižinada.......................................................................... 118 5. Vizija općine Vižinada......................................................................................... 126 6. Misija općine Vižinada kao institucije................................................................. 126 B Strateški ciljevi.................................................................................................... 127 Strateški cilj 1. Diferencirani razvoj turizma i poljoprivrede.................................... 128 Prioritet 1.1. Razvoj ruralnog turizma................................................................. 131 Prioritet 1.2. Razvoj kulturnog turizma................................................................ 147 Prioritet 1.3. Razvoj tradicijonalnih poljoprivrednih kaktivnosti........................... 152 Prioritet 1.4. Poticanje ulaganja u nove isplative poljoprivredne kulture............. 163 Prioritet 1.5. Povezivanje poljoprivrede i turizma................................................ 167 Strateški cilj 2. Razvoj obrtništva malog i srednjeg poduzetništva 172 Prioritet 2.1. Uvođenje poticaja za osnivanje obrta i novih poduzeća................ 174 Prioritet 2.2. Organizacija i razvoj poslovnih zona.............................................. 179 Prioritet 2.3. Privlačenje stranih investicija......................................................... 188 Strateški cilj 3. Demografska politika, razvoj infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta............................................................................................ 198 Prioritet 3.1. Razvoj infrastrukture na području općina....................................... 199 Prioritet 3.2. Progresivna demografska politika.................................................. 213 Prioritet 3.3. Očuvanje kulturnog indentiteta....................................................... 218 Prioritet 3.4. Razvoj obrazovanja i sportskih aktivnosti...................................... 222 C Strateški razvojni projekti ................................................................................... 230 Projekt 1: Ruralni turizam «Kuća za odmor»...................................................... 232 Projekt 2: Uzgoj lavande..................................................................................... 246 Projekt 3: Uzgoj ovaca........................................................................................ 260 Projekt 4: Uzgoj krumpira................................................................................... 270 Projekt 5: Uzgoj kupusa...................................................................................... 281 Projekt 6: Uzgoj puževa...................................................................................... 295 Projekt 7: Uzgoj smokve..................................................................................... 313 Projekt 8: Uzgoj vinove loze – proizvodnja vina................................................. 326 Projekt 9: Uzgoj maslina.............……………………………................................ 340 Projekt 10: Eko park Sv. Toma i zona Liškovac – Vižinada............................... 354 Projekt 11: Staza za motokros............................................................................ 364 Projekt 12: Kamp Vižinada................................................................................. 377 Projekt 13: Biciklistički turizam........................................................................... 391 D Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva i strateških projekata............... 395 Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva................................................ 396 Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata........................................... 404 A Analiza, trendovi i SWOT matrica Općina Karojba 1. Strateški razvoj Istarske županije Općina Karojba nalazi se u području središnje Istre, kroz povijest gravitira prema Gradu Pazinu. Smještena je na križanju cesta prema Pazinu, Poreču i Motovunu. Administrativno samostalna općina postala je 1997. godine izdvajanjem iz Općine Motovun. Općina graniči s gradom Pazinom i općinama Vižinada, Motovun i Tinjan. Općina Karojba prepoznata je po malom obrtništvu s naglaskom na građevinarstvo i prerađivačke djelatnosti. U novije vrijeme postoji značajan rast broja kuća za odmor na lokalnom području. Na području općine živi 1.446 stanovnika. Projekt ukupnog razvoja Općine Karojba izrađen kao zajednička cjelina s Projektom ukupnog razvoja Općine Vižinada usklađen je s Regionalnim operativnim planom Istarske županije. ROP utječe na projekte ukupnog razvoja dviju općina i obrnuto. ROP utječe na područje općine Karojba dajući ideje vodilje i smjernice za strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Iz istih je razloga važno spomenuti viziju i ciljeve Istarske županije sadržane u ROP-u. Vizija Istarske županije prema ROP-u Razvojna vizija Istarske županije: Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja. Strateški razvojni ciljevi Istarske županije prema ROP-u: Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo Konkurentnost je najvažniji gospodarski cilj Istarske županije. Glavna vodilja za Istarsku 2 županiju u okviru ovog cilja je multisektorski razvoj s naglaskom na čiste industrije, turizam i poljoprivredu autohtonih dobara. Postizanje konkurentnosti Istarske županije proizići će: a) razvojem malog i srednjeg poduzetništva, stvaranjem preduvijeta za ulaganje u gospodarstvo, b) razvojem i primjenom novih tehnologija, inovacija i znanja (informacijskih i komunikacijskih), c) globalno prepoznatljivim turizmom sa produljenim vremenom boravka posjetitelja i izvan sezone, d) poljoprivredom i razvojem ribarstva organiziranim u proizvodnom sektoru visokokvalitetnih brendiranih proizvoda, e) maksimalnom zaštitom okoliša u proizvodnim procesima zbog opredjeljenja za proizvodnju organskih proizvoda i turizma. Strateški cilj 2- Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard Ulaganje u ljudske resurse, znanje i obrazovanje put je ka konkurentnosti, visokim tehnologijama i inovacijama. Razvojna strategija podrazumijeva ulaganje u obrazovanje: a) osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje b) cjeloživotno obrazovanje c) usklađenje obrazovanja s potrebama gospodarstva Obrazovanje je preduvijet za uspjeh gospodarstva. Usklađen sustav omogućuje visoku zaposlenost, postojanje i korištenje znanja i iskustva u upravljanju razvojem. Razvijeno i obrazovano civilno društvo omogućuje učinkovito i participativno upravljanje. Za ovakvu promjenu potrebno je opredjeljenje zajednice za visok stupanj zdravstvene i socijalne zaštite. Strateški cilj 3 – Uravnotežen i održiv razvoj Ekološki održiv razvoj je preduvjet za ostvarenje kvalitetnog života. Istarska županija opredijelila se za prostorno uravnoteženje gospodarskog razvoja. Cilj je smanjiti 3 razvojne pritiske i opasne trendove na obalnom području, poticati i usmjeravati razvoj u unutrašnjosti. Suvremeni razvojni trendovi, način života i potrošnje zahtijeva kvalitetnu infrastrukturu, osobito infrastrukturu sustava gospodarenja otpadom, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Isti sustavi podrazumijevaju očuvanje okoliša. Strateški cilj 4 - Prepoznatljivost istarskog identiteta Identitet sve više postaje resurs nužan za razvoj. Istarska kultura i prepoznatljivost trenutno su nedovoljno zapaženi. Uvrštavanje istog u strateške ciljeve naglašava namjeru povećanja aktivnosti očuvanja, istraživanja i promicanja, odnosno oživljavanja istarskog identiteta. Održavanje i korištenje krajobrazne i kulturne baštine postati će mediji u funkciji razvoja istarske kulture i tradicije, poticanja multikulturalizma i otvorenosti. Njegovanje istarskog identiteta i prepoznatljivosti podrazumijeva nove poticaje na kulturnim i obrazovnim poljima, segmentima međužupanijske, međuregionalne i međunarodne suradnje te u realizaciji multikulturalnih projekata. 4 2. Analiza postojeće situacije na području Općine Karojba 2.1 Obilježja općine Karojba Općina Karojba osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz Općine Motovun. Smještena je na području središnje Istre. Zapadni dio općine graniči sa općinama Vižinada i Višnjan, sjeverni dio s općinom Motovun, istočni i jugoistočni dio s gradom Pazinom te jugozapadni dio sa općinom Tinjan. Općina Karojba prostire se na površini od 34,66 km2. Sastoji se od 39 sela i zaselaka. Karojba je najveće naselje u općini. Sljede Motovunski Novaki, Škropeti i Rakotule. Oko navedenih naselja grupirala su se manja sela i zaseoci: Karojba: Močibobi, Soldatići, Rabotani, Kamenavas, Labinjani, Bezjaki, Kvešti. Motovunski Novaki: Brigi, Lakošeljci, Jugovci, Klambeši, Kontići, Križmani, Margaroti, Pilati, Rupići, Vuki. Škropeti: Francovići, Fideli, Žudigi, Peckini, Ciganići, Livaki. Rakotule: Konobari, Kramari, Kuzmi, Martineli, Milići, Močitada, Nadalini, Pahovići, Pupičići, Rapki, Radoslavi, Špinovci. Stanovništvo najvećim dijelom gravitira prema gradu Pazinu. 2.2 Geografski položaj Područje općine Karojba poligonalnog je oblika s najnižom točkom od 18 metara nadmorske visine, a najvišom 434 metra nadmorske visine. Područje ne dopire do mora ali su male udaljenosti do njega (oko 14 km). Blizina mora i odgovarajuće klimatske prilike osnovno su obilježje cjelokupne vegetacije koju izgrađuju mediteranski florni elementi. 5 Obzirom na reljef razlikuju se dva osnovna područja: a) krška zaravan jugozapadnog dijela b) brdovito flišno područje sjeveroistočnog dijela. Pejzaž je raznolik sa većim brojem bržuljaka i uzvisina na kojima su raštrkana manja naselja. U jugozapadnom dijelu općine nalazi se velika zaravan (polje) “Poje” koje je manjim dijelom obrađeno. U rubnim dijelovima polja nalaze se brojni dolci (vrtače). Najpoznatiji dolac je Sopajac. Polje se za vrijeme bivše države Jugoslavije koristilo za Vojne vježbe JNA. Tijekom razdoblja trajanja vježbi lokalno stanovništvo nije imalo pristup na polje što je u većini slučajeva direktno utjecalo na uzgoj poljoprivrednih kultura. Posljednjih godina najveći korisnik polja je Motovunsko Lovačko društvo “Fazan“. Općina planira pronaći gospodarsku svrhu za polje te tako oživiti i urediti isto. Za područje općine Karojba prosječna godišnja temperatura iznosi 13ºC. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja iznosi 22ºC, najhladnijeg mjeseca siječnja 4ºC. Područje općine karakteriziraju dvije vrste klime, morska i kontinentalna. Morska klima karakteristična je za predio koji je otvoren prema rijeci Mirni i moru te se nalazi na povišenom dijelu (brežuljku). U blizini naselja Kontići i Motovunski Novaki. Kontinentalna klima osjeća se na području oko naselja Škropeti odnosno u predijelu polja «Poja» koje je zaravan na nižoj nadmorskoj visini te se dodatno spušta prema gradu Pazinu. 2.3 Prirodni resursi i okoliš Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, poljoprivredne površine, vodene površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti. Šume Područje općine Karojba obuhvaća nekoliko vegetacijskih tipova: a) područje hrasta medunca i ostalih hrastova s bjelograbom b) šume hrasta medunca i ostalih hrastova sa crnim grabom c) primorsku šumu bukve 6 d) šumu hrastova i pitomog kestena Vodene površine Na području općine Karojba mogu se odrediti dvije hidrografske cjeline sa izraženim površinskim tokovima. To su vodotoci – bujice sliva rijeke Mirne: Krvar, Kamnica, Špina i nekoliko manjih bujica te vodotoci ponornice Brestovac: Brestovac, Čiže i Veli potok. Sliv Mirne: Krvar dužine 6,98 km. Vodotok bujičnih karakteristika. Veći dio sliva bujice je izgrađen od vapnenaca i nije u jačoj mjeri utjecan erozijom, osim izvorišnog dijela bujice koji je u flišu sa izraženom pojavom površinske i linijske erozije. Bujica prima veći broj pritoka koje obogaćuju korito nasipom i zatrpavaju nizinski dio toka. Dolinski dio bujice Krvar kanaliziran je kao Obuhvatni kanal Krvar Kamnica dužine 1,1 km (ukupno 2,56 km); lijevoobalna pritoka Obuhvatnog kanala Krvar. Nalazi se na samoj granici općine Karojba. Sliv je na vapnenoj podlozi. Bujicu karakterizira vrlo strm uzdužni pad toka. Špina dužine 1,16 km; lijevoobalna pritoka bujice Krvar. Sliv je na vapnenoj podlozi. Bujicu karakterizira vrlo strm uzdužni pad toka. Sliv Brestovca: Brestovac dužine 1,81 km (ukupno 4,3 km); vodotok – ponornica bujičnog karaktera. Čiže dužine 1,19 km (ukupno 1,51 km); desnoobalna pritoka ponornice Brestovac. Veli potok dužine 1,77 km (ukupno 2,05 km); desnoobalna pritoka ponornice Brestovac. Površina sliva Brestovac iznosi: 10,19 km2. 7 Prirodni resursi - vodotoci Sliv Mirne na području općine Karojba obuhvaća vodotoke Krvar, Kamnicu (lokalni naziv Sabadin) i Špinu (lokalni naziv Špinovac) te dva manja potoka Žunjih i Milići koji se ulijevaju u Krvar. Navedeni vodotoci nalaze se u sjevernom dijelu općine, na području naselja Rakotule izuzev zapadnog dijela vodotoka Krvar koji se proteže kroz područje naselja Karojba, odnosno Motovunski Novaki. Svi navedeni vodotoci, odnosno potoci ne prolaze kroz građevinsko područje. Sliv Brestovca, obuhvaća vodotok Brestovac koji nakon početnog površinskog dijela toka završava u ponorskoj zoni (ponor Čiže) i time podzemno prihranjuje vodonosnik te njegove pritoke vodotoka Čiže i Veli potok. Sliv Brestovac se jednim svojim dijelom nalazi u zapadnom dijelu općine Karojba na granici sa gradom Pazinom, izvan građevinskog područja. U kišnom razdoblju, zbog dotoka vode iz mnogobrojnih bujičnih tokova, razine nadzemnih i podzemnih voda naglo rastu, dok je u sušnom razdoblju njihov protok, odnosno izdašnost znatno smanjena. Na području općine Karojba postoji nekoliko manjih izvora koji se djelomično koriste (Valigaštar, Badavca, Žudići-Čiže i kaptirani izvor u Novakima Motovunskima). Osim iz vodovoda, domaćinstva se opskrbljuju vodom i iz bunara koji se nalaze najčešće na samim građevnim parcelama seoskih domaćinstava. Sustav javne odvodnje ne postoji. Glavni vodonosnici nalaze se u prostorima znatne ili velike urbanizacije pa se postavlja problem očuvanja kakvoće vode. Cijelo područje općine Karojba vodonosno je područje. Gotovo cijelo područje općine nalazi se u III zoni sanitarne zaštite (zoni ograničenja i kontrole) izvorišta vode za piće. Manji dio područja uz vodotoke Brestovac i Čiže te ponor Čiže nalaze se unutar ll zone sanitarne zaštite (zona strogog ograničenja). Prirodne vrijednosti Posebno vrijednim resursima, kojih u općini Karojba ima u umjerenoj mjeri, smatraju se: Zaštićena područja prirode; 8 Spomenici graditeljske baštine; Prirodne šume, nezagađena tla, vodotoci te rezerve pitke vode. Na putu za Karojbu nalaze se četiri stabla pinije. Ta su stabla 1966. godine proglašena botaničkim spomenikom prirode. Posebnost stabala je rast duboko u kontinentu, daleko od mora. Pinije (Pinus pinea) posjeduju tzv. kišobranaste krošnje. Opseg najvećeg stabla iznosi 3,3 metra; visina 14,5 metara. Stablo je staro više od 160 godina. Kulturna baština Crkva Svete Magdalene – Rakotule Slika 1. Crkva Svete Magdalene Crkva Svete Magdalene nalazi se u zaseoku Konobari. Izgrađena je u 12. stoljeću. Crkva ima grubo izgrađeni kameni oltar. Zvono je iz 1607. godine, izradio ga je Jakop Decalderaiis. Tijekom godina crkva je doživjela niz promjena. Crkvica Svetog Nikole Slika 2. Crkva Svetog Nikole 9 Crkvica Svetog Nikole nalazi se na groblju Rakotule. Crkvicu su u 14. stoljeću sagradili tadašnji vlasnici posjeda na kojemu se crkvica nalazi, plemići iz obitelji Barbo. Na crkvici su nađeni segmenti fresaka iz 14. stoljeća. Crkvica je poznata po glagoljaškim grafitima. Najstariji grafit izrađen je 1451. godine. Crkva Svetog Roka Slika 3. Crkva Svetog Roka Crkva Svetog Roka sagrađena je 1580. godine. Iste godine osnovana je župa Rakotule. Od tada do danas crkva je više puta proširivana i nadograđivana. U zid stare sakristije ugrađena je kamena niša ukrašena reljefnim prikazima s natpisom iz 1560. godine. Uz crkvu je 1850. podignut 22 metara visok zvonik. Posljednje proširenje crkve realizirano je 1934. godine. Crkva Male Gospe Crkva Male Gospe posvećena rođenju Blažene Djevice Marije na brdu Šublenta izgrađena je 1617. godine na ruševinama predromantičke kapele. Tijekom vremena je popravljana a u novije doba statički učvršćena potpornim zidovima i građevinski sanirana. U unutrašnjosti crkve nalazi se kameni oltar sa drvenim kipom Blažene Djevice Marije (novija izrada jer se originalni kip čuva u Motovunu). 10 Prirodne znamenitosti Potok Krvar Slika 1. Ušće potoka Krvar u rijeku Mirnu Potok Krvar nalazi se na granici župe Rakotule s motovunskom župom. Izvor mu je na 200 metara nadmorske visine. Potok teče sjevernim podnožjem uzvisina na kojima se nalaze karojbska sela Močibobi i Soldatiči, zatim Rakotule i njezini zaseoci – Milići, Radoslavi i Špinovci. Ukupna površina vodnog sliva Krvara, odnosno područja s površinskim i podzemnim vodotocima što se slijevaju u potok iznosi oko 25 četvornih kilometara. Prema predaji potok je dobio naziv zbog bitke koja se vodila između Slavena i stanovnika kula Grč i Mons Civitas. U sukobu su pobijedili Slaveni a krv ubijenih i ranjenih obojila je vodu potoka. Kroz povijest duž potoka Krvara nalazilo se više mlinova, međutim danas ne postoji niti jedan. Botanički spomenik prirode “Ćetiri Pinije u Karojbi” Botanički spomenik prirode “Ćetiri Pinije u Karojbi” proglašen je 1966. godine aktom Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Pinije se nalaze uz cestu Karojba – Pazin, jedno stablo sa desne strane i tri sa lijeve strane. Predstavljaju prirodni fenomen jer rastu duboko u kontinentu, daleko od mora. Velikih kišobranastih krošnji, opseg najstarijeg debla (160 godina) iznosi 3,30 m a visina 14,5 metara. Ista stabla su zaštićena te je zabranjeno vršiti oblikovanje ili rezanje grana. 11 Dolac Sopajac Dolac Sopajac je najveći i najdublji dolac (vrtača) u Istri. Nalazi se između Karojbe i Vižinade u blizini naselja Škropeti. Okolno područje obiluje dolcima međutim obzirom na dubinu Sopajca svi izgledaju kao male udoline. Dolazak u podnožje dolca je otežan zbog nepristupačnog terena i raslinja. Valigaštar Valigaštar je izvor pitke vode koji se nalazi u blizini naselja Močibobi. Stanovništvo je koristilo vodu iz izvora još od razdoblja prvih gradina koje su sagrađene u okolici za vrijeme Bizanta i Rimljana. Od početka 20. stoljeća izvor više nije prirodan te je od njega izgrađena «šterna». 2.4 Stanovništvo U Istarskoj županiji živi 213.891 stanovnik. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine u općini Karojba živjelo je 1.489 stanovnika što iznosi 0,72% od stanovništva Istarske županije. Gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je 43,0 st/km2. Tijekom 2011. godine proveden je popis stanovništva u Republici Hrvatskoj te prema istome na poručju općine Karojba živi 1.446 stanovnika. Smanjenje u odnosu na prethodni popis stanovništva iznosi 3%. Statistički samostalna naselja u općini su: Karojba, Novaki Motovunski, Rakotule i Škropeti. Koncentracija stanovništva u naseljima relativno je povoljna/ravnomjerna: Karojba 30,4%; Škropeti 27,1%; Novaki Motovunski 26,7% i Rakotule 15,7%. Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u razdoblju od 1948. do 2011. po naseljima Naselje Karojba Novaki Motovunski Rakotule Škropeti OPĆINA KAROJBA 1948. 771 588 426 355 2.140 1953. 769 576 412 374 2.131 1961. 640 486 367 308 1.801 1971. 573 402 303 295 1.573 1981. 538 399 258 363 1.558 1991. 500 389 228 353 1.470 2001. 453 398 234 404 1.489 2011. 400 387 228 431 1.446 12 Tablica 1.a. Broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica u općini Karojba prema popisu stanovništva iz 2011. godine Ukupno popisane osobe NASELJE Karojba Novaki Motovunski Rakotule Škropeti OPĆINA KAROJBA 400 387 228 431 1.446 Ukupan broj stanovnika Kućanstva Ukupno 399 386 226 431 1.442 Stambene jedinice Privatna kućanstva 139 111 67 104 421 Ukupno 139 111 118 104 472 Stanovi za stalno stan. 238 141 118 120 617 217 134 92 117 560 Tablica 2. Kućanstva u općini Karojba prema broju članova 2001. godine po naseljima Naselje Karojba Novaki Motovunski Rakotule Škropeti Općina Karojba Obiteljska kućanstva prema broju članova 3 4 5 6 32 33 12 10 1 32 2 25 16 13 7 22 13 17 15 12 14 36 15 19 8 9 16 68 77 73 103 45 7 1 8 i više 1 12 2 14 5 3 7 2 4 38 16 7 Tablica 3. Struktura stanovništva prema starosti DOB STANOVNIKA (po godinama starosti) 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više nepoznato UKUPNO BROJ STANOVNIKA 190 209 207 212 213 132 141 128 44 10 3 1.489 Gustoća naseljenosti od 43 stanovnika/km2 općinu Karojba uvrštava među srednje/slabo naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Promatrajući razdoblje od 1948. do 2001. godine zabilježen je značajni pad ukupnog broja stanovnika (sa 2.140 na 1.489 stanovnika) na području općine. U promatranom razdoblju jedino je naselje Škropeti zabilježilo rast broja stanovnika. 13 58 23 35 79 42 37 522 210 312 468 278 190 30 17 13 Nepoznato Visoka škola Viša škola Srednja škola Osnovna škola 1.189 588 601 1-3/4-7 razreda osnovne škole sv. m ž Bez škole Stanovništvo staro 15 i više godina OPĆINA KAROJBA Spol Tablica 4. Stanovništvo općine Karojba prema završenoj školi 2001. godine 27 14 13 5 4 1 Stanovništvo se u značajnoj mjeri bavi obrtništvom, prvenstveno unutar djelatnosti cestovnog prijevoza, zemljanih radova, građevinarstva, keramike, kamenoklesarstva. Tablica 5. Projekcija kretanja broja stanovnika općine Karojba za 2020. godinu Naselje Karojba Novaki Motovunski Rakotule Škropeti OPĆINA KAROJBA 2020. 382 397 235 524 1.538 indeks 2020./2001. 84,3 99,7 100,4 129,7 103,3 Tablica 6. Zaposleni prema djelatnostima u općini Karojba za 2001. godinu Poljoprivreda, lov i šumarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu potrebu i kućanstvo Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti Na radu u inozemstvu Nepoznata djelatnost OPĆINA KAROJBA Ukupno % 36 4 170 14 89 6,2 0,7 29,1 2,4 15,2 70 58 32 5 13 29 20 20 7 16 1 584 12,0 9,9 5,5 0,9 2,2 5,0 3,4 3,4 1,2 2,7 0,2 100,0 14 Struktura nezaposlenih Tablica 7. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja1 RAZINA OBRAZOVANJA 2007. Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola Srednja škola u trajanju do 3 godine i škola za KV i VKV radnike Srednja škola u trajanju od 4 godine i više Gimnazija Viša škola, I stupanj fakulteta i stručni studij Fakultet, akademija, Magisterij, Doktorat UKUPNO 2008. 1.1. do 30.6.2010. 2009. ukupno žene ukupno žene ukupno žene ukupno žene 4 19 1 16 4 24 1 21 4 20 3 17 3 17 2 13 9 7 5 2 16 8 8 4 4 4 8 6 18 1 10 1 11 1 4 1 1 1 1 1 1 1 1 3 2 43 32 60 43 26 37 29 39 Tablica 8. Nezaposleni prema dobi2 DOB 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više UKUPNO 1 2 2007. ukupno žene 1 1 2 2 3 3 3 3 1 1 1 6 4 14 13 5 2 1 37 29 2008. ukupno žene 6 1 2 1 3 7 16 5 2 43 6 2 1 1 5 14 3 32 2009. ukupno žene 2 1 6 4 4 2 7 4 4 2 8 7 7 4 14 12 8 3 60 39 1.1. do 30.6.2010. ukupno žene 3 1 6 7 2 4 12 8 2 1 3 3 2 2 10 3 43 26 Podaci dobiveni 25.08.2010.godine (Izvor podataka HZZ, Ispostava Pula) Podaci dobiveni 25.08.2010.godine (Izvor podataka HZZ, Ispostava Pula) 15 2.5 Prometna i ostala povezanost Cestovni promet Prema kategorizaciji cesta, područjem općine prolaze: a) županijske ceste 1. Županijska cesta Ž-5007 koja povezuje Buje i Pazin (veza za “Istarski ipsilon”) 2. Županijska cesta Ž-5042 prema Poreču 3. Županijska cesta Ž-5043 prema Motovunskim Novakima b) razgranata mreža lokalnih cesta uz velik broj nekategoriziranih cesta c) turistička trasa bivše pruge - Parenzane Općini najbliža međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je Pulska zračna luka. Ista je udaljena oko 50 km. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi okvirno 100 kilometara. Manja zračna luka nalazi se kod Vrsara. Općina je povezana svakodnevnim redovitim autobusnim linijama sa gradovima Pazinom i Porečom. Prema gradu Pazinu odvija se osam linija tijekom cijelog dana; prosječno trajanje vožnje je od 35 do 50 minuta. Autobusna linija prema gradu Poreču odvija se jednom dnevno te vožnja traje 35 minuta. Telekomunikacije Područje općine Karojba pokriveno je pokretnom i nepokretnom telekomunikacijskom infrastrukturom. Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na području općine. Manjim dijelom rubna područja su priključena na druge komutacijske čvorove. Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim bakrenim vodovima. Manjim dijelom nadzemnim za manje zaseoke i krajnje korisnike. 16 Komutacijski čvorovi su izrađeni u digitalnoj tehnologiji. Spojeni su na nadređeni pristupni čvor Pazin. Isti je spojen na svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin-Umag-Italija. Područje općine Karojba pokriveno je pokretnim mrežama. Pokrivenost teritorija iznosi više od 90% i obuhvaća više od 95% stanovništva. Web stranice Službena web stranica Općine Karojba je u izradi. 2.6 Gospodarstvo Opći okviri Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda općine su građevinarstvo i trgovina zaključno sa 2008. godinom. Tijekom 2008. godine prestalo je s poslovanjem društvo Kapeloto koje je nosilo najveći dio trgovine na lokalnom području. U 2009. godini najveći dio prihoda čine građevinarstvo i prerađivačka industrija. Obzirom na lokaciju općine u centralnom dijelu Istre koji je poznat po razvijenom obrtništvu najveći broj obrtnika bavi se građevinarstvom, trgovinom, popravcima motornih vozila i cestovnim prijevozom. Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti dominiraju prerađivačka industrija i građevinarstvo. Sljedi poljoprivreda pa trgovina. Općina Karojba ne posjeduje organiziranu gospodarsku zonu. Većinu poslova poduzetnici obavljaju u vlastitim kućama i dvorištima. Postoji potreba za organiziranjem gospodarskih zona gdje bi se okupili lokalni poduzetnici te bi im se omogućila zadovoljavajuća infrastruktura poglavito za proizvodne i prerađivačke djelatnosti. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula, najznačajniji gospodarski subjekti u općini Karojba u 2009. godini djeluju u području prerađivačke industrije i građevinarstva. Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima (181 zaposleni), 48% ih je 17 zaposleno u građevinarstvu a 42% u prerađivačkoj industriji. Ostatak čine preostale djelatnosti. Na području općine Karojba posluju isključivo mala trgovačka društva i obrti. Tijekom godina broj poduzetnika mijenja se u manjem obimu. Broj tvrtki povezan je sa visinom ukupnih prihoda. Tijekom analiziranih godina najviši prihod je ostvaren u djelatnostima poslovanja nekretninama, građevinarstva i trgovine. Tijekom posljednje dvije godine poslovanje nekretninama i trgovina ostvarili su minimalne prihode iako su prethodnih godina bili značajno zastupljeni u ukupnim prihodima općine. Tijekom 2009. godine ostvaren je značajan porast prihoda u prerađivačkoj industriji. U razdoblju od 2004. do 2007. godine prihodi su na razini od okvirno 90 milijuna kuna (izuzevši 2006. godinu s 62,3 milijuna kuna). U posljednje dvije godine ostvareni prihodi značajno su niži. U 2008. godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 53.551.394 kune. U 2009. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 41.920.962 kune. Od toga 22.997.283 kune ili 54,86% ukupnih prihoda ostvaruje djelatnost građevinarstva. Prerađivačka industrija ostvarila je 9.649.140 kuna ili 23,02% ukupnih prihoda, u djelatnosti poljoprivrede ostvareno je 4.202.862 kune ili 10,03% ukupnih prihoda. Ostatak čine preostale djelatnosti. 18 Tablica 9. Broj malih, srednjih i velikih tvrtki DJELATNOST/GODINE VELIČINA TVRTKE (mala, srednja i velika) Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO M 3 3 2 1 1 1 11 2004. S V 1 1 0 M 2005. S 4 3 3 2 1 1 14 0 V 0 BROJ TVRTKI PO GODINAMA 2006. 2007. M S V M S V M 1 4 5 3 1 1 1 16 2 5 3 4 2 1 1 18 0 0 3 6 5 4 1 1 1 21 0 0 2008. S 0 V 0 M 2 5 4 2 1 1 1 16 2009. S 0 V 0 Tablica 10. Analiza gospodarstva prema prihodima od gospodarskih djelatnosti NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 616.233 14.428.628 38.329.502 1.399.536 36.127.359 82.992 90.984.250 2005. 1.386.569 15.503.175 27.673.430 3.329.142 27.388.382 5.296.644 80.577.342 2006. 248.057 1.562.741 23.845.732 9.640.740 1.256.378 22.644.851 3.189.454 62.387.953 2007. 3.965.926 38.285.713 22.994.353 9.514.515 1.537.511 9.401.438 3.302.539 89.001.995 2008. 4.064.315 1.552.457 27.811.786 13.394.047 3.489.834 3.238.955 53.551.394 2009. 4.202.862 9.649.140 22.997.283 267.989 954.154 518.387 3.331.147 41.920.962 19 Graf 1. Grafički prikaz ukupnog broja velikih, srednjih i malih tvrtki po godinama Graf 2. Grafički prikaz strukture ukupnih prihoda gospodarskih subjekata 20 Tablica 11. Dobit prije oporezivanja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 30.021 389.723 219.941 9.990 53.877 27.872 731.424 2005. 11.309 362.808 177.617 11.820 69.375 103.464 736.393 2006. 2007. 2008. 2009. 31.851 7.944 1.288.603 129.052 92.543 902.369 2.142.425 31.148 277.559 16.954 45.201 44.778 1.258.129 70.609 1.065.279 495.111 29.964 46.446 1.503.896 3.462.998 16.250 66.754 1.431.112 1.660.963 21 Broj zaposlenih bilježi rast sve do 2007. godine, sa 93 osobe u 2004. godini na 181 osobu u 2007. godini. U 2008. godini dolazi do drastičnog smanjenja broja zaposlenih na 100 osoba. U protekloj godini dolazi do ponovnog rasta na 126 zaposlenih. Najveći broj zaposlenih u protekloj godini bio je u djelatnosti građevinarstva (61 zaposleni) te u prerađivačkoj industriji (53 zaposlena). U srednja poduzeća svrstan je samo jedan subjekt tijekom 2004. godine te je tada zapošljavao 7 osoba. Na području općine Karojba ne posluju velika poduzeća. Tablica 12. Prosječan broj zaposlenih u malim poduzećima krajem obračunskog razdoblja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 2005. 7 44 25 7 2006. 1 7 53 25 4 2007. 4 80 55 24 4 2008. 3 10 51 26 7 2009. 3 53 61 1 4 3 42 20 2 17 16 15 11 0 2 2 86 2 101 3 108 3 181 3 100 2 126 Tablica 13. Prosječan broj zaposlenih u srednjim poduzećima krajem obračunskog razdoblja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 2005. 2006. 2007. 0 0 0 2008. 2009. 7 7 0 0 22 Najveće investicije u analiziranom razdoblju realizirane su u djelatnosti prerađivačke industrije i građevinarstva. Najveće investicije u prerađivačku industriju realizirane su tijekom 2007. godine i iznose 13.749.103 kune odnosno u 2009. godini i iznose 5.252.742 kune. Investicije u građevinarstvo tijekom 2008. godine iznose 5.830.770 kuna a tijekom 2009. godine 2.318.135 kuna. Tijekom ostalih godina realizirane su manje investicije u ovim gospodarskim granama. Investicije u ostale gospodarske grane tijekom analiziranog razdoblja kreću se u manjim iznosima, do maksimalne razine od milijun kuna. 23 Tablica 14. Ukupan broj zaposlenih u tvrtkama krajem obračunskog razdoblja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti UKUPNO 2002. 2003. 1 37 32 2004. 14 3 40 31 2 14 84 90 2005. 3 42 27 2 17 2 93 7 44 25 7 16 2 101 2006. 1 7 53 25 4 15 3 108 2007. 4 80 55 24 4 11 3 181 2008. 2009. 3 10 51 26 7 3 53 61 1 4 2 2 126 3 100 24 Graf 3. Prikaz strukture zaposlenih po djelatnostima 25 Tablica 15. Ukupne investicije u trgovačkim društvima NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 106.025 688.259 478.378 352.672 408.781 2.034.115 2005. 93.625 735.059 90.911 587.000 1.506.595 2006. 93.360 232.283 758.266 4.712 2007. 51.887 13.749.103 312.048 434.535 2008. 22.857 838.287 5.830.737 146.870 2009. 44.192 5.252.742 2.318.135 14.512 1.251.558 77.692 2.417.871 196.681 14.744.254 56.100 6.894.851 7.629.581 26 Poslovne zone na području općine Na području općine predviđena su sljedeća građevna područja za razvoj gospodarskih zona: - Gospodarski predio u naselju Rakotule, smješten sjeverno od ceste Ž-5042 (Karojba – Špadići), - Gospodarski predio u južnom dijelu naselja Karojba i zapadno od ceste Ž-5007 (Karojba – Škropeti), - Gospodarski predio smješten u južnom dijelu naselja Karojba i sjeverozapadnom dijelu naselja Novaki Motovunski, južno od ceste Ž-5007 (Karojba – Kićer), - Gospodarski predio Motovunski Novaki - Gospodarski predio "Škropeti" u naselju Škropeti, sjeverno i južno od ceste Ž-5007 (Karojba – Kićer), Obrtništvo Prema podacima iz kolovoza 2010. godine u općini Karojba, prema Središnjem obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva registrirano je 63 obrtnika. Od ukupnog broja obrta unutar građevinskih djelatnosti registrirano je 32, unutar trgovine i popravka motornih vozila 10, prijevoza 6, proizvodnih obrta 4, uzgoja poljoprivrednih kultura 3, ugostiteljskih objekata 3, raznih uslužnih djelatnosti i ostalih 3. Graf 4. Prikaz strukture obrta po djelatnostima u 2009. godini 8% 5% 6% 16% 5% 10% 50% proizvodni obrti trgovina i popravak motornih vozila građevinarstvo poljoprivredne kulture prijevoz restorani ostali obrti 27 Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija ima značajnu ulogu u stvaranju prihoda općine Karojba. Posljednje tri godine tvrtke ostvaruju značajne rezultate u istoj djelatnosti, te zapošljavaju 53 osobe u 2009. godini. Industrijsku proizvodnju i preradu u ovom kraju treba kontinuirano poticati. Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu i razvoj poslovnih zona model je kojim se mogu privući novi i strani investitori. S novim tvrkama i poslovnim centrima započeo bi proces mijenjanja i oživljavanja lokalnog tržišta. Zaposlilo bi se lokalno stanovništvo koje ima dugu tradiciju rada u obrtima i proizvodnim djelatnostima. Trgovina Trgovina je djelatnost koja je zastupljena u svakom gradu i općini. Tijekom 2008. godine zatvorio se veliki trgovački subjekt Kapeloto koji je nosio glavninu trgovine lokalnog područja. U novije vrijeme na poručju općine Karojba posluje manji broj obrta i tvrtki koji ne ostvaruju značajnije prihode. Građevinarstvo Građevinarstvo je najznačajnija privredna grana općine Karojba s većim brojem obrta i malih poduzeća. Ista ostvaruje najveće prihode i zapošljava najveći broj osoba. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je trend rasta djelatnosti građevinarstva. Građevinarstvo je povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju novih turističkih smještajnih kapaciteta i obnovu starijih. Grade se stanovi, apartmani, kuće za odmor. Važno je napomenuti i rekonstrukciju starih istarskih kuća. Turizam Općina Karojba ne posjeduje Turističku zajednicu, sastavni je dio Turističke zajednice središnje Istre. Istu Turističku zajednicu čine grad Pazin, općine i naselja središnje Istre 28 i to općine: Gračišće, Lupoglav, Pićan, Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Sveti Lovreč, Karojba i Cerovlje. Tablica 16. Smještajni kapaciteti na području općine Karojba VRSTA SMJEŠTAJA Agroturizam Špinovci Frane Nevenka Pinjol Elda Villa Moncitta Pinici Vila Oliva Villa Borgonja Karla Pahovići ADRESA Špinovci 88 Rakotule 38 Rapki 30a Karojba 11b Radoslavi 56, Rakotule Močitad 69 Nadalini 38a, Rakotule Močibobi 109 Močibobi 61a Levaki 50, Škropeti Pahovići 80, Rakotule UKUPNO BROJ JEDINICA 5 soba 1 apartman 1 apartman 2 apartmana 1 apartman Kuća za odmor Kuća za odmor Kuća za odmor Kuća za odmor Kuća za odmor 2 apartmana BROJ POSTELJA 10 7 4 5 3 14 5 6 10 8 10 82 Prema podacima Turističke zajednice središnje Istre na području općine nalazi se 11 kuća ili apatmana za odmor. Ukupno prijavljeni broj ležejeva iznosi 82. Velika je vjerojatnost da isti podaci ne odgovaraju stvarnom stanju jer vlasnici u pravilu ne prijavljuju kupnju ili izgradnju objekata sa smještajnim kapacitetima namijenjenim iznajmljivanju. Tijekom 2009. godine na području općine Karojba ostvareno je 2.142 noćenja. Struktura gostiju prema dobi i statusu Gosti koji posjećuju područje općine Karojba uglavnom su srednje platežne moći. Isti posjećuju kuće za odmor i apartmane u potrazi za mirnim odmorom. Većim dijelom su to parovi, obitelji sa malom djecom te gosti koji su u mirovini. Gosti isključivo dolaze u svojoj organizaciji i vlastitim automobilima. Poljoprivreda Poljoprivreda područja općine Karojba temelji se na uzgoju povrća i voća. Uzgoj povrća i voća ima veće pogodnosti u području sive zemlje gdje se vlaga duže zadržava te je zemlja rahlija. Zemlja je pogodna za uzgoj kupusa te raznih vrsta voća. 29 Područje se pruža u brdovitom dijelu općine oko naselja Kontići i Motovunski Novaki. Područje crvene zemlje odnosno zaravni «Poja» pogodno je za uzgoj poljoprivrednih kultura poglavito krumpira te manjim dijelom ostalih gomoljastih kultura i kupusa. 2.7 Infrastruktura Elektroenergetika Područje općine Karojba napaja se električnom energijom iz transformatorske stanice TS 10(20)/0,4kV CS. Ista je sastavni dio elektroenergetske mreže centralne Istre te je stanica izgrađena i montirana 2003. godine. Glavni investitor ulaganja bio je Istarski vodovod d.o.o. Buzet. Transformatorska stanica snage je 20kV te je oklopljena metalom s SF6 plinom. Sadrži Safe plus ABB sustav i dva suha transformatora 10(20)/0,4kV, 250 kVA. Mreža je naseljima razvedena zrakom pretežito kabelima EHP48A 3x(1x150mm2). Plinoopskrba Na području općine Karojba ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Vodoopskrba Općina Karojba sastavni je dio vodoopskrbnog sustava srednje, zapadne i sjeverne Istre gdje se nalazi 7 gradova i 21 općina. Sustavom gospodari tvrtka Istarski vodovod d.o.o. iz Buzeta koja je u vlasništvu gradova i općina. Karojba ima povijesni značaj u opskrbi lokalnog područja vodom te je 1940. godine izgrađena crpna stanica koja se napaja iz rezervoara Šubjente. Voda se tlači u rezervoar Brigi iz kojeg gravitacijskim cjevovodom stiže do grada Pazina. U današnje vrijeme područje općine opskrbljuje se vodom iz rezervoara Brigi. Velik broj naselja priključen je na distributivnu cjevovodnu mrežu profila Ø60 – 200 mm, dok je samo manji dio i to magistralni Ø350mm. Postojeći sustav vodoopskrbe područja općine Karojba sadašnjim kapacitetima u stanju je zadovoljiti zahtjeve potrošača u pogledu količina i tlakova vode. U budućnosti treba 30 nastaviti s radnjama na optimizaciji vodoopskrbnog sustava te osiguranja potrebnih količina i tlakova vode. Odvodnja Općina Karojba ne posjeduje kanalizacijsku mrežu. Objekti su spojeni na septičke taložnice koje se nalaze uz iste. Obzirom na rasprostranjenost naselja, visinu potrebnih ulaganja u kanalizaciju, prihode proračuna koji se ostvaruju, ne postoji osnova i potrebna sredstva za izgradnju kanalizacijskog sustva u skoroj bodućnosti. Groblja Na području općine Karojba postoje tri groblja u naseljima Karojba, Motovunski Novaki i Rakotule. Uz groblja se nalaze novoizgrađene mrtvačnice. Groblje Motovunski Novaki se ne može širiti zbog svoje lokacije te nepostojanja slobodnih parcela u blizini istog. 2.8 Obrazovanje Na području općine Karojba postoji dječiji vrtić i osnovna škola. Isti predstavljaju područne jedinice obrazovog sustava grada Pazina. Osnovna škola i vrtić nalaze se u zajedničkoj zgradi u centru naselja Karojba. Posjeduju sportske terene na otvorenom. U tijeku je završna faza pred početak izgradnje multifunkcionalne sportske dvorane. Predškolski odgoj Područni vrtić Karojba sastavni je dio sustava Dječijih vrtića OLGA BAN iz grada Pazina. Uz matični Dječiji vrtić OLGA BAN u Pazinu uključeni su područni vrtići u Cerovlju, Gračišću, Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu. 31 Dječji vrtić u Karojbi broji 25 mališana3 tijekom pedagoške godine 2009./2010. u odnosu na 19 mališana tijekom 2003./2004. godine. Raspoređeni su u jednu grupu. Osnovnoškolsko obrazovanje Područna Osnovna škola Karojba sastavni je dio Osnovne škole Vladimir Nazor iz Pazina. Uz matičnu Osnovnu školu Vladimir Nazor u Pazinu uključene su i područne škole u Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Sv. Petar u Šumi, Tinjanu, Trvižu, Cerovlju, Gologorici, Gračišću i Kašćergi. Nastavničko osoblje: Predmet Hrvatski jezik Likovna kultura Glazbena kultura Engleski jezik Matematika Priroda, biologija, kemija Fizika Povijest, geografija Tehnička kultura Tjelesno-zdravstvena kultura Informatika Vjeronauk Učitelj Livija Benčić Sandra Sandalj Miloš Pernić Kristina Mijandrušić-Ladavac Virna Pavletić Jagoda Oplanić Nada Čakić Dinić Tatjana Savić Goran Matošević Vladimir Relić Irena Mijandrušić Irena Šćulac Važno je napomenuti da određeno nastavno osoblje radi i u drugim područnim školama koje su u sustavu Osnovne škole Vladimir Nazor iz Pazina. Tablica 18. Područna osnovna škola Vladimir Nazor u Karojbi4 BROJ UČENIKA BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA 149 Ukupno 8 odjeljenja od prvog do osmog razreda BROJ UČITELJA / NASTAVNO OSOBLJE 12 Osnovnu školu u Karojbi pohađa 149 učenika. 3 4 Izvor web stranica grada Pazina (Socijalna karta grada Pazina) Izvor web stranica grada Pazina (Socijalna karta grada Pazina) 32 Srednjoškolsko obrazovanje Nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja učenici nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje u gradskim središtima Pazinu, Poreču ili Puli. Najveći broj učenika gravitira prema gradu Pazinu. 2.9 Zdravstvo i socijalna skrb Na području općine Karojba djeluje liječnik opće prakse dr. Slobodan Komazec. Posjeduje liječničku ordinaciju međutim zbog neadekvatnih uvijeta rada i nedostatka opreme ordinacija je trenutno zatvorena. Obzirom na opću gravitaciju pacijenata prema Pazinu ili Motovunu ordinaciju u Karojbi posjećuje tek nekolicina starijih osoba. Centar za socijalnu skrb Općina Karojba se nalazi u sustavu centara za socijalnu skrb Pazin. U sklopu Centra nalazi se savjetovalište za brak i obitelj. Svi stanovnici gravitirajućih općina među kojima je i Karojba mogu koristiti iste usluge. Osnovna prava koja građani mogu ostvariti u Centru za socijalnu skrb su: a) stalna pomoć b) doplatak za pomoć i njegu c) osobna invalidnina d) naknada do zaposlenja invalidnim osobama - djeca e) pravo na smještaj u ustanove socijalne skrbi - odrasli f) pravo na smještaj u dječje domove - osposobljavanje za samostalan život i rad g) pravo na status roditelja i njegovatelja h) jednokratne novčane pomoći (više nisu pravo). Osnovni poslovi centra su: a) maloljetnička delikvencija b) invalidna djeca c) skrbništvo 33 d) postupci posredovanja kod razvoda brakova e) povjeravanje djece u postupku razvoda brakova f) privremeno uzdržavanje (neplaćanje alimentacije). Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama Tijekom kolovoza 2008 godine ostvarena je suradnja Grada Pazina i Gradskog društva Crvenog križa, a uz financiranje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i sufinanciranje Istarske županije, Grada Pazina i 7 općina koje sudjeluju u programu (Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Tinjan, Sveti Petar i Žminj) te je pokrenut projekt pomoći u kući. U listopadu iste godine započeo je s radom i dnevni boravak. Cilj programa je unaprijediti vaninstitucionalnu skrb i kvalitetu života starijih osoba na području grada Pazina i sedam gravitirajućih općina. Za 2010. godinu Istarska županija je osigurala sredstva za pomoć socijalno ugroženim osobama pri kupnji drva za ogrijev. Planirani iznos sredstava iznosi 950 kuna po korisniku. Na području općine Karojba 17 osoba ostvaruje pravo te je obzirom na isto osigurano 16.150 kuna. 2.10 Civilno društvo Udruga Valigaštar «Valigaštar» zavičajna udruga nosi ime prema toponimu – izvoru u blizini Karojbe koje se spominje u «Istarskom razvodu». Osnovna djelatnost udruge je zaštita kulturne i prirodne baštine. Nakon smrti osnivača pok. dr. Ante Bartolića (2004.) aktivnost je zamrla, a nedavno je ponovno pokrenuta aktivnost sa obnovljenim članstvom. Udruga žena «Danica» Na području općine Karojba djeluje udruga žena «Danica». 34 2.11 Kultura i kulturna baština Povijest Najstarija povijest vezana za Karojbu potječe iz mlađeg kamenog doba, na lokalitetu Šublenta otkriveni su kremeni nožići i kamene sjekire. Početkom 2. stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine kružnog oblika opasane zidinama. Najupečatljivije su gradine iz brončanog doba. Na lokalitetu Podšublenta pronađeni su ostaci iz doba Rimljana, kanal za navodnjavanje polja. U samoj Karojbi pronađen je rimski nadgrobni spomenik 4. rimske legije Flavije Felix iz 4. stoljeća. Doseljavanje Slavena na područje Karojbe povezuje se sa 7. stoljećem, a najveći broj ih se doselio krajem 8. stoljeća za vrijeme franačke države koja ih je dovodila kao kmetove u Istru. Početkom 17. stoljeća trag je ostavio Uskočki rat između Venecije i Austrije u vidu pljački i razaranja. Uspon Karojbe počinje u 18. stoljeću za vrijeme Austrijske monarhije. Sagrađena je prva škola, poboljšao se društveni i kulturni život te su prometna rješenja donijela opći napredak mjestu. Spomenici kulture: - Crkva Svete Magdalene - Rakotule - Crkvica Svetog Nikole - Crkva Svetog Roka - Crkva Male Gospe - Parenzana Manifestacije i inicijative Dan općine 2.7. Dan općine Karojba 2.7. obilježava se svake godine svečanom sjednicom Općinskog vijeća nakon mise domaćih svećenika. Na sjednici se dodjeljuju priznanja za ostvarenja u protekloj godini. 35 Smotra vina, meda i domaćeg kruha – Rakotule Početkom veljače u naselju Rakotule svake godine organizira se Smotra vina, meda i domaćeg kruha općine Karojba i okolnih općina. Smotra se održava za blagdan svetog Blaža, zaštitnika župe Rakotule. Predstavljaju se vina, med i ostali domaći proizvodi koje mogu ocijeniti posjetitelji. Udruga Agrokarojba i MO Rakotule organizatori su smotre. «Petrova» Godišnji sajam «Petrova» održava se prve nedjelje nakon 2.7. Od ove godine mjesto održavanja je prostor iza školske zgrade u Karojbi. U jutarnjim satima održava se svečana misa a u večernjim satima sa početkom u 20.00 sati plesna zabava. Blagdani na razini mjesnih odbora Blagdani koji se obilježavaju na razini mjesnih odbora Motovunski Novaki i Škropeti su Sveti Roko i Sveta Marina. Povodom blagdana održavaju se malonogometni turiniri i biciklijade. 15. književni susreti Badavica 2010. Književni susreti Badavica 2010. održani su u Karojbi kao sastavni dio manifestacije Histrianitas koja se održava krajem mjeseca svibnja. Manifestacija Histrianitas održava se u općini Tinjan i okolnim općinama uključujući i općinu Karojba. Književni susreti realizirani su uz potporu Gradske knjižnice Poreč i Udruge Valigaštar te uz pokroviteljstvo Općina Tinjan, Karojba i Višnjan. 2.12 Sport Na području općine aktivno je sportsko društvo Škropeti. Sjedište društva je na adresi Škropeti 18, u naselju Škropeti. 36 2.13 Analiza proračuna Proračun Općine Karojba u analiziranom razdoblju od 2002. godine do 2010. godine bilježi rast prihoda. Ukupni porast planiranih prihoda u 2010. godini u odnosu na 2002. godinu iznosi 199,22%. Rast prihoda od poreza u istom razdoblju iznosi 121,15%. Prihodi od poreza porasli su sa 757.029 kuna u 2002. godini na 1.328.085 kuna u 2010. godini. Prihodi od poreza bilježe kontinuirani rast tijekom analiziranog razdoblja. Drugi najznačajniji prihodi proračuna, pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, porasli su za 21,15%. Isti prihodi bilježe oscilacije tijekom analiziranog razdoblja. Najniži udio u ukupnim prihodima čine prihodi od prodaje imovine i ostali prihodi. Najveći udio u ukupnim rashodima čine materijalni rashodi i pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države. Materijalni rashodi čine između 29% i 44% ukupnih rashoda. Rashodi za zaposlene čine dodatnih 10% u 2010. godini u odnosu na 47% tijekom 2003. godine. Obzirom na prodaju nefinancijske imovine najveći prihodi u posljednjim godinama ostvareni su od prodaje tzv. neproizvedene imovine. Tijekom 2010. godine ostvareni su prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine u iznosu 319.000 kuna. Najveći udio u ukupnim rashodima za nabavu nefinancijske imovine odnosi se na nabavu tzv. proizvedene imovine. Isti rashodi tijekom 2010. godine iznose 669.500 kuna. Najznačajniji izdaci obzirom na financijske obveze odnose se na otplatu glavnica primljenih zajmova. Najveći udio u ukupnim rashodima proračuna obzirom na namjenu sredstava čine rashodi usluga unapređenja stanovanja i zajednice te tijekom 2010. godine iznose 1.024.731 kunu. Isti rashode čine 37% do 58% ukupnih rashoda proračuna tijekom godina. Rashodi općih javnih usluga tijekom 2010. godine iznose 675.647 kuna. Udio istih u ukupnim rashodima kreće se između 16% i 36% tijekom analiziranog razdoblja. 37 Tablica 19. Prihodi i rashodi proračuna Općine Karojba 2002. PRIHODI POSLOVANJA Prihodi od poreza Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Materijalni rashodi Financijski rashodi Subvencije Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade Ostali rashodi 2003. 2004. 2005. 2006. 1.327.626 2.292.564 2.583.233 2.822.737 2.386.081 757.029 878.195 987.044 896.491 992.354 330.885 1.113.044 1.214 4.182 687.214 1.246.777 591.825 131.563 56.905 54.435 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 1,80 3.547.996 1,31 1.509.962 1,49 3.554.332 1,52 1.743.248 1,00 3.078.339 0,87 2.316.277 1,15 2.198.285 1,26 1.328.085 0,75 0,60 911.284 2,75 1.533.591 73.938 60,90 54.767 1,68 1.281.233 0,74 90.640 0,84 1,66 400.851 5.966 1,21 0,37 1,41 424.181 9,33 25.495 1,95 1.576.529 0,47 177.929 1,55 498.085 0,33 16.748 0,00 96.720 1,31 399.818 0,30 39.393 1,03 1.916.328 1,10 187.246 0,97 735.204 1,39 19.945 0,00 110.084 0,94 531.636 1,33 578.375 1,55 1.928 0,05 3.000 1,22 2.179.805 1,14 2.097.315 1,05 180.577 0,96 210.354 1,48 951.817 1,29 863.436 1,19 13.655 0,68 9.935 0,00 0 0,00 45.475 1,09 1,56 0,96 1,16 0,91 0,73 0,00 229.398 297.143 267.096 302.790 323.641 9.100 50.054 245.116 84.864 789.121 1.007.610 1.304.712 1.678.442 1.535.675 339.770 479.941 157.815 161.992 161.312 329.331 395.285 495.470 486.726 511.558 36.724 21.044 19.297 20.600 12.057 229.547 184.891 38.344 44.952 06/02 330.439 0,26 16.051 0,18 385.546 423.247 448.864 0,00 515.659 0,00 539.360 0,00 608.012 0,00 613.355 0,00 120.902 125.682 52.915 303.415 94.855 122.138 2,47 2,72 96.093 175.295 1,01 1,44 120.955 203.534 1,26 1,16 136.556 1,13 289.188 1,42 161.349 193.411 1,18 0,67 38 Graf 5. i Graf 6. Prikaz prihoda i rashoda proračuna Općine Karojba Prihodi poslovanja Rashodi poslovanja 39 Tablica 20. Prihodi i rashodi prodaje i nabave nefinancijske imovine 2002. 2003. Prihodi od prodaje 0 4.312 nefinancijske imovine Prihodi od prodaje 4.312 neproizvedene imovine Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine Prihodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti Prihodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine Rashodi za nabavu 448.334 1.118.098 nefinancijske imovine Rashodi za nabavu 51.000 12.000 neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene 436.334 1.067.098 dugotrajne imovine Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj movini UKUPNI PRIHODI 1.327.626 2.296.876 UKUPNI RASHODI 1.237.455 2.125.708 UKUPAN VIŠAK PRIHODA 90.171 171.168 UKUPAN MANJAK PRIHODA 2004. 2005. 2006. 06/02 2007. 07/06 13.275 48.939 403.385 0,00 34.841 0,09 13.275 48.939 403.385 0,00 34.841 0,09 2008. 08/07 0 2009. 09/08 2010. 10/09 0,00 53.693 0,00 328.630 6,12 0,00 53.693 0,00 9.630 0,18 319.000 1.414.545 1.399.356 1.197.922 2,67 1.715.820 1,43 1.561.212 0,91 780.955 0,50 669.500 0,86 20.000 1.414.545 1.399.356 1.197.922 2,75 1.715.820 1,43 1.561.212 0,91 760.955 0,49 669.500 0,88 2.596.508 2.871.676 2.789.466 2.719.257 3.077.798 2.733.597 55.869 -122.749 -206.122 2,10 3.582.837 2,21 3.292.349 0,62 290.488 1,28 3.554.332 1,20 3.477.540 5,20 76.792 0,99 1,06 0,26 3.132.032 2.960.760 171.272 0,88 0,85 2,23 2.644.907 2.766.815 0,84 0,93 -121.908 40 Tablica 21. Primici i izdaci financijske imovine i obveza TRANSAKCIJE NA FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA Primici od financijske imovine i zaduživanja Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova Primici od prodaje vrijednosnih papira Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici Primici od zaduživanja Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 0 0 0 0 87.488 89.937 89.706 38.411 87.488 89.937 89.706 38.411 06/02 0 2007. 0,00 0 07/06 0 7.067 2008. 0 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 0 0,00 0 0,00 0 0,00 27.976 3,96 28.442 1,02 28.500 1,00 28.207 0,99 0,88 2.644.907 0,85 2.795.022 0,84 0,94 Izdaci za dane zajmove Izdaci za vrijednosne papire Izdaci za dionice i udjele u glavnici Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire UKUPNI PRIHODI I PRIMICI UKUPNI RASHODI I IZDACI Primici od prodaje vrijednosnih papira Trezorski zapisi 1.327.626 2.296.876 1.324.943 2.215.645 2.683 7.067 2.596.508 2.871.676 2.789.466 2.808.963 3.116.209 2.733.597 81.231 2,10 3.582.837 2,06 3.299.416 55.869 20,82 -212.455 -244.533 283.421 27.976 1,28 3.554.332 1,21 3.505.516 48.816 3,96 0,99 1,06 28.442 3.132.032 2.989.202 1,02 142.830 -150.115 41 Graf 7. Prikaz prihoda i rashoda nefinancijske imovine Graf 8. Prikaz primitaka i izdataka financijske imovine i obveza 42 Tablica 22. Rashodi proračuna prema namjeni sredstava RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI Opće javne usluge Obrana Javni red i sigurnost Ekonomski poslovi Zaštita okoliša Usluge unapređenja stanovanja i zajednice Zdravstvo Rekreacija, kultura i religija Obrazovanje Socijalna zaštita UKUPNO RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 06/02 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 371.252 397.000 453.931 526.644 982.413 2,65 549.672 0,56 577.500 1,05 765.647 0,90 52.012 94.432 170.462 25.738 67.314 259.330 82.938 60.819 280.178 239.994 13.496 28.300 8.349 40.568 0,00 0,16 0,43 369.698 114.220 4.564 13,06 13,68 0,11 387.300 166.514 25.000 1,05 1,46 5,48 417.018 43.475 1,09 1,04 0,00 516.733 1.198.945 1.611.980 1.754.286 1.335.047 1.911.660 9.236 180.096 60.927 8.431 207.905 46.864 21.631 241.188 76.101 20.945 235.349 86.241 29.803 242.855 124.201 1,01 0,00 1,42 1,03 1,44 1.024.731 29.656 205.696 30.897 1,43 0,00 0,97 0,98 1,13 1.924.367 25.056 153.626 24.344 2,58 0,00 0,86 1,57 3,13 32.085 309.503 174.356 0,88 0,00 1,14 1,15 1,08 1.237.455 2.125.708 2.719.257 3.077.798 2.733.597 2,21 3.292.349 1,20 3.477.540 1,06 2.766.815 0,93 43 Graf 9. Prikaz rashoda proračuna prema namjeni sredstava 3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini 3.1 Trendovi na europskoj razini Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo U prvoj polovici 2008. godine Europsku uniju pogodila je financijska kriza koja se prethodno pojavila u Sjedinjenim američkim državama. Zemlje Europske unije ostvarile su u 2008. i 2009. godini značajan pad BDP-a. Negativna kretanja nastavljena su i tijekom 2010. godine izuzevši njemačko gospodarstvo koje je zabilježilo u istom razdoblju umjeren rast. Prvotni bankrot Islanda upozorio je na moguće poteškoće u funkcioniranju gospodarstva pojedinih zemalja. Bankrot Grčke ugrozio je europski monetarni sustav. Istoj zemlji dana je financijska pomoć od strane ostalih zemalja članica sa ciljem stabiliziranja Europskog monetarnog sustava i izbjegavanja daljnjih bankrota u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Irskoj. Izlazak iz financijske krize europskog gospodarstva još nije u potpunosti izvjestan. Blagi oporavak očekuje se u drugoj polovici 2011. godine. Opći gospodarski trendovi Postoji trend povećanja broja članica Europske unije. U srednjoročnom razdoblju očekuje se ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Očekivano razdoblje ulaska Hrvatske je sredinom 2013. godine ukoliko se bude uspješno prilagodila dogovorenom «monitoringu». Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i promjenom nacionalne valute te prihvaćanjem Eura kao platežnog sredstva postoji mogućnost prolaska kroz težu gospodarsku fazu koju su prošle i druge zemlje koje su prethodno ušle u Europsku uniju. Ista se faza manifestira smanjenjem kupovne moći prosječnog građanina te porastom opće razine cijena. Postoji tendencija rasta utjecaja Europske unije u svjetskim gospodarskim okvirima što podrazumijeva visoki stupanj osamostaljenja u odnosu na američki utjecaj. Europsko vodstvo ima u planu postaviti europske tvrtke kao vodeće proizvođače i poduzetnike na svijetu, stoga će se poticati uravnotežen gospodarski razvoj i rast, primjena 45 novih tehnologija i inovacija. Veliki značaj pridavati će se ekologiji i ekološkom promišljanju. Svakim danom sve se više ulaže u ekologiju te se razvoj situacije u industriji, prometu i kućanstvima obavezno dotiče ove teme i novih zakonskih propisa. Trendovi na tržištu rada EU Starenje europskog stanovništva i negativni demografski trendovi ozbiljna su prijetnja gospodarskom rastu i društvenom nepretku. Prema predviđanjima Europske statističke agencije Eurostat, broj novorođene djece će se do 2060. godine značajno smanjiti. Istovremeno, stopa smrtnosti nastaviti će rasti i od 2015. nadalje biti će viša od stope nataliteta. S obzirom na ove projekcije, porast migrantskih kretanja jedini je čimbenik koji će, barem kratkotrajno, utjecati na rast broja stanovnika u EU. Predviđa se da od 2035. godine niti migracije neće moći više utjecati na negativan prirodni ciklus, odnosno europska će se populacija početi smanjivati. Potražnja za visoko obrazovanima Europska komisija je prema podacima istraživanja objavila upozorenje o nepopunjenosti radnih mjesta za niže ali i visoko kvalificirana radna mjesta u tehnološkom i industrijskom sektoru. Stručnjaci procjenjuju da bi europskom ICT sektoru, koji generira i do 5 posto ukupnog BDP-a dugoročno trebalo nedostajati oko 300.000 kvalificiranih stručnjaka. Ugrožen socijalni sustav Velike kompanije, koje su godinama starije radnike umirovljavale posljednjih godina uviđaju da je opcija za zadržavanje konkurentnosti i nastavak proizvodnje – ponovno zapošljavanje istih djelatnika. Europske institucije će socijalnom sustavu morati dati podršku kroz poboljšanje zakona protiv dobne diskriminacije, širenje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja i ublažavanjem imigrantske politike. Povećanje udjela mladih među radnom snagom neophodno je zbog stabilnosti socijalnog sustava. Prema predviđanjima Eurostata udio starijih od 65 godina u odnosu na radno aktivno stanovništvo do 2060. godine povećati će se sa 25 na 53 posto. 46 Drugim riječima, tada bi samo dvoje radnika uzdržavalo jednog umirovljenika, dok danas na četvoricu zaposlenih dolazi po jedan umirovljenik. Novi odnos snaga Na političke i gospodarske odluke u EU veliki utjecaj ima 5 najrazvijenijih članica. Demografski trendovi (negativni) u tim su zemljama zabrinjavajući. Najveći broj stanovnika u ovom trenutku ima Njemačka, 82,2 milijuna, čime uvjerljivo drži prvo mjesto po brojnosti. Za njom sljedi Francuska (61,9 milijuna) te Britanija (61,3 milijuna), Italija (59,5 milijuna) i Španjolska (45,3 milijuna). Do 2060. redoslijed bi se trebao izmijeniti pa bi na prvo mjesto izbila Britanija (76,7 milijuna), dok bi za njom sljedila Francuska (71,8 milijuna), a Njemačka bi bila tek treća sa 70,8 milijuna stanovnika. U istom kontekstu zanimljiva je i Poljska, čije bi se stanovništvo prema predviđanjima trebalo smanjiti sa 38 na 31 milijun. Drugim riječima, Njemačka bi trebala izgubiti 13,5, a Poljska 18,3 posto stanovništva u sljedećih 50-ak godina. Ukoliko se iste procjene ostvare, one će u značajnoj mjeri utjecati na raspodjelu moći u Europskoj uniji. Počnu li državni čelnici ozbiljnije shvaćati upozorenja stručnjaka i predviđanja statističkih agencija, potpora ulasku Turske (zbog mnogoljudnosti) u EU mogla bi sve više jačati. U suprotnom, kompanije će masovno svoja postrojenja početi seliti u Aziju ne samo radi cijene rada, već i radne snage. Fondovi Europske unije Na području Hrvatske dosadašnji su fondovi sažeti u jedinstveni program pod nazivom IPA. IPA obuhvaća dosadašnje programe CARDS, PHARE, SAPARD, ISPA i ostale manje poznate programe pretpristupne pomoći. Program IPA namijenjen je Hrvatskoj u razdoblju do 2013. godine. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postoji mogućnost iskorištenja sredstava iz tzv. strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije. U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava unutar istih programa. 47 Prioriteti kod većine programa u dodjeli sredstava su projekti ekologije, razvoja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog područja, usluga, inovacija, IT djelatnosti i umrežavanja na europskoj razini. Značajni kriteriji su mogućnost uspostavljanja suradnje s partnerskim institucijama u drugim zemljama članicama Europske unije te doprinos povećanju razine konkurentnosti na globalnoj razini. 3.2 Trendovi na nacionalnoj razini Opći trendovi Postoji kontinuirani trend prihvaćanja europskog zakonodavstva i prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva istom u svim društvenim segmentima. Europska unija traži restrukturiranje domaćih brodogradilišta (privatizaciju) i smanjenje korupcije. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju očekuje se sredinom 2013. godine. Politički odnosi sa Slovenijom, svojevremeno značajno pogoršani imaju trend pozitivnog napretka. Spor zbog granične linije u Piranskom zaljevu riješiti će se međunarodnom arbitražom. Od sredine 2008. godine u Hrvatskoj se počinju osjećati elementi recesije. Smanjuju se plaće djelatnika zaposlenih u državnoj upravi, povećava se nelikvidnost u gospodarstvu. Rastu kamatne stope na kredite gospodarstvu, otežane su mogućnosti ishođenja kredita. Postoje naznake o usporavanju recesivnih kretanja u tekućoj godini. Turistička sezona bilježi rekordne rezultate u broju noćenja i dolazaka. Ponovno oživljavanje i rast gospodarstva očekuje se sredinom sljedeće godine. Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini a) Intenzivirana izgradnja autocesta i prometnica U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj se gradnja autocesta, poluautocesta i državnih cesta znatno povećala. U planu je daljnji razvoj ovog projekta te će se za prometnice i dalje izdvajati znatna sredstva. b) Preustroj i razvoj Hrvatskih željeznica Novim ustrojem Hrvatskih željeznica povećati će se konkurentnost željezničkog prijevoza. Sljedi i izrada Nacionalnog programa izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture. 48 c) Razvoj morskih i riječnih luka, te plovnih puteva U infrastrukturu morskih i riječnih luka država ulaže znatna sredstva posljednjih 5 godina. Ministarstva su sudjelovala u rekonstrukciji više od 52 luke. U planu su daljnja ulaganja, razvoj marina, luka i pristaništa. d) Razvoj jadranskih otoka Modernizacija ruralnih područja na hrvatskim otocima planira se postići izgradnjom općinske i društvene infrastrukture. Ulagati će se u infrastrukturu i to u vodovodne mreže, kanalizacijske sustave, zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje. e) Razvoj turizma Turizam će se poticati kroz razne kreditne linije, poticati će se malo i srednje poduzetništvo u turizmu, realizirati će se projekt Brijuni rivijera. Poticati će se i uključivanje tradicijskih vrijednosti i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima. f) Razvoj poduzetničkih zona Poticati će se otvaranje novih poduzetničkih zona na području cijele Hrvatske. g) Program regionalnog razvoja Posebna pažnja posvetiti će se obnovi komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ulagati će se u razvoj lokalne zajednice kroz projekt socijalnog i gospodarskog oporavka. h) Plinifikacija Za razvoj projekta plinifikacije u Hrvatskoj zadužena je tvrtka Plinacro. Projekt se planira provesti u nekoliko faza. Isti donekle ovisi o županijskim planovima, te suradnji ministarstava sa tijelima lokalnih vlasti. i) Gradnja elektrana Hrvatskoj su potrebni novi izvori električne energije. Ulagati će se u elektrane koje koriste obnovljive izvore energije. Osim obnovljivih izvora energije graditi će se hidro i termo elektrane, dok je gradnja nuklearne elektrane odgođena za buduće razdoblje. Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini Najveći dio poticaja odnosi se na proizvodne tvrtke. Svake godine dodjeljuju se određena bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za razvojne projekte 49 u proizvodnim djelatnostima. Raste broj korisnika istih projekata, prosječni dodijeljeni iznosi po korisniku se smanjuju. Ciljne skupine čine mladi poduzetnici, poduzetnici žene, poduzetnici početnici, poduzetnici izvoznici i potencijalni izvoznici, jedinice lokalne samouprave kod natječaja usmjerenih na razvoj poduzetničkih zona. Osnovni kriteriji dodjele sredstava su osim proizvodnih karakteristika izvozna orijentiranost, prikazana financijska uspješnost i povijesno zapošljavanje djelatnika te rast tvrtke. Značajnu ulogu ima uvođenje sustava kvalitete i pojedinih standarda (ISO) te procedure zaštite okoliša. Najznačajnije aktivnosti u razvoju malog i srednjeg poduzetništva provode se preko HBORa. Ista banka kreditira malo i srednje poduzetništvo po povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne kamatne stope. Kamatne stope na kredite HBOR-a kreću se od 2% do 6%. Postoji trend dodatnog subvencioniranja kamatne stope za projekte zaštite okoliša i povećane energetske učinkovitosti. Iste subvencije iznose do 2% godišnje. Provode se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Paralelno sa istim kreditnim linijama provode se subvencionirane kreditne linije za razvoj obiteljskog hotelijerstva te agroturizma. Kreditna linija za razvoj turizma na selu ima fiksnu kamatnu stopu od 2%. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) provodi programe jamstva za male i srednje poduzetnike. Jamči se do 50% vrijednosti potrebne hipoteke kod poslovnih banaka i HBOR-a. Najznačajniji novi projekti na nacionalnoj razini su «Izvozna ofenziva» i «HITRO.hr». Cilj istih projekata je potaknuti izvozne aktivnosti i povećati izvoz te pojednostaviti i ubrzati osnivanje novih tvrtki. Poslovno inovacijski centar «BICRO» intenzivirao je svoje aktivnosti pomoći u tržišnoj realizaciji inovacija te razvoju tvrtki temeljenih na inovativnim rješenjima i znanju. Fond za regionalni razvoj potiče realizaciju infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave putem subvencionirane kamatne stope na kredite. Ista iznosi 6% na godišnjoj razini. 50 3.3 Trendovi na području Istarske županije Gospodarski trendovi U protekle dvije godine gospodarstvo županije pogodila su snažna recesijska kretanja. Zatvoren je značajan broj obrta i trgovačkih društava. Značajno je porastao broj blokiranih računa poslovnih subjekata. Pojedina velika i poznata trgovačka društva su u financijskim poteškoćama. Nezaposlenost je porasla u značajnom obimu. Djelatnost građevinarstva s pratećim djelatnostima bilježi drastičan pad. Investicije na području županije u 2009. godini smanjene su 60%, ukupni prihodi 30% do 50% u pojedinim općinama i gradovima. Cijene nekretnina bilježe pad i do 30% u odnosu na 2007. i 2008. godinu. Ponuda nekretnina raste dok potražnja u pojedinim segmentima gotovo ne postoji. Broj stambenih kredita smanjen je za više od 50% u odnosu na 2008. godinu. Bruto domaći proizvod po stanovniku po procjeni iznosi okvirno između 11.500 eura i 12.500 eura (paritet kupovne moći). Turizam je u općim okvirima u fazi rasta, osobito agro-turizam i golf turizam. Očekuje se početak realizacije projekta Brijuni rivijera. Pojedine smjernice unutar master plana razvoja turizma kontinuirano se provode. U uzlaznom trendu su i maslinarstvo i vinarstvo, te su sve veće površine pod maslinama i vinovom lozom. Broj turističkih dolazaka i noćenja raste do 5% godišnje. Izuzetak je 2009. godina. Očekuje se privatizacija velikih industrijskih kompleksa, brodogradilišta Uljanik u kratkoročnom razdoblju te Tvornice duhana Rovinj u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Očekuje se izgradnja prvih golf igrališta u kratkoročnom razdoblju. Kontinuirano se pripremaju i grade industrijske i poslovne zone. Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze U tijeku je završetak izgradnje drugog traka Istarskog Y. Isti projekt trebao bi se završiti u toku tekuće godine. Projekt će po svom završetku pozitivno utjecati na daljnji rast turističkih dolazaka i noćenja. 51 Već je duži niz godina u planu izgradnja istarskog plinovoda te niz manjih projekata izgradnje kanalizacijskih sustava i pročišćivača voda. Kanalizacijski sustavi i pročišćivači voda planiraju se i realiziraju na lokalnoj općinskoj razini uz financijsku potporu iz proračuna županije i Hrvatskih voda. 3.4 Trendovi na lokalnoj razini Gospodarski trendovi i izgradnja infrastrukture Gospodarstvo na području općine osjeća posljedice globalne financijske krize. Jedno od većih trgovačkih društava, Kapeloto, prestalo je s radom zbog utjecaja iste. Broj zaposlenih na području općine u protekle dvije godine gotovo je prepolovljen. U tekućoj godini postoje znaci ponovnog povećanja zaposlenosti. Izgradnja ruralnih vila za odmor u potpunosti je zaustavljena. Postojeći objekti aktivno se iznajmljuju. Jedini agroturizam na području općine aktivno posluje. U tijeku su završne pripreme za izgradnju sportske dvorane i dječjeg vrtića. Objekt će se značajnim dijelom financirati iz sredstava državnog proračuna. U tijeku je izrada plana gospodarenja državnim zemljištem. Istim planom odrediti će se državne čestice koje će se dati u najam odnosno ponuditi na prodaju. Izrada planskih dokumenata za izgradnju poslovnih zona djelomično postoji. Najveće prepreke su nedostatak vlastitog općinskog zemljišta, usitnjenost i neriješeni vlasnički odnosi zemljišta privatnih individualnih vlasnika te moguće nesuglasice prilikom kupnje zemljišta. 52 4. SWOT analiza općine Karojba S – Snage 1. Povoljan geografski položaj za razvoj gospodarskih aktivnosti, turizma i međunarodne suradnje - blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara - dobra cestovna povezanost 2. Brojni prirodni resursi - bogatstvo šumskih površina i poljoprivrednog zemljišta - područje doticaja mediteranskog i kontinentalnog krajolika kao i mediteranske i blage kontinentalne klime - nepostojanje velikih zagađivača okoline - prirodne ljepote te raznolik i bogat biljni i životinjski svijet - očuvan okoliš i čisti zrak - dobra klima i nadmorska visina 3. Dobra umreženost s osnovnom infrastrukturom - dobra cestovna povezanost s drugim krajevima 4. Razvijene društvene djelatnosti - predškolski odgoj organiziran je kroz instituciju vrtića - osnovnoškolsko obrazovanje djeluje kroz školu s osam razreda - kulturna baština s nekoliko crkava 5. Dugogodišnja gospodarska tradicija - dugogodišnja tradicija proizvodnih i građevinskih obrta i tvrtki - značajan broj malih poduzeća - regionalni i državni poticaji za malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu (krediti, subvencije, edukacije, savjeti) - značajan broj kvalificiranih radnika za građevinske poslove i popratne poslove u građevinarstvu - mogućnosti razvoja poduzetničke infrastrukture i poslovnih zona - planirani razvoj novih poduzetničkih zona - tradicija obrtništva na lokalnom području 53 6. Potencijal za razvoj turizma - očuvane i raznolike prirodne ljepote, kulturno-povijesno nasljeđe, privlačan krajolik - postojanje osnova za daljnji razvoj agroturizma i seoskog turizma - blizina Poreča i Umaga kao turističkih centara, sportskih događaja (teniski ATP turnir, biciklistička utrka «Kroz Istru», kulturnih manifestacija (Motovun film festival, Jazz festival u Grožnjanu), toplica (Istarske toplice), welnes centara (osobito u Umagu i Poreču); sve navedeno dio je šireg konteksta turističke mikroregije sjeverozapandne i središnje Istre - mogućnost osmišljavanja samostalnog osebujnog turističkog razvoja temeljenog na prirodnim resursima («Poje», uzgoj različitih poljoprivrednih kultura) - relativna blizina EU kao velikog turističkog tržišta (Italija, Austria, Slovenija) 7. Razvijena poljoprivredna proizvodnja, značajne površine visokovrijednih tala - postojanje značajnih površina visokovrijednog poljoprivrednog tla - tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji (osobito u voćarstvu, uzgoju krumpira i kupusa) - postojanje i potencijal razvoja obrtništva u poljoprivrednoj proizvodnji - postojanje značajnih lovišta i mogućnosti razvoja istih W – Slabosti: 1. Nedostatak pojedinih elemenata infrastrukturne opremljenosti - nedovoljno izgrađen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, prijevoz i odlaganje) - nepostojanje mreže kanalizacijskog sustava 2. Nedostatna prometna povezanost područja - nedostatak javnog lokalnog prijevoza, nepostojanje željeznice - poteškoće u održavanju prometnica (državnog, županijskog, lokalnog značaja, kao i nerazvrstanih cesta) 3. Nepostojanje pojedinih institucija i usporen rad istih - nedostatak programa i/ili institucija za cjeloživotno obrazovanje 4. Nedostatak planske prostorne dokumentacije i pojedinih pretpostavki za ubrzani gospodarski razvoj 54 - poteškoće u vlasničkim odnosima prilikom formiranja poslovnih zona - ograničena financijska sredstva Općine za formiranje zona - nedostatak većih investitora i investicija na lokalnom području - gašenje pojedinih društava na području općine uslijed recesijskih kretanja - nedostatna pokrivenost prostorno planskom dokumentacijom za nova i proširena građevinska područja i poslovne zone 5. Disperzirano i usitnjeno poljoprivredno zemljište - velik broj površinom manjih katastarskih čestica s različitim vlasnicima (odnosi se na najveći dio poljoprivrednog zemljišta) - neriješeni imovinsko pravni odnosi (neriješeno zemljišno-knjižno stanje) - poljoprivredno zemljište unutar Poja usitnjeno i u vlasništvu Crkve, države, općine i individualnih vlasnika 6. Slabija demografska slika, nepovoljne migracije stanovništva i otežani uvjeti zapošljavanja - trend pogoršanja demografske slike - broj stanovnika se smanjuje u tri od četiri veća naselja - mali broj visoko obrazovanih - ograničene mogućnosti za zapošljavanje i veći broj nezaposlenih starijih osoba - neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada 7. Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu - nedovoljan broj smještajnih turističkih kapaciteta, nedovoljna infrastruktura (struja, kanalizacija, turistički punktovi, signalizacija za kulturne znamenitosti) za turističku sezonu - nedostatak sadržaja koji bi imali turistički značaj i bili atrakcija za turiste - nedovoljno iskorišteni resursi «Poja» - nedovoljno razvijen lovni turizam i agroturizam - nedovoljno promovirana trasa Parenzane na području općine 8. Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika - nedostatak znanja o mogućnostima i djelovanju mehanizama financiranja od strane banaka, ministarstava, fondova i drugih institucija - nedostatak financijskih sredstava i povoljnih uvjeta zaduživanja pri osnivanju novih malih i srednjih tvrtki 55 O – Mogućnosti: 1. Razvoj infrastrukture - izgradnja i razvoj kanalizacijskog sustava putem razvojnih programa i potpore središnje države (IVS) - razvoj integrirane politike i sustava upravljanja otpadom i otpadnim vodama - razvoj prometne infrastrukture (održavanje cesta i prometnica) - prenamjena neiskorištene infrastrukture (stari objekti) - podizanje kvalitete zdravstvenih usluga - daljnje iskorištavanje prirodnih bogatstava i resursa za rast turističkog, poljoprivrednog i gospodarskog sektora 2. Bespovratna sredstva fondova Europske unije i dijaspore, veće investicije u gospodarstvo na lokalnom području - razvoj jedne značajne poslovne zone koja bi privukla domaće i strane investitore - iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj, predpristupnih fondova (IPARD), ostalih europskih programa bespovratne pomoći - uključivanje u europske trendove zaštite okoliša i povlačenje bespovratnih sredstava za istu namjenu - povezivanje s dijasporom i korištenje financijske pomoći iste 3. Ulaganje u ljudske potencijale - suradnja sa institucijama za cijeloživotno obrazovanje kako bi se prekvalificirali nezaposleni - razvoj sustava stipendiranja u skladu sa strategijom razvoja i ciljem ostanka mladih na lokalnom području - poticanje naseljavanja i sustavno poticanje povećanja razine obrazovanja 4. Povezivanje poljoprivrede i ekologije - realizirati održivi razvoj ruralnog prostora korištenjem nacionalnih programa i programa EU - poticanje primjene ekoloških i bioloških proizvodnih tehnologija - razvoj proizvodnje zdrave hrane 5. Revitalizacija i jačanje kulture i tradicije - čuvanje i revitalizacija kulturnih potencijala - intenziviranje uključivanja kulture i kulturnih potencijala u razvoj marketinga turističke ponude 56 - korištenje domaćih i međunarodnih gospodarskih priredbi za promociju domaćeg gospodarstva te za preuzimanje i primjenu novih ideja 6. Jačanje i razvoj turizma - održivi razvoj turizma na temelju prirodnih i kulturnih sredstava ovog područja posebice eko turizma, seoskog turizma i enogastronomskog turizma - razvoj nužne turističke infrastrukture, posebno javne infrastrukture - stvaranje različitih turističkih ponuda i sadržaja sa ciljem produljenja turističke sezone - blizina poznatih turističkih destinacija i većih naseljenih mjesta 7. Razvoj raznolike poljoprivredne proizvodnje - iskorištavanje raznolikog poljoprivrednog potencijala - poticanje razvoja svih autohtonih poljoprivrednih sorti, njihovog pakiranja (ukoliko je moguće i brendiranje) i distribucije 8. Unapređenje poduzetničke infrastrukture - izrada detaljnog i urbanističkog plana jedne značajnije poslovne zone - povezivanje i umrežavanje srodnih djelatnosti, stvaranje klastera sa susjednim područjima - blizina većih industrijskih središta, mogućnosti kooperacije T – Prijetnje: 1. Trenutna gospodarska situacija i gospodarska očekivanja - očekivanja o produbljavanju financijske krize u razdoblju od idućih 6 do 9 mjeseci na lokalnom i nacionalnom tržištu (do kraja prvog tromjesječja 2011. godine) - daljnje gašenje većih poduzeća i zatvaranje obrta na lokalnom tržištu - povećanje nezaposlenosti zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti u susjednim općinama u kojima je zaposlen dio stanovništva općine - odražavanje gospodarske krize na financijske mogućnosti države i regionalne samouprave čime se mogu smanjiti financijske dotacije iz istih izvora 2. Negativni efekti globalizacije - proces prelaska svjetske proizvodnje na istočna europska tržišta i dalekoistočna tržišta (Bugarska, Rumunjska, Kina) 57 - ulazak velikih trgovačkih lanaca na lokalno i nacionalno tržište koji prodaju proizvode iz svojih zemalja (niska cijena i kvaliteta proizvoda) - povećanje stupnja konkurencije za lokalne poljoprivredne proizvode zbog povećanog uvoza i nemogućnosti izvoza 3. Efekti svjetske financijske krize - smanjene investicije na svjetskom tržištu u nove pogone - povećanje opreznosti prilikom ulaganja na nova tržišta - nemogućnost prodaje lokalnih nekretnina bez obzira na cijenu - trend smanjenja cijena nekretnina na lokalnom i nacionalnom tržištu - smanjene mogućnosti zaduživanja fizičkih i pravnih osoba na stranim financijskim tržištima (jeftiniji krediti stranih banaka) - rast kamatnih stopa i troškova kredita na lokalnom i nacionalnom tržištu - povećanje nezaposlenosti na lokalnom tržištu - smanjenje vrijednosti financijskih udjela na tržištu kapitala 4. Nastavak negativnog prirasta stanovništva - starenje stanovništva, pad broja stanovnika - daljnja emigracija stanovnika u druge općine i gradove - odljev mozgova u veće gradove ili u strane zemlje 5. Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu - administrativna ograničenja na razini države - neorganiziranost javne administracije i državne uprave (nestručnost, birokratizam, nedorečenost) - nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi gospodarstva - nedovoljna razina i stopa fiskalne decentralizacije na nacionalnoj razini - nezastupljenost u državno-političkim strukturama - nedostatak investicija u manja područja, koncentracija privrede oko velikih gradskih centara - neadekvatna i neprilagođena postojeća zakonska regulativa (o zaštiti okoliša, gospodarenju šumama, zemljištu) 6. Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture sa razvojem gospodarstva, turizma i poljoprivrede - neprilagođenost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za tržište EU (mala proizvodnja, postojanje neobrađenih obraslih područja) 58 - neiskorištavanje sredstava iz fondova za ruralni razvoj, fondova za prekogranični razvoj i drugih europskih fondova - usporena nacionalna agrarna politika 7. Zapuštena kulturna dobra - nedovoljan marketing kulturnih potencijala - devastacija kulturne baštine zbog neprikladne izgradnje objekata ili naselja, zbog neriješenih vlasničkih odnosa pojedinih čestica te zbog troškova restauracije objekata - nepravovremena reakcija na obnovu kulturnih znamenitosti i dobara - nedostatak sredstava (na regionalnom i nacionalnom nivou) za financiranje društvene infrastrukture u malim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama 8. Opće gospodarske karakteristike - nedostatak financijskih sredstava za financiranje društvenih djelatnosti - neriješen sustav kanalizacije - crno tržište i siva ekonomija (postoji jeftin uvoz roba, rad na crno, neplaćanje poreza slabi zakonsko poslovanje) Razvoj Općine Karojba trebao bi se temeljiti na povoljnom geografskom položaju, prirodnim resursima i karakteristikama, tradiciji poljoprivredne proizvodnje pojedinih kultura te obiteljskom obrtništvu. Povoljan geografski položaj podrazumijeva blizinu granice sa Slovenijom odnosno Europskom Unijom. Područje općine nalazi se na «ugodnoj» udaljenosti od mora a istovremeno ima karakteristike mirnog seoskog prostora «nezagađenog» urbanim kapacitetima i gužvama. Područje općine graniči s gradom Pazinom u kojem se nalaze značajne institucije za razvoj županije (Agencija za razvoj poljoprivrede, Fond za razvoj poljoprivrede, nekoliko poslovnih banaka). Prirodni resursi obuhvaćaju između ostalog povoljnu mediteransku klimu koja se «stapa» s kontinentalnom klimom. Ista omogućuje ugodan boravak u značajnom dijelu općine gotovo tijekom cijele godine. 59 Drugi značajan resurs su očuvana prirodna okolina, ekološka čistoća prostora i zraka, tradicionalno građeni objekti i očuvani ambijent seoskog prostora. U samim naseljima uzgajaju se domaće životinje, prvenstveno kokoši. Karakteristike prostora omogućuju postojan razvoj seoskog turizma. Veći broj tradicionalno građenih objekata ima mogućnosti za uređenje u turističke svrhe i iznajmljivanje smještaja. Na području općine moguće je u kraćem vremenu organizirati do pet agroturizama većeg kapaciteta i turistima zanimljivih sadržaja. Na području općine trenutno postoji okvirno 50 objekata za iznajmljivanje. Isti objekti posjeduju karakteristike ruralnih vila za odmor. Najznačajniji prirodni resurs, dijelom i fenomen je prostor Poja. Poje obuhvaća poljoprivredni prostor okvirne veličine 1.200 hektara. Unutar istog prostora ne postoje građevinski objekti. Prostor je obrastao visokim travama i manjim raslinjem. U pojedinim dijelovima prostor je obrađen kulturama kupusa, krumpira i kukuruza. Iste kulture uzgajaju se pretežno za potrebe vlasnika, manjim dijelom za prodaju na tržištu. Unutar Poja nalazi se i nekoliko vrtača od kojih je jedna najveće dubine u Istri. Prostor obiluje životinjskim vrstama (fazanima i drugim pticama). Unutar poja nalazi se i kolni put. Prostor se trenutno koristi za potrebe lova i lokalnog lovačkog društva. Prostor Poja idealan je za uzgoj većih površina lavande. Postoji interes uzgajivača iz Poreča za nasade lavande na okvirno 200 hektara. Ostali mogući sadržaji na području Poja su konjičke staze i staze za bicikliste (pješačke staze), uzgoj ovaca i koza u većem broju, uzgoj goveda te eventualno veće golf igralište. Obzirom na protivljenja izgradnji golf igrališta od strane pojedinih interesnih skupina manja je vjerojatnost realizacije istog. Izgradnja pojedinih sadržaja unutar prostora Poja trebala bi biti dodatna atraktivnost za turiste na području općine. Postoji mogućnost organizacije turističkih puteva i izleta od kojih bi imali koristi općina i pojedine zainteresirane turističke agencije. U razvoju seoskog turizma biti će potrebno dati naglasak na informiranje o povoljnim vanjskim izvorima financiranja i mogućim subvencijama (bespovratna sredstva) od pojedinih ministarstava. 60 Na području općine uzgajaju se značajne količine krumpira i kupusa. Povezivanje s pojedinim većim proizvođačima i prodavačima istih kultura doprinijelo bi povećanju zasađenih površina. Obrtništvo i mala poduzeća na području općine čine temelj egzistencije stanovništva i razvoja gospodarstva. Za očekivati je da će i u narednom periodu od pet do deset godina mali poduzetnici činiti najveći dio lokalnog gospodarstva. Za rast malih poduzetnika i obrtnika potrebno je osigurati minimalno jednu poslovnu zonu. Unutar iste moguće je uz pojedine poticaje dovesti i veće poduzetnike iz drugih općina ili strane investitore. 5. Vizija općine Karojba Općina Karojba je moderna ruralna sredina središnje Istre s potrebnom infrastrukturom za samostalni razvoj i ugodan život svojih stanovnika. Općina sa vlastitim vrtićem, sportskom dvoranom i poslovnom zonom za razvoj lokalnog obrtništva i poduzetništva. Općina razvijenog ruralnog turizma i tradicionalnih poljoprivrednih kultura. Očuvanih i obnovljenih kulturnih vrijednosti. 6. Misija Općine Karojba kao institucije Osnovna misija Općine Karojba je kontinuirano osmišljavati sadržaje i realizirati projekte koji će zadržati stanovništvo na području općine. Omogućiti svojim stanovnicima ugodan život i osnovu za daljnji napredak. 61 A Analiza, trendovi i SWOT matrica Općina Vižinada 1. Strateški razvoj Istarske županije Općina Vižinada nalazi se u području zapadne Istre, unutar bivše Općine Poreč. Smještena je uz državnu cestu koja povezuje Pulu i Trst te županijsku cestu Poreč Baderna. Administrativno samostalna općina postala je 2001. godine. Općina graniči s općinama Grožnjan, Motovun, Karojba, Višnjan i Kaštelir-Labinci. Općina Vižinada prepoznata je po vrlo kvalitetnim vinima lokalnih proizvođača. Ima elemente rezidencijalnog i prigradskog naselja grada Poreča. Na području općine živi 1.174 stanovnika. Projekt ukupnog razvoja Općine Vižinada izrađen kao zajednička cjelina s Projektom ukupnog razvoja Općine Karojba usklađen je s Regionalnim operativnim planom Istarske županije. ROP utječe na projekte ukupnog razvoja dviju općina i obrnuto. ROP utječe na područje općine Vižinada dajući ideje vodilje i smjernice za strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Iz istih je razloga važno spomenuti viziju i ciljeve Istarske županije sadržane u ROP-u. Vizija Istarske županije prema ROP-u Razvojna vizija Istarske županije: Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja. Strateški razvojni ciljevi Istarske županije prema ROP-u: Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo Konkurentnost je najvažniji gospodarski cilj Istarske županije. Glavna vodilja za Istarsku 63 županiju u okviru ovog cilja je multisektorski razvoj s naglaskom na čiste industrije, turizam i poljoprivredu autohtonih dobara. Postizanje konkurentnosti Istarske županije proizići će: a) razvojem malog i srednjeg poduzetništva, stvaranjem preduvijeta za ulaganje u gospodarstvo, b) razvojem i primjenom novih tehnologija, inovacija i znanja (informacijskih i komunikacijskih), c) globalno prepoznatljivim turizmom sa produljenim vremenom boravka posjetitelja i izvan sezone, d) poljoprivredom i razvojem ribarstva organiziranim u proizvodnom sektoru visokokvalitetnih brendiranih proizvoda, e) maksimalnom zaštitom okoliša u proizvodnim procesima zbog opredjeljenja za proizvodnju organskih proizvoda i turizma. Strateški cilj 2- Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard Ulaganje u ljudske resurse, znanje i obrazovanje put je ka konkurentnosti, visokim tehnologijama i inovacijama. Razvojna strategija podrazumijeva ulaganje u obrazovanje: a) osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje b) cjeloživotno obrazovanje c) usklađenje obrazovanja s potrebama gospodarstva Obrazovanje je preduvijet za uspjeh gospodarstva. Usklađen sustav omogućuje visoku zaposlenost, postojanje i korištenje znanja i iskustva u upravljanju razvojem. Razvijeno i obrazovano civilno društvo omogućuje učinkovito i participativno upravljanje. Za ovakvu promjenu potrebno je opredjeljenje zajednice za visok stupanj zdravstvene i socijalne zaštite. Strateški cilj 3 – Uravnotežen i održiv razvoj Ekološki održiv razvoj je preduvjet za ostvarenje kvalitetnog života. Istarska županija opredijelila se za prostorno uravnoteženje gospodarskog razvoja. Cilj je smanjiti 64 razvojne pritiske i opasne trendove na obalnom području, poticati i usmjeravati razvoj u unutrašnjosti. Suvremeni razvojni trendovi, način života i potrošnje zahtijeva kvalitetnu infrastrukturu, osobito infrastrukturu sustava gospodarenja otpadom, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Isti sustavi podrazumijevaju očuvanje okoliša. Strateški cilj 4 - Prepoznatljivost istarskog identiteta Identitet sve više postaje resurs nužan za razvoj. Istarska kultura i prepoznatljivost trenutno su nedovoljno zapaženi. Uvrštavanje istog u strateške ciljeve naglašava namjeru povećanja aktivnosti očuvanja, istraživanja i promicanja, odnosno oživljavanja istarskog identiteta. Održavanje i korištenje krajobrazne i kulturne baštine postati će mediji u funkciji razvoja istarske kulture i tradicije, poticanja multikulturalizma i otvorenosti. Njegovanje istarskog identiteta i prepoznatljivosti podrazumijeva nove poticaje na kulturnim i obrazovnim poljima, segmentima međužupanijske, međuregionalne međunarodne suradnje te u realizaciji multikulturalnih projekata. 65 i 2. Analiza postojeće situacije na području općine Vižinada 2.1 Obilježja općine Vižinada Općina Vižinada osnovana je 2001. godine. Smještena je u području zapadne Istre, državne ceste (D21) Pula–Trst i lokalne ceste za Poreč, na uzvisini na rubu doline Mirne. Graniči s općinom Grožnjan na sjeveru, općinama Motovun i Karojba na istoku, općinom Višnjan na jugu te općinom Kaštelir-Labinci na zapadu. Općinu Vižinada uz najveće naselje Vižinadu čine naselja Bajkini, Baldaši, Brig, Bukori, Crklada, Ćuki, Danci, Ferenci, Filipi, Grubici, Jadruhi, Lašići, Markovići, Maštelići, Mekiši kod Vižinade, Narduči, Ohnići, Piškovica, Staniši, Trombal, Velići, Vižinada, Vranići kod Vižinade, Vranje selo, Vrbani, Vrh Lašići i Žudetići. Kroz povijest Vižinada se nalazila na jednom od glavnih prometnih pravaca koji je povezivao Južnu i Sjevernu Istru odnosno Pulu i Trst. Smještena je na 257 metara nadmorske visine. Područje je naseljeno od prapovijesti dok su najznačajniji povijesni ostaci iz srednjeg vijeka. Općina Vižinada se prostire na 36,10 km2. Područje općine otvoreno je velikim dijelom prema rijeci Mirni te zbog toga ima veliki utjecaj morske klime. Pejzaž je prošaran većim brojem brežuljaka, uzvisina i plodnih terasa. 66 2.2 Geografski položaj Općina Vižinada nalazi se u zapadnom dijelu Istarskog poluotoka, te je bila sastavni dio bivše općine Poreč. Nalazi se na staroj državnoj cesti D-21 Pula-Trst na približno pola udaljenosti između Pule i Trsta. Stanovništvo gravitira prema gradu Poreču. Područje općine Vižinada karakterizira utjecaj mediteranske klime odnosno mora. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca kolovoza iznosi 22ºC, najhladnijeg mjeseca siječnja 4,9ºC. Tijekom godine prosječno padne okvirno između 800 i 900 mm padalina/m2. 2.3 Prirodni resursi i okoliš Područje općine Vižinada jednim dijelom se nalazi na području tzv. «Bijele Istre», drugim dijelom na području «Crvene Istre». Predio «Bijele Istre» prostire se prema rijeci Mirni dok je područje «Crvene Istre» usmjereno prema gradu Poreču. Veći dio općine tvore dolomiti i vapnenci (donja kreda), a tek u manjem, sjevernom dijelu površine općine, pojavljuju se rudistni vapnenci (gornja kreda). Od prirodnih resursa najznačajnije su poljoprivredne površine, podzemne i nadzemne vodne površine, šume, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne znamenitosti. Poljoprivredno zemljište Površina poljoprivrednog zemljišta na području općine Vižinada iznosi 1.885,77 hektara. Na vrlo vrijedno obradivo tlo (oranice, vinogradi) otpada oko 1.538 ha. Vrijedne poljoprivredne površine (maslinici i voćnjaci) zauzimaju 175 ha. Ostale površine poput pašnjaka i livada zauzimaju 173 ha. Područja osobito vrijednih obradivih površina namijenjena su isključivo obavljanju poljoprivrednih djelatnosti. Na istom se ne mogu graditi građevine osim potrebnih prometnih građevina i građevina infrastrukture. Ostala vrijedna i obradiva tla namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje farmi, vinogradarskovinarskih i voćarskih pogona i sličnih građevina, postavljanja staklenika i plastenika, kao i pratećih uređaja, naprava i slično, a sve u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. 67 Poljoprivredne površine pokrivene su u prvom redu vinogradima i maslinicima te manjim dijelom povrtnim kulturama. Na poljoprivrednim površinama većim od 5 ha moguće je izgraditi poljodjelsku kućicu veličine do 25 m2. Na površinama većim od 3.000 m2 moguće je izgraditi spremište za alat veličine do 12 m2. Vodene površine Na poručju općine Vižinada nalazi se jedan od najvećih izvora pitke vode u Istri, Gradole. Istim se koristi veliki dio sjeverozapadne Istre od grada Rovinja do grada Umaga te je sastavni dio vodoopskrbnog sustava «Istarskog vodovoda». Radovi na izvoru su započeli 1967. godine te su prve količine vode isporučene potrošačima u Novigradu i Poreču u srpnju 1969. godine Prve pročišćene količine pitke vode isporučene su 1973. godine u kapacitetu 500 litara u sekundi. Tijekom ljetnih mjeseci izvor Gradole snabdijeva vodoopskrbni sustav sa 1.000 litara u sekundi. Šume Površina koju pokrivaju šume u općini iznosi 1.410 ha od čega je 589 ha državnih šuma. Državne šume imaju gospodarsku namjenu te je iskorištavanje drvene mase sekundarno kao i na cijelom prostoru Istarske županije. Gospodarske šume na području općine zauzimaju 589,39 ha. Gospodarenje šumama u nadležnosti je Uprave šuma Buzet. Šume u privatnom vlasništvu koriste se za podmirivanje potreba za ogrijevom te manjim dijelom u druge svrhe. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je Motovunska šuma kao posebni rezervat šumske vegetacije. Prirodne vrijednosti Posebno vrijednim resursima, kojih u općini Vižinada ima u umjerenoj mjeri, smatraju se: Zaštićena područja prirode; Spomenici graditeljske baštine; Prirodne šume, nezagađena tla, te rezerve pitke vode. 68 Prostornim planom kao osobito vrijedni predjeli prirodnog krajobraza štite se dolina potoka Krvar te šumoviti obronci prema rijeci Mirni. Kao kultivirani krajobrazi zaštićeni su agrarni krajolik na području općine, terasaste kulture kanjona rijeke Mirne te dolina rijeke Mirne. Brdo Svetog Tome (San Tomà ) Brdo Svetog Tome nalazi se sjeverno od Vižinade i s njega se pruža pogled prema Motovunu i dolini Mirne s okolnim gradićima. Isto brdo prepoznatljivost je općine Vižinada te se na njemu nalazila crkvica posvećena navedenom svecu. U bliskoj budućnosti planirana je zaštita brda i okolnog područja i iskorištavanje istog u turističke svrhe kao šetnice ili parka prirode (eko parka). Kulturna baština Crkve Crkve na području općine Vižinada nisu samo spomenici arhitekture, nego se u njima čuvaju i brojni ciklusi i dijelovi ciklusa zidnih slika. Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem Polju Crkva i groblje se prvi put spominju u 12. stoljeću, dok današnja jednobrodna kasnogotička crkva potječe iz 15. stoljeća. Freske su temeljito rekonstruirane u 18. stoljeću te su proteklih godina očišćene i obnovljene najsuvremenijom tehnologijom. Od 16. do 19. stoljeća uz crkvu je postojao i samostan glagoljaša. Crkva je i danas mjesto hodočašća vjernika iz cijele Istre za blagdan Velike Gospe. 69 Crkva sv. Ivana Krstitelja Crkva je smještena uz glavnu prometnicu iznad starogradske jezgre Vižinade. Sagrađena je u 13. stoljeću kao jedna od desetak dvoapsidalnih crkava u Istri. Najveći dio izgradnje odvijao se krajem 16. stoljeća. U crkvi se povremeno organiziraju izložbe. Crkva svetog Barnabe Crkva je sagrađena u 12. ili 13. stoljeću te je druga dvoapsidalna crkva u Vižinadi. Tijekom 17. ili 18. stoljeća je pregrađena i povišena. Freske su obnovljene nedavno te je pronađeno tridesetak grafita pisanih glagoljicom i latinicom. Glagoljski grafiti ove crkve otkrivaju imena i detalje života nekadašnjih stanovnika, prvenstveno popova glagoljaša i njihovih učenika-žakana. Sačuvani kameni ulomak natpisa govori da se u Vižinadi glagoljicom pisalo i u 17. stoljeću. Crkva svetog Roka Crkva svetog Roka nalazi se dva kilometra zapadno od Vižinade, na brežuljku, uz trasu nekadašnje uskotračne pruge Parenzane. Župna crkva svetog Jeronima Župna crkva svetog Jeronima izgrađena je između 1837. i 1840. godine na mjestu prijašnje iz 16. stoljeća. U njoj se čuva slika s prikazom Bogorodice Zorzija Venture, izvorno iz crkve na Božjem Polju. Kapelica u Jadruhima Kapelica u Jadruhima izgrađena je 1908. godine od strane Pavla Simonovića. Zanimljiva je jer je «čuvaju» dva lika žandara. 70 Spomenici kulture U povijesnom središtu Vižinade čuva se niz kulturnih i etnografskih spomenika. Na središnjem mjesnom trgu sačuvan je kameni reljef VENECIJANSKOG LAVA iz 15. stoljeća. Ispod reljefa je KAMENA TABLA ugrađena 1726. godine u fasadu nekadašnjeg fontika (skladišta) palače koja svjedoči o bogatoj gospodarskoj aktivnosti. U Vižinadi se plaćao ukrcaj i iskrcaj različite trgovačke robe u lučici Baštiji na rijeci Mirni. Ispred fontika na trgu je 1772. godine izgrađena mjesna CISTERNA s dva bunara. Ista je izrađena prema projektu poznatog rovinjskog arhitekta Simonea Battistelle. Cisterna je nedavno potpuno obnovljena. Uskotračna pruga Parenzana Uskotračna pruga Parenzana (porečka ili vinogradarska pruga) izgrađena je početkom 20. stoljeća. Gradnja je regulirana posebnim zakonom austrijskog parlamenta. Spajala je Trst s Porečom, a predviđen je produžetak do Kanfanara. U Kanfanaru je bilo planirano spajanje na glavnu prugu Divača-Pula međutim taj dio nije nikada izgrađen. U svibnju 71 1900. počela je gradnja pruge široke 76 centimetara. Puštena je u promet 15. 12. 1902. godine. Na putu od Trsta do Poreča bilo je niz tunela, zavojitih i strmih uspona i silazaka. Najatraktivniji dio na nekadašnjoj trasi pruge je dio koji se od Oprtlja i Završja spušta pa potom diže prema Motovunu, te od Motovuna preko Baldaša stiže do Vižinade. Isti dio Istre sada je dostupan kao pješačka i biciklistička staza. Na predjelu Parenzane koji prolazi područjem općine Vižinada nalazi se druga najviša točka koju je nekadašnja Parenzana dosezala, na 273 metra nadmorske visine, uz očuvan kameni vijadukt pod naseljem Sveti Vidal. Pruga je bila nerentabilna, stvarala je gubitke, pa su je talijanske vlasti 1935. godine ukinule, demontirale i zamijenile autobusima. Jedna od legendi o Parenzani kaže da su Talijani demontirali prugu i pokušali je brodom prevesti u Abesiniju, ali je oluja potopila brod tako da su tračnice zauvijek ostale na dnu Mediterana. O Parenzani su ostale priče, legende i fotografije. Velikim dijelom do danas su ostale stanice uz prugu, premda nisu obilježene. Općina Vižinada uspomenu na Parenzanu oživljava održavanjem staze kojom je nekada prolazila pruga te organiziranjem biciklističke utrke koja nosi isto ime. 2.4 Stanovništvo U Istarskoj županiji živi 213.891 stanovnik. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine u općini Vižinada živjelo je 1.174 stanovnika što iznosi 0,55% stanovništva Istarske županije. Gustoća naseljenosti 2011. godine iznosila je 32,52 st/km2. Najviše stanovnika u Vižinadi živjelo je daleke 1931. godine kada su na istom području živjele 3.753 osobe. Najveća naselja u općini su Vižinada, Crklada, Brig, Ferenci, Vranje Selo i Bajkini. Od svih naselja jedino naselje Vižinada ima sve osnovne funkcije odnosno poštu, ambulantu, školu, dječiji vrtić, dom kulture i trgovine. Naselja se mogu podijeliti na naselja u blizini naselja Vižinade i glavnih prometnica te na ostala naselja. Gustoća naseljenosti od 32,52 stanovnika/km2 općinu Vižinada uvrštava među slabije naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Promatrajući razdoblje od 1948. do 2001. godine zabilježen je značajni pad ukupnog broja stanovnika (sa 2.768 na 1.137 stanovnika) na području općine. 72 Prema projekcijama za 2020. godinu predviđa se polagani rast ukupnog broja stanovnika. Sa 1.137 (2001. godina) na 1.347 stanovnika (2020. godina). Najveći broj kućanstava ima četiri člana. Značajno je veći broj kućanstava sa jednim do tri člana u odnosu na broj kućanstava s pet ili više članova. Isto govori o nedostatku proširene reprodukcije odnosno smanjenju broja stanovnika. Obzirom na dob, u stanovništvu prevladava dobna skupina od 40 do 49 godina starosti. Druga po zastupljenosti je dobna skupina od 30 do 39 godina starosti. Tablica 1. Kretanje broja stanovnika općine Vižinada u razdoblju od 1948. do 2011. po najvećim naseljima Naselje Vižinada Crklada Brig Ferenci Vranje Selo Bajkini OPĆINA VIŽINADA 1948. 749 146 218 196 1953. 349 89 212 164 1961. 324 86 188 171 1971. 234 72 165 155 1981. 290 80 122 124 1991. 250 99 116 99 2001. 276 106 112 89 2011. 282 114 115 71 170 113 136 95 121 94 95 59 87 57 77 47 54 47 61 40 2.768 1.961 1.760 1.350 1.268 1.150 1.137 1.174 Tablica 1.a. Broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica u općini Vižinada prema popisu stanovništva iz 2011. godine Ukupno popisane osobe NASELJE Vižinada Crklada Brig Ferenci Vranje Selo Bajkini Ostalo OPĆINA KAROJBA 282 115 114 71 61 51 480 1.174 Ukupan broj stanovnika Kućanstva Ukupno 278 115 114 71 55 51 471 1.155 Stambene jedinice Privatna kućanstva 101 38 38 28 21 17 170 413 Stanovi za stalno stan. Ukupno 101 38 38 28 21 17 170 413 147 61 46 51 43 17 288 653 123 58 45 49 32 17 234 558 Tablica 2. Kućanstva u općini Vižinada prema broju članova 2001. godine Naselje 1 2 OPĆINA VIŽINADA 70 75 Obiteljska kućanstva prema broju članova 3 4 5 6 73 87 39 17 7 8i više 4 3 73 Tablica 3. Struktura stanovništva prema starosti (2001.) DOB STANOVNIKA (po godinama starosti) 0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više nepoznato UKUPNO BROJ STANOVNIKA 108 147 151 162 207 104 126 105 21 6 1.137 Visoku školu na području općine ima 26 osoba što čini 2,63% ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina. Višu školu završilo je 15 osoba (1,57%). Značajan je broj osoba sa nezavršenom osnovnom školom (259 osoba ili 27,15%). Muško stanovništvo u pravilu je bolje obrazovano u odnosu na ženski spol. OPĆINA VIŽINADA sv. m ž 954 476 478 15 4 11 244 109 135 268 122 146 383 214 166 15 9 6 26 13 13 Nepoznato Visoka škola Viša škola Srednja škola Osnovna škola 1-3/4-7 razreda osnovne škole Bez škole Stanovništvo staro 15 i više godina Spol Tablica 4. Stanovništvo Općine Vižinada prema završenoj školi 2001. godine 3 2 1 Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti turizma (hoteli i restorani) koja zapošljava 116 osoba. Sljedi poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 107 zaposlenih. Značajno manji broj zaposlenih je u trgovini (56 osoba), prerađivačkoj industriji (45 zaposlenih) i prijevozu (32 osobe). Određen broj osoba zaposlen je u inozemstvu, odnosno 32 stanovnika. 74 Tablica 5. Zaposleni prema djelatnostima (2001.) Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu potrebu i kućanstvo Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti Na radu u inozemstvu Nepoznata djelatnost OPĆINA VIŽINADA Ukupno 107 45 12 15 % 22,06 9,28 2,47 3,09 56 116 30 2 11 17 13 3 18 32 8 485 11,55 23,92 6,19 0,41 2,27 3,51 2,68 0,62 3,71 6,60 1,65 100,0 Struktura nezaposlenih Na području općine u prvoj polovici 2010. godine bila je nezaposlena 21 osoba. Tijekom 2009. godine broj nezaposlenih osoba značajno je povećan (36 osoba) međutim u 2010. godini nezaposlenost se ponovno vratila na uobičajenu razinu. U nezaposlenima je tijekom analiziranog razdoblja više osoba muškog spola. Najviše nezaposlenih je sa osnovnom školom te u dobi od 45 do 54 godine. Tablica 6. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja1 RAZINA OBRAZOVANJA Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola Srednja škola u trajanju do 3 godine i škola za KV i VKV radnike Srednja škola u trajanju od 4 godine i više Gimnazija Viša škola, I stupanj fakulteta i stručni studij Fakultet, akademija, Magisterij, Doktorat UKUPNO 1 2007. ukupno žene 1 2008. ukupno žene 2009. ukupno žene 3 1 2 1.1. do 30.6.2010. ukupno žene 2 8 7 9 7 16 10 9 3 6 3 2 1 9 2 3 1 3 3 3 2 6 2 4 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 36 17 21 9 18 Izvor podataka HZZ, Ispostava Pula 13 17 11 75 Tablica 7. Nezaposleni prema dobi2 DOB 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više UKUPNO 2007. ukupno žene 2008. ukupno žene 2 1 1 3 3 1 4 1 1 2 4 2 2 3 1 3 3 4 4 2 3 6 7 4 13 17 11 36 3 3 1 3 1 1 2 4 3 2 18 1 2 2009. ukupno žene 2 1.1. do 30.6.2010. ukupno žene 1 2 1 2 1 6 3 1 1 1 1 3 1 3 4 5 2 17 21 1 1 1 3 2 1 9 2.5 Prometna i ostala povezanost Cestovni promet Obzirom na kategorizaciju cesta, područjem općine prolaze: a) državne ceste: 1. državna cesta D-21 koja povezuje Buje, Vižinadu i Badernu 2. manjim dijelom državna cesta D-44 (1,5 km) koja povezuje Buje i Buzet b) županijska cesta: 1. županijska cesta Ž-5041 koja povezuje Poreč, Kaštelir i Vižinadu i prolazi općinom u smjeru zapad - istok c) lokalne ceste: 1. lokalna cesta L-50048 koja povezuje županijsku cestu Ž-5041 i Narduče 2. lokalna cesta L-50049 koja povezuje županijsku cestu Ž-5041 sa Lašićima i Višnjanom 3. lokalna cesta L-50061 koja povezuje državnu cestu D-21, Ference i Brig te vodi do granice općine d) turistička trasa bivše pruge - Parenzane 2 Izvor podataka HZZ, Ispostava Pula 76 Planirana je izgradnja faze 1B Istarskog Y čija dionica bi povezivala Novu Vas i Višnjan a doticala bi se područja općine. Općini najbliža međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je Pulska zračna luka. Ista je udaljena oko 60 km. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi okvirno 80 kilometara. Manja zračna luka nalazi se kod Vrsara. Općina je povezana svakodnevnim redovitim autobusnim linijama sa gradovima Pazinom, Porečom, Umagom i Bujama. Autobusne linije povezuju spomenute gradove te prolaze kroz općinu Vižinada gdje se zaustavljaju na više lokacija (uz naselja) ovisno o početnom i završnom odredištu pojedine autobusne linije. Tijekom dana područjem općine prolazi veći broj autobusnih linija. Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području općine Telekomunikacije Područje Općine Vižinada pokriveno je pokretnom i nepokretnom telekomunikacijskom infrastrukturom. Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na području općine. Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim bakrenim vodovima, a do krajnjih korisnika dolaze zračnom linijom. Telekomunikacijska centrala nalazi se u naselju Vižinada te je kapaciteta 700 parica. Područje općine pokriveno je sa 240 telefonskih priključaka odnosno 4,8 stanovnika po priključku. Mobilna telefonija operatera T-Mobile, VIP-Net i Tele 2 pokriva područje čitave općine. Na brežuljku iznad naselja Grubići nalazi se antenski stup operatera VIP-Net. Poštanski ured U naselju Vižinada nalazi se jedan poštanski ured koji zadovoljava potrebe cijele općine. Web stranice Službena web stranica Općine Vižinada je www.vizinada.hr. 77 2.6 Gospodarstvo Opći okviri Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda općine su prerađivačka industrija, djelatnost prijevoza, skladištenja i veza, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje. Tijekom 2005. godine u djelatnosti trgovine i popravka vozila ostvario se najveći godišnji prihod u iznosu od 28.154.952 kune. Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti dominiraju poslovanje nekretninama i građevinarstvo. Sljedi trgovina pa poljoprivreda. Općina Vižinada ne posjeduje organiziranu gospodarsku zonu. Planirana je gospodarska zona Vižinada, površine 4 hektara koja bi se nalazila zapadno od naselja Vižinada. U sadašnjem trenutku većinu poslova poduzetnici obavljaju u vlastitim kućama i dvorištima. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula, najznačajniji gospodarski subjekti u općini Vižinada u 2009. godini djeluju u području prerađivačke industrije i građevinarstva. Ukupan broj zaposlenih u gospodarskim subjektima je malen i iznosi oko 30 zaposlenih tijekom svih promatranih godina. Na području općine Vižinada posluju isključivo mala trgovačka društva i obrti. Tijekom godina broj poduzetnika mijenja se u manjem obimu. Visina ukupnih prihoda povezana je s brojem aktivnih tvrtki. Tijekom analiziranih godina najviši prihod je ostvaren u djelatnostima poslovanje nekretninama, prerađivačka industrija i trgovina i popravak motornih vozila. Tijekom posljednje godine djelatnost poslovanja nekretninama ostvarila je prihode u iznosu od 13.230.064 kune. U djelatnosti trgovine i popravka motornih vozila tijekom posljednje dvije godine ostvareni su minimalni prihodi iako su prethodnih godina iste djelatnosti bile značajno zastupljene u ukupnim prihodima općine. Tijekom 2005. godine ostvarena je najviša razina prihoda u iznosu od 28.154.952 kune. Porast prihoda u prerađivačkoj industriji kontinuirano raste. U 2004. godini ukupni prihodi 78 od prerađivačke industrije iznosili su 1.325.355 kuna. U 2009. godini prihodi iz iste djelatnosti iznosili su 2.110.666 kuna. Najviši ukupni prihodi ostvareni su 2005. godine u iznosu od 36.175.533 kune. Tijekom ostalih godina prihodi su u rasponu od 8 milijuna kuna u 2004. godini do 19,7 milijuna kuna u 2009. godini. U 2009. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 19.639.275 kuna. Od toga 13.230.064 kune ili 67,36% ukupnih prihoda ostvaruje djelatnost poslovanje nekretninama. Djelatnost prijevoza, skladištenja i veza ostvarila je 2.307.912 kuna ili 11,75% ukupnih prihoda, u djelatnosti prerađivačke industrije ostvareno je 2.110.666 kuna ili 10,75% ukupnih prihoda. Ostatak čine preostale djelatnosti. 79 Tablica 8. Broj malih, srednjih i velikih tvrtki DJELATNOST/GODINE VELIČINA TVRTKE (mala, srednja i velika) Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO M 4 3 1 3 1 7 19 2004. S V M 4 3 1 4 1 10 1 24 2005. S V BROJ TVRTKI PO GODINAMA 2006. 2007. M S V M S V 4 4 3 3 1 2 2 4 1 1 7 11 1 1 19 26 M 3 3 8 3 1 6 4 28 2008. S V M 3 3 10 5 1 7 3 32 2009. S V Tablica 9. Analiza gospodarstva prema prihodima od gospodarskih djelatnosti NAZIV DJELATNOSTI 2004. 2005. Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 563.881 1.325.355 283 177.683 3.503.191 2.609.810 22.881 1.483.854 16.236 28.154.952 3.182.827 3.314.783 8.180.203 36.175.533 2006. 2007. 2008. 2.483.688 1.305.372 5.838 190.481 2.887.222 2.619.387 70 9.492.058 4.551.500 1.632.680 786.856 5.208.696 2.609.063 2.103.996 17.253 2.525.124 1.701.942 346.459 2.616.668 901.866 1.024.250 9.133.562 16.892.791 2009. 78.901 2.110.666 1.625.024 286.531 2.307.912 13.230.064 181 19.639.279 80 Graf 1. Grafički prikaz ukupnog broja tvrtki po godinama Graf 2. Grafički prikaz strukture ukupnih prihoda gospodarskih subjekata 81 Tablica 10. Dobit prije oporezivanja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 2005. 2006. 2007. 94.543 1.768 79.245 1.029.030 76.912 35.243 1.882.483 5.288 1.837.581 243.099 76.384 412.422 208.528 871.528 519.907 702.074 340.082 2.833.256 1.631.137 3.271.560 2008. 2009. 613.272 119.671 327 212.624 42.688 1.503 12.795 563.611 1.309.676 24.855 281.670 82 Broj zaposlenih u malim poduzećima kreće se u rasponu od 24 osobe u 2006. godini do 34 osobe u 2007. godini. Najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji i to u 2004. godini. U srednja poduzeća svrstan je samo jedan subjekt tijekom 2005. godine te je tada zapošljavao 32 osobe. Na području općine Vižinada ne posluju velika poduzeća. Tablica 11. Prosječan broj zaposlenih u malim poduzećima NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 2 16 2005. 2 14 2006. 2 14 1 5 1 5 1 4 2007. 2 13 3 9 4 5 4 3 3 29 28 24 34 2008. 15 7 2 4 2009. 12 8 3 4 2 1 29 29 Tablica 12. Prosječan broj zaposlenih u srednjim poduzećima NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 2005. 2006. 2007. 0 0 2008. 2009. 32 0 32 0 0 Najveće investicije u analiziranom razdoblju realizirane su u djelatnostima građevinarstva, prerađivačke industrije, trgovine i popravka motornih vozila. Najveće investicije u građevinarstvu realizirane su tijekom 2009. godine i iznose 7.230.888 kuna odnosno u 2008. godini kada iznose 1.402.185 kuna. Investicije u djelatnosti trgovine i popravka motornih vozila tijekom 2006. godine iznosile su 6.654.717 kuna, tijekom 2009. godine 1.249.973 kune. Investicije u prerađivačku industriju tijekom 2009. godine iznose 1.214.470 kuna. Značajnije investicije su ostvarene i u djelatnostima poslovanje nekretninama i usluge iznajmljivanja u razdoblju od 2004. do 2006. godine. Investicije u ostale gospodarske grane kreću se u manjim iznosima, do milijun kuna. 83 Tablica 13. Ukupan broj zaposlenih u tvrtkama krajem obračunskog razdoblja NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti UKUPNO 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2 15 2 17 2 16 2 14 2 14 2 4 4 1 5 4 1 5 5 33 5 4 1 4 3 2 13 3 9 4 3 27 29 29 58 24 34 2008. 2009. 15 7 2 4 12 8 3 4 2 1 29 29 84 Graf 3. Prikaz strukture zaposlenih po djelatnostima 85 Tablica 14. Ukupne investicije u trgovačkim društvima NAZIV DJELATNOSTI Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prerađivačka industrija Građevinarstvo Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo Prijevoz, skladištenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti UKUPNO 2004. 178.770 83.882 4.400 2.248.213 2005. 51.871 154.041 38.990 6.654.717 26.839 4.750.728 2006. 687.642 3.180 9.578 2007. 682.574 298.898 111.234 1.249.973 2.284.869 175.026 2.515.265 11.677.186 2.985.269 2.517.705 2008. 650.922 229.892 1.482.536 2009. 10.622 1.214.470 7.230.888 1.402.185 3.441 2.374.012 9.850.984 86 Poslovne zone na području općine Planirana je izgradnja poslovne zone Vižinada koja bi se nalazila zapadno od naselja Vižinada. Planirana veličina gospodarske zone iznosi okvirno 4 hektara. Zona još uvijek nije komunalno opremljena. U tijeku su pripreme za promjenu lokacije zone. Nova lokacija nalazila bi se u blizini postojeće infrastrukture, na vlasnički sređenom zemljištu. Obrtništvo Prema podacima iz kolovoza 2010. godine u općini Vižinada, prema Središnjem obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva registrirano je 39 obrtnika. Od ukupnog broja obrta unutar građevinskih djelatnosti registrirano je 10, unutar trgovine i popravka motornih vozila 5, prijevoza 7, proizvodnih obrta 4, uzgoja poljoprivrednih kultura 7, ugostiteljskih objekata 4, raznih uslužnih djelatnosti i ostalih 2. Graf 4. Prikaz strukture obrta po djelatnostima u 2010. godini Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija ima značajnu ulogu u stvaranju prihoda općine Vižinada. Tijekom čitavog promatranog razdoblja prihodi društava u djelatnosti rastu od 1,3 milijuna kuna do 2,5 milijuna kuna. Broj zaposlenih kontinuirano je preko 10 osoba te u 2009. godini iznosi 12 osoba. Na području općine registrirana su četiri proizvodna obrta. 87 Izgradnja i opremanje poslovne zone doprinijelo bi razvoju proizvodnih djelatnosti. Obzirom na trenutnu razvijenost prerađivačke industrije, broj zaposlenih te recesiju na tržištu mala je vjerojatnost brze izgradnje zone i razvoja industrije. Veći pomaci u prerađivačkoj industriji mogu se očekivati u dugoročnom razdoblju dužem od pet godina. Eksploatacija mineralnih sirovina U blizini naselja Vižinada predviđeno je područje za istraživačke radove kao potencijalni početak otvaranja eksploatacijskog polja. Za sada je malo vjerojatno otvaranje istog polja. Trgovina Trgovina je djelatnost koja je zastupljena u svakom gradu i općini. Tijekom posljednjih godina na području općine Vižinada u djelatnosti trgovine posluje manji broj obrta i tvrtki koji ne ostvaruju značajnije prihode. Građevinarstvo Građevinarstvo s određenim brojem obrta i malih poduzeća postaje sve značajnija gospodarska grana općine Vižinada u posljednje dvije godine. U istoj djelatnosti ostvaruje se kontinuirani porast prihoda i novo zapošljavanje. Građevinarstvo je povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju novih turističkih smještajnih kapaciteta i obnovu starijih. Grade se stanovi, apartmani, kuće za odmor. Važno je napomenuti i rekonstrukciju starih istarskih kuća. Turizam Turistička zajednica osnovana je 1995. godine, predsjednik je Marino Baldini. Turističko vijeće čini 9 članova, a Skupština okuplja 13 članova. Osnovni zadaci TZ su: poticanje, unapređivanje i promicanje izvornih vrijednosti (običaji, etnološko blago, kulturno i povijesno nasljeđe) turističkog područja općine Vižinada. Stvaranje uvjeta za gospodarsko korištenje istih, poticanje aktivnosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost za što kvalitetnije pružanje usluga prehrane. Poticanje, koordinacija i organiziranje kulturnih, umjetničkih, gospodarskih, sportskih priredaba koje pridonose obogaćivanju turističke ponude općine. Poticanje zaštite, održavanja i obnove kulturno-povijesnih spomenika i drugih materijalnih dobara 88 zanimljivih turizmu i njihovo uključivanje u turističku ponudu, izrada programa i planova promocije sukladno koncepciji i smjernicama promidžbe turizma Republike Hrvatske i Istarske županije. Tablica 15. Smještajni kapaciteti na području općine Vižinada VRSTA SMJEŠTAJA Fatorić Marilena Pilat Mariano Ritossa Maksimilian Šimonović Dario Verem Nerka Bernaca Nelo Tesla Mirjana Tatjana Dagostin Aleks Torcelo Mateo Fatorić Roce Orijana Bobanović d.o.o. Fitzgerald nekret. d.o.o. Idea studio d.o.o. Vila Olivia d.o.o. Terra latebraae d.o.o. Šampion d.o.o. Plavi mjesec UO Terra Mirna d.o.o. UKUPNO ADRESA Vižinada 6 c Lašići 13 Vižinada 46 Jadruhi 11 Vižinada 68 Crklada 50 Brig 25 b Vižinada 24 b Jadruhi 6 Vižinada 80 Staniši Mekiši 2 Žudetići 6 Brig 25a BROJ JEDINICA 1 apartman 3 apartman 2 apartmana 2 apartmana 1 apartman Kuća za odmor - vila Giselle Kuća za odmor – vila Maslina Kuća za odmor 2 apartmana Kuća za odmor Kuća za odmor – vila Paola Vila Mirna Casa Mia Vila Terra rossa Villa Olivia Villa Maslina Casa bella Kuća za odmor 1 apartman BROJ POSTELJA 5 11 10 5 2 8 6 5 2 6 10 8 5 5 6 6 6 6 2 116 Prema trenutnoj evidenciji na području općine nalazi se 12 kuća ili apatmana za odmor. Ukupno prijavljeni broj ležejeva iznosi 80. Velika je vjerojatnost da isti podaci ne odgovaraju stvarnom stanju jer se vlasnici ne prijavljuju kada izgrade odnosno kupe smještajne kapacitete za iznajmljivanje. Tablica 16. Broj noćenja u posljednjih pet godina GODINA UK. BR. GOSTIJU UDIO DOMAĆIH I STRANIH TIP SMJEŠTAJA BROJ NOĆENJA 2007. 385 ukupno 385 turistički apartman 2.947 2008. 480 domaćih 20 turistički apartman 110 stranih 460 turistički apartman 3.572 861 2009. 709 domaćih 49 turistički apartman stranih 660 turistički apartman 6.787 2010. 974 ukupno 974 turistički apartman 10.341 I.-IX. 2011 983 ukupno 983 turistički apartman 10.633 89 Graf 5. Ukupan broj noćenja na godišnjoj razini u razdoblju od 2007. do 30.09.2011. godine Ukupan broj noćenja 12.000 10.000 8.000 6.000 Broj noćenja 4.000 2.000 0 2007. 2008. 2009. 2010. I.-IX. 2011 Struktura gostiju prema dobi i statusu Gosti koji posjećuju područje općine uglavnom su srednje platežne moći. Isti posjećuju kuće za odmor i apartmane u potrazi za mirnim odmorom. Većim dijelom su to parovi, obitelji s malom djecom te gosti koji su u mirovini. Gosti isključivo dolaze u svojoj organizaciji i vlastitim automobilima. Planirane turističke zone Turističke zone na području općine planirane su na tri lokacije. Turističke zone Sveti Toma i Medulin planirane su na sjevernom i istočnom dijelu općine. Osnovna ideja zona je potaknuti konjičke sadržaje, izgradnju manjih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, rekreativne športske sadržaje te izletnički turizam. Na području zone Sveti Toma planirano je uređenje kampa odnosno športsko rekreacijske zone sa razvojem izletničkog turizma. Planirana veličina zone iznosi 2,33 ha. 90 Zona Medulin predviđena je za izgradnju apartmanskog naselja. Veličina zone iznosi 0,63 ha. Treća turistička zona predviđena je u smjeru grada Poreča, turistička zona Lašići. Ista je veličine 1,74 ha. Unutar iste zone planirana je izgradnja hotela te jahačkog i teniskog centra. Ista zona trebala bi biti prirodna nadopuna turističkim sadržajima unutar grada Poreča. Planirana nova područja agroturizma Na području općine planirana su dva nova područja za agroturizam. Područje Bukori veličine je 1,45 ha, područje Oršići veličine je 2,32 ha. Postoji mogućnost pripajanja dodatnog poljoprivrednog zemljišta za planirana područja. Prostornim planom dopuštena je mogućnost uređenja napuštenih naselja Mastelići, Tromboli i Piškovica za turističke svrhe. Za izgradnju apartmanskih naselja u istim područjima potrebna je izrada DPU-a. Poljoprivreda Poljoprivreda ovog područja uglavnom se odnosi na uzgoj maslina i vinove loze. Ista djelatnost predstavlja značajan izvor prihoda za stanovništvo i najzastupljenije je dopunsko zanimanje građana. Vižinada je najpoznatija po vrijednim i uspješnim vinogradarima. Na području općine uzgaja se i kvalitetno voće i povrće, na samoj granici između „crvene“ i „bijele“ Istre. U posljednje vrijeme poljoprivrednici obnavljaju tradiciju maslinarstva. Cijenjeni su pršut, med i lavanda s područja općine Vižinada zbog povoljnih mikroklimatskih uvjeta. Udruga Agro-Vižinada Udruga Agro Vižinada osnovana je 1998. godine i okuplja 50 članova. Osnovna uloga udruge je razvoj poljoprivrede u obiteljskim domaćinstvima, prezentacija članova na izložbama, sajmovima, pružanje stručne pomoći pri širenju tržišta i stvaranju imidža Općine kao prepoznatljivog poljoprivrednog kraja. Udruga surađuje s obrazovnim i znanstvenim institucijama te organizira izložbe vina i maslinovog ulja. 91 Vinarstvo Na području općine Vižinada posađeno je gotovo miljun čokota vinove loze. Vinari Vižinade uzgajaju istarsku malvaziju, chardinnay, teran, cabernat sauvignon i muškat. Vinari koji proizvode vina najviše kvalitete osvajaju nagrade i medalje na natjecanjima. Pet vinara posjeduje markicu IQ (Istrian Quality), Franc Arman, Marijan Arman, Eliđo Pilato, Marino Rossi i Marko Geržinić. Registrirani vinari na području općine su: VINAR Franc Arman Marijan Arman, OPG Geržinić Vina Pilato Vina Rossi Đordano Fatorić Egidio Beato Adriano Bernobić Đulio Ferenac PTO Sosich Bruno Ferenac ADRESA Narduči 5 Narduči 3 Ohnići 2 Lašići 2 Bajkini 16 Ferenci 36 Grubići 1 Ohnići 1 Ferenci 8 Lašići 2 Ferenci e-mail [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] Maslinarstvo Posljednjih godina uzgoj maslina kontinuirano raste na području cijele Istarske županije pa tako i općine Vižinada. U razvijenom poljoprivrednom području općine Vižinada većina obitelji posjeduje masline te proizvode maslinovo ulje za vlastite potrebe. Nekoliko obitelji posadilo je značajan broj stabala maslina te su počeli sa prodajom visokokvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Isti su uvršteni u cestu maslinovog ulja TZ Istarske županije. Registrirani maslinari koji nude ulje na tržištu: MASLINAR Robert Fatorić ADRESA Vižinada 6c Obiteljsko poljoprivredno Ohnići 2 gospodarstvo Geržinić Marino Rossi Bajkini 16 Sandra Oklen Franko Vranić Vrbani 3 Bajkini 23 KAPACITETI I VRSTE MASLINA 1000 stabala - leccina, frantoia, bjelice, coratina i buža 500 stabala - bjelice, leccina i pendolina. 600 stabala - bjelice, frantoia, leccina i pendolina 600 stabala - bjelice, leccina i pendolina 350 - stabala leccina, pendolina, frantoia i boianchere i buža 92 Lavanda Obitelj Oklen prve grmove lavande posadila je 2000. godine. Obitelj posjeduje 7 polja lavande u okolici naselja Vrbani. Proizvode aromatično ulje, mirišljave jastučiće, kolačiće sa cvijetom lavande ekstrahirajući cvjetove lavande u kotlu koji su sami konstruirali. U istom vlastitom kotlu proizvode eterično ulje. Završavaju pripreme za prvu istarsku cestu lavande koja bi prolazila uz polja lavande u njihovom vlasništvu. Cesta se temelji na povijesnoj rimskoj cesti koja je prolazila istim putem. Obitelj Oklen započela je proizvodnju sapuna, šampona i aromaterapijske linije iz vlastite ekološki uzgojene lavande. Proizvodnja pršuta Proizvodnja pršuta odnosno sušenje istog iznimno je pogodno na području općine Vižinada poglavito u predjelu koji je otvoren prema rijeci Mirni zbog miješanja morske i kontinentalna klime. Poznati talijanski proizvođač pršuta San Daniele ispitivao je vremenske uvjete i područje te postoji mogućnost izgradnje pršutarne na obroncima prema rijeci Mirni. Trenutno postoje tri pršutarne na području općine i to u vlasništvu obitelji Fatorić, Šimonović i Mekiš. Isti proizvode pršute i ostale proizvode od svinjskog mesa najvećim dijelom na tradicionalan način. Zaključna razmatranja Osnovne djelatnosti na području općine Vižinada su poljoprivreda i turizam. Djelatnost poljoprivrede na području općine ima dugogodišnju tradiciju i najvećim dijelom ima karakteristike dopunske djelatnosti. Velika većina radno sposobnog stanovništva zaposlena je u djelatnosti turizma u gradu Poreču i susjednim općinama. Više od 80% stanovništva ima dnevne migracije iz područja općine. Od većih nasada ističu se nasadi vinove loze u vlasništvu nekoliko obiteljskih gospodarstava te Lagune Poreč. Isti nasadi koriste se za proizvodnju kvalitetnog vina za vlastite potrebe te za tržište. Općina je najvećim dijelom prepoznata upravo po kvalitetnom vinu. Aktualne su aktivnosti turističke zajednice u promociji vina lokalnih proizvođača. Vina se promoviraju kroz oglasne ploče uz glavne ceste na ulazima u općinu. 93 Razvoj uzgoja vinove loze i proizvodnje vina jedna je od postojećih smjernica razvoja gospodarstva općine. Sa ciljem daljnjeg širenja površina pod vinovom lozom potrebno je ponuditi lokalnim gospodarstvenicima poljoprivredne površine u vlasništvu Općine i države u dugoročni zakup ili na prodaju. Uvjeti zakupa ili prodaje trebali bi biti povoljni. Organiziranje lokalne kreditne linije kojom bi se dodatno subvencionirali kreditni uvjeti HBOR-a u financiranju potrebne opreme i nove tehnologije, doprinijelo bi povećanju kvalitete i produktivnosti lokalnih vina. Lokalna kreditna linija može se koristiti i za poticanje drugih vidova poljoprivredne proizvodnje. Ista može biti u vidu subvencije kamatne stope u iznosu od 2% na uobičajene kamatne stope od 4% u kreditnim linijama HBOR-a. Postojeća rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta može se djelomično riješiti lokalnom burzom za zamjenu zemljišta. Postoji rast interesa za sadnjom maslina koji je aktualan u posljednjih pet do deset godina. Klimatske i pedološke karakteristike općine omogućuju podizanje značajne površine novih nasada. Od ostalih poljoprivrednih djelatnosti prisutni su povrćarstvo i voćarstvo. Aktualan je uzgoj krumpira, kupusa, kelja, mahuna i graha kao povrća. Od voća se uzgajaju jabuke, šljive, trešnje, višnje i marelice. Djelatnost seoskog turizma u kontinuiranom je usponu. Potrebno je poticati povećanje broja seoskih gospodarstava koja iznajmljuju smještajne kapacitete i prodaju vlastite poljoprivredne proizvode svojim gostima. Prednosti uređenja vlastitih gospodarstava za turističke svrhe su prodaja vlastitih proizvoda iz poljoprivredne djelatnosti (sigurno tržište) te dodatan prihod od usluga smještaja. Najznačajniji poticaj otvaranju novih seoskih i agroturizama je održavanje edukacija o načinu financiranja potrebnih ulaganja, uspostavljanju suradnje s prikladnim turističkim agencijama, potrebnim sadržajima i uslugama za goste. Edukacije bi trebale biti od vitalne važnosti i za lokalne poljoprivrednike. Na istima bi se poljoprivrednicima ponudili podaci o mogućim novim kulturama i načinu njihova uzgoja te profitabilnosti projekata. Održavanje sastanaka na kojima bi se upoznavali otkupljivači pojedinih kultura i lokalni poljoprivrednici doprinijelo bi rastu poljoprivrednih aktivnosti na području općine. Cilj 94 općine je razviti desetak lokalnih poljoprivrednika koji bi svojom proizvodnjom kao osnovnom djelatnosti bili značajni na razini županije. Tradicija obrtništva na prostoru općine postoji dugo vremena. Razvoj obrtništva na području općine u sadašnjem trenutku velikim je dijelom usporen. Istome doprinosi postojeća kriza u lokalnom i svjetskom gospodarstvu. Industrijska proizvodnja na području općine u većem obimu ne postoji. Mala je vjerojatnost dolaska većih domaćih ili inozemnih investitora. Izgradnja gospodarske zone doprinijeti će razvoju obrtništva, industrije i građevinarstva. Izgradnja i dovršetak opremanja iste mogu se očekivati u srednjoročnom razdoblju od pet godina. 2.7 Infrastruktura3 Elektroenergetika Područje općine Vižinada napaja se električnom energijom iz transformatorske stanice TS 10(20)/0,4kV. Mreža je naseljima razvedena zrakom pretežito kabelima EHP48A 3x(1x150mm2). Za potrebe izvorišta «Gradole» instalirana je trafostanica TS 35/6 kV. Ista je pripojena vlastitim 35kV zračnim vodom na dalekovod Buje-Karojba koji prolazi sjeverno od općine Vižinada. Osim navedenih transformatorskih stanica na području općine koristi se još sedam transformatorskih stanica TS 10/04 kV te jedna TS 10/04 kV tipa «tornjić». Plinoopskrba Na području općine Vižinada ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Izgradnja iste nije planirana u bliskoj budućnosti. Dolinom rijeke Mirne planirana je trasa magistralnog plinovoda za potrebe županije. 3 Podaci i tekst uglavnom su preuzeti iz Prostornog plana općine Vižinada, 2004. god. Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet 95 Vodoopskrba Područjem općina Vižinada prolaze magistralni cjevovodi koji su županijskog značaja: a) Izvorište Gradole - uređaj za pročišćavanje i vodosprema «Brdo». Cjevovod profila 900 mm izlazi iz vodospreme «Brdo» i ulazi u općinu Kaštelir-Labinci, dalje nastavlja prema gradu Poreču i Puli profilom 700 mm. b) Iz pravca Buzeta preko općine Vižinada u općinu Višnjan ulazi cjevovod profila 450 mm. U prostoru općine nastavlja profilom 400 mm te sa istom dimenzijom cjevovod ulazi u općinu Višnjan. Cjevovod dalje prolazi kroz općinu Višnjan na jug. Iz ovoga cjevovoda snabdijevaju se središnje i sjeverno smještena naselja općine. c) Iz pravca Buzeta snabdijevaju se u vlastitom sustavu naselja smještena južno i jugoistočno, uz cestu D-21 i naselja u okolici naselja Brig. Cjevovod ulazi u općinu Vižinada u blizini naselja Brig profilom 150 mm. Sva naselja na području općine spojena su na vodovodnu mrežu. Na području općine nalaze se sljedeći uređaji za vodoopskrbu: a) Vodocrpilište «Gradole» posjeduje uređaj za pročišćavanje vode i dvije vodospreme od 2.500 m3. b) Središnji dio sustava za opskrbu vodom sadrži dvije prekidne komore «Žudetići» i «Nadruči» kapaciteta 2,70 m3. c) Vodosprema Sv. Vital kapaciteta 150 m3. Odvodnja Na području naselja Vižinada započeti su radovi na izgradnji kanalizacijske mreže. Pojedini dijelovi kanalizacije su izgrađeni. Kanalizacijska mreža predviđena je i u drugim većim naseljima općine, Crkladi, Ferencima i Brigu. U tijeku su pripreme za izgradnju biološkog pročišćivača voda. Postoji mogućnost financiranja ulaganja u isti iz bespovratnih sredstava programa IPARD. Groblja Ukupna površina groblja na području općine iznosi okvirno 0,8 ha. Zaštićena su groblja Božije polje i Sv. Vital kao posebne povijesne cjeline. 96 2.8 Obrazovanje Na području općine Vižinada postoje dječji vrtić i osnovna škola. Isti predstavljaju područne jedinice obrazovog sustava grada Poreča. Osnovna škola i vrtić nalaze se u središtu povijesne jezgre naselja Vižinade. Suvremena školska zgrada s prostorima za vrtić izgrađena je 2002. godine. Tijekom 2006. godine izgrađena je športska dvorana s vanjskim igralištem. Predškolski odgoj Područni vrtić Radost nalazi se u prostorijama Osnovne škole Vižinada. Sastavni je dio sustava Dječjih vrtića Radost iz Poreča. Isti se sastoje od dva vrtića u Poreču te područnih vrtića u Vižinadi, Taru i Višnjanu. Dječji vrtić broji 26 mališana koji su podijeljeni u dvije skupine. Osnovnoškolsko obrazovanje Područna Osnovna škola Vižinada sastavni je dio sustava Osnovnih škola iz Poreča. Školu pohađa oko 90 učenika u osam razrednih odjeljenja. Tablica 17. Područna osnovna škola u Vižinadi BROJ UČENIKA 88 BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA Ukupno 8 odjeljenja od prvog do osmog razreda BROJ UČITELJA / NASTAVNO OSOBLJE 12 Srednjoškolsko obrazovanje Nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja učenici nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje u gradskim središtima Poreču, Pazinu ili Puli. Najveći broj učenika gravitira prema gradu Poreču. 97 2.9 Zdravstvo i socijalna skrb Na području općine Vižinada djeluje liječnik opće prakse. Stanovništvo općine za specijalističke preglede traži pomoć kod liječnika u Poreču i Puli. U 2010. godini Istarska županija je osigurala sredstva za pomoć socijalno ugroženim osobama pri kupnji drva za ogrijev. Planirani iznos sredstava iznosi 950 kuna po korisniku. 2.10 Civilno društvo Na području općine Vižinada djeluje nekoliko udruga i sportskih klubova. Isti djeluju sa ciljem poboljšanja organizacije života stanovnika, kvalitete života, sa ciljem pomoći lokalnoj zajednici, sa ciljem kulturnog ostvarenja područja, ostvarenja socijalnih i mnogih drugih ciljeva. Zajednica Talijana Zajednica Talijana osnovana je 1992. godine i broji 260 članova. Osnovna aktivnost udruge je djelovanje u smjeru njegovanja i povećanja zastupljenosti talijanskog jezika, njegovanje talijanske nacionalne kulture kroz razne prigodne manifestacije povodom raznih blagdana. Zajednica Talijana Vižinada provodi sljedeće aktivnosti: a) mali pjevači b) dramska sekcija c) limena glazba (okuplja 40 članova) Limena glazba ima dugu tradiciju međutim krajem 80-tih godina se ugasila. Ponovno je obnovljena na inicijativu Zajednice Talijana te je postala sastavni dio svake manifestacije na području općine. Lovačka udruga Fazan Lovačka udruga Fazan osnovana je 1995. godine, a broji oko 130 članova. Udruga gospodari lovištem Blatnica površine 5.590 hektara. Planiran je razvoj lovnog turizma na temelju lova šljuke, zeca, fazana, srnjaka, jarebice i kolinke. 98 DVD – Dobrovoljno vatrogasno društvo Osnovano je 1999. godine sa ciljem vatrogasne zaštite Vižinade. 2.11 Kultura i kulturna baština Povijest Vižinada se u prvim zapisima spominje 1177. godine kao posjed porečkih biskupa. Početkom 16. stoljeća Vižinada je došla pod vlast Venecije i postala feud obitelji Grimani. U doba Mletačke vlasti u 16. i 17. stoljeću naseljavana je izbjeglicama iz Dalmacije koje su bježale pred Turcima. U tadašnje doba Vižinada je imala luku na rijeci Mirni u Baštiji gdje i danas postoji crkva iz 14. stoljeća. U zid nekadašnjeg fontika ugrađena je natpisna ploča iz XVI. st. s cjenikom prijevoza pojedinih proizvoda kojima se trgovalo u luci. Župna crkva sv. Jeronima u neoklasicističkom slogu izgrađena je 1837.–40. na mjestu prijašnje crkve iz XVI. stoljeća. Oko trga ispred župne crkve bile su sve najvažnije javne i privatne zgrade: fontik, cisterna iz 1782. (arhitekt S. Battistella), loža iz 1930-ih, palače obitelji Grimani i Facchinetti. Na rubovima su naselja romaničke dvoapsidne crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Barnabe. Druga crkva je nakon 1350. u duhu Giottovih učenika oslikana freskama s motivima Kristova života. Spomenici kulture: - Crkva Blažene Djevice Marije na Božjem Polju - Crkva sv. Ivana Krstitelja - Crkva svetog Barnabe - Crkva svetog Roka - Župna crkva svetog Jeronima - Kapelica u Jadruhima - Parenzana Kulturne manifestacije Verši na šterni Verši na šterni je festival čakavskog pjesništva, a osnovan je 1993. godine. Održava se svake godine krajem proljeća na starogradskom trgu uz Battistelinu šternu. 99 Općina Vižinada surađuje s Pučkim otvorenim učilištem Poreč pri organizaciji ove manifestacije. Autori čakavske poezije pišu na poziv upravo za ovu manifestaciju te se njihova djela čitaju na gradskom trgu. Zbog velikog odaziva pjesnika posebna komisija radi odabir djela koja će se čitati i ući u zbirku poezije. Ista se tiska prije svake manifestacije. Slatka Istra Slatka Istra je manifestacija istarskih slastica najboljih kuhara iz hrvatskog, slovenskog i talijanskog dijela Istre. Održava se uoči blagdana Velike Gospe na starogradskom trgu uz Battistelinu šternu. Komisija vodi računa o izvornosti slastica te se ocjenjuju najbolje fritule, kroštule, cukerančići, paštine, pandešpanji, pince, bucolaji i povetice. Nagrade mogu osvojiti samo uspjeli kolači ispečeni po starim receptima. Odaziv je oko tridesetak natjecatelja koji ponude oko dvjesto varijacija izvornih vrsta kolača. Izložba vina i maslinovog ulja Izložba vina i maslinovog ulja održava se na blagdan Velike Gospe 14. kolovoza. Prva izložba održana je 2008. godine u organizaciji Agro-Vižinade, Turističke zajednice općine Vižinada i Općine Vižinada. Izložba nema natjecateljski nego prezentacijski karakter. Prvoj izložbi odazvalo se 15 vinara i 2 maslinara sa lokalnog područja. Pučka fešta Svete Marije Vele Blagdan Svete Marije Vele 15. kolovoza već je stoljećima povod hodočašća iz svih djelova Istre prema Vižinadi, odnosno crkvi na groblju na Božjem Polju. Blagdan se obilježava i pučkom feštom na starogradskom trgu koja traje dva dana. Turistička zajednica i Općina Vižinada organiziraju živu glazbu, ponudu hrane i pića na otvorenom. Rekreativni maraton Parenzana Rekreativni maraton Parenzana održava se krajem rujna i okuplja veliki broj biciklista svih uzrasta. Maraton je dug 43 kilometra, a start i cilj nalaze se u Vižinadi. Ruta se vozi kroz mjesta Karojbu, Motovun, Istarske toplice, Livade i Ponte Porton. Maraton se održava 100 u organizaciji Turističke zajednice i Općine Vižinada povodom blagdana Sv. Jeronima zaštitnika Vižinade. MTB Parenzana MTB Parenzana je međunarodna biciklistička utrka koja se vozi na stazi dugoj 76,6 kilometara. U skladu je s Pravilnikom HBS i UCI-a, a rezultati se boduju za Kup Hrvatske. Utrka se vozi tijekom mjeseca rujna. 2.12 Sport Izgradnjom nove škole u Vižinadi općina je dobila sportsku dvoranu s vanjskim igralištem 2006. godine. Na području općine djeluju dva sportska kluba NK Vižinada i BK Vižinada. Nogometni klub Vižinada Nogometni klub Vižinada osnovan je 1954. godine te okuplja 51 člana. Nogometno igralište smješteno je u naselju Fabrika. Seniorska ekipa natječe se u 3. županijskoj ligi sjever, a ekipa broji 18 igrača. U 2. županijskoj ligi natječu se pioniri sa 16 igrača i juniori sa 17 igrača. Boćarski klub Vižinada Boćarski klub Vižinada osnovan je 1968. godine i okuplja 15 članova. Igralište je smještenu u naselju Vižinada iza Doma kulture. Klub se natječe u 3. županijskoj skupini Poreč. Planirane športsko rekreativne zone Na području općine planirane su dvije športsko-rekreativne zone. Prva zona ŠRC Vižinada namijenjena je tzv. klasičnim sportovima dok je druga, ŠRC Lašići pretežno namijenjena rekreaciji. 101 2.13 Analiza proračuna Proračun Općine Vižinada u analiziranom razdoblju od 2002. godine do 2010. godine bilježi rast prihoda. Ukupni porast planiranih prihoda u 2010. godini u odnosu na 2002. godinu iznosi 81,98%. Rast prihoda od poreza u istom razdoblju iznosi 114,10%. Prihodi od poreza porasli su sa 717.006 kuna u 2002. godini na 1.535.088 kuna u 2010. godini. Prihodi od poreza bilježe kontinuirani rast tijekom analiziranog razdoblja. Drugi najznačajniji prihodi proračuna, prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, porasli su za 105,03%. Isti prihodi bilježe oscilacije tijekom analiziranog razdoblja. Najniži udio u ukupnim prihodima čine pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države. Najveći udio u ukupnim rashodima čine materijalni rashodi, rashodi za zaposlene i ostali rashodi. Materijalni rashodi čine između 40% i 59% ukupnih rashoda. Rashodi za zaposlene čine dodatnih 12% u 2008. godini do 19% ostvarenih tijekom 2010. godine. Obzirom na prodaju nefinancijske imovine najveći prihodi u posljednjim godinama ostvareni su od prodaje tzv. neproizvedene imovine i proizvedene dugotrajne imovine. Tijekom 2010. godine su ostvareni prihodi od nefinancijske imovine u iznosu od 2.029.065 kuna. Najveći udio u ukupnim rashodima za nabavu nefinancijske imovine odnosi se na nabavu tzv. proizvedene dugotrajne imovine. Isti rashodi su ostvareni u iznosu od 79.759 kuna tijekom 2009. godine. Najznačajniji izdaci obzirom na financijske obveze odnose se na otplatu glavnica primljenih zajmova tijekom razdoblja od 2003. do 2006. godine. Od 2007. godine Općina nema primljenih zajmova te obzirom na to ne otplaćuje iste u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Najveći udio u ukupnim rashodima proračuna obzirom na namjenu sredstava čine rashodi općih javnih usluga koji tijekom 2010. godine iznose 1.681.409 kuna. Isti rashodi čine 27% do 43% ukupnih rashoda proračuna tijekom analiziranog razdoblja. Rashodi usluga unapređenja stanovanja i zajednice tijekom 2010. godine iznose 869.816 kuna. Udio istih u ukupnim rashodima kreće se između 9% i 29% tijekom analiziranog razdoblja. 102 Tablica 18. Prihodi i rashodi proračuna Općine Vižinada 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. PRIHODI POSLOVANJA Prihodi od poreza Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države Prihodi od imovine Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima Ostali prihodi RASHODI POSLOVANJA 1.449.116 717.006 2.463.547 818.723 2.362.485 862.120 2.913.945 1.205.647 3.284.914 1.418.426 2,27 1,98 3.313.116 2.054.738 1,01 1,45 4.584.761 2.742.774 1,38 1,33 4.067.218 2.370.484 119.089 357.238 831.088 434.880 655.056 473.935 561.440 388.254 431.860 333.682 3,63 0,93 317.211 357.062 0,73 1,07 401.650 375.747 1,27 1,05 556.200 384.416 254.283 1.500 2.074.093 371.856 7.000 2.753.539 327.174 44.200 2.573.874 626.694 131.910 2.782.955 950.268 3,74 150.678 100,45 3.264.023 1,57 571.474 12.631 3.410.076 0,60 0,08 1,04 956.964 107.626 4.772.805 1,67 8,52 1,40 Rashodi za zaposlene Materijalni rashodi Financijski rashodi Subvencije Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade Ostali rashodi 323.905 1.033.125 79.196 495.000 1.495.236 84.559 399.771 1.338.520 78.691 419.125 1.415.997 47.842 454.062 1.327.205 21.004 1,40 1,28 0,27 0,00 493.313 1.506.012 14.275 1,09 1,13 0,68 0,00 608.080 2.378.781 14.964 168.887 192.397 212.033 358.967 0,00 452.510 0,00 122.702 387.155 150.045 414.450 152.693 535.265 200.104 902.681 1,93 1,69 225.247 718.719 1,13 0,80 103.626 534.241 06/02 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 0,89 2.637.152 0,86 1.535.088 0,65 0,65 1,38 1,02 6.650 358.373 0,01 0,93 661.146 94.972 4.153.426 0,69 521.347 0,88 215.694 0,87 3.894.602 0,79 2,27 0,94 1,23 1,58 1,05 0,00 628.647 1.849.724 18.847 1,03 731.772 0,78 1.949.742 1,26 16.133 0,00 1,16 1,05 0,86 0,00 484.599 0,00 496.490 0,00 436.633 0,00 203.625 1.082.756 0,90 1,51 222.609 937.109 1,09 0,87 228.389 531.933 1,03 0,57 103 Graf 6. i Graf 7. Prikaz prihoda i rashoda proračuna općine Vižinada Prihodi poslovanja Rashodi poslovanja 104 Tablica 19. Prihodi i rashodi prodaje i nabave nefinancijske imovine 2002. 2003. 2004. Prihodi od prodaje 1.178.229 351.717 684.924 nefinancijske imovine Prihodi od prodaje 278.281 196.010 780.442 neproizvedene imovine Prihodi od prodaje proizvedene 73.436 488.914 397.787 dugotrajne imovine Prihodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti Prihodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine Rashodi za nabavu 356.263 169.630 0 nefinancijske imovine Rashodi za nabavu 55.000 22.000 neproizvedene imovine Rashodi za nabavu proizvedene 114.630 334.263 dugotrajne imovine Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj movini 2.627.345 2.815.264 3.047.409 UKUPNI PRIHODI 2.430.356 2.923.169 2.573.874 UKUPNI RASHODI 196.989 473.535 UKUPAN VIŠAK PRIHODA -107.905 UKUPAN MANJAK PRIHODA 2005. 