razvoj biciklističkog prometa na području grada

RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA NA
PODRUČJU GRADA ZAGREBA
Krunoslav Tepeš, dipl.ing.prom.,
Viši stručni suradnik u Sektoru za promet
Koprivnica, 21. ožujka 2012.
Sadržaj
 Dosadašnji razvoj biciklističkog prometa u gradu Zagrebu



Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima
Istovremeni brzi rast motornog prometa
Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka
 Aktualno stanje u biciklističkom prometu grada Zagreba




Veličina biciklističkih tokova
Biciklistička infrastruktura
Karakteristične problemske situacije
Legislativni okviri
 Europski i Svjetski primjeri i praksa u razvoju biciklističkog prometa
 Razvojne mjere i aktivnosti




Uređenje i širenje biciklističkih površina
Program uvođenja javnog biciklističkog servisa
Unaprjeđenje zakonske regulative
Zaključak
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima
RASPODJELA PO NAČINU PUTOVANJA PREMA
ANKETI DOMAĆINSTVA (1998.)
% svi modovi
18,5%
6,0%
0,5%
0,9% 10,9%
% motorizirani modovi
0,4%
Pješačenje
25,4%
0,0%
0,1%
Automobil
36,6%
49,6%
Teretna vozila
0,5%
0,7%
Autobus
6,0%
8,1%
Tramvaj
18,5%
25,0%
Vlak
0,9%
1,2%
Miješani javni prijevoz
10,9%
14,7%
0,1%
0,1%
Automobil i javni prijevoz 0,4%
0,6%
Bicikl
0,0%
0,7%
25,4%
36,6%
MODAL
25,0%SPLIT1,2% 14,7%
0,1%
(RASPODJELA
MOTORIZIRANIH KRETANJA)
8,1%
0,6%
0,7%
49,6%
Taksi
0,7%
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Istovremeni brzi rast motornog prometa
Broj reg. motornih vozila u gradu Zagrebu
600000
550000
Prosječna dnevna migracija
u centru grada
~ 100.000
500000
450000
400000
350000
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
300000
Takozvani “Modal Split”, raspodjela koja
označava omjer učinka javnog i individualnog
prometa, za Grad Zagreb je vrlo nepovoljna.
Procjenjuje se na (45 : 55) u korist
individualnog motornog prometa.
Stupanj motorizacije:
~ 430 vozila / 1000 stanovnika
~ 1:2,5
Prosječna zaposjednutost
osobnog
automobila
1,3 osobe
DOSADAŠNJI RAZVOJ BICIKLISTIČKOG PROMETA
- Razvoj mreže i prilagodbe trasa biciklističkih staza i traka
 Izvršena su uklanjanja urbanističko-arhitektonskih barijera
(upušteni rubnjaci i skošene rampe)
 Poduzete su regulativne mjere u svjetlosnoj prometnoj
regulaciji (uvođenje LED laterni za bicikliste)
 U zonama pojačanog intenziteta prometa, biciklističke
površine označene su crvenim poljima (ispunom) u punom
profilu, izrađenim od TERMOPLASTIKE
 Provedena je instalacija prometnih tehničko-regulativnih
mjera (fiksni/elastični zaštitni prometni stupići, klamerice)
kao mjera povećanja sigurnost za bicikliste
 Prilikom rekonstrukcije starih i izgradnje novih prometnica,
vodi se računa o izgradnji i uređenju novih biciklističkih
površina unutar njihovih koridora
 Izrada planske i projektne dokumentacije
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Veličina biciklističkog toka
 Prosječna učestalost broja biciklista
na promatranom presjeku u
prosjeku iznosi 1 bicikl svakih 45
sekundi.
Studentska populacija
100
80
79,4
60
 Manje od 7% studentska populacija
redovito koristi bicikl kao prijevozno
sredstvo
40
20
0
20,6
Korisnici bicikala
Ostalih prijevoznih
sredstava
Prema istraživanjima provedenim
u sklopu Studije izrađene od
strane tvrtke ISIP-MG.d.o.o. te
provedene ankete u Projekt EU –
PRESTO 1/3 studenata
svakodnevno koristi bicikl za
dolazak na fakultet
INTENZITET BICIKLISTIČKOG
PROMETA NAŽALOST JE VRLO SLAB!!!
2005. godina
2018. godina
Dužina
biciklističkih
staza/traka [km]
146
>320
Korisnici bicikala
kao prije.
sredstva [%]
cca. 1
3-5
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Biciklistička infrastruktura – biciklističke staze i trake
Biciklističke površine
definirane GUP-om
Postojeće uređene
biciklističke površine
Iako je postojeća mreža biciklističkih traka i staza već prilično razgranata, na oko 220
km, još uvijek se može reći da nije u dovoljnoj mjeri povezana (nedostaju pojedini
odsječci i spojevi)
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Biciklistička infrastruktura – biciklistička stajališta
 Na 40-tak lokacija; smještenih na obodima
centralne pješačke zone, instalirani su stalci za
odlaganje bicikala
 Osim navedenog pojedine tvrtke i ustanove uz
suglasnost gradskog Ureda o svojem trošku
postavljaju držače bicikala uz svoje objekte
Lokacije biciklističkih držača
1. Trg Kralja Tomislava (Glavni kolodvor)
2. Preradovićeva – Masarykova
3. Gajeva – između Tesline i Berislavićeve
4. Ambruševa – Petrinjska
5. Trg Stjepana Radića
6. Varšavska – Gundulićeva
7. Trg Bana Jelačića – Bakačeva - Cesarićeva
AKTUALNO STANJE U BICIKLISTIČKOM PROMETU GRADA ZAGREBA
- Karakteristične problemske situacije
Primjer 1. Biciklističke staze uzurpirane od strane
pješaka
Primjer 2. Biciklističke staze uzurpirane od strane
