HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN TRAVANJ 2011. ISSN: 1848-0675 Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Imenovani članovi Uprave Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), a u smislu članka 22. stavka 1. Statuta društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. ožujka 2011. donijela je Zaključak u kojemu se predlaže Nadzornom odboru Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovanje gospodina Željka Denone članom Uprave za tehničke poslove te gospodina Roberta Tukača članom Uprave za Željko Denona, član Uprave za tehničke poslove Gospodin Željko Denona rođen je 30. lipnja 1957. godine u Puli gdje je završio osnovnu školu te gimnaziju. Nakon završene srednje škole, 1977. godine upisuje Građevinski fakultet u Rijeci na kojemu je diplomirao 1982. godine. Po završetku studija, zapošljava se u Rijeci u tvrtki Adriamont, a potom u GP Primorje iz Rijeke gdje je radio u sektoru Građenje, u operativi, te postupno napreduje do radnog mjesta rukovodioca gradilišta. Kao rukovodilac gradilišta, vodio je, između ostalog, izgradnju termocentrale Plomin II (1987.–1989.) i poslovnu zgradu Croatialine (1989.-1991.). Od 1993. do 2001. godine zajedno sa suprugom osniva i vodi svoju privatnu tvrtku DEN-ING d.o.o. U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. zaposlen je od 2001. godine na funkciji direktora Sektora za prateće i uslužne objekte. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožujka 2011. Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovao ga je za člana Uprave za tehničke poslove. Gospodin Denona je oženjen te otac dvoje djece. ekonomske poslove. Na sjednici Nadzornog odbora održanoj dana 30. ožujka 2011. gospodin Željko Denona imenovan je članom Uprave za tehničke poslove te gospodin Robert Tukač članom Uprave za ekonomske poslove. Robert Tukač, član Uprave za ekonomske poslove Gospodin Robert Tukač rođen je u Zagrebu 1. siječnja 1957. godine gdje je završio osnovno i srednje školovanje te 1980. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu - smjer marketing. Po završetku studija, zapošljava se u Ljubljanskoj banci d.d., Ljubljana – Glavna filijala Zagreb kao referent za kreditno garancijske poslove u Sektoru sredstava i plasmana. Nakon dvanaest godina radnog staža u Ljubljanskoj banci, sredinom svibnja 1993. zapošljava se u Ilirija banci d.d. u Zagrebu kao šef kreditno garancijskih poslova gdje je proveo iduće četiri godine. Od 1997. godine na mjestu je stručnog suradnika u Sektoru sredstava i plasmana u Partner banci d.d. u Zagrebu. U svibnju 1998. prelazi u Credo banku d.d. iz Splita, Podružnica Zagreb, kao zamjenik direktora Podružnice. U Štedionici More d.d. iz Zagreba zaposlen je od sredine studenog 1999. najprije na radnom mjestu šefa službe kredita. Početkom 2000. godine, temeljem prijedloga Nadzornog odbora Štedionice polaže bankarski ispit za člana Uprave banke. Od rujna 2000. obnaša dužnost predsjednika Uprave Štedionice. Nakon preuzimanja Štedionice od strane Banke Kovanica d.d. Varaždin, od početka siječnja 2002. gospodin Tukač radi na poslovima Izvršnog direktora u Poslovnom centru poduzetništva. Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 30. ožujka 2011. Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. imenovao ga je za člana Uprave za ekonomske poslove. Gospodin Tukač je oženjen te otac dvoje djece. Imenovan novi Nadzorni odbor Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. Vlada Republike Hrvatske je dana 17. prosinca 2010. predložila Glavnoj skupštini Dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. opoziv članova Nadzornog odbora dr. sc. Bojana Hlače, mr. sc. Luke Matijevića, Slavka Lebana i Slobodana Vračara te predložila Glavnoj Skupštini Dioničkog društva Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. izbor članova Nadzornog odbora u sastavu dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc. Luka Matijević, Krunoslav Šams i Ivo Zrilić. Na prijedlog Vlade, Glavna Skupština dana 16. veljače 2011. imenovala je novi Nadzorni odbor u sastavu dr. sc. Bojan Hlača, mr. sc. Luka Matijević, Krunoslav Šams i Ivo Zrilić. Za člana Nadzornog odbora - predstavnika radnika imenovan je Mladen Efendić. Konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora održana je dana 22. veljače 2011. Za predsjednika Nadzornog odbora Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. izabran je mr. sc. Bojan Hlača, a za zamjenika predsjednika Nadzornog odbora izabran je mr. sc. Luka Matijević. Nacionalno izvješće HUKA-e za 2010. Novo, obnovljeno izdanje Nacionalnog izvješća HUKA-e za 2010. godinu objavljeno je u travnju ove godine te donosi godišnji pregled podataka o izgradnji autocesta, puštanju u promet novih dionica, statističke podatke o prihodima, prometu i prometnim nezgodama svih društava za autoceste te kratkoročne i dugoročne planove društava koje gospodare autocestama. Nacionalno izvješće HUKA-e po prvi puta je dostupno i u tiskanom izdanju te kao i do sada na internet stranici www.huka.hr . Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj na 01. 01. 2011. godine iznosi 1.240,7 km. Autocestama u Republici Hrv atskoj upravljaju 4 tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o. (upravlja svim autocestama pod naplatom osim autoces tama u koncesiji tj. A1, A3, A4, A5, A10, A11, A12 i A13) te tri koncesijska društva BINA- ISTRA d.d. Pula (upravlja tzv. Istarskim Y - A8 i A9), Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (A6, A7, dio A1 i Krčki most) i Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o (A2). BROJ KILOMETARA AUTOCESTA 2009. ukupna mreža Društvo 2010. ukupna mreža Plan 2011. ukupna mreža 1. HAC d.o.o. 858,0 858,0 869,5 2. ARZ d.d. 181,7 181,7 181,7 3. BINA-ISTRA d.d. 141,0 141,0 141,0 4. AZM d.o.o. 60,0 60,0 60,0 1.240,7 1.240,7 1.252,2 UKUPNO: Hrvatske autoceste d.o.o. Reorganizacija u Hrvatskim autocestama U Hrvatskim autocestama provedena je reorganizacija unutar Uprave Društva, pojedinim Sektorima i Samostalnim Odjelima. Upravu Društva čini predsjednik Uprave, gospodin Stjepko Boban, dipl. ing. građ., a novi predstojnik Ureda Uprave je gospodin mr. Mladen Čorda. Do promjena je došlo i u Sektoru za promet te je mjesto direktora preuzeo Eduard Zaninović, dipl. ing. prom., mjesto direktorice Sektora za pravne i opće poslove preuzela je gđa. Snježana Vrkljan, mag. iur., a gđa. Danira Čikara preuzela je mjesto šefice Odjela za prateće uslužne objekte. Plan građenja i održavanja HAC-a za 2011. godinu 3. ožujka 2011. godine Vlade Republike Hrvatske dala je suglasnost na Plan građenja i održavanja autocesta za 2011. godinu Hrvatskim autocestama d.o.o. Hrvatske autoceste planiraju u 2011. godini u građenje autocesta uložiti 2.038.021.000 kuna, što je za 1.229.521.000 kuna više od predviđenog u vladinom Programu za 2011. godinu. Planirano povećanje temelji se na: • financiranju dijela mreže autocesta na Koridoru Vc, uz sjevernu i južnu granicu BiH iz kredita Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) • r ezultatima istraživanja tržišta kapitala realni izgledi za financiranje izgradnje Mosta Drava povoljnim dugoročnim kreditima, • prijenosu nerealiziranih ulaganja iz prethodnih razdoblja u 2011. godinu. Ulaganja u autoceste u 2011. godini planiraju se po vrstama i vrijednostima: Od ukupnih ulaganja planirano je za izvlaštenje zemljišta i arheološka istraživanja 187.634.000 kn, izmještanje instalacija 39.150.000 kn, projektiranje 109.046.000 kn, građenje 1.657.310.000 kn te nadzor 44.881.000 kn. 1. Građenje 2. Izvanredno održavanje 150.000.000 kn 3. Redovno održavanje 136.200.000 kn Ukupno: Hrvatske autoceste uvode sustav upravljanja informacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005 Hrvatske autoceste d.o.o. započele su s uvođenjem sustava upravljanja informacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005. 26. 01. 2011. godine HAC je potpisao Ugovor o usluzi certifikacije sustava upravljanja informacijskom sigurnošću prema međunarodnoj normi ISO 27001:2005 s certifikacijskom tvrtkom Bureau Veritas Croatia d.o.o. Usklađenje s međunarodnom normom ISO 27001:2005 zakonska je obveza prema Zakonu o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07), Uredbi o mjerama informacijske sigurnosti čl. 8. (NN 46/08). 2.038.021.000 kn 2.324.221.000 kn HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Ispitivanje zadovoljstva korisnika Prioritet društva Autocesta Rijeka - Zagreb je da stalnim praćenjem želja, potreba, primjedbi ali i pohvala korisnika autoceste, omogući korisnicima sigurnu i ugodnu vožnju do cilja. Svjesni da svojim odgovornim odnosom prema njemu dobivamo lojalnog i zadovoljnog korisnika, od 2005. godine kontinuirano provodimo i obrađujemo ispitivanja korisnika putem interneta, a provodili smo i ispitivanja izravno na autocesti (na odmorištima). Do sada je u anketama sudjelovalo oko dvije tisuće korisnika i svima trebamo biti zahvalni na doprinosu poboljšanju kvalitete usluga i kvalitetnijeg poslovanje Društva uopće. U anketi provedenoj tijekom 2010. godine ukupna srednja ocjena je 3,7. Prošle godine ukupna srednja ocjena bila je 3,62, a godine 2008. bila je 3,43. Lijepo je vidjeti da tri godine zaredom imamo lagani porast ocjena. Možemo biti zadovoljni rezultatom, ali ipak postoji nešto na što treba obratiti pozornost. Naime, uslužnost i ljubaznost osoblja godinama je bio najbolje ocijenjeni aspekt, a ove je godine s prošlogodišnje prosječne ocjene od 4,0 pao na 3,8. Ovo je element odnosa s korisnicima koji bi iz godine u godinu trebao rasti ili bar ostati isti. Podsjetimo se na kinesku poslovicu koja kaže: Ne otvaraj dućan ako se ne voliš smiješiti. Smiješimo li se dovoljno? Nailazi li naša usluga na dobar prijem? Doživljavaju li nas naši korisnici kao zadovoljne i nasmiješene pružatelje kvalitetne usluge? Što možemo učiniti