2006. 06/02 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 432.503 1.813.736 0,00 135.230 0,07 870.237 6,44 236.279 0,27 2.494.740 10,56 127.114 1.714.396 0,00 100.674 0,06 706.393 7,02 178.567 0,25 2.029.065 11,36 34.556 0,35 163.844 4,74 57.712 0,35 465.675 8,07 20.290 0,02 141.386 6,97 94.794 0,67 0 0,00 305.389 99.340 1.247.116 1.267.637 3,56 15.035 1.247.116 1.267.637 3,79 20.290 3.346.448 5.098.650 4.030.071 4.531.660 566.990 -683.623 1,94 3.448.346 1,86 3.430.366 2,88 17.980 0,02 141.386 6,97 79.759 0,56 0,68 5.454.998 1,58 0,76 4.914.191 1,43 0,03 540.807 30,08 4.303.497 4.248.220 55.277 0,79 0,86 0,10 5.131.892 1,19 3.894.602 0,92 1.237.290 22,38 105 Graf 8. Prikaz prihoda i rashoda nefinancijske imovine Graf 9. Prikaz primitaka i izdataka financijske imovine i obveza 106 Tablica 20. Primici i izdaci financijske imovine i obveza TRANSAKCIJE NA FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA Primici od financijske imovine i zaduživanja Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova Primici od prodaje vrijednosnih papira Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici Primici od zaduživanja Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Izdaci za dane zajmove Izdaci za vrijednosne papire Izdaci za dionice i udjele u glavnici Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire UKUPNI PRIHODI I PRIMICI UKUPNI RASHODI I IZDACI Primici od prodaje vrijednosnih papira Trezorski zapisi 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 06/02 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 0 0 0 0 0 0,00 0 0 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 196.575 196.829 195.033 191.703 0,00 0 0 0 0,00 0 0,00 0 0,00 196.575 196.829 195.033 191.703 1,19 0,92 2.627.345 2.815.264 3.047.409 3.346.448 5.098.650 2.430.356 3.119.744 2.770.703 4.225.104 4.723.363 196.989 276.706 -304.480 375.287 1,94 3.448.346 1,94 3.430.366 1,91 17.980 0,68 5.454.998 0,73 4.914.191 1,58 4.303.497 1,43 4.248.220 0,79 5.131.892 0,86 3.894.602 540.807 55.277 1.237.290 -878.656 107 Tablica 21. Rashodi proračuna prema namjeni sredstava RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI Opće javne usluge Javni red i sigurnost Ekonomski poslovi Zaštita okoliša Usluge unapređenja stanovanja i zajednice Zdravstvo Rekreacija, kultura i religija Obrazovanje Socijalna zaštita UKUPNO RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 06/02 2007. 07/06 2008. 08/07 2009. 09/08 2010. 10/09 902.402 1.114.605 1.202.327 1.489.080 1.233.779 45.000 88.741 52.962 71.042 110.953 185.989 298.599 646.803 326.839 396.804 38.677 76.241 33.073 1,37 1.295.473 2,47 125.060 2,13 344.607 34.816 1,05 1.684.313 1,13 210.880 0,87 841.157 1,05 1,30 1.684.013 1,69 196.835 2,44 550.710 60.719 1,00 0,93 0,65 1.681.409 85.903 364.240 1,00 0,44 0,66 654.476 903.268 273.890 556.855 0,85 584.382 1,05 1.190.113 2,04 652.147 0,55 869.816 1,33 351.377 220.245 70.866 418.898 235.498 60.134 54.330 1.043.821 1.566.485 438.007 454.844 565.490 63.706 72.740 68.221 4,46 2,57 0,96 326.857 653.272 65.899 0,21 1,16 0,97 0,76 0,90 2,30 306.463 641.040 156.293 1,23 1,09 1,03 209.168 564.763 119.303 0,68 0,88 0,76 1,43 4.248.220 0,86 3.894.602 0,92 690.497 2.430.355 3.119.743 2.770.702 4.225.104 4.531.660 1,86 3.430.366 248.347 587.707 151.674 0,76 4.914.191 108 Graf 10. Prikaz rashoda proračuna prema namjeni sredstava 3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini 3.1 Trendovi na europskoj razini Financijska kriza i utjecaj na europsko gospodarstvo U prvoj polovici 2008. godine Europsku uniju pogodila je financijska kriza koja se prethodno pojavila u Sjedinjenim američkim državama. Zemlje Europske unije ostvarile su u 2008. i 2009. godini značajan pad BDP-a. Negativna kretanja nastavljena su i tijekom 2010. godine izuzevši njemačko gospodarstvo koje je zabilježilo u istom razdoblju umjeren rast. Prvotni bankrot Islanda upozorio je na moguće poteškoće u funkcioniranju gospodarstva pojedinih zemalja. Bankrot Grčke ugrozio je europski monetarni sustav. Istoj zemlji dana je financijska pomoć od strane ostalih zemalja članica sa ciljem stabiliziranja Europskog monetarnog sustava i izbjegavanja daljnjih bankrota u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Irskoj. Izlazak iz financijske krize europskog gospodarstva još nije u potpunosti izvjestan. Blagi oporavak očekuje se u drugoj polovici 2011. godine. Opći gospodarski trendovi Postoji trend povećanja broja članica Europske unije. U srednjoročnom razdoblju očekuje se ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Očekivano razdoblje ulaska Hrvatske je sredinom 2013. godine ukoliko se bude uspješno prilagodila dogovorenom «monitoringu». Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i promjenom nacionalne valute te prihvaćanjem Eura kao platežnog sredstva postoji mogućnost prolaska kroz težu gospodarsku fazu koju su prošle i druge zemlje koje su prethodno ušle u Europsku uniju. Ista se faza manifestira smanjenjem kupovne moći prosječnog građanina te porastom opće razine cijena. Postoji tendencija rasta utjecaja Europske unije u svjetskim gospodarskim okvirima što podrazumijeva visoki stupanj osamostaljenja u odnosu na američki utjecaj. Europsko vodstvo ima u planu postaviti europske tvrtke kao vodeće proizvođače i poduzetnike na svijetu, stoga će se poticati uravnotežen gospodarski razvoj i rast, primjena novih tehnologija i inovacija. Veliki značaj pridavati će se ekologiji i ekološkom promišljanju. 110 Svakim danom sve se više ulaže u ekologiju te se razvoj situacije u industriji, prometu i kućanstvima obavezno dotiče ove teme i novih zakonskih propisa. Trendovi na tržištu rada EU Starenje europskog stanovništva i negativni demografski trendovi ozbiljna su prijetnja gospodarskom rastu i društvenom nepretku. Prema predviđanjima Europske statističke agencije Eurostat, broj novorođene djece će se do 2060. godine značajno smanjiti. Istovremeno, stopa smrtnosti nastaviti će rasti i od 2015. nadalje biti će viša od stope nataliteta. S obzirom na ove projekcije, porast migrantskih kretanja jedini je čimbenik koji će, barem kratkotrajno, utjecati na rast broja stanovnika u EU. Predviđa se da od 2035. godine niti migracije neće moći više utjecati na negativan prirodni ciklus, odnosno europska će se populacija početi smanjivati. Potražnja za visoko obrazovanima Europska komisija je prema podacima istraživanja objavila upozorenje o nepopunjenosti radnih mjesta za niže ali i visoko kvalificirana radna mjesta u tehnološkom i industrijskom sektoru. Stručnjaci procjenjuju da bi europskom ICT sektoru, koji generira i do 5 posto ukupnog BDP-a dugoročno trebalo nedostajati oko 300.000 kvalificiranih stručnjaka. Ugrožen socijalni sustav Velike kompanije, koje su godinama starije radnike umirovljavale posljednjih godina uviđaju da je opcija za zadržavanje konkurentnosti i nastavak proizvodnje – ponovno zapošljavanje istih djelatnika. Europske institucije će socijalnom sustavu morati dati podršku kroz poboljšanje zakona protiv dobne diskriminacije, širenje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja i ublažavanjem imigrantske politike. Povećanje udjela mladih među radnom snagom neophodno je zbog stabilnosti socijalnog sustava. Prema predviđanjima Eurostata udio starijih od 65 godina u odnosu na radno aktivno stanovništvo do 2060. godine povećati će se sa 25 na 53 posto. 111 Drugim riječima, tada bi samo dvoje radnika uzdržavalo jednog umirovljenika, dok danas na četvoricu zaposlenih dolazi po jedan umirovljenik. Novi odnos snaga Na političke i gospodarske odluke u EU veliki utjecaj ima 5 najrazvijenijih članica. Demografski trendovi (negativni) u tim su zemljama zabrinjavajući. Najveći broj stanovnika u ovom trenutku ima Njemačka, 82,2 milijuna, čime uvjerljivo drži prvo mjesto po brojnosti. Za njom sljedi Francuska (61,9 milijuna) te Britanija (61,3 milijuna), Italija (59,5 milijuna) i Španjolska (45,3 milijuna). Do 2060. redoslijed bi se trebao izmijeniti pa bi na prvo mjesto izbila Britanija (76,7 milijuna), dok bi za njom sljedila Francuska (71,8 milijuna), a Njemačka bi bila tek treća sa 70,8 milijuna stanovnika. U istom kontekstu zanimljiva je i Poljska, čije bi se stanovništvo prema predviđanjima trebalo smanjiti sa 38 na 31 milijun. Drugim riječima, Njemačka bi trebala izgubiti 13,5, a Poljska 18,3 posto stanovništva u sljedećih 50-ak godina. Ukoliko se iste procjene ostvare, one će u značajnoj mjeri utjecati na raspodjelu moći u Europskoj uniji. Počnu li državni čelnici ozbiljnije shvaćati upozorenja stručnjaka i predviđanja statističkih agencija, potpora ulasku Turske (zbog mnogoljudnosti) u EU mogla bi sve više jačati. U suprotnom, kompanije će masovno svoja postrojenja početi seliti u Aziju ne samo radi cijene rada, već i radne snage. Fondovi Europske unije Na području Hrvatske dosadašnji su fondovi sažeti u jedinstveni program pod nazivom IPA. IPA obuhvaća dosadašnje programe CARDS, PHARE, SAPARD, ISPA i ostale manje poznate programe pretpristupne pomoći. Program IPA namijenjen je Hrvatskoj u razdoblju do 2013. godine. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postoji mogućnost iskorištenja sredstava iz tzv. strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije. U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava unutar istih programa. 112 Prioriteti kod većine programa u dodjeli sredstava su projekti ekologije, razvoja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog područja, usluga, inovacija, IT djelatnosti i umrežavanja na europskoj razini. Značajni kriteriji su mogućnost uspostavljanja suradnje s partnerskim institucijama u drugim zemljama članicama Europske unije te doprinos povećanju razine konkurentnosti na globalnoj razini. 3.2 Trendovi na nacionalnoj razini Opći trendovi Postoji kontinuirani trend prihvaćanja europskog zakonodavstva i prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva istom u svim društvenim segmentima. Europska unija traži restrukturiranje domaćih brodogradilišta (privatizaciju) i smanjenje korupcije. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju očekuje se sredinom 2013. godine. Politički odnosi sa Slovenijom, svojevremeno značajno pogoršani imaju trend pozitivnog napretka. Spor zbog granične linije u Piranskom zaljevu riješiti će se međunarodnom arbitražom. Od sredine 2008. godine u Hrvatskoj se počinju osjećati elementi recesije. Smanjuju se plaće djelatnika zaposlenih u državnoj upravi, povećava se nelikvidnost u gospodarstvu. Rastu kamatne stope na kredite gospodarstvu, otežane su mogućnosti ishođenja kredita. Postoje naznake o usporavanju recesivnih kretanja u tekućoj godini. Turistička sezona bilježi rekordne rezultate u broju noćenja i dolazaka. Ponovno oživljavanje i rast gospodarstva očekuje se sredinom sljedeće godine. Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini a) Intenzivirana izgradnja autocesta i prometnica U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj se gradnja autocesta, poluautocesta i državnih cesta znatno povećala. U planu je daljnji razvoj ovog projekta te će se za prometnice i dalje izdvajati znatna sredstva. b) Preustroj i razvoj Hrvatskih željeznica Novim ustrojem Hrvatskih željeznica povećati će se konkurentnost željezničkog prijevoza. Sljedi i izrada Nacionalnog programa izgradnje i održavanja željezničke infrastrukture. 113 c) Razvoj morskih i riječnih luka, te plovnih puteva U infrastrukturu morskih i riječnih luka država ulaže znatna sredstva posljednjih 5 godina. Ministarstva su sudjelovala u rekonstrukciji više od 52 luke. U planu su daljnja ulaganja, razvoj marina, luka i pristaništa. d) Razvoj jadranskih otoka Modernizacija ruralnih područja na hrvatskim otocima planira se postići izgradnjom općinske i društvene infrastrukture. Ulagati će se u infrastrukturu i to u vodovodne mreže, kanalizacijske sustave, zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje. e) Razvoj turizma Turizam će se poticati kroz razne kreditne linije, poticati će se malo i srednje poduzetništvo u turizmu, realizirati će se projekt Brijuni rivijera. Poticati će se i uključivanje tradicijskih vrijednosti i prirodne baštine u turistički nerazvijenim područjima. f) Razvoj poduzetničkih zona Poticati će se otvaranje novih poduzetničkih zona na području cijele Hrvatske. g) Program regionalnog razvoja Posebna pažnja posvetiti će se obnovi komunalne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi. Ulagati će se u razvoj lokalne zajednice kroz projekt socijalnog i gospodarskog oporavka. h) Plinifikacija Za razvoj projekta plinifikacije u Hrvatskoj zadužena je tvrtka Plinacro. Projekt se planira provesti u nekoliko faza. Isti donekle ovisi o županijskim planovima, te suradnji ministarstava sa tijelima lokalnih vlasti. i) Gradnja elektrana Hrvatskoj su potrebni novi izvori električne energije. Ulagati će se u elektrane koje koriste obnovljive izvore energije. Osim obnovljivih izvora energije graditi će se hidro i termo elektrane, dok je gradnja nuklearne elektrane odgođena za buduće razdoblje. Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini Najveći dio poticaja odnosi se na proizvodne tvrtke. Svake godine dodjeljuju se određena bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za razvojne projekte 114 u proizvodnim djelatnostima. Raste broj korisnika istih projekata, prosječni dodijeljeni iznosi po korisniku se smanjuju. Ciljne skupine čine mladi poduzetnici, poduzetnici žene, poduzetnici početnici, poduzetnici izvoznici i potencijalni izvoznici, jedinice lokalne samouprave kod natječaja usmjerenih na razvoj poduzetničkih zona. Osnovni kriteriji dodjele sredstava su osim proizvodnih karakteristika izvozna orijentiranost, prikazana financijska uspješnost i povijesno zapošljavanje djelatnika te rast tvrtke. Značajnu ulogu ima uvođenje sustava kvalitete i pojedinih standarda (ISO) te procedure zaštite okoliša. Najznačajnije aktivnosti u razvoju malog i srednjeg poduzetništva provode se preko HBORa. Ista banka kreditira malo i srednje poduzetništvo po povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišne kamatne stope. Kamatne stope na kredite HBOR-a kreću se od 2% do 6%. Postoji trend dodatnog subvencioniranja kamatne stope za projekte zaštite okoliša i povećane energetske učinkovitosti. Iste subvencije iznose do 2% godišnje. Provode se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Paralelno sa istim kreditnim linijama provode se subvencionirane kreditne linije za razvoj obiteljskog hotelijerstva te agroturizma. Kreditna linija za razvoj turizma na selu ima fiksnu kamatnu stopu od 2%. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) provodi programe jamstva za male i srednje poduzetnike. Jamči se do 50% vrijednosti potrebne hipoteke kod poslovnih banaka i HBOR-a. Najznačajniji novi projekti na nacionalnoj razini su «Izvozna ofenziva» i «HITRO.hr». Cilj istih projekata je potaknuti izvozne aktivnosti i povećati izvoz te pojednostaviti i ubrzati osnivanje novih tvrtki. Poslovno inovacijski centar «BICRO» intenzivirao je svoje aktivnosti pomoći u tržišnoj realizaciji inovacija te razvoju tvrtki temeljenih na inovativnim rješenjima i znanju. Fond za regionalni razvoj potiče realizaciju infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave putem subvencionirane kamatne stope na kredite. Ista iznosi 6% na godišnjoj razini. 115 3.3 Trendovi na području Istarske županije Gospodarski trendovi U protekle dvije godine gospodarstvo županije pogodila su snažna recesijska kretanja. Zatvoren je značajan broj obrta i trgovačkih društava. Značajno je porastao broj blokiranih računa poslovnih subjekata. Pojedina velika i poznata trgovačka društva su u financijskim poteškoćama. Nezaposlenost je porasla u značajnom obimu. Djelatnost građevinarstva s pratećim djelatnostima bilježi drastičan pad. Investicije na području županije u 2009. godini smanjene su 60%, ukupni prihodi 30% do 50% u pojedinim općinama i gradovima. Cijene nekretnina bilježe pad i do 30% u odnosu na 2007. i 2008. godinu. Ponuda nekretnina raste dok potražnja u pojedinim segmentima gotovo ne postoji. Broj stambenih kredita smanjen je za više od 50% u odnosu na 2008. godinu. Bruto domaći proizvod po stanovniku po procjeni iznosi okvirno između 11.500 eura i 12.500 eura (paritet kupovne moći). Turizam je u općim okvirima u fazi rasta, osobito agro-turizam i golf turizam. Očekuje se početak realizacije projekta Brijuni rivijera. Pojedine smjernice unutar master plana razvoja turizma kontinuirano se provode. U uzlaznom trendu su i maslinarstvo i vinarstvo, te su sve veće površine pod maslinama i vinovom lozom. Broj turističkih dolazaka i noćenja raste do 5% godišnje. Izuzetak je 2009. godina. Očekuje se privatizacija velikih industrijskih kompleksa, brodogradilišta Uljanik u kratkoročnom razdoblju te Tvornice duhana Rovinj u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Očekuje se izgradnja prvih golf igrališta u kratkoročnom razdoblju. Kontinuirano se pripremaju i grade industrijske i poslovne zone. Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze U tijeku je završetak izgradnje drugog traka Istarskog Y. Isti projekt trebao bi se završiti u toku tekuće godine. Projekt će po svom završetku pozitivno utjecati na daljnji rast turističkih dolazaka i noćenja. 116 Već je duži niz godina u planu izgradnja istarskog plinovoda te niz manjih projekata izgradnje kanalizacijskih sustava i pročišćivača voda. Kanalizacijski sustavi i pročišćivači voda planiraju se i realiziraju na lokalnoj općinskoj razini uz financijsku potporu iz proračuna županije i Hrvatskih voda. 3.4 Trendovi na lokalnoj razini Gospodarski trendovi i izgradnja infrastrukture Postojeća financijska kriza nepovoljno utječe na gospodarsku aktivnost i zaposlenost na području općine. Tijekom 2009. godine broj nezaposlenih povećan je sa 17 na 36 osoba. Tijekom 2010. godine broj nezaposlenih ponovno se smanjio na 21 osobu. Gotovo sve gospodarske djelatnosti (osim djelatnosti poslovanje nekretninama i iznajmljivanje) bilježe smanjenje prihoda tijekom 2009. godine. Ostvarena dobit trgovačkih društava u 2009. godini višestruko je manja od prikazane dobiti društava u prethodnim godinama. Prihodi proračuna u 2009. godini niži su za 21% odnosno okvirno 1.150.000 kuna u odnosu na 2008. godinu. U protekloj godini prihodi su porasli na 5.131.892 kune odnosno 19% u odnosu na prethodnu godinu. Nasuprot smanjenju prihoda i dobiti investicijske aktivnosti tijekom 2009. godine višestruko su povećane. Osnovana su četiri nova poduzeća u odnosu na 2008. godinu. Na području općine započeta je izgradnja kanalizacijske mreže. Prva dionica kanalizacije izgrađena je unutar naselja Vižinada. U tijeku su pripremne aktivnosti za izgradnju biološkog pročistača voda kao završne faze prve dionice. Za financiranje iste faze planirano je traženje bespovratnih sredstava iz programa IPARD, Mjere 301, namijenjene jedinicama lokalne samouprave do 10.000 stanovnika. 117 4. SWOT analiza općine Vižinada S - Snage 1. Povoljan geografski položaj za razvoj gospodarskih aktivnosti, turizma i međunarodne suradnje - blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara - blizina granice sa Slovenijom i Europskom unijom - blizina grada Poreča i velikih turističkih kapaciteta 2. Brojni prirodni resursi - bogatstvo šumskih površina i poljoprivrednog zemljišta - područje pretežno mediteranske klime - nepostojanje velikih zagađivača okoline - prirodne ljepote te raznolik i bogat biljni i životinjski svijet - očuvan okoliš i čisti zrak - idealna klima i nadmorska visina za pojedine gospodarske aktivnosti (sušenje pršuta, uzgoj maslina i lavande) - bogatstvo prirodnih izvorišta pitke vode (Gradole i drugi izvori) 3. Postojanje osnovne, kvalitetno umrežene infrastrukture - dobra cestovna povezanost s drugim krajevima - postojanje kanalizacijske mreže i trend nadogradnje iste 4. Razvijene društvene djelatnosti - predškolski odgoj organiziran je kroz instituciju vrtića - osnovnoškolsko obrazovanje djeluje kroz školu s osam razreda - kulturna baština s nekoliko crkava 5. Potencijal za razvoj turizma - očuvane i raznolike prirodne ljepote, kulturno-povijesno nasljeđe, privlačan krajolik - značajan broj smještajnih kapaciteta na području općine (kuće za odmor i apartmani) - trend povećanja broja turističkih dolazaka i noćenja u proteklih nekoliko godina - postojanje aktivnih turističkih sadržaja (biciklistička natjecanja, trasa Parenzane, biciklistička i pješačka staza, kulturna događanja) - blizina susjednih turistički razvijenijih mjesta prvenstveno Poreča i Umaga, blizina sportskih događaja (teniski ATP turnir, biciklistička utrka «Kroz Istru»), 118 kulturnih manifestacija (Motovun film festival, Jazz festival u Grožnjanu), toplica (Istarske toplice), welnes centara (osobito u Umagu i Poreču); sve navedeno dio je šireg konteksta turističke mikroregije sjeverozapandne i središnje Istre - mogućnost osmišljavanja samostalnog osebujnog turističkog razvoja temeljenog na prirodnim resursima (Brdo Sv. Tome u blizini naselja Vižinada, postojeći uzgoj vinove loze, maslina i lavande) - relativna blizina EU kao velikog turističkog tržišta (Italija, Austria, Slovenija) 6. Razvijena poljoprivredna proizvodnja, značajne površine visokovrijednih tala - postojanje značajnih površina visokovrijednog poljoprivrednog tla - tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji (razvijen uzgoj vinove loze i proizvodnje vina, postoji uzgoj maslina i lavande te povrća) - na području općine nalaze se farma ovaca i farma svinja - postojanje i potencijal razvoja obrtništva i obiteljskih gospodarstava u poljoprivrednoj proizvodnji - postojanje lovišta i mogućnosti razvoja istih 7. Visoka razina zaposlenosti stanovništva i iskustvo radne snage u turizmu - na području općine registrirana je samo 21 nezaposlena osoba - najveći dio stanovništva zaposlen je u turizmu i drugim uslužnim djelatnostima u susjednim općinama i gradovima W – Slabosti: 1. Nedostatak pojedinih elemenata infrastrukturne opremljenosti - nedovoljno izgrađen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, prijevoz i odlaganje) 2. Nepostojanje pojedinih institucija i usporen rad istih - nedostatak programa i/ili institucija za cjeloživotno obrazovanje - nedostatak specijaliziranih edukacija namijenjenih razvoju poljoprivrede i turizma 3. Nedostatak bitnih pretpostavki za ubrzani razvoj proizvodnog poduzetništva - mali broj proizvodnih obrta i društava na području općine - ograničena financijska sredstva Općine za formiranje poslovne zone - nedostatak većih investitora i investicija na lokalnom području 5. Disperzirano i usitnjeno poljoprivredno zemljište 119 - velik broj površinom manjih katastarskih čestica s različitim vlasnicima (odnosi se na najveći dio poljoprivrednog zemljišta) - neriješeni imovinsko pravni odnosi (neriješeno zemljišno-knjižno stanje) - ograničeni broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost 6. Usporeno poboljšanje demografske slike, mali broj visoko obrazovanih - broj stanovnika pokazuje mali rast uz naznake usporenog poboljšanja do 2020. godine - mali broj visoko obrazovanih i osoba s višom stručnom spremom - ograničene mogućnosti za zapošljavanje na području općine zbog malog broja poslovnih subjekata - nezaposlene osobe pretežno su u dobi iznad 45 godina 7. Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu - nedovoljan broj smještajnih turističkih kapaciteta, nedovoljna infrastruktura (struja, kanalizacija, turistički punktovi, signalizacija za kulturne znamenitosti) za turističku sezonu - nedovoljno iskorišteni resursi koji imaju turistički potencijal (kulturne znamenitosti, vinske ceste, ceste lavande, tradicionalno građena sela na području općine, padine rijeke Mirne) - postoji značajan prostor za daljnji razvoj lovnog turizma i agroturizma - nedostatak dodatnih sadržaja na Parenzani koji bi privukli nove turiste 8. Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzetnika - nedostatak znanja o mogućnostima i djelovanju mehanizama financiranja od strane banaka, ministarstava, fondova i drugih institucija - nedostatak financijskih sredstava i povoljnih uvjeta zaduživanja pri osnivanju novih malih i srednjih tvrtki - nepostojanje edukacija o marketinškim aktivnostima za kuće za odmor i promociju proizvoda s obiteljskih gospodarstava O – Mogućnosti: 1. Razvoj infrastrukture 120 - izgradnja i razvoj kanalizacijskog sustava putem razvojnih programa i potpore središnje države (IVS) - razvoj integrirane politike i sustava upravljanja otpadom i otpadnim vodama - razvoj prometne infrastrukture (održavanje cesta i prometnica) - prenamjena neiskorištene infrastrukture (stari dotrajali objekti) - podizanje kvalitete zdravstvenih usluga - daljnje iskorištavanje prirodnih bogatstava i resursa za rast turističkog i poljoprivrednog sektora 2. Bespovratna sredstva fondova Europske unije i dijaspore, veće investicije u gospodarstvo na lokalnom području - razvoj poslovne zone koja bi privukla domaće i strane investitore - iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj, predpristupnih fondova (IPARD), ostalih europskih programa bespovratne pomoći - uključivanje u europske trendove zaštite okoliša i povlačenje bespovratnih sredstava za istu namjenu - povezivanje s dijasporom i korištenje financijske pomoći iste 3. Ulaganje u ljudske potencijale - suradnja sa institucijama za cijeloživotno obrazovanje kako bi se prekvalificirali nezaposleni - razvoj sustava stipendiranja u skladu sa strategijom razvoja i ciljem ostanka mladih na lokalnom području - poticanje naseljavanja i sustavno poticanje povećanja razine obrazovanja - organiziranje edukacija za poduzetnike i obrtnike obzirom na mogućnosti financiranja projekata i tržišni plasman 4. Povezivanje poljoprivrede i ekologije - realizirati održivi razvoj ruralnog prostora korištenjem nacionalnih programa i programa EU - poticanje primjene ekoloških i bioloških proizvodnih tehnologija - razvoj proizvodnje zdrave hrane 5. Revitalizacija i jačanje kulture i tradicije - čuvanje i revitalizacija kulturnih potencijala - intenziviranje uključivanja kulture i kulturnih potencijala u razvoj marketinga turističke ponude 121 - korištenje domaćih i međunarodnih gospodarskih priredbi za promociju domaćeg gospodarstva te za preuzimanje i primjenu novih ideja 6. Jačanje i razvoj turizma - održivi razvoj turizma na temelju prirodnih i kulturnih sredstava ovog područja posebice eko turizma, seoskog turizma, enogastronomskog i kulturnog turizma - razvoj nužne turističke infrastrukture, posebno javne infrastrukture - stvaranje različitih turističkih ponuda i sadržaja sa ciljem produljenja turističke sezone - blizina poznatih turističkih destinacija i većih naseljenih mjesta 7. Razvoj raznolike poljoprivredne proizvodnje - iskorištavanje raznolikog poljoprivrednog potencijala - poticanje razvoja svih autohtonih poljoprivrednih sorti, njihovog pakiranja (ukoliko je moguće i brendiranje) i distribucije 8. Unapređenje poduzetničke infrastrukture - izrada detaljnog plana uređenja planirane poslovne zone - povezivanje i umrežavanje srodnih djelatnosti, stvaranje klastera sa susjednim područjima - blizina većih industrijskih središta, mogućnosti kooperacije T – Prijetnje: 1. Trenutna gospodarska situacija i gospodarska očekivanja - očekivanja o produbljavanju financijske krize u razdoblju od idućih 6 mjeseci na lokalnom i nacionalnom tržištu (do kraja 2011. godine) - mogućnost zatvaranja određenog broja poslovnih subjekata na lokalnom tržištu - povećanje nezaposlenosti zbog smanjenja gospodarskih aktivnosti u susjednim općinama u kojima je zaposlen dio stanovništva općine - odražavanje gospodarske krize na financijske mogućnosti države i regionalne samouprave čime se mogu smanjiti financijske dotacije iz istih izvora 2. Negativni efekti globalizacije - proces prelaska svjetske proizvodnje na istočna europska tržišta i dalekoistočna tržišta (Bugarska, Rumunjska, Kina) - ulazak velikih trgovačkih lanaca na lokalno i nacionalno tržište koji prodaju proizvode iz svojih zemalja (niska cijena i kvaliteta proizvoda) 122 - povećanje stupnja konkurencije za lokalne poljoprivredne proizvode zbog povećanog uvoza i nemogućnosti izvoza 3. Efekti svjetske financijske krize - smanjene investicije na svjetskom tržištu u nove pogone - povećanje opreznosti prilikom ulaganja na nova tržišta - nemogućnost prodaje lokalnih nekretnina bez obzira na cijenu - trend smanjenja cijena nekretnina na lokalnom i nacionalnom tržištu - smanjene mogućnosti zaduživanja fizičkih i pravnih osoba na stranim financijskim tržištima (jeftiniji krediti stranih banaka) - rast kamatnih stopa i troškova kredita na lokalnom i nacionalnom tržištu - povećanje nezaposlenosti na lokalnom tržištu - smanjenje vrijednosti financijskih udjela na tržištu kapitala 4. Odlazak mladih i obrazovanih kadrova - odlazak mladih u potrazi za boljim životom - odljev mozgova u veće gradove ili u strane zemlje 5. Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu - administrativna ograničenja na razini države - neorganiziranost javne administracije i državne uprave (nestručnost, birokratizam, nedorečenost) - nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi gospodarstva - nedovoljna razina i stopa fiskalne decentralizacije na nacionalnoj razini - nezastupljenost u državno-političkim strukturama - nedostatak investicija u manja područja, koncentracija privrede oko velikih gradskih centara - neadekvatna i neprilagođena postojeća zakonska regulativa (o zaštiti okoliša, gospodarenju šumama, zemljištu) 6. Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture sa razvojem gospodarstva, turizma i poljoprivrede - neprilagođenost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za tržište EU (mala proizvodnja, postojanje neobrađenih obraslih područja) - neiskorištavanje sredstava iz fondova za ruralni razvoj, fondova za prekogranični razvoj i drugih europskih fondova - usporena nacionalna agrarna politika 123 7. Zapuštena kulturna dobra - nedovoljan marketing kulturnih potencijala - devastacija kulturne baštine zbog neprikladne izgradnje objekata ili naselja, zbog neriješenih vlasničkih odnosa pojedinih čestica te zbog troškova restauracije objekata - nepravovremena reakcija na obnovu kulturnih znamenitosti i dobara - nedostatak sredstava (na regionalnom i nacionalnom nivou) za financiranje društvene infrastrukture u malim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama 8. Opće gospodarske karakteristike - nedostatak financijskih sredstava za financiranje društvenih djelatnosti - nedovršen sustav kanalizacije - crno tržište i siva ekonomija (postoji jeftin uvoz roba, rad na crno, neplaćanje poreza slabi zakonsko poslovanje) Razvojni potencijali općine temelje se na postojećim prirodnim resursima te očuvanim kulturnim vrijednostima. Pod prirodnim resursima podrazumijevaju se veće površine raspoloživog obradivog zemljišta, povoljna klima za uzgoj pojedinih kultura te velikim dijelom očuvan prirodni krajolik uz rijeku Mirnu. Postojeći uzgoj pojedinih kultura poput vinove loze i proizvodnje vina dobra je podloga za daljnji razvoj poljoprivrede. Ostale kulture koje se najvećim dijelom uzgajaju za vlastite potrebe mogu se uz edukativne aktivnosti i pronalaženje otkupljivača (prodajnog tržišta) namijeniti za prodaju na tržištu. Isto se odnosi na uzgoj maslina, pojedinih povrćarskih kultura (krumpir,kupus, grah) te voća (jabuke, šljive, trešnje). Postojeće površine pod nasadima potrebno je proširiti tako da budu isplative kao osnovna djelatnost najvećeg broja obiteljskih gospodarstava. Isto se može potaknuti davanjem općinskog i državnog zemljišta u povoljan zakup ili kroz prodaju istog po povoljnim uvjetima. Dodatne mogućnosti su organiziranje zamjene poljoprivrednih čestica između stanovnika općine. Postojeće i nove nasade potrebno je uzgajati u skladu s načelima ekološke poljoprivrede. Ekološki proizvodi u pravilu postižu više cijene na tržištu, manja je ponuda istih pa time uz rastuću potražnju i veća mogućnost prodaje. Značajan broj postojećih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava može se uz manja ulaganja prilagoditi za iznajmljivanje smještajnih kapaciteta turistima. Za vlasnike istih 124 objekata potrebno je organizirati edukacije te im dati potrebne kontakte prikladnih turističkih agencija. Osnovna prednost usmjeravanja na turizam je prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda gostima. Uobičajeno je da isti objekti ostvaruju prihode od samostalno proizvedene hrane jednake prihodima od smještaja. Na području općine značajan je broj objekata odnosno obiteljskih kuća velike površine, s razvedenom vanjštinom atraktivnog izgleda. Najveći broj istih objekata nalazi se uz glavnu cestu koja prolazi kroz naselje Vižinadu. Navedeni objekti mogu se uz izgradnju bazena i manje prilagodbe iznajmljivati turistima. Očuvane kulturne vrijednosti odnose se na veći broj kulturnih (crkvenih) spomenika i povijesnih znamenitosti na području općine. Isti objekti značajan su potencijal za razvoj turizma. Postoji mogućnost organiziranja Puteva kulture općine Vižinada ili Povijesnih puteva općine Vižinada. Isti putevi mogu se kombinirati sa sličnim putevima u drugim općinama. Potrebno je odrediti objekte koji će biti uključeni u povijesne puteve, osmisliti priče i legende vezane uz iste objekte, izraditi potrebne brošure i letke. Brošure i letci mogu se distribuirati turističkim zajednicama pojedinih većih gradova poput Poreča, Rovinja, Umaga. Na području općine postoje pretpostavke za organiziranje vinskih cesta te cesta lavande. Degustacije vina i kupnja proizvoda od lavande mogu biti dodatni prihod za lokalna obiteljska gospodarstva. Isti prihodi dijelom će se uložiti u povećanje proizvodnje i plasmana proizvoda. Obzirom da je razvoj općine najvećim dijelom koncipiran na razvoju poljoprivrede i turizma potrebno je organizirati program stipendiranja visokoškolskog obrazovanja u istim djelatnostima. Desetak povećanih značajnih stipendija godišnje uz obvezu ostanka na lokalnom području doprinijeti će razvoju poljoprivrede i turizma te ostanku obitelji na području općine. 125 5. Vizija općine Vižinada Vodeća općina u središnjoj Istri po količini i kvaliteti proizvedenog vrhunskog vina. Općina sačuvanih i obnovljenih spomenika kulture koji se koriste u turističke svrhe. Kontinuirano i ubrzano razvijaju se uzgoj maslina i proizvodnja maslinovog ulja, proizvodnja pršuta i uzgoj lavande. Općina Vižinada ima dobro organizirane turističke sadržaje i stvoren jedinstven imidž zbog kojeg općinu posjećuje 5.000 turista godišnje koji ostvaruju 15.000 noćenja. U općini se kontinuirano razvijaju mali i srednji poduzetnici te prate njihove potrebe. Potiče se osnivanje novih poslovnih subjekata. 6. Misija Općine Vižinada kao institucije Misija općine Vižinada je pomoći stanovnicima općine u ostvarenju i povećanju prihoda. Usmjeriti razvoj područja kroz određene djelatnosti, potaknuti postojeće i nove poduzetnike. Osigurati javne sadržaje koji omogućuju višu kvalitetu života stanovnicima općine. 126 B Strateški ciljevi Strateški cilj 1. Diferencirani razvoj turizma i poljoprivrede Prioriteti: 1.1. Razvoj ruralnog turizma 1.2. Razvoj kulturnog turizma 1.3. Razvoj tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti 1.4. Poticanje ulaganja u nove isplative poljoprivredne kulture 1.5. Povezivanje poljoprivrede i turizma 128 Strateški cilj 1. Diferencirani razvoj turizma i poljoprivrede Mjere: 1.1.1. Stvaranje ciljanog imidža općina Prioritet 1.1. Razvoj ruralnog turizma 1.1.2. Plansko povećanje kvalitete usluge i broja objekata ruralnog turizma 1.1.3. Stvaranje sadržaja za produženje turističke sezone Prioritet 1.2. Razvoj kulturnog turizma Mjere: 1.2.1. Obnova sakralnih spomenika i spomenika kulture 1.2.2. Organizacija Ceste kulture općina Prioritet 1.3. Razvoj tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti Mjere: 1.3.1. Osnivanje poljoprivredne zadruge 1.3.2. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina 1.3.3. Razvoj ovčarstva 1.3.4. Uzgoj krumpira, kupusa i lavande Prioritet 1.4. Poticanje ulaganja u nove isplative poljoprivredne kulture Mjere: 1.4.1. Proizvodnja puževa i humusa kalifornijskih glista 1.4.2. Proizvodnja drugih isplativih poljoprivrednih kultura 1.4.3. Plan raspolaganja državnim zemljištem u funkciji razvoja 129 Mjere: Prioritet 1.5. Povezivanje poljoprivrede i turizma 1.5.1. Uspostavljanje sinergijskog efekta turizma i poljoprivrede 1.5.2. Poticanje mladih i istraživača 1.5.3. Osnivanje zajedničkog klastera 130 Prioritet 1.1. Razvoj ruralnog turizma Mjere 1.1.1. Stvaranje ciljanog imidža općina 1.1.2. Plansko povećanje kvalitete usluge i broja objekata ruralnog turizma 1.1.3. Stvaranje sadržaja za produženje turističke sezone 131 1.1.1. Stvaranje ciljanog imidža općina Imidž općine velikim dijelom doprinosi kako će stanovnici općine te stanovnici drugih općina i gradova uključujući djelatnike pojedinih institucija doživljavati isti prostor. Stvoreni imidž doprinosi i pozitivnim odlukama prilikom zahtjeva za donacijama i pomoći od strane pojedinih institucija. Općina Vižinada doživljava se kao općina kvalitetnih vina i prigradskog prostora grada Poreča namijenjenog za obiteljski život. Malen je broj stanovnika s visokom stručnom spremom i poznatih uglednih osoba iz grada Poreča. Iako na području Vižinade postoji značajan broj ruralnih turizama općina se velikim dijelom ne doživljava na isti način. Samo središte naselja Vižinada obiluje povijesnim spomenicima i ima tzv. gradsku jezgru. Velik je broj monumentalnih sakralnih i drugih povijesnih spomenika na području općine. Sam prostor općine obiluje uređenim zelenilom, izdvojenim stancijama i manjim brojem novosagrađenih popularnih istarskih kuća. U proteklom razdoblju razvoj općine usmjeren je najvećim dijelom na razvoj turizma i to seoskog i agro turizma. U vodstvu Općine postoji velik stupanj konsenzusa i suradnje u razvoju turizma bez obzira na političku pripadnost i druge oblike opredijeljenosti. Obzirom da turizam u oblicima seoskog i agroturizma ima značajnu popunjenost tijekom cijele godine i otporan je na recesijska kretanja na svjetskom tržištu daljnji razvoj u istom smjeru čini se logičnim izborom. Općina Karojba prepoznata je po svojoj obrtničkoj tradiciji kroz duže razdoblje. Područje općine gravitira gradu Pazinu. U novije vrijeme na području općine naziru se znaci razvoja ruralnog turizma. Aktivno posluje jedan agroturizam s ugostiteljskim uslugama restorana. Općina ima izvorni seoski izgled i doživljaj. Postoji značajan broj privatnih vila i kuća za odmor na području općine (minimalno 50 objekata) većinom u vlasništvu stranaca 132 i doseljenika. Velik broj istih je neregistriran za turizam te se iznajmljuje bez plaćanja turističke pristojbe i poreza. Općina nema razvijen imidž općine ruralnog turizma. Na području općine djeluje udruga Valigaštar čija je osnovna djelatnost vezana za očuvanje kulturnih vrijednosti lokalnog područja. Na području općine nalazi se veći broj povijesnih kulturnih znamenitosti i spomenika. 1. Analiza postojećeg stanja imidža općina U prvoj početnoj fazi potrebno je točno utvrditi kakav imidž ima općina od strane svojih stanovnika te stanovnika drugih općina, djelatnika institucija bitnih za financiranje pojedinih projekata u općini. Istraživanje mišljenja i imidža općine može provesti djelatnik općine ili specijalizirana tvrtka. U istoj fazi potrebno je osmisliti pitanja čiji će odgovori dovesti do zaključka o stvorenom imidžu. Pitanja za stanovnike općine mogu biti: 1. Kakav je vaš dojam kada čujete riječ Karojba/Vižinada? (pozitivan, negativan, neutralan) 2. Što vam prvo pada na pamet kada čujete riječ Karojba/Vižinada? 3. Po čemu je Karojba/Vižinada poznata? 4. Kako doživljavate Karojbu/Vižinadu obzirom na prostor za život? 5. Što bi doprinijelo da Karojba/Vižinada ima još bolji, zvučniji i kvalitetniji imidž? 2. Plan aktivnosti za stvaranje ciljanog imidža i brandiranja općine Potrebno je odrediti koji je ciljani imidž općine za njezine stanovnike, stanovnike drugih općina te djelatnike bitnih institucija. Koje aktivnosti će doprinijeti stvaranju ciljanog imidža općine? Za općinu ciljane aktivnosti mogu biti stvaranje slogana poput: 133 Vižinada, općina vina i ruralnog turizma. Karojba, općina obrtnika i ruralnog turizma. Isti slogan trebao bi biti postavljen na svim službenim dokumentima koji kolaju prema drugim institucijama na županijskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini. Slogan se može postaviti i na reklamnim panoima uz cestu na području općine ili uz granicu sa Slovenijom i eventualno Austrijom (Slovenija – Austrija). Postojeći reklamni panoi Općine Vižinada pod nazivom «Vina Vižinade» pozitivno utječu na imidž općine i doživljavanje istog prostora. Sljedeće aktivnosti mogu biti postavljanje velikog reklamnog panoa sa svim turističkim sadržajima na ulazu u općinu. Reklamni panoi se mogu nalaziti na izbočinama uz cestu kao odmorištima. Panoi bi trebali sadržavati kartu općine s naznačenim pojedinim seoskim turizmima, restoranima, biciklističkim stazama i njezinim rutama, proizvođačima vina i maslina te drugih proizvoda. Na pojedinim cestovnim pravcima mogu biti postavljene reklamne tabele s pojedinim spomenicima koji karakteriziraju općinu. Ujedno, na istim tabelama mogu biti postavljene karte sa cestama kulture općine i pojedinim povijesnim spomenicima. Općine mogu inicirati sastanke stručnih udruženja vezanih za ruralni turizam, vinarstvo, obrtništvo. Medijski odjek istih sastanaka i kongresa pozitivno će utjecati na imidž općina. Isti sastanci i kongresi mogu se održavati svake godine. Pojedinim udruženjima može se ponuditi i općinski prostor ako se njime raspolaže uz uvjet da sjedište udruženja bude u općini. 3. Realizacija plana aktivnosti za stvaranje ciljanog imidža Stvoreni imidž općine velikim će dijelom ovisiti o obimu realiziranih planiranih aktivnosti. Imidž općine stvarati će se i spontano bez većih aktivnosti, međutim ciljane aktivnosti dodatno će razviti isti. Općina Vižinada sa svojim postojećim prirodnim resursima koji uključuju velikim dijelom razvijenu proizvodnju vina, ugodnu klimu, očuvanu autohtonost podneblja ima sve pretpostavke za razvoj elitnog ruralnog turizma. 134 Elitnosti turizma na području Vižinade doprinosi velik broj povijesnih spomenika, starogradska jezgra, u pravilu dobro imovinsko stanje stanovnika, uređeni objekti za odmor i raskošni stambeni objekti lokalnih stanovnika, blizina i utjecaj grada Poreča kao turističkog branda. Turistički dolazak u općinu Vižinada treba posjetitelju donijeti osjećaj važnosti, ugleda, jedinstvenog doživljaja i lagodnosti. Istim doživljajima značajno će doprinijeti naglasak da se na području Vižinade nalazi imanje Andreasa von Bismarcka, te od nedavno poznatog svjetskog diplomata. Novi stanovnici sa svjetskim ugledom donose općini dodatni pozitivni imidž. Kvalitetan stvoreni imidž pozitivno utječe na cijene lokalnih poljoprivrednih proizvoda te cijenu smještaja u ruralnom turizmu. Pojedini prirodni fenomeni na području općine poput Brda Svetog Tome doprinose kvalitetnom vrednovanju općine. Brdo Svetog Tome karakterizira mala visoravan na vrhu s koje se vidi velik dio središnje Istre i morska obala. Posebnost brda je njegova struktura koja se sastoji gotovo isključivo od zemlje s vrlo malo kamena. Na vrhu brda nalazi se i mali izvor vode. Općina Karojba sa svojom očuvanom tradicijom obrtništva trebala bi inzistirati na daljnjem razvoju istog gospodarskog sektora. Velik je broj poljoprivrednih gospodarstava koja mogu relativno lako, uz manja ulaganja početi iznajmljivati uslugu smještaja u ruralnom turizmu. Isto se odnosi i na obrtničke obitelji na području općine. Velik broj malih raštrkanih zaseoka idealan je za seoski turizam. Edukacijom mladih na istom području moguće je razviti kapacitete za smještaj turista te na isti način osigurati obiteljima dodatni, značajan izvor prihoda. Dodatni prihodi potaknuli bi veći broj obitelji na ostanak u selima te povećanje nataliteta. Dobitna kombinacija za razvoj općine Karojba je razvoj obiteljskog obrtništva i poljoprivrede uz ruralni turizam kao dopunsku djelatnost. Isplatom kredita za ruralni turizam promijeniti će se velikim dijelom seoski dio općine. Raspoloživi prihodi od turizma značajno će porasti što će doprinijeti ugodnom životu stanovnika i značajno većem blagostanju. Isti proces može se očekivati u razdoblju od idućih deset do dvadeset godina. 135 Promjena svijesti stanovnika u seoskim zaseocima može se postići intenzivnom edukacijom o mogućnostima korištenja povoljnih dugoročnih kredita i bespovratnih sredstava u izgradnji, rekonstrukciji i opremanju objekata. Naglasak je potrebno staviti na stanovnike mlađe dobi. Obzirom da će na radionice po inerciji doći manji broj ljudi potrebno je izravno oglašavanje putem upućenog pisma i telefonskog poziva na edukacije svakoj obitelji za koju se procijeni da ima mogućnost razvoja seoskog turizma. Postoji mogućnost subvencioniranja početnih troškova od strane Općine za pojedine kvalitetne projekte. 4. Izrada brošura i nastupi na turističkim sajmovima Izrada atraktivnih brošura i letaka značajno će doprinijeti stvaranju turističkog imidža općina. Brošure može izraditi turistička zajednica za potrebe Ceste kulture općine i za potrebe Ceste ruralnog turizma. Prvi uspjesi pojedinih iznajmljivača unutar ruralnog turizma ohrabriti će vlasnike na izradu vlastitih brošura i letaka kojima će promovirati vlastite objekte za iznajmljivanje smještaja i ruralni turizam. Fotografije na letcima mogu uključivati prirodne znamenitosti i vrijednosti (Sopajac, Poje), netaknutu i očuvanu prirodu (srne u Vižinadi), kulturne sakralne spomenike (najznačajnije crkve), arheološka nalazišta, povijesna arhitektonska rješenja (građevine iz srednjeg vijeka i drugih povijesnih razdoblja arhitekture). Za provedbu navedenih aktivnosti nadležne su turističke zajednice općina. Obzirom da se turistička zajednica Općine Karojba nalazi u sastavu Turističke zajednice središnje Istre a turistička zajednica Općine Vižinada djeluje unutar Općine Vižinada, od presudne važnosti biti će aktivnosti samih Općina. Izradom brošura na više jezika te sudjelovanjem kompetentnih pojedinaca na međunarodnim turističkim sajmovima u velikoj se mjeri može doprinijeti promidžbi općina, lokalnih atrakcija i kulturnih znamenitosti. Aktivnosti bi trebale financirati same turističke zajednice uz financijsku pomoć iz proračuna općina. Promidžbeno komercijalni materijal trebao bi se kontinuirano ažurirati i dopunjavati. Turističke zajednice mogu osmisliti alternativne načine promocije s praćenjem efikasnosti istih. Alternativni načini uključuju pozicioniranje web stranice turističke 136 zajednice ili općine na google tražilici, promociju putem reklamnih panoa na cestama u Sloveniji i Italiji, na odredištima uz samu granicu. Putem alternativnih načina promocije mogu se privući turisti na određene manifestacije te podignuti vrijednost lokalnih usluga i proizvoda. 5. Postavljanje novih sadržaja na web stranicama općina Općina Karojba i Općina Vižinada posjeduju vlastite web stranice. Web stranica Općine Karojba je u fazi izrade i nadopune početno postavljenih sadržaja. Na stranicama se nude opće informacije o Karojbi, informacije o zemljopisu, stanovništvu, poznatim osobama. Postavljene su informacije o Statutu Općine, općinskom vijeću, upravi, načelniku. Na stranicama se može vidjeti Prostorni plan općine te izglasan proračun za 2010. godinu. Podatke je potrebno nadopuniti sa planiranim informacijama o gospodarstvu, povijesti, znamenitostima, sportu. Web stranice Općine Vižinada sadrže glavnu stranicu s vijestima, informacije o gospodarstvu, kulturi i sportu te informacije o Statutu Općine, Vijeću, upravi i načelniku te Glasniku općine. Informacije o gospodarstvu podijeljene su na poljoprivredu, turizam i prostorni plan. Informacije o kulturi i sportu sadrže podatke o kulturi i kulturnim dobrima te obrazovanju na području općine, povijesti, udrugama i izložbama. Stranice su dinamične s većim brojem novosti koje se kontinuirano objavljuju. Web stranica sadrži popis pojedinih obiteljskih gospodarstava koja nude usluge smještaja. Ujedno, detaljno su objašnjene biciklistička i pješačka staza na području općine te pojedine manifestacije koje se odvijaju tijekom godine. Na web stranicama oba dvije općine potrebno je dodati popis svih obiteljskih gospodarstava koja se bave uslugama smještaja. Istim poslovnim subjektima potrebno je pridodati i sve restorane na području općine te poslovne subjekte koji nude druge vrste usluga zanimljive turistima. Poveznica za iste poslovne subjekte trebala bi biti na naslovnici, jasno vidljiva. Poveznica može biti pod nazivom «Turistički sadržaji općine Karojba/Vižinada». Unutar opisa pojedinih objekata potrebno je postaviti poveznice s web stranicama svakog od istih. Unutar istog dijela potrebno je navesti i podatke o Cesti kulturnog turizma po njezinom organiziranju te drugim realiziranim cestama ili tematskim putevima (ceste 137 lova, vinske ceste, ceste lavande, ceste pjesnika u Karojbi, ceste pojedinih poljoprivrednih kultura). Opis turističkih sadržaja trebao bi biti na više stranih jezika (engleski, njemački, talijanski). 6. Jačanje i promidžba lokalnog identiteta Općine Karojba i Vižinada posjeduju bogato kulturno naslijeđe. Na području općina nalazi se veći broj kulturnih spomenika i povijesnih znamenitosti, arheološko nalazište, veći broj crkava s kulturnom vrijednosti. Iste vrijednosti općine mogu ponuditi na turističkom tržištu. Neke od aktivnosti koje mogu doprinijeti jačanju lokalnog identiteta općina: a) organiziranje kulturnih dana, b) prezentacija starih zanata, c) čitanje starih pjesama i književnih djela sa lokalnog područja d) izrada knjižice u kojoj bi se okupile legende i povijesne priče sa lokalnog područja e) izrada spomenika kao podsjetnika na pojedine događaje u povijesti općine Navedenim aktivnostima može se potaknuti lokalno stanovništvo na njegovanje i širenje kulturne baštine. Iste aktivnosti potrebno je uključiti u manifestacije koje se održavaju tijekom godine na području općina. Za realizaciju navedenih aktivnosti nadležna je lokalna turistička zajednica u suradnji s kulturnim udrugama i lokalnim stanovništvom. Na području općine Karojba aktivna je duži niz godina udruga Valigaštar kao čuvatelj kulture i tradicije na području općine. Udruga brine o održavanju spomenika kulture te organizira susret istarskih pisaca koji čitaju svoja djela pokraj izvora Badavca. Isti susreti mogu se dodatno oplemeniti organiziranjem popratnih sadržaja. 7. Turističke informativne ploče Na vidljivim mjestima u općinama trebalo bi postaviti informativne svjetleće oglasne ploče. Na istima bi se sve zainteresirane osobe, prvenstveno turiste prolaznike informiralo o svim događanjima, aktivnostima i manifestacijama u pojedinim naseljima u pojedinoj općini. 138 Postavljanje ploča, kreiranje sadržaja i ažuriranje oglasa na informativnoj ploči može organizirati jedna osoba iz općine ili lokalna turistička zajednica. Informativne ploče mogu se postaviti uz prometnice kojima prolaze turisti tijekom ljetnih mjeseci na svom putu prema moru ili prema pojedinim odredištima ruralnog turizma u unutrašnjosti Istre. Ujedno, na istim oglasnim pločama mogu se postaviti i oglasi poduzetnika što može biti dodatni izvor prihoda općina ili može umanjiti cijenu postavljanja ploča uz glavne prometnice poput Istarskog Ipsilona. Informativne turističke ploče privući će određeni broj turista koji inače ne bi posjetili lokalno područje. Na pločama se mogu nalaziti podaci o pojedinim ruralnim turizmima, restoranima sa izvornom hranom, o održavanju manifestacija i sličnim događanjima. Novi turisti povećati će potrošnju domaćih proizvoda i prihode lokalnih poslovnih subjekata i prihode proračuna općina. 1.1.2. Plansko povećanje kvalitete usluge i broja objekata ruralnog turizma 1. Povećanje kvalitete smještajnih i ugostiteljskih objekata Turistička potražnja postaje sve zahtjevnija. Turisti od svog odmora očekuju sve više. Traže visoku razinu usluga, diverzificirane turističke sadržaje. Pojedini sadržaji produžuju razdoblje popunjenosti objekta, posebno wellnes, teretana, vanjski bazen, sauna, animacijski sadržaji, sportski sadržaji poput igrališta za mali nogomet i odbojku na pijesku, košarku, boćanje. Prostori sa zabavnim sadržajima za djecu (trampoline, klackalice, ljuljačke, pješčanici, dječji bazeni). Gostima je potrebno ponuditi i neke dodatne pogodnosti poput jedne ili više slobodnih večera, dostupnost i razgovor domaćina tijekom cijelog odmora, raspoložive informacije o susjednim sadržajima (jahanje, biciklističke staze, staze za trčanje i šetnje, eventualno posjet lovištima, obilazak vidikovaca i kulturnih spomenika na području općine). Na području Istre postoji veći broj objekata koji se iznajmljuju turistima. Postoji određena razina konkurencije iako je potražnja značajno veća od ponude. Vanjski bazen i sportski sadržaji postali su gotovo neizostavni dio ponude ruralnog turizma. 139 Ponuda vlastitih proizvoda iz poljoprivredne proizvodnje doprinosi povećanju popunjenosti objekata. Ujedno, značajno povećava ostvarene prihode obiteljskog gospodarstva (iskustveni podaci govore da prihodi od ugostiteljskih usluga iznose okvirno koliko i od usluga smještaja). Za stvaranje kvalitetnog turističkog brenda koji će biti kanal za prodaju poljoprivrednih proizvoda s lokalnog područja bitno je sljedeće: 1. stvaranje zajedničkog klastera poslovnih subjekata u poljoprivredi i turizmu 2. poticanje osnivanja novih agroturizama, uređenja novih smještajnih jedinica u obiteljskim gospodarstvima s poljoprivrednom proizvodnjom 3. osmišljavanje turističkih programa i slogana koji će spojiti turističku ponudu i plasman lokalnih poljoprivrednih proizvoda Edukacija o uslugama u turizmu može značajno doprinijeti povećanju popunjenosti objekata i povećanju broja stalnih gostiju. Predavanja se mogu organizirati za sljedeće sadržaje: a) poboljšanje turističke ponude u smislu: a. povećanje kvalitete hrane b. povećanje kvalitete usluživanja c. povećanje uređenosti interijera objekata d. povećanje uređenosti pristupa objektima i vanjštine istih b) kako iskoristiti izvornu tradiciju u opremanju objekta i posluživanju hrane c) izrada marketing strategije u turizmu za obiteljske objekte d) sadržaji na temu «što gosti žele?» e) efikasni načini privlačenja gostiju Održavanje edukacija trebalo bi provoditi kontinuirano, primjerice u zimskim mjesecima kao uvod u sezonu, te u jesenskim mjesecima da se na temelju iskustva iz sezone poradi na rješavanju temeljnih problema. Povećanjem stručnosti, znanja i sposobnosti ljudskog kadra u turizmu povećala bi se kvaliteta, a time i konkurentnost turističke ponude. Gosti bi bili zadovoljniji. Moguće je postizanje viših cijena, dodatna realizacija koncepta «value for money». 140 2. Promocija koncepta održivog turizma Koncept održivog turizma podrazumijeva iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa u turističke svrhe, vodeći pritom računa o njihovom očuvanju za buduće naraštaje. Na navedenom konceptu trebalo bi bazirati turistički razvoj područja općina Karojba i Vižinada. Aktivnosti kojima se provodi navedeni koncept podrazumijevaju edukaciju obiteljskih gospodarstava i privatnih iznajmljivača na području općina. Predmet edukacija su zaštita prirodnih i kulturnih resursa, ekološke aktivnosti u području turizma. Isti pristup pružanju usluga može biti dodatni motivator dolasku i noćenjima turista. Predavanja i seminari mogu se organizirati u raspoloživim prostorima jedne od općina. 3. Informiranje poslovnih subjekata u turizmu o mogućnostima apliciranja za fondove EU i potpore Ministarstva turizma Organizacije i udruge građana, društva koja djeluju u području kulture i turizma posjeduju mogućnost sudjelovanja u programima EU kao što su Program kultura, Europa za građane, CIP (Eco Inovation), Progress. Pojedini pretpristupni programi poput IPARD programa nude mogućnost ishođenja bespovratnih sredstava do 60% vrijednosti ulaganja. Najnoviji otvoreni natječaj IPARD programa, Mjera 302, nudi mogućnost ishođenja bespovratnih sredstava upravo za ruralni turizam. Isto tako, Ministarstvo turizma u određenim vremenskim razdobljima raspisuje natječaje za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za unaprijeđenje i razvoj turizma. Kontinuirane edukacije doprinijeti će informiranju postojećih i potencijalnih investitora u ruralnom turizmu na području općina, te s vremenom ishođenju bespovratnih sredstava. U općini Vižinada održano je nekoliko predavanja o financiranju ruralnog turizma u sklopu provedbe Projekta ukupnog razvoja. 141 4. Davanje jamstva prilikom ishođenja kredita za ruralni turizam Jedan od značajnih elemenata vlastite kreditne linije trebao bi biti i Fond za jamstva. Isti bi trebao osiguravati poduzetnicima unutar točno određenih djelatnosti (ruralni turizam) dodatno jamstvo kao instrument osiguranja povrata kredita. Financijska sredstva Fonda za jamstva pri osnivanju istog u početku će činiti sredstva iz proračuna općina. Ista sredstva mogu se položiti kao depozit u jednoj ili nekoliko banaka. Multiplicirana sredstva služiti će kao ukupni fond za jamstva. Veličina multiplikatora ovisiti će o veličini depozita, poslovnoj banci, visini kamatnih stopa na depozite. Korištenjem depozita kao instrumenta osiguranja povrata kredita poduzetnika sačuvati će se cjelokupni iznos depozita za dogovoreno razdoblje. Jednom oslobođeni depoziti mogu se ponovno koristiti za sljedeće kreditne linije. Teškoće se mogu javiti prilikom ugovaranja odnosa s poslovnim bankama i poduzetnicima u Fondu za jamstva. Pri rješavanju istih poteškoća treba se voditi iskustvima stvaranja fonda na razini županije ili na razini drugih općina i gradova u Hrvatskoj. 1.1.3. Stvaranje sadržaja za produžetak turističke sezone Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (zimski, rekreativni, edukacijski, lovni, ribolovni, kulturni, eko turizam), organiziranje manifestacija u pred i posezoni, produženje vremenskog perioda rada ugostiteljskih objekata preduvjeti su za produženje turističke sezone sa sadašnja 3 do 4 mjeseca na 8 do 9 mjeseci. Nositelji navedenih aktivnosti su Turistička zajednica Općine Vižinada, Općina Vižinada i Općina Karojba, lokalni ugostitelji, udruženja lovaca, uprava lokalnih crkava, udruga Valigaštar i druge lokalne udruge. Realizacija istih aktivnosti rezultira i povećanjem zapošljavanja u turizmu te ukupnim rastom prihoda od turizma. Poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma mogu biti sljedeći: 142 a) subvencioniranje kamatne stope na kredite za ulaganja u dodatne sadržaje koji doprinose produženju turističke sezone (wellnes, sportski tereni, biciklizam, agroturizam, rančevi, konobe, mini golf) b) pružanje dodatnog jamstva za kredite kojima se financiraju dodatni sadržaji c) dodjeljivanje godišnje nagrade za primijenjene nove ideje u turizmu koje produžuju turističku sezonu 1. Poticanje razvoja međunarodnih manifestacija Na području općina Karojba i Vižinada tijekom godine odvija se određeni broj kulturnih i sportskih manifestacija. Iste manifestacije moguće je razviti u smislu ostvarenja međunarodnog značaja. Za isto je potrebno dodatno angažiranje kulturnih i turističkih djelatnika. Razvoj pojedinih manifestacija do međunarodnog značaja moguće je kroz ostvarenje sljedećih aktivnosti: a) uspostavljanje suradnje s organizatorima sličnih manifestacija u drugim europskim državama b) uspostavljanje suradnje s talijanskim općinama i gradovima putem Zajednice Talijana u Vižinadi c) intenzivno promoviranje manifestacija u susjednim zemljama d) ishođenje ubacivanja manifestacija u međunarodne kataloge događanja za pojedina područja e) promoviranje događanja u vodećim europskim turističkim časopisima i glasilima Međunarodni karakter manifestacija najlakše će se ostvariti kroz područja u kojima općine posjeduju značajne potencijale (vino u Vižinadi, kulturna događanja u Karojbi). Na području općina razvijeno je lovačko društvo. Obzirom na značajan potencijal lova kao aktivnosti (preko 200 vrsta ptica u Karojbi, područje Poja kao lovno područje, veliki lovački dom u izgradnji u Vižinadi) postoji mogućnost organiziranja manifestacija unutar iste djelatnosti. Posjet inozemnih lovaca važan je u razvoju 143 turizma. Lovci velikim dijelom produžuju razdoblje popunjenosti ruralnih objekata za odmor. Organizacija međunarodnih manifestacija ili natjecanja u lovu na području općina značajnim bi dijelom doprinijela boljim turističkim rezultatima općina. 2. Izrada studije razvoja selektivnih oblika turizma Cilj općina je upotpuniti turističku ponudu. Prethodno, nužno je analizirati postojeću situaciju na lokalnom turističkom tržištu. Potom u suradnji sa lokalnom turističkom zajednicom i kompetentnim stručnjacima izraditi studiju razvoja selektivnih oblika turizma. U općinama postoje različiti oblici turizma: agroturizam, biciklistički, lovni, zimski turizam. Razvojem postojećih i novih oblika turizma na temelju postojećih resursa mogu se razviti i eko i kulturni turizam te aktivni turizam u poljoprivredi. Na isti način diverzificirala bi se turistička ponuda što analogno vodi povećanju turističkog prometa. Najveći turistički potencijali leže u razvoju kulturnog turizma koji uključuje brojne povijesne i kulturne spomenike, te razvoju agro turizma. Značajni potencijal čini i lovni turizam. Agroturizam Špinovci, Karojba Agroturizam Ritossa Vižinada 3. Poticanje aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u planirani razvoj turizma Prirodna, kulturna i tradicijska baština temeljni su resursi lokalnog područja za razvoj turizma. Očuvanjem i promocijom istih moguće je upotpuniti turističku ponudu općina. 144 Potrebno je održavati kontinuirane seminare o mogućnostima iskorištenja lokalnih resursa za razvoj turizma. Planirane aktivnosti uključuju: a) analiza postojećih resursa na području općina koji se mogu iskoristiti u turističke svrhe b) analiza potreba turista koji dolaze ili prolaze kroz područje općina ili prometnicama u blizini općina (Istarski ipsilon) c) pronalaženje načina za uključivanje prisutnih resursa u turističku ponudu d) pozivanje svih postojećih i potencijalnih nositelja turizma na prisustvovanje seminarima o mogućim načinima uključivanja lokalnih resursa u turističku ponudu 4. Organiziranje etno parka Područje općina Karojba i Vižinada ima nekoliko lokacija na kojima je moguće organizirati etno park. Jedna od lokacija je podnožje ili brdo Svetog Tome u blizini naselja Vižinada. Brdo zbog svojih karakteristika ima poseban značaj za razvoj lokalnog turizma na područu općine Vižinada. Općina Karojba ima nekoliko turističkih zona u kojima je moguće realizirati etno park. Organizacija etno parka može predstavljati visoku atrakciju za turiste. U etno parku moguće su prezentacije tradicionalnih etnoloških eksponata i aktivnosti (život, rad), kao i domaćih životinja. U području etno parka moguća je gradnja obiteljske kuće za kustosa etno parka. 5. Organiziranje nagrada za najbolje uređenu okućnicu Izgled i uređenje općina u velikoj mjeri ovisi o angažiranosti lokalnih stanovnika. Kako bi ih se potaknulo na dodatno uređenje okućnica, vrtova i terasa može se organizirati natjecanje za najbolje uređenje. Osim simbolične novčane nagrade dobitnicima bi se dodijelile i sadnice za cvjeće i drugo ukrasno bilje. Natjecanje bi trebalo postati tradicionalno, kako bi se konstantno utjecalo na poboljšanje uređenosti općina. Nagrade bi se dodjeljivale iz proračuna općina, a podjela sadnica u suradnji sa sponzorima. Na području općine Vižinada već se odvija isto natjecanje. 145 6. Organizacija eko tjedna u školama U osnovnim školama u oba dvije općine može se organizirati eko tjedan. Tijekom istog za učenike i nastavnike organizirala bi se predavanja u prirodi. Sadržaj predavanja bio bi vezan za ekologiju i ekološke aktivnosti. Obilazilo bi se kulturne i prirodne znamenitosti pojedinih naselja na području općine, uređivalo okoliš škole, sadilo cvijeće i ostalo ukrasno bilje. Navedene aktivnosti financirale bi same škole, sponzori (primjerice cvjećarne, rasadnici). Dio sredstava osigurao bi se iz proračuna općina. 7. Izgradnja novih jahačkih, pješačkih i biciklističkih staza Na području općina postoji poznata biciklistička staza koja prolazi Parenzanom. Obzirom na veličinu Poja i njegove zemljopisne karakteristike potrebno je isplanirati staze za pješačenje, biciklizam i jahanje. Obzirom da se u blizini općina nalazi ranč, turisti iz lokalnih objekata mogu koristiti njegove usluge te jahati na novim stazama na Poju. Usluga jahanja i staze za jahanje s privlačnim krajolikom Poja doprinijeti će u visokoj mjeri popunjenosti lokalnih objekata za ruralni turizam. Organizaciju jahačkih staza na Poju mogu organizirati djelatnici općine i nadležne turističke zajednice za Karojbu odnosno turističke zajednice općine Vižinada. Ruralni turizam na području općine Vižinada imao bi koristi od jahačkih staza u Karojbi. Uređenje staza mogu realizirati sami stanovnici uz pomoć stručne osobe. Prvenstveno vlasnici objekata za odmor koji će imati najveće koristi od istog. Jahačke staze s krajolikom Poja potrebno je promovirati u turističkim brošurama za oba dvije općine. Projekt jahačkih staza može se kao zajednički projekt prijaviti u projekte unutar ROP-a Istarske županije te sukladno tome dijelom financirati iz županijskog proračuna. 146 Prioritet 1.2. Razvoj kulturnog turizma Mjere 1.2.1. Obnova sakralnih spomenika i spomenika kulture 1.2.2. Organizacija Ceste kulture općina 147 1.2.1. Obnova sakralnih spomenika i spomenika kulture Na području općina Karojba i Vižinada postoji značajan broj sakralnih i drugih povijesnih spomenika. Najveći broj istih ima potrebu za obnovom i uređenjem. Sakralni spomenici značajni su zbog očuvanja kulturnih vrijednosti na području općine. Značajan su turistički potencijal koji se može iskoristiti u promociji općine kroz kulturni turizam. Potrebno je izraditi sažeti program kulturne obnove svih objekata kroz nekoliko faza. U prvoj, petogodišnjoj fazi potrebno je obnoviti objekte koji imaju potrebu za hitnim uređenjem te objekte koji mogu biti turistička atrakcija. Postojeći obnovljeni objekti te novi koji će se obnoviti u sljedećem razdoblju mogu se povezati «Cestom kulture Karojbe i Vižinade». Ista cesta povezivala bi pet do sedam objekata koji bi se ponudili kao turistička atrakcija turistima u gradovima na zapadnoj obali Istre ili turistima koji pronađu smještaj u ruralnim vilama na području općina. Ciljna skupina mogu biti strani turisti koji pokazuju zanimanja za kulturne znamenitosti kraja u kojem se odmaraju. Dolazak većeg broja stranih turista u posjet pojedinim spomenicima i crkvama doprinijeti će povećanju prihoda istih kroz darivanja i dogovorene prihode od turističkih agencija. Povećati će se mogućnost darovnica od strane pojedinih inozemnih investitora. Postoji mogućnost obnove objekata kroz darivanja iseljenika s područja općina koji trenutno žive u drugim zemljama te kroz grantove talijanske nacionalne manjine ukoliko postoji talijansko povijesno nasljeđe na području općine (regija Veneto). Sljedeće mogućnosti financiranja su kroz fondove Europske Unije te kroz potpore od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Istarske županije. 1. Analiza stanja povijesnih spomenika na području općine Analiza stanja podrazumijeva popis svih povijesnih spomenika na području općine s pripadajućim lokacijama i izrada sažetih troškovnika sa ciljem stavljanja istih u turističku funkciju. 148 Izrada sažetih troškovnika može se u prvoj fazi izraditi od strane vlasnika ili angažiranog arhitekta uz minimalne troškove izrade. U fazi analize potrebno je ispitati mogućnost suradnje s vlasnicima pojedinih spomenika odnosno svećenicima u pojedinim crkvama. Potrebno je istražiti tržište turističkih agencija te pronaći adekvatne agencije koje bi ponudile program turistima. 2. Izrada programa obnove i turističkog aktiviranja povijesnih spomenika Analizom podataka o postojećim objektima, njihovom trenutnom stanju te mogućnostima stavljanja u turističku funkciju izabrati će se pet do sedam objekata koji bi trebali činiti prvu turističku cestu kulture općina Karojba i Vižinada. Dinamika realizacije obnove pojedinih objekata ovisiti će o njihovoj pogodnosti za turistički obilazak, veličini potrebnih ulaganja te lokaciji. Cesta kulturnog turizma općina Karojba i Vižinada trebala bi sadržavati posjet odabranim povijesnim spomenicima, razgledavanje istih, prezentaciju povijesti i legendi vezanih uz objekte. Prezentacije mogu održavati svećenici u pojedinim objektima ili turistički vodič agencije. U istoj fazi potrebno je uspostaviti suradnju s pojedinim turističkim agencijama koje će svojim klijentima ponuditi program ceste kao poludnevni ili dnevni izlet. 3. Pronalaženje načina financiranja i obnova spomenika Izvjesno je da će u prvoj fazi «teret» financiranja objekata «pasti» na proračun općina. U srednjoročnom razdoblju moguće je ishoditi sredstva od Ministarstva turizma i Ministarstva kulture, eventualno regije Veneto u Italiji, Županije Istarske. Moguće je tražiti bespovratna sredstva iz pojedinih programa Europske Unije u suradnji s drugim gradovima i općinama u Istarskoj županiji. Postoji mogućnost sufinanciranja obnove od lokalnih poduzetnika pri čemu bi isti trebali dobiti javne zahvale, medijsku pozornost te table zahvalnosti ispred objekata. 149 1.2.2. Organizacija Ceste kulture općina 1. Izbor spomenika unutar Ceste kulture Izbor obnove spomenika i brzina realizacije ovisiti će o izboru prve planirane rute Ceste kulture općina Karojba i Vižinada, postojećem stanju spomenika, raspoloživim financijskim sredstvima u proračunu, te brzini ishođenja vanjskih izvora financiranja. Realizacija bi trebala biti u skladu s načelom mogućnosti brze realizacije prve Ceste kulture čak i uz pojedine početne manjkavosti. Prvi posjeti pojedinim sakralnim spomenicima donijeti će određene prihode Crkvenoj zajednici te eventualno i proračunu općina. Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje s agencijama na način da se dio ostvarenog prihoda od izleta uplaćuje pojedinim u korist proračuna općina. Dio istih sredstava poslije se može koristiti namjenski za obnovu drugih spomenika. 2. Naglašavanje posebnosti Unutar Ceste kulture prioritet bi trebali dobiti spomenici kulture koje karakterizira određena posebnost. Isto podrazumijeva postojanje određenih legendi i priča vezanih uz objekte, raskoš eksterijera i interijera, povijesnu važnost. Cesta kulture trebala bi sadržavati maksimalno pet do sedam objekata. Raspored obilaženja objekata trebao bi biti logičan obzirom na lokaciju objekata te njihovo povijesno značenje. U fazi pripreme Ceste kulture potrebno je prikupiti materijale vezane uz određeni objekat, pripremiti izlaganja za turiste za svaki od istih. Vodič za turiste može biti netko od članova udruge Valigaštar u suradnji s pojedinim župnicima. Na isti način mogu se ostvariti određeni prihodi za udrugu te Crkvu. Posjet objektima potrebno je kombinirati s ručkom ili večerom u jednom ili dva agroturizma na području općina. Može se kombinirati nekoliko agroturizama kako bi korisnost bila što veća. Prva tri dana u tjednu ručak se može realizirati u jednom agroturizmu, sljedeća četiri dana u drugom. 