nepropisno parkiranih vozila
Primjer 3. Biciklističke staze zaposjednute kontejnerima
za odlaganja komunalnog otpada
Primjer 4. Biciklističke staze uzurpirane od strane
nepropisno postavljenih ugostiteljskih terasa
Odluka o donošenju GUP
grada Zagreba
Čl. 18, 22, 37, 38, 39, 41, 42, 56, 78
i 98.
Legislativni
okviri
Zakon o sigurnosti
prometa na cestama
NN 67/08, 48/10
Pravilnik o prometnim
znakovima, signalizaciji i
opremi na cestama
NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11
Pravilnik o osiguranju
pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti
NN 151/05, 61/07
Odluka o uređenju
prometa na području
Grada Zagreba
Sl. glasnik 10/98, 23/03
Zakonska regulativa nije prilagođena potrebama afirmacije biciklističkog prometa te
je potrebno intervenirati u njezinoj prilagodbi novom stanju i potrebama
EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U
RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET
Primjer 1. Dvosmjerno odvijanje
biciklističkog prometa
Primjer 2. Vođenje biciklističkih traka kroz
roto raskrižja
Primjer 3. Regulacija biciklističkog
prometa svjetlosnim prometnim
znacima
EUROPSKI I SVJETSKI PRIMJERI I PRAKSA U
RAZVOJU BICIKLISTIČKOG PROMET
Primjer 4. Uvođenje novih tehničko
regulativnih rješenja te prometne signalizacije
Primjer 5. Parkirališne instalacije
zatvorenog tipa
Primjer 6. Biciklističke promet
u pješačkim zonama
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Uređenje i širenje biciklističkih površina
 Nastaviti proširivanje i povezivanje
biciklističkih staza/traka, posebice kroz mrežu
sekundarnih gradskih prometnica
 Nastaviti sa formiranjem mreže biciklističkih
stajališta, sa posebnim naglaskom na
intermodalnost kao preduvjet za ostvarivanje
održivog razvoja prometa
(u zonama autobusnih i željezničkih
postaja, javnih trgova i raznih javnih gradskih
ustanova, sjecištima stajališta javnog
gradskog prometa)
 Realizacija javnog biciklističkog servisa
 Dopuniti postojeću zakonodavnu regulativu
te predložiti nove smjernice za projektiranja
biciklističkih površina
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa
Prema procjenama iz prefeasibility Studije koju je izradila tvrtka ISIP-MG d.o.o. :
- INVESTICIJSKI TROŠKOVI (nabava i instalacija opreme, osposobljavanje osoblja te izrada
projektne dokumentacije) bi iznosili 8 000 000 kuna (400 bicikala x 20 000 kuna)
-OPERATIVNI TROŠKOVI (troškovi rada zaposlenih) 676 000 kuna.
- TROŠKOVI NUŽNOG PROŠIRENJA POSTOJEĆE BICIKLISTIČKE MREŽE kao i troškovi izrade
projektne dokumentacije, procijenjeni su na 1 500 000 kuna
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Program uvođenja javnog biciklističkog servisa
1. Izrađen je Projekt
strategije razvoja
biciklističkog prometa u
gradu Zagrebu
1. Uređenje inicijalne mreže
biciklističkog servisa
2. Izrađen je Projekt
biciklističkog servisa
grada Zagreba
3. Pokretanje natječaja za izbor
koncesionara
3. Izrađen je Projekt
povezivanja stajanki
biciklističkog servisa u
inicijalnu biciklističku
mrežu
5. Uređenje biciklističkih stajanki
2. Razgovor s potencijalnim
ponuđačima te definirati uvjete za
davanje koncesije
4. Pokretanje dokumentacije za
uređenje biciklističkih stajanki
6. Nabava i instalacija specifične
opreme za biciklistički servis
7. Uspostavljanje biciklističkog
servisa
RAZVOJNE MJERE I AKTIVNOSTI
- Unaprjeđenje zakonske regulative
1. Izmjena postojeće zakonske regulative
- Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
- Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama,
- Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama.
2. Prijedlog smjernica za planiranje i projektiranje
biciklističkih površina i parkirališnih instalacija
- Oblikovanje i dimenzioniranje biciklističkih staza ili traka ,
- Izrada parkirališnih instalacija,
- Signalna optika i signalni planovi za biciklistički promet,
- Opremanje javnog biciklističkog servisa,
- Vođenje biciklističkog prometa u raskrižju.
Zaključak
U kontekstu ostvarivanje preduvjeta za održiv razvoj prometa u gradu
Zagrebu, nužna je implementacija različitih alternativnih prijevozničkih oblika
kao alternativa individualnom motornom prometu u cilju povećanja
energetske učinkovitosti i, zaštite i unaprjeđenja okoliša.
Jedan od tih alternativnih oblika je biciklistički promet čiji je razvoj
potrebno intenzivirati kontinuiranim prilagodbama infrastrukture i regulacije
prometa; dogradnjom biciklističke mreže, umrežavanjem postojećih
biciklističkih površina i realizacijom projekta javnog biciklističkog servisa.
Učešće biciklističkog prometa u ostvarenim putovanjima uz primjenu
svih ovih mjere trebao bi se povećati barem na 3 – 5 %.
HVALA NA
POZORNOSTI!
Republika Hrvatska
Grad Zagreb
10 000 Zagreb - Trg S. Radića 1
tel:+ 385 1 610 01 01
fax:+ 385 1 610 11 99
web: www.zagreb.hr

Download Report