bolje? Mjesta za poboljšavanje ima puno, pa nije teško ponoviti neke poznate stvari koje svatko tko radi s korisnicima treba imati na umu: • Korisnik je uvijek u pravu (čak i kad nije) • Reklamacija je dar • Z adovoljstvo korisnika je mjera našeg uspjeha 2010. godine najbolje ocijenjeni aspekti s prosječnom ocjenom 4,0 su oznake i signalizacija te izgled i čistoća naplatnih postaja, a najlošiji aspekt s prosječnom ocjenom 2,9 i dalje je visina cestarine. Prosječnom ocjenom 3,9 ocijenjeni su izgled i čistoća odmorišta. Ocjenom 3,8 ocijenjeni su uslužnost i ljubaznost osoblja, ponuda i potražnja na pratećim uslužnim objektima i sigurnost prometa. Brzina protoka na naplati, prisutnost ophodara te pravodobno informiranje o stanju na autocesti ocijenjeni su prosječnom ocjenom 3,7. Jedna od novina u ovoj anketi je da smo korisnicima ponudili mogućnost da ostave svoje kontakt podatke pa je veći dio njih to i učinio. Kontakt podatke smo iskoristili da se korisnicima nezadovoljnim odgovorom na neko prijašnje pitanje ili pritužbu još jednom ispričamo te im kvalitetnije odgovorimo. Druga novina je pitanje kojom se dionicom anketirani najviše koristi. Razlog za postavljanje ovog pitanja je mogućnost da, kad korisnik stavi primjedbu na signalizaciju, neki Ukupna prosječna ocjena događaj ili ponašanje ljudi, lakše utvrdimo na kojem se mjestu to dogodilo. Osim ispunjavanja upitnika, korisnici na kraju imaju priliku reći i čime su posebno zadovoljni, odnosno nezadovoljni na autocesti te dodati nešto što ih nismo pitali, a smatraju važnim. Primjedbe su se uglavnom odnosile na funkcioniranje elektroničke naplate cestarine (načini doplate, gužve na ENC trakama itd.), zatvaranja ceste zbog radova, ali i na nekulturu i divljanje drugih vozača. Pohvale su se najviše odnosile na ENC koji znatno olakšava putovanje, kao i na ljubaznost osoblja. Prosječne ocjene pojedinih aspekata (2010.) Bina-Istra d.d. Vježba ekološkog incidenta Među načelima koje Bina-Istra primjenjuje u svom poslovanju, neizostavna je briga za okoliš. Kroz svoj rad i svakodnevne zadatke posebna pažnja se pridaje zbrinjavanju otpada i prevenciji mogućeg zagađenja. Osim već uhodanih aktivnosti kojima doprinosimo očuvanju okoliša, ne smijemo zanemariti i moguće opasnosti koje ne očekujemo, a svakodnevna su prijetnja našoj okolini. Iznenadna zagađenja ne možemo predvidjeti, a teško ih je spriječiti, zato je važno znati kako brzo i efikasno postupiti u takvim situacijama. Među iznenadnim zagađenjima ubrajamo izlijevanje otrovnih, opasnih ili drugih tvari koje mogu uzrokovati zagađenja povr- šinske vode. Iznenadno ekološko zagađenje je krizna situacija koja nam prijeti u svakom trenutku, no da bi se smanjile posljedice potrebno je brzo i kvaliteno reagirati. Da bi se utvrdila već stečena znanja i vještine, Bina-Istra svake godine organizira vježbu ekološkog incidenta. Vježba se sastoji od dva dijela, teoretskog i praktičnog dijela. U teoretskom dijelu održana je prezentacija u sklopu koje su definirani stupnjevi ugroženosti prilikom ekološkog incidenta te postupak djelovanja za svaki pojedini stupanj, preventivne mjere za spriječavanja incidenta te postupak koji je potrebno slijediti u slučaju iznenadnog zagađenja. Nakon teoretskog dijela koji uključuje prezentaciju i kratku provjeru, slijedi drugi dio vježbe odnosno terenska simulacija ekološkog incidenta. Simuliran je ekološki incident prvog stupnja ugroženosti na koji su morale intervenirati službe Bina-Istre. Ekipe Službe sigurnosti i upravljana i Službe održavanja, uvježbale su kako reagirati u incidentnim situacijama i time spriječiti moguće ekološko zagađenje. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Bina-Istra d.d. Ušteda energije na tunelu Učka – ABB matematički model upravljanja ventilacijom Tunel Učka značajna je prometna poveznica Istre i ostatka Hrvatske. Gradnja tunela započela je 1976., a probijen je 1978. godine. Tunel je pušten u promet 1981. godine. Od 1995. godine tunel je u koncesiji tvrtke BINA-Istra d.d. Dužina glavnog tunela „Učka“ je 5062 m. Promet se odvija dvosmjerno po jednom voznom traku u svakom smjeru. Tuneli „Zrinščak I“ (196 m) i „Zrinščak II“ (45 m) čine cjelinu s glavnim tunelom kojom se upravlja daljinski iz kontrolnog centra smještenog u zgradi na istarskoj strani tunela. Koncesionar je tijekom proteklog razdoblja zatražio dvije provjere sigurnosti tunela, prvu 1996. godine i drugu 2005. godine, radi dobivanja preporuka koje će podignuti razinu sigurnosti u tunelu. Tijekom posljednjih godina provedena je i još je u tijeku značajna modernizacija mnogih tehničkih sustava u tunelu Učka, i to: Sustava daljinskog upravljanja (SDU), rasvjete, ventilacije, napajanja, vatrodojavnog sustava, sustava video nadzora i automatske detekcije incidenata, stanica za hitne slučajeve (SOS), prometne signalizacije i radio difuzije. Kao završna faza modernizacije ventilacije uvedena su dva programska modula