150 3. Financiranje Ceste kulture i promidžbene aktivnosti Kulturni turizam u središnjem dijelu Istre tek je u začecima. Turistička zajednica Županije postavila je razvoj kulturnog turizma u ruralnoj Istri kao jedan od razvojnih prioriteta u idućem razdoblju. Obzirom na potencijale koje posjeduju te zajednički nastup, oba dvije općine imaju mogućnost dobiti značajnu financijsku i drugu potporu od županijske turističke zajednice. Brza priprema dokumentacije i promocija projekta omogućiti će općinama prvenstvo u ovom području na razini županije. Projekt je moguće kandidirati u okviru projekata ROP-a Istarske županije kao jedan od zajedničkih projekata oba dvije općine. Mogući izvori financiranja projekta mogu biti županijski proračun, Ministarstvo kulture, regija Veneto te Ministarstvo turizma. 151 Prioritet 1.3. Razvoj tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti Mjere 1.3.1. Osnivanje poljoprivredne zadruge 1.3.2. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina 1.3.3. Razvoj ovčarstva 1.3.4. Uzgoj krumpira, kupusa i lavande 152 1.3.1. Osnivanje poljoprivredne zadruge Osnivanjem vlastite poljoprivredne zadruge koja bi pokrivala područja oba dvije općine pozitivno bi se utjecalo na plasman pojedinih poljoprivrednih proizvoda sa lokalnog područja. Pozitivni uspjesi pojedinih lokalnih poljoprivrednika doprinijeli bi ulasku novih lokalnih proizvođača u proizvodnju pojedinih kultura. Zadruga može pomoći u organizaciji uzgoja većih površina pojedinih kultura na području Poja (krumpir, kupus, lavanda, eventualno druge kulture). Zadruga će u prvoj fazi trebati pomoć općina u financiranju svog rada i u prostoru za rad. Prostor za rad zadruge može se osigurati u prostoru jedne od općina ili u nekom od objekata jedne od općina. Poslije određenog vremena zadruga se može financirati iz vlastitih sredstava. U prvoj fazi potrebno je zaposliti osobu sa iskustvom u marketinškim aktivnostima, posebno direktnom marketingu. Na području općine Vižinada postoji mogućnost organiziranja zadruge za uzgoj maslina i maslinovog ulja, eventualno pršuta. Na području općine Karojba postoje veći uzgajivači kupusa i krumpira koji mogu samostalno organizirati vlastite kooperante i plasman proizvoda. Zadrugu je moguće osnovati na temelju postojećeg članstva i organizacije agroudruge Sopajac u Karojbi te udruge Agro – Vižinada u Vižinadi. Jedna od aktivnosti zadruge može biti i kontinuirano istraživanje tržišta poljoprivrednih proizvoda te organizacija uzgoja pojedinih isplativih kultura uz njihov plasman po prihvatljivim cijenama. 1. Analiza potreba za organiziranjem zadruge U prvoj fazi potrebno je analizirati potrebe za organiziranjem zadruge, odrediti osnovne kulture o čijem plasmanu će zadruga brinuti u početnom razdoblju rada, potrebne kvalifikacije djelatnika zadruge te njihov opis radnih mjesta. 153 Potrebno je pronaći prikladan prostor za rad zadruge. Istražiti i isplanirati moguće izvore financiranja rada zadruge, posebno u prve dvije godine rada. 2. Osnivanje i organiziranje rada zadruge Općine bi trebale pomoći pri osnivanju zadruge. Sudionici u zadruzi mogu biti lokalni proizvođači u oba dvije općine. U prvoj fazi zadruga može zastupati proizvođače više kultura obzirom na veličinu oba dvije općine. Potrebno je pronaći prikladan kadar, u početku samo jednu osobu prikladnog obrazovanja i iskustva. Troškove rada iste osobe u početku će morati snositi općine sve dok zadruga svojim radom ne počne prikupljati vlastita financijska sredstva za poslovanje. Uspješne zadruge svoje poslovanje financiraju od svojih članova. Okvirno 20% ostvarenih prihoda od plasmana članovi predaju zadruzi. Zauzvrat zadruga svojim članovima osigurava siguran plasman uz odgovarajuće cijene. Uzgajivači pojedinih kultura, članovi zadruge mogu se posvetiti samo uzgoju pojedinih kultura bez trošenja energije i vremena na plasman proizvoda. Cijene transporta po jedinici proizvoda i pojedinom uzgajivaču će se smanjiti kao i eventualni troškovi pakiranja i brandiranja proizvoda. Zadruga može imati i značajnu motivirajuću komponentu za potencijalne nove uzgajivače. Dio vremena zaposlenici zadruge mogu investirati u pronalazak novih investitora i uzgajivača na lokalnom području te iskorištavanje prirodnih resursa, ponajviše slobodnih površina Poja. Plan rada zadruge obuhvatiti će i organiziranje pojedinih predavanja i radionica za potrebe lokalnih uzgajivača, posebice članova zadruge. Sadržaji istih predavanja uključuju financiranje poljoprivrednih aktivnosti, unapređenje tehnologije rada i iznošenje najnovijih tehnoloških i tržišnih saznanja. 154 1.3.2. Uzgoj vinove loze i razvoj proizvodnje vina Uzgoj vinove loze jedan je od najzastupljenijih oblika poljoprivredne aktivnosti na području općine Vižinada, dijelom i na području općine Karojba. Obzirom da značajan dio općina ima klimatske prilike za uzgoj vinove loze i kvalitetnog vina moguće je nastaviti uzgoj i proizvodnju istih. Naglasak bi trebao biti na kvalitetnom uzgoju odnosno proizvodnji visokokvalitetnih vina. Obim proizvodnje biti će ograničen raspoloživim površinama i područjem pod povoljnim klimatskim prilikama. Tržište prodaje vina na istarskom i hrvatskom tržištu karakterizira sve veća konkurencija i rezultirajući pritisak na cijene. Vina slabije kvalitete sve se teže prodaju, sve je veći broj proizvođača, raste broj uvoznika i količine uvezenog vina po povoljnim cijenama. Opstaju najkvalitetnija vina koja su uspjela razviti brand te se proizvode u određenim količinama. U pravilu vlasnici visokokvalitetnih vina proizvode manje od potencijalne potražnje čime se utječe na postojanu i visoku cijenu istih. Veći proizvođači traže inozemna tržišta, prvenstveno američko i kinesko tržište. Određeni proizvođači već su izvezli prve količine vina na ista tržišta. 1.3.3. Razvoj ovčarstva Područje općina Karojba i Vižinada ima izuzetne mogućnosti za uzgoj ovaca. Isto se ponajviše odnosi na raspoložive poljoprivredne površine odnosno livade i pašnjake za ispašu. Područje «Poja» svojom veličinom idealno je za ispašu ovaca. Osnovne prepreke pri realizaciji projekata farme ovaca su poimanje lokalnog stanovništva o samoj djelatnosti. Lokalno stanovništvo, uključujući županijske i nacionalne okvire ima u pravilu nepovoljan imidž o ovčarstvu. Realnost uzgoja ovaca je postojano i stabilno tržište za ovčje mlijeko i meso janjadi. Plasman je gotovo osiguran, cijene su u pravilu povoljne, naplativost potraživanja je visoka i redovita. Na području Istre postoji nekoliko otkupljivača ovčjeg mlijeka. Svi otkupljivači su redoviti u plaćanju. Stado od 200 ovaca dovoljno je za ugodan život četveročlane obitelji. 155 Postoje pozitivni primjeri uzgoja ovaca (stada od 200 do 500 ovaca) na području Ćićarije, odnosno općine Lanišće. Nakon određenog broja ovaca postoji mogućnost nabavke opreme za mini sirane. Nabavka iste opreme visoko je subvencionirana od strane Ministarstva poljoprivrede. Proizvedeni ovčji sir ima u pravilu visoku cijenu (do 130 kuna po kg) i trenutno veću potražnju od ponude na nacionalnom i inozemnim tržištima. Agencija za ruralni razvoj Istre osnovala je društvo koje će plasirati janjetinu ugostiteljskim objektima na području Istre (trenutno 50 restorana). Najveće napore potrebno je poduzeti u organiziranju edukacija o isplativosti osnivanja farme ovaca te načinu provedbe projekata. Potrebno je istaknuti pozitivne primjere ovčarstva na području Istre. Istra ima tradiciju ugoja vina i maslina ali i ovčarstva. U dalekoj povijesti na području Istre bilo je gotovo milijun ovaca. Prema popisu iz 1860. godine na području Istre paslo je 160.000 ovaca. Udruga Istrijanka iz Svetvinčenta okuplja okvirno 25 uzgajivača s ukupno 2.300 ovaca. Udruga povremeno organizira stručna predavanja za svoje članove. Osnivanje pet farmi ovaca s prosječno 200 ovaca po farmi bio bi idealni cilj za petogodišnje razdoblje. Područje Poja svojom veličinom može «podnijeti» ispašu 1.000 ovaca. Ispaša će ujedno doprinijeti smanjenju mogućnosti izbijanja požara. 1. Organizacija predstavljanja programa razvoja ovčarstva na području općine Realizacija pojedinih prioriteta trebala bi započeti predstavljanjem istih obiteljima na području općine te potencijalnim investitorima. Predstavljanje je potrebno organizirati srijedom ili četvrtkom u vijećnici jedne od općina ili nekoj od dvorana osnovnih škola. Prethodno je potrebno objaviti poziv na predstavljanje u lokalnim javnim glasilima, oglasnoj ploči općina, oglasnim mjestima u svim većim naseljima i selima gdje postoji mogućnost organiziranja uzgoja ovaca. Poziv se može objaviti i u Glasu Istre. 156 Preporuka je poslati poziv u obliku pisma svim obiteljima na području općina. Unutar predstavljanja programa potrebno je dati težište na osnovnu ideju programa (ciljevi razvoja i očekivani rezultati u petogodišnjem razdoblju, način provedbe programa, očekivane koristi od projekata za investitore i lokalnu zajednicu, pozitivni primjeri u Istri, Hrvatskoj, svijetu). Cilj programa/prioriteta može biti razvoj pet farmi ovaca s prosječno 200 ovaca po farmi u petogodišnjem razdoblju. Očekivani rezultati su uzgoj 1.000 ovaca na području općine na kraju petogodišnjeg razdoblja, ostvarenje egzistencije i ugodnog života za pet obitelji, samozapošljavanje i povećanje broja zaposlenih za pet do deset osoba. Povećanje prihoda od poreza na dohodak i prireza za lokalni proračun za okvirno 25.000 kuna godišnje. Način provedbe programa uključuje kontinuirane edukacije u određenim terminima, održavanje sastanaka s otkupljivačima mlijeka, sira i vune. Planiranje poticaja u svakoj fazi razvoja pojedine farme od strane općina, upoznavanje s poticajima na razini županije i države. Očekivane koristi za investitora su samozapošljavanje unutar obitelji, zbrinjavanje obitelji i ostvarenje značajnog dohotka koji omogućuje ugodan život. Koristi za općine su povećanje ekonomske aktivnosti na području istih i povećanje razine prihoda od poreza na dohodak i prireza. Opće koristi za lokalnu zajednicu su smanjenje financijskog opterećenja za nezaposlene (socijalne pomoći i druga davanja), povećanje prihoda proračuna koji se mogu usmjeriti u razvoj iste ili drugih djelatnosti, iskorištavanje postojećih prirodnih resursa i smanjenje opasnosti od požara. Navođenje pozitivnih primjera u Istri i šire o pojedinim uspješnim farmama ovaca može doprinijeti pozitivnom poimanju ovčarstva i otklanjanju uvriježenih predrasuda o istoj djelatnosti.U Istri postoji značajan broj farmi ovaca koje uspješno posluju. 2. Organizacija edukacija o uzgoju ovaca Organizacija i održavanje edukacija dio su planirane provedbe programa razvoja ovčarstva. Edukacije se mogu održavati dva puta mjesečno ili jednom tjedno u 157 terminima koji odgovaraju većini zainteresiranih. Najvjerojatnije će to biti srijedom ili četvrtkom od 17 ili 18 h do 19 ili 20 h. Sadržaj radionica trebao bi biti sljedeći: - osnovni koncept ulaganja i izvori financiranja - očekivani prihodi i isplativost projekata - tehnologija uzgoja - nabava i prodaja - rizici i prednosti Osnovni koncept ulaganja podrazumijeva potrebna ulaganja u projekt određene veličine (broja ovaca), opis potrebnih ulaganja i način provedbe ulaganja, izvođače radova i dobavljače materijala, procijenu visine ulaganja po stavkama, vanjske izvore financiranja i njihove pogodnosti. Edukacija o prihodima i isplativosti trebala bi sadržavati kalkulacije prihoda i objašnjenje od čega se isti ostvaruju, vrijeme naplate prihoda, osnovne troškove koji se mogu očekivati, očekivanu dobit po godinama tijekom vijeka projekta. Tehnologija uzgoja sadrži osnovne informacije o odabiru matičnog stada, potrebnoj lokaciji i načinu izgradnje farme, pojedinim fazama uzgoja tijekom godine, proizvodnji mlijeka i kvaliteti istog, proizvodnji sira i prodaji vune. Nabava i prodaja odnosi se na dobavljače materijala za izgradnju farme, nabavne cijene i količine pojedinih inputa u proizvodnji, dobavljače pojedinih inputa (dodatna ishrana), otkupljivače mlijeka i sira te vune. Rizici podrazumijevaju pojavu određenih bolesti stada, neplaćanje potraživanja, gubitak zemljišta u zakupu, ulaganja i rezultirajuće financijsko opterećenje koje uslijed pomanjkanja likvidnosti može ugroziti projekte. Prednosti podrazumijevaju brzo povećanje stada na temelju samostalnog razmnožavanja, postojanje tržišta za većinu proizvoda (mlijeko, sir, meso), ograničena konkurencija. 158 Predavači na radionicama mogu biti stručnjaci iz Instituta u Poreču ili s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, konzultanti za ishođenje vanjskih izvora financiranja, vlasnici uspješnih obiteljskih farmi iz Istre. Na edukacijama, polaznicima se može podijeliti određena literatura vezana za uzgoj ovaca i plasman proizvoda na tržište. 3. Održavanje sastanaka potencijalnih uzgajivača ovaca i otkupljivača ovčjih proizvoda Većinu potencijalnih uzgajivača najviše će zanimati postojanje tržišta te cijena proizvoda iz uzgoja. Iste informacije mogu dobiti od otkupljivača ovčjeg mlijeka, sira i vune. Na području Istarske županije postoje tri do četiri otkupljivača ovčjeg mlijeka koji kontinuirano posluju. Isti koriste mlijeko iz otkupa za prodaju na vlastitim prodajnim mjestima ili za prodaju većim trgovačkim lancima. Dio mlijeka iz otkupa koristi se za proizvodnju ovčjeg sira. Poznatiji otkupljivači na području Istre su Latus iz Žminja i Vesna Loborika iz Loborike. U razgovoru s otkupljivačima potencijalni proizvođači mogu dobiti informacije o načinu suradnje koji mogu uspostaviti, rokovima plaćanja, potražnji za pojedinim vrstama mlijeka po vrstama ovaca i potražnji za sirom i vrstama istog. Iznošenje iskustava otkupljivača može umanjiti rizike poslovanja novih uzgajivača, olakšati postavljanje realnih financijskih projekcija u dužem razdoblju i očekivane isplativosti. 4. Promocija programa razvoja ovčarstva i privlačenje investitora na područje općine Promocija programa razvoja ovčarstva temeljiti će se na lokalnom stanovništvu te potencijalnim vanjskim investitorima. Lokalno stanovništvo trebalo bi se privući održavanjem predavanja, edukacija i radionica o ovčarstvu. Potrebno je oglasiti održavanje radionica i predavanja na 159 oglasnoj ploči općina, putem plakata u pojedinim naseljima općine, oglasom u dnevnim lokalnim listovima i na radio postajama. Slanje pisma poziva svim obiteljima u općini iziskuje vrijeme međutim vjerojatno bi rezultiralo visokim odazivom zainteresiranih. Potencijalni vanjski investitori mogu se privući informacijama o pogodnostima uzgoja na području općine. Iste informacije mogu se postaviti na web stranice općine. Na web stranicama općina može se postaviti program razvoja ovčarstva s prednostima uzgoja, lokalnim resursima i poticajima za uzgoj. Potencijalno efikasan način privlačenja investitora može biti putem web oglašavanja (banera na pojedinim web stranicama vezanim za istu tematiku ili putem google ads oglasa). 1.3.4. Uzgoj krumpira, kupusa i lavande 1. Uzgoj krumpira Uzgoj krumpira na području općine Karojba ima značajnu tradiciju. Trenutno, na području općine Karojba jedan poduzetnik uzgaja krumpir za tržište. U proteklom srednjoročnom razdoblju isti je uspješno poslovao i značajno investirao u vlastitu opremu i obrtna sredstva za razvoj poslovanja. U sadašnjoj situaciji postoje poteškoće u plasmanu proizvoda zbog niskih cijena uvoznog krumpira u trgovačkim centrima. Osnovna ideja povećanja površina pod krumpirom je okupiti desetak drugih obitelji koje bi isporučivale krumpir sadašnjem poduzetniku. Odnosno obitelji bi bile njegovi kooperanti. Poduzetniku je potrebna pomoć u smislu uspostavljanja kontakta s novim distributerima te povećanja plasmana krumpira pod povoljnijim uvjetima. Realan plan za petogodišnje razdoblje bio bi «navesti» novih deset obitelji na uzgoj krumpira od kojih bi svaka uzgajala u prosjeku po jedan hektar. 160 Za očekivati je da će u slučaju odgovarajuće cijene i naplate proizvoda porasti zanimanje za povećanje površina pod krumpirom. Realno je da će se nekoliko obitelji opredijeliti na uzgoj na većim površinama (pet do deset hektara). Očekivani pozitivni rezultati su povećanje obradivih površina pod krumpirom, značajan dodatan prihod za deset obitelji na području općine, mogućnost zapošljavanja do pet novih djelatnika s područja općine u srednjem roku. Jedan dio proizvoda može se plasirati agroturizmima u općinama Karojba i Vižinada ili u susjednim općinama. 2. Uzgoj kupusa Na području općine Karojba postoji jedno obiteljsko gospodarstvo koje okuplja značajan broj drugih obitelji kao kooperanata. Obzirom da već postoji organizirana mreža kooperanata za isto gospodarstvo, potrebno je poduzeti manji broj aktivnosti za razvoj iste. Osnovna ideja je omogućiti postojećoj mreži širenje na nove obitelji s lokalnog područja. Obzirom na raspoloživo zemljište u okviru Poja potrebno je pojedinim obiteljima prodati ili dati u zakup što je moguće veće površine za uzgoj kupusa. Realna pretpostavka je da se postojećoj mreži može pridružiti dvadeset novih obitelji. Svaka obitelj u prosjeku može uzgajati 1 hektar kupusa. Angažiranjem dodatnih obitelji može se ostvariti značajan dodatni prihod za iste te eventualno zapošljavanje po jedne osobe u obitelji. U srednjoročnom razdoblju za očekivati je jačanje nekoliko obiteljskih gospodarstava koja mogu uzgajati kupus i na značajno većim površinama (više od 10 hektara). 3. Uzgoj lavande Na području općina vrlo je malo nasada lavande. Značajniji nasadi postoje na području općine Vižinada. 161 Obzirom na iskazani interes određenog društva iz Poreča za uzgojem lavande na većim površinama (okvirno 200 hektara) postoji mogućnost davanja u zakup površina u Poju. Na području Hrvatske postoje dva poznatija otkupljivača sirove lavande od kojih je jedan u Vodnjanu. Činjenica je da cijena otkupa lavande varira na europskom tržištu i da postoje značajne poteškoće u naplati prodane lavande te cijeni iste. Pojedina obiteljska gospodarstva na području Istre počela su samostalno prerađivati lavandu u pojedine vrste gotovih proizvoda (mirisi, kreme, ulja). Ista gospodarstva unatoč malim površinama ostvaruju značajne prihode za obiteljske potrebe. Mogućnost uzimanja u zakup većih površina Poja za potrebe uzgoja lavande je moguća, međutim potrebno je planirati i alternativne načine za manje uzgajivače. Lokalne obitelji mogu se motivirati na uzgoj lavande na manjim površinama uz edukativne radionice. Radionice bi trebale sadržavati znanja o pripremi i realizaciji istih projekata, tehnologiji proizvodnje te načinu financiranja potrebnih ulaganja. 162 Prioritet 1.4. Poticanje ulaganja u nove isplative poljoprivredne kulture Mjere 1.4.1. Proizvodnja puževa i humusa kalifornijskih glista 1.4.2. Proizvodnja drugih isplativih poljoprivrednih kultura 1.4.3. Plan raspolaganja državnim zemljištem u funkciji razvoja 163 1.4.1. Proizvodnja puževa i humusa kalifornijskih glista 1. Uzgoj puževa Uzgoj puževa jedna je od «egzotičnih» aktivnosti koja traži relativno malo utrošenog vremena i energije uz mala ulaganja i osiguranu potražnju. Na području Hrvatske aktivno je dvadeset do trideset uzgajivača puževa. Najveći broj prisutan je u Istri. Dva su veća otkupljivača, Telluris Medin te Helicikultura iz Matulja, Rijeka. Helicikultura otkupljuje puževe za svoje potrebe prerade i plasmana na tržište dok Telluris Medin otkupljuje puževe za potrebe Instituta iz Cherasca iz Italije. Otkupne cijene kg puževa su gotovo identične i temelje se na cijeni određenoj na europskoj burzi puževa. Najmanja isplativa površina za uzgoj puževa iznosi 2.000 m2. Potrebna ulaganja iznose okvirno 40.000 do 50.000 kuna uz vlastito zemljište ili zemljište u povoljnom zakupu. Povrat ulaganja u pravilu se ostvaruje u prvih pet godina projekta. U drugoj godini ostvaruju se prvi prihodi od prodaje odraslih puževa. U sljedećim godinama potrebna su minimalna ulaganja uz ostvarivanje kontinuiranog prihoda. Farma puževa ima vijek trajanja okvirno dvadeset godina. 2. Uzgoj kalifornijskih glista i proizvodnja humusa Uzgoj kalifornijskih glista aktualan je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Po pretpostavci u Hrvatskoj je aktivno do dvadeset uzgajivača. Jedan od najvećih uzgajivača je Telluris Medin d.o.o. iz Zadra, društvo koje je ujedno i otkupljivač puževa. Osnovni proizvod uzgoja kalifornijskih glista je visokokvalitetni humus. Postoji vrlo malo podataka o isplativosti uzgoja. Činjenica je da su intervjuirani uzgajivači zadovoljni poslovanjem i da planiraju povećati proizvodnju. 164 Tržište je vrlo široko, potražnja postoji. Prodajne cijene su povoljne. Potrebno je zemljište male površine koje uz mala ulaganja može donijeti značajne prihode. 1.4.2. Proizvodnja drugih isplativih poljoprivrednih kultura Obzirom da na uzgoj pojedinih kultura značajno utječu javno poimanje i dostupnost informacija o načinu uzgoja i profitabilnosti istog, na području Istre u posljednje vrijeme značajno je zastupljen uzgoj vinove loze i maslina. Pojedine «egzotične» kulture ili kulture za koje nema velike medijske pozornosti uzgajaju se na puno manjim površinama. Na području općina Karojba i Vižinada postoje preduvjeti za uzgoj sljedećih kultura i životinja koje trenutno imaju povoljan odnos ponude i potražnje na nacionalnom i svjetskom tržištu: - uzgoj jagoda, krastavaca, paprike i salate na otvorenom i u plasteniku - uzgoj prirodnih samoniklih začina i biljnih pripravaka - uzgoj ljekovitog bilja - uzgoj različitih voćaka (kruške, jabuke, smokve) - uzgoj kunića - proizvodnja meda - pršutana 1.4.3. Plan raspolaganja državnim zemljištem u funkciji razvoja Na području oba dvije općine donesen je plan raspolaganja državnim zemljištem. Obzirom na veličinu istog i uređenost vlasništva i katastra općina Vižinada ima značajno veće mogućnosti. Plan raspolaganja državnim zemljištem u Općini Vižinada donesen je još 2003. godine. Ukupna površina državnog zemljišta na području općine iznosila je 1991. godine 634,44 ha od čega se najveći dio odnosio na oranice (389,68 ha). Do 2001. godine prodano je 4,75 ha te dano u zakup 32,34 ha. Podneseno je 225 zahtjeva za povrat poljoprivrednog zemljišta ukupne veličine 12,2 ha. Planom raspolaganja državnim zemljištem određeno je 614,70 ha za prodaju te 2,54 ha za zakup. Obzirom na veličinu raspoloživog zemljišta za poljoprivredne potrebe na 165 području općine postoje mogućnosti za uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura u većem obimu. Na području općine Karojba prihvaćen je plan raspolaganja državnim zemljištem u rujnu protekle godine. Obzirom na neusklađenost katastra i stvarnog stanja na terenu te suvlasništva države u velikom broju čestica postoji mogućnost objave natječaja s reduciranim površinama. Na raspolaganju je 5,6 ha oranica, 2,4 ha livada, 0,94 ha pašnjaka te 1,12 ha vinograda (ukupno okvirno 10 ha). Najveći dio zemljišta namijenjen je prodaji. Osim prioriteta i kriterija koji su određeni zakonom pri prodaji poljoprivrednog zemljišta prednost će se dati kupcima koji će koristiti zemljište u skladu s razvojnim ciljevima općina. Prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta donosi nove nasade, povećanje poljoprivredne proizvodnje i prihoda te vlastito zapošljavanje i ostanak mladih u lokalnoj sredini. Povećanje veličine posjeda doprinijeti će povećanju konkurentnosti na lokalnom,nacionalnom i EU tržištu. Cilj općina je intenzivna prodaja državnog zemljišta kako bi se u što kraćem vremenskom razdoblju postigli očekivani pozitivni učinci na lokalno gospodarstvo. 166 Prioritet 1.5. Povezivanje poljoprivrede i turizma Mjere 1.5.1. Uspostavljanje sinergijskog efekta turizma i poljoprivrede 1.5.2. Poticanje mladih i istraživača 1.5.3. Osnivanje zajedničkog klastera 167 1.5.1. Uspostavljanje sinergijskog efekta turizma i poljoprivrede 1. Povezivanje Ceste kulture i poljoprivrednih gospodarstava Program izleta unutar Ceste kulture može biti povezan s posjetom pojedinim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Posjet gospodarstvima može uključivati kušanje vina i izvornih domaćih proizvoda te njihovu prodaju. Ujedno, ispred pojedinih sakralnih objekata mogu se postaviti reklamni panoi sa svim ugostiteljskim i smještajnim objektima na području općina Karojba i Vižinada. Turistima se mogu podijeliti brošure o sakralnim objektima te drugim zanimljivim sadržajima na području općina. Broj turista ovisiti će o uspostavljanju suradnje s pojedinim turističkim agencijama. Brošure se mogu distribuirati i u urede obližnjih turističkih zajednica grada Poreča, Novigrada, Rovinja. 2. Povezivanje ekološke poljoprivrede i eko turizma Povećana potražnja za ekološkim proizvodima utjecala bi na povećanje proizvodnje istih. To je moguće postići edukacijama i poticanjem turističkih subjekata na razvoj eko turizma. Hrana koja bi se u takvim objektima konzumirala dolazila bi iz vlastite eko proizvodnje ili od lokalnih ekoloških proizvođača. Iste aktivnosti moguće je postići poticanjem suradnje eko proizvođača i eko turističkih objekata. Moguće projektne aktivnosti za poticanje suradnje: a) organiziranje zajedničkih seminara namijenjenih eko proizvođačima i eko turističkim objektima b) organiziranje eko klastera s eko proizvođačima i eko turističkim objektima c) organiziranje zajedničkih posjeta primjerima dobre prakse u inozemstvu 3. Poticanje izvoza Područje općina Karojba i Vižinada nalazi se u blizini slovenske i granice Europske Unije. Time je poduzetnicima s područja općina olakšan pristup inozemnim tržištima. 168 Općine mogu subvencijama kamatnih stopa, jamstvima za kredit te organiziranim edukacijama o istraživanju tržišta i planiranju izvoza stimulirati poduzetnike pri njihovom prodoru na inozemna tržišta. Navedene aktivnosti treba kombinirati s rastom tehnološke opremljenosti lokalnih poduzetnika. 1.5.2. Poticanje mladih i istraživača 1. Stipendiranje učenika, studenata i postdiplomanata za odabrane obrazovne programe Jedna od osnovnih pretpostavki gospodarskog napretka je obrazovanje. Stipendiranje učenika i studenata za određene obrazovne programe za kojima postoji potreba na lokalnom tržištu može doprinijeti njihovoj motivaciji za usmjerenje u iste programe. Isto se odnosi na usmjerena obrazovanja na europskim i svjetskim ali i hrvatskim sveučilištima. Djelatnosti s najvećim potencijalom na lokalnom tržištu su poljoprivreda i turizam. Pritom se može utvrditi početni iznos stipendije koji se tijekom godina obrazovanja povisuje ovisno o ostvarenim rezultatima, osvojenim nagradama na domaćim i inozemnim natjecanjima, objavljenim radovima. Povećanje stipendije trebalo bi uvjetovati objavljenim radovima i istraživanjima unutar poljoprivrede i turizma na lokalnom području. Stipendirani studenti po završetku obrazovanja posjeduju obvezu povratka na područje općine. Istima je potrebno osigurati radno mjesto na lokalnim projektima. Općina Vižinada stipendira svih svojih 11 studenata. Na području općine Karojba stipendiju isto tako prima 11 studenata. Visina stipendije u Vižinadi iznosi 600 kuna mjesečno, u Karojbi 500 kuna mjesečno. Isto je pozitivan projekt obzirom da je broj studenata u općinama ograničen a svaka visokoobrazovana osoba donosi dodatne vrijednosti na područje općine kroz svoj životni vijek. Studenti koji studiraju unutar područja poljoprivrede i turizma ili unutar programa koji se mogu primjeniti u istim djelatnostima trebali bi imati više stipendije (minimalno 169 20% do 30% viši iznos). Na isti način doprinijeti će se u sljedećim generacijama većem broju studenata unutar istih djelatnosti te njihovom ostanku u lokalnoj sredini. Svake godine moguće je organizirati natjecanje za studente s područja općina. Cilj natječaja bio bi izraditi jedan razvojni projekt koji će pozitivno utjecati na razvoj općina. Za najbolja tri mjesta mogu se dodijeliti osjetna financijska priznanja (7.000 kuna, 5.000 kuna i 3.000 kuna). Za sve prijavljene projekte potrebno je osigurati određene financijske nagrade (1.500 kuna). Isto će doprinijeti većem odazivu svake godine, smanjiti će moguće frustracije zbog neosvajanja prva tri mjesta te će povećati motivaciju studenata i kvalitetu radova. Svi izrađeni radovi mogu biti izloženi u jednoj od prostorija općina ili u turističkoj zajednici. Isti program nagrađivanja studenata privukao bi značajnu medijsku pozornost te bi pozitivno utjecao na imidž općina na području Istre i Hrvatske. 2. Dodjeljivanje nagrada istraživačima Dugoročno gledano, ulaganja u obrazovanje znanstvenika trebala bi pridonijeti porastu kvalitete i broja znanstvenih radova, istraživačkih projekata. Dodjeljivanje novčanih nagrada istraživačima koji žive na području općina doprinijelo bi motiviranju istih za kontinuirana istraživanja i nove projekte. Pri tome je potrebno dati naglasak na primijenjena istraživanja za područje općina. Nematerijalni vid nagrade može se manifestirati kroz odavanje javnih priznanja od strane vodstva općina (načelnika). Isti vid priznanja ponekad je učinkovitiji od novčanih poticaja posebno za isti segment osoba. 3. Provođenje edukacija o održivom razvoju Ono čemu današnja gospodarstva teže je održivi razvoj. Održivi razvoj je takav oblik razvoja koji vodi računa o zadovoljavanju potreba sadašnjih generacija, ne dovodeći pritom u pitanje mogućnost zadovoljavanja potreba budućih generacija. Podrazumjeva racionalno korištenje resursa i odgovorno upravljanje. Provođenjem edukacija lokalnih gospodarstvenika i stanovništva o primjeni koncepta održivog razvoja u poslovanju i svakodnevnom životu doprinijelo bi se povećanju 170 stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata. U navedeno bi trebalo uključiti i edukacije o mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije, o važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada, te društvenoj odgovornosti. Primjerena predavanja mogu se organizirati i u osnovnim školama na području općina. Time će se doprinijeti povećanju svijesti mladog stanovništva o ekologiji i racionalnom korištenju resursa. 1.5.3. Osnivanje zajedničkog klastera 1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera i osnivanje istih Temelj za osnivanje klastera je isplativost samog osnivanja i djelovanja istih. Iz navedenog razloga potrebno je izraditi pojednostavljenu studiju isplativosti osnivanja klastera, po pojedinim djelatnostima i u skladu sa zajedničkim interesima pojedinih potencijalnih članova klastera. Sukladno gospodarskim obilježjima općina moguće je osnivanje klastera vinara, klastera uzgajivača maslina, klastera uzgajivača kupusa i krumpira, klastera ekoproizvođača. Prednosti za male i srednje tvrtke povezane u klaster su zajednički efikasniji marketing i distribucija, smanjeni troškovi nabave novih tehnologija, rabati prilikom nabave inputa u poslovanju, povećanje konkurentnosti na inozemnim tržištima. Klasteri se mogu osnivati po principu bottom-up i top-down. Tako primjerice općine, nakon izrade studije isplativosti osnivanja klastera mogu raspisati natječaj za mala i srednja poduzeća za ulazak u klaster. Subvencijama i olakšicama u prvim godinama poslovanja doprinijeti razvoju istih. Ministarstvo gospodarstva svake godine subvencionira bespovratnim sredstvima osnivanje i rad klastera u pojedinim gospodarskim granama. Obzirom na strukturu gospodarstva te strateško opredjeljenje razvoja turizma i poljoprivrede općinama Karojba i Vižinada više bi odgovaralo osnivanje poljoprivredne zadruge. Postoji mogućnost učlanjenja iste zadruge u neki širi klaster na razini Istarske županije (klaster proizvođača maslinovog ulja). 171 Strateški cilj 2. Razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva Prioriteti: 2.1. Uvođenje poticaja za osnivanje novih obrta i poduzeća 2.2. Organizacija i razvoj poslovnih zona 2.3. Privlačenje stranih investicija 172 Strateški cilj 2. Razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva Prioritet 2.1. Uvođenje poticaja za osnivanje novih obrta i Mjere: 2.1.1. Uvođenje nagrada za pojedine uspješne aktivnosti 2.1.2. Uvođenje povoljne kreditne linije poduzeća Mjere: Prioritet 2.2. Organizacija i razvoj poslovnih zona 1.2.1. Izrada strategije razvoja poslovnih zona 1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona 1.2.3. Ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona Mjere: Prioritet 2.3. Privlačenje stranih investicija 1.3.1. Plansko privlačenje stranih investitora određenog profila 1.3.2. Promocija općina na sajmovima i putem medija 1.3.3. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete 173 Prioritet 2.1. Uvođenje poticaja za osnivanje novih obrta i poduzeća Mjere 2.1.1. Uvođenje nagrada za pojedine uspješne aktivnosti 2.1.2. Uvođenje povoljne kreditne linije 174 Općina Karojba velikim je dijelom tradicionalno orijentirana na razvoj obrtništva i malog poduzetništva na svom području. Značajan je broj obrtnika i malih poduzetnika koji se bave prerađivačkom djelatnosti (iako manjeg intenziteta), građevinarstvom i transportom. Općina Vižinada posjeduje značajan broj malih i srednjih poduzetnika koji uspješno odolijevaju trenutnoj recesiji. Obzirom na dugogodišnju tradiciju i potencijal razvoja postojećih te osnivanje novih poslovnih subjekata u «nešto težim» djelatnostima planirano je poticanje istih na području općine Karojba. Općina Vižinada opredijelila se za eko aktivnosti i aktivnosti povezane s obnovljivim izvorima energije. Poticaji su predviđeni kroz niz aktivnosti u fazi osnivanja i razvoja poslovanja. 2.1.1. Uvođenje nagrada za pojedine uspješne aktivnosti 1. Nagrađivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih nagrada i priznanja od strane općina Nagrade mogu biti u vidu posebnih priznanja od strane načelnika. Ista priznanja trebala bi biti realizirana kroz sam čin priznanja uspješnosti te kroz promidžbene aktivnosti koje proizlaze iz medijskog odjeka priznanja. Nagrade bi se trebale dodjeljivati jednom godišnje. Odluku o priznanju trebalo bi donijeti zajedničko povjerenstvo za oba dvije općine (ili svaku općinu zasebno). Odluka bi trebala biti donesena na temelju ostvarenih financijskih rezultata i doprinosa gospodarstvu lokalnog područja. Povjerenstvo se može savjetovati sa specijaliziranom agencijom pri odluci o dodjeli priznanja. 2. Formiranje Povjerenstva za potporu poduzetnicima početnicima na području općina Zadatak istog Povjerenstva trebao bi biti organiziranje natječaja za potporu poduzetnicima početnicima. Nagrade bi trebale biti financijske prirode. Dodjeljivale bi se za tri najkvalitetnija nova projekta na području općina. Kriteriji dodjele bili bi originalnost ideje, mogućnost realizacije iste, doprinos razvoju gospodarstva na lokalnom području, doprinos zapošljavanju. Povjerenstvo može imati isti sastav kao i povjerenstvo za dodjelu subvencioniranih kredita. 175 Planirani proračun iznosi 30.000 kuna. Natječaj bi se realizirao jednom godišnje. Mogući izvori financiranja osim proračuna općina su sponzorske donacije većih tvrtki. 4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike početnike na području općina za koje postoji tržišna opravdanost Poduzetnicima početnicima mogu se dati na uvid potencijalni projekti za koje trenutno na tržištu postoji ekonomska opravdanost. Popis istih projekata može se postaviti na web stranice i na oglasnu ploču općina. Popis projekata trebao bi biti u skladu sa lokalnim prioritetima i postojećim resursima. Popis će se odnositi na projekte koji uživaju značajne državne i županijske potpore, projekte za čijim proizvodima postoji visoka potražnja viša od ponude. Neki od primjera su uzgoj lavande, ružmarina, oraha, lješnjaka. Projekti će se s vremenom rađati na samom tržištu od strane poduzetnika. Za očekivati je ponude otkupljivača pojedinih poljoprivrednih kultura, ponude farmaceutskih tvrtki za uzgoj pojedinih kultura, ponude stranih proizvođača za otvaranje pogona na lokalnom području. Izabrani projekti trebali bi biti razrađeni s osnovnim karakteristikama investicije, tehnologijom rada unutar projekta, mogućim izvorima financiranja, očekivanim financijskim i drugim rezultatima. Neki od istih prezentirani su unutar strateških projekata općina. 2.1.2. Uvođenje povoljne kreditne linije 1. Uvođenje vlastite kreditne linije Vlastite kreditne linije doprinose ciljanom razvoju poslovnih aktivnosti na području općina. Obzirom da potrebu za vlastitom kreditnom linijom posjeduju oba dvije općine postoji mogućnost zajedničkog organiziranja kreditne linije. Osnovne prednosti vlastite kreditne linije su subvencionirana kamatna stopa koja je niža od tržišne, mogućnost jamstva za poduzetnike početnike i manje iznose kredita. 176 Kreditna linija može biti poticaj za osnivanje novih tvrtki koje bi doprinijele povećanju zapošljavanja i prihoda. Povoljna kreditna linija može olakšati mladom poduzetniku osnivanje tvrtke i proboj na tržište. Subvencionirana kamatna stopa može se ostvariti davanjem depozita određenoj banci čime se smanjuje kamatna stopa na kredite te omogućuje jamstvo za određene manje iznose kredita. Dano jamstvo dodatno doprinosi smanjenoj kamatnoj stopi zbog sniženog rizika plasmana kredita. Zajednički nastup oba dvije općine prema određenoj poslovnoj banci može pojačati efekte subvencije. Svaka općina može dati određeni depozit koji se udružuje i deponira u jednoj banci. Zauzvrat ostvaruje se niža kamatna stopa za poslovne subjekte oba dvije općine. Općine mogu zajednički formirati Povjerenstvo za dodjelu kredita. Osnovna zadaća Povjerenstva bila bi odrediti kriterije za dodjelu kredita, provjeriti dokumentaciju koja je podnesena sa pojedinim zahtjevima te odrediti slažu li se prijavljeni projekti s donesenim kriterijima. Obzirom na dosadašnji razvoj dviju općina velika je vjerojatnost da će se prijavljivati projekti različitih karakteristika. Za područje Karojbe za očekivati je pojavljivanje više «težih» projekata vezanih uz obrtništvo i malo poduzetništvo u građevinarstvu, transportu i sličnim djelatnostima. Područje Vižinade karakterizirati će projekti ruralnog turizma i poljoprivrede s naglaskom na vinarstvo i uzgoj maslina. Iz istih razloga općine mogu realizirati Povjerenstva i kreditne linije odvojeno. Treća mogućnost je organiziranje kreditne linije samo za poljoprivredu ili ruralni turizam za oba dvije općine. 2. Uspostavljanje suradnje sa jednom do dvije poslovne banke u financiranju poljoprivrednih aktivnosti Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje sa jednom do dvije poslovne banke. Cilj uspostavljanja suradnje je omogućiti povoljnije uvjete financiranja za potrebe poslovnih subjekata u općinama. Povoljniji uvjeti mogu se ugovoriti davanjem depozita istoj banci na osnovi kojeg će se smanjiti kamatna stopa na kredite fizičkim i 177 pravnim osobama na području općine, prebacivanje računa i svih transakcija u istu banku. Završetkom razdoblja recesije postoji mogućnost osnivanja podružnice jedne od banaka za područje općina Karojba i Vižinada. Putem iste poslovnice mogu se plasirati «poljopriredni krediti» za stanovništvo općine. Poljoprivredni krediti bili bi namijenjeni ulaganjima u poljoprivredu na lokalnom području. Isti krediti mogu biti subvencionirani depozitom općina i otvorenim računom u istoj banci te jamstvom od strane općina za odobrene kredite. 3. Osnivanje info punkta u općinama o financiranju poslovnih subjekata U svakoj općini može se zadužiti jedna osoba koja bi davala informacije zainteresiranim poduzetnicima ili potencijalnim poduzetnicima o mogućim izvorima financiranja za poduzetničke projekte. Ista osoba trebala bi znati osnovne informacije o vlastitoj kreditnoj liniji općine te povoljnim kreditnim linijama na županijskoj i nacionalnoj razini. Isto se odnosi i na financiranje projekata iz EU fondova. Osoba bi trebala imati kontakte savjetničkih agencija za realiziranje zahtjevnijih kredita te kontakte pojedinih osoba u poslovnim bankama od kojih se mogu dobiti detaljnije informacije. Informacija o osnivanju info punktova za financiranje projekata na području općine može se oglasiti na web stranicama općina, oglasnoj ploči te u pojedinim lokalnim medijima. 178 Prioritet 2.2. Organizacija i razvoj poslovnih zona Mjere 2.1.1. Izrada strategije razvoja poslovnih zona 2.1.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona 2.1.3. Ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona 179 Na području općine Karojba postoje tri moguće lokacije za izgradnju poslovne zone. Izrada potrebnih projekata i detaljnog plana uređenja još nije započela. Osnovne poteškoće koje se javljaju su neriješeni vlasnički odnosi čestica na kojima su planirane zone. Općina nema većih čestica u svom vlasništvu oko kojih bi se formirale zone. Potrebno je pristupiti pripremi projektne dokumentacije samo jedne od planiranih zona kako bi se raspoloživa sredstva iz proračuna usmjerila samo na izgradnju i opremanje iste. Općina Vižinada u svom prostornom planu predvidjela je jednu poslovnu zonu. Lokacija iste nalazi se na značajnoj udaljenosti od naselja Vižinada odnosno najbliže postojeće infrastrukture. Cilj Općine je promijeniti lokaciju zone, približiti istu naselju Vižinada. Na planiranoj novoj lokaciji ulaganja u infrastrukturu bila bi značajno manja obzirom da se postojeća infrastruktura nalazi odmah uz planiranu novu lokaciju. Općina Vižinada ima za cilj izgraditi tzv. eko poslovnu zonu. Eko poslovna zona trebala bi biti u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša te sadržavati djelatnosti koje su u skladu sa istim nazivom. U izgradnji zone tražiti će se mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Isto se odnosi i na opskrbu električnom energijom. Postoji mogućnost izgradnje male vjetroelektrane ili solarne elektrane koja bi snabdijevala električnom energijom cijelu poslovnu zonu te eventualno dio potreba općine. Postoji mogućnost otpuštanja viška energije u mrežu HEP-a. 2.1.1. Izrada strategije razvoja poslovnih zona 1. Detaljna analiza potreba za poslovnim zonama i postojećeg stanja poslovnih zona Detaljnom analizom potreba dobiti će se podaci o potrebnoj okvirnoj veličini poslovnog i proizvodnog prostora za potrebe poduzetnika na području općine. Isti podaci mogu se dobiti anketiranjem svih poduzetnika na području općine. Predmet upitnika unutar ankete trebali bi biti: a) potreba poduzetnika za poslovnim prostorom (veličina i vrsta) b) optimalna lokacija 180 c) potrebna infrastruktura (snaga električne energije, potreba za vodom i plinom, posebnim pročišćivačima i filterima) d) namjeravano vrijeme ulaska u investiciju izgradnje proizvodnog prostora (hale) e) okvirna veličina investicije f) eventualne prepreke ulasku u investiciju Obradom dobivenih podataka dobiti će se okvirni podaci o potrebama za proizvodnim prostorom na području općine. Traženu veličinu prostora može se usporediti s postojećom raspoloživom infrastrukturnom opremljenosti općine na pojedinim lokacijama. U analizi postojećeg stanja treba uzeti u obzir i dio prostora poslovnih zona koji je predviđen za strana ulaganja. Analizom dinamike potreba može se izraditi i plan potrebne veličine prostora u poslovnim zonama u idućem desetogodišnjem razdoblju. 2. Izrada strategije osnivanja, širenja i opremanja poslovnih zona Dinamika osnivanja poslovnih zona i eventualno proširivanja istih u budućnosti trebala bi se temeljiti na iskazanim potrebama lokalnih poduzetnika i očekivanim potrebama stranih investitora. Strategija razvoja poslovnih zona trebala bi uključivati: a) ciljeve u odnosu na osnivanje novih poslovnih zona te opremanje istih b) određivanje veličine prostora zona koji bi bili namijenjeni za pojedine namjene (domaći i strani investitori, djelatnost investitora (eko proizvodnja, prerada poljoprivrednih proizvoda, građevinarstvo, «teži» oblici proizvodnje) c) planiranje pojedinih faza realizacije za svaku poslovnu zonu, određivanje dinamike realizacije pojedinih faza d) određivanje proračuna za svaku fazu i svaku poslovnu zonu e) planiranje vanjskih povoljnih izvora financiranja i načina njihova ishođenja Djelatnosti unutar zone trebale bi biti u skladu sa lokalnim potrebama ali i nacionalnim prioritetima. Kao nacionalni prioriteti spominju se djelatnosti koje služe kao: a) supstitucija uvoza b) izvoz c) uvođenje modernih tehnologija 181 d) korištenje lokalnih potencijala (prerađivački pogoni, kooperanti za lokalne veće tvrtke) Uobičajene faze realizacije poslovne zone uključuju: a) studija isplativosti osnivanja b) geodetska podloga c) urbanistički plan d) studija utjecaja na okoliš e) investicijsko-tehnička dokumentacija infrastrukturnih priključaka f) uređenje okoliša g) gradnja prometnica h) kanalizacija i vodoopskrba i) uvođenje električnih i telefonskih instalacija j) marketinške aktivnosti i informatičko povezivanje 2.1.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona 1. Realizacija pripremnih dokumenata prostornog uređenja i ekonomske isplativosti Unutar iste projektne aktivnosti trebalo bi realizirati sljedeće: a) izraditi prostorne planove na razini uređenja poslovnih zona b) riješiti imovinsko – pravne odnose c) izraditi studiju opravdanosti za izgradnju poslovne zone d) odrediti tvrtku/službu koja će se brinuti o izgradnji iste Nakon izrade i donošenja adekvatnih prostornih planova potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose na planiranom prostoru poslovne zone. Isto se može realizirati otkupom zemljišta od privatnih vlasnika te zajedničkim ulaganjem ili koncesijom. Pri otkupu je potrebno izraditi plan otkupa privatnog zemljišta. Plan otkupa podloga je za traženje poticaja od strane ministarstva za financiranje iste aktivnosti. Zahtjev za 182 poticaje podnosi se Ministarstvu gospodarstva, Upravi za malo i srednje poduzetništvo. Za dodjelu zemljišta u vlasništvu države podnosi se zahtjev Povjerenstvu za upravljanje državnom imovinom. Prostorni planovi mogu se sufinancirati od strane Ministarstva uz uvjet dostave Plana razvoja poslovnih zona. Prilikom uređenja građevinskih čestica unutar zone potrebno je voditi računa o veličini pojedinih čestica. Prosječna veličina čestica trebala bi biti na razini od 5.000 m2. Točna veličina ovisiti će o iskazanim potrebama poduzetnika na lokalnom području. Potom se izrađuje projektna dokumentacija, traže se potrebne građevinske dozvole (potvrda na glavni projekt). 2. Pripremne aktivnosti za ishođenje vanjskih izvora financiranja Značajan udio u financiranju projektne dokumentacije i potrebnih aktivnosti za osnivanje i izgradnju poslovne zone može se pribaviti od strane nadležnih ministarstava, posebno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministarstvo putem javnog poziva za financiranje izgradnje poslovnih zona može financirati sljedeće aktivnosti: a) izrada projektne dokumentacije za zonu b) izgradnja infrastrukture u zoni c) promidžba u svrhu privlačenja potencijalnih investitora Potrebna dokumentacija za apliciranje na natječaj sastoji se od sljedećeg: a) odluka predstavničkog tijela o osnivanju zone b) prostorni plan grada (Urbanistički plan uređenja ili Detaljni plan) c) riješeni imovinsko – pravni odnosi d) studija opravdanosti izgradnje poslovne zone e) izvod iz proračuna Općine 183 Ukoliko nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi potrebno je priložiti predugovore o kupoprodaji s vlasnicima zemljišta ili presliku zahtjeva upućenog Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za dodjelu zemljišta u vlasništvu RH u svrhu izgradnje poslovne zone. Korisno je uključiti se u državni program modernizacije katastra i zemljišnih knjiga (Program državne izmjere i katastra nekretnina). Prednost pri dodjeli sredstava dodjeljuje se poslovnim zonama za koje je donesen urbanistički plan uređenja. Poslovne zone trebale bi biti smještene u blizini glavnih prometnih čvorišta i prometnica. Za planirane zone na području općina Karojba i Vižinada poštovano je isto načelo. Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone treba sadržavati podatke o ispitanom poduzetničkom potencijalu, stanju infrastrukture do zone, dinamici izgradnje infrastrukture u zoni, načinu i izvorima financiranja. Izvod iz proračuna služi kao dokaz planiranih i izdvojenih sredstava namijenjenih za izgradnju poslovne zone. Određena financijska sredstva mogu se pribaviti i iz proračuna županije. Za ishođenje istih potrebno je biti kontinuirano u toku s programima Istarske razvojne agencije. Postoji mogućnost ishođenja značajnih financijskih sredstava iz programa IPARD namijenjenog jedinicama lokalne samouprave. Unutar istog programa postoji mogućnost ishođenja sredstava za izgradnju kanalizacije u vrijednosti do 7 milijuna kuna. Ista sredstva su bespovratna. Natječaji za Mjeru 301 obnavljati će se kontinuirano tijekom tekuće i 2012. godine. Obzirom da je u većini slučajeva natječaj otvoren samo 2 mjeseca potrebno je planirati projekte minimalno 4 do 6 mjeseci unaprijed. 184 2.1.3. Ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona 1. Analiza infrastrukturne opremljenosti planiranih novih zona Unutar navedene analize potrebno je prikupiti podatke: a) o očekivanim potrebama poduzetnika u idućem godišnjem, trogodišnjem i petogodišnjem razdoblju b) o očekivanim potrebama stranih investitora za razinom infrastrukturne opremljenosti tijekom idućeg petogodišnjeg razdoblja Infrastrukturna opremljenost obuhvaća izgradnju: a) energetske infrastrukture: - trafostanica - javna rasvjeta - električni priključci - plinski priključci b) komunalne infrastrukture: - vodovodna instalacija - instalacija oborinske odvodnje - kanalizacija c) prometne infrastrukture: - pristupne ceste - ceste u zoni d) telefonske priključke Zone mogu imati dodatne sadržaje poput poduzetničkog centra, poduzetničkog inkubatora za administrativni dio poslova ili uslužne djelatnosti, servisno tehničku službu, prostore za zajedničke aktivnosti relaksacije i prehrane. Servisno tehnička služba može obavljati poslove nadzora zone, čuvanje objekata u zoni, određene servise za pojedine poduzetnike. Podaci o budućim potrebama pribavljaju se anketiranjem svih poduzetnika potencijalnih investitora u zoni (svi poduzetnici na području općina Karojba i 185 Vižinada). Podaci o potencijalnim stranim investitorima mogu se pretpostaviti na temelju realnih očekivanja ili upita istih u pripremnom razdoblju osnivanja zone. 2. Izrada plana infrastrukturnog opremanja novih poslovnih zona Plan bi trebao sadržavati: a) ciljane rezultate na kraju trogodišnjeg i petogodišnjeg razdoblja b) ciljane aktivnosti za ostvarenje rezultata c) dinamiku realizacije pojedinih aktivnosti d) troškovnik pojedinih aktivnosti e) plan izvora financiranja za pojedine aktivnosti f) nositelje realizacije pojedinih aktivnosti Ciljani rezultati mogu biti potpuno infrastrukturno opremanje pojedinih zona ili opremanje do određene razine. Ciljano stanje trebalo bi izraditi po svakoj poslovnoj zoni i ciljanoj razini opremljenosti iste nakon određenog razdoblja. Aktivnosti bi trebale biti usklađene, pojedine se mogu odvijati paralelno. Pri planiranju dinamike aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir očekivano vrijeme pojedinih natječaja za bespovratna sredstva EU i natječaja pojedinih ministarstava. Pri tome treba uzeti u obzir i mogućnosti sufinanciranja od strane Županije Istarske, Hrvatskih voda i Hrvatske elektroprivrede. Potrebno je proučiti procedure za ishođenje istih sredstava, uobičajeno vrijeme objave natječajnih procedura i faktore uspjeha u dobivanju sredstava. Infrastrukturno opremanje poslovnih zona može se uz pažljivu prilagodbu financirati iz nekoliko fondova Europske Unije (prvenstveno IPARD). 3. Realizacija planiranih aktivnosti opremanja infrastrukturom Realizacija aktivnosti infrastrukturnog opremanja biti će velikim dijelom vezana za postavljene planirane aktivnosti. U situaciji kvalitetno postavljenog plana i dobre pripreme aktivnosti će se ubrzati u odnosu na uobičajene procedure. Način realizacije planiranih aktivnosti ovisiti će velikim dijelom o izvorima financiranja. Financiranje iz programa EU zahtijeva provođenje točno definirane natječajne 186 procedure za svaku fazu radova. Pri tome je potrebna kvalitetna priprema aktivnosti obzirom da su rokovi za realiziranje istih u pravilu kratki. Aktivnosti infrastrukturnog opremanja trebale bi se provoditi u suradnji s lokalnim Vodovodom i HEP-om. 187 Prioritet 2.3. Privlačenje stranih investicija Mjere 2.3.1. Plansko privlačenje stranih investitora određenog profila 2.3.2. Promocija općina na sajmovima i putem medija 2.3.3. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete 188 Na području općina Karojba i Vižinada za sada se najveći dio stranih ulaganja odnosi na ulaganja u kuće za odmor. Na području općine Karojba moguća su ulaganja u preradbene kapacitete za poljoprivredne proizvode po osnivanju i razvoju industrijske zone. Moguć je razvoj pojedinih lokalnih obrtnika i malih poduzetnika u istoj djelatnosti. Općina Vižinada usmjerena je na osnivanje eko poslovne zone. Isto bi trebalo rezultirati privlačenjem stranih investitora koji bi ulagali u obnovljive izvore energije, kapacitete za pakiranje i «proizvodnju» vode, te druge proizvodne kapacitete povezane s ekologijom i ekološkom poljoprivredom. Postoji mogućnost privlačenja inozemnih tvrtki specijaliziranih za proizvodnju i preradu ljekovitog bilja. Udruživanje općina u privlačenju inozemnih investitora određenih karakteristika doprinijeti će bonitetu jedne i druge općine te povećanoj mogućnosti realiziranja ulaganja. Činjenica je da će osnivanje poslovnih zona te realiziranje istih u oba dvije općine biti dugoročan proces. Projicirano vrijeme stavljanja u funkciju poslovnih zona iznosi 4 do 7 godina. Izrada plana privlačenja inozemnih investitora može se odvijati paralelno s pripremama za osnivanje i opremanje poslovnih zona. 2.3.1. Plansko privlačenje stranih investitora određenog profila 1. Izrada plana sa ciljevima i kriterijima prihvaćanja stranih ulaganja Isti plan trebao bi sadržavati ciljeve općina u odnosu na strana ulaganja obzirom na sljedeća područja: a) određivanje točnih lokacija za strana ulaganja b) određivanje ciljanih djelatnosti (proizvodne djelatnosti vezane za poljoprivredu i obnovljive izvore energije, djelatnosti visokih čistih i informacijskih tehnologija) c) određivanje stupnja prenošenja novih tehnologija i proizvodnih postupaka te know howa u lokalnu sredinu d) određivanje minimalnog zapošljavanja novih djelatnika e) mogućnost lančanog efekta na lokalno gospodarstvo («nadovezivanje» lokalnih dobavljača) 189 f) troškove pripreme stranih ulaganja i izračun koristi koje se očekuju u petogodišnjem razdoblju Kriteriji prihvaćanja stranih ulaganja trebali bi sadržavati: a) «čistoću» djelatnosti, neutralan ili povoljan utjecaj na okolinu (eko djelatnosti) b) značajno novo zapošljavanje na lokalnom području c) visina ulaganja trebala bi biti iznad prosječne «domaće» razine ulaganja poduzetnika d) održivost projekta u dugom roku (nema «seljenja» na istočnije lokacije u srednjoročnom razdoblju) e) proizvodne djelatnosti povezane s obnovljivim izvorima energije i novim «čistim» tehnologijama 2. Izrada plana privlačenja stranih investitora Planom privlačenja stranih investitora odredili bi se najefikasniji načini promocije lokalnih resursa i prednosti za strana ulaganja. Planirani sadržaji promocije su opis lokacija unutar pojedinih poslovnih zona raspoloživih za ulaganja u proizvodni prostor, opis kriterija za ulaganja, opis lokalnih gospodarskih prilika s uključenim podacima o: a. raspoloživoj radnoj snazi i strukturi iste b. strukturi gospodarstva obzirom na djelatnosti c. poticajima za strana ulaganja na nacionalnoj razini i oslobađanjima plaćanja poreza d. troškovima osnovnih inputa (električna energija, voda, plin) e. cijenama komunalnog i vodnog doprinosa te poticajima u lokalnoj sredini f. institucijama kojima se potencijalni investitori mogu obratiti s kontakt podacima Isti podaci trebali bi se postaviti na web stranice općina. Ujedno bilo bi korisno oglašavati web stranice sa istim riječima na google instrumentima za oglašavanje. Visoko pozicioniranje web stranica u smislu traženja povoljnih lokacija za ulaganja u Hrvatsku značajno bi doprinijelo mogućnosti prvog kontakta sa lokalnim institucijama. Proračun projekta u prvoj godini iznosio bi okvirno 50.000 kuna. 190 Obzirom na karakteristike lokalnog područja strana ulaganja moguća su u području kuća za odmor te manjim dijelom unutar pojedinih proizvodnih djelatnosti. Kupnja lokalnih kuća za odmor od stranih državljana pozitivno utječe na razvoj lokalnog područja uz nekoliko pretpostavki: a) ukoliko strani investitori kupuju urušene tradicionalno građene objekte i iste rekonstruiraju za vlastiti život ili iznajmljivanje. b) ukoliko se objekti stranih investitora registriraju za iznajmljivanje čime plaćaju boravišnu pristojbu lokalnoj turističkoj zajednici. Općina Karojba aktivno kontrolira slične objekte i naplaćuje boravišnu pristojbu. c) ukoliko strani investitori borave u objektima tijekom većeg dijela godine. Isto podrazumijeva da troše na lokalnom području i doprinose višim prihodima lokalne zajednice. d) sa sobom donose ugled i besplatnu promidžbu lokalnog područja u svjetskim okvirima. Općina Vižinada ima nekoliko pozitivnih pimjera uglednih inozemnih investitora (Andreas von Bismarck). e) sa sobom dovode druge investitore i izvore financiranja za lokalne projekte razvoja. Općine bi u svim drugim slučajevima trebale davati prednost lokalnom stanovništvu u oživljavanju ruralnih kuća za odmor. Prednosti istog su povećanje nataliteta, očuvanje tradicije i kulture lokalnog kraja, oživljavanje poljoprivrednih aktivnosti uz objekte. Strani investitori unutar pojedinih proizvodnih djelatnosti dobrodošli su u slučaju značajnih ulaganja u lokalnu sredinu. Značajna ulaganja podrazumijevaju novo zapošljavanje lokalnog stanovništva uz adekvatne uvjete, dovođenje novih čistih tehnologija koje će doprinijeti pozitivnom imidžu lokalnog područja. Bitno je da se strana ulaganja uklope u razvojne značajke područja. Općina Vižinada inzistirati će na eko ulaganjima koja će se pozitivno odraziti na imidž općine. Isto prvenstveno podrazumijeva ulaganja u obnovljive izvore energije i preradu poljoprivrednih proizvoda. 191 Općina Karojba će inzistirati na ulaganjima u uzgoj i preradu pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Općina će aktivno tražiti investitore koji su spremni ulagati u uzgoj poljoprivrednih kultura u većem obimu. Iste kulture mogu biti lavanda ili krumpir koji ima urođene bolje značajke zbog klimatskih prilika i vrste zemljišta u odnosu na ostala područja u Istri. Predmet uzgoja u većem obimu mogu biti i druge kulture karakteristične za ovaj kraj (kupus, pojedine vrste voća). U traženju većih, financijski snažnijih investitora moguće je krenuti od kontaktiranja najvećih hrvatskih proizvođača pojedinih proizvoda. Isto se odnosi na Agrokor i pojedine tvrtke unutar iste grupacije, lokalne otkupljivače lavande (Agrofarmacija iz Vodnjana) te ostale veće proizvođače i otkupljivače na nacionalnom tržištu. U posljednjih nekoliko godina Agrokor je organizirao vlastitu mrežu proizvođača krumpira. Ista proizvodnja je standardizirana i dijelom brandirana. Organiziranje vlastite poljoprivredne zadruge koja bi brinula o otkupu i plasmanu pojedinih poljoprivrednih kultura može biti dobra strategija razvoja poljoprivrede lokalnog područja. Svaka od općina trebala bi istaknuti svoje posebnosti i inzistirati na njihovom razvoju. Za općinu Vižinada to su povoljne klimatske prilike za sušenje i proizvodnju pršuta, uzgoj maslina (vlastita zaštićena vrsta maslina na području Vižinade), idealni uvjeti za razvoj elitnog ruralnog turizma. 3. Realizacija potrebnih pripremnih aktivnosti za ciljane lokacije ulaganja Ista projektna aktivnost uključivala bi: a) detaljnu analizu postojećeg stanja poslovnih zona (raspoloživi prostor sa riješenim vlasničkim odnosima, izrađen detaljni plan uređenja zone) b) određivanje prostora namijenjenog stranim ulaganjima c) izrada plana dovršetka uređenja prostora do ciljane razine s pripadajućim troškovnikom i dinamikom realizacije d) realiziranje ulaganja i opremanje prostora potrebnom infrastrukturom 192 Proračun projekta ovisi o ciljanoj veličini i lokaciji prostora. 2.3.2. Promocija općina na sajmovima i putem medija 1. Izrada plana promoviranja općina kao općina pogodnih za nova ulaganja Isti plan trebao bi sadržavati sljedeće elemente: a) ciljevi promoviranja i očekivani efekti b) ciljna skupina c) način promoviranja i ciljani mediji d) dinamika realizacije promocije e) proračun za promociju f) osobe zadužene za realizaciju plana promoviranja Mogući ciljevi promocije mogu biti: a) uspostaviti kontakt s dvadeset stranih investitora godišnje b) dovesti dva investitora godišnje koji će realizirati ulaganja na lokalnom području c) stvaranje imidža općina kao mjesta pogodnog za strane investicije Moguće karakteristike ciljne skupine: a) investitori s područja sjeverne Italije, Slovenije, južne Austrije b) investitori unutar djelatnosti korištenja obnovljivih izvora energije c) investitori koji ulažu više od 1.500.000 eura u trogodišnjem razdoblju Načini promoviranja i ciljani mediji ovise o karakteristikama ciljne skupine. Za područje sjeverne Italije izabrati će se mediji koje poduzetnici najviše čitaju, gledaju i slušaju u istoj državi. Mogući mediji i načini promocije mogu biti: a) zakup određenih riječi povezanih uz investicije koje povezuju potencijalne investitore s web stranicama općina b) visoko pozicioniranje web stranica općina na pojedinim tražilicama za određene ključne riječi (poslovne zone, ulaganja, poticaji) c) objavljivanje natječaja za popunjavanje poslovnih zona u vodećim gospodarskim dnevnicima, tjednicima, mjesečnicima 193 Ostali načini posredne promidžbe su: a) posjet međunarodnim konferencijama investitora i investicijskih fondova b) posjet sajmovima i aktivno oglašavanje na sajmovima c) prisustvovanje seminarima i uspostavljanje kontakata s potencijalnim investitorima d) uspostavljanje suradnje sa institucijama koje mogu preporučiti općine za strana ulaganja (Europska investicijska banka, UNDP, Svjetska banka) 2. Realizacija plana promocije općina kao pogodnog područja za strana ulaganja Realizaciju plana promocije trebala bi voditi osoba iz jedne od općina ili iz turističke zajednice. Ista osoba trebala bi imati izvrsno znanje jezika ciljane zemlje. Biti upoznata sa lokalnim gospodarskim kretanjima i cjelokupnom strategijom privlačenja stranih ulaganja. Realizacija bi trebala uključivati sljedeće aktivnosti: a) kontaktiranje pojedinih medija u ciljanim područjima b) dobivanje podataka o troškovima oglašavanja, broju korisnika medija c) procjena isplativosti ulaganja u pojedine medije d) izrada plana ulaganja e) pregovaranje i uspostavljanje suradnje s predstavnicima pojedinih medija f) aktivno pohađanje seminara o poticajima za strane investitore na nacionalnom i županijskom nivou g) posjet međunarodnim sajmovima usmjerenim na poduzetnike h) posjet i aktivna uloga u međunarodnim konferencijama o poduzetništvu i investicijama Pri posjetu sajmovima i međunarodnim konferencijama potrebno je točno znati: a) što se hoće dobiti prisustvovanjem b) koga se želi privući c) na koji način će se privući ciljane osobe S većim brojem pohađanja konferencija i sajmova razviti će se metoda najbolje prakse odnosno doći će do izražaja iskustvene tehnike koje daju najbolje rezultate. 194 2.3.3. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete 1. Izrada analize potencijalnih objekata s potrebom za ulaganjem Potrebno je izraditi popis objekata koji posjeduju potrebu za značajnijim ulaganjima. Analizirati svaki od istih, izraditi troškovnik potrebnih radova za završetak objekata i dovođenje istih u potrebnu funkciju. Između ostalih iste objekte čini velik broj ruševnih objekata u vlasništvu Općine Vižinada. 2. Izrada strategije revitalizacije objekata Određivanje moguće svrhe objekata. Određivanje načina obnove koji bi trebao biti u duhu povijesti objekta, kulturnih vrijednosti i potreba na području općina. Osmišljavanje uvjeta javno privatnog partnerstva za objekte kod kojih je to moguće. Izrada zajedničkih studija isplativosti za realizaciju projekata. Osmišljavanje poticaja za potencijalne investitore: a. smanjenje komunalnog doprinosa b. promjena prostorno planskih pretpostavki ukoliko je to neophodno c. pomoć pri prikupljanju potrebne dokumentacije d. pružanje podrške investitoru u odnosu prema pojedinim institucijama (poslovne banke, nacionalna javna tijela i institucije) 3. Privlačenje investitora za revitalizaciju neiskorištenih kapaciteta Proces «privlačenja» investitora trebao bi se realizirati kroz postavljanje opisa objekata i pripadajućih projektnih prijedloga na web stranicama općina. Opisi potencijalnih projekata trebali bi sadržavati osnovne podatke o projektu, ciljevima projekta i kriterijima uspostavljanja javno privatnog partnerstva. Moguće je dodatno oglašavanje putem ključnih riječi na google instrumentima oglašavanja. 195 Aktivno traženje investitora može se ostvariti i putem županijskog EU Info pointa. Moguće je ostvariti kontakt s međunarodnim agencijama za prodaju nekretnina i konzultantskim tvrtkama u ciljanim zemljama. Općina Vižinada uspjela je nedavno prodati nekretninu u središtu naselja Vižinada koju će novi vlasnik i investitor obnoviti i staviti ponovno u funkciju. 196 Strateški cilj 3. Demografska politika, razvoj infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta Prioriteti: 3.1. Razvoj infrastrukture na području općina 3.2. Progresivna demografska politika 3.3. Očuvanje kulturnog identiteta 3.4. Razvoj obrazovanja i sportskih aktivnosti 198 Prioritet 3.1. Razvoj infrastrukture na području općina Mjere 3.1.1. Održavanje prometne infrastrukture 3.1.2. Izgradnja kanalizacije i pročistača otpadnih voda 3.1.3. Poticanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti 199 1.1.1. Održavanje prometne infrastrukture 1. Redovno održavanje nerazvrstanih cesta na području općina Općine Vižinada i Karojba svake godine ulažu značajna financijska sredstva u obnovu postojećih nerazvrstanih cesta. Tijekom 2010. godine u općini Vižinada uloženo je 97.687 kuna u održavanje te dodatnih 9.255 kuna u asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Tijekom 2009. godine ukupna ulaganja u održavanje i asfaltiranje iznosila su 161.108 kuna, u 2008. godini ukupna ulaganja bila su u iznosu od 392.011 kuna. Primjetan je pad ulaganja za istu namjenu. U idućem trogodišnjem razdoblju planirana su ulaganja u održavanje na razini od okvirno 150.000 kuna. Financiranje redovitog održavanja može biti eventualno smanjeno iz proračuna općina ukoliko se nastavi trend recesije na lokalnom području. U istoj situaciji financirati će se prioritetne dionice nerazvrstanih cesta. Otvaranje natječaja za Mjeru 301 IPARD programa u tekućoj godini omogućiti će da se dio nerazvrstanih cesta financira iz bespovratnih sredstava istog programa. Putem programa moguće je financiranje cjelokupnih ulaganja u nerazvrstane ceste. Za traženje bespovratnih sredstava potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole za rekonstrukciju. Isto do sada nije bio slučaj obzirom da su se postojeći radovi definirali kao adaptacija nerazvrstanih cesta. Adaptacija nije prihvatljiva za financiranje putem IPARD programa. Bespovratna sredstva iz IPARD programa potrebno je iskoristiti samo za veće projekte rekonstrukcije nerazvrstanih cesta obzirom da je istodobno moguće tražiti sredstva samo za jedan program. Po završetku jednog projekta moguće je tražiti bespovratna sredstva za drugi projekat. 2. Izgradnja novih nerazvrstanih cesta U sljedeće tri godine na području općine Vižinada planirana su ulaganja u održavanje nerazvrstanih cesta (nasipavanje i košnja) u iznosu od 150.000 kuna godišnje (u 2013. godini 160.000 kuna). Planirana ulaganja u asfaltiranje pojedinih dionica cesta iznose 350.000 kuna u tekućoj godini, 240.000 kuna u sljedećoj 2012. godini te 200 300.000 kuna u 2013. godini. Planirana su ulaganja u dionice Zabregi (prema ponudi 265.785 kuna) te dionicu Ferenci- Blatnica. 3. Održavanje Parenzane Održavanje trase Parenzane koja prolazi kroz oba dvije općine zahtijeva kontinuirano godišnje održavanje. Općina Vižinada u protekle tri godine u održavanje Parenzane uložila je značajna sredstva. Općina Karojba u protekle tri godine nije ulagala u održavanje trase Parenzane zbog nedostatnih financijskih sredstava. Za održavanje trase Parenzane potrebno je tražiti sredstva iz vanjskih izvora, prvenstveno iz županijskog proračuna. Projekt će se uz određene dodatne sadržaje prijaviti u projekte ROP-a Istarske županije kao zajednički projekt Općina Karojba i Vižinada. 4. Financiranje ulaganja u nerazvrstane ceste Najveći dio dosadašnjih ulaganja u nerazvrstane ceste financira se iz proračuna općina. Isto svake godine odnosi značajna sredstva iz proračuna. Cilj općina je financirati najveći dio ulaganja u nerazvrstane ceste iz vanjskih izvora financiranja, prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Najviše mogućnosti za financiranje održavanja nerazvrstanih cesta leži u programu IPARD, Mjera 301. Ista mjera namijenjena je financiranju projekata jedinica lokalne samouprave s manje od 10.000 stanovnika. Iz programa je moguće financirati projekte izgradnje kanalizacije i pročistača voda, projekte izgradnje i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta i protupožarnih putova, projekte toplana. Za projekte izgradnje kanalizacije i pročistača voda moguće je dobiti do 7 mil. kuna bespovratnih sredstava, za projekte nerazvrstanih cesta i protupožarnih putova do 3 mil. kuna. Bespovratna sredstva moguće je dobiti za cjelokupna ulaganja (100% investicije). Program ima ograničenja u broju prijavljenih projekata. Svaka jedinica lokalne samouprave može istodobno financirati samo jedan projekat. Drugi projekat moguće je prijaviti kada završi prvi odnosno kada se dobije Potvrda o završetku ulaganja od Agencije za plaćanja u poljoprivredi. 201 Obzirom na isto potrebno je utvditi prioritete ulaganja i dinamiku realizacije istih. Općina Karojba u bliskoj budućnosti ne planira izgradnju kanalizacije. Ista će se usmjeriti na izgradnju nerazvrstanih cesta. Općina Vižinada ima započet projekt izgradnje kanalizacije. Izgrađen je glavni kolektor kroz naselje, potrebno je izgraditi pročistač voda. Zapreke pri prijavi na projekt IPARD leže u činjenici da izrađena projektna dokumentacija za pročistač voda glasi na društvo Usluga Poreč. Potrebno je promijeniti projektnu dokumentaciju što iziskuje određeno vrijeme. Druga prepreka za realizaciju projekta javlja se u redovnim troškovima rada pročistača koji bi bili značajno opterećenje za Općinu. Općina Vižinada ima mogućnost u prvoj fazi prijaviti veći projekat izgradnje nerazvrstane ceste. Po završetku istog moguće je prijaviti i projekt pročistača voda. U međuvremenu će se izraditi projektna dokumentacija za isti te dobiti pouzdani podaci o mogućnosti smanjenja troškova rada i održavanja. Za dio projekata koji se odnosi na nerazvrstane ceste potrebno je tražiti sredstva iz proračuna Županije i pojedinih ministarstava. Veličina ishođenih sredstava biti će značajno veća od postojeće razine ukoliko se projekti uklope u pojedine šire projekte (turistički i zabavni sadržaji). Pojedine ceste mogu biti tzv. tematski putovi (vinske ceste, ceste maslinovog ulja, ceste šparoga, ceste lavande, ceste kulture). Bespovratna sredstva za tematske putove mogu se dobiti iz županijskog proračuna i proračuna Ministarstva gospodarstva te Ministarstva poljoprivrede. U većini ulaganja, kada je to moguće potrebno je tražiti bespovratna sredstva kroz zajedničke projekte oba dvije općine. 3.2 Izgradnja kanalizacije i pročistača otpadnih voda 1. Dosadašnje aktivnosti Na području općine Vižinada izgrađen je glavni kolektor kanalizacije kroz naselje Vižinada. Općina je financirala izgradnju istog putem kredita čija otplata je u tijeku. Izrađena je projektna dokumentacija i dobivena je građevinska dozvola za izgradnju pročistača otpadnih voda. Projektna dokumentacija i građevinska dozvola glase na 202 komunalno društvo Usluga Poreč zbog čega trenutno nije moguće prijaviti projekt na natječaj IPARD programa, za Mjeru 301. Planirana lokacija pročistača pokazala se neadekvatnom zbog očekivanih neugodnih mirisa, zbog čega će biti potrebne izmjene dijelova glavnog projekta. Potrebne izmjene lokacije i nositelja projekta produžiti će vrijeme potrebno za ishođenje bespovratnih sredstava iz IPARD programa. Općina Karojba nema izgrađenu kanalizaciju na području općine. Za sada ne postoje planovi za izgradnju iste u srednjoročnom razdoblju od tri godine. Osnovni razlozi leže u značajnim ulaganjima u druge infrastrukturne projekte i ograničenim financijskim sredstvima. 