u sustav daljinskog upravljanja: • Upravljanje ventilacijom u normalnom pogonu, temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici • Upravljanje ventilacijom u incidentnom (požarnom) načinu rada Ventilacijski sustav tunela Učka Sustav ventilacije tunela Učka je uzdužnog (longitudinalnog) tipa, a čini ga 144 ventilatora raspodijeljenih u 48 ventilatorskih grupa. U svakoj grupi nalaze se tri motora (ventilatora) ovješena o svod tunela. Ventilatori su unidirekcioni tj. uvijek djeluju u istom smjeru (nemaju mogućnost reverziranja). Raspoređeni su tako da pojedine grupe djeluju u jednom smjeru (grupe 1, 3, 5, …, 47-smjer Istra), a ostale grupe drugom. Ventilatorske grupe nisu jednoliko raspoređene duljinom tunelske cijevi, nego su grupirane prema krajevima tunela, tako da je dio tunela (središnji dio) bez ventilatora. Ventilacijom se upravlja iz kontrolnog centra putem sustava daljinskog upravljanja, a za slučaj nužde ili tijekom redovnog održavanja ventilatorima je moguće upravljati i iz lokalnog elektro-ormara. Matematički model upravljanja ventilacijom Zagađenja koja nastaju tijekom prometo- vanja vozila pokretana motorom s unutrašnjim izgaranjem, prije svega ugljični monoksid (CO), krute čestice i dušični oksidi (NOx), naročiti problem stvaraju u tunelima. • Prirodna ventilacija većinom je nedostatna, te je stoga u tunelima potrebno ugraditi mehanički sustav ventiliranja tunela kako bi se razina zagađenja održala u zadanim granicama. • Osim regulacije koncentracije zagađenja mehanički sustav ima i zadaću u sprečavanju širenja požara i gašenju u incidentnim situacijama. • Poseban slučaj je regulacija brzine strujanja zraka s ciljem povećanja sigurnosti u normalnom pogonu (npr. regulacija brzine strujanja zraka kod prijevoza opasnih tvari u uvjetima velikog prirodnog strujanja tj. bure). U većini modernih tunela (ovisno o dužini, gustoći prometa i dr.) ugrađeni su mehanički sustavi ventilacije, koji se dijele na dva osnovna tipa – uzdužni (longitudinalni) i poprečni (transverzalni). Ventilacijom se upravlja iz kontrolnog centra putem sustava daljinskog upravljanja. Općenito regulacija ventilacije, tj. uklapanje i isklapanje pojedinih ventilatora, ili regulacija snage ventilatora putem motornih kontrolora, može se voditi „ručno“ (operater u kontrolnom centru) ili uz pomoć programskog modula za automatsko upravljanje ventilacijom. „Klasični“ sustav automatske regulacije uzima u obzir koncentraciju zagađenja, tj. razinu koncentracije ugljičnog monoksida (CO), prozirnosti („vidljivosti“) i dušičnih oksida (NOx). Napredni algoritam temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici uzima u obzir konstante tunela (oblik, presjek, visinske razlike portala, i dr.), trenutne atmosferske prilike (tlak, temperatura, brzina i smjer vjetra), te trenutnu prometnu situaciju (smjer, gustoću, brzinu i klasu vozila). Matematičkim modeliranjem postiže se predikcija koncentracije zagađenja i potreba za količinom svježeg zraka, te se time postižu prednosti u odnosu na „klasični“ algoritam automatske regulacije. Tijekom upravljanja uz matematički model u radu se uklapa manji broj ventilatora te se postiže manja vršna brzina strujanja zraka, a to naročito ima prednost za slučaj nastanka incidenta (požara), jer će se u takvoj situaciji brže prijeći u režim rada s malom brzinom strujanja zraka potrebnom za uspostavu stratifikacije dima u tunelu. Implementacija matematičkog modela na tunelu Učka Dizajn i implementacija matematičkog modela upravljanja ventilacijom započela je 2005. godine u sklopu nadogradnje sustava daljinskog upravljanja u tvrtki EXOR. U svibnju 2010. ovaj dio poslovanja preuzet je i nastavljen u tvrtki ABB. Krajem 2009. godine, završetkom rekonstrukcije ventilacijskih elektro-ormara, stekli su se svi preduvjeti te je uz prethodna ispitivanja sustav pušten u probni rad u prosincu te godine. Tijekom probnog rada i prve godine rada matematičkog modela upravljanja ventilacijom na tunelu Učka, pokazalo se da su svi zahtjevi zadovoljeni, a pri tome je postignuto značajno povećanje energetske učinkovitosti i ušteda električne energije (600 000 kWh – 325 000 kuna). Zaključak Na tunelu Učka krajem 2009. godine pušten je u rad sustav automatskog upravljanja ventilacijom u normalnom režimu rada, temeljen na prediktivnom matematičkom modelu i fuzzy logici. Kao ulazni podaci uz mjerenja koncentracije CO i vidljivosti u model se uzimaju trenutni atmosferski podaci (tlak zraka), te trenutno prometnu situaciju (smjer, gustoću, brzinu i klasu vozila). Matematičkim modeliranjem postiže se predikcija koncentracije zagađenja, te se time postižu prednosti u odnosu na „klasični“ algoritam automatske regulacije. Rezultat rada matematičkog modela je kontrola koncentracije zagađenja u zadanim granicama, smanjeni broj uklapanja i isklapanja ventilatora tj. povećani životni vijek ventilatora i sklopne opreme i ušteda u održavanju, te povećanje sigurnosti. Postignuta je značajna ušteda električne energije i povećanje energetske učinkovitosti. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Okrugli stol HUKA-e o sigurnosti prometa na autocestama Okrugli stol o sigurnosti prometa na autocestama održan je u Zagrebu 15. prosinca 2010. godine na inicijativu Hrvatske udruge autocesta s naplatom cestarine čije su članice sva društva za autoceste u Republici Hrvatskoj: Hrvatske autoceste d.o.o, Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Bina-Istra d.d., Autocesta Zagreb - Macelj d.o.o. Na skupu su sudjelovale sve pozvane institucije: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – Uprava cestovnog prometa i Inspekcija cestovnog prometa, Ministarstvo unutarnjih poslova – Odjel za sigurnost cestovnog prometa, Hrvatske ceste, Hrvatski autoklub i sva društva za gospodarenje autocestama. Neposredan povod za skup bio je prijedlog novog Zakona o cestama te novi Zakon o sigurnosti cestovnog prometa. Sigurnost prometa je širok pojam te se rasprava na ovom okruglom stolu prvenstveno odnosila na upravljanje i održavanje autocesta kao jedan od elemenata sigurnosti prometa. Kroz programe sigurnosti upravitelji autocesta poduzimaju brojne mjere kako bi infrastruktura koja im je predana na upravljanje funkcionirala onako kako je projektno zamišljena i kako bi se minimizirale prometne nesreće. Nužnost zajedničkog djelovanja Operateri autocesta su apelirali da na onim područjima koja nisu u njihovoj nadležnosti ostale institucije moraju odigrati svoju ulogu: prilikom projektiranja i izgradnje autocesta uzeti u obzir praktična iskustva operatera autocesta, unaprijediti edukaciju u auto školama, putem kampanji poraditi na podizanju svijesti vozača, intenzivirati redovite kontrole i sankcionirati prekoračenja brzine te vozačima ukazati na odgovornost za vlastiti život. Razdoblje intenzivnog i ubrzanog projektiranja i građenja autocesta u poslijednjih deset godina nosilo je sa sobom i određene propuste. Društva za autoceste su kroz svakodnevni rad prikupila brojna konkretna iskustva i uočila određena pitanja koja nije moguće rješavati kroz svakodnevno upravljanje i održavanje jer prelazi njihovu nadležnost. Takva iskustva društva za autoceste na održanom skupu prenijela su nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi se ista pri definiranju zakonskih propisa, pravilnika i procedura ugradila u zakonsku regulativu i bila u skladu sa stvarno uočenim potrebama. Na skupu je imenovano Povjerenstvo za izradu Zaključaka u čijem su sastavu bili svi članovi Tehničkog odbora HUKA-e za promet i sigurnost (Željko Kadijević – HAC, Ante Pribanić – ARZ, Tomislav Ladavac – BI- NA-ISTRA, Nikola Bulić – AZM) te Brankica Bajić i Diana Benković iz HUKA-e. Zaključci skupa Povjerenstvo je na osnovi diskusije svih prisutnih donijelo sljedeće zaključke: • na razini zakonodavstva je potrebno promptno, najkasnije u propisanom zakonskom roku od 3 mjeseca, donijeti podzakonske akte koji su temelj djelovanja društava za autoceste, a koji su sada ili zastarjeli ili ne postoje jer nisu bili doneseni, a posebice: - Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa - Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta - Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju javnih cesta - Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama i drugi propisi iz prijedloga novog ZOC-a, vezani za promet i okoliš, • kod definiranja mreže autocesta i državnih cesta u nastavnim postupcima vezanim za donošenje i provedbu novog ZOC-a, voditi računa o alternativnim pravcima za autoceste, koji se kao jedan od glavnih ciljeva spominju i u Strategiji razvoja prometa, • u izradu podzakonskih akata uključiti upravitelje autocesta koji bi pridonijeli svojim konkretnim prijedlozima i sugestijama do kojih su došli u praksi, • uskladiti djelovanje pojedinih institucija koje su nadležne za sigurnost prometa na autocestama (MMPI, Inspekcija cesta, MUP, HC), • osigurati učestalije i redovite kontrole poštivanja prometnih propisa na autocestama, •n e tražiti od upravitelja autocesta ispravljanje eventualnih propusta učinjenih u fazi projektiranja i/ili građenja koji su izvan okvira propisanih radova održavanja, •p ojačati prevenciju, edukaciju i podizanje vozačke kulture kroz sve razine obrazovnog sustava, a posebice u auto-školama, •n a razini HUKA-e dogovarati tipska rješenja karakterističnih detalja na autocestama, pa iste legalizirati preko nadležnih Ministarstva i usvajati kao smjernice budućem projektiranju autocesta, •p lanirati kroz naredna srednjoročja i postupno dovoditi u sklad zaštitnu ogradu na postojećim autocestama s propisanim stupnjevima sigurnosti (H2, H3, H4), •n astaviti pripreme i ubrzati provedbu instaliranja sustava kontrole brzina korisnika na autocestama, koji bi pridonio smanjenju prosječne brzine vožnje, a time utjecao i na višestruko smanjenje broja prometnih nesreća, a posebno posljedica tih nesreća, •n a razini HUKA-e provjeriti i postupno uskladiti metode i postupke vezane za prikupljanje i analizu podataka o prometnim nesrećama, koje se provode među članicama HUKA-e, •o čekuje se da svi sudionici skupa promoviraju i daju svoju podršku zaključcima ovog skupa. Više potražite na www.huka.hr Izvor: HUKA, Nacionalna izvješća 2005. - 2010. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Četvrta ASECAP-ova konferencija o sigurnosti prometa na cestama održana u Ateni ASECAP i Grčki državni fond za ceste (TEO) početkom ožujka 2011. godine su u Ateni zajednički organizirali četvrtu godišnju konferenciju na visokoj razini posvećenu sigurnosti cestovnog prometa. Imajući u vidu smjernice Europske komisije o cestovnoj sigurnosti za razdoblje od 2011. do 2020. godine skup je bio jedinstvena prilika da svi ključni subjekti iz svih zemalja Europe, od stručnjaka za to područje pa do donositelja odluka na državnoj i europskoj razini, razmotre sadašnji i budući doprinos autocesta s naplatom cestarine i koncesijskog modela građenju i razvijanju zajedničke europske cestovne sigurnosti. Uz ASECAP-ove članice skupu su prisustvovali i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i raznih obrazovnih institucija iz Grčke. Prihod od naplate cestarine pomaže u razvoju sigurnije infrastrukture Direktor Europske komisije Enrico Grillo Pasquarelli naglasio je da “ASECAP-ove članice kroz svoj svakodnevni rad provode načelo sigurnosti cestovnog prometa u praksu “. Dodao je da su partnerstvo između javnog i privatnog sektora (PPP) te adekvatno usmjeravanje prihoda od cestarine najbolji modeli daljnjeg ulaganja u sigurnu infrastrukturu. Napomenuo je da se sigurnost cestovne infrastrukture može još dosta unaprijediti, naročito na državnim cestama i izvangradskim prometnicama, gdje se događa najveći broj nesreća pa su tu ulaganja i najpotrebnija. Autoceste s naplatom cestarine na putu prema ostvarenju “vizije nula” Skup je pokazao da su autoceste s naplatom cestarine bitno sigurnije od sekundarnih prometnica te su razmijenjene najbolje prakse po pitanju sigurnosti i uvođenja tehničkih poboljšanja. Ines Ayala Sender, članica EP- a, istaknula je da ASECAP-ove članice mogu doprinijeti utvrđivanju zajedničke definicije ozljeda pa tako i smanjenju njihovog broja na način da svoje stručno znanje i informacije kojima raspolažu podijele s ostalima. Naglasila je da postoji velika potreba za pojačanom primjenom svih sustava kontrole (kamere, kontrola količine alkohola i droge u krvi, dostupnost informacija za vozače). Odbor za promet uskoro će sačiniti Operativni plan s vremenskim rasporedom aktivnosti, okvirom za ocjenu svake radnje usmjerene na cestovnu sigurnost te svime ostalim što je potrebno za ostvarenje osnovnog cilja, smanjenja broja smrtnih slučajeva na polovicu i dugoročnog cilja prema kojem do 2050. godine ne bi trebao biti zabilježen niti jedan smrtni slučaj. Prikupljanje pouzdanih podataka o nesrećama potrebno je radi definiranja ciljeva Govoreći o ovoj temi, Kallistratos Dionelis naglasio je da je pravo pitanje kako doći do tog cilja, a za to su potrebni alati poput operativnih planova i analiza isplativosti. Kreatorima politika najvažniji su podaci koji se dostavljaju te je nužno razviti metodologije za prikupljanje pouzdanih podataka koji bi se mogli jednoznačno tumačiti i distribuirati korisnicima. Nazočni govornici naglasili su da vlade trebaju dati najveći mogući prioritet pitanju cestovne sigurnosti i u to područje uložiti odgovarajuća sredstva, zatim da se u raspravu trebaju uključiti svi zainteresirani subjekti te da se trebamo ponašati kao ljudska bića s moralnim načelima. Osnovni uzroci nesreća na autocestama i odgovarajuće akcije informiranja javnosti Glavne uzroke prometnih nesreća na autocestama i akcije koje se poduzimaju u cilju podizanja svijesti o sigurnosti prometa opisali su sudionici iz ASFA-e (Francuska), AS- FINAG-a (Austrija), APCAP-a (Portugal) i iz raznih grčkih institucija. Najčešće navedeni uzroci nesreća su pospanost i umor, vožnja pod utjecajem alkohola i opojnih droga, uzimanje lijekova i prebrza vožnja. Njima se pridružuju i nevezanje pojasa, neprilagođenost vremenskim uvjetima vožnje, nepropisna vožnja u tunelu i mnogi drugi uzroci. Mjere koje se poduzimaju radi podizanja svijesti vozača o sigurnosti prometa su: objavljivanje edukativnih oglasa na reklamnim panoima, pružanje informacija o sigurnosti prometa putem radija u stvarnom vremenu, poticanje vozača da ne voze kada su umorni i da tijekom putovanja naprave stanku i odmore se te brojne druge mjere. Informatičke mjere za povećanje cestovne sigurnosti Rui Camolino, predsjedavatelj ASECAP-ovog odbora za ITS (COPER III) prikazao je i najnovije akcije za poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu gdje značajnu ulogu ima i projekt EasyWay u kojem sudjeluje 27 zemalja EU i tri europske države koje još nisu članice. Projekt