2. Planirane nove aktivnosti Na području općine Vižinada poduzeti će se sljedeće aktivnosti u eventualnoj realizaciji projekta izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda a) analiza najboljeg rješenja pri izgradnji pročistača otpadnih voda Potrebno je uzeti u obzir sve karakteristike pročistača koji se mogu pronaći na tržištu a zadovoljavaju osnovne kriterije. Postavljeni kriteriji su što manje širenje neugodnih mirisa, niski troškovi održavanja i rada pročistača, zadovoljavajuće pročišćavanje otpadnih voda. Cijena pročistača neće igrati veliku ulogu obzirom da je moguće cjelokupno ulaganje financirati iz bespovratnih sredstava. Informacije o mogućim pročistačima dobiti će se od potencijalnih dobavljača i izvođača radova. b) izmjene projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekta na natječaj za Mjeru 301 IPARD programa Ukoliko rezultati istraživanja budu zadovoljavajući odnosno ukoliko se pronađe varijanta pročistača koja bi imala prihvatljive troškove održavanja i rada istog, pristupiti će se promjeni projektne dokumentacije. 203 Promijeniti će se lokacija pročistača unutar projektne dokumentacije. Projektna dokumentacija će glasiti na Općinu Vižinada koja će ujedno biti nositelj projekta za realizaciju ulaganja. Po završetku projekta isti se može predati na upravljanje komunalnom društvu Usluga Poreč koje bi bilo tzv. ekonomski operater. c) realizacija projekta izgradnje pročistača otpadnih voda Po promjeni projektne dokumentacije izraditi će se ostala potrebna dokumentacija za prijavu na natječaj za bespovratna sredstva. Potrebno je izraditi investicijski program i elaborat o utjecaju na okoliš. Najzahtjevniji dio prijave čini proces javne nabave kod kojeg će trebati angažirati lokalne arhitekte i građevinske inženjere. Po potpisivanju IPARD ugovora ishoditi će se kredit HBOR-a za realizaciju ulaganja. Kamatna stopa kredita iznosi 4%, rok otplate je 10 godina. Postoji jedna godina počeka u plaćanju glavnice kredita. Po završetku projekta podnijeti će se zahtjev za isplatu Agenciji za plaćanja koja će zatvoriti kredit HBOR-a u cjelosti. Tijekom pripreme projektne dokumentacije potrebno je osigurati financijska sredstva za istu. Troškove ulaganja u projektnu dokumentaciju moguće je refinancirati bespovratnim sredstvima iz programa. d) izrada plana projekata koji se mogu realizirati u idućem petogodišnjem razdoblju Završetkom pretpristupnih fondova EU 2013. godine steći će se uvjeti za korištenje tzv. strukturnih i kohezijskih fondova Europske Unije. Isti će se moći koristiti minimalno još tri sljedeće godine. Obzirom na mogućnosti koje postoje u idućih pet godina za korištenje financiranja javne infrastrukture potrebno je izraditi plan projekata koji će se realizirati u istom razdoblju. Nakon realizacije pročistača moguće je prijaviti nove projekte. Isti mogu biti pojedine trase kanalizacije kroz pojedina naselja u općini. Kada se odrede infrastrukturni prioriteti koji se mogu financirati iz bespovratnih sredstava pristupiti će se pripremi projektne dokumentacije prema prioritetima i financijskim mogućnostima općina. 204 Obzirom da je potencijalno razdoblje financiranja projekata dosta dugo, postoji mogućnost pripreme i realizacije projekata kanalizacije i pročistača voda i na području općine Karojba. Pri tome je potrebno pripremiti dokumentaciju u cjelosti za kanalizaciju i pročistač voda kako bi projekt bio jedinstvena funkcionalna cjelina. U protivnom se neće ishoditi bespovratna sredstva. 3.1.3. Poticanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti 1. Izrada plana zaštite okoliša Izradom plana zaštite okoliša dobiti će se dokument kojim će se definirati osnovne prirodne cjeline na području općina koje je potrebno zaštititi i ekonomski iskoristiti. Na području općina Vižinada i Karojba postoji niz prirodnih cjelina pod zaštitom. Za razvoj općina najvažnije su cjeline Poja u općini Karojba te Brdo Svetog Tome u općini Vižinada. Osnovni ciljevi izrade plana zaštite okoliša: a) zaštititi i revalorizirati prirodne cjeline na području općina b) primijeniti nove tehnologije u uštedi i proizvodnji energije c) istaknuti općine kao suvremene općine koje potiču održivi razvoj i zaštitu okoliša Plan zaštite okoliša trebao bi sadržavati i odrednice o smanjenju emisije štetnih plinova u okoliš na području općina, te odrednice o primjeni energetske učinkovitosti. Doneseni i odobreni plan od strane Vijeća potrebno je i medijski prezentirati. Prezentacijom plana, općine bi se istaknule na području Istarske županije što bi doprinijelo i povećanju financijskih sredstava iz županijskog proračuna u financiranju lokalnih projekata. Isticanjem općina kao suvremenih općina koje potiču održivi razvoj stvorio bi se povoljan imidž na prostoru Istre te s vremenom i Hrvatske i Europske Unije. Imidž općina s poticanjem održivog razvoja doprinijeti će umrežavanju općina s drugim hrvatskim i europskim partnerima. Isto će doprinijeti povećanju mogućnosti iskorištenja bespovratnih sredstava iz europskih fondova. 205 2. Uvođenje energetske učinkovitosti Trend uvođenja energetske učinkovitosti u izgradnji novih objekata i rekontrukciji postojećih sve je intenzivniji. Sve je veći broj javnih institucija koje primjenjuju najnovije tehnologije energetske učinkovitosti u izgradnji objekata. Općine Karojba i Vižinada imaju priliku primjeniti nove tehnologije u rekonstrukciji postojećih objekata. Isto se posebno odnosi na objekte u vlasništvu općina koji trenutno nisu u funkciji. Općina Vižinada ima dva objekta starih škola te objekt u središtu naselja Vižinada koji je nekada imao funciju restorana i kafića. Ujedno u naselju se nalazi i stari Dom za kulturu koji se još kratko vrijeme nalazi u najmu. U situaciji obnove postojećih objekata potrebno je primjeniti tehnologiju energetske učinkovitosti. Isto podrazumijeva kvalitetnu toplinsku izolaciju zidova i krova, ugradnju solarnog svjetla i low – e stakla s niskom toplinskom propusnosti, eventualno korištenje toplinskih dizalica, fotonaponskih ćelija i solarnih kolektora, efikasnih rasvjetnih tijela. Početna ulaganja u primjenu tehnologija uštede energije poskupljuju cjelokupnu investiciju po iskustvenim pokazateljima za okvirno 20%. Povrat dodatnih ulaganja ostvaruje se u razdoblju od 6 do 8 godina, nakon čega se ostvaruju velike uštede u režijskim troškovima. Uštede u režijskim troškovima dugoročno će smanjiti izdatke iz proračuna za istu stavku. Uvođenje energetske učinkovitosti u izgradnju i rad pojedinih objekata doprinijeti će modernom ekološkom imidžu općina. Ekološki imidž općina pozitivno će utjecati na povećanje broja turista na prostoru istih. Primjer energetske učinkovitosti mogu biti prostori općina ili turističke zajednice. 3. Poticanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti - svakodnevne aktivnosti Plan zaštite okoliša može se provoditi kroz poticanje domaćinstava i lokalnih poduzetnika te svakodnevne aktivnosti općina. U prostoru općina mogu se poduzeti aktivnosti koje simboliziraju zaštitu okoliša: 206 - odvojeno skupljanje otpada - zeleno uređenje okoliša općina - postavljanje panoa s planom zaštite okoliša - izrada Povelje zaštite okoliša za općinu - postavljanje panoa sa zaštićenim prirodnim cjelinama na području općina Općine mogu sa ciljem poticanja aktivnosti zaštite prirode realizirati sljedeće aktivnosti: - organizirati javna priznanja i davati nagrade ekološki organiziranim i uređenim poslovnim subjektima na području općina - promovirati ekološke vrijednosti kroz javne govore i istupe djelatnika općina U realizaciji projekata poduzetnika trebale bi se primjeniti postavke energetske efikasnosti i zaštite okoliša. Poduzetnike bi trebalo upoznati s trendovima koji se odvijaju na području Europske Unije koji će imati značajan utjecaj na njihovo poslovanje. Najprikladniji način upoznavanja je održavanje prezentacija i radionica sa istom temom. Kao predavače moguće je pozvati osobe iz Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti ili iz Fonda za zaštitu okoliša. Stanovništvo općine može se okupiti u vidu akcija čišćenja prirode. Postoje pozitivni primjeri istog u drugim naseljima i općinama. Akcije mogu biti u vidu jesenskog ili proljetnog čišćenja općine ili pojedinih naselja u općini. Općine mogu pružiti određenu financijsku pomoć ili pomoć u vidu angažiranja potrebnih strojeva i alata. Akcije se mogu organizirati u suradnji s lokalnim lovačkim društvom, poljoprivrednom udrugom i ostalim zainteresiranim pojedincima. Najveće koristi od uređenja pojedinih naselja imati će iznajmljivači smještaja na području općina. Poticajne aktivnosti mogu uključivati raspisivanje natječaja za oba dvije općine kojima se stanovništvo poziva na davanje ideja i prijedloga za zaštitu okoliša. Najkvalitetnije ideje mogu se ostvariti kroz suradnju općine, lokalnih poduzetnika i udruga te ostalih stanovnika. 207 4. Izgradnja bioplinskog postrojenja Troškovi rasvjete u općini Vižinada u protekloj godini iznosili su 134.039 kuna. U 2009. godini isti troškovi iznosili su 131.843 kune. U općini Karojba troškovi potrošnje električne energije u 2010. godini iznosli su okvirno 95.000 kuna uz dodatne troškove održavanja u iznosu od okvirno 25.000 kuna. Ulaganja u izgradnju opreme za elektroenergetsku distribuciju iznosila su 97.000 kuna. Isti troškovi čine značajnu stavku u ukupnim troškovima općina. Razvojna alternativa istim troškovima je investicija u obnovljive izvore energije čiji bi troškovi kredita bili okvirno na sličnoj razini. Općine imaju mogućnost investirati u obnovljive izvore energije na rok od pet godina u vrijednosti od okvirno 1.000.000 kuna uz uvjet da se cjelokupna potreba za energijom oba dvije općine pokriva iz novih vlastitih izvora energije. Ukoliko bi rok otplate kredita bio deset godina adekvatna vrijednost ulaganja iznosila bi dva milijuna kuna. U razdoblju nakon otplate kredita općine bi svake godine zajedno uštedjele po 250.000 kuna. Isti iznos u stvarnosti bi bio značajno veći obzirom da je potrebno uzeti u obzir i očekivani porast cijene električne energije. Uz realni porast cijene električne energije od prosječnih 5% godišnje, ukupna ušteda za oba dvije općine nakon 10 godina bi iznosila 373.000 kuna. Mogući oblici ulaganja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora su fotonaponske ćelije, male hidroelektrane te bioplinska postrojenja. Obzirom da na području općina postoji značajan biološki resurs kojeg čini otpad u procesu prerade pojedinih poljoprivrednih kultura, ulaganje u proizvodnju bioplina, bioetanola ili biodiesela čini se povoljnim strateškim izborom. Ulaganje u vlastite izvore energije strateško je opredjeljenje općina koje će dugoročno doprinijeti energetskoj samostalnosti njezinih stanovnika. Ulaganje u obnovljive izvore energije smanjiti će ovisnost o vanjskim izvorima te porastu cijene energije. Što više vremena bude prolazilo uštede u troškovima energije će biti veće. Ušteđeni financijski potencijal može se iskoristiti za druge razvojne programe koji donose dodatne prihode općinama i njezinim stanovnicima. Obzirom na veličinu poljoprivrednih površina i značajnu gospodarsku aktivnost u poljoprivredi oba dvije općine mogu zajedničkim snagama izgraditi bioplinsko 208 postrojenje. Isto postrojenje služilo bi za preradu sirovina iz poljoprivredne proizvodnje (grane, trava) te preradu nepoželjnih nusprodukata (gnojivo, uginule životinje). Rezultati prerade su toplinska energija za grijanje prostora te proizvodnja bioetanola, biodiesela, bioplina te električne energije. Proizvodnja električne energije temelji se na preradi prikupljene biomase koja se prerađuje pri čemu se stvaraju određeni plinovi. Plinovi pokreću tzv. plinske turbine koje dalje pokreću električni generator. Mikro plinske turbine mogu biti veličine hladnjaka te imati snagu od 25 do 500 KW. Pozitivne strane projekta su mogućnost financiranja iz bespovratnih sredstava fondova Europske unije. Iz programa IPARD, Mjera 302 moguće je financirati do 50% ukupnih ulaganja bespovratno, maksimalno 335.000 eura. Za ostatak ulaganja u okviru programa, moguće je dobiti kredit na razdoblje od 12 godina, s dvije godine počeka i fiksnom kamatnom stopom od 2%. Za financiranje iz bespovratnih sredstava potrebno je osnovati poljoprivrednu zadrugu u kojoj bi općine imale maksimalno 25% udjela u vlasništvu. Zadruga bi morala zadovoljavati uvjete mikro poduzeća. Članovi zadruge mogu biti poljoprivrednici i drugi zainteresirani na području općina Vižinada i Karojba. Obzirom da bi isti projekt bio zajednički za oba dvije općine postoji mogućnost financiranja iz županijskog proračuna i proračuna pojedinih ministarstava. Izgradnjom bioplinskog postrojenja otklonili bi se problemi zbrinjavanja poljoprivrednog otpada čime bi se značajno uštedilo u potrebnim ulaganjima u zbrinjavanje istog. Postrojenje bi ovisno o kapacitetu moglo zbrinjavati i otpad susjednih općina čime bi se povećao prihod od strane prodaje električne energije Hrvatskoj elektroprivredi. Moguće poteškoće mogu se javiti u primjeni zakona o prodaji električne energije Hrvatskoj elektroprivredi. Iz istog razloga potrebno je razraditi opcije proizvodnje biodiesela i bioplina te istražiti tržište i realizirati predugovore prije ulaska u projekt. 209 Postoji mogućnost i izgradnje toplana za grijanje prostora. Pozitivna strana ovog projekta je mogućnost financiranja projekta u 100% iznosu ulaganja, maksimalno do 7 milijuna kuna. Općina mora biti nositelj i 100% vlasnik projekta. Nije moguće prijaviti projekt kao zajednički projekt oba dvije općine. Potrebno je sklopiti ugovor o otkupu sirovine za rad toplane na razdoblje od minimalno dvije godine. 5. Korištenje hidroenergije za proizvodnju električne energije Na području oba dvije općine, posebno općine Vižinada postoji mogućnost korištenja hidroenergije za zadovoljavanje vlastitih potreba za energijom. Obzirom na značajnu potrošnju energije i rastuću cijenu, korištenje vlastitih izvora dugoročno će smanjiti troškove i povećati samostalnost općina i njihovih stanovnika. Na području oba dvije općine, po pretpostavci obzirom na raspoložive vodene resurse postoji mogućnost izgradnje jedne ili više mikro ili mini hidroelektrana. Snaga mikro hidroelektrana kreće se do 50 kW, mini hidroelektrana do 500 kW te malih hidroelektrana do 5.000 kW. Ukupna ulaganja kreću se između 1.000 i 3.000 EUR po kW instalirane snage. Najveći dio ulaganja odnosi se na opremu (elektro i strojarska oprema i radovi) u iznosu od okvirno 45% ukupnih ulaganja, na izgradnju objekta odnosi se 35% a preostalih 20% na ostala ulaganja i troškove financiranja. Prednosti projekta su mali troškovi održavanja, mogućnost navodnjavanja iz projekta i stvaranje ribnjaka, ne postoji potreba za dobavom sirovina kao kod drugih izvora energije. Vijek projekta je gotovo neograničen, projekt ne utječe na ekološku ravnotežu prirodnog sustava. U Hrvatskoj proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora definiraju sljedeći zakoni i uredbe: - Zakon o energiji, - Zakon o tržištu električne energije - Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti - Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 33/2007), 210 - Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (Narodne novine br. 33/2007), - Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija (Narodne novine br. 33/2007), - Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 67/2007) i - Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (Narodne novine br. 67/2007). Pripremne aktivnosti za izgradnju mikro hidroelektrane su sljedeće: - istražiti lokacije unutar područja općina koje su pogodne za proizvodnju hidroenergije - izraditi predinvesticijske studije koje će pokazati isplativost pojedinih lokacija i vrijednosti ulaganja - izraditi početnu tehničku dokumentaciju - osigurati otkup električne energije iz elektrane - izraditi idejni projekt - osigurati izvore financiranja - izraditi glavni projekt - ishoditi građevinsku dozvolu - započeti izgradnju mikro hidroelektrane 6. Uspostavljanje međunarodne suradnje s europskim gradovima i općinama Uspostavljanje suradnje s europskim gradovima i općinama doprinijeti će povećanju mogućnosti kandidiranja na pojedine fondove Europske Unije. Jedan od osnovnih kriterija dodjele sredstava je kvaliteta i broj ponuđača unutar jednog projekta. Umrežavanje gradova i općina te povezanih institucija značajno doprinosi broju bodova koje projekt dobiva u postupku bodovanja i rangiranja projekata. Uspostavljanje suradnje s drugim općinama i gradovima u zemljama Europske Unije doprinijeti će povećanju prelijevanja know howa u izradi projektnih prijedloga za EU fondove. 211 U procesu uspostavljanja suradnje potrebno je pojačati postojeću suradnju te iskoristiti kontakte za zajedničke projekte. Općine i gradovi s kojima je već uspostavljena inicijalna suradnja mogu se uključiti u zajedničke projekte za ishođenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Općina Vižinada trenutno sudjeluje u programu Revitas, uz pripremne aktivnosti za program Građani za Europu. Oba dvije općine imaju mogućnost sudjelovanja u prekograničnim projektima sa Italijom i Slovenijom, u programu Kultura, IPARD, te eventualno programima Progress i SEE. U sljedećih nekoliko godina najveći naglasak će biti na programima zaštite okoliša i uspostavljanju suradnje europskih gradova i općina. Po završetku pretpristupnih programa EU (2013. godina) uslijediti će tzv. kohezijski i strukturni fondovi. U istima će veliku ulogu imati izgradnja turističke infrastrukture. Aktivnosti unutar uspostavljanja međunarodne suradnje: a) definirati gradove i općine s kojima već postoji uspostavljen neki oblik suradnje b) definirati projekte u kojima bi mogli sudjelovati općine Vižinada i Karojba te općine i gradovi s kojima postoji neki oblik suradnje c) pronaći programe i istražiti mogućnosti financiranja pojedinih projekata iz hrvatskih ili EU fondova d) uspostaviti suradnju s novim gradovima i općinama koji se uklapaju u zajedničke projekte i pojedine fondove EU e) pripremiti zajedničke projekte i prijaviti ih na pojedine fondove EU 212 Prioritet 3.2. Progresivna demografska politika Mjere 3.2.1. Povećanje nataliteta na području općina 3.2.2. Poticanje doseljavanja novih mladih obitelji i ostanak postojećih 3.2.3. Doseljavanje stranih državljana 213 3.2.1. Povećanje nataliteta na području općina Prema najnovijem popisu stanovništva u proteklih deset godina na području općine Vižinada došlo je do porasta broja stanovnika. Na području općine živi okvirno 30 stanovnika više u odnosu na razdoblje prije deset godina. Na području općine Karojba došlo je do pada broja stanovnika. Na području općine Karojba danas živi okvirno 50 stanovnika manje nego u razdoblju prije deset godina. Najveće smanjenje broja stanovnika je u naselju Karojba (54 stanovnika manje). Pozitivan trend bilježi maselje Škropeti koje je postalo naselje s najvećim brojem stanovnika u općini (27 stanovnika više). Broj stanovnika jedan je od najvažnijih čimbenika u daljnjem gospodarskom, kulturnom i ostalim vidovima razvoja. Otvaranje lokalnih vrtića u Vižinadi i Karojbi doprinosi povećanju broja djece. Roditelji imaju niže troškove prijevoza djece, djeca će se vezati u odrastanju za lokalnu sredinu. Većina će završiti osnovnu školu na području općina. Ostanku djece i mladih doprinijelo bi i otvaranje odjela neke od poslovnih škola u Puli ili Rijeci na području općina. Isto se odnosi na škole srednjeg i visokog obrazovanja. Program pojedinih odjela visokog obrazovanja može biti vezan za poljoprivredu, ruralni turizam i obrtništvo. Otvaranje odjela privuklo bi i mlade iz drugih susjednih općina sa sličnom strukturom gospodarstva čime bi odjeli mogli biti profitabilni za matična sveučilišta. Povećanju nataliteta doprinijeti će i otvaranje jaslica u općinama. Otvaranje istih dodatni je trošak za općine, međutim dugoročno bi trebalo biti isplativo za daljnji razvoj lokalne sredine. Više mladih donosi i više aktivnosti, obrazovanja i znanja te novih projekata na području općina. Mladi i njihov ostanak osiguravaju nastavak obiteljskih tradicija lokalnog područja, prvenstveno vinarstva, maslinarstva i uzgoja pojedinih drugih poljoprivrednih kultura. 214 Pozitivne rezultate natalitetne politike potrebno je prezentirati javnosti čime će se stvoriti imidž pronatalitetnih općina. Stvoreni imidž dodatno će potaknuti povećanje nataliteta te doseljavanje mladih obitelji. Općine bi za svako novorođeno dijete trebale osigurati određeni novčani iznos kao poticaj. Za treće ili svako sljedeće dijete poticaji bi trebali biti novčano veći (15.000 kuna za treće, 25.000 kuna za svako četvrto ili sljedeće dijete). Aktivnosti poticanja nataliteta: a) novčani poticaji za novorođenu djecu b) otvaranje jaslica u općinama c) javno prezentiranje pozitivnih rezultata u natalitetu d) osnivanje odjela visokih učilišta na području općina 3.2.2. Poticanje doseljavanja novih mladih obitelji i ostanak postojećih Nove mlade obitelji donose nove aktivnosti i razvoj u postojeću lokalnu sredinu. Ukoliko dolaze iz naprednijih sredina mladi ljudi donose nova znanja koja se mogu primijeniti u lokalnom gospodarstvu i lokalnoj društvenoj zajednici. S mladim obiteljima povećava se i broj djece, povećava se natalitet na lokalnom području. Oživljavaju gospodarske, kulturne, sportske, obrazovne aktivnosti. Ostanak mladih obitelji osigurava dugoročnu egzistenciju postojećeg gospodarskog i društvenog života. Osnovni motivi dolaska mladih obitelji u lokalno područje općina Karojba i Vižinada su pozitivan imidž Istre kao makro odredišta za život, mogućnost zapošljavanja u većim gradovima na zapadnoj obali Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad) ili u gradu Pazinu, život u ruralnoj sredini uz visoku razinu sigurnosti za djecu i miran život u prirodnoj okolini. Postoji mogućnost ostvarenja dodatnog prihoda kroz iznajmljivanje smještaja turistima ili kroz uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura. Postojanje jaslica, vrtića, škole, kulturnih i sportskih aktivnosti dodatno doprinose doseljavanju mladih. Značajni čimbenici privlačnosti su i blizina mora odnosno povoljne klimatske prilike. 215 Cijena građevinskog zemljišta, kuća i stanova u odnosu na druge potencijalne lokacije u velikoj mjeri odlučuje o dolasku. Postojanje gospodarskih aktivnosti na lokalnom području kao osnove za ostvarenje osnovnog ili dodatnog izvora prihoda doprinose ostanku i dolasku novih mladih obitelji. Općine će inzistirati na razvoju ruralnog turizma kao jednom od značajnih osnovnih i dodatnih izvora prihoda. Za istu djelatnost postoje kvalitetni resursi na lokalnom području (povoljna cijena zemljišta, očuvan prirodni okoliš, atraktivnost odredišta za turiste, značajan broj postojećih objekata za odmor). Aktivnosti koje će doprinijeti ostanku i dolasku novih mladih obitelji: a) prodaja postojećih objekata u vlasništvu općina koji se mogu rekonstruirati i koristiti za stanovanje obitelji b) prodaja građevinskog zemljišta u vlasništvu općina po prihvatljivim cijenama i uvjetima c) davanje stipendija učenicima i studentima d) prezentiranje jasne Strategije razvoja ruralnog turizma e) prezentiranje Projekta ukupnog razvoja s prioritetima i mjerama za dolazak novih mladih obitelji i ostanak postojećih f) promidžbene aktivnosti za dolazak novih obitelji (oglašavanje na internetu – pay per click) Pojedine općine u Lici i Slavoniji daju novim obiteljima besplatno građevinsko zemljište i materijal za gradnju kuća uz uvjet da se nastane i ostanu na njihovom području. Općine Karojba i Vižinada nemaju potrebe za besplatnim davanjem zemljišta i materijala za gradnju obzirom da posjeduju druge značajne konkurentne resurse (razvijeno gospodarstvo u okolici, kvalitetan imidž Istre, blizina mora i ugodna klima, značajna razina razvijenosti ruralnog turizma). Na području Općine Vižinada svih 11 studenata dobiva stipendije. Stipendije se mogu ponuditi i za pet ili deset najboljih učenika koji pohađaju treći ili četvrti razred srednje škole. Stipendije je potrebno vezati za ostanak u lokalnoj sredini ili za povrat novca u višestrukom iznosu. Ukoliko se mladi ipak odluče za odlazak veći povrat 216 novca osigurati će financiranje većeg broja učenika i studenata u sljedećim godinama ili porast vrijednosti stipendija. Isto će doprinijeti većem postotku ostanka mladih u lokalnoj sredini po završetku srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja. 3.2.3. Doseljavanje stranih državljana Dolazak stranih državljana srednje dobi i visoke platežne moći neće izravno značajnije utjecati na natalitet i broj stalnih stanovnika u općinama. Strani državljani pretežno dolaze sa ciljem kupnje objekata za odmor ili njihove izgradnje. Najveći broj boravi na području općina samo tijekom ljetnih mjeseci. Pozitivan utjecaj dolaska stranih državljana je potrošnja istih tijekom ljetnih mjeseci, doprinos pozitivnom imidžu općina te dolazak većeg broja stranih turista. Strani državljani će se privući: - uspostavljanjem suradnje s pojedinim agencijama za prodaju nekretnina sa inozemnim kontaktima, - navođenjem prednosti života na području općina na web stranicama za strane državljane, - navođenjem poznatih stranih državljana koji borave na području općina, - oglašavanjem na stranima portalima i - putem pay per click oglašavanja. 217 Prioritet 3.3. Očuvanje kulturnog identiteta Mjere 3.3.1. Održavanje i razvoj postojećih kulturnih manifestacija 3.3.2. Obnova objekata i primjena istih u kulturne svrhe 218 3.2.1. Održavanje i razvoj postojećih kulturnih manifestacija Općine Vižinada i Karojba obzirom na svoje kulturne potencijale imaju mogućnost izdvojiti se od ostalih općina središnje Istre te Istre u cjelini. Inzistiranje na očuvanju jedinstvenog kulturnog naslijeđa doprinijeti će prepoznatljivosti općina prvenstveno u turističkom smislu. Udruga Valigaštar u Karojbi čuvar je kulture lokalnog područja. U Vižinadi je osnovana Katedra Čakavskog sabora. Postojeće udruge u kulturi potrebno je uključiti u turistički razvoj. Iste bi trebale aktivno sudjelovati u razvoju kulturnog turizma općina. Za uzvrat, udruge bi trebale imati i financijske koristi od svog rada. Znanja o lokalnoj kulturi i tradiciji potrebno je iznijeti turistima. Isti su spremni platiti priče o povijesnim legendama i tradicionalnim običajima lokalnog kraja. Aktivnosti: 1. Prikupiti povijesne priče i legende iz lokalnog kraja oba dvije općine 2. Prikupljene priče iz povijesti sažeti u knjigu 3. Osmisliti tematske putove vezane za lokalne legende 4. Izraditi brošure, letke i video zapise o tematskim putovima (Putovi povijesti i tradicije Karojbe i Vižinade) Na području općine Vižinada održava se niz kulturnih manifestacija (Verši na šterni, Slatka Istra, Susreti limene glazbe Istre). Iste posjećuje više tisuća posjetitelja i značajni su događaji i atrakcije za turiste na lokalnom i istarskom području. Na području općine Karojba značajna kulturna manifestacija je Put Istarskog razvoda. Unutar iste manifestacije održava se čitanje različitih literarnih djela. Posljednje djelo je knjiga pod nazivom Karojba – od Sopajca do Šublente. Na području općine Vižinada aktivni su crkveni zbor, školski zbor te dječji zbor Zajednice Talijana (Minicantanti). Unutar manifestacija potrebno je osmisliti aktivnosti i investicije koji će osigurati i financiranje iz državnog proračuna. Dodatni izvori financiranja doprinijeli bi porastu 219 broja posjetitelja manifestacija te bi pozitivno utjecali na broj turističkih noćenja u oba dvije općine. Aktivnosti: 1. istražiti mogućnosti financiranja manifestacija i uvjete pojedinih natječaja 2. izraditi projekte za pojedine manifestacije 3. prijavljivati kontinuirano projekte na natječaje 4. realizirati projekte 3.2.2. Obnova objekata i primjena istih u kulturne svrhe Na području općine Vižinada postoji Dom kulture koji ima potrebu za značajnom adaptacijom. U istom prostoru prije dvadesetak godina održavane su kulturne manifestacije i priredbe za potrebe lokalnog stanovništva. U proteklom razdoblju Dom je dan u najam obzirom da nisu postojala financijska sredstva za obnovu istog. Tijekom razdoblja najma obnovljen je krov objekta, međutim postoji potreba za uređenjem cjelokupnog interijera, te instalacijom nove opreme za ozvučenje. Postoji mogućnost obnove objekta kao zajedničkog projekta Općina Vižinada i Karojba. U projekt obnove Doma mogu se uključiti i druge susjedne općine koje nemaju sličan prostor a imaju potrebe za održavanjem kulturnih manifestacija. Udruženjem financijskih sredstava više općina lakše i brže bi se realizirala obnova objekta te bi se isti stavio u funkciju. Model ulaganja i koristi potrebno je osmisliti i predložiti ga na usvajanje zainteresiranim općinama. Pozitivne strane udruživanja općina u obnovi objekta su mogućnost ishođenja financijskih sredstava iz županijskog proračuna i proračuna pojedinih ministarstava. Vjerojatnost ishođenja raste obzirom da se radi o zajedničkom projektu više općina. Koristi susjednih općina su da uz relativno niska ulaganja mogu osigurati prostor za održavanje kulturnih manifestacija iz svog područja, odnosno prostor za održavanje vježbi kulturno umjetničkih i folklornih društava. Postoji mogućnost dogovora o oslobađanju plaćanja korištenja prostora za općine koje ulažu u obnovu Doma ili o značajno povoljnijoj cijeni. 220 Aktivnosti: a) izraditi troškovnik za obnovu Doma kulture u Vižinadi b) istražiti potrebe susjednih općina i zainteresiranost za ulaganja u obnovu Doma c) izraditi model ulaganja i koristi za sve općine i prezentirati ga svim općinama d) izraditi predugovor e) prijaviti projekt za financiranje iz županijskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture f) realizirati obnovu Doma Ukoliko se ne uspije izraditi zajednički model financiranja obnove Doma kulture postoji mogućnost prijave istog na različite programe fondova Europske unije. Prednost ovog načina financiranja je samostalnost Općine Vižinada u raspolaganju prostorom Doma. Nedostatak je sigurno duže razdoblje realizacije i nešto teže ishođenje bespovratnih sredstava. Postoji mogućnost i da više općina zajednički kandidira više objekata koji bi činili određenu funkcionalnu cjelinu. Općina Vižinada kontinuirano ulaže u obnovu crkve Svetog Jeronima proteklih nekoliko godina. Otkupljena je zgrada u središtu mjesta koja se između ostalih javnih potreba namjerava urediti za potrebe javne knjižnice. U tijeku je izrada detaljnog plana uređenja glavnog trga naselja Vižinada unutar kojeg je planirana rekonstrukcija dvije zgrade. Cilj plana je povratiti izvorni izgled gradskog trga. U 2010. godini općina Vižinada otkupila je palaču Maraston u kojoj je planirana izgradnja galerije. Dio sredstava za obnovu dobiti će se iz županijskog proračuna. Cilj je ishoditi dodatna sredstva iz državnog proračuna. Općina se zahvaljujući istom projektu uključila u program REVITAS, iz kojeg će dobiti određena bespovratna sredstva. Cilj općine je kvalitetnije iskoristiti sakralne objekte, posebno crkve Sv. Marije od Božjeg polja, crkvu Župe Vižinada, crkvu Župe Ritošin Brig te crkvu Svetog Jeronima u turističke svrhe (kulturni turizam). 221 Prioritet 3.4. Razvoj obrazovanja i sportskih aktivnosti Mjere 3.4.1. Moderno osnovno školstvo i aktivnosti mladih 3.4.2. Projekti cjeloživotnog učenja i obrazovnih centara 3.4.3. Očuvanje i razvoj sportskih aktivnosti 222 3.2.1. Moderno osnovno školstvo i aktivnosti mladih 1. Uvođenje dodatne nastave sa sadržajima vezanim za lokalnu sredinu Izmjene nastavnog programa sa ciljem uvođenja tema vezanih za lokalno područje postići će se izravnim kontaktom načelnika oba dvije općine s ravnateljima osnovnih škola. Ravnatelji bi dogovorene smjernice trebali prenijeti na nastavnike i profesore u školama. Obzirom da je nastavni program za osnovno školstvo definiran na nacionalnoj razini, ne postoje velike mogućnosti utjecaja na isti. Određene mogućnosti mogu se realizirati u vidu sadržaja izvanrednih aktivnosti ili tzv. dodatne nastave za učenike. Sadržaj dodatne nastave može biti vezan za razvoj općine u obliku koji je jednostavan, zanimljiv, koristan te prilagođen uzrastu djece u školi. Tematika dodatne nastave može uključivati učenje o kulturnim vrijednostima lokalnog kraja, prirodnim zaštićenim cjelinama, pojedinim temama iz ruralnog turizma. Pohađanje istih sadržaja od strane učenika vezati će djecu i mlade za lokalno područje. Daljnji pozitivan rezultat je dobivanje znanja o lokalnim vrijednostima i resursima već u najranijoj dobi. 2. Organiziranje izleta na pojedine lokacije na području oba dvije općine Unutar nastave u osnovnim školama postoji mogućnost organiziranja kraćih izleta za učenike. Na izletima učenici mogu posjetiti pojedine važne kulturne objekte i prirodne cjeline na području općina, pojedine objekte za ruralni turizam. 3. Uvođenje tematike u nastavni program povezane s lokalnom sredinom Značajan dio nastavnog programa u osnovnim školama čini pisanje različitih sastavaka i tzv. pisanih zadaća. Tema istih sastavaka u određenom udjelu mogu biti teme iz lokalne sredine (ruralni turizam, zaštita prirode, vinarstvo, maslinarstvo, uzgoj lavande, kupusa, krumpira; teme iz lokalne seoske sredine). Pojedine radove potrebno je i nagraditi izlaganjem u prostorijama općina. 223 Utjecaj na temu sastavaka i zadaća trebao bi doći od strane nastavnika i profesora u školama. 4. Poticanje aktivnosti mladih Mladi su osnovna pretpostavka razvoja. Uključivanje mladih u lokalne razvojne i društvene tijekove doprinijeti će ostanku istih te bržem gospodarskom razvoju. Za održavanje redovitih aktivnosti mladih potrebno je osigurati prostor i sredstva za rad. a) Nalaženje prostora za mlade Prostori za okupljanje mladih zamišljeni su kao mjesto održavanja raznih aktivnosti za mlade: - likovne i scenske aktivnosti - glazbene večeri - susreti - radionice - instrukcije i pripreme za državne i prijemne ispite - organiziranje koncerata - organiziranje predavanja - organiziranje izložbi - organiziranje izleta - performanse - predstave - projekcije filmova - literarne večeri - sportski turniri - ekološke akcije - proslava jubileja - kreativne radionice - humanitarne akcije - klupski sadržaji - zabavni sadržaji - internet radionice. 224 Programi klubova za mlade trebali bi pružiti mladima kvalitetne informacije o specifičnim pitanjima od njihova interesa, tj. o mogućnostima koje pruža lokalna zajednica (školovanje, visoko obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvene ustanove, neformalno obrazovanje, dostupni programi za slobodno vrijeme). Prostorom mladih može upravljati Udruga mladih. Udruga se može osnovati na inicijativu općina i uz njihovu stručnu pomoć. b) Uređivanje prostora mladih Prostor je moguće urediti kroz inicijative mladih, korisnika prostora: a) volontersko uređivanje prostora od samih mladih b) traženje sponzora s područja općina koji bi im ustupili potreban materijal ili usluge (boja za bojanje, popravci, lampe i slično) c) traženje donacije za računala, projektor, kopirni uređaj, faks uređaj, telefon, flip chart, namještaj i drugi potreban materijal za adekvatno djelovanje Udruge i mladih c) Savjet mladih općina Karojba i Vižinada Mladi prema dobnoj strukturi podrazumijevaju osobe od 15 do 29 godina. Savjet za mlade sastavljen je od mladih iz navedene dobne skupine s prebivalištem na području općina Vižinada i Karojba. Savjet bi trebao činiti predstavnik srednjih škola, predstavnik studenata koji studiraju u općinama (ako studiraju), predstavnik studenata koji studiraju u drugim mjestima (Pula, Rijeka, Zagreb, Trst, Padova, Bologna, Venezia, Milano, Ljubljana), predstavnik udruga mladih (iz svake udruge ili kluba po jedan predstavnik), predstavnik sportskih udruženja i klubova. U Savjetu mladih mogu biti i drugi mladi koji će donijeti dobrobit razvoju. Glavni smisao Savjeta je savjetovanje općinskih vijeća Općine Karojba i Općine Vižinada. Savjet bi trebao skrenuti pažnju općinskim upravama na probleme i potrebe mladih te osmišljavanje rješenja pojedinih problema. 225 Savjet treba intenzivno djelovati. Sastanci bi trebali biti na tjednoj razini. Aktivnosti bi trebale biti podijeljene po skupinama i radnim odborima. Odbori mogu obuhvaćati područje obrazovanja, likovne kulture, glazbene kulture, filma, kazališta, plesa i scene, poduzetništva, zapošljavanja, zdravlja. Moguće je osnivanje i ostalih odbora utvrđenih od samog Savjeta. 3.2.2. Projekti cjeloživotnog učenja i obrazovnih centara 1. Organiziranje odjela za ruralni turizam/vinarstvo/maslinarstvo Postojanje odjela za višu ili visoku poslovnu školu doprinijelo bi ostanku mladih u lokalnoj sredini. Osnivanje odjela pozitivno bi utjecalo i na imidž oba dvije općine na području Istarske županije. Obzirom da u središnjoj Istri ne postoje slični odjeli velika je vjerojatnost gravitiranja mladih svih općina prema novo osnovanom odjelu. Za realizaciju osnivanja novog odjela potrebno je uspostaviti kontakt sa Ekonomskim fakultetom u Puli, eventualno fakultetima u Opatiji (Fakultet za hotelijerstvo i turizam) i u Rijeci. Poteškoće koje se mogu javiti su prostor za predavanje i putni troškovi predavača. Odjel bi svojom tematikom trebao biti vezan prvenstveno za ruralni turizam. Ista tematika zajednička je svim općinama središnje Istre. Za pretpostaviti je da se svake godine u odjel može upisati dvadesetak studenata iz područja središnje Istre. S vremenom postoji mogućnost upisa i studenata iz drugih krajeva Hrvatske koje zanima ista tematika. Dolazak studenata iz udaljenijih krajeva oživio bi usluge iznajmljivanja izvan glavne turističke sezone. Obzirom da do sada nije otvoren niti jedan sličan odjel na području središnje Istre općina u kojoj bude organiziran isti “pokupiti” će sve prednosti novo stvorenog kvalitetnog imidža. Prostor za održavanje nastave može biti u prostoru Zajednice Talijana u Vižinadi. Za manji broj studenata mogu se koristiti i prostori općina odnosno za veći broj prostori osnovnih škola u oba dvije općine. 226 2. Organiziranje i poticanje cjeloživotnog učenja Cjeloživotno učenje podrazumijeva kontinuirano posjećivanje edukacija, tečajeva, seminara, prezentacija i radionica tijekom cijelog životnog vijeka. Kontinuirano učenje doprinosi povećanju radnih sposobnosti i povećava mogućnosti zapošljavanja. Kontinuirane poslovne edukacije doprinose ostvarenju boljih financijskih rezultata poduzetnika. Tehničke edukacije doprinose povećanju konkurentnosti na prodajnom tržištu. Na području općina Karojba i Vižinada moguće je realizirati edukacije i radionice sa sljedećim sadržajima: - Osnove informatičke pismenosti - Napredna informatička znanja - Učenje stranih jezika (engleski, njemački, španjolski) - Edukacije o uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog ulja - Edukacije o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina - Napredni marketing za ruralni turizam - Napredni marketing za MSP i obrtnike - Povoljni izvori financiranja na tržištu (EU fondovi i krediti) - Postrojenja za energetsku učinkovitost (bioplin, fotonaponske i solarne ćelije, toplinske pumpe) - Kultura (sakralni spomenici, ceste kulture) - Nove tehnologije u poljoprivredi - Edukacije za mlade Cjeloživotno obrazovanje može se potaknuti uspostavljanjem suradnje općina s pojedinim institucijama aktivnim u istoj djelatnosti. Troškovi obrazovanja pojedinaca s područja općina za određene teme (ruralni turizam) mogu se subvencionirati. 3.2.3. Očuvanje i razvoj sportskih aktivnosti Na području općine Vižinada postoji izgrađena sportska dvorana. Uz sportsku dvoranu nalazi se malonogometno igralište. Izgrađeno je i nogometno igralište, te igralište za boćanje. 227 Na području općine Karojba u tijeku je izgradnja sportske dvorane prvenstveno za potrebe učenika osnovne škole. Sportska dvorana će se izgraditi uz prostor postojeće zgrade osnovne škole u naselju Karojba. Vrijednost ulaganja u sportsku dvoranu u Karojbi iznosi okvirno 5 mil. kuna od čega će nadležno Ministarstvo financirati 3,25 milijuna kuna, Županija Istarska dodatnih 300.000 kuna a ostatak će financirati Općina Karojba iz vlastitih sredstava. Biciklističku i stazu za pješačenje Parenzanu potrebno je kontinuirano kvalitetno održavati. Najveći dio troškova održavanja nerazvrstanih cesta u općini Vižinada odnosi se na trasu Parenzane. Općina Karojba u proteklih pet godina nije ulagala u održavanje Parenzane zbog nedostatka financijskih sredstava. Već 15 godina, svake godine na području općine Vižinada održava se biciklistički maraton «Parenzana». Maraton se održava za vrijeme svetog Jeronima, zaštitnika Vižinade. Na maratonu sudjeluje više stotina domaćih i inozemnih biciklista. Maraton predstavlja značajnu turističku atrakciju. Dionica Parenzane koja prolazi kroz općine Vižinada i Karojba, ima potencijal postati najljepši i najrazvikaniji dio Parenzane u cjelini. Za postizanje istog cilja potrebno je uredno održavati trasu (površinski dio) te posebno urediti dio uz samu stazu. Uz trasu Parenzane može se posaditi raznoliko cvijeće (ruže, orhideje, tulipani i drugo cvijeće). Mogu se izraditi svodovi od cvijeća, različite cvjetne garniture i oblici koji će privući još veći broj turista. Parenzanu je potrebno urediti do te razine da je posjetiteljima prihvatljivo plaćati ulaznice za njeno korištenje. Ukoliko oba dvije općine krenu s uređivanjem Parenzane uz određenu medijsku pozornost i izradu brošura, letaka i reklamnih panoa postoji mogućnost postizanja dobrog efekta za cjelokupni imidž općina. Pozitivne strane ovog projekta su potrebna relativno niska ulaganja za uređenje pojedinih dionica uz trasu Parenzane (do 50.000 kuna), mogućnost financiranja projekta velikim dijelom iz županijskog i državnog proračuna kao zajedničkog projekta oba dvije općine. Značajan dio trase moguće je urediti uz sponzorstvo pojedinih rasadnika koji mogu zasaditi vlastite sadnice bez novčane naknade. Za uzvrat na ulazu u pojedine dionice mogu se navesti na 228 tabelama imena pojedinih rasadnika ili u slučaju većih sponzorstava određene dionice mogu se nazvati po pojedinim rasadnicima. Projekt uređenja okoliša uz trasu Parenzane može se prijaviti u projekte ROP-a Istarske županije. Na području oba dvije općine aktivno je nekoliko sportskih klubova. Na području općine Karojba aktivno je Sportsko društvo Škropeti, sa sjedištem u Škropetima. Za potrebe istog društva planirana je izgradnja svlačionica s višenamjenskom upotrebom uz rukometno igralište. Za izgradnju svlačionice osigurano je 320.000 kuna u proračunu u idućem razdoblju. U sportskom društvu najaktivniji su mlađi uzrasti rukometašica. Općina ne posjeduje dovoljno vlastitih sredstava za razvoj drugih sportskih aktivnosti, posebno nogometnog kluba. Godišnje donacije iz proračuna za Sportsko društvo Škropeti iznose okvirno 20.000 kuna dok se za sportsko društvo Trviž donacije kreću od 4.000 do 5.000 kuna. U sportskom društvu Trviž trenira nogomet veći broj djece s područja općine Karojba. U općini Vižinada aktivni su nogometni klub i klub za boćanje. Donacije iz proračuna u 2010. godini iznose 115.000 kuna za nogometni klub te 27.000 kuna za klub za boćanje. U tekućoj godini planirano je 130.000 kuna za nogometni klub te 30.000 kuna za klub za boćanje. Najveći problem koji se javlja u radu klubova je ograničen broj članova. Svaki novi član značajan je za opstanak i razvoj klubova. Određene marketinške aktivnosti mogle bi doprinijeti povećanju broja članova oba dva kluba. Povezivanje s općinom Karojba u kojoj postoji određeni broj osoba sa interesom za nogometom doprinio bi razvoju nogometnog kluba. Obzirom na ograničeni broj stanovnika oba dvije općine cilj je održati postojeće sportske klubove, udruge i inicijative. Za realizaciju novih sportskih ideja, aktivnosti, udruga i klubova postoji mogućnost udruživanja oba dvije općine. Pojedini klubovi mogu imati članove iz oba dvije općine čime bi isti ojačali, financijski i kadrovski. 229 C Strateški razvojni projekti Strateški projekti za razvoj: Projekt 1: Ruralni turizam «Kuća za odmor» Projekt 2: Uzgoj lavande Projekt 3: Uzgoj ovaca Projekt 4: Uzgoj krumpira Projekt 5: Uzgoj kupusa Projekt 6: Uzgoj konzumnih puževa Projekt 7: Uzgoj smokve Projekt 8: Uzgoj vinove loze – proizvodnja vina Projekt 9: Uzgoj maslina i proizvodnja maslinovog ulja Projekt 10: Eko Park Sv. Toma i zona Liškovac - Vižinada Projekt 11: Staza za motokros Projekt 12: Kamp Vižinada Projekt 13: Biciklistički turizam 231 1. Strateški projekt – Ruralni turizam «Kuća za odmor» Osnovne pretpostavke za projekt «Kuća za odmor» Unutrašnjost Istarske županije odnosno ruralna područja postala su područja zanimljiva za turizam u posljednjih 5-6 godina. Objekti u unutrašnjosti Istre su zanimljivi turistima koji žele boravak u netaknutoj prirodi i mirnoj ruralnoj sredini. Ciljani segment gostiju ovisi od objekta do objekta te se kreće od osoba niže platežne moći do osoba najvišeg platežnog razreda. Uređenje interijera i eksterijera objekata te dodatne usluge koje se pružaju značajan su segment u definiranju ciljane skupine gostiju. Turistička sezona u unutrašnjosti Istre traje duže nego u priobalnom području obzirom na ponudu drukčijih sadržaja od mora i sunca. Potencijalni sadržaji: velik broj staza za šetnje i bicikliste, sudjelovanje u raznim berbama (grožđe, masline, šparoge, gljive), mogućnost držanja kućnih ljubimaca u smještajnom objektu (psi i mačke), prisutnost domaćina u nekim objektima koji gostima stoje na usluzi. Prodaju smještajnih kapaciteta potencijalni investitori trebali bi ugovoriti s nekom od turističih agencija ili s turoperatorima npr. Novasol, Kompas, Uniline, Atlas, Generalturist i drugi. Izrada internetske stranice na kojoj bi se predstavio objekt omogućila bi veću popunjenost objekta te veću cijenu koja bi se mogla postići izravnom prodajom obzirom na proviziju turističkih agencija i turoperatora. U prikazanom projektu kuće za odmor osnovna pretpostavka je da potencijalni investitor posjeduje ruševnu kuću koja se može preurediti u kuću za iznajmljivanje turistima i tako investitoru osigurati značajni dodatni prihod. Veličina objekta prikazanog u projektu iznosi okvirno 120 m2 i sadrži četiri spavaće sobe odnosno mogla bi ugostiti osam osoba. Za početak investitor bi trebao izvršiti ulaganja u uređenje i opremanje. Ukupno ulaganje u projektu iznosi 202.700 eura. Postojeći objekt od 120 m2 procijenjen je na okvirno 102.000 eura (850 eura po m2). Ukoliko investitor posjeduje manji iznos vlastitih sredstava koji uključuje i vlastitu opremu i namještaj (okvirno 14.000 eura ukupne vrijednosti) trebao bi ishoditi kredit 232 poslovne banke u iznosu od 85.000 eura. Kredit je na 15 godina, sa jednom godinom počeka i kamatnom stopom od 2% (kreditna linija Razvoj turizma na selu). Ulaganja u adaptaciju objekta iznose okvirno 54.000 eura. Isti radovi se odnose na popravke i uređenje interijera i eksterijera objekta okvirne veličine 120 m2 s planiranim troškovima ulaganja 450 eura/m2 objekta. Predviđena ulaganja u namještaj i opremu iznose 20.000 eura. Planirana ulaganja u izgradnju bazena okvirne veličine 30 m2 sa uređenjem cijelokupnog okoliša objekta iznose 25.000 eura. Ulaganja u početna obrtna sredstva predviđena su na razini od 1.700 eura. Cijena iznajmljivanja objekta za 8 osoba iznosi od 150 eura dnevno tijekom proljeća i jeseni do 330 eura u vrhuncu sezone tijekom mjeseca kolovoza. Prosječna cijena smještaja u apartmanu po osobi iznosi od 19 do 41 eura dnevno. Projicirana popunjenost kapaciteta iznosi od 82 dana tijekom prve godine do 104 dana tijekom treće godine projekta. Financijski pokazatelji projekta Tijekom nulte pripremne godine ostvaruje se gubitak od 1.700 eura. U prvoj godini prvi prihodi od iznajmljivanja počeli bi se ostvarivati tijekom mjeseca travnja. Iznajmljivanje bi se provodilo tijekom turističke sezone od travnja do listopada. Tijekom iste godine planirana popunjenost iznosi 82 dana, te ukupni prihodi iznose okvirno 21.860 eura. Planirani troškovi zajedno s amortizacijom iznose 11.090 eura a bruto dobit na kraju godine 10.770 eura. U drugoj godini broj dana pune popunjenosti raste na 96 dana, ukupni prihodi iznose 25.850 eura. U istoj godini planirani troškovi procijenjeni su na 11.584 eura a bruto dobit na 14.266 eura. U trećoj godini broj dana pune popunjenosti raste na 104 dana, a ukupni prihodi na 27.210 eura. Planirani troškovi u trećoj godini iznose 11.802 eura a bruto dobit 15.408 eura. Najveći broj noćenja ostvaruje se tijekom srpnja i kolovoza kad Istru posjećuje najveći broj turista. Sve poslove održavanja i čišćenja na objektu po pretpostavci izvodi investitor i njegova obitelj kako bi više novca ostalo u obitelji koja ulazi u projekt. 233 U narednim godinama dobit raste do 16.743 eura zbog smanjivanja troška kamata tijekom godina projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Iznosi neto primitaka (ostatak novca koji ostaje investitoru nakon svih izdataka) kreću se od 9.034 eura tijekom prve godine do 13.376 eura u trinaestoj godini projekta. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 155.073 eura. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 141.600 eura. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 317.393 eura. U nultoj godini projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu od 201.824 eura. U svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 16.750 eura (prva godina projekta) do 19.878 eura (treća godina projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 161.210 eura zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 141.600 eura. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 212.540 eura. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 49% u prvoj godini projekta do 62% u posljednjoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 58%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je 5% u prvoj godini, 7% u drugoj te 8% u svim ostalim godinama projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 8%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 2,58. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u jedanaestoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 8,19% (interni izračun). 234 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 1. Adaptacija objekta 2. Oprema i namještaj 3. Bazen i uređenje okoliša Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO NOVA ULAGANJA DOSADAŠNJA ULAGANJA 1. Objekt DOSADAŠNJA ULAGANJA UKUPNO ULAGANJE UDIO 100.550 55.550 20.000 25.000 1.700 1.700 102.250 98,34% 54,33% 19,56% 24,45% 1,66% 1,66% 100,00% 102.000 102.000 204.250 100,00% 100,00% 100,00% VLASTITA SREDSTVA UDIO 17.250 17,16% 17.250 86,25% 0 0,00% 17.250 102.000 102.000 119.250 KREDIT UDIO 16,87% 83.300 55.550 2.750 25.000 1.700 1.700 85.000 82,84% 100,00% 13,75% 100,00% 100,00% 100,00% 83,13% 100,00% 100,00% 58,38% 0 85.000 0,00% 41,62% 235 Tablica 2. Projekcija plasmana za prvu godinu projekta (2011.) STRUKTURA PL./RAZDOBLJA SKUPINA/PERIOD broj dana u mjesecu SMJEŠTAJNI KAPACITETI USLUGA SMJEŠTAJA 1. Broj raspoloživih kreveta 2. Broj dolazaka 3. Prosječan broj osoba po dolasku 4. Prosječni broj noćenja po osobi 5. Broj iznajmljenih noćenja 6. Cijena smještaja po apartmanu 7. Cijena smještaja po osobi 8. Broj dana pune popunjenosti 9. Popunjenost (%) PRIHODI OD SMJEŠTAJA UKUPNO PRIHODI 1. 1. 31 2. 1. 28 0 0 3. 1. 31 0 0 4. 1. 30 5. 1. 31 6. 1. 30 7. 1. 31 8. 1. 31 9. 1. 30 8 8 8 8 8 8 1 2 2 3 3 2 8 8 8 8 8 8 4 4 7 7 7 7 32 64 112 168 168 112 150 190 240 290 330 240 18,75 23,75 30,00 36,25 41,25 30,00 4 8 14 21 21 14 13,3% 25,8% 46,7% 67,7% 67,7% 46,7% 0 600 1.520 3.360 6.090 6.930 3.360 0 600 1.520 3.360 6.090 6.930 3.360 10. 1. 31 11. 1. 30 0 0 12. 1. 31 0 0 PROSJEK/ UKUPNO 0 0 8 13 8 5 656 173 21,56 82 67,0% 21.860 21.860 236 Tablica 2. Projekcija plasmana za drugu godinu projekta (2012.) STRUKTURA PL./RAZDOBLJA SKUPINA/PERIOD broj dana u mjesecu SMJEŠTAJNI KAPACITETI USLUGA SMJEŠTAJA 1. Broj raspoloživih kreveta 2. Broj dolazaka 3. Prosječan broj osoba po dolasku 4. Prosječni broj noćenja po osobi 5. Broj iznajmljenih noćenja 6. Cijena smještaja po apartmanu 7. Cijena smještaja po osobi 8. Broj dana pune popunjenosti 9. Popunjenost (%) PRIHODI OD SMJEŠTAJA UKUPNO PRIHOD 1. 2. 31 2. 2. 28 0 0 3. 2. 31 0 0 4. 2. 30 5. 2. 31 6. 2. 30 7. 2. 31 8. 2. 31 9. 2. 30 8 8 8 8 8 8 1 2 3 3 4 2 8 8 8 8 8 8 4 4 7 7 7 7 32 64 168 168 224 112 150 190 240 290 330 240 18,75 23,75 30,00 36,25 41,25 30,00 4 8 21 21 28 14 13,3% 25,8% 70,0% 67,7% 90,3% 46,7% 0 600 1.520 5.040 6.090 9.240 3.360 0 600 1.520 5.040 6.090 9.240 3.360 10. 2. 31 11. 2. 30 0 0 12. 2. 31 0 0 PROSJEK/ UKUPNO 0 0 8 15 8 5 768 195 24,38 96 62,8% 25.850 25.850 237 Tablica 3. Projekcija plasmana za treću godinu projekta (2013.) STRUKTURA PL./RAZDOBLJA SKUPINA/PERIOD broj dana u mjesecu SMJEŠTAJNI KAPACITETI USLUGA SMJEŠTAJA 1. Broj raspoloživih kreveta 2. Broj dolazaka 3. Prosječan broj osoba po dolasku 4. Prosječni broj noćenja po osobi 5. Broj iznajmljenih noćenja 6. Cijena smještaja po apartmanu 7. Cijena smještaja po osobi 8. Broj dana pune popunjenosti 9. Popunjenost (%) PRIHODI OD SMJEŠTAJA UKUPNO PRIHOD 1. 3. 31 2. 3. 28 0 0 3. 3. 31 0 0 4. 3. 30 5. 3. 31 6. 3. 30 7. 3. 31 8. 3. 31 9. 3. 30 10. 3. 31 11. 3. 30 8 8 8 8 8 8 8 1 3 3 3 4 2 1 8 8 8 8 8 8 8 4 4 7 7 7 7 4 32 96 168 168 224 112 32 150 190 240 290 330 240 150 18,75 23,75 30,00 36,25 41,25 30,00 18,75 4 12 21 21 28 14 4 13,3% 38,7% 70,0% 67,7% 90,3% 46,7% 12,9% 0 600 2.280 5.040 6.090 9.240 3.360 600 0 600 2.280 5.040 6.090 9.240 3.360 600 12. 3. 31 PROSJEK/ UKUPNO 0 0 0 0 8 17 8 5 832 195 24,38 104 67,9% 27.210 27.210 Tablica 4. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. USLUGA SMJEŠTAJA 1. Prihodi od smještaja 21.860 25.850 UKUPNO PRIHODI 0 21.860 25.850 VERIŽNI INDEKS 100,00 118,25 BAZNI INDEKS (B = 2011. G.) 100,00 118,25 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 27.210 27.210 105,26 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 27.210 27.210 100,00 124,47 238 Tablica 5. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. materijala za čišćenje 1.2 tr. el. energije 1.3 tr. vode 1.4 tr. održavanja II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. poreza i članarina 2.3 tr. komunalnih usluga 2.4 tr. osiguranja 2.5 tr. bankovnih usluga 2.6 tr. ostalih usluga III.KAMATE IV.UKUPNI TROŠKOVI V.VERIŽNI INDEKS VI.BAZNI INDEKS (B = 2011. g) 2012. 0. 0 0 1.700 1.700 100,00 34,41 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 1.488 1.717 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 1.946 143 165 187 187 187 187 187 187 187 187 187 187 187 187 455 525 595 595 595 595 595 595 595 595 595 595 595 595 534 616 699 699 699 699 699 699 699 699 699 699 699 699 356 411 466 466 466 466 466 466 466 466 466 466 466 466 1.808 2.194 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 2.304 221 221 232 232 232 232 232 232 232 232 232 232 232 232 599 689 723 723 723 723 723 723 723 723 723 723 723 723 180 240 252 252 252 252 252 252 252 252 252 252 252 252 230 307 322 322 322 322 322 322 322 322 322 322 322 322 360 479 503 503 503 503 503 503 503 503 503 503 503 503 219 259 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 1.644 1.523 1.401 1.280 1.159 1.037 916 794 673 551 430 309 187 66 4.940 5.434 5.652 5.531 5.410 5.288 5.167 5.045 4.924 4.802 4.681 4.560 4.438 4.317 290,61 110,00 104,01 97,85 97,80 97,76 97,70 97,65 97,59 97,53 97,47 97,41 97,34 97,26 100,00 110,00 114,41 111,95 109,50 107,04 104,58 102,12 99,66 97,21 94,75 92,29 89,83 87,37 239 Tablica 6. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihodi od smještaja B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. amortizacija 4. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 1.700 21.860 21.860 11.129 25.850 25.850 11.623 27.210 27.210 11.841 27.210 27.210 11.720 27.210 27.210 11.598 27.210 27.210 11.477 27.210 27.210 11.355 27.210 27.210 11.234 27.210 27.210 11.113 27.210 27.210 10.991 27.210 27.210 10.870 27.210 27.210 10.748 27.210 27.210 10.627 27.210 27.210 10.505 1.700 -1.700 1.488 1.808 6.189 1.644 10.731 1.717 2.194 6.189 1.523 14.227 1.946 2.304 6.189 1.401 15.369 1.946 2.304 6.189 1.280 15.490 1.946 2.304 6.189 1.159 15.612 1.946 2.304 6.189 1.037 15.733 1.946 2.304 6.189 916 15.855 1.946 2.304 6.189 794 15.976 1.946 2.304 6.189 673 16.097 1.946 2.304 6.189 551 16.219 1.946 2.304 6.189 430 16.340 1.946 2.304 6.189 309 16.462 1.946 2.304 6.189 187 16.583 1.946 2.304 6.189 66 16.705 3.195 3.219 3.244 3.268 3.292 3.317 3.341 0 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI -1.700 -1.700 1.806 2.845 3.074 3.098 3.122 3.147 3.171 8.925 7.225 11.381 18.606 12.295 30.901 12.392 43.293 12.489 55.783 12.587 68.369 12.684 81.053 12.781 12.878 12.975 13.072 13.169 13.267 13.364 93.834 106.712 119.687 132.759 145.929 159.195 172.559 240 Tablica 7. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 204.250 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 21.860 21.860 25.850 25.850 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 169.818 27.210 27.210 142.608 140.908 1.700 13.826 13.729 204.250 119.250 85.000 204.250 202.550 1.700 12.818 14.351 14.798 14.700 14.603 14.506 14.409 14.312 14.215 14.118 14.020 13.923 1.700 3.296 1.488 1.808 1.806 7.716 3.912 1.717 2.194 2.845 7.594 4.251 1.946 2.304 3.074 7.473 4.251 1.946 2.304 3.098 7.351 4.251 1.946 2.304 3.122 7.230 4.251 1.946 2.304 3.147 7.109 4.251 1.946 2.304 3.171 6.987 4.251 1.946 2.304 3.195 6.866 4.251 1.946 2.304 3.219 6.744 4.251 1.946 2.304 3.244 6.623 4.251 1.946 2.304 3.268 6.501 4.251 1.946 2.304 3.292 6.380 0 0 9.042 9.042 11.499 20.541 12.412 32.953 12.510 45.463 12.607 58.069 12.704 70.773 12.801 83.574 4.251 1.946 2.304 3.317 6.259 4.251 1.946 2.304 3.341 6.137 12.898 12.995 13.092 13.190 13.287 13.384 156.088 96.472 109.468 122.560 135.750 149.036 162.420 318.509 241 Tablica 8. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 202.550 196.361 190.173 183.984 177.795 171.606 165.418 159.229 153.040 146.851 140.663 134.474 128.285 122.096 115.908 202.550 202.550 196.361 190.173 183.984 177.795 171.606 165.418 159.229 153.040 146.851 140.663 134.474 128.285 122.096 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 6.189 0 9.042 20.541 32.953 45.463 58.069 70.773 83.574 96.472 109.468 122.560 135.750 149.036 162.420 175.901 9.042 20.541 32.953 45.463 58.069 70.773 83.574 96.472 109.468 122.560 135.750 149.036 162.420 175.901 202.550 205.403 210.713 216.937 223.258 229.676 236.191 242.803 249.512 256.319 263.223 270.224 277.321 284.517 291.809 117.550 126.475 137.856 150.151 162.543 175.033 187.619 200.303 213.084 225.962 238.937 252.009 265.179 278.445 291.809 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 119.250 -1.700 7.225 -1.700 8.925 11.381 85.000 78.929 72.857 0 0 0 202.550 205.403 210.713 18.606 12.295 66.786 0 216.937 30.901 12.392 60.714 0 223.258 43.293 12.489 54.643 0 229.676 55.783 12.587 48.571 0 236.191 68.369 12.684 42.500 0 242.803 81.053 12.781 36.429 0 249.512 93.834 12.878 30.357 0 256.319 106.712 12.975 24.286 0 263.223 119.687 13.072 18.214 0 270.224 132.759 145.929 159.195 13.169 13.267 13.364 12.143 6.071 0 0 0 0 277.321 284.517 291.809 242 Tablica 9. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 0 21.860 21.860 25.850 25.850 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 203.374 202.550 1.700 5.102 6.757 7.325 7.349 7.373 7.398 7.422 7.446 7.470 7.495 7.519 7.543 27.210 169.818 27.210 27.210 140.908 1.700 7.568 7.592 3.296 1.488 1.808 1.806 3.912 1.717 2.194 2.845 4.251 1.946 2.304 3.074 4.251 1.946 2.304 3.098 4.251 1.946 2.304 3.122 4.251 1.946 2.304 3.147 4.251 1.946 2.304 3.171 4.251 1.946 2.304 3.195 4.251 1.946 2.304 3.219 4.251 1.946 2.304 3.244 4.251 1.946 2.304 3.268 4.251 1.946 2.304 3.292 III. NETO PRIMICI (I-II) -203.374 16.758 19.093 19.885 19.861 19.837 19.812 19.788 19.764 19.740 IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA -203.374 -186.616 -167.523 -147.637 -127.776 -107.939 -88.127 -68.339 -48.575 -28.835 19.715 -9.120 19.691 10.571 19.667 30.238 I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit(dohodak) 2012. 0. 2026. 14. 4.251 1.946 2.304 3.317 4.251 1.946 2.304 3.341 19.642 162.226 49.880 212.106 243 Tablica 10. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 11% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 21.860 25.850 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 49% 55% 56% 57% 57% 58% 58% 59% 59% 60% 60% 60% 61% 61% 10.731 14.227 15.369 15.490 15.612 15.733 15.855 15.976 16.097 16.219 16.340 16.462 16.583 16.705 5% 7% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 8% 9% 12% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 14% 14% 14% 14% 14% 8% 10% 10% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 11% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 58% 2,17 2,51 2,66 2,70 2,74 2,79 2,83 2,88 2,93 2,98 3,03 3,08 3,14 3,20 13,51 11,62 11,05 10,99 10,94 10,88 10,82 10,77 10,71 10,66 10,60 10,55 10,50 10,45 361% 282% 245% 223% 201% 179% 156% 134% 112% 89% 67% 45% 22% 0% 38% 35% 31% 27% 24% 21% 18% 15% 12% 9% 7% 4% 2% 0% 35% 29% 27% 27% 27% 26% 26% 25% 25% 24% 24% 23% 23% 23% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 13% 26.731 58% 15.528 8% 13% 11% 58% 2,83 11,00 151% 17% 26% Tablica 11. Metoda interne stope rentabilnosti (8,01%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 7% 8% 9% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 16.782 196 -14.599 244 Tablica 12. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI 2012. 0. -203.374 2013. 1. 2014. 2. 16.758 2015. 3. 19.093 2016. 4. 19.885 2017. 5. 19.861 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 19.837 19.812 19.788 19.764 19.740 19.715 19.691 19.667 19.642 162.226 KUMULATIV NETO PRIMITAKA -203.374 -186.616 -167.523 -147.637 -127.776 -107.939 -88.127 -68.339 -48.575 -28.835 -9.120 10.571 30.238 49.880 212.106 2023. 11. 2024. 12. Tablica 13. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INV. DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2025. 13. 2026. 14. 204.250 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 0,34046 0,31524 204.250 876 16.758 19.093 19.885 19.861 19.837 19.812 19.788 19.764 19.740 19.715 19.691 19.667 19.642 162.226 876 15.516 16.369 15.786 14.598 13.501 12.485 11.546 10.678 9.875 9.132 8.445 7.810 6.688 51.140 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -203.374 -187.857 -171.488 -155.702 -141.104 -127.603 -115.118 -103.572 -92.894 -83.019 -73.887 -65.442 -57.632 -50.945 196 Tablica 14. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 2012. 0. 204.250 1,00000 204.250 204.250 876 876 876 0,004 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 2025. 13. 2026. 14. 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 0,34046 0,31524 204.250 16.758 15.516 16.393 204.250 19.093 16.369 32.762 204.250 19.885 15.786 48.548 204.250 19.861 14.598 63.146 204.250 19.837 13.501 76.647 204.250 19.812 12.485 89.132 204.250 19.788 11.546 100.678 0,080 0,160 0,238 0,309 0,375 0,436 0,493 204.250 204.250 204.250 204.250 204.250 204.250 204.250 19.764 19.740 19.715 19.691 19.667 19.642 162.226 10.678 9.875 9.132 8.445 7.810 6.688 51.140 111.356 121.231 130.363 138.808 146.618 153.305 204.446 0,545 0,594 0,638 0,680 0,718 0,751 245 1,001 2. Strateški projekt – Uzgoj lavande Polazne pretpostavke za uzgoj lavande U projektu uzgoja lavande planirana je potencijalna veličina zemljišta od 10 hektara. Isto bi investitor uzeo u koncesiju od općine u trajanju od minimalno 10 godina. Planiran je poticaj općine za prve tri godine te bi cijena najma iznosila: 1. godina 250 kuna po hektaru, 2. godina 500 kuna po hektaru, 3. godina 1.000 kuna po hektaru 4. godina i ostale godine 2.000 kuna po hektaru. Prosječan broj sadnica po hektaru iznosi 10.000 komada. Početna ulaganja tijekom prve godine iznose 539.000 kuna. Sastoje se od: 1. Troškova podizanja nasada u iznosu od 440.000 kuna. - Najveći trošak podizanja nasada sastoji se od kupnje sadnica čija je cijena 3,5 kune po komadu, a obzirom da prosječan broj sadnica po hektaru iznosi 10.000 komada. Ukupan iznos utrošen u kupnju sadnica je 350.000 kuna. - Troškovi gnojiva prije sadnje iznose okvirno 40.000 kuna. - Troškovi sadnje iznose okvirno 50.000 kuna. Ukoliko investitor sam odradi sadnju isti troškovi mogu se značajno smanjiti. 2. Ulaganja u pripremu i obradu zemljišta za sadnju iznose okvirno 29.000 kuna. Ista se mogu značajno smanjiti ukoliko investitor sam odradi poslove. 3. Za projekt na zemljištu veličine 10 ha potrebno je kupiti manju pokretnu destileriju kako bi se preradio cvijet lavande u ulje i tako postigla viša prodajna cijena na tržištu. Okvirna cijena iste iznosi 70.000 kuna. 4. Tijekom prve dvije godine projekta potrebna su ulaganja u obrtna sredstva. Ista sredstva utrošila bi se za početne troškove poslovanja. U prvoj godini predviđena su sredstva u iznosu od okvirno 70.000 kuna te u drugoj godini od 10.000 kuna. 246 Cijena litre lavandinog ulja iznosi okvirno 219 kuna odnosno 30 eura obzirom da se najviše prodaje na inozemnom tržištu. Planirana prosječna količina uroda cvijeta po sadnici iznosi 0,25 kilograma tijekom prve godine projekta. Tijekom druge godine planirana količina iznosi 0,7 kilograma po sadnici, a u trećoj godini sadnice dosežu punu rodnost od okvirno 1 kilograma. Ukupan prosječan broj litara ulja lavande po hektaru u punoj rodnosti iznosi 130. Ukupni prosječni prihodi u punoj rodnosti (treća godina) iznose 284.700 kuna. Tijekom prve dvije godine poslove vezane za održavanje i rezidbu nasada obavljali bi članovi obitelji investitora kako bi troškovi prije prvih prihoda bili što manji, a i obim poslova ne zahtjeva cjelodnevnu angažiranost. Tijekom druge godine projekta planirano je zapošljavanje jednog djelatnika u vremenu kad rodnost raste na oko 0,7 kilograma po biljci (odnosno 70%). Djelatnik bi bio zaposlen tijekom cijele godine s prosječnom mjesečnom bruto plaćom 4.350 kuna. Obavljao bi sve poslove vezane za održavanje i rezidbu nasada tijekom godine. Najveći obim poslova obavljao bi tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Tijekom berbe u mjesecu srpnju djelatniku bi trebali pomagati članovi obitelji ili prijatelji obzirom da je berba lavande specifična i provodi se u kratkom roku u razdoblju kada je cvijet sazrio na cijelom nasadu. Berba se provodi ručno ili pomoću stroja te takav način zahtjeva angažiranost većeg broja ljudi u skladu s veličinom nasada. Prerada cvijeta u ulje treba se realizirati u roku od 2-3 sata od kad je cvijet ubran. Planirani iznos kredita je 493.500 kuna, a iz vlastitih sredstava potrebno je uložiti okvirno 125.500 kuna. Vlastita sredstva su u najvećoj mjeri predviđena u vidu obavljanja određenih poslova prilikom sadnje nasada. Trošak korištenja tuđeg izvora financiranja (kamatna stopa bankovnog kredita) iznosi 7%. Kredit će se otplaćivati metodom jednakih otplatnih kvota u mjesečnim obrocima kroz 10 godina uz dvije godine uključenog počeka. 247 Tehnologija uzgoja lavande Prava lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma visine 4060 cm i promjera 80-120 cm, a cvijetne grane su jednostavne i duge 20 - 40 cm. Životni vijek lavande može biti do 30 godina. Grm hibridne lavande (lavandina) je zbijeniji, visok je 80 - 100 cm, s promjerom većim od 150 cm, a cvijetne grane duge su 60 - 90 cm. Ista biljka je sterilna. Sve biljke karakterizira prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se uglavnom skuplja u žljezdama smještenim do cvjetne čaške. Eterično ulje lavande se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži 0,5-1,5% eteričnog ulja, a hibridna lavanda sadrži 0,9 – 5%. Osnovni sastojci ulja lavande su lanililacetat i linalol. Prava lavanda sadrži 30 – 60% lanililacetata, a hibridna lavanda ima samo 7 – 16% iste tvari. Količina i odnos sastojaka ovisi o sorti i lokaciji staništa. Pri odabiru lokacije treba voditi računa da je lavanda termofilna biljka kojoj je za nagomilavanje eteričnog ulja potrebna visoka temperatura tijekom cijele vegetacije. Od vjetra zaklonjeni, topli tereni pogoduju brzom rastu biljaka, te odlično podnosi sušu osim u početnoj fazi rasta. Biljka tijekom vegetacijskog mirovanja odnosno zimi podnosi temperature do -20 C. Prava lavanda uspijeva na svim vrstama tla pa tako i na plitkom, siromašnom i kršovitom tlu, dok je hibridna lavanda zahtjevnija i uspijeva na plodnom tlu. Lavanda nema potrebe za dodatnom prihranom tijekom godina međutim gnojidbom svakih nekoliko godina može se utjecati na prinos cvijeta i eteričnog ulja. Osnovno obrezivanje biljaka u nasadu provodi se krajem svibnja na okvirnoj visini 810 cm, tijekom sljedeće godine biljka se obrezuje na visinu 15-18 cm. Nakon istog obrezivanja nema potrebe za daljnjim oblikovanjem krošnje. Tijekom prvih nekoliko godina tlo nasada je potrebno okopavati ručno i držati nasad prozračnim. Nakon 4 6 godina može se provoditi kultiviranje tla pomoću motokultivatora ili manjeg traktora obzirom da razmak između redova nije velik. Cvijet lavande podoban za destilaciju bere se u tijeku cvjetanja, a isto traje od 7 do 10 dana. Prava lavanda cvjeta tijekom mjeseca lipnja, a hibridna tijekom mjeseca srpnja. Kvalitetna rezidba značajna je za održavanje kvalitete grma i cjelokupnog nasada. Kod ručnog branja potrebno je izvršiti kratku obuku berača, dok na većim plantažama je potrebno brati posebnim strojevima. 248 U svijetu postoji više sorti lavande i lavandina, dok je u Hrvatskoj najrasprostranjenija hibridna sorta - lavandina Budrovka. Ostale sorte uzgajaju se u puno manjim količinama. Financijski pokazatelji projekta Tijekom nulte pripremne godine ostvaruje se gubitak od 66.775 kuna. U prvoj godini počinje se ostvarivati prvi prinos (30% od punog prinosa nasada) okvirno 71.175 kuna prerađenog cvijeta u ulje. Uz procijenjene rashode gubitak na kraju iste godine iznosio bi okvirno 7.857 kuna. U drugoj godini očekivani prinos raste na okvirno 70% odnosno 199.290 kuna. Uz procijenjene rashode od 141.419 kuna dobit na kraju iste godine iznosi 57.871 kunu. U trećoj godini nasad bi trebao dostići puni prinos od 1 kilograma cvijeta po sadnici. Prihodi od prerađenog cvijeta u ulje iznosili bi 284.700 kuna. Dobit na kraju iste godine iznosi 136.099 kuna. U narednim godinama dobit raste do 161.570 kuna zbog smanjivanja troška kamata tijekom projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Kreću se od 3.183 kuna tijekom druge godine do 72.697 kuna u devetoj godini projekta. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 220.923 kune. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 84.667 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 673.718 kuna. U nultoj godini projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu od 641.230 kuna. U svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 19.022 kune (u prvoj godini projekta) do 147.479 kuna (treća godina projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 220.923 kune zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 84.667 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 676.927 kuna. 249 Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 29% u drugoj godini projekta do 57% u posljednjoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 44%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 9% u drugoj godini do 26% u posljednje dvije godine projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 20%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 1,47. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u šestoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 13,16% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 1,307 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 250 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA Materijalna imovina 1. Troškovi podizanja nasada 1.1 Sadnice 1.2 Gnojivo 1.3 Sadnja 2. Priprema i obrada zemljišta 2.1 Čišćenje terena 2.2 Rigolanje (dubinsko oranje) 2.3 Ravnanje terena 2.4 Troškovi analize tla 2.5 Gnojenje 3. Pokretna destilerija Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO ULAGANJE ULAGANJE ULAGANJA 2011. 2012. 539.000 440.000 350.000 40.000 50.000 29.000 10.000 10.000 2.000 3.500 3.500 70.000 70.000 70.000 609.000 0 10.000 10.000 10.000 539.000 440.000 350.000 40.000 50.000 29.000 10.000 10.000 2.000 3.500 3.500 70.000 80.000 80.000 619.000 UDIO 75,77% 71,08% 56,54% 6,46% 8,08% 4,68% 1,62% 1,62% 0,32% 0,57% 0,57% 11,31% 12,92% 12,92% 88,69% VLASTITA VLASTITA SREDSTVA 2011. SREDSTVA 2012. UDIO 115.500 90.000 0 21,43% 20,45% 40.000 50.000 25.500 10.000 10.000 2.000 87,93% 100,00% 87,93% 100,00% 100,00% 100,00% 3.500 100,00% 0 10.000 12,50% 10.000 12,50% 10.000 20,27% KREDIT 423.500 350.000 350.000 3.500 UDIO 78,57% 79,55% 100,00% 12,07% 3.500 12,07% 3.500 100,00% 115.500 70.000 70.000 70.000 493.500 251 100,00% 87,50% 87,50% 79,73% Tablica 2. Projekcija prihoda u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZGOJ LAVANDE Prosječna površina nasada u hektarima Broj sadnica po hektaru Količina uroda po sadnici Prosječan broj litara ulja po ha Cijena litre ulja PRIHODI OD UZGOJA LAVANDE 2012. 0. 2013. 1. 0 10 10.000 0,25 130 219 71.175 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 10 10.000 0,70 130 219 199.290 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 10 10.000 1 130 219 284.700 252 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. branja 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. vode II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. propagande 2.3 tr. poreza i članarina 2.4 tr. komunalnih usluga 2.5 tr. osiguranja III.PLAĆE 3.1 neto plaće 3.2 troškovi poreza i doprinosa IV. KAMATE V.OSTALI RASHODI VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2011. G.) 2012. 0. 17.730 2.500 0 2013. 1. 22.730 5.000 4.400 3.330 10.000 13.424 1.000 5.000 3.500 1.424 2.500 0 34.545 6.000 66.775 100,00 100,00 34.545 6.000 76.699 114,86 114,86 4.400 3.330 10.000 8.500 2.500 3.500 2014. 2. 24.730 7.000 4.400 3.330 10.000 18.924 1.500 10.000 3.500 1.424 2.500 52.200 36.000 16.200 32.566 6.000 134.419 175,26 201,30 2015. 3. 25.730 8.000 4.400 3.330 10.000 29.424 2.000 20.000 3.500 1.424 2.500 52.200 36.000 16.200 28.248 6.000 141.601 105,34 212,06 2016. 4. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 23.930 6.000 140.060 98,91 209,75 2017. 5. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 19.611 6.000 135.741 96,92 203,28 2018. 6. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 15.293 6.000 131.423 96,82 196,82 2019. 7. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 10.975 6.000 127.105 96,71 190,35 2020. 8. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 6.657 6.000 122.787 96,60 183,88 2021. 9. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 2.339 6.000 118.469 96,48 177,42 2022. 10. 27.930 8.000 6.600 3.330 10.000 30.000 2.000 20.000 3.500 2.000 2.500 52.200 36.000 16.200 0 6.000 116.130 98,03 173,91 253 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihodi od lavande B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. amortizacija 4. plaće 5. kamate 6. ostali troškovi C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 34.545 6.000 -66.775 34.545 6.000 -7.857 2014. 2. 199.290 199.290 141.419 24.730 18.924 7.000 52.200 32.566 6.000 57.871 -66.775 -66.775 -7.857 -74.632 57.871 -16.761 0 66.775 17.730 8.500 2013. 1. 71.175 71.175 79.032 22.730 13.424 2.333 2015. 3. 284.700 284.700 148.601 25.730 29.424 7.000 52.200 28.248 6.000 136.099 23.868 112.231 95.470 2016. 4. 284.700 284.700 147.060 27.930 30.000 7.000 52.200 23.930 6.000 137.640 27.528 110.112 205.583 2017. 5. 284.700 284.700 142.741 27.930 30.000 7.000 52.200 19.611 6.000 141.959 28.392 113.567 319.149 2018. 6. 284.700 284.700 138.423 27.930 30.000 7.000 52.200 15.293 6.000 146.277 29.255 117.021 436.171 2019. 7. 284.700 284.700 134.105 27.930 30.000 7.000 52.200 10.975 6.000 150.595 30.119 120.476 556.647 2020. 8. 284.700 284.700 129.787 27.930 30.000 7.000 52.200 6.657 6.000 154.913 30.983 123.930 680.577 2021. 9. 284.700 284.700 125.469 27.930 30.000 7.000 52.200 2.339 6.000 159.231 31.846 127.385 807.962 2022. 10. 284.700 284.700 123.130 27.930 30.000 7.000 52.200 6.000 161.570 32.314 129.256 937.218 254 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 plaće 3.4 ostali rashodi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 609.000 609.000 115.500 493.500 2013. 1. 81.175 71.175 10.000 10.000 605.775 539.000 70.000 32.230 17.730 8.500 76.699 6.000 34.545 3.225 3.225 2014. 2. 199.290 199.290 2015. 3. 284.700 284.700 2016. 4. 284.700 284.700 2017. 5. 284.700 284.700 2018. 6. 284.700 284.700 2019. 7. 284.700 284.700 2020. 8. 284.700 284.700 2021. 9. 284.700 284.700 2022. 10. 369.367 284.700 84.667 4.667 80.000 148.444 196.107 227.156 229.275 225.821 222.366 218.912 215.457 212.003 6.000 101.854 24.730 18.924 52.200 6.000 34.545 4.477 7.702 94.253 3.183 10.885 113.354 25.730 29.424 52.200 6.000 23.868 89.935 57.544 68.429 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 27.528 85.617 55.425 123.853 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 28.392 81.299 58.879 182.733 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 29.255 76.981 62.334 245.067 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 30.119 72.663 65.788 310.855 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 30.983 68.345 69.243 380.098 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 31.846 64.026 72.697 452.795 10.000 42.154 22.730 13.424 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 32.314 220.923 673.718 255 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 539.000 536.667 529.667 522.667 515.667 508.667 501.667 494.667 487.667 480.667 473.667 539.000 539.000 2.333 536.667 7.000 529.667 7.000 522.667 7.000 515.667 7.000 508.667 7.000 501.667 7.000 494.667 7.000 487.667 7.000 480.667 7.000 3.225 7.702 10.885 68.429 123.853 182.733 245.067 310.855 380.098 452.795 589.051 3.225 7.702 10.885 68.429 123.853 182.733 245.067 310.855 380.098 452.795 589.051 542.225 544.368 540.552 591.095 639.520 691.399 746.733 805.522 867.764 933.462 1.062.718 48.725 115.500 50.868 125.500 108.739 125.500 220.970 125.500 331.083 125.500 444.649 125.500 561.671 125.500 682.147 125.500 806.077 125.500 933.462 1.062.718 125.500 125.500 -66.775 493.500 0 542.225 -66.775 -7.857 493.500 0 544.368 -74.632 57.871 431.813 0 540.551 -16.761 112.231 370.125 0 591.095 95.470 110.112 308.438 0 639.520 205.583 113.567 246.750 0 691.399 319.149 117.021 185.063 0 746.733 436.171 120.476 123.375 0 805.522 556.647 123.930 61.688 0 867.764 680.577 807.962 127.385 129.256 0 0 0 0 933.462 1.062.718 256 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 plaće 3.4 ostali rashodi 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 2013. 1. 71.175 71.175 2014. 2. 199.290 199.290 2015. 3. 284.700 284.700 2016. 4. 284.700 284.700 2017. 5. 284.700 284.700 2018. 6. 284.700 284.700 2019. 7. 284.700 284.700 2020. 8. 284.700 284.700 2021. 9. 284.700 284.700 52.154 101.854 137.221 143.658 144.522 145.385 146.249 147.113 147.976 2022. 10. 369.367 284.700 4.667 80.000 148.444 113.354 116.130 25.730 27.930 29.424 30.000 52.200 52.200 6.000 6.000 6.000 6.000 23.868 27.528 -641.230 19.022 97.437 147.479 141.042 -641.230 -622.208 -524.772 -377.293 -236.251 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 28.392 140.178 -96.073 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 29.255 139.315 43.242 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 30.119 138.451 181.693 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 30.983 137.587 319.281 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 31.846 136.724 456.004 116.130 27.930 30.000 52.200 6.000 32.314 220.923 676.927 0 641.230 539.000 70.000 32.230 17.730 8.500 10.000 42.154 22.730 13.424 101.854 24.730 18.924 52.200 6.000 257 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 0. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11% 32% 46% 46% 46% 46% 46% 46% 46% 46% 71.175 199.290 284.700 284.700 284.700 284.700 284.700 284.700 284.700 284.700 -11% 29% 48% 48% 50% 51% 53% 54% 56% 57% -7.857 57.871 136.099 137.640 141.959 146.277 150.595 154.913 159.231 161.570 -1% 9% 22% 22% 23% 24% 24% 25% 26% 26% -6% 46% 108% 110% 113% 117% 120% 123% 127% 129% -6% 46% 89% 88% 90% 93% 96% 99% 102% 103% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 20% 0,84 1,03 1,64 1,65 1,72 1,81 1,91 2,01 2,14 0,00 -78,78 5,62 3,76 3,81 3,73 3,66 3,58 3,51 3,45 3,41 693% 217% 130% 108% 87% 65% 43% 22% 0% 0% 91% 80% 63% 48% 36% 25% 15% 7% 0% 0% 49% 47% 32% 30% 29% 27% 26% 24% 22% 0% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 41% 254.807 44% 123.830 20% 99% 80% 20% 1,47 -4,42 137% 36% 29% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (13,16%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 13% 14% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 189.702 4.823 -25.045 258 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. -641.230 -641.230 2013. 1. 19.022 -622.208 2014. 2. 97.437 -524.772 2015. 3. 147.479 -377.293 2016. 4. 141.042 -236.251 2017. 5. 140.178 -96.073 2018. 6. 139.315 43.242 2019. 7. 138.451 181.693 2020. 8. 137.587 319.281 2021. 9. 136.724 456.004 2022. 10. 220.923 676.927 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 609.000 10.000 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 609.000 9.259 -32.230 29.022 97.437 147.479 141.042 140.178 139.315 138.451 137.587 136.724 220.923 -32.230 26.872 83.536 117.074 103.670 95.403 87.792 80.785 74.334 68.396 102.330 -641.230 -623.617 -540.081 -423.008 -319.338 -223.935 -136.143 -55.358 18.976 87.372 189.702 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 609.000 10.000 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 609.000 9.259 609.000 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 618.259 -32.230 29.022 97.437 147.479 141.042 140.178 139.315 138.451 137.587 136.724 220.923 -32.230 26.872 83.536 117.074 103.670 95.403 87.792 80.785 74.334 68.396 102.330 -32.230 -5.358 78.178 195.252 298.922 394.325 482.117 562.901 637.236 705.632 807.961 -0,053 -0,009 0,126 0,316 0,483 0,638 0,780 0,910 1,031 1,141 259 1,307 3. Strateški projekt – Uzgoj ovaca Polazne pretpostavke projekta uzgoja ovaca Osnovna pretpostavka projekta je kupnja stada od 100 istarskih ovaca do kraja tekuće godine. Cilj investitora je oformiti stado od okvirno 230 ovaca ženki tijekom vijeka projekta. Isto se očekuje tijekom pete godine projekta. U ostalim godinama projekta zadržao bi se isti broj ovaca. Svake godine 70% ženki dobije dvoje mladih, 30% ženki dobije jedno mlado. Od dobivenih mladih polovica se odnosi na ženke. Broj mladih umanjen je za okvirno 10% zbog bolesti, ozljeda i ugibanja. U prve četiri godine projekta ostavljati će se samo ženke dok će se mladi mužjaci (janjad) prodavati. U ostalim godinama projekta po formiranju ciljanog stada planirana je prodaja cjelokupnog podmlatka. Ostvarenje prihoda planirano je od prodaje mlijeka, sira i janjadi. Prihodi od sirotke i vune nisu uzeti u obzir zbog nedostatka tržišta za plasman i niske isplativosti. Najznačajniji troškovi tijekom vijeka projekta su troškovi osnovne i dodatne prehrane, troškovi rada, cijepljenja i električne energije. Planirano je zapošljavanje dvoje djelatnika u projektu. U prve dvije godine projekta planirano je ulaganje od okvirno 60.000 kuna u obrtna sredstva. Potreba za istim ulaganjima javlja se zbog fiksnih troškova projekta u razdoblju ograničenih prihoda zbog osnivanja i razvoja stada. 260 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA Materijalna imovina 1. Traktor 2. Izgradnja staje 3. Oprema za mužnju 4. Ovce 5. Oprema za izradu sira Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva – tr. poslovanja UKUPNO 2012. 604.000 255.500 182.500 50.000 43.000 73.000 170.000 170.000 774.000 OSTALE GODINE UKUPNO 0 98.000 98.000 98.000 UDIO 604.000 69,27% 255.500 29,30% 182.500 20,93% 50.000 5,73% 43.000 4,93% 73.000 8,37% 268.000 30,73% 268.000 30,73% 872.000 100,00% VLASTITA SREDSTVA UDIO 0 0,00% 98.000 98.000 98.000 36,57% 36,57% 11,24% KREDIT 604.000 255.500 182.500 50.000 43.000 73.000 170.000 170.000 774.000 UDIO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 63,43% 63,43% 88,76% 261 Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZGOJ OVACA – POČETNE PRETPOSTAVKE Broj ovaca Smanjenje stada godišnje Broj mladih godišnje Broj ženki Broj mužjaka MLIJEKO Broj litara mlijeka po ovci godišnje Broj litara raspoloživog mlijeka Cijena po litri Raspoloživo mlijeko za prodaju PRIHOD OD MLIJEKA SIR Raspoloživo mlijeko za sir Broj kilograma svježeg sira Broj kilograma suhog sira Cijena po kilogramu sira PRIHOD OD SIRA JANJCI Broj janjaca godišnje Cijena po janjcu PRIHOD OD JANJACA UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2012. 0. 40 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 40 20 20 48 0,8 82 41 41 71 0,8 121 60 60 105 0,8 179 89 89 156 0,8 265 132 132 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 230 0,8 392 196 196 4.100 1.230 9 0,3 11.090 4.920 1.476 9 0,3 13.308 7.282 2.184 9 0,3 19.696 10.777 3.233 9 0,3 29.150 15.950 4.785 9 0,3 43.142 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 23.605 7.082 9 0,3 63.851 0,7 478 359 150 53.813 0,7 574 431 150 64.575 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 0,7 850 1.257 1.861 2.754 2.754 2.754 2.754 2.754 2.754 2.754 637 943 1.396 2.065 2.065 2.065 2.065 2.065 2.065 2.065 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 95.571 141.445 209.339 309.821 309.821 309.821 309.821 309.821 309.821 309.821 20 41 60 89 132 196 196 196 196 196 196 196 598 598 598 598 598 598 598 598 598 598 598 598 11.967 24.413 36.131 53.474 79.142 117.131 117.131 117.131 117.131 117.131 117.131 117.131 76.870 102.296 151.399 224.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 100,00 133,08 148,00 148,00 148,00 148,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 262 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. cijepljenja 1.2 tr. električne energije 1.3 tr. goriva 1.4 tr. tekućeg održavanja 1.5 tr. dodatne prehrane II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. računovodstva 2.4 tr. komunalnih usluga 2.5 tr. poreza i članarina 2.6 tr. bankovnih usluga III.PLAĆE 3.1 neto plaće 3.2 troškovi poreza i doprinosa IV. KAMATE V.OSTALI RASHODI VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2012. G.) 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 29.400 33.600 43.987 59.540 82.651 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 1.600 1.920 2.842 4.206 6.224 9.212 9.212 9.212 9.212 9.212 9.212 9.212 4.800 5.280 5.808 6.679 8.015 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 4.800 5.280 5.808 6.679 8.015 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 9.618 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 3.600 14.600 17.520 25.930 38.376 56.796 84.058 84.058 84.058 84.058 84.058 84.058 84.058 16.431 16.507 16.854 17.172 17.695 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 1.200 1.200 1.400 1.500 1.700 1.700 1.700 1.700 1.700 1.700 1.700 1.700 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.500 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 231 307 454 672 995 1.472 1.472 1.472 1.472 1.472 1.472 1.472 52.200 52.200 52.200 66.700 81.200 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 36.000 36.000 36.000 46.000 56.000 92.000 92.000 92.000 92.000 92.000 92.000 92.000 16.200 16.200 16.200 20.700 25.200 41.400 41.400 41.400 41.400 41.400 41.400 41.400 30.960 29.670 26.855 24.041 21.226 18.412 15.597 12.783 9.968 7.154 4.339 1.525 0 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 128.991 135.827 143.747 171.303 206.622 289.941 287.126 284.311 281.497 278.682 275.868 273.053 100,00 105,30 105,83 119,17 120,62 140,32 99,03 99,02 99,01 99,00 98,99 98,98 100,00 105,30 111,44 132,80 160,18 224,78 222,59 220,41 218,23 216,05 213,87 211,68 263 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od mlijeka 2. prihod od sira 3. prihod od janjaca B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. amortizacija 4. plaće 5. kamate 6. ostali troškovi C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 76.870 102.296 151.399 224.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 11.090 13.308 19.696 29.150 43.142 63.851 63.851 63.851 63.851 63.851 53.813 64.575 95.571 141.445 209.339 309.821 309.821 309.821 309.821 309.821 11.967 24.413 36.131 53.474 79.142 117.131 117.131 117.131 117.131 117.131 128.991 190.539 198.459 226.015 261.334 319.103 291.689 288.874 286.059 283.245 29.400 33.600 43.987 59.540 82.651 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 16.431 16.507 16.854 17.172 17.695 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 54.713 54.713 54.713 54.713 29.163 4.563 4.563 4.563 4.563 52.200 52.200 52.200 66.700 81.200 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 30.960 29.670 26.855 24.041 21.226 18.412 15.597 12.783 9.968 7.154 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 -52.121 -88.243 -47.061 -1.946 70.289 171.700 199.114 201.929 204.743 207.558 10.524 39.823 40.386 40.949 41.512 -52.121 -88.243 -47.061 -1.946 70.289 161.176 159.291 161.543 163.795 166.046 -52.121 -140.364 -187.425 -189.370 -119.081 42.095 201.386 362.929 526.723 692.770 2022. 2023. 10. 11. 490.803 490.803 63.851 63.851 309.821 309.821 117.131 117.131 280.430 277.616 116.106 116.106 18.172 18.172 4.563 4.563 133.400 133.400 4.339 1.525 3.850 3.850 210.372 213.187 42.074 42.637 168.298 170.549 861.067 1.031.617 264 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 bruto plaće djelatnika 3.4 ostali troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 850.870 102.296 216.399 244.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 1.031.415 76.870 102.296 151.399 224.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 774.000 65.000 20.000 65.000 20.000 774.000 540.613 285.613 255.000 732.991 88.311 214.110 241.667 276.985 370.828 397.312 395.061 392.809 390.558 388.306 386.054 604.000 170.000 65.000 20.000 98.031 106.157 116.891 147.262 185.395 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 29.400 33.600 43.987 59.540 82.651 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 16.431 16.507 16.854 17.172 17.695 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 52.200 52.200 52.200 66.700 81.200 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 10.524 39.823 40.386 40.949 41.512 42.074 133.400 30.960 100.034 97.219 94.405 91.590 88.775 85.961 83.146 80.332 77.517 74.703 3.850 117.879 13.985 2.288 2.403 54.638 119.975 93.490 95.742 97.993 100.245 102.497 154.468 0 13.985 16.273 18.676 73.314 193.289 286.779 382.521 480.514 580.759 683.256 306.364 265 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 604.000 549.288 494.575 439.863 385.150 355.988 351.425 346.863 342.300 337.738 333.175 328.613 604.000 604.000 54.713 549.288 54.713 494.575 54.713 439.863 54.713 385.150 29.163 355.988 4.563 351.425 4.563 346.863 4.563 342.300 4.563 337.738 4.563 333.175 4.563 117.879 13.985 16.273 18.676 73.314 193.289 286.779 382.521 480.514 580.759 683.256 788.004 117.879 13.985 16.273 18.676 73.314 193.289 286.779 382.521 480.514 580.759 683.256 788.004 721.879 563.273 510.848 458.539 458.464 549.277 638.204 729.383 822.814 918.497 1.016.431 1.116.617 -52.121 -140.364 -122.425 -104.370 65.000 85.000 -34.081 85.000 127.095 85.000 286.386 85.000 447.929 85.000 611.723 85.000 777.770 85.000 -52.121 -140.364 -187.425 -189.370 -119.081 -88.243 -47.061 -1.946 70.289 161.176 703.636 633.273 562.909 492.545 422.182 0 0 0 0 0 563.273 510.848 458.539 458.464 549.277 42.095 159.291 351.818 0 638.204 201.386 161.543 281.455 0 729.383 362.929 163.795 211.091 0 822.814 526.723 692.770 861.067 166.046 168.298 170.549 140.727 70.364 0 0 0 0 918.497 1.016.431 1.116.617 -52.121 774.000 0 721.879 946.067 1.116.617 85.000 85.000 266 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 bruto plaće djelatnika 3.4 ostali troškovi 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 76.870 102.296 151.399 224.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 1.031.415 76.870 102.296 151.399 224.070 331.623 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 490.803 285.613 255.000 872.031 106.157 181.891 167.262 185.395 282.052 311.352 311.914 312.477 313.040 313.603 314.166 604.000 170.000 65.000 20.000 98.031 106.157 116.891 147.262 185.395 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 271.529 29.400 33.600 43.987 59.540 82.651 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 116.106 16.431 16.507 16.854 17.172 17.695 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 18.172 52.200 52.200 52.200 66.700 81.200 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 133.400 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 3.850 10.524 39.823 40.386 40.949 41.512 42.074 42.637 -795.161 -3.861 -30.493 56.808 146.228 208.750 179.451 178.888 178.325 177.762 177.199 717.249 -795.161 -799.021 -829.514 -772.706 -626.478 -417.728 -238.277 -59.389 118.936 296.698 473.898 1.191.147 267 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 13% 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 27.210 45% 47% 48% 49% 51% 52% 53% 55% 56% 58% 59% 60% 12.281 12.656 13.031 13.406 13.781 14.156 14.531 14.906 15.281 15.656 16.031 16.406 6% 6% 6% 7% 7% 7% 7% 7% 7% 8% 8% 8% 10% 10% 10% 10% 11% 11% 11% 12% 12% 12% 12% 13% 8% 8% 8% 9% 9% 9% 9% 10% 10% 10% 10% 11% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 63% 2,12 2,19 2,28 2,37 2,47 2,58 2,70 2,83 2,98 3,14 3,33 3,54 12,63 12,40 12,18 11,96 11,76 11,56 11,36 11,18 11,00 10,82 10,65 10,49 217% 197% 177% 158% 138% 118% 98% 79% 59% 39% 20% 0% 28% 25% 22% 19% 16% 14% 11% 9% 6% 4% 2% 0% 36% 34% 33% 31% 30% 29% 27% 26% 25% 23% 22% 20% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 13% 26.731 51% 13.582 7% 11% 9% 63% 2,58 12,03 133% 16% 30% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (8,19%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 12% 13% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 262.198 105 -52.430 268 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. -795.161 -3.861 -30.493 56.808 146.228 208.750 179.451 -795.161 -799.021 -829.514 -772.706 -626.478 -417.728 -238.277 2019. 7. 178.888 -59.389 2020. 8. 178.325 118.936 2021. 9. 177.762 296.698 2022. 2023. 10. 11. 177.199 717.249 473.898 1.191.147 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INV. DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 774.000 65.000 20.000 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 0,428883 774.000 55.727 15.877 -21.161 -3.861 34.507 76.808 146.228 208.750 179.451 178.888 178.325 177.762 177.199 717.249 -21.161 -3.575 29.584 60.973 107.482 142.072 113.085 104.379 96.344 88.925 82.078 307.616 -795.161 -798.735 -824.878 -779.782 -672.300 -530.228 -417.144 -312.764 -216.421 -127.495 -45.418 262.198 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 2012. 0. 774.000 1,00000 774.000 774.000 -21.161 -21.161 -21.161 -0,027 2013. 1. 0,92592 774.000 -3.861 -3.575 -24.735 -0,032 2014. 2015. 2. 3. 65.000 20.000 0,85733 0,79383 55.727 15.877 829.727 845.604 34.507 76.808 29.584 60.973 4.849 65.822 0,006 0,078 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,428883 845.604 146.228 107.482 173.303 0,205 845.604 208.750 142.072 315.375 0,373 845.604 179.451 113.085 428.460 0,507 845.604 845.604 845.604 845.604 845.604 178.888 178.325 177.762 177.199 717.249 104.379 96.344 88.925 82.078 307.616 532.839 629.183 718.108 800.186 1.107.802 0,630 0,744 0,849 0,946 1,310 269 4. Strateški projekt – Uzgoj krumpira Početne pretpostavke za uzgoj krumpira Veličina zemljišta za koju su izrađene projekcije iznosi jedan hektar. Sadnja krumpira provodi se krajem veljače ili u ožujku mjesecu. Uzgoj krumpira na istom zemljištu može se uzastopce provoditi dvije do tri godine, nakon čega treba uslijediti promjena kulture kako bi se zemlja odmorila. Potencijalni investitor trebao bi posjedovati radni stroj s priključcima (traktor) i ostale poljoprivredne alate za ručnu obradu zemlje. Potencijalni prinos na istom zemljištu ovisi najvećim dijelom o vremenskim uvjetima i plodnosti zemlje, te iznosi u rasponu od 25 do 35 tona krumpira. Osnovni inputi potrebni za proizvodnju: 1. U gnojidbi se razlikuje više etapa od čega je prva etapa stajsko gnojivo tijekom zimskih mjeseci. Okvirna količina iznosi 20 tona stajnjaka po prosječnoj cijeni od 180 kuna. Drugu etapu predstavlja gnojenje mineralnim gnojivima: - Kan okvirno 250 kg po cijeni 1,56 kn/kg - Urea okvirno 200 kg po cijeni 1,97 kn/kg - NPK (7-20-30) okvirno 700 kg po cijeni 2,612 kn/kg 2. Potrebna izdvajanja za sredstva za zaštitu krumpira od nametnika iznose 3.100 kn. 3. Ulaganja u gorivo i maziva za obradu zemljišta, sijanje i sakupljanje krumpira iznose okvirno 2.400 kuna. 4. Ostala ulaganja predstavljaju korištenje radnog stroja s priključcima (traktora) i rad investitora. Korištenje radnog stroja s priključcima i rad investitora nisu izravno prikazani u projekcijama. Financijski pokazatelji projekta uzgoja krumpira Projicirana površina nasada krumpira iznosi jedan hektar, te potencijalna količina krumpira iznosi 30.000 kilograma (30 tona). Prodajna cijena u projekcijama iznosi 270 1,15 kuna po kilogramu krumpira. Prihodi od prodaje krumpira tijekom vijeka projekta projicirani su na 34.500 kuna. Moguće je ostvarenje poticaja od Ministarstva poljoprivrede RH u iznosu od 3.000 kuna po hektaru nasada. Ukupni projicirani prihodi tijekom vijeka projekta iznose 37.500 kuna godišnje. Tijekom prve godine ostvaruje se dobit od 10.710 kuna. U drugoj godini dobit raste na iznos od 12.510 kuna te u trećoj godini na iznos od 12.608 kuna. U narednim godinama dobit raste do 14.218 kuna zbog smanjivanja troška kamata tijekom projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. U prvoj godini neto primici financijskog toka iznose 34.668 kuna. Ulaganja u iste troškove tijekom prve godine ostvarena su iz bankarskog kredita i prenose se iz godine u godinu do kraja vijeka projekta kako bi se pokrili troškovi sadnje i održavanja nasada. Neto primici u ostalim godinama kreću se od 7.037 kuna tijekom treće godine do 10.008 kuna u drugoj godini projekta. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 37.473 kune. Razlog leži u ostatku vrijednosti obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 26.099 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 143.229 kuna. U prvoj godini projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu od 15.824 kune. U svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 11.397 kuna (u posljednjoj godini projekta) do 11.716 kuna (druga godina projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 37.473 kune zbog ostatka vrijednosti obrtnih sredstava u iznosu od 26.099 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 125.738 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 29% u prvoj godini projekta do 38% u posljednje dvije godine projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 35%. 271 Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 41% u prvoj godini do 54% u posljednje dvije godine projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 50%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 1,47. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u šestoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 73,96% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 3,83 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 272 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA Ulaganja u obrtna sredstva 1. Troškovi sadnje krumpira 1.1 Stajski gnoj 1.2 Mineralno gnojivo 1.3 Sjeme krumpira 1.4 Sredstva za zaštitu 1.5 Troškovi goriva 1.6 Troškovi vreća 2 Ulaganja u troškove kamata u prvoj godini UKUPNO ULAGANJA 24.392 24.392 3.600 2.612 12.500 3.100 2.400 180 1.707 26.099 UDIO 93,46% 93,46% 13,79% 10,01% 47,89% 11,88% 9,20% 0,69% 6,54% 100,00% VLASTITA SREDSTVA UDIO 0 0,00% 1.707 1.707 100,00% 6,54% KREDIT 24.392 24.392 3.600 2.612 12.500 3.100 2.400 180 70.000 24.392 UDIO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 87,50% 93,46% 273 Tablica 2. Projekcija prihoda u projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZGOJ KRUMPIRA Površina nasada u hektarima Urod po hektaru Cijena po kilogramu PRIHODI OD UZGOJA KRUMPIRA POTICAJI ZA UZGOJ KRUMPIRA UKUPNO PRIHOD 2012. 1. 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 2013. 2. 2014. 3. 2015. 4. 2016. 5. 2017. 6. 2018. 7. 2019. 8. 2020. 9. 2021. 10. 2022. 11. 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 1 30.000 1,15 34.500 3.000 37.500 2013. 2. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 1.707 24.990 93,28 93,28 2014. 3. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 1.610 24.892 99,61 92,92 2015. 4. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 1.396 24.679 99,14 92,12 2016. 5. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 1.183 24.465 99,14 91,32 2017. 6. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 969 24.252 99,13 90,53 2018. 7. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 756 24.038 99,12 89,73 2019. 8. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 542 23.825 99,11 88,93 2020. 9. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 329 23.611 99,10 88,14 2021. 10. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 116 23.398 99,10 87,34 2022. 11. 22.592 1.800 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 0 23.282 99,51 86,91 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. stajskog gnojiva 1.2 tr. mineralnog gnojiva 1.3 tr. sjemena krumpira 1.4 tr. sredstva za zaštitu 1.5 tr. goriva 1.6 tr. vreća II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. bankovnih usluga IV. KAMATE VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2012. G.) 2012. 1. 24.392 3.600 2.612 12.500 3.100 2.400 180 690 690 1.707 26.790 100,00 100,00 274 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihodi od krumpira 2. poticaji za uzgoj krumpira B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 1. 37.500 34.500 3.000 26.790 24.392 690 1.707 10.710 2.142 8.568 8.568 2013. 2. 37.500 34.500 3.000 24.990 22.592 690 1.707 12.510 2.502 10.008 18.576 2014. 3. 37.500 34.500 3.000 24.892 22.592 690 1.610 12.608 2.522 10.086 28.663 2015. 4. 37.500 34.500 3.000 24.679 22.592 690 1.396 12.821 2.564 10.257 38.920 2016. 5. 37.500 34.500 3.000 24.465 22.592 690 1.183 13.035 2.607 10.428 49.348 2017. 6. 37.500 34.500 3.000 24.252 22.592 690 969 13.248 2.650 10.599 59.946 2018. 7. 37.500 34.500 3.000 24.038 22.592 690 756 13.462 2.692 10.769 70.716 2019. 8. 37.500 34.500 3.000 23.825 22.592 690 542 13.675 2.735 10.940 81.656 2020. 9. 37.500 34.500 3.000 23.611 22.592 690 329 13.889 2.778 11.111 92.766 2021. 10. 37.500 34.500 3.000 23.398 22.592 690 116 14.102 2.820 11.282 104.048 2022. 11. 37.500 34.500 3.000 23.282 22.592 690 14.218 2.844 11.374 115.422 275 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. 63.599 37.500 26.099 1.707 24.392 2013. 2. 37.500 37.500 2014. 3. 37.500 37.500 2015. 4. 37.500 37.500 2016. 5. 37.500 37.500 2017. 6. 37.500 37.500 2018. 7. 37.500 37.500 2019. 8. 37.500 37.500 2020. 9. 37.500 37.500 2021. 10. 37.500 37.500 2022. 11. 63.599 37.500 26.099 28.932 27.492 30.463 30.292 30.121 29.950 29.780 29.609 29.438 29.267 26.099 25.082 24.392 690 2.142 1.707 34.668 34.668 23.282 22.592 690 2.502 1.707 10.008 44.676 23.282 22.592 690 2.522 4.659 7.037 51.713 23.282 22.592 690 2.564 4.445 7.208 58.921 23.282 22.592 690 2.607 4.232 7.379 66.300 23.282 22.592 690 2.650 4.018 7.550 73.849 23.282 22.592 690 2.692 3.805 7.720 81.570 23.282 22.592 690 2.735 3.592 7.891 89.461 23.282 22.592 690 2.778 3.378 8.062 97.522 23.282 22.592 690 2.820 3.165 8.233 105.755 26.099 26.126 23.282 22.592 690 2.844 37.473 143.229 276 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 1. 2013. 2. 2014. 3. 2015. 4. 2016. 5. 2017. 6. 2018. 7. 2019. 8. 2020. 9. 2021. 10. 2022. 11. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 34.668 44.676 51.713 58.921 66.300 73.849 81.570 89.461 97.522 105.755 117.129 34.668 44.676 51.713 58.921 66.300 73.849 81.570 89.461 97.522 105.755 117.129 34.668 44.676 51.713 58.921 66.300 73.849 81.570 89.461 97.522 105.755 117.129 10.275 1.707 20.283 1.707 30.370 1.707 40.627 1.707 51.055 1.707 61.653 1.707 72.423 1.707 83.363 1.707 94.473 1.707 105.755 1.707 117.129 1.707 8.568 24.392 0 34.668 8.568 10.008 24.392 0 44.676 18.576 10.086 21.343 0 51.713 28.663 10.257 18.294 0 58.921 38.920 10.428 15.245 0 66.300 49.348 10.599 12.196 0 73.849 59.946 10.769 9.147 0 81.570 70.716 10.940 6.098 0 89.461 81.656 11.111 3.049 0 97.522 92.766 11.282 0 0 105.755 104.048 11.374 0 0 117.129 277 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. 37.500 37.500 2013. 2. 37.500 37.500 2014. 3. 37.500 37.500 2015. 4. 37.500 37.500 2016. 5. 37.500 37.500 2017. 6. 37.500 37.500 2018. 7. 37.500 37.500 2019. 8. 37.500 37.500 2020. 9. 37.500 37.500 2021. 10. 37.500 37.500 2022. 11. 63.599 37.500 53.324 25.784 25.804 25.847 25.889 25.932 25.975 26.017 26.060 26.103 26.099 26.126 26.099 25.082 24.392 690 2.142 -15.824 -15.824 23.282 22.592 690 2.502 11.716 -4.108 23.282 22.592 690 2.522 11.696 7.588 23.282 22.592 690 2.564 11.653 19.241 23.282 22.592 690 2.607 11.611 30.852 23.282 22.592 690 2.650 11.568 42.420 23.282 22.592 690 2.692 11.525 53.945 23.282 22.592 690 2.735 11.483 65.427 23.282 22.592 690 2.778 11.440 76.867 23.282 22.592 690 2.820 11.397 88.265 23.282 22.592 690 2.844 37.473 125.738 278 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 7.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 8. ukupne obveze/ukupni prihodi 9. ukupne obveze/ukupna imovina 10. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 144% 37.500 29% 10.710 41% 6,02 3,05 65% 70% 5% 2. 144% 37.500 33% 12.510 48% 6,86 2,61 65% 55% 5% 3. 144% 37.500 34% 12.608 48% 2,51 2,59 57% 41% 12% 4. 144% 37.500 34% 12.821 49% 2,62 2,54 49% 31% 12% 5. 144% 37.500 35% 13.035 50% 2,74 2,50 41% 23% 11% 6. 144% 37.500 35% 13.248 51% 2,88 2,46 33% 17% 11% 7. 144% 37.500 36% 13.462 52% 3,03 2,42 24% 11% 10% 8. 144% 37.500 36% 13.675 52% 3,20 2,39 16% 7% 10% 9. 144% 37.500 37% 13.889 53% 3,39 2,35 8% 3% 9% 10. 144% 37.500 38% 14.102 54% 3,60 2,31 0% 0% 8% 11. 144% 37.500 38% 14.218 54% 0,00 2,29 0% 0% 0% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 144% 37.500 35% 13.116 50% 1,47 3,35 2,50 33% 23% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (73,96%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 73% 74% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 73.912 208 -9 279 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. -15.824 -15.824 2013. 2. 11.716 -4.108 2014. 3. 11.696 7.588 2015. 4. 11.653 19.241 2016. 5. 11.611 30.852 2017. 6. 11.568 42.420 2018. 7. 11.525 53.945 2019. 8. 11.483 65.427 2020. 9. 11.440 76.867 2021. 10. 11.397 88.265 2022. 11. 37.473 125.738 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 26.099 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 26.099 10.276 11.716 11.696 11.653 11.611 11.568 11.525 11.483 11.440 11.397 37.473 10.276 10.848 10.027 9.251 8.534 7.873 7.263 6.700 6.181 5.701 17.357 -15.824 -4.976 5.051 14.302 22.836 30.709 37.972 44.672 50.853 56.554 73.912 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. PROJEKTNI PERIOD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 26.099 DISKONTNI FAKTOR 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 26.099 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 26.099 NOMINALNI NETO PRIMICI 10.276 11.716 11.696 11.653 11.611 11.568 11.525 11.483 11.440 11.397 37.473 DISKONTIRANI NETO PRIMICI 10.276 10.848 10.027 9.251 8.534 7.873 7.263 6.700 6.181 5.701 17.357 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 10.276 21.123 31.151 40.402 48.936 56.809 64.072 70.772 76.952 82.654 100.011 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 0,394 0,809 1,194 1,548 1,875 2,177 2,455 2,712 2,948 3,167 3,832 280 5. Strateški projekt – Uzgoj kupusa Polazne pretpostavke za uzgoj kupusa Veličina zemljišta za koju su izrađene projekcije iznosi 1 hektar. Uzgoj kupusa u primorskom području može se provoditi gotovo čitave godine, te obzirom na isto postoje tri vrste proizvodnje: rane sorte, srednje kasne sorte i kasne sorte. Sadnja kupusa provodi se sjetvom sjemena u zatvorenom ili otvorenom prostoru ovisno o razdoblju u godini kako bi dobili prijesadnice. Tlo za uzgoj prijesadnica trebalo bi biti rahlo te na njemu tri do četiri godine ne bi se smjelo uzgajati kopusnjače. Prilikom rasta prijesadnica potrebno je prorijeđivati biljke, rahliti zemlju između redova i zalijevati. Za proizvodnju dovoljne količina prijesadnica za 1 hektar potrebno je između 1,5 i 2 kilograma sjemena kupusa. Presađivanje biljaka na lokaciju predviđenu za uzgoj glavica provodi se kad biljke razviju 3 do 5 listova. Nakon sadnje zemlju je potrebno zaliti. Rane sorte kupusa (ljetne sorte), siju se u zaštićenom prostoru u ožujku, a na otvorenom prostoru u travnju. U trenutku kada biljke narastu do 10 cm i imaju 3 do 5 listova presađuju se, te se to najvećim dijelom događa tijekom mjeseca svibnja. Nakon presađivanja bitno je navodnjavanje biljaka ukoliko vlada sušno razdoblje. Biljke se sade na 50X30-40 cm obzirom da se nastoji dobiti manje glavice veličine od 0,75 do 1 kilograma. Ovakav način guste sadnje iziskuje okvirno 60.000 glavica kupusa na jednom hektaru. Prosječna ukupna količina kupusa po hektaru iznosi između 20 i 30 tona. Srednje kasne sorte kupusa (jesenske i zimske sorte), siju se potkraj travnja i u svibnju. Presađuju se u lipnju, prilikom presađivanja potrebno ih je zasaditi dublje u tlo i zaliti. U slučaju da je tlo suho, prije sadnje u jamicu se prethodno nalije malo vode. Biljke se sade na 60-70*50-60 cm, prosječna veličina glavica je između 1,5 i 2 kilograma. Ovakvim načinom sadnje dobije se okvirno 30.000 glavica kupusa na jednom hektaru. Prosječna ukupna količina kupusa po hektaru iznosi između 30 i 40 tona. 281 Kasne sorte kupusa (proljetne) se siju u zaštićenom dijelu vrta u srpnju i kolovozu. Potrebno ih je zalijevati nakon sjetve, a presađuju se u rujnu i listopadu. Kupus prezimljuje vani i potrebna mu je prihrana. Biljke se sade na 60-70*50-60 cm, prosječna veličina glavica je između 2,5 i 3 kilograma. Ovakvim načinom sadnje dobije se okvirno 25.000 glavica kupusa na jednom hektaru. Prosječna ukupna količina kupusa po hektaru iznosi između 40 i 50 tona. Kupus se može brati nakon 60 dana od presađivanja te ga treba pobrati u 3 do 4 tjedna. Pojedine vrste mogu izdržati i do 60 dana (ukupno 120 dana od presađivanja), a da glavice ne pucaju ili počnu dobivati sjeme. Prosječna cijena kilograma kupusa u prodaji na veliko iznosi između 1 i 1,5 kune dok u prodaji na malo od 1,5 kuna do čak 4 kune ovisno o razdoblju u godini. Najveće površine sade se prijesadnicama uz dodatna značajna natapanja kako bi prinosi bili zadovoljavajući. Početna ulaganja prilikom uzgoja kupusa Osnovni inputi potrebni za proizvodnju: 1. U gnojidbi se razlikuje više etapa od čega je prva etapa stajsko gnojivo tijekom zimskih mjeseci. Okvirna količina iznosi 20 tona stajnjaka po prosječnoj cijeni od 180 kuna. Drugu etapu predstavlja gnojenje mineralnim gnojivima: - Kan okvirno 250 kg po cijeni 1,56 kn/kg - Urea okvirno 200 kg po cijeni 1,97 kn/kg - NPK (7-20-30) okvirno 700 kg po cijeni 2,612 kn/kg 2. Prilikom sadnje planirana je kupnja prijesada za čitavu površinu od jednog hektara te okviran iznos koji treba izdvojiti iznosi 11.000 kuna. Iskusniji proizvođači koji posjeduju znanja i iskustva u uzgoju mogu sami uzgojiti iz sjemena prijesad te tako uštediti značajna sredstva na ovoj stavci. 3. Potrebna izdvajanja za sredstva za zaštitu kupusa od nametnika iznose 4.475 kn. 4. Ulaganja u gorivo i maziva za obradu zemljišta, sijanje i berbu kupusa iznose okvirno 6.340 kuna. 5. Troškovi ambalaže u kojoj treba plasirati kupus iznose okvirno 1.800 kuna. 282 6. Ostala ulaganja predstavljaju korištenje radnog stroja s priključcima (traktora) i rad investitora. Korištenje radnog stroja s priključcima i rad investitora nisu direktno prikazani u projekcijama. Rad investitora najvažniji je u segmentu održavanja nasada čistim i prozračnim od korova i nametnika. Drugi značajni izdatak koji direktno utječe na visinu i kvalitetu uroda je sustav za navodnjavanje. Projicirana su ukupna ulaganja u istu svrhu u iznosu od 80.600 kuna. Sastoje se od: 1. Iskopi za bunar u iznosu od 16.000 kuna. 2. Crpka za vodu u iznosu od 4.500 kuna. 3. Sustav za navodnjavanje 25.000 kuna. Ulaganje u sustav za navodnjavanje nije nužno ali je poželjno jer može doprinijeti porastu visine uroda od 30%. Ulaganja u isti sustav mogu se koristiti i za druge kulture koje se nalaze u blizini. Kod uzgoja kupusa treba voditi računa da kultura najbolje uspijeva na istoj lokaciji 2 do 3 godine. Poslije treba promijeniti lokaciju na 2 do 3 godine a zatim se vratiti na početno mjesto. Financijski pokazatelji projekta uzgoja kupusa Projicirana površina nasada kupusa iznosi jedan hektar. Na pola hektara planiran je uzgoj ranog kupusa koji dospijeva i pogodan je za prodaju tijekom mjeseca lipnja. Na drugoj polovici planiran je uzgoj kasnog kupusa koji dospijeva u studenom mjesecu. Način sadnje, obrade, navodnjavanja, veličine glavica ovisi o vremenu sadnje. Berba se u oba slučaja vrši između 60 i 90 dana od presađivanja prijesada kupusa. Projicirana cijena u oba slučaja iznosi 1,5 kuna po kilogramu kupusa. Prilikom sadnje ranog kupusa na pola hektara planirana je gušća sadnja prijesada obzirom da su glavice manje i lakše. Težina iznosi okvirno jedan kilogram prilikom berbe. Kod sadnje kasnog kupusa planirane glavice su veće te se zato sadi manje biljki prijesada. Težina prilikom berbe iznosi okvirno 2,5 kilograma. Uz navedene projekcije planirano je ostvarenje prihoda od 45.000 kuna tijekom lipnja i 46.875 kuna tijekom studenog. Ukupan prihod tijekom godine iznosi 91.875 kuna. Tijekom prve i druge godine ostvaruje se dobit od 50.662 kune. 283 U trećoj godini dobit se smanjuje na iznos od 50.689 kuna. U narednim godinama dobit raste do 57.935 kuna zbog smanjivanja troška kamata tijekom projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. U prvoj godini neto primici financijskog toka iznose 79.505 kuna. Ulaganja u iste troškove tijekom prve godine ostvarena su iz bankarskog kredita i prenose se iz godine u godinu do kraja vijeka projekta kako bi se pokrili troškovi sadnje i održavanja nasada. Neto primici u ostalim godinama kreću se od 35.685 kuna tijekom treće godine do 44.405 kuna u drugoj godini projekta. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 85.998 kunu. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 37.375 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 510.157 kuna. U prvoj godini projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu od 30.923 kune. U svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 49.149 kuna (u pretposljednjoj godini projekta) do 50.072 kune (u trećoj godini projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 85.998 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 37.375 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 501.640 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 55% u trećoj godini projekta do 63% u posljednjoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 58%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 63% u trećoj godini do 72% u posljednjoj godini projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 66%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 4,75. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u drugoj godini vijeka projekta. 284 Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 161% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 4,96 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 285 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA Ulaganja u obrtna sredstva 1. Troškovi sadnje kupusa 1.1 Stajski gnoj 1.2 Mineralno gnojivo 1.3 Presadnice kupusa 1.4 Sredstva za zaštitu 1.5 Troškovi goriva 1.6 Troškovi ambalaže 2. Sustav za navodnjavanje 2.1 Troškovi iskopa bunara 2.2 Crpka za vodu 2.3 Sustav za navodnjavanje 1. Ulaganja u troškove kamata u prvoj godini UKUPNO ULAGANJA 75.327 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 45.500 16.000 4.500 25.000 29.827 80.600 UDIO 93,46% 37,01% 4,47% 3,24% 13,65% 5,55% 7,87% 2,23% 56,45% 19,85% 5,58% 31,02% 37,01% 100,00% VLASTITA SREDSTVA UDIO 0 0,00% 5.273 5.273 100,00% 6,54% KREDIT 75.327 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 45.500 16.000 4.500 25.000 70.000 75.327 UDIO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 87,50% 93,46% 286 Tablica 2. Projekcija prihoda na godišnjoj razini tijekom vijeka projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZGOJ KUPUSA Prosječna površina nasada u hektarima Urod po hektaru Težina glavice Cijena po kilogramu UKUPNO PRIHOD OD KUPUSA 1. 1. 2. 1. 0 3. 1. 0 4. 1. 0 5. 1. 0 6. 1. 0 0,5 30.000 1,00 1,50 45.000 7. 1. 8. 1. 0 9. 1. 0 10. 1. 0 11. 1. 0 12. 1. 0,5 12.500 2,50 1,50 46.875 PROSJEK/ UKUPNO 0 1 3.542 0,29 1,50 91.875 Tablica 2. Projekcija prihoda u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZGOJ KUPUSA Prihod od uzgoja kupusa UKUPNO PRIHOD 2012. 1. 91.875 91.875 2013. 2. 91.875 91.875 2014. 3. 91.875 91.875 2015. 4. 91.875 91.875 2016. 5. 91.875 91.875 2017. 6. 91.875 91.875 2018. 7. 91.875 91.875 2019. 8. 91.875 91.875 2020. 9. 91.875 91.875 2021. 10. 91.875 91.875 2022. 11. 91.875 91.875 287 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. stajskog gnojiva 1.2 tr. mineralnog gnojiva 1.3 tr. prijesada kupusa 1.4 tr. sredstva za zaštitu 1.5 tr. goriva 1.6 tr. ambalaže II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. bankovnih usluga IV. KAMATE VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2012. G.) 2012. 1. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 5.273 36.938 100,00 100,00 2013. 2. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 5.273 36.938 100,00 100,00 2014. 3. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 4.971 36.636 99,18 99,18 2015. 4. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 4.312 35.977 98,20 97,40 2016. 5. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 3.653 35.317 98,17 95,61 2017. 6. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 2.993 34.658 98,13 93,83 2018. 7. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 2.334 33.999 98,10 92,04 2019. 8. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 1.675 33.340 98,06 90,26 2020. 9. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 1.016 32.681 98,02 88,48 2021. 10. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 357 32.022 97,98 86,69 2022. 11. 29.827 3.600 2.612 11.000 4.475 6.340 1.800 1.838 1.838 0 31.665 98,89 85,72 288 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihodi od kupusa B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. amortizacija 4. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 1. 91.875 91.875 39.213 29.827 1.838 2.275 5.273 52.662 10.532 42.130 42.130 2013. 2. 91.875 91.875 39.213 29.827 1.838 2.275 5.273 52.662 10.532 42.130 84.259 2014. 3. 91.875 91.875 41.186 29.827 1.838 4.550 4.971 50.689 10.138 40.551 124.811 2015. 4. 91.875 91.875 40.527 29.827 1.838 4.550 4.312 51.348 10.270 41.079 165.890 2016. 5. 91.875 91.875 39.867 29.827 1.838 4.550 3.653 52.008 10.402 41.606 207.496 2017. 6. 91.875 91.875 39.208 29.827 1.838 4.550 2.993 52.667 10.533 42.133 249.629 2018. 7. 91.875 91.875 38.549 29.827 1.838 4.550 2.334 53.326 10.665 42.661 292.290 2019. 8. 91.875 91.875 37.890 29.827 1.838 4.550 1.675 53.985 10.797 43.188 335.477 2020. 9. 91.875 91.875 37.231 29.827 1.838 4.550 1.016 54.644 10.929 43.715 379.193 2021. 10. 91.875 91.875 36.572 29.827 1.838 4.550 357 55.303 11.061 44.242 423.435 2022. 11. 91.875 91.875 33.940 29.827 1.838 2.275 57.935 11.587 46.348 469.783 289 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. 172.475 91.875 80.600 5.273 75.327 92.970 45.500 35.100 31.665 29.827 1.838 10.532 5.273 79.505 79.505 2013. 2. 91.875 91.875 2014. 3. 91.875 91.875 2015. 4. 91.875 91.875 2016. 5. 91.875 91.875 2017. 6. 91.875 91.875 2018. 7. 91.875 91.875 2019. 8. 91.875 91.875 2020. 9. 91.875 91.875 2021. 10. 91.875 91.875 2022. 11. 129.250 91.875 47.470 56.190 55.662 55.135 54.608 54.080 53.553 53.026 52.498 37.375 2.275 35.100 43.252 31.665 29.827 1.838 10.532 5.273 44.405 123.910 31.665 29.827 1.838 10.138 14.387 35.685 159.595 31.665 29.827 1.838 10.270 13.728 36.213 195.808 31.665 29.827 1.838 10.402 13.069 36.740 232.548 31.665 29.827 1.838 10.533 12.409 37.267 269.816 31.665 29.827 1.838 10.665 11.750 37.795 307.610 31.665 29.827 1.838 10.797 11.091 38.322 345.932 31.665 29.827 1.838 10.929 10.432 38.849 384.781 31.665 29.827 1.838 11.061 9.773 39.377 424.158 31.665 29.827 1.838 11.587 0 85.998 510.157 290 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 1. 2013. 2. 2014. 3. 2015. 4. 2016. 5. 2017. 6. 2018. 7. 2019. 8. 2020. 9. 2021. 10. 2022. 11. 43.225 40.950 36.400 31.850 27.300 22.750 18.200 13.650 9.100 4.550 2.275 45.500 2.275 43.225 2.275 40.950 4.550 36.400 4.550 31.850 4.550 27.300 4.550 22.750 4.550 18.200 4.550 13.650 4.550 9.100 4.550 4.550 2.275 79.505 123.910 159.595 195.808 232.548 269.816 307.610 345.932 384.781 424.158 472.781 79.505 123.910 159.595 195.808 232.548 269.816 307.610 345.932 384.781 424.158 472.781 122.730 164.860 195.995 227.658 259.848 292.566 325.810 359.582 393.881 428.708 475.056 47.403 5.273 89.532 5.273 130.084 5.273 171.163 5.273 212.769 5.273 254.902 5.273 297.563 5.273 340.750 5.273 384.466 5.273 428.708 5.273 475.056 5.273 42.130 75.327 0 122.730 42.130 42.130 75.327 0 164.860 84.259 40.551 65.911 0 195.995 124.811 41.079 56.496 0 227.658 165.890 41.606 47.080 0 259.848 207.496 42.133 37.664 0 292.566 249.629 42.661 28.248 0 325.810 292.290 43.188 18.832 0 359.582 335.477 43.715 9.416 0 393.881 379.193 44.242 0 0 428.708 423.435 46.348 0 0 475.056 291 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. 91.875 91.875 2013. 2. 91.875 91.875 2014. 3. 91.875 91.875 2015. 4. 91.875 91.875 2016. 5. 91.875 91.875 2017. 6. 91.875 91.875 2018. 7. 91.875 91.875 2019. 8. 91.875 91.875 2020. 9. 91.875 91.875 2021. 10. 91.875 91.875 122.798 45.500 35.100 31.665 29.827 1.838 10.532 -30.923 -30.923 42.197 41.803 41.935 42.066 42.198 42.330 42.462 42.594 42.726 2022. 11. 129.250 91.875 2.275 35.100 43.252 31.665 29.827 1.838 10.532 49.678 18.755 31.665 29.827 1.838 10.138 50.072 68.827 31.665 29.827 1.838 10.270 49.940 118.768 31.665 29.827 1.838 10.402 49.809 168.576 31.665 29.827 1.838 10.533 49.677 218.253 31.665 29.827 1.838 10.665 49.545 267.798 31.665 29.827 1.838 10.797 49.413 317.211 31.665 29.827 1.838 10.929 49.281 366.492 31.665 29.827 1.838 11.061 49.149 415.642 31.665 29.827 1.838 11.587 85.998 501.640 292 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 7.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 8. ukupne obveze/ukupni prihodi 9. ukupne obveze/ukupna imovina 10. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 114% 91.875 57% 52.662 65% 9,42 1,91 82% 61% 6% 2. 114% 91.875 57% 52.662 65% 9,42 1,91 82% 46% 6% 3. 114% 91.875 55% 50.689 63% 3,48 1,99 72% 34% 16% 4. 114% 91.875 56% 51.348 64% 3,64 1,96 61% 25% 15% 5. 114% 91.875 57% 52.008 65% 3,81 1,94 51% 18% 14% 6. 114% 91.875 57% 52.667 65% 4,00 1,91 41% 13% 14% 7. 114% 91.875 58% 53.326 66% 4,22 1,89 31% 9% 13% 8. 114% 91.875 59% 53.985 67% 4,46 1,87 20% 5% 12% 9. 114% 91.875 59% 54.644 68% 4,72 1,84 10% 2% 11% 10. 114% 91.875 60% 55.303 69% 5,03 1,82 0% 0% 11% 11. 114% 91.875 63% 57.935 72% 0,00 1,74 0% 0% 0% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 114% 91.875 58% 53.384 66% 4,75 1,89 41% 19% 11% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (161%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 161% 162% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 319.168 8 -183 293 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 1. -30.923 -30.923 2013. 2. 49.678 18.755 2014. 3. 50.072 68.827 2015. 4. 49.940 118.768 2016. 5. 49.809 168.576 2017. 6. 49.677 218.253 2018. 7. 49.545 267.798 2019. 8. 49.413 317.211 2020. 9. 49.281 366.492 2021. 10. 49.149 415.642 2022. 11. 85.998 501.640 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 80.600 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 80.600 49.678 49.678 50.072 49.940 49.809 49.677 49.545 49.413 49.281 49.149 85.998 49.678 45.998 42.929 39.644 36.611 33.809 31.222 28.832 26.625 24.587 39.834 -30.923 15.075 58.004 97.648 134.259 168.068 199.290 228.122 254.747 279.334 319.168 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. PROJEKTNI PERIOD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 80.600 DISKONTNI FAKTOR 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 80.600 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 80.600 NOMINALNI NETO PRIMICI 49.678 49.678 50.072 49.940 49.809 49.677 49.545 49.413 49.281 49.149 85.998 DISKONTIRANI NETO PRIMICI 49.678 45.998 42.929 39.644 36.611 33.809 31.222 28.832 26.625 24.587 39.834 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 49.678 95.676 138.604 178.249 214.860 248.669 279.890 308.722 335.348 359.935 399.769 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 0,616 1,187 1,720 2,212 2,666 3,085 3,473 3,830 4,161 4,466 4,960 294 6. Strateški projekt – Uzgoj puževa Tehnologija uzgoja konzumnih puževa Uzgoj konzumnih puževa može biti kvalitetna dopunska djelatnost seoskog domaćinstva. Uz redovan posao investitor i članovi obitelji mogu u slobodno vrijeme obavljati poslove vezane za uzgoj puževa jer isti ne iziskuju veliku svakodnevnu angažiranost. U projektu uzgoja konzumnih puževa planirana je potencijalna veličina zemljišta od jednog hektara te su za tu veličinu izrađene kalkulacije. Za početak investitor bi trebao posjedovati vlastito zemljište veličine jednog hektara. Lokacija zemljišta trebala bi biti udaljena od lokalnih asfaltiranih cesta i naselja minimalno 150 metara kako bi se ostvarila ekološka proizvodnja koja zadovoljava otkupljivače. Zemljište bi trebalo biti rastresito, propusno i ravno sa laganim nagibom do masimalno 25%. Rastresitost i propusnost je bitna kako bi se puževi mogli ukopavati tijekom zimskih mjeseci. Rosa je vrlo važna i korisna za puževe i zato treba voditi računa da ne postoji nešto što može spriječiti njeno stvaranje. Faze pripreme uzgajališta su: 1. Pripremni radovi su najprikladniji tijekom jeseni, zime ili u rano proljeće. Zemljište treba pokositi i preorati na dubini 20-30 cm. 2. Ograđivanje je temeljni rad u formiranju uzgajališta koje se sastoji od vanjskih i unutarnjih ograda. Prva je za zaštitu uzgajališta od neprijatelja, a druga sprječava bježanje puževa. Ograde se sastoje od ukopanog lima te od mrežaste ograde do visine 1,5 metra. 3. Dezinfekcija i deratizacija se provodi na budućem uzgajalištu kako bi se odstranili insekti i glodavci. Ista se provodi za to namijenjenim sredstvima prilikom oranja i frezanja uzgajališta. 4. Sijanje je završna faza formiranja uzgajališta. Ukupno se sije pet kultura: krmna repica, srebrnolisna blitva, mješavina radića i salate, suncokret i djetelina. Bilje se sije prema unaprijed utvrđenim shemama u redovima kako bi puževi mogli imati veći izbor hrane. Prvo se siju polja za reprodukciju, a kad se izlegu prvi mali puževi tijekom ljeta siju se polja za tov. 295 Radovi tijekom godine sastoje se od održavanja uzgajališta i raslinja u njemu. Puževi ne bi trebali koristiti svo bilje u uzgajalištu. Isti se vole hraniti svježom hranom zato je bitno vegetaciju održavati košenjem na visini od 20 cm kako bi se obnavljala. Košenje je bitno vršiti tijekom najtoplijeg dijela dana dok puževi miruju i povučeni su u niže slojeve uz korijenje biljaka kako bi minimalizirali štetu. Košenje se može vršiti motornom kosilicom, a kositi se može sva vegetacija osim suncokreta. Kontinuirano treba održavati puteve između uzgojnih polja čistima kako se ne bi razvio korov. Značajni radovi su prilikom selidbe malih puževa na tov i berbe puževa. Nakon reprodukcije male puževe treba pobrati ručno u kante i prebaciti ih u predio uzgajališta namjenjen za tov. Selidba se može provesti i uz pomoć mamaca (listovi kopusnjača, čisti karton ili papir) koji se postavljaju na večer. Puževi će se zadržati na njima nakon noćne ispaše te ih se na taj način može lakše prebaciti u drugi dio uzgajališta. Selidba se treba provoditi do kraja rujna ili u rano proljeće. Reproduktivni dio uzgajališta treba svake jeseni očistiti i pripremiti vegetaciju za proljeće kako bi se proveo novi ciklus reprodukcije. Sakupljanje puževa i priprema za prodaju se provodi ručno. Najbolje vrijeme u danu je tijekom jutarnjih ili večernjih sati dok ima rose ili se uzgajalište lagano navodnjava. Mogu se postaviti mamci kao i kod prijenosa mladih puževa na tov. Prije plasiranja puževa na tržište treba provesti pročišćavanje u čistilištima kako bi živi i kvalitetni puževi dospjeli na tržište. Pročišćavanje se vrši u kavezima ili drvenim sanducima koji se ostavljaju na prozračnom i natkrivenom mjestu gdje se puževi drže 15 dana bez hrane kako bi ispraznili crijeva. Čistilište se puni do 1/3 visine, a u prvih 5/6 dana vidljiv je pad težine i smanjenje vlažnosti te povlačenje puževa u kućice. Puževe u čistilištu se ne smije navodnjavati ili hraniti. Gladovanje i lagana dehidracija zaustavit će proces fermentacije i tako produžiti vijek trajanja suhog i čistog proizvoda. Prilikom isporuke treba voditi računa da oštećene ili uginule jedinke ne smiju završiti u vreći za isporuku jer iste mogu značajno povećati smrtnost jedinki. Tolerirana smrtnost iznosi najviše 1,5%. 296 Polazne pretpostavke u projektu Ukupna ulaganja u projektu uzgoja konzumnih puževa iznose 612.883 kune. Ulaganja tijekom nulte (pripremne) godine iznose 453.227 kuna. Sastoje se od: 5. Troškovi mehanizacije za održavanje prostora za puževe iznose 20.000 kuna. 6. Ulaganja u osiguravanje struje i vode na udaljenoj lokaciji minimalno 150 metara od naselja iznose 50.000 kuna. 7. Ulaganja u manji objekt za alat i čistilište za puževe iznosi 27.500 kuna. 8. Ulaganja u opremu i pripremu terena iznose 173.010 kuna. Najznačajnija su ulaganja u kupnju mreže Heliteks u iznosu od 115.350 kuna. 9. Kupnja matičnog legla za površinu od jednog hektara iznosi okvirno 105.000 kuna. 10. Ulaganja u trajna obrtna sredstva odnosno u početne troškove poslovanja tijekom nulte (pripremne) godine iznose 27.217 kuna. Tijekom prve i druge godine planirana su ulaganja u trajna obrtna sredstva u iznosu od 38.400 kuna i 14.993 kuna. Ista ulaganja se odnose na troškove poslovanja do početka ostvarivanja prvih prihoda od prodaje. Financijski pokazatelji projekta uzgoja konzumnih puževa U proizvodnji na jednom hektaru u punom biološkom ciklusu može se proizvesti 10 do 12 tona konzumnih puževa za prodaju odnosno u prosjeku se može očekivati 1.000 do 1.200 grama po m2 bruto površine uzgajališta. Na jednom hektaru se nalazi 48.000 reproduktora i svaki reproduktor daje okvirno 250 kilograma proizvoda. Berba puževa provodi se u razdoblju od svibnja do rujna. Prvi prihodi bi se ostvarili tijekom druge godine u iznosu od 172.800 kuna. U istom razdoblju projicirano je 200 grama proizvoda po reporduktoru. U trećoj godini planirana je proizvodnja od 250 grama po reproduktoru i ukupni prihodi na razini 216.000 kuna. 297 Tijekom nulte i prve godine ostvaruje se gubitak od 27.217 i 38.400 kuna. Isti gubitak rezultat je redovnog poslovanja (redovnih troškova održavanja i pripreme uzgajališta) tijekom istih godina dok se ne počnu ostvarivati prihodi u drugoj godini. Uz procijenjene prihode i rashode u drugoj godini ostvaruje se prihod od 97.445 kuna. U trećoj godini dobit iznosi 142.140 kuna. U narednim godinama dobit raste do 153.277 kuna zbog smanjivanja troškova kamata tijekom projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Kreću se od 123.719 kuna tijekom druge godine do 132.404 kune u devetoj godini projekta. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 296.554 kune. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 142.536 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 1.319.380 kuna. U nultoj i prvoj godini projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu od 420.043 i 63.600 kuna. U svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 127.146 kuna (druga godina projekta) do 163.190 kuna (treća godina projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 303.498 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 142.536 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 1.082.401 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 56% u drugoj godini projekta do 71% u posljednjoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 67%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 21% u drugoj godini do 34% u posljednje dvije godine projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 31%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta 298 iznosi 6,82. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u šestoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 23,42% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 1,46 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 299 Tablica 1. Struktura ulaganja za projekt konzumnih puževa STRUKTURA/KATEGORIJA Materijalna imovina 1. Mehanizacija 2. Struja i voda 3. Objekt 4. Oprema i priprema terena 4.1 Vanjska ograda 4.2 Mreža Helitex 4.3 Stupovi i mreža za unutarnju ogradu 4.4 Dezinfekcija i deratizacija 4.5 Sjemenje 5. Matično leglo Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u trajna obrtna sredstva UKUPNO NOVA ULAGANJA 2012. 375.510 20.000 50.000 27.500 173.010 23.130 115.350 12.480 7.050 15.000 105.000 27.217 27.217 402.727 2013. 2014. 0 38.400 38.400 38.400 0 14.993 14.993 14.993 IZNOS 375.510 20.000 50.000 27.500 173.010 23.130 115.350 12.480 7.050 15.000 105.000 80.610 80.610 456.120 UDIO 82,33% 4,38% 10,96% 6,03% 37,93% 5,07% 25,29% 2,74% 1,55% 3,29% 17,13% 17,67% 17,67% 100,00% VLASTITA SREDSTVA 2012. 155.510 50.510 4.626 21.338 2.496 7.050 15.000 105.000 27.217 27.217 182.727 VLASTITA SREDSTVA 2013. 0 38.400 38.400 38.400 OSTALE GODINE 0 UDIO 41,41% 14.993 14.993 14.993 29,19% 20,00% 18,50% 20,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 51,77% 300 Tablica 2. Projekcija proizvodnje za drugu godinu projekta (2014.) STRUKTURA PL./RAZDOBLJA SKUPINA/PERIOD broj dana u mjesecu PUŽARSTVO Veličina zemljišta u ha Prosječna količina reproduktora po ha Prinos puževa po reproduktoru Udio berbe u ukupnom iznosu Broj kilograma po berbi Cijena po kilogramu PRIHOD OD PUŽEVA UKUPNI PRIHODI 1. 2. 31 2. 2. 28 0 0 3. 2. 31 0 0 4. 2. 30 0 0 5. 2. 31 0 0 1 48.000 0,20 0,35 3.360 18 60.480 60.480 6. 2. 30 1 48.000 0,20 0,05 480 18 8.640 8.640 7. 2. 31 1 48.000 0,20 0,05 480 18 8.640 8.640 8. 2. 31 1 48.000 0,20 0,05 480 18 8.640 8.640 9. 2. 30 10. 2. 31 1 48.000 0,20 0,50 4.800 18 86.400 86.400 11. 2. 30 0 0 12. 2. 31 0 0 PROSJEK/ UKUPNO 0 0 1 48.000 0,20 0,08 800 18 172.800 172.800 Tablica 3. Projekcija proizvodnje za treću godinu projekta (2015.) STRUKTURA PL./RAZDOBLJA SKUPINA/PERIOD broj dana u mjesecu PUŽARSTVO Veličina zemljišta u ha Prosječna količina reproduktora po ha Prinos puževa po reproduktoru Udio berbe u ukupnom iznosu Broj kilograma po berbi Cijena po kilogramu PRIHOD OD PUŽEVA UKUPNI PRIHODI 1. 3. 2. 3. 3. 3. 4. 3. 5. 3. 6. 3. 7. 3. 8. 3. 9. 3. 10. 3. 11. 3. 12. 3. 31 28 31 30 31 30 31 31 30 31 30 31 0 0 0 0 1 48.000 0,25 0,35 4.200 18 75.600 0 0 0 0 75.600 PROSJEK/ UKUPNO 1 48.000 0,25 0,05 600 18 10.800 1 48.000 0,25 0,05 600 18 10.800 1 1 48.000 48.000 0,25 0,25 0,05 0,50 600 6.000 18 18 10.800 108.000 0 0 0 1 48.000 0,25 0,08 1.000 18 216.000 10.800 10.800 10.800 108.000 0 0 0 216.000 301 Tablica 4. Projekcija prihoda u vijeku projekta STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD UZOJ PUŽEVA 1. Uzgoj puževa UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS BAZNI INDEKS (B = 2013. Godina) 2012. 0. 2013. 1. 0 0 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 172.800 172.800 100,00 100,00 216.000 216.000 125,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 216.000 216.000 100,00 125,00 Tablica 5. Projekcija troškova poslovanja za nultu godinu projekta (2012.) STRUKTURA/MJESECI PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. vode 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. sjemena II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.KAMATE IV.OSTALI RASHODI V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS 1. 0. 2. 0. 0 0 3. 0. 1.000 4. 0. 1.000 5. 0. 1.000 6. 0. 1.000 7. 0. 1.000 8. 0. 1.000 9. 0. 650 10. 0. 650 11. 0. 450 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 450 200 450 200 250 200 0 0 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 0 0 0 0 0 1.767 1.100 150 3.017 170,75 1.100 150 3.017 100,00 1.100 150 3.017 100,00 1.100 150 3.017 100,00 1.100 150 3.017 100,00 1.100 300 2.817 93,37 1.100 300 2.817 100,00 1.100 150 2.467 87,57 12. UKUPNO 0. 300 8.050 0 4.400 250 3.650 50 0 767 7.667 1.000 100 6.667 667 0 1.100 9.900 100 1.600 2.267 27.217 91,89 302 Tablica 6. Projekcija troškova poslovanja za prvu godinu projekta (2013.) STRUKTURA/MJESECI PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. vode 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. sjemena II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.KAMATE IV.OSTALI RASHODI V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS 1. 1. 500 2. 1. 1.950 3. 1. 1.250 4. 1. 950 5. 1. 400 7. 1. 2.225 1.875 250 100 8. 1. 2.625 2.025 500 100 9. 1. 950 10. 1. 950 11. 1. 450 300 100 6. 1. 950 600 250 100 250 250 450 500 300 767 100 667 450 500 767 100 667 450 500 1.000 767 100 667 450 500 450 500 250 200 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 767 100 667 1.100 100 2.467 100,00 1.100 150 3.967 160,81 1.100 300 3.417 86,13 1.100 300 3.117 91,22 1.100 300 2.567 82,35 1.100 150 2.967 115,58 1.100 150 4.242 142,98 1.100 150 4.642 109,43 1.100 300 3.117 67,15 1.100 300 3.117 100,00 1.100 150 2.467 79,14 12. UKUPNO 1. 350 13.550 4.500 4.300 250 3.450 100 1.300 767 9.200 1.200 100 8.000 667 0 1.100 13.200 100 2.450 2.317 38.400 93,92 303 Tablica 7. Projekcija troškova poslovanja za drugu godinu projekta (2014.) STRUKTURA/MJESECI PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. vode 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. sjemena II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.KAMATE IV.OSTALI RASHODI V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS 1. 2. 500 2. 2. 1.950 3. 2. 1.250 4. 2. 950 5. 2. 400 7. 2. 2.225 1.875 250 100 8. 2. 2.625 2.025 500 100 9. 2. 950 10. 2. 950 11. 2. 450 300 100 6. 2. 950 600 250 100 250 250 450 500 300 767 100 667 450 500 767 100 667 450 500 1.000 767 100 667 450 500 450 500 250 200 767 100 667 888 100 667 121 1.089 100 2.476 84,90 784 100 667 17 1.077 100 2.911 117,56 784 100 667 17 1.066 100 4.175 143,41 784 100 667 17 1.054 100 4.563 109,31 939 100 667 173 1.043 100 3.032 66,45 767 100 667 767 100 667 1.100 100 2.467 100 1.100 100 3.917 158,78 1.100 100 3.217 82,13 1.100 100 2.917 90,67 1.031 100 2.848 93,92 1.020 100 2.336 82,04 12. UKUPNO 2. 350 13.550 4.500 4.300 250 3.450 100 1.300 767 9.546 1.200 100 8.000 667 346 1.008 12.788 100 1.200 2.225 37.083 95,23 304 Tablica 8. Projekcija troškova poslovanja za treću godinu projekta (2015.) STRUKTURA/MJESECI PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. vode 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. sjemena II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.KAMATE IV.OSTALI RASHODI V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS 1. 3. 500 2. 3. 1.950 3. 3. 1.250 4. 3. 950 5. 3. 400 7. 3. 2.225 1.875 250 100 8. 3. 2.625 2.025 500 100 9. 3. 950 10. 3. 950 11. 3. 450 300 100 6. 3. 950 600 250 100 250 250 450 500 300 767 100 667 450 500 767 100 667 450 500 1.000 767 100 667 450 500 450 500 250 200 767 100 667 918 100 667 151 951 100 2.369 85,24 788 100 667 22 940 100 2.778 117,26 788 100 667 22 928 100 4.041 145,49 788 100 667 22 917 100 4.430 109,61 983 100 667 216 905 100 2.938 66,32 767 100 667 767 100 667 997 100 2.364 100 985 100 3.802 160,86 974 100 3.091 81,29 963 100 2.779 89,92 894 100 2.710 92,26 882 100 2.199 81,13 12. UKUPNO 3. 350 13.550 4.500 4.300 250 3.450 100 1.300 767 9.632 1.200 100 8.000 667 432 871 11.206 100 1.200 2.088 35.588 94,93 305 Tablica 9. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. vode 1.2 tr. goriva 1.3 tr. potrošnog materijala 1.4 tr. sjemena II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.KAMATE IV.OSTALI RASHODI V.UKUPNI TROŠKOVI V.VERIŽNI INDEKS VI.BAZNI INDEKS (B = 2011. Godina) 2012. 0. 8.050 7.667 1.000 6.667 2013. 1. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.200 1.200 8.000 9.900 1.600 27.217 100,00 100,00 13.200 2.450 38.400 141,09 141,09 4.400 3.650 2014. 2. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.546 1.200 8.000 346 12.788 1.200 37.083 96,57 136,25 2015. 3. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 11.206 1.200 35.588 95,97 130,76 2016. 4. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 9.556 1.200 33.938 95,36 124,70 2017. 5. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 7.906 1.200 32.288 95,14 118,63 2018. 6. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 6.256 1.200 30.638 94,89 112,57 2019. 7. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 4.606 1.200 28.988 94,61 106,51 2020. 8. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 2.956 1.200 27.338 94,31 100,45 2021. 9. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 1.306 1.200 25.688 93,96 94,38 2022. 10. 13.550 4.500 4.300 3.450 1.300 9.632 1.200 8.000 432 69 1.200 24.451 95,18 89,84 306 Tablica 10. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihodi od uzgoja puževa B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. amortizacija 4. kamate 5. ostali rashodi C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 2013. 1. 0 0 27.217 8.050 7.667 38.400 13.550 9.200 9.900 1.600 -27.217 13.200 2.450 -38.400 -27.217 -27.217 -38.400 -65.617 2014. 2. 172.800 172.800 75.355 13.550 9.546 38.272 12.788 1.200 97.445 6.366 91.079 25.463 2015. 3. 216.000 216.000 73.860 13.550 9.632 38.272 11.206 1.200 142.140 28.428 113.712 139.174 2016. 4. 216.000 216.000 72.210 13.550 9.632 38.272 9.556 1.200 143.790 28.758 115.032 254.206 2017. 5. 216.000 216.000 70.560 13.550 9.632 38.272 7.906 1.200 145.440 29.088 116.352 370.558 2018. 6. 216.000 216.000 68.910 13.550 9.632 38.272 6.256 1.200 147.090 29.418 117.672 488.230 2019. 7. 216.000 216.000 67.260 13.550 9.632 38.272 4.606 1.200 148.740 29.748 118.992 607.222 2020. 8. 216.000 216.000 65.610 13.550 9.632 38.272 2.956 1.200 150.390 30.078 120.312 727.533 2021. 9. 216.000 216.000 63.960 13.550 9.632 38.272 1.306 1.200 152.040 30.408 121.632 849.165 2022. 10. 216.000 216.000 62.723 13.550 9.632 38.272 69 1.200 153.277 30.655 122.622 971.787 307 Tablica 11. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 ostali rashodi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2011. 0. 402.727 2012. 1. 