se bavi glavnim prometnim ciljevima EU i harmonizacijom primjene informatičkih sustava. Direktor projekta EasyWay prikazao je taj projekt i njegove strateške ciljeve: • izbjegavanje prometnih gužvi (25-postotno smanjenje na mreži TERN do 2020. godine) • s igurnost u cestovnom prometu (25-postotno smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na mreži TERN do 2020. godine) • z aštita okoliša (10-postotno smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom do 2020. godine). Projekt EasyWay 2 pokrenut je 1. siječnja 2011. godine na temelju Operativnog plana i Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. godine, kojima se definira okvir provedbe informatičkog programa (ITS-a). ASECAP-ova konferencija i ove se godine pokazala izuzetno uspješnom, a HUKA i njene članice i nadalje će podržavati i davati svoj doprinos ovakvim događanjima. Detaljnije informacije o konferenciji potražite na www.huka.hr . HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Seminar ASECAP-a o sustavima naplate cestarine Tehnički odbor ASECAP-a za naplatu cestarine (COPER I) i francusko udruženje autocesta ASFA, 4. veljače 2011. godine su održali seminar u Parizu na temu "Koncesijski model naplaćivanja cestarine i drugi modeli naplaćivanja naknade korisnicima cesta u zemljama članicama ASECAP-a". Na seminaru je sudjelovalo 30-tak sudionika iz 13 zemalja članica ASECAP-a. Iz HUKA-e su nazočili predsjednik Miro Škrgatić i potpredsjednik Aleksandar Čaklović te koordinatorica Brankica Bajić. Cilj seminara bio je prezentacija i razmjena informacija o sustavima i politikama naplate cestarine u zemljama članicama kako bi se stekao dublji uvid u sustave naplate i administrativno-ugovorne okvire unutar kojih ti sustavi funkcioniraju. Posebna pažnja posvećena je koncescijama i projektima JPP-a te statusu nacionalnih zakonodavstava s obzirom na donesenu Direktivu 2006/38/EC o pristojbama koje se naplaćuju za upotrebu određenih infrastruktura za teška teretna vozila (tzv. Direktiva o eurovinjeti) i Direktivu 2004/52/EC o interoperabilnosti elektroničke naplate cestarine. Direktiva o eurovinjeti zemljama članicama EU omogućuje uvođenje naknade za korištenje cestovne infrastrukture (poglavito za kamione), čiji prihodi, najčešće pod državnom kontrolom, neće biti nužno reinvestirani u cestovnu infrastrukturu već u željeznice i druge vidove prometa. Prikaz stanja i planovi Sve članice uključujući HUKA-u održale su prezentacije i prikazale mrežu pod naplatom, model naplate cestarine koji se primjenjuje u njihovoj zemlji, postojeće projekte JPP-a i koncesije za autoceste, način podjele rizika između koncesionara i davatelja koncesije tj. države te planove svojih nacionalnih ministarstava u vezi provedbe Direktive o eurovinjeti. U kontekstu globalne gospodarske krize predočeni su i podaci o prometu i prihodima u posljednje tri godine koji govore da se situacija popravlja i da promet ponovo raste. Održane prezentacije pokazale su svu različitost zemalja članica EU u primjeni naplate cestarine kao i različitost u tretiranju određenih dijelova cestovne mreže. Budućnost koncesija Glavni tajnik ASECAP-a Kallistratos Dionelis u zaključnoj riječi istaknuo je da budućnost nosi velike izazove za privatne koncesionare u Europi glede pronalaska privatnih investitora ukoliko se u suradnji sa vladama ne riješe određena ključna pitanja poput razine prometa (koja bi trebala biti garantirana do 80 %), rizika otkupa zemljišta, stabilnosti koncesijskih ugovora itd. Glavni tajnik smatra da će u budućnosti biti sve više mega javnih tvrtki za gospodarenje cestama/autocestama ukoliko se primjena Direktive o eurovinjeti, koju će provoditi državne javne tvrtke, pokaže uspješnom. Stoga je potrebno da ASECAP u široj i stručnoj javnosti promiče svoje znanje i iskustvo te pokaže kako se pravilno i učinkovito upravljaju i održavaju autoceste. U tu svrhu bi ASECAP trebao sačiniti izjavu i objasniti sveukupni kontekst gospodarenja cestovnom infrastrukturom pod naplatom. Cjeloviti tekst o seminaru dostupan je na www.huka.hr. Posjet austrijskom ASFINAG-u U cilju nastavka i proširenja bilateralne suradnje član Uprave društva ASFINAG, Klaus Schierhackl, bio je još jednom izvrstan domaćin HUKA-i koja je 17. veljače posjetila austrijskog koncesionara. Na čelu hrvatske delegacije bili su predsjednik HUKA-e, Miro Škrgatić te potpredsjednik Aleksandar Čaklović. Uz njih su sudjelovali i Ante Pribanić, direktor Podružnice za održavanje ARZ-a i Zrinka Drozdek, suradnik za nadzor i vođenje prometa te Dijana Benković iz HUKA-e. nog načina rada uključuju alarm u slučaju da se zamijeti vozilo usporenog kretanja ili vozilo u mirovanju, vožnja u suprotnom smjeru ili se detektira dim. Kontrolnim centrom upravlja dvoje ljudi, radi se u tri smjene. Od svibnja ove godine integrirati će se COKP-ovi u tunelu Gleinalm (8,3 km dužine, dvosmjeran) i tunelu Schartnerkogel (1,2 km dužine). Svi djelatnici koji obavljaju dužnost su posebno kvalificirani, redovito se obučavaju, a svake dvije godine moraju polagati ispit. Obnova postojećih tunela starih 25 godina Posjetili smo tunelski kontrolni centar Bruck u Štajerskoj, 50-tak km od Graza. Centar nadzire 15 tunela, ukupne duljine 42,5 km te neke brze ceste s pripadajućim SOS telefonima, sustavima upozorenja protiv leda te zimskom službom. Najveći broj tunela u ovom području nadzora prometa star je od 25 do 30 godina i većinom su renovirani i opremljeni vrhunskim tehničkim instalacijama. Očekuje se da će ista takva ulaganja u tri tunela koji se trenutno renoviraju poboljšati njihov rad u roku od 1 do 2 godine. Nadalje, posjetili smo tunel Gleinalm i CP Gleinalm gdje su nam prezentirani podaci o prometu i financijama. Kontrola tunela preko video panela Kontrolni centar opremljen je video zidom koji se sastoji od slika s otprilike 480 kamera (sve ne mogu biti prespojene) koje zajedno daju pregled tunela i uvid u stanje ukupnog prometa. Sve kamere bez kružnog ili nagib- Inovacije po pitanju sigurnosnih mjera – projekt AKUT ASFINAG pridaje veliku važnost istraživanju i razvoju budući da želi postati vodeće društvo za gospodarenje autocestama u Europi po pitanju dostupnosti cesta, informacija i sigurnosti. Predstavili su nam novi projekt upravljanja i izgradnje AKUT ( akustični nadzor tunela) fokusiran na razvoj sustava za detekciju kritičnih situacija u tunelima pomoću automatskog praćenja neobičnih zvukova, poput sudara, ispadanja tereta s kamiona itd. Platforma za čišćenje snijega i leda s kamiona Zanimljiva novina iz AFSINAG-a je i novo- izgrađena i novodizajnirana platforma postavljena kod ugibališta na ulasku u tunel. Platforma omogućuje vozačima kamiona da se popnu na vrh vozila i očiste ostatke snijega i leda. Platforma je izgrađena radi povećanja sigurnost i smanjenja broja nesreća jer padanje snijega i leda s kamiona u tunelima godišnje uzrokuje jednu do dvije nezgode sa smrtnim ishodom. Rezultati su odlični jer vozači koriste i dobro prihvaćaju ovu mjeru. Postavljanje ovakvih platformi planira se prije ulaska u tunele na čitavoj mreži gdjegod je to izvedivo. Sljedeći dan posjetili smo sjedište Raab-a u Grazu te COKP Stass gdje se upravo odvijala policijska kontrola osovinskog opterećenja kamiona, a nakon toga smo krenuli natrag u Zagreb. Zahvaljujemo našim prijateljima iz ASFINAG-a na odličnoj organizaciji i dobrodošlici te se radujemo budućoj suradnji. Više o posjeti saznajte na www.huka.hr . HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011. Statistički podaci PROMET BROJ VOZILA U PODRUČJIMA NAPLATE do konca ožujka 2010. Tvrtka Laka vozila (IA, I i II) Teška vozila (III i IV) do konca ožujka 2011. Ukupno Laka vozila (IA, I i II) Teška vozila (III i IV) Ukupno % (11/10) HAC 4.969.128 795.155 5.764.283 5.092.371 850.073 5.942.444 3,09 ARZ 1.853.103 282.622 2.135.725 1.962.070 295.482 2.257.552 5,70 594.312 78.307 672.619 963.937 116.184 1.080.121 *60,58 AZM 1.008.231 127.907 1.136.138 962.045 124.918 1.086.963 -4,33 UKUPNO 8.424.774 1.283.991 9.708.765 8.980.423 1.386.657 10.367.080 6,78 BINA-ISTRA * U 2011. g. dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena PRIHODI OD NAPLATE CESTARINE (BEZ PDV-a) 1EUR = 7,39 KN do konca ožujka 2010. Tvrtka KN do konca ožujka 2011. EUR **KN % (11/10) EUR HAC 197.000.131,58 26.657.663,27 201.963.178,37 27.329.252,82 2,52 ARZ 68.563.598,02 9.277.888,77 68.902.751,82 9.323.782,38 0,49 BINA-ISTRA 19.620.666,00 2.655.029,23 23.885.936,03 3.232.197,03 ***21.74 AZM 28.567.584,12 3.865.708,27 27.676.848,50 3.745.175,71 -3,12 313.751.979,72 42.456.289,54 322.428.714,72 43.630.407,95 2,77 UKUPNO ** Podaci o ostvarenom prihodu podložni su manjim izmjenama obzirom da nije izvršeno knjiženje svih podataka za ožujak 2011. godine. Predmetno knjiženje biti će obrađeno do 20.04.2011. godine *** U 2011. g.dodani podaci za novootvorenu dionicu Kanfanar - Pula koja lani u istom razdoblju nije bila otvorena SIGURNOST PROMETA Broj prometnih nezgoda: do konca ožujka 2011. HAC ARZ 2 0 1 1 4 33 8 0 1 42 - s materijalnom štetom 266 73 14 11 364 Ukupan broj nezgoda 301 81 15 13 410 2 0 1 1 4 - s poginulima - s ozlijeđenima Ukupan broj poginulih u nezgodama BINA-ISTRA AZM Ukupno RH Koturaška cesta 43, 10000 Zagreb | tel: +385 1 6515 375 | fax: +385 1 6515 377 [email protected] | web: www.huka.hr | ISSN: 1848-0675 žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: grafičko oblikovanje: fotografija na zaglavlju: fotografije: datum izdanja: 2360000-1101710267 2100247894 Miro Škrgatić, glavni i odgovorni urednik; Brankica Bajić, tehnička urednica; Diana Benković, pomoćnica tehničke urednice; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Tea Balde Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj) arhiva HUKA travanj 2011. HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES BILTEN 21, TRAVANJ 2011.
© Copyright 2024 Paperzz