38.400 402.727 182.727 220.000 38.400 38.400 2013. 2. 187.793 172.800 14.993 14.993 2014. 3. 216.000 216.000 2015. 4. 216.000 216.000 2016. 5. 216.000 216.000 2017. 6. 216.000 216.000 2018. 7. 216.000 216.000 402.727 375.510 27.217 17.317 8.050 7.667 1.600 38.400 64.074 91.516 90.196 88.876 87.556 86.236 38.400 25.200 13.550 9.200 2.450 9.900 0 0 13.200 0 0 14.993 24.296 13.550 9.546 1.200 6.366 33.413 123.719 123.719 24.382 13.550 9.632 1.200 28.428 38.706 124.484 248.203 24.382 13.550 9.632 1.200 28.758 37.056 125.804 374.007 24.382 13.550 9.632 1.200 29.088 35.406 127.124 501.130 24.382 13.550 9.632 1.200 29.418 33.756 128.444 629.574 24.382 13.550 9.632 1.200 29.748 32.106 129.764 759.338 2019. 8. 216.000 216.000 84.916 2020. 9. 216.000 216.000 2021. 10. 358.536 216.000 83.596 142.536 61.926 80.610 61.981 24.382 24.382 24.382 13.550 13.550 13.550 9.632 9.632 9.632 1.200 1.200 1.200 30.078 30.408 30.655 30.456 28.806 6.944 131.084 132.404 296.554 890.422 1.022.826 1.319.380 308 Tablica 12. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I.Sredstva vlasnika II.Rezerve III.Zadržana dobit IV.Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 375.510 375.510 337.238 298.966 260.694 222.422 184.150 145.878 107.606 69.334 31.062 375.510 375.510 375.510 38.272 337.238 38.272 298.966 38.272 260.694 38.272 222.422 38.272 184.150 38.272 145.878 38.272 107.606 38.272 69.334 38.272 0 0 123.719 248.203 374.007 501.130 629.574 759.338 890.422 1.022.826 1.176.844 123.719 248.203 374.007 501.130 629.574 759.338 890.422 1.022.826 1.176.844 375.510 375.510 460.957 547.169 634.701 723.552 813.724 905.216 998.028 1.092.160 1.207.906 155.510 182.727 155.510 221.127 261.582 236.120 375.294 236.120 490.326 236.120 606.677 236.120 724.349 236.120 843.341 236.120 963.653 1.085.285 1.207.906 236.120 236.120 236.120 -27.217 220.000 0 375.510 -27.217 -38.400 220.000 0 375.510 -65.617 91.079 199.375 0 460.957 25.463 113.712 171.875 0 547.169 139.174 115.032 144.375 0 634.701 254.206 116.352 116.875 0 723.552 370.558 117.672 89.375 0 813.724 488.230 118.992 61.875 0 905.216 607.222 727.533 849.165 120.312 121.632 122.622 34.375 6.875 0 0 0 0 998.028 1.092.160 1.207.906 309 Tablica 13. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 ostali rashodi 4. porez na dobit (dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIM. 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 172.800 172.800 2015. 3. 216.000 216.000 2016. 4. 216.000 216.000 2017. 5. 216.000 216.000 2018. 6. 216.000 216.000 2019. 7. 216.000 216.000 2020. 8. 216.000 216.000 2021. 9. 216.000 216.000 54.790 0 0 420.043 375.510 27.217 17.317 8.050 7.667 1.600 63.600 45.654 52.810 53.140 53.470 53.800 54.130 54.460 38.400 25.200 13.550 9.200 2.450 -420.043 -420.043 -63.600 -483.643 14.993 24.296 13.550 9.546 1.200 6.366 127.146 -356.497 24.382 13.550 9.632 1.200 28.428 163.190 -193.307 24.382 13.550 9.632 1.200 28.758 162.860 -30.447 24.382 13.550 9.632 1.200 29.088 162.530 132.083 24.382 13.550 9.632 1.200 29.418 162.200 294.283 24.382 13.550 9.632 1.200 29.748 161.870 456.153 24.382 13.550 9.632 1.200 30.078 161.540 617.693 2022. 10. 358.536 216.000 61.926 80.610 55.037 24.382 24.382 13.550 13.550 9.632 9.632 1.200 1.200 30.408 30.655 161.210 303.498 778.903 1.082.401 310 Tablica 14. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 0. 1. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 38% 47% 47% 47% 47% 47% 47% 47% 172.800 216.000 216.000 216.000 216.000 216.000 216.000 216.000 56% 66% 67% 67% 68% 69% 70% 70% 97.445 142.140 143.790 145.440 147.090 148.740 150.390 152.040 21% 31% 32% 32% 32% 33% 33% 33% 41% 60% 61% 62% 62% 63% 64% 64% 39% 48% 49% 49% 50% 50% 51% 52% 52% 52% 52% 52% 52% 52% 52% 52% 4,25 4,22 4,39 4,59 4,81 5,04 5,30 5,60 5,01 4,01 3,97 3,92 3,88 3,83 3,79 3,75 115% 80% 67% 54% 41% 29% 16% 3% 43% 31% 23% 16% 11% 7% 3% 1% 19% 18% 17% 16% 16% 15% 14% 13% 2022. 10. 47% 43.200 71% 30.655 34% 65% 52% 52% 23,18 3,72 0% 0% 3% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 46% 192.000 67% 128.637 31% 60% 49% 52% 6,82 3,99 45% 15% 15% Tablica 15. Metoda interne stope rentabilnosti (23,42%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 23% 24% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 495.104 7.859 -10.723 311 Tablica 16. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. -420.043 -420.043 2013. 1. -63.600 -483.643 2014. 2. 127.146 -356.497 2015. 3. 163.190 -193.307 2016. 4. 162.860 -30.447 2017. 5. 162.530 132.083 2018. 6. 162.200 294.283 2019. 7. 161.870 456.153 2020. 8. 161.540 617.693 2021. 2022. 9. 10. 161.210 303.498 778.903 1.082.401 Tablica 17. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONT. VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 402.727 38.400 14.993 1,000000 0,869565 0,756144 0,657516 0,571753 0,497177 0,432328 0,375937 0,326902 0,284262 0,247185 402.727 33.391 11.337 -17.317 -25.200 142.139 163.190 162.860 162.530 162.200 161.870 161.540 161.210 303.498 -17.317 -21.913 107.477 107.300 93.116 80.806 70.124 60.853 52.808 45.826 75.020 -420.043 -475.348 -379.207 -271.907 -178.791 -97.985 -27.862 32.991 85.799 131.625 206.645 Tablica 18. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE UKUPNA DISKONT. VRIJEDNOST INVESTICIJE NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 402.727 38.400 14.993 1,000000 0,869565 0,756144 0,657516 0,571753 0,497177 0,432328 0,375937 0,326902 0,284262 0,247185 402.727 33.391 11.337 402.727 436.118 447.455 447.455 447.455 447.455 447.455 447.455 447.455 447.455 447.455 -17.317 -25.200 142.139 163.190 162.860 162.530 162.200 161.870 161.540 161.210 303.498 -17.317 -21.913 107.477 107.300 93.116 80.806 70.124 60.853 52.808 45.826 75.020 -17.317 -39.230 68.248 175.548 268.663 349.470 419.593 480.446 533.254 579.080 654.100 -0,043 -0,090 0,153 0,392 0,600 0,781 0,938 1,074 1,192 1,294 1,462 312 7. Strateški projekt – Uzgoj smokve Početne pretpostavke za uzgoj smokve Veličina zemljišta za koju su izrađene projekcije iznosi 1 hektar. Uzgoj smokve u primorskom području može davati dvije berbe godišnje. Smokvik može trajati između 40 i 50 godina. Vrste pogodne za primorsku Hrvatsku su tzv. petrovača bijela, bjeluša, zamorčica, crnica i šaraguja. Smokve mogu uspijevati do nadmorske visine od 400 metara, te podnositi niske temparature do -15° C. Ljetne temperature podnose vrlo dobro, a najbolje plodove daju na tempereturama oko 35° C. Uzgoj vrste Petrovača bijela pogodan je za primorski prostor. Isti uzgoj daje dvije berbe godišnje. Tijekom prve berbe prosječan plod iznosi 60 do 100 grama dok tijekom druge berbe iznosi 50 grama. Koža ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ružičasto, vrlo sočno, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe (u voćnjaku), jer zbog velike sočnosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Prilikom sadnje novih voćnjaka smokava treba voditi računa o razmaku između redova od 6 metara te razmacima u redu od 4 do 5 metara. Iz toga proizlazi između 330 i 460 stabala po hektaru. Prvi rod smokva daje tijekom treće godine od sadnje, a punu rodnost doseže u 7 ili 8 godini. Puna rodna isplativost u nekim slučajevima može trajati i duže od 50 godina. Plodovi se beru kontinuirano kad krene berba obzirom da ne dozrijevaju svi u isto vrijeme. Vrlo su osjetljivi za berbu te istu treba obavljati s posebnom pozornošću. Za sušenje su pogodni kad se krenu smežuravati. Na tržište smokve mogu izići u različitim oblicima: svježe, sušene, kao marmelada, džem, slatko, kompot i sok. Plasman svježe smokve vrlo je ograničen obzirom na visoku razinu kvarljivosti voća. Iz istog razloga se pribjegava drugim načinima prerade i prodaje. 313 Početna ulaganja prilikom uzgoja smokve Ulaganja u projektu podizanja nasada podrazumjevaju korištenje radnog stroja s priključcima (traktora) i rad investitora. Po pretpostavci potencijalni investitori posjeduju zemljište ali ne i opremu i alat. U prikazu potencijalnih ulaganja, ulaganja u opremu i alate prikazana su kao ulaganja u novcu. Isti troškovi mogu se značajno smanjiti korištenjem predmetnih strojeva i vlastitog rada. Rad investitora najvažniji je u segmentu održavanja nasada čistim i prozračnim od korova i nametnika. Osnovni inputi potrebni za proizvodnju su: 1. Tijekom nulte godine (pripremne) potrebno je priremiti i zagnojiti zemljište tijekom jeseni i zime. Planirana ukupna ulaganja iznose okvirno 25.500 kuna. Najznačajnije ulaganje je u nabavku gnojiva i humusa u okvirnom iznosu od 10.350 kuna. Preostali dio ulaganja tijekom iste godine najvećim dijelom se odnosi na korištenje radnog stroja (traktora) i na rad investitora. Isti troškovi mogu se u pravilu djelomično ili u cjelosti uštedjeti. 2. Tijekom prve godine planirana je sadnja stabala smokava tijekom ranog proljeća prije početka vegetacije. Tijekom druge godine planirana potrebna ulaganja iznose 41.380 kuna. Ulaganja se odnose najvećim dijelom na kupnju sadnog materijala 8.400 kuna (420 sadnica po 20 kuna), zaštitnu mrežu i stupove u iznosu od 9.000 kuna te iskope rupa za sadnju 8.400 kuna (420 rupa po 20 kuna). Ostala ulaganja investitor može sam odraditi ukoliko posjeduje ranije spomenute poljoprivredne strojeve te na isti način može smanjiti potrebna početna ulaganja u projektu. 3. U drugoj i trećoj godini ukupna ulaganja odnose se na obrtna sredstva. Ista podrazumijevaju troškove održavanja nasada do početka davanja prvih plodova tijekom četvrte godine. Ulaganje tijekom druge godine iznosi 14.000 kuna i tijekom treće godine iznosi 20.000 kuna. U ista ulaganja investitor može uložiti vlastiti rad te tako smanjiti potrebu za ulaganjem u novcu. 314 Tijekom vijeka nasada bitno je kontinuirano održavati isti kultiviranim, prozračnim i bez nametnika. Isto će doprinijeti boljoj rodnosti i kvaliteti plodova. Financijski pokazatelji uzgoja smokve Projicirana površina nasada smokava iznosi jedan hektar. Planirani broj stabala iznosi 420. Poticaj za održavanje nasada iznosi 2.500 kuna po hektaru i ostvaruje se tijekom svih godina vijeka projekta uz prijavu Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Prilikom projekcije prihoda planirana je prodaja 30% svježeg uroda smokava po prosječnoj cijeni od 8 kuna po kilogramu, a preostalih 70% uroda kroz oblik sušenih smokava po prosječnoj cijeni od 35 kuna po kilogramu. Prilikom sušenja smokve gube 60% težine. U projektu je predviđena sadnja vrste koja daje plod dva puta godišnje. Prva berba trebala bi se ostvariti tijekom četvrte godine u prosječnom iznosu od 4 kilograma smokava po stablu u dvije berbe. Projicirani ukupni prihod iznosio bi 22.996 kuna. U drugoj godini rodnosti (peta godina od sadnje) prinos smokava raste na 8 kilograma po stablu, a ukupni prihodi rastu na 43.492 kune. Puni prinos ostvaruje se tijekom sedme ili osme godine od sadnje (u konkretnom slučaju je sedma godina). Projicirani prinos iznosi 15 kilograma smokava po stablu, a ukupni prihodi iznose 79.360 kuna. Troškovi tijekom vijeka projekta iznose od 503 kune tijekom pripremne godine do 14.795 kuna u sedmoj godini vijeka projekta. U razdoblju od nulte do četvrte godine ostvaruje se gubitak zbog troškova održavanja nasada. Prva dobit od nasada ostvaruje se tijekom četvrte godine projekta u iznosu od 10.312 kuna i raste do iznosa od 66.663 kune. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Neto primici u godinama kad se počinje ostvarivati prinos kreću se od 3.259 kuna tijekom četvrte godine do 43.953 kune u pretposljednjoj godini projekta. 315 U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 153.668 kuna. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 105.040 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 431.049 kuna. Tijekom prve četiri godine vijeka projekta ostvaruju se negativni neto primici ekonomskog toka u iznosu između 21.110 kuna i 45.380 kuna. Pozitivni neto primici ostvaruju se od četvrte godine vijeka projekta u iznosu od 13.786 kuna (u četvrtoj godini projekta) do 53.856 kuna (u sedmoj godini projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 158.486 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 105.040 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 386.465 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 45% u četvrtoj godini projekta do 84% u posljednjoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 76%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 10% u četvrtoj godini do 63% u posljednje tri godine projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 50%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta u razdoblju kada se ostvaruje prinos smokava (odnosno od kad počne rodnost u četvrtoj godini). Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 5,67. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci. Uz realiziranje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u sedmoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 21,51% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 2,502 jedinice neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 316 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA 2012. 2013. NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 25.150 41.380 1. Materijal 12.350 22.580 1.1 Pripremni radovi za sadnju 2.000 1.2 Gnojiva i humus 10.350 1.3 Stupovi 1.680 1.4 Sadnice 8.400 1.5 Zaštitna mreža i stupovi 9.000 1.6 Voda za navodnjavanje 2.500 1.7 Ostalo 1.000 2.Rad strojeva 8.500 13.200 2.1 Pripremni radovi za sadnju 6.000 2.2 Iskopi za sadnju 8.400 2.3 Prijevoz 2.500 500 2.4 Kultiviranje zemljišta 1.800 2.5 Ostalo 2.500 3. Radna snaga 4.300 5.600 3.1 Pripremni radovi za sadnju 1.800 3.2 Radovi pri sadnji 3.600 3.3 Gnojidba 2.500 500 3.4 Uklanjanje korova Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO 2014. 2015. IZNOS 0 0 0 0 0 0 0 0 66.530 34.930 2.000 10.350 1.680 8.400 9.000 2.500 1.000 21.700 6.000 8.400 3.000 1.800 2.500 9.900 1.800 3.600 3.000 VLASTITA VLASTITA VLASTITA VLASTITA UDIO SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA 2012. 2013. 2014. 2015. 63,34% 33,25% 1,90% 9,85% 1,60% 8,00% 8,57% 2,38% 0,95% 20,66% 5,71% 8,00% 2,86% 1,71% 2,38% 9,42% 1,71% 3,43% 2,86% 510 510 4.000 14.000 20.000 38.510 36,66% 25.660 45.380 14.000 20.000 105.040 100% 510 510 1.500 4.000 14.000 20.000 KREDIT KREDIT 2012. 2013. UDIO 25.150 41.380 100,00% 12.350 22.580 100,00% 2.000 100,00% 10.350 100,00% 1.680 100,00% 8.400 100,00% 9.000 100,00% 2.500 100,00% 1.000 100,00% 8.500 13.200 100,00% 6.000 100,00% 8.400 100,00% 2.500 500 100,00% 1.800 100,00% 2.500 100,00% 4.300 5.600 100,00% 1.800 100,00% 3.600 100,00% 2.500 500 100,00% 1.500 1,43% 38.510 36,66% 510 UDIO 1.500 100,00% 4.000 10,39% 0 14.000 20.000 89,61% 0 14.000 14.000 20.000 20.000 89,61% 4.000 32,85% 25.150 45.380 10,39% 67,15% 317 Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD PRODAJA SMOKAVA PRODAJA SVJEŽIH SMOKAVA Broj stabala smokava Prinos smokava po stablu (kg) Količina pobranih smokvi godišnje (kg) Cijena po prodanom kilogramu PRIHOD OD PRODAJE SVJEŽIH SMOKAVA PRODAJA SUŠENIH SMOKAVA Broj stabala smokava Prinos smokava po stablu (kg) Količina pobranih smokava godišnje (kg) Gubitak na sušenju Količina za prodaju nakon sušenja (kg) Cijena po prodanom kilogramu PRIHOD OD PRODAJE SUŠENIH SMOKAVA PRIHOD OD POTICAJA UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2012. 0. 2013. 1. 0 2014. 2. 0 0 0 0 0 2015. 3. 0 0 2.500 2.500 2016. 4. 0 0 2.500 2.500 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 420 1 504 8 420 2 1.008 8 420 3 1.260 8 420 5 1.890 8 420 5 1.890 8 420 5 1.890 8 420 5 1.890 8 420 5 1.890 8 420 5 1.890 8 4.032 8.064 10.080 15.120 15.120 15.120 15.120 15.120 15.120 420 3 1.176 40% 470 35 420 6 2.352 40% 941 35 420 7 2.940 40% 1.176 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 420 11 4.410 40% 1.764 35 16.464 2.500 22.996 100,00 32.928 2.500 43.492 189,13 41.160 2.500 53.740 123,56 61.740 2.500 79.360 147,67 61.740 2.500 79.360 100,00 61.740 2.500 79.360 100,00 61.740 2.500 79.360 100,00 61.740 2.500 79.360 100,00 61.740 2.500 79.360 100,00 318 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. gnojiva i humusa 1.2 tr. sredstava za zaštitu bilja 1.3 tr. vode 1.4 tr. kultiviranja zemlje II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.RAD 3.1 tr. okopavanja, gnojidbe i zaštite 3.2 tr. rezidbe 3.3 tr. branja IV.KAMATE V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS VII.BAZNI INDEKS (B = 2013. g) 2012. 0. 2013. 1. 0 0 0 503 503 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 5.900 4.900 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 2.500 1.500 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 0 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 900 450 450 450 450 450 450 450 450 450 450 450 0 1.760 1.848 3.860 5.109 6.542 7.241 7.241 7.241 7.241 7.241 7.241 960 1.008 1.058 1.111 1.222 1.369 1.369 1.369 1.369 1.369 1.369 800 840 882 926 1.019 1.141 1.141 1.141 1.141 1.141 1.141 1.920 3.072 4.301 4.731 4.731 4.731 4.731 4.731 4.731 3.778 4.214 3.897 3.474 3.050 2.627 2.204 1.781 1.358 935 511 106 3.778 13.824 12.595 12.684 13.510 14.519 14.795 14.372 13.949 13.526 13.102 12.697 100,00 91,11 100,71 106,51 107,47 101,90 97,14 97,06 96,97 96,87 96,90 100,00 91,11 91,75 97,73 105,03 107,02 103,96 100,90 97,84 94,78 91,84 319 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od svježih smokava 2. prihod od sušenih smokava 3. prihod od poticaja B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. troškovi rada 4. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 2013. 1. 0 503 503 -503 -503 -503 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 2.500 2.500 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 4.032 8.064 10.080 15.120 15.120 15.120 15.120 15.120 15.120 16.464 32.928 41.160 61.740 61.740 61.740 61.740 61.740 61.740 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 3.778 13.824 12.595 12.684 13.510 14.519 14.795 14.372 13.949 13.526 13.102 12.697 5.900 4.900 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 3.400 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.760 1.848 3.860 5.109 6.542 7.241 7.241 7.241 7.241 7.241 7.241 3.778 4.214 3.897 3.474 3.050 2.627 2.204 1.781 1.358 935 511 106 -3.778 -11.324 -10.095 10.312 29.982 39.221 64.565 64.988 65.411 65.834 66.258 66.663 2.919 7.844 12.913 12.998 13.082 13.167 13.252 13.333 -3.778 -11.324 -10.095 10.312 27.063 31.377 51.652 51.991 52.329 52.668 53.006 53.331 -4.281 -15.605 -25.700 -15.388 11.675 43.052 94.704 146.694 199.024 251.691 304.697 358.028 320 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 25.660 45.380 16.500 22.500 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 184.400 2.500 2.500 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 25.660 45.380 14.000 20.000 510 14.000 20.000 25.150 45.380 105.040 66.530 38.510 25.653 45.158 16.175 19.648 19.737 23.482 29.416 34.761 34.422 34.084 33.745 33.407 30.731 25.150 41.380 510 4.000 14.000 20.000 9.610 8.698 9.210 10.459 11.892 12.591 12.591 12.591 12.591 12.591 12.591 7.660 6.748 7.260 8.509 9.942 10.641 10.641 10.641 10.641 10.641 10.641 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 2.919 7.844 12.913 12.998 13.082 13.167 13.252 13.333 503 3.778 6.565 10.950 10.527 10.103 9.680 9.257 8.834 8.411 7.988 7.564 4.808 7 222 325 2.852 3.259 20.011 24.324 44.599 44.938 45.276 45.615 45.953 153.668 7 229 554 3.406 6.665 26.677 51.000 95.600 140.537 185.813 231.428 277.381 431.049 321 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 25.150 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 25.150 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 66.530 7 229 554 3.406 6.665 26.676 50.999 95.599 140.536 185.812 231.427 277.380 326.008 7 229 554 3.406 6.665 26.676 50.999 95.599 140.536 185.812 231.427 277.380 326.008 25.157 66.759 67.084 69.936 73.195 93.206 117.529 162.129 207.066 252.342 297.957 343.910 392.538 7 510 -3.771 510 -1.095 14.510 8.810 34.510 19.122 34.510 46.185 34.510 -503 25.150 0 25.157 -503 -3.778 70.530 0 66.759 -4.281 -11.324 68.179 0 67.084 -15.605 -10.095 61.126 0 69.936 -25.700 10.312 54.073 0 73.195 77.562 129.214 181.205 233.534 286.201 339.207 392.538 34.510 34.510 34.510 34.510 34.510 34.510 34.510 -15.388 11.675 43.052 94.704 146.695 199.024 251.691 304.697 27.063 31.377 51.652 51.991 52.329 52.668 53.006 53.331 47.020 39.967 32.914 25.861 18.808 11.755 4.702 0 0 0 0 0 0 0 0 0 93.205 117.529 162.128 207.066 252.342 297.956 343.909 392.538 322 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 2013. 1. 0 25.660 25.150 510 -25.660 -25.660 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 2.500 2.500 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 184.400 2.500 2.500 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 66.530 38.510 45.380 23.610 28.698 9.210 13.378 19.736 25.504 25.589 25.673 25.758 25.843 25.924 41.380 4.000 14.000 20.000 9.610 8.698 9.210 10.459 11.892 12.591 12.591 12.591 12.591 12.591 12.591 7.660 6.748 7.260 8.509 9.942 10.641 10.641 10.641 10.641 10.641 10.641 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 1.950 2.919 7.844 12.913 12.998 13.082 13.167 13.252 13.333 -45.380 -21.110 -26.198 13.786 30.114 34.004 53.856 53.771 53.687 53.602 53.517 158.476 -71.040 -92.150 -118.348 -104.562 -74.449 -40.445 13.411 67.183 120.870 174.472 227.989 386.465 323 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 2015. 0. 1. 2. 3. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 22% 41% 51% 76% 76% 76% 76% 76% 76% 22.996 43.492 53.740 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 79.360 45% 69% 73% 81% 82% 82% 83% 83% 84% 10.312 29.982 39.221 64.565 64.988 65.411 65.834 66.258 66.663 10% 29% 37% 61% 62% 62% 63% 63% 63% 71% 87% 114% 187% 188% 190% 191% 192% 193% 71% 78% 91% 150% 151% 152% 153% 154% 155% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 1,31 2,98 3,51 5,82 6,09 6,38 6,71 7,07 11,11 10,19 3,88 3,35 2,03 2,02 2,01 1,99 1,98 1,97 235% 108% 74% 41% 33% 24% 15% 6% 0% 74% 50% 34% 20% 12% 7% 4% 1% 0% 46% 23% 18% 12% 11% 11% 10% 10% 6% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 63% 66.265 76% 52.582 50% 157% 128% 33% 5,67 3,27 60% 23% 16% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (21,51%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 21% 22% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 143.528 2.677 -2.559 324 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. -25.660 -25.660 2013. 1. -45.380 -71.040 2014. 2015. 2016. 2. 3. 4. -21.110 -26.198 13.786 -92.150 -118.348 -104.562 2017. 5. 30.114 -74.449 2018. 6. 34.004 -40.445 2019. 7. 53.856 13.411 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 8. 9. 10. 11. 12. 53.771 53.687 53.602 53.517 158.476 67.183 120.870 174.472 227.989 386.465 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. NOMINALNA VRIJEDNOST INV. 25.660 45.380 14.000 20.000 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 25.660 42.019 12.003 15.877 NOMINALNI NETO PRIMICI -7.110 -6.198 13.786 30.114 34.004 53.856 53.771 53.687 53.602 53.517 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -6.096 -4.920 10.133 20.495 21.428 31.424 29.051 26.857 24.828 22.953 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -25.660 -67.679 -85.777 -106.574 -96.441 -75.946 -54.518 -23.093 5.958 32.815 57.643 80.595 2024. 12. 0,39711 158.476 62.933 143.528 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 25.660 45.380 14.000 20.000 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 25.660 42.019 12.003 15.877 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 25.660 67.679 79.681 95.558 NOMINALNI NETO PRIMICI -7.110 -6.198 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -6.096 -4.920 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -6.096 -11.016 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 0,000 0,000 -0,077 -0,115 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 95.558 13.786 10.133 -883 -0,009 95.558 30.114 20.495 19.612 0,205 95.558 34.004 21.428 41.040 0,429 95.558 53.856 31.424 72.465 0,758 95.558 53.771 29.051 101.516 1,062 95.558 53.687 26.857 128.372 1,343 95.558 53.602 24.828 153.200 1,603 95.558 53.517 22.953 176.153 1,843 95.558 158.476 62.933 239.086 2,502 325 8. Strateški projekt – Uzgoj vinove loze – proizvodnja vina Početne pretpostavke za uzgoj vinove loze – proizvodnja vina Proizvodnja vina na području Istarske županije kontinuirano raste. Trend rasta proizvodnje popraćen je i rastom kvalitete. Površine pod vinogradima se procjenjuju na više od 6.000 ha, a na njima proizvodi oko 3.000 proizvođača, od malih koji imaju manje od hektara do velikih koji proizvode na više desetaka hektara. Prema procjenama više od 60% površina pod vinogradima se odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Potrošnja vina u Istri kontinuirano raste. Neki od većih lokalnih proizvođača započeli su sa izvozom u zemlje EU, SAD i Kinu. U idućih pet godina očekuje se visok rast izvoza istarskih vina. Na području Istre najzastupljenija sorta vinove loze je Istarska malvazija. Prosječan urod po trsu iste iznosi od 1,5 kilograma do 2,5 kilograma. Trsovi vinove loze pravilnim uzgojem traju između 30 i 50 godina. Pogodna lokacija za sadnju vinograda su mjesta otvorena prema suncu, u pravilu južne, jugoistočne i jugozapadne orijentacije. Treba voditi računa o mikroklimi lokalnog područja, pojavi ranih jesenskih i kasnih proljetnih mrazova. Olujni vjetrovi i suhi topli vjetrovi u fazi cvjetanja i oplodnje su također nepovoljni. Vinova loza zahtijeva propusno tlo na kojem se ne zadržava dugo voda i u kojem nema podzemnih voda. Veličina zemljišta za koju su izrađene projekcije iznosi 1 hektar. Planirani broj trsova vinove loze iznosi 5.000, a planirana je sadnja Istarske malvazije. Zemljište za sadnju treba raskrčiti, ukloniti postojeću vegetaciju i veće kamenje te pripremiti tijekom ljeta. Isto podrazumijeva preorati ili rigolati tlo na dubini od 50 cm, unijeti u tlo fosfor, stajsko gnojivo, kalcij i umjetno gnojivo. Tlo treba ostaviti preko zime kako bi se smrznulo i izrahlilo, a u proljeće brazde treba zatvoriti tanjuranjem i fino obraditi frezom. Zatim treba označiti redove i mjesta za stupove. Sadnja treba biti u razdoblju između 15. travnja i 15 svibnja. Sadnice (cijepove) prije sadnje trebalo bi zadržati u vodi 24 do 48 sati, prije sadnje umočiti ih u smjesu kravlje balege, vode i zemlje u omjeru 1:1:1. Jama se kopa u obliku trokuta širine 30-40 cm i dubine 40 do 50 cm u pravcu reda s južne strane kolca. Cijep se stavlja blago 326 nagnuto prema kolcu, zatrpava se rahlom zemljom, zatim se dobro nagazi. Na to se stavlja 5 -7 kilograma stajskog gnojiva koji ne smije biti u dodiru s cijepom i zatim se zatrpava s rahlom zemljom za kraj. Razmak između cijepova bi trebao biti 2 x 1 metar za jednostruki Guyot ili za dvokraki Guyot 2,80 x 1 metar. Prema projekciji sadnje dvokrakog Guyota broj sadnica iznosi 3.750 cijepova ili za jednostruki Guyot 5.000 cijepova. Zatim treba postaviti veće stupove na kraj redova i unutar redova, te manje stupove još gušće unutar redova. Na stupove privezati žicu na propisani način na tri visine kako bi se kasnije mogla vezati vinova loza. Početna ulaganja prilikom sadnje vinograda Ulaganja u projektu podizanja vinograda podrazumjevaju korištenje radnog stroja s priključcima (traktora) i rad investitora. Po pretpostavci potencijalni investitori posjeduju zemljište ali ne i opremu i alat. Iz istog razloga, u prikazu potencijalnih ulaganja troškovi opreme i alata su prikazani kao ulaganja u novcu. Predmetni troškovi mogu se značajno smanjiti korištenjem vlastitih strojeva i rada. Rad investitora najvažniji je u segmentu održavanja vinograda čistim i prozračnim od korova, u obrezivanju vinograda i špricanju zaštitnim sredstvima protiv nametnika. Osnovni inputi potrebni za proizvodnju su: 1. Tijekom nulte godine (pripremne) potrebno je priremiti i zagnojiti zemljište tijekom ljeta i jeseni. Planirana ukupna ulaganja iznose okvirno 24.500 kuna. Najznačajnija ulaganja su u pripremne radove za sadnju u iznosu od 12.000 kuna. Ulaganja u gnojiva i prihranu za zemlju iznose 6.500 kuna. Preostali dio ulaganja tijekom iste godine najvećim dijelom se odnosi na pripremu i uređenje zemljišta za sadnju uz korištenje radnog stroja (traktora). Vlastitim radom investitora mogu se ostvariti značajne uštede. 2. U prvoj godini planirana je sadnja cijepova vinove loze tijekom travnja i početkom svibnja. Planirana potrebna ukupna ulaganja iznose 153.600 kuna. Ulaganja se odnose najvećim dijelom na kupnju sadnog materijala u iznosu od 50.000 kuna (5.000 cijepova po 10 kuna). Iskopi za sadnju iznose 9.000 kuna, a 327 odnose se na iskope bagerom za 450 rupa za stupove. Isti trebaju biti veće dubine zbog čvrstoće jer žicu između redova treba čvrsto zategnuti. Trošak stupova iznosi 3.800 kuna, a sastoji se od kupnje 450 manjih stupova po cijeni od 4 kune i 100 većih stupova po cijeni od 20 kuna. Ostala ulaganja u sadnju vinograda investitor može sam odraditi ukoliko posjeduje ranije spomenute poljoprivredne strojeve. Na isti način može smanjiti početno ulaganje u projektu. Vlastiti angažman investitora pri sadnji cijepova značajno će smanjiti ulaganja jer su isti radovi procijenjeni na 15.000 kuna. U istoj godini planirana su ulaganja u kupnju opreme za proizvodnju vina u okvirnom iznosu od 56.000 kuna. Ulaganja se sastoje od kupnje bačava za branje i preradu vina u iznosu od 20.000 kuna, bačava za proizvodnju i skladištenje vina u iznosu od 24.000 kuna, opreme za preradu vina u iznosu od 8.000 kuna i ostale opreme u iznosu od 4.000 kuna. Istu opremu nije potrebno nabaviti odmah obzirom da se prvi urod ostvaruje tijekom četvrte godine ili ukoliko investitor već posjeduje potrebnu opremu. 3. U drugoj i trećoj godini projekta predviđena su ulaganja u obrtna sredstva. Ista se odnose na troškove održavanja nasada do početka davanja prvih plodova tijekom četvrte godine. Poticaji za održavanje nasada iznose okvirno 2.500 kuna po hektaru te su projicirani tijekom ostatka vijeka projekta u istom iznosu. Visoka kvaliteta i rodnost grožđa proizlazi velikim dijelom iz kvalitetnog i kontinuiranog održavanja vinograda. Ukupna ulaganja u iznosu od 177.600 kuna predviđena tijekom nulte i prve godine planirana su za pripremu zemljišta, podizanje vinograda i kupnju opreme za proizvodnju vina. Ista se mogu ishoditi od HBOR-a uz kamatnu stopu od 4% ili od komercijalnih banka po kamatnoj stopi od 6% ili više, uz poček od dvije godine. U predmetnom projektu projekcije su izrađene za kamatnu stopu od 4%. 328 Financijski pokazatelji proizvodnje vina Projicirana površina vinograda iznosi jedan hektar. Planirani broj trsova vinove loze iznosi 5.000 komada. Poticaji za održavanje nasada iznose okvirno 2.500 kuna po hektaru te su projicirani tijekom ostatka vijeka projekta u istom iznosu. Projicirana prosječna količina uroda grožđa po trsu vinove loze iznosi 2 kilograma. Projicirana cijena vina po buteljki od 0,7 L iznosi 25 kuna. Prva berba trebala bi se ostvariti tijekom četvrte godine u prosječnom iznosu od okvirno 0,35 kilograma grožđa po trsu. Projicirani ukupni prihod u istoj godini iznosio bi 40.000 kuna. U drugoj godini rodnosti (peta godina od sadnje) prinos grožđa raste na 0,75 kilograma po trsu, a ukupni prihodi rastu na 82.857 kuna. Puni prinos ostvaruje se tijekom sedme godine od sadnje. Projicirani prinos iznosi 2 kilograma grožđa, a ukupni prihodi od vina iznose 216.786 kuna. Troškovi tijekom vijeka projekta iznose od 320 kuna tijekom pripremne godine do 150.554 kune u osmoj godini vijeka projekta. U razdoblju od nulte do četvrte godine ostvaruje se gubitak zbog troškova održavanja vinograda. Ostvarenjem uroda u petoj godini projekt počinje poslovati pozitivno. Troškovi se mogu značajno smanjiti većim angažmanom investitora (vlasnika) i obitelji uz korištenje poljoprivrednih strojeva. Troškovi rada iskazani su u svim projekcijama kako bi se utvrdilo stvarno ulaganje u projekt. Prva dobit vinograda ostvaruje se tijekom pete godine projekta u iznosu od 16.262 kune i raste do iznosa od 69.044 kune. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Od druge do pete godine iskazana su dodatna ulaganja investitora u projekt kako bi se pokrili troškovi održavanja vinograda i kamata. Troškovi održavanja (rada) nasada mogu se smanjiti angažmanom investitora. Dodatna ulaganja iznose od 4.500 kuna do 38.000 kuna. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 308.955 kuna. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 265.500 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 527.245 kuna. 329 Negativni neto primici ekonomskog toka ostvaruju se do četvrte godine projekta u iznosu između 15.372 kune i 153.600 kuna. U petoj godini i svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 16.886 kune (u petoj godini projekta) do 57.824 kuna (u sedmoj godini projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 321.012 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 265.500 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 391.196 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 20% u petoj godini projekta do 32% u posljednjim godinama projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 30%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 6% u petoj godini do 26% u posljednjim godinama projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 22%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza od trenutka kada se ostvaruje prodaja vina (od pete godine). Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 2,71. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci uz dodatna ulaganja investitora u radu i novcu u razdoblju od druge do pete godine. Dodatni preduvjet je ostvarenje početnih pretpostavki u projektu. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u desetoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 11,18% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 1,278 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 330 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA 2012. 2013. NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 24.000 146.600 1. Materijal 8.500 58.300 1.1 Pripremni radovi za sadnju 2.000 1.2 Gnojiva 6.500 1.3 Stupovi 3.800 1.4 Sadnice 50.000 1.5 Voda za navodnjavanje 3.500 1.6 Ostalo 1.000 2.Rad strojeva 12.000 14.800 2.1 Pripremni radovi za sadnju 12.000 2.2 Iskopi za sadnju 9.000 2.3 Prijevoz 1.500 2.4 Kultiviranje zemljišta 1.800 2.5 Ostalo 2.500 3. Radna snaga 3.500 17.500 3.1 Pripremni radovi za sadnju 2.000 3.2 Radovi pri sadnji 15.000 3.3 Gnojidba 1.500 1.000 3.4 Uklanjanje korova 1.500 4. Oprema 0 56.000 4.1 Bačve za preradu vina 20.000 4.2 Bačve za vino 24.000 4.3 Oprema za preradu 8.000 4.4 Ostala oprema Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO 2014. 2015. UDIO VLASTITA VLASTITA VLASTITA VLASTITA SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA 2012. 2013. 2014. 2015. 0 170.600 0 66.800 2.000 6.500 3.800 50.000 0 3.500 0 1.000 26.800 12.000 9.000 1.500 1.800 2.500 21.000 2.000 15.000 2.500 0 1.500 56.000 20.000 24.000 71,05% 27,82% 0,83% 2,71% 1,58% 20,82% 0,00% 1,46% 0,42% 11,16% 5,00% 3,75% 0,62% 0,75% 1,04% 8,75% 0,83% 6,25% 1,04% 0,62% 23,32% 8,33% 10,00% 8.000 69.500 3,33% 28,95% 500 500 7.00024.000 38.000 69.500 28,95% 24.500 153.60024.000 38.000 240.100 100,00% 500 500 500 0 0 IZNOS 0 0 4.000 7.000 24.000 38.000 UDIO KREDIT KREDIT 2012. 2013. UDIO 24.000 146.600 100,00% 8.500 58.300 100,00% 2.000 100,00% 6.500 100,00% 3.800 100,00% 50.000 100,00% 3.500 100,00% 1.000 100,00% 12.000 14.800 100,00% 12.000 100,00% 9.000 100,00% 1.500 100,00% 1.800 100,00% 2.500 100,00% 3.500 17.500 100,00% 2.000 100,00% 15.000 100,00% 1.500 1.000 100,00% 1.500 100,00% 0 56.000 100,00% 20.000 100,00% 24.000 100,00% 8.000 100,00% 4.000 100,00% 0 10.000 10,03% 0 24.000 38.000 89,93% 0 24.000 24.000 38.000 89,93% 10.000 38.000 26,03% 24.500 156.600 10,03% 73,97% 331 Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD PRODAJA VINA Broj trsova vinove loze Broj kilograma grožđa po trsu Količina grožđa godišnje Udio vina nakon prerade Broj litara vina godišnje Broj buteljki vina 0,7L Cijena vina po boci 0,7L PRIHOD OD VINA PRIHOD OD POTICAJA Poticaji za sadnju vinograda PRIHOD OD POTICAJA UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 5.000 0,4 1.750 60% 1.050 1.500 25 37.500 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 0,75 1,5 2,0 2 2 2 2 2 3.750 7.500 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 60% 2.250 4.500 6.000 6.000 6.000 6.000 6.000 6.000 3.214 6.429 8.571 8.571 8.571 8.571 8.571 8.571 25 25 25 25 25 25 25 25 80.357 160.714 214.286 214.286 214.286 214.286 214.286 214.286 2.500 2.500 40.000 100,00 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 82.857 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 207,14 196,98 132,82 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 332 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. gnojiva 1.2 tr. sredstava za zaštitu bilja 1.3 tr. vode 1.4 tr. kultiviranja zemlje 1.5 tr. ambalaže 1.5.1 tr. boca 1.5.2 tr. čepova 1.5.3 tr. kapica i etiketa 1.5.4 tr. kartona za pakiranje II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga III.RAD 3.1 tr. okopavanja, gnojidbe i zaštite 3.2 tr. rezidbe 3.3 tr. branja V.KAMATE VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2013. g) 2012. 0. 2013. 1. 0 0 0 320 320 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 7.500 5.700 25.150 50.293 95.986 126.714 127.514 127.514 127.514 127.514 127.514 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 200 400 400 1.600 2.400 3.200 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 3.500 1.500 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 2.800 10.475 22.446 44.893 59.857 59.857 59.857 59.857 59.857 59.857 3.300 7.071 14.143 18.857 18.857 18.857 18.857 18.857 18.857 3.300 7.071 14.143 18.857 18.857 18.857 18.857 18.857 18.857 750 1.607 3.214 4.286 4.286 4.286 4.286 4.286 4.286 3.125 6.696 13.393 17.857 17.857 17.857 17.857 17.857 17.857 0 623 645 2.010 3.705 6.720 8.760 8.850 8.850 8.850 8.850 8.850 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 1.365 2.925 5.850 7.800 7.800 7.800 7.800 7.800 7.800 23 45 45 180 270 360 450 450 450 450 450 0 4.800 5.040 7.212 7.477 8.416 9.956 11.200 11.200 11.200 11.200 11.200 1.440 1.512 1.588 1.667 1.834 2.054 2.054 2.054 2.054 2.054 2.054 3.360 3.528 3.704 3.890 4.279 4.792 4.792 4.792 4.792 4.792 4.792 1.920 1.920 2.304 3.110 4.355 4.355 4.355 4.355 4.355 6.080 7.074 6.542 5.831 5.121 4.410 3.700 2.990 2.279 1.569 858 178 6.080 19.997 17.927 40.203 66.595 115.532 149.130 150.554 149.844 149.133 148.423 147.742 100,00 89,65 224,27 165,65 173,48 129,08 100,95 99,53 99,53 99,52 99,54 100,00 89,65 201,05 333,03 577,75 745,77 752,89 749,34 745,78 742,23 738,83 333 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od vina 2. prihod od poticaja B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. troškovi rada 4. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 2013. 1. 0 320 320 -320 -320 -320 2014. 2015. 2016. 2017. 2. 3. 4. 5. 0 2.500 2.500 40.000 82.857 37.500 80.357 2.500 2.500 2.500 2.500 6.080 19.997 17.927 40.203 66.595 7.500 5.700 25.150 50.293 623 645 2.010 3.705 4.800 5.040 7.212 7.477 6.080 7.074 6.542 5.831 5.121 -6.080 -17.497 -15.427 -203 16.262 2018. 6. 163.214 160.714 2.500 115.532 95.986 6.720 8.416 4.410 47.682 4.883 -6.080 -17.497 -15.427 -203 16.262 42.798 -6.400 -23.897 -39.324 -39.527 -23.265 19.534 2019. 7. 216.786 214.286 2.500 149.130 126.714 8.760 9.956 3.700 67.655 13.531 54.124 73.658 2020. 8. 216.786 214.286 2.500 150.554 127.514 8.850 11.200 2.990 66.232 13.246 52.985 126.643 2021. 9. 216.786 214.286 2.500 149.844 127.514 8.850 11.200 2.279 66.942 13.388 53.554 180.197 2022. 10. 216.786 214.286 2.500 149.133 127.514 8.850 11.200 1.569 67.652 13.530 54.122 234.319 2023. 11. 216.786 214.286 2.500 148.423 127.514 8.850 11.200 858 68.363 13.673 54.690 289.009 2024. 12. 216.786 214.286 2.500 147.742 127.514 8.850 11.200 178 69.044 13.809 55.235 344.244 334 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 24.500 153.600 26.500 40.500 61.000 87.357 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 482.386 2.500 2.500 40.000 82.857 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 24.500 153.600 24.000 38.000 21.000 4.500 500 24.000 38.000 21.000 4.500 24.000 153.600 265.600 170.600 95.000 24.320 152.680 25.917 35.687 57.963 84.355 138.176 180.421 181.560 180.992 180.424 179.856 173.391 24.000 146.600 500 7.000 24.000 38.000 21.000 4.500 12.923 11.385 34.372 61.474 111.122 145.430 147.565 147.565 147.565 147.565 147.565 12.300 10.740 32.362 57.769 104.402 136.670 138.715 138.715 138.715 138.715 138.715 623 645 2.010 3.705 6.720 8.760 8.850 8.850 8.850 8.850 8.850 4.883 13.531 13.246 13.388 13.530 13.673 13.809 320 6.080 12.994 24.302 23.591 22.881 22.170 21.460 20.750 20.039 19.329 18.618 12.018 180 920 583 4.813 3.037 3.002 25.039 36.364 35.225 35.794 36.362 36.930 308.995 180 1.100 1.683 6.496 9.533 12.536 37.575 73.940 109.165 144.958 181.320 218.250 527.245 335 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 24.000 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 24.000 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 170.600 180 1.100 1.683 6.496 9.533 12.535 37.574 73.939 109.164 144.957 181.319 218.249 261.644 180 1.100 1.683 6.496 9.533 12.535 37.574 73.939 109.164 144.957 181.319 218.249 261.644 24.180 171.700 172.283 177.097 180.133 183.135 208.174 244.539 279.764 315.557 351.919 388.849 432.244 180 500 -5.900 500 603 24.500 23.177 62.500 43.973 83.500 64.735 107.534 161.658 214.643 268.197 322.319 377.009 432.244 88.000 88.000 88.000 88.000 88.000 88.000 88.000 88.000 -320 -6.400 -23.897 -39.324 -39.527 -23.265 19.534 73.658 126.643 180.197 234.319 289.009 -320 -6.080 -17.497 -15.427 -203 16.262 42.799 54.124 52.985 53.554 54.122 54.690 55.235 24.000 177.600 171.680 153.920 136.160 118.400 100.640 82.880 65.120 47.360 29.600 11.840 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 24.180 171.700 172.283 177.097 180.133 183.135 208.174 244.538 279.763 315.557 351.919 388.849 432.244 336 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 2013. 1. 0 24.500 24.000 500 -24.500 -24.500 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 2.500 2.500 40.000 82.857 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 482.386 2.500 2.500 40.000 82.857 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 170.600 95.000 153.600 36.923 49.385 55.372 65.974 116.005 158.961 160.811 160.953 161.095 161.237 161.373 146.600 7.000 24.000 38.000 21.000 4.500 12.923 11.385 34.372 61.474 111.122 145.430 147.565 147.565 147.565 147.565 147.565 12.300 10.740 32.362 57.769 104.402 136.670 138.715 138.715 138.715 138.715 138.715 623 645 2.010 3.705 6.720 8.760 8.850 8.850 8.850 8.850 8.850 4.883 13.531 13.246 13.388 13.530 13.673 13.809 -153.600 -34.423 -46.885 -15.372 16.883 47.209 57.824 55.975 55.833 55.691 55.549 321.012 -178.100 -212.523 -259.408 -274.780 -257.897 -210.688 -152.863 -96.889 -41.056 14.635 70.183 391.196 337 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 0. 1. 2. 3. 4. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 31% 61% 82% 82% 82% 83% 82% 82% 82.857 163.214 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 216.786 20% 29% 31% 31% 31% 31% 32% 32% 16.262 47.682 67.655 66.232 66.942 67.652 68.363 69.044 6% 18% 25% 25% 25% 25% 26% 26% 26% 76% 108% 106% 107% 108% 109% 110% 26% 68% 87% 85% 86% 87% 88% 88% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 33% 0,93 2,13 2,69 2,70 2,79 2,88 2,98 4,61 16,33 6,21 4,91 5,01 4,96 4,91 4,86 4,81 143% 62% 38% 30% 22% 14% 5% 0% 65% 48% 34% 23% 15% 8% 3% 0% 28% 14% 10% 10% 9% 9% 9% 6% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 73% 193.348 30% 58.729 22% 94% 77% 33% 2,71 6,50 39% 25% 12% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (11,18%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 11% 12% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 65.498 2.998 -13.534 338 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. -24.500 -153.600 -34.423 -46.885 -15.372 16.883 47.209 57.824 -24.500 -178.100 -212.523 -259.408 -274.780 -257.897 -210.688 -152.863 2020. 8. 55.975 -96.889 2021. 9. 55.833 -41.056 2022. 10. 55.691 14.635 2023. 2024. 11. 12. 55.549 321.012 70.183 391.196 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. NOMINALNA VRIJEDNOST INV. 24.500 153.600 24.000 38.000 21.000 4.500 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 24.500 142.222 20.576 30.166 15.436 3.063 NOMINALNI NETO PRIMICI -10.423 -8.885 5.628 21.383 47.209 57.824 55.975 55.833 55.691 55.549 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -8.936 -7.053 4.137 14.553 29.750 33.740 30.241 27.930 25.796 23.824 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -24.500 -166.722 -196.234 -233.453 -244.752 -233.262 -203.512 -169.772 -139.531 -111.600 -85.805 -61.981 2024. 12. 0,39711 321.012 127.478 65.498 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 24.500 153.600 24.000 38.000 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 24.500 142.222 20.576 30.166 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 24.500 166.722 187.298 217.464 NOMINALNI NETO PRIMICI -10.423 -8.885 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -8.936 -7.053 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -8.936 -15.989 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 0,000 0,000 -0,048 -0,074 2016. 4. 21.000 0,73503 15.436 232.900 5.628 4.137 -11.852 -0,051 2017. 5. 4.500 0,68058 3.063 235.962 21.383 14.553 2.701 0,011 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 235.962 47.209 29.750 32.450 0,138 235.962 57.824 33.740 66.190 0,281 235.962 55.975 30.241 96.432 0,409 235.962 55.833 27.930 124.362 0,527 235.962 55.691 25.796 150.157 0,636 235.962 55.549 23.824 173.981 0,737 235.962 321.012 127.478 301.460 1,278 339 9. Strateški projekt – Uzgoj maslina Početne pretpostavke za uzgoj maslina Potrošnja maslinovog ulja prema nekim pokazateljima u Republici Hrvatskoj iznosi oko 1,5 litara po stanovniku godišnje, uz velike regionalne razlike. U primorskoj hrvatskoj potrošnja je na razini Mediterana i iznosi od 10-15 litara po stanovniku. Na području Istarske županije postoji značajna potražnja za maslinovim uljem. I dalje raste svijest o pozitivnim efektima konzumiranja istog za zdravlje ljudi. Prosječan urod stabla masline kreće se od 3,5 do 30 kilograma maslina po stablu. Stabla maslina iznimno su dugovječna te mogu doživjeti više stotina godina, pa je samim time ulaganje u maslinik ulaganje i za buduće naraštaje. Veličina zemljišta za koju su izrađene projekcije iznosi 1 hektar. Planirani broj stabala maslina iznosi 280. Zemljište za sadnju treba raskrčiti i pripremiti tijekom ljeta. Potom slijedi iskopavanje rupa strojem na označenim mjestima. Preko zime rupe je potrebno ostaviti otvorenima. U proljeće (ožujak ili travanj ovisno o vremenu) slijedi sadnja uz dodatak mineralnog i stajskog gnojiva. Tijekom ljetnih mjeseci u prve dvije godine svaku sadnicu potrebno je nekoliko puta zaliti sa minimalno 50 litara vode. Prilikom sadnje novih maslina treba voditi računa o razmaku između redova od 6 X 6 metara iz čega proizlazi 280 stabala po hektaru. Obrada tla je plitka i vrši se plugovima ili okopavanjem oko stabala. Rezidba se obavlja svake godine kako bi se formirala krošnja uzgojnog oblika. Način sadnje maslina: 1. Iskop rupa 1,5x1,5x1,0 metara radnim strojem. 2. Nakon što rupe odstoje otvorene preko zime, u proljeće ih treba zatrpati i u njih staviti okvirno 50 kg stajskog gnoja po rupi i okvirno 2 kg mineralnog gnojiva po rupi. 3. Sadnja se provodi tijekom ožujka ili travnja ovisno o vremenskim uvjetima. Prilikom sadnje najprije se postavljaju stupovi okvirne visine 1,5 m u sadna mjesta. Zatim treba iskopati rupe u sadnim mjestima okvirne veličine 30x30 340 cm. Na dno se polaže stajsko gnojivo koje se zatim pokrije s malo zemlje. Potom se polaže korijen sadnice. Za kraj je potrebno zatrpati sadnice zemljom, i napraviti zdjelice od zemlje kako bi se voda zadržavala na sadnom mjestu prilikom zalijevanja ili kiša. 4. Posljednja faza je privezivanje sadnica na dva do tri mjesta uz prethodno postavljeni stup. Početna ulaganja prilikom uzgoja maslina Ulaganja u projektu podizanja nasada podrazumijevaju uporabu radnog stroja s priključcima (traktora) i rad investitora. Po pretpostavci potencijalni investitori posjeduju zemljište ali ne i opremu i alat. U prikazu potencijalnih ulaganja isti troškovi opreme i alata su prikazani kao ulaganja u novcu. Troškovi opreme i alata mogu se značajno smanjiti korištenjem vlastitih strojeva i rada investitora. Rad investitora najvažniji je u segmentu održavanja nasada čistim i prozračnim od korova i nametnika, te u obrezivanju stabala. Osnovni inputi potrebni za proizvodnju su: 1. Tijekom nulte godine (pripremne) potrebno je priremiti i zagnojiti zemljište tijekom ljeta i zime. Planirana ukupna ulaganja iznose okvirno 12.300 kuna. Najznačajnija ulaganja su u iskope rupa za sadnju u iznosu od 5.600 kuna. Ista se sastoje od iskopa 280 rupa rovokopačem po cijeni od 20 kuna. Preostali dio ulaganja tijekom iste godine najvećim dijelom se odnosi na pripremu i uređenje zemljišta za sadnju uz korištenje radnog stroja (traktora) i rad investitora. Uz vlastite strojeve i rad investitora ulaganja se mogu svesti na minimalnu razinu. 2. Tijekom prve godine planirana je sadnja stabala maslina u razdoblju ranog proljeća prije početka vegetacije. Planirana potrebna ulaganja iznose 39.080 kuna. Ulaganja se odnose najvećim dijelom na kupnju sadnog materijala u iznosu od 11.200 kuna (280 sadnica po 40 kuna), ulaganja u kupnju stajskog i mineralnog gnojiva u iznosu od 5.000 kuna, stupove u iznosu od 1.680 kuna. Trošak prijevoza od 3.000 kuna sadrži troškove prijevoza gnojiva, sadnica i stupova na lokaciju, odvoz kamenja. Tijekom prve tri godine maslinik zahtijeva kontinuirano zalijevanje tijekom 341 sušnog razdoblja godine kako bi zadovoljavajuće napredovao. U istu svrhu tijekom prve godine planirano je okvirno 2.500 kuna za troškove vode. Ostala ulaganja investitor može sam odraditi ukoliko posjeduje ranije spomenute poljoprivredne strojeve te na taj način može smanjiti početno ulaganje u projektu. 3. U razdoblju od druge do pete godine projekta ulaganja u obrtna sredstva odnose se na troškove održavanja nasada do početka davanja značajnijih prinosa plodova tijekom šeste godine. Ulaganja tijekom istih godina kreću se od iznose 7.000 do 14.700 kuna. Tijekom godina održavanja nasada vrlo je važno isti održavati kultiviranim, prozračnim i bez nametnika, iz čega proizlazi bolja rodnost i kvaliteta plodova. Ukupna ulaganja tijekom nulte i prve godine koja se financiraju iz kredita odnose se na pripremu zemljišta i podizanje maslinika, a iznose 49.180 kuna. Ista sredstva se mogu ishoditi od HBOR-a uz kamatnu stopu od 4% i poček od dvije godine. Financijski pokazatelji uzgoja maslina Projicirana površina nasada maslina iznosi jedan hektar. Planirani broj stabala iznosi 280. Poticaji za masline mogu se ostvariti po tri osnove: 1. Poticaj po litri ekstra djevičanskog ulja u iznosu od 10 kuna. Može se ostvariti za minimalnu količinu od 100 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja. 2. Poticaj za hektar maslina u iznosu od 2.250 kuna godišnje. Poticaji se ostvaruju od druge godine po prijavi sadnje Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Isti nasad mora biti realiziran prema pravilnicima i zahtjevima Ministarstva. Prilikom projekcije prihoda planirana je prodaja maslinovog ulja. Projicirani randman iznosi 13% odnosno prinos na kilogram maslina iznosi 0,13 litara maslinovog ulja (litra = kilogram). 342 Projicirana cijena po buteljki od 0,7 L ektra djevičanskog maslinovog ulja iznosi 70 kuna. Prva berba trebala bi se ostvariti tijekom četvrte godine u prosječnom iznosu od okvirno 1 kilograma maslina po stablu. Projicirani ukupni prihod iznosio bi 5.890 kuna. U drugoj godini rodnosti (peta godina od sadnje) prinos maslina raste na 3 kilograma po stablu, a ukupni prihodi rastu na 13.534 kune. Sastoje se od prihoda od maslinovog ulja te poticaja za maslinovo ulje i maslinik (zemljište). Puni prinos ostvaruje se tijekom desete ili jedanaeste godine od sadnje (u konkretnom slučaju je deseta godina). Projicirani prinos iznosi 25 kilograma maslina po stablu, a ukupni prihodi iznose 102.350 kuna. Troškovi tijekom vijeka projekta iznose od 161 kune tijekom pripremne godine do 54.990 kuna u posljednjoj godini vijeka projekta. U razdoblju od nulte do pete godine ostvaruje se gubitak zbog troškova održavanja nasada, a prihodi od poticaja i maslinovog ulja nisu dostatni za pokrivanje svih troškova. Troškovi se mogu značajno smanjiti većim angažmanom investitora (vlasnika) i obitelji uz korištenje vlastitih poljoprivrednih strojeva. Troškovi rada iskazani su u svim projekcijama kako bi se utvrdilo stvarno ulaganje u projekt. Prva dobit od nasada ostvaruje se tijekom šeste godine projekta u iznosu od 8.980 kuna i raste do iznosa od 54.444 kune. Dobit koja se ostvaruje tijekom druge i treće godine rezultat je prihoda od poticaja za maslinik u iznosu od 2.250 kuna. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta međutim od druge do pete godine iskazana su dodatna ulaganja investitora u projekt kako bi se pokrili troškovi održavanja nasada i kamata. Troškovi održavanja (rada) nasada mogu se smanjiti angažmanom investitora. Dodatna ulaganja iznose od 7.000 kuna do 14.700 kuna. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 150.798 kuna. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 116.180 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 202.621 kunu. 343 Negativni neto primici ekonomskog toka ostvaruju se do pete godine projekta u iznosu između 7.451 kuna i 31.432 kune. U šestoj godini i svim sljedećim godinama projekta ostvaruju se pozitivni neto primici u iznosu od 10.201 kunu (u šestoj godini projekta) do 43.989 kuna (u desetoj godini projekta). Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 154.117 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 116.180 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 200.531 kunu. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 31% u šestoj godini projekta do 55% u devetoj godini projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 48%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 8% u šestoj godini do 47% u desetoj godini projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 33%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta kad se ostvaruju prihodi od maslina i ulja (odnosno kad počne veća rodnost u šestoj godini). Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 3,99. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci uz dodatna ulaganja investitora u radu i novcu u razdoblju od druge do pete godine. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u sedmoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 11,71% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 1,366 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 344 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA 2012. 2013. NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 12.100 37.080 1. Materijal 1.000 21.880 1.1 Pripremni radovi za sadnju 1.000 1.2 Gnojiva i humus 5.000 1.3 Stupovi 1.680 1.4 Sadnice 11.200 1.5 Zaštitna mreža i stupovi 500 1.6 Voda za navodnjavanje 2.500 1.7 Ostalo 1.000 2.Rad strojeva 9.300 6.000 2.1 Pripremni radovi za sadnju 2.500 2.2 Iskopi za sadnju 5.600 2.000 2.3 Prijevoz 3.000 2.4 Kultiviranje zemljišta 1.200 1.000 3. Radna snaga 1.800 9.200 3.1 Pripremni radovi za sadnju 1.800 3.2 Radovi pri sadnji 3.600 3.3 Gnojidba 800 3.4 Uklanjanje korova Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO 2014. 2015. IZNOS 0 0 0 0 0 0 0 0 VLASTITA VLASTITA VLASTITA VLASTITA UDIO SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA SREDSTVA 2012. 2013. 2014. 2015. UDIO 49.180 50,50% 22.880 23,50% 1.000 1,03% 5.000 5,13% 1.680 1,73% 11.200 11,50% 500 0,51% 2.500 2,57% 1.000 1,03% 15.300 15,71% 2.500 2,57% 7.600 7,80% 3.000 3,08% 2.200 2,26% 11.000 11,30% 1.800 1,85% 3.600 3,70% 800 0,82% KREDIT KREDIT 2012. 2013. 12.100 37.080 100,00% 1.000 21.880 100,00% 1.000 100,00% 5.000 100,00% 1.680 100,00% 11.200 100,00% 500 100,00% 2.500 100,00% 1.000 100,00% 9.300 6.000 100,00% 2.500 100,00% 5.600 2.000 100,00% 3.000 100,00% 1.200 1.000 100,00% 1.800 9.200 100,00% 1.800 100,00% 3.600 100,00% 800 100,00% 4.800 2.000 12.500 33.500 4.800 4,93% 48.200 49,50% 200 2.000 12.500 33.500 100,00% 200 2.000 12.500 33.500 12.300 39.080 12.500 33.500 48.200 49,50% 97.380 100% 200 200 2.000 2.000 12.500 12.500 33.500 100,00% 33.500 49,50% 12.100 37.080 200 UDIO 4.800 100,00% 50,50% 345 Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD PRODAJA MASLINOVOG ULJA Broj kilograma maslina po stablu Broj kilograma maslina Količina maslinovog ulja po kilogramu Prerađena količina maslinovog ulja godišnje Broj boca maslinovog ulja 0,7L Cijena maslinovog ulja po boci 0,7L PRIHOD OD MASLINOVOG ULJA PRIHOD OD POTICAJA Poticaji za maslinovo ulje Poticaji za maslinik PRIHOD OD POTICAJA UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2012. 0. 2013. 1. 0 0 0 2014. 2. 0 0 0 2015. 3. 0 2.250 2.250 2.250 100,00 2016. 4. 0 2.250 2.250 2.250 100,00 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 1 280 0,13 3 840 0,13 7 1.960 0,13 12 3.360 0,13 16 4.480 0,13 22 6.160 0,13 25 7.000 0,13 25 7.000 0,13 25 7.000 0,13 36 52 70 3.640 109 156 70 10.920 255 364 70 25.480 437 624 70 43.680 582 832 70 58.240 801 1.144 70 80.080 910 1.300 70 91.000 910 1.300 70 91.000 910 1.300 70 91.000 2.250 2.250 5.890 261,78 364 2.250 2.614 13.534 229,78 1.092 2.250 3.342 28.822 212,96 2.548 2.250 4.798 48.478 168,20 4.368 2.250 6.618 64.858 133,79 5.824 8.008 9.100 9.100 2.250 2.250 2.250 2.250 8.074 10.258 11.350 11.350 88.154 101.258 102.350 102.350 135,92 114,86 101,08 100,00 346 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. gnojiva 1.2 tr. sredstava za zaštitu bilja 1.3 tr. vode 1.4 tr. kultiviranja zemlje 1.5 tr. ambalaže 1.5.1 tr. boca 1.5.2 tr. čepova 1.5.3 tr. kapica i etiketa 1.5.4 tr. kartona za pakiranje II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. bankovnih usluga III.RAD 3.1 tr. okopavanja, gnojidbe i zaštite 3.2 tr. rezidbe 3.3 tr. branja IV. TROŠKOVI PRERADE MASLINA 4.1 tr. prerade maslina u ulje V.KAMATE VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2012. g) 2012. 0. 2013. 1. 0 0 0 0 161 161 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 6.100 5.100 3.600 4.409 6.028 9.266 13.314 16.551 21.408 23.837 23.837 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 2.500 1.500 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 2.600 405 1.214 2.833 4.857 6.476 8.904 10.118 10.118 156 468 1.092 1.872 2.496 3.432 3.900 3.900 114 343 801 1.373 1.830 2.517 2.860 2.860 26 78 182 312 416 572 650 650 108 325 758 1.300 1.733 2.383 2.708 2.708 0 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 600 450 450 450 450 450 450 450 450 450 450 450 0 3.840 4.032 6.154 7.517 9.191 10.207 12.212 13.748 15.522 18.036 21.654 1.440 1.512 1.588 1.667 1.834 2.054 2.362 2.716 3.259 4.074 5.296 2.400 2.520 2.646 2.778 3.056 3.423 3.936 4.527 5.432 6.790 8.827 1.920 3.072 4.301 4.731 5.914 6.505 6.830 7.172 7.530 0 0 0 336 1.008 2.352 4.032 5.376 7.392 8.400 8.400 8.400 336 1.008 2.352 4.032 5.376 7.392 8.400 8.400 8.400 1.720 1.959 1.811 1.615 1.418 1.221 1.025 828 631 434 238 49 1.720 12.949 11.993 12.754 15.403 19.842 25.580 32.779 39.372 46.814 51.560 54.990 100,00 752,85 92,62 106,34 120,76 128,82 128,92 128,14 120,11 118,90 110,14 106,65 100,00 752,85 697,29 741,53 895,51 1.153,62 1.487,23 1.905,76 2.289,09 2.721,76 2.997,69 3.197,07 347 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od maslinovog ulja 2. prihod od poticaja B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. troškovi rada 4. troškovi prerade 5. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 2013. 1. 0 161 161 -161 -161 -161 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 2.250 2.250 5.890 13.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 102.350 3.640 10.920 25.480 43.680 58.240 80.080 91.000 91.000 91.000 2.250 2.250 2.250 2.614 3.342 4.798 6.618 8.074 10.258 11.350 11.350 1.720 12.949 11.993 12.754 15.403 19.842 25.580 32.779 39.372 46.814 51.560 54.990 6.100 5.100 3.600 4.409 6.028 9.266 13.314 16.551 21.408 23.837 23.837 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 3.840 4.032 6.154 7.517 9.191 10.207 12.212 13.748 15.522 18.036 21.654 336 1.008 2.352 4.032 5.376 7.392 8.400 8.400 8.400 1.720 1.959 1.811 1.615 1.418 1.221 1.025 828 631 434 238 49 -1.720 -10.699 -9.743 -6.864 -1.869 8.980 22.898 32.079 48.782 54.444 50.790 47.360 164 6.416 9.756 10.889 10.158 9.472 -1.720 -10.699 -9.743 -6.864 -1.869 8.980 22.734 25.663 39.025 43.555 40.632 37.888 -1.881 -12.580 -22.324 -29.188 -31.057 -22.077 656 26.319 65.345 108.900 149.532 187.420 348 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 troškovi prerade 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 12.300 39.080 14.750 16.950 17.690 20.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 218.530 2.250 2.250 5.890 13.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 102.350 12.300 39.080 12.500 14.700 11.800 7.000 200 2.000 12.500 14.700 11.800 7.000 12.100 37.080 116.180 49.180 67.000 12.261 38.800 14.588 16.911 17.672 20.321 24.760 30.662 44.113 54.047 62.621 66.636 67.740 12.100 37.080 200 2.000 12.500 33.500 11.800 7.000 10.990 10.182 11.140 13.985 18.621 24.556 31.951 38.741 46.380 51.323 54.940 9.940 9.132 9.754 11.927 15.219 19.474 25.525 30.299 36.930 41.873 45.490 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 336 1.008 2.352 4.032 5.376 7.392 8.400 8.400 8.400 164 6.416 9.756 10.889 10.158 9.472 161 1.720 3.598 6.729 6.533 6.336 6.139 5.942 5.746 5.549 5.352 5.156 3.328 39 280 162 39 18 213 4.062 17.816 20.745 34.107 38.637 35.714 150.789 39 319 480 519 537 751 4.813 22.629 43.374 77.481 116.118 151.832 302.621 349 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 12.100 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 12.100 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 49.180 39 319 480 519 537 750 4.812 22.628 43.373 77.480 116.117 151.831 186.441 39 319 480 519 537 750 4.812 22.628 43.373 77.480 116.117 151.831 186.441 12.139 49.499 49.660 49.699 49.717 49.930 53.992 71.808 92.553 126.660 165.297 201.011 235.621 39 200 319 2.200 2.120 14.700 7.076 29.400 12.012 41.200 17.143 48.200 26.123 48.200 48.857 48.200 74.520 113.545 157.100 197.732 235.620 48.200 48.200 48.200 48.200 48.200 -161 12.100 0 12.139 -161 -1.720 49.180 0 49.499 -1.881 -10.699 47.541 0 49.660 -12.580 -9.743 42.623 0 49.699 -22.324 -6.864 37.705 0 49.717 -29.188 -1.869 32.787 0 49.930 -31.057 8.980 27.869 0 53.992 -22.077 22.734 22.951 0 71.807 657 26.320 65.345 108.900 149.532 25.663 39.025 43.555 40.632 37.888 18.033 13.115 8.197 3.279 0 0 0 0 0 0 92.552 126.660 165.297 201.010 235.620 350 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi i tr. rada 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 troškovi prerade 4. porez na dobit(dohodak) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. 2013. 1. 0 12.300 12.100 200 -12.300 -12.300 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 0 2.250 2.250 5.890 13.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 218.530 2.250 2.250 5.890 13.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 102.350 49.180 67.000 39.080 23.490 43.682 22.940 20.985 18.621 24.720 38.367 48.498 57.269 61.481 64.412 37.080 2.000 12.500 33.500 11.800 7.000 10.990 10.182 11.140 13.985 18.621 24.556 31.951 38.741 46.380 51.323 54.940 9.940 9.132 9.754 11.927 15.219 19.474 25.525 30.299 36.930 41.873 45.490 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 1.050 336 1.008 2.352 4.032 5.376 7.392 8.400 8.400 8.400 164 6.416 9.756 10.889 10.158 9.472 -39.080 -21.240 -41.432 -17.050 -7.451 10.201 23.758 26.491 39.656 43.989 40.869 154.117 -51.380 -72.620 -114.052 -131.102 -138.552 -128.351 -104.593 -78.102 -38.446 5.544 46.413 200.531 351 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 2013. 2014. 0. 1. 2. 2015. 3. 2% 2.250 1894% 86% 299% 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 5% 12% 25% 42% 56% 76% 93% 88% 88% 5.890 13.534 28.822 48.478 64.858 88.154 101.258 102.350 102.350 31% 47% 49% 55% 54% 50% 46% 8.980 22.898 32.079 48.782 54.444 50.790 47.360 8% 20% 28% 42% 47% 44% 41% 61% 156% 218% 332% 370% 346% 322% 61% 155% 175% 265% 296% 276% 258% 49% 49% 49% 49% 49% 49% 49% 1,66 4,00 4,61 7,15 8,22 7,93 11,40 10,25 4,34 3,74 2,50 2,24 2,37 2,51 640% 242% 97% 47% 28% 15% 8% 3% 0% 76% 66% 52% 32% 19% 10% 5% 2% 0% 111% 47% 21% 12% 9% 6% 5% 5% 3% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 49% 55.794 48% 37.905 33% 258% 212% 49% 6,42 3,99 297% 35% 52% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (11,71%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 11% 12% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 38.359 5.714 -2.293 352 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 0. -12.300 -12.300 2013. 1. -39.080 -51.380 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2. 3. 4. 5. 6. 7. -21.240 -41.432 -17.050 -7.451 10.201 23.758 -72.620 -114.052 -131.102 -138.552 -128.351 -104.593 2020. 8. 26.491 -78.102 2021. 9. 39.656 -38.446 2022. 10. 43.989 5.544 2023. 2024. 11. 12. 40.869 154.117 46.413 200.531 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. NOMINALNA VRIJEDNOST INV. 12.300 39.080 12.500 33.500 11.800 7.000 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 12.300 36.185 10.717 26.593 8.673 4.764 NOMINALNI NETO PRIMICI -8.740 -7.932 -5.250 -451 10.201 23.758 26.491 39.656 43.989 40.869 154.117 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -7.493 -6.297 -3.859 -307 6.428 13.863 14.312 19.838 20.376 17.528 61.202 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -12.300 -48.485 -66.695 -99.585 -112.117 -117.188 -110.760 -96.897 -82.585 -62.746 -42.371 -24.843 36.359 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 12.300 39.080 12.500 33.500 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 12.300 36.185 10.717 26.593 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 12.300 48.485 59.202 85.795 NOMINALNI NETO PRIMICI -8.740 -7.932 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -7.493 -6.297 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -7.493 -13.790 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 0,000 0,000 -0,127 -0,161 2016. 4. 11.800 0,73503 8.673 94.469 -5.250 -3.859 -17.648 -0,187 2017. 5. 7.000 0,68058 4.764 99.233 -451 -307 -17.955 -0,181 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 99.233 99.233 99.233 99.233 99.233 10.201 23.758 26.491 39.656 43.989 6.428 13.863 14.312 19.838 20.376 -11.527 2.336 16.648 36.486 56.862 -0,116 0,024 0,168 0,368 0,573 99.233 40.869 17.528 74.390 0,750 99.233 154.117 61.202 135.592 1,366 353 10. Strateški projekt – Eko park Sv. Toma i zona Liškovac Osnovne pretpostavke projekta Obzirom na razvoj turističkih usluga i popratnih sadržaja u okolnim općinama koje graniče s Vižinadom, postoji mogućnost realizacije eko parka na području dvije udaljenošću bliske lokacije brda Svetog Tome i zone Liškovac. Zona Liškovac bila bi locirana uz budući kamp Vižinada, te vinograde Agrolagune. Eko park bi po svom završetku sadržavao sljedeće sadržaje ovisno o namjeni pojedine lokacije: - kuća lokalnih proizvoda - kušaonica vina - prostor za pružanje usluga wellnesa - proizvodnja i prodaja meda - kuća lokalnog mediteranskog bilja - Koza nostra (mlječni proizvodi i sirevi) - farma s domaćim životinjama - prostor s uzgojem voća i povrća - prostor s prodajom maslinovog ulja - smještajni kapaciteti s ponudom izvornih slastica - prostor za ljubitelje ptica - prostor povijesnih znamenitosti - drugi sadržaji Realizacija projekta Realizacija eko parka bi trebala biti postupna ovisno o financijskim mogućnostima Općine i mogućnostima financiranja iz vanjskih izvora. Pod vanjskim izvorima prvenstveno se podrazumijevaju bespovratna sredstva iz EU fondova. Postoji mogućnost financiranja dijela ulaganja iz proračuna županije i državnog proračuna. Faze realizacije projekta: 1. izrada studije isplativosti eko parka 2. unošenje eko parka u županijski prostorni plan 354 3. detaljno osmišljavanje sadržaja u parku 4. izrada detaljnog plana uređenja parka 5. postavljanje i realizacija prvih sadržaja 6. osmišljavanje i realizacija marketinških aktivnosti 7. postupni razvoj složenijih sadržaja Studija isplativosti eko parka pokazati će planiranu isplativost ulaganja u isti te financijske i ostale rezultate projekta. Potrebno je procijeniti i indirektne pozitivne učinke na lokalno gospodarstvo. U studiji je potrebno detaljno planirati i ukupnu vrijednost ulaganja, strukturu istih te izvore financiranja. Unošenje eko parka u županijski prostorni plan preduvjet je za realizaciju parka u planiranoj veličini. Određeni pregovori su već realizirani, slijedi formalno unošenje projekta u prostorni plan. Osnovni motiv osnivanja eko parka je iskoristiti postojeće resurse općine Vižinada (očuvan prirodni okoliš u brdu Svetog Tome i ostaci sakralnog objekta na vrhu). Drugi, jednako važan motiv je osmisliti sadržaje koji će omogućiti izravnu prodaju lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Treći cilj je dopuniti postojeće dopunske sadržaje za turiste na području općine. Detaljnim planom uređenja parka postaviti će se uvjeti građenja za pojedine sadržaje te njihov smještaj u prostoru. Detaljni plan uređenja trebao bi biti prilagođen planovima i realnim mogućnostima ostvarenja projekta te interesu lokalnih poduzetnika. Prvi sadržaji unutar parka uključivali bi kuću lokalnih proizvoda, kušaonicu vina, prostor za razgledavanje košnica i prodaju meda, prostor za prodaju maslinovog ulja, prostor za prodaju mliječnih proizvoda i prostor sa lokalnim slasticama. Izbor pojedinih proizvoda ovisiti će o interesu lokalnih proizvođača i prvim iskustvima u prodaji. Uspjeh projekta velikim će dijelom ovisiti o poduzetim marketinškim aktivnostima. Promidžbene aktivnosti trebale bi doprinijeti posjetu većeg broja turista, te lokalnog stanovništva iz drugih općina. Eko park trebao bi biti iznimna atrakcija središnje Istre 355 u koju bi se slijevali turisti iz obližnjih većih gradova zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag). Park bi trebao imati svoju prepoznatljivost na širem prostoru. Prepoznatljivost se osim prodaje lokalnih proizvoda (prvenstveno kvalitetnog vina) može postići putem vidikovaca na različitim lokacijama. Uređenost prostora jedna je od većih prilika za postizanje prepoznatljivosti na širem prostoru (drvoredi jablana u Toskani, vrtovi cvijeća u Francuskoj i Nizozemskoj). Prostor parka može se urediti s različitim vrstama cvijeća i pojedinih mediteranskih kultura. U uređenju prostora potrebno je angažirati stručnjake za cvijeće i estetiku. Uz prilazne puteve mogu se zasaditi pojedine vrste stabala s ukrasnim atraktivnim cvijećem ugodna mirisa. Isti će po odrastanju za određeni broj godina moći činiti cvjetne svodove. Vizualni dojam privući će najveći broj gostiju. Isti se može prenositi putem brošura i letaka te na taj način stvoriti iznimno prepoznatljiv i kvalitetan imidž cijele općine. Obzirom da sadnja pojedinih ukrasnih stabala ne zahtijeva velika ulaganja a može značajno doprinijeti prepoznatljivosti, prva ulaganja mogu biti u uređenje prostora parka. S rastom broja turista koji će posjetiti park porasti će i interes lokalnih proizvođača za ponudom svojih proizvoda unutar parka. S vremenom će se osmišljavati i dodatni složeniji sadržaji poput izložbi lokalnih običaja i tradicionalnih nošnji, farme s domaćim životinjama, pojedini zabavni sadržaji. Park sa svojim resursima ima mogućnost postati mali prepoznatljivi kulturni Disneyland (Vizinada land). Neki od mogućih dodatnih sadržaja: - svi važniji objekti na području općine u malom (izgradnja makete najpoznatijih sadržaja na području općine) - Istra doživljaj u malom (izgradnja maketa najpoznatijih prirodnih fenomena Istre) - pojedini zabavni sadržaji (izgradnja malog vulkana, gejzira, vodopada) - organiziranje zabavnih natjecanja u vrhuncu sezone povezanih s lokalnim podnebljem (obrezivanje trsova vinove loze, natjecanje u ispijanju pojedinih vrsta vina, druge zabavne igre u koje se mogu uključiti turisti) 356 Eko park po svom završetku može primati i po nekoliko stotina turista dnevno (30.000 do 50.000 turista godišnje). Ukoliko se pozitivno osmisle sadržaji, ulaznica u eko park može se i naplaćivati (1 do 2 eura po osobi). U parku će biti najvažnija prodaja lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Ponuditi će se lokalna kvalitetna vina, maslinovo ulje, med, lokalne slastice, proizvodi od mlijeka, mesa (pršut), lokalne rakije (biska). U realizaciji projekta značajnu ulogu bi se dalo kući vina i vinarstva. U istoj su planirani sljedeći sadržaji: - prikaz povijesti vinarstva na području općine Vižinada i Istre - prikaz svjetske povijesti vinarstva - prikaz botaničkih karakteristika vinove loze - proces dobivanja vina i njegove faze - lokalni elementi mediteranske kuhinje i njezine dobrobiti - put povijesnog širenja vina putem trgovine brodovima Pojedini prikazi planirani su u vidu interaktivnih touch screenova s povijesnim animacijama, putem vodiča, audio vodiča ili glasa naratora iz zvučnika, putem prikaza na povijesnim mapama. Pojedini prikazi mogu biti u vidu video zapisa, fotografija povijesnog razvoja vinarstva, virtualnih rekonstrukcija i maketa. Rezultati projekta - ostvareni dodatni prihodi od prodaje lokalnog vina, maslinovog ulja, mliječnih proizvoda, pršuta, proizvoda od lavande - uređen prostor brda Svetog Tome - stvoren prepoznatljiv eko park za područje cijele Istre - ostvaren dodatni godišnji dolazak od 30.000 do 50.000 turista 357 Lokacija budućeg kampa Vižinada i brda Svetog Tome SWOT matrica projekta Prednosti projekta: - nepostojanje sličnog prostora u Istri - blizina komplementarnih sadržaja u obližnjim općinama (prvenstveno grad Motovun) - potreba za sličnim sadržajima od strane turista u obližnjim turističkim gradovima zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Novigrad, Umag) - mogućnost financiranja pojedinih dijelova projekta iz EU fondova - postojanje zdrave jezgre u lokalnim poduzetnicima, prvenstveno vinarima - postoji imidž općine kao općine kvalitetnog vina Slabosti projekta: - projekt je još u idejnoj fazi - projekt traži značajna financijska sredstva za ulaganja i realizaciju u konačnom zamišljenom obliku 358 - Općina Vižinada ima ograničena sredstva za financiranje projekta - postojeće razdoblje recesije nagativno utječe na razvoj projekta Šanse za projekt: - mogućnost razvoja turizma u većem obimu u središnjoj Istri koji bi se pozitivno odrazio na posjet turista eko parku - rast broja turističkih dolazaka i noćenja u gradovima na zapadnoj obali Istre (Poreč, Rovinj, Umag) - trend poticanja razvoja središnje Istre od strane Istarske županije (mogućnost iskorištenja financijskih sredstava iz županijskog proračuna) - uvrštenje projekta u projekte ROP-a Istarske županije Prijetnje projektu: - nastavak gospodarske krize koji bi ograničio financijske resurse Općine Vižinada, moguće vanjske izvore financiranja i mogućnosti lokalnih poduzetnika - razvoj sličnih projekata u pojedinim općinama u središnjoj Istri koji bi se brže realizirali 359 Tablica 1. Financijski pokazatelji prodaje vina PROJEKTNI PERIOD PRODAJA VINA ULAGANJE U PRODAJNO MJESTO 1. Broj izlagača 2. Prosječan broj prodanih butelja vina dnevno 3. Broj radnih dana 4. Prosječan broj prodanih butelja godišnje 5. Prosječna cijena po butelji PRIHODI OD VINA 1. Materijalni troškovi prodaje vina 2. Nematerijalni troškovi prodaje vina 3. Trošak prodajnog osoblja 4. Amortizacija ulaganja TROŠKOVI PRODAJE PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE PRIHOD PO IZLAGAČU 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 35.000 3 12 75 2.700 35 94.500 4.725 1.890 13.500 3.500 23.615 70.885 23.628 4 15 75 4.500 35 157.500 7.875 3.150 13.500 3.500 28.025 129.475 32.369 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 6 19,50 75 8.775 35 307.125 15.356 6.143 13.500 3.500 38.499 268.626 44.771 360 Tablica 2. Financijski pokazatelji prodaje maslinovog ulja PROJEKTNI PERIOD PRODAJA MASLINOVOG ULJA ULAGANJE U PRODAJNO MJESTO 1. Broj izlagača 2. Prosječan broj prodanih butelja maslinovog ulja 3. Broj radnih dana 4. Prosječan broj prodanih butelja godišnje 5. Prosječna cijena po butelji PRIHODI OD MASLINOVOG ULJA 1. Materijalni troškovi prodaje maslinovog ulja 2. Nematerijalni troškovi prodaje maslinovog ulja 3. Trošak prodajnog osoblja 4. Amortizacija ulaganja TROŠKOVI PRODAJE PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE PRIHOD PO IZLAGAČU 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 35.000 2 5 75 750 75 56.250 1.688 563 13.500 3.500 19.250 37.000 18.500 3 6,25 75 1.406 75 105.469 3.164 1.055 13.500 3.500 21.219 84.250 28.083 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 5 7,81 75 2.930 75 219.727 6.592 2.197 13.500 3.500 25.789 193.938 38.788 361 Tablica 3. Financijski pokazatelji prodaje pršuta i sira PROJEKTNI PERIOD 1. PRODAJA PRŠUTA I SIRA ULAGANJE U PRODAJNO MJESTO 35.000 PRODAJA PRŠUTA 1. Broj izlagača 2 2. Prosječna količina prodanog pršuta dnevno 2 3. Broj radnih dana 75 4. Prosječna količina prodanog pršuta godišnje 300 5. Prosječna cijena pršuta po kilogramu 160 PRIHODI OD PRŠUTA 48.000 1. Materijalni troškovi prodaje pršuta 1.080 2. Nematerijalni troškovi prodaje pršuta 360 3. Trošak prodajnog osoblja 10.125 4. Amortizacija ulaganja 2.625 TROŠKOVI PRODAJE 14.190 PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE 33.810 PRIHOD PO IZLAGAČU 16.905 PRODAJA SIRA 1. Broj izlagača 1 2. Prosječna količina prodanog sira dnevno 3 3. Broj radnih dana 75 4. Prosječna količina prodanog sira godišnje 188 5. Prosječna cijena sira po kilogramu 110 PRIHODI OD PRŠUTA 20.625 1. Materijalni troškovi prodaje pršuta 464 2. Nematerijalni troškovi prodaje pršuta 155 3. Trošak prodajnog osoblja 3.375 4. Amortizacija ulaganja 875 TROŠKOVI PRODAJE 4.869 PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE 15.756 PRIHOD PO IZLAGAČU 15.756 UKUPNO PRIHOD PRODAJNOG MJESTA 49.566 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 3 2,50 75 563 160 90.000 2.025 675 10.125 2.625 15.450 74.550 24.850 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 3 3,13 75 703 160 112.500 2.531 844 10.125 2.625 16.125 96.375 32.125 2 3,13 75 469 110 51.563 1.160 387 3.375 875 5.797 45.766 22.883 120.316 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 2 3,91 75 586 110 64.453 1.450 483 3.375 875 6.184 58.270 29.135 154.645 362 Tablica 4. Financijski pokazatelji prodaje meda i lavande PROJEKTNI PERIOD 1. PRODAJA MEDA I LAVANDE ULAGANJE U PRODAJNO MJESTO 35.000 PRODAJA MEDA 1. Broj izlagača 2 2. Prosječna količina prodanih teglica meda dnevno 4 3. Broj radnih dana 75 4. Prosječna količina prodanih teglica meda godišnje 600 5. Prosječna cijena meda po teglici 45 PRIHODI OD MEDA 27.000 1. Materijalni troškovi prodaje meda 608 2. Nematerijalni troškovi prodaje meda 203 3. Trošak prodajnog osoblja 10.125 4. Amortizacija ulaganja 2.625 TROŠKOVI PRODAJE 13.560 PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE 13.440 PRIHOD PO IZLAGAČU 6.720 PRODAJA LAVANDE 1. Broj izlagača 1 2. Prosječna količina prodanih proiz. od lavande dnevno 5 3. Broj radnih dana 75 4. Prosječna količina prodanih proiz. od lavande godišnje 375 5. Prosječna cijena po proizvodu od lavande 55 PRIHODI OD LAVANDE 20.625 1. Materijalni troškovi prodaje lavande 464 2. Nematerijalni troškovi prodaje lavande 155 3. Trošak prodajnog osoblja 3.375 4. Amortizacija ulaganja 875 TROŠKOVI PRODAJE 4.869 PRIHOD OD PRODAJE NAKON TROŠKOVA PRODAJE 15.756 PRIHOD PO IZLAGAČU 15.756 UKUPNO PRIHOD PRODAJNOG MJESTA 29.196 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 3 5,00 75 1.125 45 50.625 1.139 380 10.125 2.625 14.269 36.356 12.119 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 3 6,50 75 1.463 45 65.813 1.481 494 10.125 2.625 14.724 51.088 17.029 2 6,25 75 938 55 51.563 1.160 387 3.375 875 5.797 45.766 22.883 82.122 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 2 8,13 75 1.219 55 67.031 1.508 503 3.375 875 6.261 60.770 30.385 111.858 363 11. Strateški projekt – Staza za motokros Početne pretpostavke za realizaciju projekta Motokros na Poju Lokacija Poje na prostoru općine Karojba posjeduje velike mogućnosti za pružanje usluga vožnje quad vozila i motokros motocikala. Ista usluga mogla bi se pružati na putovima kroz Poje koji su većim dijelom dovoljno uređeni sa zanimljivom konfiguracijom terena za ljubitelje takve vrste zabave. Iste treba dodatno urediti i prilagoditi kako bi se mogle nesmetano održavati vožnje. Na prostoru Republike Hrvatske postoje uređene staze na kojima se održavaju natjecanja pod ingerencijom Hrvatskog motociklističkog saveza. Staze se nalaze najvećim dijelom u središnjoj Hrvatskoj: Požega, Savski Marof, Pakrac Zabok, Kozarevac, Jastrebarsko (staze Mladina i Rakov potok), Karlovac i Petrinja. Planirana je gradnja staza kod grada Osijeka (ulaganje Grada Osijeka) i u općini Svetvinčenat (privatno ulaganje zaljubljenika u ovaj sport). Ulaganje u izgradnju staze na prostoru općine Svetvinčentat je prvo takve vrste na prostoru Primorske Hrvatske, a potencijalni prostor koji bi gravitirao istoj stazi je južna i istočna Istra. Potencijalno novo ulaganje na prostoru općine Karojba bilo bi vrlo zanimljivo te bi privuklo najvećim dijelom turiste i lokalno stanovništvo zapadne Istre i slovenskog Primorja. Staza mora biti izgrađena prema propisima HMS. Dužina staze mora biti između 1.300 m i 1.750 m mjereno duž središnjice staze. U slučaju loših vremenskih uvijeta staza se može skraćivati ali ne može biti kraća od 1.000 m. Preporučljiva širina staze iznosi 8 metara s time da ne smije biti uža od 5 metara. Pri izradi prepreka posebnu pažnju treba pridati izradi ulaznih i izlaznih kuteva. Ulazni kutevi mogu biti viši i okomitiji, a izlazni kutevi blaži. Zabranjeni su višestruki uzastupni skokovi, koji se mogu definirati kao polukružne uzastopne depresije u tlu dublje od 0,8 metra sa udaljenosti između vrhova manjim od 8 metara. Obzirom na veći broj staza koje funkcioniraju na prostoru središnje Hrvatske izgradnja i funkcioniranje dvije staze na prostoru Istre kao regije koja ugošćuje najveći broj turista može biti financijski opravdano i društveno korisno. 364 Prilikom izgradnje staze postoji mogućnost razvoja lokalnog područja obzirom na veći potencijalni dolazak turista i lokalnog stanovništva. Uređenje staze na Poju od strane privatnog investitora za potrebe motokrosa doprinijeti će uređenju ukupnog prostora Poja kao cjeline te će utjecati na smanjenje izdataka Općine za održavanje i uređenje istog područja. Potencijalna površina zemljišta za izgradnju staze s popratnim sadržajima iznosi između 3 i 4 hektara. Početna ulaganja u uređenje puteva kroz Poje Ulaganja u uređenje puteva kroz Poje i u izgradnju staze za motokros daju mogućnost osobne angažiranosti investitora sa ciljem smanjenja početnih troškova ulaganja. Za ista ulaganja potrebno je korištenje radnih strojeva (bagera i traktora), opreme i alata te rad investitora. Ulaganja Općine Karojba realizirala bi se kroz davanje koncesije investitoru za zemljište na lokaciji unutar Poja i davanje koncesije na dio puteva kroz Poje koji bi se zajednički definirali. Početna procijenjena ulaganja iznose okvirno 298.400 kuna. Ista se odnose na troškove uređenja staze u iznosu od 150.000 kuna, uređenje puteva kroz Poje 30.000 kuna i izgradnju prostora za čuvanje vozila i naplatu usluga u iznosu od 118.400 kuna. Prostor za čuvanje vozila i naplatu usluga bio bi okvirne veličine od 80 m2. Nakon završetka uređenja i izgradnje staze planirana je kupnja vozila quad i motora za motokros koji bi služili za iznajmljivanje. Planirana je kupnja pet vozila quad za ukupnu cijenu od 95.000 kuna i pet motora za motokros u ukupnom iznosu od 110.000 kuna. Tijekom druge godine projekta planiran je početak iznajmljivanja vozila turistima i domaćem stanovništvu. U poslovanju su planirane dvije vrste usluga, izleti uz pratnju kroz Poje u trajanju od dva sata i vožnja po stazi u trajanju od pola sata. Poslovanje je planirano tijekom turističke sezone od travnja do rujna. Ukoliko se staza za motokros izgradi i uredi prema zahtjevima i propisima HMS postoji mogućnost ugovaranja utrke Prvenstva Hrvatske u motokrosu što bi donijelo potencijalne dodatne prihode investitoru i općini. 365 Financijski pokazatelji realizacije motokros staze Usluga iznajmljivanja planirana je za dvije vrste vozila, quad i motore za motokros. Iste usluge dijele se na izlete vozilima uz pratnju i na vožnju stazom. Izleti vozilima uz pratnju vodiča bi se provodili po stazi na Poju. U projektu je planirano korištenje pet vozila quad i pet motora za motokros. Trajanje izleta iznosilo bi okvirno 2 sata uz cijenu od 100 kuna po satu za quad vozila i 80 kuna po satu za motore. U cijenu bi bila uračunata usluga vodiča, a grupe bi trebale brojati dvije do tri osobe. Trajanje usluge vožnje na stazi bilo bi 30 minuta po cijeni od 50 kuna za obje vrste vozila. Poslovanje bi se odvijalo tijekom šest mjeseci u godini, u razdoblju od travnja do rujna. Za poslovanje je planirano zapošljavanje četiri djelatnika. Jedan djelatnik bi radio tijekom svih šest mjeseci. Bio bi voditelj poslovanja. Tijekom tri mjeseca najjače turističke sezone zaposlena bi bila tri djelatnika. Djelatnici bi obavljali poslove prijema, naplate, održavanja i usluge vodiča. Obzirom na trendove na tržištu veća potražnja očekuje se za quad vozilima obzirom da su lakša za upravljanje. Tijekom prve godine planirani broj iznajmljivanja iznosi 1.800. Ukupni prihod projiciran tijekom iste godine iznosi 204.000 kuna. U drugoj godini projekta broj iznajmljivanja iznosi 2.070 te je prema tome projicirano 234.600 kuna prihoda. U trećoj godini projekta prihodi rastu na 258.060 kuna uz 2.277 pruženih usluga vožnje. Projekt ostvaruje dobit tijekom svih godina projekta u iznosu od 15.166 kuna tijekom prve godine do 129.608 kuna u posljednjoj godini vijeka projekta. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Isti se kreću u rasponu od 9.131 kunu tijekom prve godine do 87.738 kuna u pretposljednjoj godini. 366 U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 613.054 kune. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 509.368 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 1.132.707 kuna. Negativni neto primici ekonomskog toka ostvaruju se u nultoj i u prvoj godini projekta u iznosu od 304.368 kuna i 136.792 kune. Pozitivni neto primici ostvaruju se od druge godine do kraja projekta u iznosima između 93.241 kune i 117.907 kuna. Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak od 613.054 kune zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 509.368 kuna. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 1.284.984 kune. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 7% u prvoj godini projekta do 48% u posljednjim godinama projekta. Prosječni udio tijekom projekta iznosi 26%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 3% u prvoj godini do 25% u posljednjim godinama projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 14%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta izuzevši nultu pripremnu godinu. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 1,92. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci uz dodatna ulaganja investitora u radu i novcu u nultoj godini projekta. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u šestoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 21,64% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 2,015 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 367 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 1. Uređenje staze 1.1 Uređenje staze 1.2 Uređenje staze kroz šumu 1.3 Prostor za čuvanje vozila i naplatu 2. Vozila za iznajmljivanje 2.1 Vozila quad 2.2 Vozila za motokros Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO 2012. 2013. 298.400 298.400 150.000 30.000 118.400 0 205.000 0 IZNOS UDIO VLASTITA SREDSTVA 2012. VLASTITA SREDSTVA 2013. UDIO KREDIT 2012. KREDIT 2013. 5.968 205.000 95.000 110.000 0 503.400 298.400 150.000 30.000 118.400 205.000 95.000 110.000 5.968 98,83% 58,58% 29,45% 5,89% 23,24% 40,25% 18,65% 21,60% 1,17% 298.400 298.400 150.000 30.000 118.400 0 205.000 0 5.968 0 100,00% 0 205.000 95.000 110.000 0 5.968 304.368 205.000 5.968 509.368 1,17% 100% 5.968 5.968 0 100,00% 1,17% 298.400 205.000 UDIO 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 98,93% Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD IZNAJMLJIVANJE QUAD IZLET QUADOM Broj iznajmljivanja godišnje Broj iznajmljivanja mjesečno -sezona Prosječno vrijeme trajanja iznajmljivanja Cijena po satu korištenja PRIHOD OD IZLETA QUADOM VOŽNJA NA STAZI - QUAD Broj iznajmljivanja godišnje Prosječno vrijeme trajanja iznajmljivanja Cijena po satu korištenja PRIHOD OD VOŽNJE NA STAZI PRIHOD QUAD IZNAJMLJIVANJE MOTORA ZA KROS IZLET MOTOROM Broj iznajmljivanja godišnje Prosječno vrijeme trajanja iznajmljivanja Cijena po satu korištenja PRIHOD OD IZLETA VOŽNJA NA STAZI - MOTOR Broj iznajmljivanja godišnje Prosječno vrijeme trajanja iznajmljivanja Cijena po satu korištenja PRIHOD OD VOŽNJE NA STAZI PRIHOD OD MOTORA UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 600 690 759 797 797 797 797 797 797 797 797 797 100 115 127 133 133 133 133 133 133 133 133 133 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 0 120.000 138.000 151.800 159.390 159.390 159.390 159.390 159.390 159.390 159.390 159.390 159.390 450 518 569 598 598 598 598 598 598 598 598 598 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 0 11.250 12.938 14.231 14.943 14.943 14.943 14.943 14.943 14.943 14.943 14.943 14.943 0 131.250 150.938 166.031 174.333 174.333 174.333 174.333 174.333 174.333 174.333 174.333 174.333 0 400 2 80 64.000 460 2 80 73.600 506 2 80 80.960 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 531 2 80 85.008 350 403 443 465 465 465 465 465 465 465 465 465 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 0 8.750 10.063 11.069 11.622 11.622 11.622 11.622 11.622 11.622 11.622 11.622 11.622 0 72.750 83.663 92.029 96.630 96.630 96.630 96.630 96.630 96.630 96.630 96.630 96.630 0 204.000 234.600 258.060 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 100,00 115,00 110,00 105,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 369 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. goriva 1.2 tr. materijala za održavanje 1.3 tr. vode II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. bankovnih usluga 2.4 tr. računovodstva 2.5 tr. poreza i članarina III.PLAĆE 3.1 neto plaće djelatnika 3.2 porezi i doprinosi IV.KAMATE V.UKUPNI TROŠKOVI VI.VERIŽNI INDEKS VII.BAZNI INDEKS (B = 2012. G. ) 2012. 0. 0 0 0 5.968 5.968 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 25.325 28.599 31.109 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 13.095 15.059 16.565 17.393 17.393 17.393 17.393 17.393 17.393 17.393 17.393 17.393 8.730 10.040 11.043 11.596 11.596 11.596 11.596 11.596 11.596 11.596 11.596 11.596 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 21.628 21.737 21.820 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 2.100 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 11.500 728 837 920 966 966 966 966 966 966 966 966 966 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 4.800 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 2.500 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 25.517 26.806 23.786 20.765 17.745 14.724 11.704 8.684 5.663 2.643 210 0 159.469 164.141 163.715 162.121 159.100 156.080 153.059 150.039 147.019 143.998 141.565 141.355 100,00 102,93 99,74 99,03 98,14 98,10 98,06 98,03 97,99 97,95 98,31 99,85 100,00 102,93 102,66 101,66 99,77 97,87 95,98 94,09 92,19 90,30 88,77 88,64 370 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od izleta s quadom 2. prihod od vožnje po stazi s quadom 3. prihod od izleta motorom 4. prihod od vožnje na stazi motorom B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. troškovi plaća 4. amortizacija 5. kamate C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2012. 0. 0 5.968 5.968 -5.968 -5.968 -5.968 2013. 1. 204.000 120.000 11.250 64.000 8.750 188.834 25.325 21.628 87.000 29.365 25.517 15.166 1.840 13.326 7.358 2014. 2. 234.600 138.000 12.938 73.600 10.063 214.481 28.599 21.737 87.000 50.340 26.806 20.119 4.024 16.095 23.453 2015. 3. 258.060 151.800 14.231 80.960 11.069 214.055 31.109 21.820 87.000 50.340 23.786 44.005 8.801 35.204 58.657 2016. 4. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 212.461 32.489 21.866 87.000 50.340 20.765 58.502 11.700 46.802 105.459 2017. 5. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 209.440 32.489 21.866 87.000 50.340 17.745 61.523 12.305 49.218 154.678 2018. 6. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 206.420 32.489 21.866 87.000 50.340 14.724 64.543 12.909 51.635 206.312 2019. 7. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 203.399 32.489 21.866 87.000 50.340 11.704 67.564 13.513 54.051 260.363 2020. 8. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 200.379 32.489 21.866 87.000 50.340 8.684 70.584 14.117 56.467 316.830 2021. 9. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 197.359 32.489 21.866 87.000 50.340 5.663 73.604 14.721 58.884 375.714 2022. 10. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 164.973 32.489 21.866 87.000 20.975 2.643 105.990 21.198 84.792 460.506 2023. 11. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 141.565 32.489 21.866 87.000 2024. 12. 270.963 159.390 14.943 85.008 11.622 141.355 32.489 21.866 87.000 210 129.398 129.608 25.880 25.922 103.518 103.686 564.024 667.710 371 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 troškovi plaća 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 304.368 409.000 234.600 258.060 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 204.000 234.600 258.060 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 304.368 205.000 5.968 298.400 205.000 2024. 12. 780.331 270.963 509.368 503.400 5.968 167.277 304.368 399.869 218.505 222.856 224.161 221.745 219.328 216.912 214.496 212.079 215.536 184.225 298.400 205.000 5.968 133.953 137.335 139.929 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 25.325 28.599 31.109 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 21.628 21.737 21.820 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 1.840 4.024 8.801 11.700 12.305 12.909 13.513 14.117 14.721 21.198 25.880 25.922 5.968 59.077 77.146 74.126 71.105 68.085 65.064 62.044 59.024 56.003 52.983 16.990 0 0 9.131 16.095 35.204 46.802 49.218 51.635 54.051 56.467 58.884 55.427 86.738 613.054 0 9.131 25.226 60.430 107.232 156.452 208.087 262.138 318.605 377.488 432.915 519.653 1.132.707 372 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2012. 0. 2013. 1. 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 298.400 474.035 423.695 373.355 323.015 272.675 222.335 171.995 121.655 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 71.315 50.340 50.340 50.340 298.400 503.400 474.035 423.695 373.355 323.015 272.675 222.335 171.995 121.655 29.365 50.340 50.340 50.340 50.340 50.340 50.340 50.340 50.340 71.315 20.975 50.340 50.340 0 9.131 25.226 60.430 107.232 156.451 208.086 262.137 318.604 377.487 432.914 519.652 623.339 9.131 25.226 60.430 107.232 156.451 208.086 262.137 318.604 377.487 432.914 519.652 623.339 298.400 483.166 448.921 433.785 430.247 429.126 430.421 434.132 440.259 448.802 483.254 569.992 673.679 0 5.968 13.326 5.968 29.421 5.968 64.625 111.427 160.646 212.280 266.331 322.798 381.682 466.474 569.992 673.678 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 5.968 -5.968 7.358 23.453 58.657 105.459 154.678 206.312 260.363 316.830 375.714 460.506 564.024 -5.968 13.326 16.095 35.204 46.802 49.218 51.635 54.051 56.467 58.884 84.792 103.518 103.686 298.400 469.840 419.500 369.160 318.820 268.480 218.140 167.800 117.460 67.120 16.780 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 298.400 483.166 448.921 433.785 430.247 429.126 430.420 434.131 440.258 448.802 483.254 569.992 673.678 373 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. I. PRIMICI 0 204.000 234.600 258.060 270.963 1. ukupni prihodi 204.000 234.600 258.060 270.963 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 304.368 340.792 141.359 148.730 153.056 1. ulaganja u stalna sredstva 298.400 205.000 2. ulaganja u obrtna sredstva 5.968 3. troškovi poslovanja 133.953 137.335 139.929 141.355 3.1 materijalni troškovi 25.325 28.599 31.109 32.489 3.2 nematerijalni troškovi 21.628 21.737 21.820 21.866 3.3 troškovi plaća 87.000 87.000 87.000 87.000 4. porez na dobit (dohodak) 1.840 4.024 8.801 11.700 III. NETO PRIMICI (I-II) -304.368 -136.792 93.241 109.330 117.907 IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA -304.368 -441.160 -347.919 -238.589 -120.682 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 270.963 153.660 154.264 154.868 155.472 156.076 162.553 167.235 2024. 12. 780.331 270.963 503.400 5.968 167.277 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 141.355 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 32.489 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 21.866 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 87.000 12.305 12.909 13.513 14.117 14.721 21.198 25.880 25.922 117.303 116.699 116.095 115.491 114.887 108.410 103.728 613.054 -3.379 113.320 229.415 344.906 459.793 568.203 671.931 1.284.984 374 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2012. 0. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 40% 46% 51% 53% 53% 53% 53% 53% 53% 53% 51.000 58.650 64.515 67.741 67.741 67.741 67.741 67.741 67.741 67.741 7% 9% 17% 22% 23% 24% 25% 26% 27% 39% 3.791 5.030 11.001 14.626 15.381 16.136 16.891 17.646 18.401 26.497 3% 4% 9% 11% 12% 13% 13% 14% 14% 21% 127% 337% 737% 980% 1031% 1081% 1132% 1183% 1233% 1776% 112% 270% 590% 784% 825% 865% 906% 946% 987% 1421% 1% 1% 1% 1% 1% 1% 1% 1% 1% 1% 1,15 1,21 1,47 1,66 1,72 1,79 1,87 1,96 2,05 2,05 83,90 69,47 23,11 10,88 10,35 9,86 9,42 9,02 8,65 6,01 230% 179% 143% 118% 99% 81% 62% 43% 25% 6% 97% 93% 85% 74% 63% 51% 39% 27% 15% 3% 29% 33% 29% 26% 25% 24% 23% 22% 21% 20% 2023. 2024. 11. 53% 67.741 48% 32.349 25% 2168% 1735% 1% 6,11 4,92 0% 0% 6% 12. 53% 67.741 48% 32.402 25% 2172% 1737% 1% 0,00 4,91 0% 0% 0% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 51% 65.319 26% 17.513 14% 1163% 931% 1% 1,92 20,88 82% 46% 21% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (21,73%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 21% 22% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 501.504 12.860 -7.173 375 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. NETO PRIMICI -304.368 -136.792 93.241 109.330 117.907 117.303 116.699 116.095 115.491 114.887 108.410 103.728 KUMULATIV NETO PRIMITAKA -304.368 -441.160 -347.919 -238.589 -120.682 -3.379 113.320 229.415 344.906 459.793 568.203 671.931 2024. 12. 613.054 1.284.984 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 304.368 205.000 DISKONTNI FAKTOR 1,00000 0,92592 0,85733 0,79383 0,73503 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 304.368 189.815 NOMINALNI NETO PRIMICI 68.208 93.241 109.330 117.907 DISKONTIRANI NETO PRIMICI 63.156 79.939 86.790 86.665 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -304.368 -431.027 -351.088 -264.299 -177.633 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 117.303 116.699 116.095 115.491 114.887 108.410 103.728 613.054 79.835 73.540 67.740 62.396 57.472 50.215 44.487 243.452 -97.799 -24.259 43.482 105.878 163.350 213.565 258.052 501.504 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE DISKONTNI FAKTOR DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. NOMINALNI NETO PRIMICI DISKONTIRANI NETO PRIMICI UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 2012. 0. 304.368 1,00000 304.368 304.368 2013. 1. 205.000 0,92592 189.815 494.183 68.208 63.156 63.156 0,000 0,128 2014. 2. 2015. 3. 2016. 4. 2017. 5. 2018. 6. 2019. 7. 2020. 8. 2021. 9. 2022. 10. 2023. 11. 2024. 12. 0,85733 0,79383 0,73503 0,68058 0,63017 0,58349 0,54026 0,50024 0,46319 0,42888 0,39711 494.183 93.241 79.939 143.095 0,290 494.183 109.330 86.790 229.884 0,465 494.183 117.907 86.665 316.550 0,641 494.183 117.303 79.835 396.384 0,802 494.183 116.699 73.540 469.924 0,951 494.183 116.095 67.740 537.664 1,088 494.183 115.491 62.396 600.061 1,214 494.183 114.887 57.472 657.533 1,331 494.183 108.410 50.215 707.747 1,432 494.183 103.728 44.487 752.234 1,522 494.183 613.054 243.452 995.687 2,015 376 12. Strateški projekt – Kamp Vižinada Početne pretpostavke za realizaciju projekta kampa Vižinada Lokacija zone Liškovac u podnožju Krušerovog vrha na prostoru općine Vižinada okarakterizirana je kao pogodna lokacija za uređenje kampa. Zona se nalazi nasuprot brda Svetog Tome, zapadno od naselja Vižinada. Parcele su smještene u blizini ceste Vižinada-Porta Porton, a potencijalne parcele su 3260/1, 3260/3, 3260/2, 3225/6, 3225/2, 164/2, 3225/3, 3259, 3219/1. Na prostoru od 4 hektara planirana je izgradnja kampa i popratnih sadržaja sa okvirno 390 kamp mjesta. Planirana kamp mjesta su prosječne veličine 75 m2. Većina postojećih kampova posjeduje kamp mjesta veličine od 65 m2 do 110 m2, a u prosjeku ista su veličine 75 m2. Potencijalnom investitoru Općina Vižinada bi dala zemljište u koncesiju (najam) na razdoblje od minimalno 20 godina. Poslovanje kampa odvijalo bi se tijekom 6 mjeseci u godini. Početak poslovanja projiciran je tijekom sredine travnja, završetak tijekom sredine listopada. Početak i završetak poslovanja ovisili bi o vremenskim uvjetima obzirom da isti značajno utječu na kamping turizam. Kao poticaj Općina Vižinada koncesionaru može dati popust na najam tijekom prve dvije godine iznajmljivanja. Planirani ukupni iznos najma iznosi 160.000 kuna godišnje. Tijekom prve godine rada kampa planirano je naplaćivanje najma u iznosu od 25% ukupne cijene najma (40.000 kuna). U drugoj godini planiran je iznos od 50% ukupnog godišnjeg iznosa najma (80.000 kuna). Planirani puni iznos najma iznosi 4 kune po m2 ili 0,54 € po m2. Prilikom projekcija planirana je izgradnja osnovnih elemenata koji su potrebni za funkcioniranje kampa. Izgradnja recepcije, dva sanitarna čvora, velikog bazena te manjih bazena za djecu i prostora za sportske sadržaje. Obzirom da je lokacija kampa u blizini naselja Vižinada dodatni sadržaji poput restorana, suvenirnica i trgovina prehrambenim proizvodima nisu planirani u sklopu kampa. Iste sadržaje posjeduje naselje Vižinada, a izgradnjom kampa značajno bi porasli prihodi istih. 377 Posjetitelji kampa svojom potrošnjom utjecati će na rast prihoda lokalnih proizvođača vina i maslinovog ulja te ostalih poljoprivrednih gospodarstava na području općine. Postoji mogućnost otvaranja manjeg restorana (hrana sa grila i domaći proizvodi poput pršuta i sira) i trgovine u kampu ukoliko se to pokaže potrebnim tijekom prvih godina poslovanja kampa. Opis osnovnih sadržaja i ulaganja Prostor kampa prostirao bi se na 4 hektara. Prostor bi trebalo očistiti od korova, makije i poravnati potrebne dijelove. Oko cijelog prostora kampa planirano je postavljanje žičane ograde koja bi onemogućavala ulaz životinjama i osobama koje nisu gosti kampa. Kamp mjesta označiti će se pijeskom i brojem kako bi svaki gost znao što je zakupio i kojom površinom može raspolagati. Svakom kamp mjestu osigurati će se potrebna struja i voda. Urediti će se putovi unutar kampa (između kamp mjesta i ostalih sadržaja). 378 Recepcija kampa prostirala bi se na ulazu u kamp uz prilazni put. Okvirna veličina objekta recepcije iznosila bi 120 m2. U sklopu bi se nalazio prostor za prijavu i odjavu gostiju, prostor s nekoliko računala koja bi gosti mogli koristiti, prostor ureda voditelja te prostori skladišta za opremu i materijale za čišćenje i održavanje kampa. Planirana je izgradnja objekta s dva sanitarna čvora i s tuševima okvirne veličine 80 m2. Planirano je uređenje prostora za sportske sadržaje i izgradnja jednog velikog bazena te nekoliko manjih bazena za djecu. Početna ulaganja u uređenje kampa Vižinada Ulaganja u uređenje kampa i izgradnju pripadajućih sadržaja zahtijevaju značajna financijska sredstva. Za ista ulaganja potrebno je korištenje radnih strojeva (bagera i traktora), opreme i alata. Biti će potrebno angažirati građevinske i obrtničke tvrtke sa iskustvom u realizaciji sličnih projekata. Općina Vižinada pridonijeti će realizaciji projekta kroz pripremu projektne dokumentacije i ubacivanje kampa u županijski prostorni plan te davanje koncesije investitoru za zemljište koje je predviđeno za kamp. Početna procijenjena ulaganja iznose okvirno 3.248.200 kuna, a realizirala bi se tijekom pripremne godine i razdoblja do početka poslovanja tijekom prve godine Ista se u prvoj izvedbenoj fazi odnose na troškove uređenja zemljišta kampa u iznosu od 1.249.200 kuna. Za izgradnju objekata i popratnih sadržaja planirano je ulaganje od 1.449.000 kuna. Ista ulaganja se odnose na izgradnju recepcije u iznosu od 488.400 kuna, izgradnju sanitarnih čvorova i prostora s tuševima u iznosu od 796.000 kuna. Uključena su i ulaganja u uređenje prostora za sportske sadržaje u iznosu od 214.600 kuna. Ulaganja u troškove projektne dokumentacije planirana su u iznosu od 300.000 kuna. Nakon završetka prve turističke sezone planirana je izgradnja velikog bazena s manjim bazenima za djecu u iznosu od 1.092.000 kuna. Financijski pokazatelji projekta kamp Vižinada Unutar prostora kampa planirano je iznajmljivanje 390 mjesta. Prosječna cijena iznajmljivanja iznosi 67 kuna na dan ili 9 eura. Prosječno vrijeme boravka gostiju u kampu iznosi 15 dana. 379 Poslovanje bi se odvijalo tijekom šest mjeseci u godini, u razdoblju od druge polovice travnja do prve polovice listopada. Za poslovanje je planirano zapošljavanje deset djelatnika. Jedan djelatnik vodio bi poslovanje kampa, jedan djelatnik obavljao bi poslove marketinga kampa. Četiri djelatnika obavljala bi poslove na recepciji kampa. Dva djelatnika bila bi zadužena za održavanje kampa te dva djelatnika za čišćenje istog. Tijekom treće godine planirano je zapošljavanje tri djelatnika. Broj djelatnika može se smanjivati ili povećavati ovisno o ostvarenoj popunjenosti kampa. Tijekom prve godine planiran je zakup 1.600 kamp mjesta iz čega proizlazi popunjenost na razini od 41%. Tijekom druge godine projicirano je 2.300 zakupa kamp mjesta ili popunjenost na razini od 59%. Porast u odnosu na prethodnu godinu temelji se na obogaćivanju ponude izgradnjom bazena, a porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 43,75%. U trećoj godini planiran je porast za 200 dodatnih zakupa ili 8,70% u odnosu na prethodnu godinu. Planirano je 2.500 zakupa ili 64% popunjenosti. U četvrtoj godini planiran je dodatni porast od 200 zakupa ili 8% u odnosu na prethodnu godinu i ukupan broj zakupa od 2.700.. Projekt kampa ostvaruje dobit tijekom svih godina poslovanja u iznosu od 281.957 kuna tijekom prve godine do 1.087.991 kunu u posljednje dvije godine vijeka projekta. Izuzetak je nulta pripremna godina u kojoj još nije započelo poslovanje, a postoje određeni nematerijalni troškovi i troškovi financiranja. Neto primici financijskog toka pozitivni su tijekom svih godina vijeka projekta. Isti se kreću u rasponu od 10.308 kuna tijekom nulte godine do 1.062.403 kune u pretposljednjoj godini. U posljednjoj godini projekta neto primici iznose 3.591.927 kuna. Razlog leži u ostatku vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u ukupnom iznosu od 2.529.524 kune. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 10.330.826 kuna. Negativni neto primici ekonomskog toka ostvaruju se u nultoj i prvoj godini projekta u iznosu od 3.303.200 kuna odnosno 569.575 kuna. Pozitivni neto primici ostvaruju se od druge godine pa do kraja projekta u iznosima između 952.919 kuna do 1.095.044 kune. Izuzetak je posljednja godina projekta u kojoj je planiran pozitivan neto primitak 380 od 3.591.927 kuna zbog ostatka vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava u iznosu od 2.529.524 kune. Kumulativ neto primitaka na kraju vijeka projekta iznosi 10.261.176 kuna. Udio bruto dobiti u ukupnim prihodima kreće se u rasponu od 18% u prvoj godini projekta do 40% u posljednjim godinama projekta. Prosječni udio tijekom vijeka projekta iznosi 21%. Stopa povrata na ukupna ulaganja (bruto profitabilnost ukupnih ulaganja) je u rasponu od 9% u prvoj godini do 25% u posljednjim godinama projekta. Prosječna stopa povrata na ukupna ulaganja iznosi 21%. Vlastita sredstva akumulacije dovoljna su za pokriće kreditnih obveza u svim godinama vijeka projekta izuzevši nultu pripremnu godinu. Prosječni odnos istih i kreditnih obveza u vijeku projekta iznosi 2,94. Projekt je likvidan obzirom na obveze prema banci uz dodatna ulaganja investitora u radu i novcu u nultoj godini projekta. Povrat ukupnih ulaganja ostvaruje se u petoj godini vijeka projekta. Interna stopa rentabilnosti projekta iznosi 21,35% (interni izračun). Po jedinici uloženih sredstava ostvaruje se 1,963 jedinica neto sadašnje vrijednosti projekta na kraju vijeka projekta. 381 Tablica 1. Struktura ulaganja STRUKTURA/KATEGORIJA NOVA ULAGANJA Materijalna imovina 1. Uređenje zemljišta kampa 1.1 Čišćenje i ravnanje zemljišta za kamp 1.2 Uređenje i označavanje parcela na zemljištu 1.3 Uređenje puteva kroz kamp 1.4 Postavljanje ograde oko kampa 1.5 Postavljanje instalacija struje i vode 2. Izgradnja objekata i popratnih sadržaja 2.1 Izgradnja i uređenje recepcije 2.2 Izgradnja sanitarnih čvorova 2.3 Uređenje prostora za sportske sadržaje 2.4 Izgradnja bazena Nematerijalna imovina 1. Troškovi projektne dokumentacije Ulaganja u obrtna sredstva 1. Ulaganja u obrtna sredstva - troškovi poslovanja UKUPNO 2013. 2.748.200 1.249.200 296.000 44.400 88.800 120.000 700.000 1.499.000 488.400 796.000 214.600 2014. 1.092.000 0 1.092.000 1.092.000 300.000 300.000 200.000 200.000 3.248.200 1.092.000 VLASTITA SREDSTVA 2013. VLASTITA SREDSTVA 2014. IZNOS UDIO 3.840.200 1.249.200 296.000 44.400 88.800 120.000 700.000 2.591.000 488.400 796.000 214.600 1.092.000 300.000 300.000 200.000 200.000 88,48% 28,78% 6,82% 1,02% 2,05% 2,76% 16,13% 59,70% 11,25% 18,34% 4,94% 25,16% 6,91% 0,00% 4,61% 4,61% 539.200 431.900 0 14,04% 0 34,57% 2.209.000 817.300 1.092.000 0 222.000 33.300 66.600 60.000 50.000 107.300 75,00% 75,00% 75,00% 50,00% 7,14% 0 4,14% 0,00% 0,00% 50,00% 0,00% 0 74.000 11.100 22.200 60.000 650.000 2.483.700 488.400 796.000 107.300 25,00% 25,00% 25,00% 50,00% 92,86% 0 95,86% 100,00% 100,00% 50,00% 1.092.000 100,00% 0 50,00% 50,00% 100.000 100.000 0 50,00% 50,00% 4.340.200 100% 939.200 0 21,64% 2.309.000 1.092.000 78,36% 107.300 300.000 300.000 100.000 100.000 UDIO KREDIT 2013. KREDIT 2014. 0 UDIO 85,96% 65,43% 382 Tablica 2. Projekcija prihoda u projektnom vijeku STRUKTURA PR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD PRIHODI OD KAMPA 1. Broj raspoloživih kamp mjesta 2. Broj dana funkcioniranja kampa 3. Broj dolazaka godišnje 4. Prosječno vrijeme trajanja boravka 5. Planirani broj noćenja 6. Prosječna cijena kamp mjesta dnevno 7. Popunjenost (%) UKUPNO PRIHODI VERIŽNI INDEKS 2013. 0. 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 2025. 12. 390 150 1.600 15 24.000 67 41,03% 390 150 2.300 15 34.500 67 58,97% 390 150 2.500 15 37.500 67 64,10% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 390 150 2.700 15 40.500 67 69,23% 0 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 100,00 143,75 108,70 108,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 383 Tablica 3. Projekcija troškova u vijeku projekta STRUKTURA TR./RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I.MATERIJALNI TROŠKOVI 1.1 tr. tekućeg održavanja 1.2 tr. električne energije 1.3 tr. vode 1.4 tr. materijala za čišćenje II.NEMATERIJALNI TROŠKOVI 2013. 0. 0 55.000 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 2025. 12. 342.500 200.000 65.000 52.000 25.500 252.000 405.075 210.000 74.750 91.000 29.325 323.800 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 425.329 220.500 78.488 95.550 30.791 415.990 15.000 22.000 30.000 30.000 15.000 100.000 40.000 418.020 279.600 138.420 148.757 45.000 17.250 25.300 34.500 34.500 17.250 115.000 80.000 418.020 279.600 138.420 179.875 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 513.330 344.400 168.930 156.540 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 133.205 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 109.870 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 86.535 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 63.199 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 39.864 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 16.529 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 486 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 0 47.250 18.113 26.565 36.225 36.225 18.113 120.750 160.000 528.730 354.732 173.998 0 47.250 2.1 tr. telefona 2.2 tr. osiguranja 2.3 tr. računovodstva 2.4 tr. poreza i članarina 2.5 tr. bankovnih usluga 2.6 tr. propagande 2.7 tr. najma zemljišta III.PLAĆE 3.1 neto plaće djelatnika 3.2 porezi i doprinosi IV.KAMATE V.OSTALI RASHODI 134.692 0 VI.UKUPNI TROŠKOVI VII.VERIŽNI INDEKS VIII.BAZNI INDEKS (B = 2014. g) 189.692 1.206.277 1.374.020 1.558.439 1.550.503 1.527.168 1.503.833 1.480.498 1.457.163 1.433.828 1.417.785 1.417.299 1.417.299 100,00 113,91 113,42 99,49 98,49 98,47 98,45 98,42 98,40 98,88 99,97 100,00 100,00 113,91 129,19 128,54 126,60 124,67 122,73 120,80 118,86 117,53 117,49 117,49 55.000 0 384 Tablica 4. Projekcija računa dobiti i gubitka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD A. UKUPNI PRIHODI 1. prihod od najma kamp mjesta B. UKUPNI RASHODI 1. materijalni troškovi 2. nematerijalni troškovi 3. troškovi plaća 4. amortizacija 5. kamate 6. ostali rashodi C. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (A-B) 1. porez na dobit D. DOBIT NAKON OPOREZIVANJA E. KUMULATIV NETO DOBITI 2013. 0. 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 2025. 12. 0 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 189.692 1.316.433 1.573.280 1.780.449 1.772.513 1.749.178 1.725.843 1.702.508 1.679.173 1.655.838 1.639.795 1.609.309 1.609.309 55.000 134.692 -189.692 -189.692 -189.692 342.500 252.000 418.020 110.156 148.757 45.000 281.967 18.455 405.075 323.800 418.020 199.260 179.875 47.250 724.420 144.884 425.329 415.990 513.330 222.010 156.540 47.250 717.051 143.410 425.329 415.990 528.730 222.010 133.205 47.250 924.787 184.957 425.329 415.990 528.730 222.010 109.870 47.250 948.122 189.624 425.329 415.990 528.730 222.010 86.535 47.250 971.457 194.291 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 222.010 222.010 222.010 222.010 192.010 192.010 63.199 39.864 16.529 486 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 994.792 1.018.127 1.041.462 1.057.505 1.087.991 1.087.991 198.958 203.625 208.292 211.501 217.598 217.598 263.512 73.820 579.536 573.641 739.829 758.497 777.165 795.834 814.502 833.170 846.004 870.393 870.393 653.356 1.226.997 1.966.827 2.725.324 3.502.489 4.298.323 5.112.825 5.945.994 6.791.999 7.662.392 8.532.785 385 Tablica 5. Projekcija financijskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. izvori financiranja 2.1 vlastita sredstva 2.2 krediti dugoročni 3. ostatak projekta 3.1 osnovna sredstva 3.2 obrtna sredstva II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 troškovi plaća 3.4 ostali troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 5. financijske obveze (anuiteti) III. NETO PRIMICI (I-II) IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA 2013. 0. 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 3.248.200 2.690.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 3.248.200 1.092.000 939.200 2.309.000 1.092.000 3.237.892 2.541.559 1.907.823 2.090.768 2.124.380 2.105.712 2.087.044 2.068.375 2.049.707 2.031.039 1.694.106 1.634.897 3.048.200 1.092.000 200.000 55.000 1.057.520 1.194.145 1.401.899 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 342.500 405.075 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 55.000 252.000 323.800 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 418.020 418.020 513.330 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 45.000 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 18.455 144.884 143.410 184.957 189.624 194.291 198.958 203.625 208.292 211.501 217.598 134.692 373.584 568.794 545.459 522.124 498.789 475.454 452.118 428.783 405.448 65.306 10.308 10.308 148.841 159.150 389.877 549.026 2025. 12. 5.226.824 2.697.300 2.529.524 2.329.524 200.000 1.634.897 1.417.299 425.329 415.990 528.730 47.250 217.598 406.732 572.920 591.588 610.256 628.925 647.593 666.261 1.003.194 1.062.403 3.591.927 955.758 1.528.678 2.120.268 2.730.524 3.359.449 4.007.041 4.673.302 5.676.496 6.738.899 10.330.826 386 Tablica 6. Projekcija bilance u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD AKTIVA A.DUGOTRAJNA IMOVINA I.Nematerijalna imovina I.a IV nemat. imovine II.Materijalna imovina II.a IV mat. imovine III.Financijska imovina IV.Potraživanja B.KRATKOTRAJNA IMOVINA I.Zalihe II.Potraživanja III.Financijska imovina IV.Novac na računu i u blagajni V.Obrtna sredstva iz ulaganja UKUPNA AKTIVA PASIVA A.KAPITAL I REZERVE I. Sredstva vlasnika II. Rezerve III. Zadržana dobit IV. Tekuća dobit C.DUGOROČNE OBVEZE D.KRATKOROČNE OBVEZE UKUPNA PASIVA 2013. 0. 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 2025. 12. 3.048.200 4.030.044 3.830.784 3.608.774 3.386.764 3.164.754 2.942.744 2.720.734 2.498.724 2.276.714 2.054.704 1.862.694 1.670.684 300.000 300.000 270.000 240.000 210.000 180.000 150.000 120.000 90.000 60.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 2.748.200 3.840.200 3.760.044 3.590.784 3.398.774 3.206.764 3.014.754 2.822.744 2.630.734 2.438.724 2.246.714 2.054.704 1.862.694 80.156 169.260 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 192.010 10.308 159.150 549.026 955.758 1.528.678 2.120.267 2.730.523 3.359.448 4.007.040 4.673.301 5.676.495 6.738.898 7.801.301 10.308 159.150 549.026 955.758 1.528.678 2.120.267 2.730.523 3.359.448 4.007.040 4.673.301 5.676.495 6.738.898 7.801.301 3.058.508 4.189.194 4.379.811 4.564.532 4.915.442 5.285.021 5.673.267 6.080.182 6.505.764 6.950.015 7.731.199 8.601.592 9.471.985 749.508 1.013.020 1.592.556 2.166.197 2.906.027 3.664.524 4.441.690 5.237.523 6.052.025 6.885.195 7.731.199 8.601.592 9.471.985 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 939.200 -189.692 73.820 653.356 1.226.997 1.966.827 2.725.324 3.502.490 4.298.323 5.112.825 5.945.995 6.791.999 7.662.392 -189.692 263.512 579.536 573.641 739.829 758.497 777.166 795.834 814.502 833.170 846.004 870.393 870.393 2.309.000 3.176.173 2.787.254 2.398.335 2.009.416 1.620.497 1.231.577 842.658 453.739 64.820 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3.058.508 4.189.194 4.379.810 4.564.532 4.915.442 5.285.021 5.673.267 6.080.181 6.505.764 6.950.015 7.731.199 8.601.592 9.471.985 387 Tablica 7. Projekcija ekonomskog toka u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD I. PRIMICI 1. ukupni prihodi 2. ostatak vrijednosti OSA 3. ostatak vrijednosti OBA II. IZDACI 1. ulaganja u stalna sredstva 2. ulaganja u obrtna sredstva 3. troškovi poslovanja 3.1 materijalni troškovi 3.2 nematerijalni troškovi 3.3 troškovi plaća 3.4 ostali troškovi 4. porez na dobit (dohodak) 2013. 0. 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. 2018. 5. 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 0 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 1.598.400 2.297.700 2.497.500 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 2.697.300 3.303.200 2.167.975 1.339.029 1.545.309 1.602.256 1.606.923 1.611.590 1.616.257 1.620.924 1.625.591 1.628.800 1.634.897 3.048.200 1.092.000 200.000 55.000 1.057.520 1.194.145 1.401.899 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 1.417.299 342.500 405.075 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 425.329 55.000 252.000 323.800 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 415.990 418.020 418.020 513.330 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 528.730 45.000 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 47.250 18.455 144.884 143.410 184.957 189.624 194.291 198.958 203.625 208.292 211.501 217.598 2025. 12. 5.226.824 2.697.300 2.329.524 200.000 1.634.897 1.417.299 425.329 415.990 528.730 47.250 217.598 III. NETO PRIMICI (I-II) -3.303.200 -569.575 958.671 952.191 1.095.044 1.090.377 1.085.710 1.081.043 1.076.376 1.071.709 1.068.500 1.062.403 3.591.927 IV. KUMULATIV NETO PRIMITAKA -3.303.200 -3.872.775 -2.914.104 -1.961.913 -866.869 223.508 1.309.218 2.390.261 3.466.637 4.538.346 5.606.846 6.669.249 10.261.176 388 Tablica 8. Statički pokazatelji u vijeku projekta STRUKTURA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD 1.ukupni prihodi/ukupna ulaganja 2.ukupni prihodi/broj zaposlenih 3.bruto dobit/ukupni prihod 4.bruto dobit/broj zaposlenih 5.bruto dobit/ukupna ulaganja 6.bruto dobit/vlastita sredstva 7.neto dobit/vlastita sredstva 8.vlastita sredstva /ukupna ulaganja 9.(kte+neto dobit+am.)/anuiteti 10.ukupna ulaganja/(neto dobit + am.) 11. ukupne obveze/ukupni prihodi 12. ukupne obveze/ukupna imovina 13. anuiteti/ukupni prihod 2013. 0. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 49% 53% 58% 62% 62% 62% 62% 62% 62% 62% 62% 62% 159.840 229.770 192.115 207.485 207.485 207.485 207.485 207.485 207.485 207.485 207.485 207.485 18% 32% 29% 34% 35% 36% 37% 38% 39% 39% 40% 40% 28.197 72.442 55.158 71.137 72.932 74.727 76.522 78.317 80.112 81.347 83.692 83.692 9% 17% 17% 21% 22% 22% 23% 23% 24% 24% 25% 25% 15% 77% 76% 98% 101% 103% 106% 108% 111% 113% 116% 116% 14% 62% 61% 79% 81% 83% 85% 87% 89% 90% 93% 93% 43% 25% 25% 22% 22% 22% 22% 22% 22% 22% 22% 22% 1,40 1,69 1,75 2,10 2,19 2,28 2,39 2,51 2,64 16,36 12,33 7,49 7,57 5,87 5,72 5,58 5,45 5,33 5,21 5,13 4,99 4,99 199% 121% 96% 74% 60% 46% 31% 17% 2% 0% 0% 0% 76% 64% 53% 41% 31% 22% 14% 7% 1% 0% 0% 0% 23% 25% 22% 19% 18% 18% 17% 16% 15% 2% 0% 0% PROSJEK VIJEK PROJEKTA 60% 204.091 35% 71.523 21% 95% 76% 24% 2,94 6,30 54% 26% 15% Tablica 9. Metoda interne stope rentabilnosti (21,35%) POKUŠAJ 1. 2. 3. DISKONTNA STOPA 8% 21% 22% NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST 4.103.770 61.213 -111.658 389 Tablica 10. Metoda razdoblja povrata KATEGORIJA/RAZDOBLJA PROJEKTNI PERIOD NETO PRIMICI 2013. 0. -3.303.200 2014. 1. 2015. 2. 2016. 3. 2017. 4. -569.575 958.671 952.191 1.095.044 1.090.377 1.085.710 1.081.043 1.076.376 1.071.709 1.068.500 1.062.403 KUMULATIV NETO PRIMITAKA -3.303.200 -3.872.775 -2.914.104 -1.961.913 2018. 5. -866.869 2019. 6. 2020. 7. 2021. 8. 2022. 9. 2023. 10. 2024. 11. 2025. 12. 3.591.927 223.508 1.309.218 2.390.261 3.466.637 4.538.346 5.606.846 6.669.249 10.261.176 Tablica 11. Metoda neto sadašnje vrijednosti (uz diskontni faktor 8%) KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 3.248.200 1.092.000 DISKONTNI FAKTOR 1,000000 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 3.248.200 1.011.111 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 0,428883 0,397114 NOMINALNI NETO PRIMICI -55.000 522.425 958.671 952.191 1.095.044 1.090.377 1.085.710 1.081.043 1.076.376 1.071.709 1.068.500 1.062.403 3.591.927 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -55.000 483.727 821.906 755.880 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI 804.890 742.092 684.181 630.778 581.532 536.121 494.922 455.646 1.426.404 -3.303.200 -3.830.584 -3.008.678 -2.252.799 -1.447.908 -705.816 -21.635 609.144 1.190.676 1.726.797 2.221.720 2.677.366 4.103.770 Tablica 12. Metoda relativne neto sadašnje vrijednosti KATEGORIJA/RAZDOBLJA 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. PROJEKTNI PERIOD 0. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. NOMINALNA VRIJEDNOST INVESTICIJE 3.248.200 1.092.000 DISKONTNI FAKTOR 1,000000 0,925926 0,857339 0,793832 0,735030 0,680583 0,630170 0,583490 0,540269 0,500249 0,463193 0,428883 0,397114 DISKONTIRANA VRIJEDNOST INVESTICIJE 3.248.200 1.011.111 UKUPNA DISKONTIRANA VRIJEDNOST INV. 3.248.200 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 4.259.311 NOMINALNI NETO PRIMICI -55.000 522.425 958.671 952.191 1.095.044 1.090.377 1.085.710 1.081.043 1.076.376 1.071.709 1.068.500 1.062.403 3.591.927 DISKONTIRANI NETO PRIMICI -55.000 483.727 821.906 755.880 UKUPNI DISKONTIRANI NETO PRIMICI -55.000 428.727 1.250.633 2.006.513 2.811.403 3.553.495 4.237.676 4.868.455 5.449.987 5.986.108 6.481.031 6.936.677 8.363.081 RELATIVNA NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -0,017 0,101 0,294 0,471 804.890 0,660 742.092 0,834 684.181 0,995 630.778 1,143 581.532 1,280 536.121 1,405 494.922 1,522 455.646 1.426.404 1,629 390 1,963 13. Strateški projekt – Biciklistički turizam Razvoj biciklističkog turizma na području općine Vižinada Općina Vižinada posjeduje dugogodišnju tradiciju organiziranja biciklističkih susreta za rekreativce i natjecatelje. Rekreativni maraton Parenzana organizira se posljednjih šesnaest godina, a broj sudionika raste iz godine u godinu. Posljednjih godina dosegnuo je brojku od okvirno 500 sudionika. Održava se posljednjeg vikenda u mjesecu rujnu u povodu blagdana Sv. Jeronima u dužini od 43 kilometra. Rekreativni maraton započinje i završava ispred Doma u Vižinadi, a prolazi kroz Karojbu, Motovun, Istarske toplice, Livade i Ponte Porton. Međunarodna biciklistička utrka MTB Parenzana održava se isto tako tijekom mjeseca rujna u dužini 76,6 kilometara. Utrka je u skladu s Pravilnikom biciklističkog saveza Hrvatske te se boduje za Kup Hrvatske. Uređenjem i označavanjem novih biciklističkih staza na području općine ostvario bi se doprinos u razvoju biciklističkog turizma i općeg gospodarskog razvoja općine dolaskom većeg broja posjetitelja. Označavanjem i uređenjem minimalno tri biciklističke staze postavili bi se početni preduvjeti za razvoj ovakvog oblika turizma. Za formiranje staza uzeti će se u obzir prirodna povezanost pojedinih lokacija koje bi staza povezivala preko poljskih putova, nerazvrstanih cesta i prometnica između naselja. Svaka od staza povezivala bi neke od prirodnih i kulturnih znamenitosti općine, proizvođače vina, maslinovog ulja i pršuta te restorane i konobe. Staze bi trebale biti edukativne kako bi biciklisti upoznali znamenitosti općine, kušali specijalitete od vina, maslinovog ulja i pršuta te bi za kraj pojedine rute posjetili restoran u kojem bi kušali kulinarske specijalitete. Uređivanjem staza odredile bi se staze koje su duže i zahtjevnije za iskusnije vozače i kraće i lakše za starije vozače i obitelji sa djecom. Kvalitetno označavanje staza uz postavljanje putokaza i opisnih tabli na kojima bi pisalo što se gdje nalazi i po čemu je ta lokacija značajna za lokalno područje doprinijelo bi atraktivnosti staza. Sličnih staza na području Istarske županije je vrlo malo. 391 Izvan turističke sezone tijekom vikenda uz pretpostavku lijepog vremena javlja se mogućnost organiziranja grupnih biciklijada s 20 do 50 osoba. Pojedini restorani ili konobe koje uvide interes u suradnji s turističkim agencijama mogu aktivno sudjelovati u organizaciji biciklijada. Za kraj svake vožnje biciklisti bi kušali specijalitete iz restorana ili konobe. Tijekom vožnje biciklisti bi se zaustavili u podrumima vinara ili maslinara te proizvođača pršuta gdje bi mogli upoznati i kupiti proizvode istih. Financijski pokazatelji projekta biciklističkog turizma Uređenje biciklističkih staza može pozitivno utjecati na gospodarstvo općine. Isto izravno utječe na povećanje broja turista koji bi koristili staze za jednodnevne i višednevne izlete na području općine, poglavito izvan turističke sezone. U projekcijama su uzete u obzir pretpostavke da će tijekom godine minimalno 1.500 individualnih biciklista koristiti staze. Dobar dio biciklista trošiti će na području općine kroz kušanje hrane u restoranima i konobama te kupnju vina, maslinovog ulja i pršuta lokalnih proizvođača. Potrošnja po biciklistu projicirana je u visini od 50 kuna u ugostiteljskim objektima te 45 kuna prilikom kupnje proizvoda. Isti iznosi se odnose na prosječnu potrošnju po biciklistu, međutim dio osoba će trošiti značajno veće iznose. Tijekom godine planirani su posjeti skupina biciklista od 20 do 50 osoba. Iste skupine bi ciljano koristile staze unutar općine. Pretpostavljena je nešto viša prosječna potrošnja u odnosu na individualne goste. U cijenu izleta bili bi uračunati obrok u ugostiteljskom objektu u iznosu od 50 kuna uz dodatni iznos za organizaciju agencije i angažman vodiča u okvirnom iznosu od 50 kuna. Gosti bi trošili u prosjeku okvirno 80 kuna za kupnju proizvoda lokalnih proizvođača. Tijekom godina planirana dobit lokalne zajednice iznosi od 140.250 kuna u prvoj godini do 185.670 kuna u trećoj i ostalim godinama projekta. Dobit tijekom godina može značajno rasti uz promotivne akcije Općine Vižinada, turističkih agencija te uz postupno povećanje atraktivnosti staza. 392 Tablica 1. Financijski pokazatelji biciklističkog turizma PROJEKTNI PERIOD BICIKLISTIČKI TURIZAM INDIVIDUALNI BICIKLISTI 1. Broj individualnih biciklista godišnje 2. Prosječna potrošnja po biciklistu - ugostiteljski objekti 3. Prosječna potrošnja po biciklistu - vino, maslinovo ulje i pršut UKUPAN PRIHOD IDIVIDUALNI VOZAČI GRUPE BICIKLISTA 1. Broj grupa biciklista godišnje 2. Prosječan broj biciklista po grupi 3. Ukupan broj biciklista godišnje 4. Prosječna potrošnja po biciklistu - ugostiteljski objekti 5. Prosječna potrošnja po biciklistu - vino, maslinovo ulje i pršut PRIHODI OD GRUPA BICIKLISTA UKUPNO PRIHOD OD BICIKLISTA TROŠKOVI PROJEKTA BICIKLISTIČKOG TURIZMA 1. Materijalni troškovi ugostiteljstva 2. Materijalni troškovi prodaje proizvoda TROŠKOVI BICIKLISTIČKOG TURIZMA DOBIT LOKALNE ZAJEDNICE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 1.500 50 1.650 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 1.980 50 45 142.500 45 156.750 45 188.100 45 188.100 45 188.100 45 188.100 45 188.100 45 188.100 45 188.100 45 188.100 15 30 450 50 18 30 540 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 20 30 600 50 80 58.500 201.000 80 70.200 226.950 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 80 78.000 266.100 31.500 29.250 60.750 140.250 35.550 33.075 68.625 158.325 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 41.700 38.730 80.430 185.670 393 D Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva i strateških projekata Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva 396 Strateški cilj 1. Diferencirani razvoj turizma i poljoprivrede RAZDOBLJE 1. god 2. god 3. god 4. god 5. god Prioritet 1.1. Razvoj ruralnog turizma 1.1.1. Stvaranje ciljanog imidža općina 1. Provođenje ankete i intervjua o sadašnjem doživljavanju područja općina i postojećem imidžu 2. Stvaranje slogana za općine 3. Postavljanje reklamnih panoa uz prometnice 4. Organiziranje sastanaka stručnih udruženja povezanih s ruralnim turizmom 5. Edukacija stanovništva o povoljnim izvorima financiranja ruralnog turizma 6. Subvencioniranje troškova pripreme projekata za izgradnju objekata za odmor 7. Izrada brošura za turiste 8. Posjeti međunarodnim turističkim sajmovima 9. Postavljanje novih sadržaja na web stranice općine 10. Postavljanje turističkih informativnih svjetlećih ploča uz glavne prometnice 1.1.2. Plansko povećanje kvalitete usluge i broja objekata ruralnog turizma 1. Organiziranje edukacija o pružanju usluga u turizmu 2. Održavanje edukacija o povoljnim izvorima financiranja za ruralni turizam 3. Davanje jamstva za kredite u ruralnom turizmu 1.1.3. Stvaranje sadržaja za produženje turističke sezone 1. Poticanje pružanja dodatnih sadržaja u turizmu (wellnes, mini golf, igrališta) dodatnim subvencioniranjem kamatnih stopa 2. Organiziranje godišnje nagrade za nove primijenjene ideje u turizmu 3. Organiziranje manifestacija za lovce 4. Promoviranje događanja u turističkim časopisima i glasilima 5. Nagrađivanje inovativnosti u uređenju okućnica 6. Organizacija eko tjedna u školama 7. Uređenje jahačke i pješačke staze na Poju 8. Uređenje etno parka Prioritet 1.2. Razvoj kulturnog turizma 397 1.2.1. Obnova sakralnih spomenika i spomenika kulture 1. Popis svih sakralnih spomenika s potrebom za obnovom 2. Izrada troškovnika za pojedine objekte s turističkim potencijalom 3. Odabir objekata za Cestu kulture 4. Priprema projekata za financiranje obnove pojedinih objekata 1.2.2. Organizacija Ceste kulture općina 1. Organizacija Ceste kulture 2. Uspostavljanje suradnje s pojedinim turističkim agencijama Prioritet 1.3. Razvoj tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti 1.3.1. Osnivanje poljoprivredne zadruge 1. Pronalaženje prostora za rad zadruge 2. Zapošljavanje voditelja zadruge 3. Učlanjivanje pojedinih proizvođača u zadrugu 1.3.2. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina 1. Organiziranje sastanaka sa inozemnim distributerima 2. Održavanje edukacija o prodaji na inozemnim tržištima 1.3.3. Razvoj ovčarstva 1. Organiziranje edukacija o ovčarstvu 2. Održavanje sastanaka s otkupljivačima 3. Promoviranje projekata u ovčarstvu 1.3.4. Uzgoj krumpira, kupusa i lavande 1. Povezivanje sadašnjeg proizvođača krumpira s potencijalnim kooperantima 2. Pomoć u širenju postojeće mreže proizvođača kupusa na području općina 3. Poticanje lokalnih obitelji na uzgoj lavande 4. Edukativne radionice o tehnologiji uzgoja lavande 5. Poticanje velikih investitora na uzgoj lavande na velikim površinama Poja Prioritet 1.4. Poticanje ulaganja u nove isplative poljoprivredne kulture 1.4.1. Proizvodnja puževa i humusa kalifornijskih glista 1. Prezentiranje projekata lokalnom stanovništvu 2. Edukativne radionice o tehnologiji uzgoja 3. Održavanje sastanaka s otkupljivačima 1.4.2. Proizvodnja drugih isplativih poljoprivrednih kultura 398 1. Informiranje lokalnog stanovništva o isplativim poduzetničkim projektima 2. Promocija projekata za koje postoje prirodni resursi prema stranim investitorima Prioritet 1.5. Povezivanje poljoprivrede i turizma 1.5.1. Uspostavljanje sinergijskog efekta turizma i poljoprivrede 1. Postavljanje reklamnih panoa na ruti Ceste kulture 2. Distribuiranje brošura turističkim agencijama 3.Distribuiranje brošura turističkim zajednicama u Poreču, Rovinju, Pazinu, Novigradu i Umagu 4. Zajednički seminari za eko proizvođače i eko turističke objekte 5. Organiziranje eko klastera 6. Posjeti primjerima dobre prakse u inozemstvu 7. Edukacije o istraživanju inozemnih tržišta i planiranju izvoza 1.5.2. Poticanje mladih istraživača 1. Povećanje stipendija za prioritetne djelatnosti 2. Nagrade za studentske radove s lokalnom tematikom 3. Dodjeljivanje nagrada istraživačima 4. Provođenje edukacija o održivom razvoju 1.5.3. Osnivanje zajedničkog klastera 1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera 2. Ispitivanje isplativosti i izvora financiranja klastera 3. Osnivanje klastera Strateški cilj 2. Razvoj obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva Prioritet 2.1. Uvođenje poticaja za osnivanje novih obrta i poduzeća 2.1.1. Uvođenje nagrada za pojedine uspješne aktivnosti 1. Davanje nagrada i priznanja malim i srednjim poduzetnicima 2. Formiranje Povjerenstva za potporu poduzetnicima početnicima 3. Ponuda i promocija projekata za poduzetnike početnike 2.1.2. Uvođenje povoljne kreditne linije 1. Organizacija i provođenje vlastite kreditne linije 2. Uspostavljanje suradnje sa jednom ili dvije poslovne banke 399 3. Osnivanje info punkta u općinama za financiranje poduzetnika Prioritet 2.2. Organizacija i razvoj poslovnih zona 2.2.1. Izrada strategije razvoja poslovnih zona 1. Provođenje upitnika i intervjua s poduzetnicima sa ciljem dobivanja podataka o potrebama za poslovnom zonom i poslovnim prostorom 2. Izrada plana osnivanja, opremanja i popunjavanja poslovnih zona 3. Izrada studije isplativosti osnivanja poslovne zone 2.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana poslovnih zona 1. Pripremne aktivnosti za rješavanje imovinsko - pravnih odnosa 2. Izrada Urbanističkog plana uređenja (ili DPU-a) poslovne zone 3. Otkup i preuzimanje zemljišta 2.2.3. Ulaganja u infrastrukturu poslovnih zona 1. Izrada plana infrastrukturnog opremanja poslovnih zona 2. Planiranje izvora financiranja 3. Postepeno opremanje poslovnih zona 4. Prvi poduzetnici u poslovnoj zoni Vižinada 5. Prvi poduzetnici u poslovnoj zoni općine Karojba Prioritet 2.3. Privlačenje stranih investicija 2.3.1. Plansko privlačenje stranih investitora određenog profila 1. Postavljanje ciljeva i kriterija ulaganja stranih investitora 2. Izrada plana privlačenja stranih investitora 3. Priprema poslovnih zona za strana ulaganja 2.3.2. Promocija općina na sajmovima i putem medija 1. Izrada plana promocije općina 2. Uspostavljanje suradnje s pojedinim medijima u zemlji i inozemstvu 3. Posjećivanje međunarodnih sajmova poduzetnika i investitora 2.3.3. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete 1. Popis objekata s potrebom za obnovom 2. Izrada troškovnika za objekte 3. Osmišljavanje javno privatnog partnerstva s poticajima za investitore 4. Postavljanje opisa projekata na web stranice 5. Uspostavljanje suradnje s EU info pointom i europskom poduzetničkom mrežom 400 Strateški cilj 3. Demografska politika, razvoj infrastrukture, obrazovanja, kulture i sporta Prioritet 3.1. Progresivna demografska politika 3.1.1. Povećanje nataliteta na području općina 1. Otvaranje odjela poslovne škole 2. Otvaranje vrtića u Karojbi 3. Otvaranje jaslica u Vižinadi 4. Novčani poticaji za novorođenu djecu 5. Promocija povećanja nataliteta 6. Otvaranje jaslica u Karojbi 3.1.2. Poticanje doseljavanja novih mladih obitelji i ostanak postojećih 1. Prodaja objekata u vlasništvu općina mladim obiteljima 2. Prodaja poljoprivrednog i građevinskog zemljišta mladim obiteljima 3. Promidžbene aktivnosti za dolazak novih obitelji 3.1.3. Doseljavanje stranih državljana 1. Navođenje prednosti života na lokalnom području na web stranicama općina 2. Uspostavljanje suradnje s pojedinim agencijama za prodaju nekretnina Prioritet 3.2. Razvoj infrastrukture na području općina 3.2.1. Održavanje prometne infrastrukture 1. Održavanje postojećih nerazvrstanih cesta 2. Izgradnja novih nerazvrstanih cesta 3. Održavanje Parenzane – prijava za projekte ROP-a 3.2.2. Izgradnja kanalizacije i pročistača otpadnih voda 1. Analiza najboljeg rješenja za pročistač voda u općini Vižinada 2. Izmjena projekta i priprema dokumentacije za IPARD – Vižinada 3. Plan projekata za Mjeru 301 4. Priprema dokumentacije za nerazvrstane ceste - Karojba 5. Realizacija projekta pročistača voda - Vižinada 6. Realizacija projekta izgradnje nerazvrstane ceste - Karojba 3.2.3. Poticanje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti 1. Izrada plana zaštite okoliša 2. Obnova objekata uz korištenje principa energetske učinkovitosti 401 3. Svakodnevne aktivnosti zaštite okoliša 4. Priprema i izgradnja bioplinskog postrojenja 5. Pripremne aktivnosti za izgradnju mikro hidroelektrane 6. Izgradnja mikro hidroelektrane 7. Uspostavljanje međunarodne suradnje s općinama i gradovima Prioritet 3.3. Očuvanje kulturnog identiteta 3.3.1. Održavanje i razvoj postojećih kulturnih manifestacija 1. Priprema i realizacija Putova povijesti Karojbe i Vižinade 2. Priprema projekata za financiranje manifestacija iz državnog i županijskog proračuna i fondova 3.3.2. Obnova objekata i primjena istih u kulturne svrhe 1. Priprema i obnova Doma kulture u Vižinadi 2. Uređenje javne knjižnice u Vižinadi 3. Obnova palače Maraston Prioritet 3.4. Razvoj obrazovanja i sportskih aktivnosti 3.4.1. Moderno osnovno školstvo i aktivnosti mladih 1. Uvođenje dodatne nastave sa lokalnim sadržajima 2. Organiziranje izleta na lokalnom području 3. Uvođenje lokalne tematike u nastavni program 4. Pronalaženje prostora za mlade 5. Uređivanje prostora mladih 6. Organiziranje Savjeta mladih 3.4.2. Projekti cjeloživotnog učenja i obrazovnih centara 1. Organiziranje poslovnog odjela za ruralni turizam 2. Kontinuirano organiziranje edukacija 2.1 osnove informatičke pismenosti 2.2 napredna informatička znanja 2.3 učenje stranih jezika 2.4 edukacije o uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog ulja 2.5 edukacije o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina 2.6 napredni marketing za ruralni turizam 2.7 napredni marketing za MSP i obrtnike 402 2.8 povoljni izvori financiranja na tržištu 2.9 postrojenja za energetsku učinkovitost 2.10 nove tehnologije u poljoprivredi 2.11 kultura 2.12 edukacije za mlade 3.4.2. Očuvanje i razvoj sportskih aktivnosti 1. Izgradnja sportske dvorane u Karojbi 2. Prijava projekta održavanja Parenzane u projekte ROP-a 3. Uređenje Parenzane 403 Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata 404 RAZDOBLJE Strateški projekti za razvoj 1. god 2. god 3. god 4. god 5. god Projekt 1. Ruralni turizam «Kuća za odmor» 1. Ishođenje dozvola za gradnju 2. Izrada poslovnog plana za izgradnju ili dodatno uređenje objekta 3. Ishođenje kredita za izgradnju ili dodatno uređenje objekta 4. Izgradnja ili dodatno uređenje objekta 5. Iznajmljivanje «Kuće za odmor» Projekt 2. Uzgoj lavande 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju nasada 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja nasada 6. Prvi urod nasada Projekt 3. Uzgoj ovaca 1. Izrada poslovnog plana 2. Ishođenje kredita 3. Izgradnja staje i nabavka opreme za mužnju i izradu sira 4. Početak poslovanja Projekt 4. Uzgoj krumpira 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja krumpira 6. Berba krumpira Projekt 5. Uzgoj kupusa 405 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja kupusa 6. Berba kupusa Projekt 6. Uzgoj konzumnih puževa 1. Određivanje lokacije povoljne za uzgoj puževa 2. Izdrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Kupnja opreme i izgradnja uzgajališta za puževe 5. Kupnja matičnog legla puževa 6. Početak uzgoja puževa 7. Prvi prinos puževa za prodaju 8. Proizvodnja i prodaja puževa Projekt 7. Uzgoj smokve 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju nasada 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja nasada 6. Prvi urod nasada Projekt 8. Uzgoj vinove loze – proizvodnja vina 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju nasada 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja nasada 6. Prvi urod nasada i proizvodnja vina Projekt 9. Uzgoj maslina 406 1. Pronalazak povoljnog zamljišta za sadnju nasada 2. Izrada poslovnog plana 3. Ishođenje kredita 4. Čišćenje i priprema zemljišta za sadnju 5. Sadnja nasada 6. Prvi urod nasada Projekt 10. Uređenje eko parka Sv. Tomo 1. Izrada studije isplativosti eko parka 2. Unošenje eko parka u županijski prostorni plan 3. Detaljno osmišljavanje sadržaja u parku 4. Izrada detaljnog plana uređenja parka 5. Pregovaranje s proizvođačima na lokalnom području 6. Izgradnja i montaža prodajnih prostora 7. Osmišljavanje i realizacija promidžbe parka i lokalnih proizvoda 8. Otvaranje parka i prodaja lokalnih proizvoda Projekt 11. Motokros na Poju 1. Privlačenje potencijalnih investitora za projekt 2. Izrada projektne dokumentacije 3. Ishođenje dozvola 4. Uređenje staze, garažnog prostora i prodajnog mjesta 5. Održavanje vožnje i izleta na stazama 407
© Copyright 2024 Paperzz
