PROJEKT MLADI ZAGREB O projektu i istraživanju Projekt Mladi Zagreb predstavlja napore Foruma Mladih SDP-a Grada Zagreba za formiranje temeljnih razvojnih smjernica, sadržaja i infrastrukture za mlade, u direktnoj suradnji sa građanima Grada Zagreba. Točnije, zaključci projekta, odnosno prijedlozi kojima pokušavamo unaprijediti položaj i mogućnosti mladih temelje se na opsežnom anketnom istraživanju provedenom krajem 2012. godine. Samo istraživanje, provedeno u svim gradskim četvrtima, obuhvatilo je mlade u dobi između 18 i 35 godina sa prebivalištem u Gradu Zagrebu. Cilj istraživanja jest prikupiti što više informacija o mišljanju mladih glasača te njihovim prioritetima kada su u pitanju: Nedostaci i potrebe mladih u njihovim gradskim četvrtima Mogućnosti za poboljšanje života mladih Zagrepčana Informiranost mladih o radu Vijeća gradske četvrti Izlaznost na lokalne izbore 2013. godine Uzorak i temeljna statistička obilježja Tijekom istraživanja prikupljeno je ukupno 2017 anketa različitih dobnih i obrazovnih skupina. Prosječna starost ispitanika iznosi 23,3 godine, što upućuje kako je najveći udio ispitanih između 18 i 25 godina. Prilikom iznošenja rezultata analize, odnosno najvažnijih prioriteta za mlade treba istovremeno imati na umu kako je navedena dobna skupina imala najveći utjecaj u formiranju zaključaka. S obzirom da Grad Zagreb obuhvaća 17 gradskih četvrti, važno je napomenuti kako niti jedna četvrt ne prelazi 10% ukupno ispitanih, što pokazuje kako su u prosjeku sve četvrti ravnomjerno zastupljene, uz iznimku Brezovice, Podsljemena i Gornje Dubrave (zajedno čine 5,8% ispitanika). Udio žena u ukupnom broju ispitanika iznosi 55%, što je i vidljivo na sljedećim grafičkim prikazima. Budući da dobna skupina nad kojom je provedeno istraživanje obuhvaća mladu populaciju unaprijed se moglo pretpostaviti, što ujedno i pokazuju rezultati, da većina ispitanika kao zadnji završen stupanj obrazovanja ima srednju školu (59%). Istovremeno, oni predstavljaju većinski studentski udio ispitanih koji iznosi 52%. Rezultati Analizom odgovora ispitanih jasno se mogu isčitati prioriteti mladih Zagrepčana u kontekstu potreba na razini njihove gradske četvrti te glavni nedostaci poput mogućnosti zapošljavanja, rješavanja stambenog pitanja itd. Općenite potrebe mladih u Zagrebu: 1. 2. 3. 4. 5. Veća mogućnost zapošljavanja Lakše rješavanje stambenog pitanja Jednake prilike u obrazovanju Poboljšanje obrazovnog sustava Kvalitetniji javni prijevoz Glavne potrebe na razini gradskih četvrti: 1. 2. 3. 4. Besplatne Wi-Fi zone Sportsko rekreacijski centri Centri za mlade Biciklistički sadržaji Nažalost, istraživanje je pokazalo porazne rezultate o upoznatosti mladih sa funkcioniranjem Vijeća gradskih četvrti, pri čemu njh 75% uopće nije upoznato sa radom pojedinih vijeća. Stoga, potrebno je učiniti maksimalan napor kako bi se mladi informirali i angažirali u lokalnoj zajednici. Istovremeno, pohvalna je činjenica da 66% ispitanika planira izaći na lokalne izbore 2013. godine, dok 17% o izlaznosti nije donijelo konačnu odluku. U ovom dokumentu, potrebe poput veće mogućnosti zapošljavanja, stambenog pitanja i sličnih, nećemo dodatno razrađivati pošto isti spadaju pod zajedničku ingerenciju središnje države i lokalne uprave. S obzirom na navedene zaključke i prioritete anketnog ispitivanja, Forum Mladih SDP-a Grada Zagreba predlaže i dodatno razrađuje razvojne ciljeve i prioritete koji se tiču poboljšavanja infrastrukture i prilika za mlade na razini Gradskih četvrti. U sljedećim poglavljima objašnjavamo što je potrebno mladima u gradu Zagrebu i na koji način bi to poboljšalo kvalitetu života mladih. 1. MLADI I LOKALNA POLITIKA Mladi i lokalna samouprava Gradski ured za mlade Jedno od mogućih rješenja problema marginaliziranosti mladih u Gradu Zagrebu jest izgradnja cjelovitog i umreženog sustava za potporu mladima kroz osnivanje Gradskog ureda za mlade. Gradska uprava koja se bavi pitanjima mladih trenutno je neefikasna te smo mišljenja da bi se ona upravo trebala organizirati u okviru Gradskog ureda za mlade koji bi bio zadužen za sva pitanja vezana za mlade, ali bi bio i mjesto koje bi mladi mogli koristiti kao poveznicu za probleme vezane uz druge gradske urede. Ovaj ured trebao bi biti zadužen za rad i dodjelu sredstava udrugama i centrima za mlade, dodjelu stipendija za učenike, studente i doktorande te sigurnost i prevenciju nasilja i ovisnosti mladih. Stipendije za učenike i studente Grad Zagreb osigurava stipendije po nekoliko kategorija i to prema uspjehu, deficitarnosti zanimanja, socijalnom statusu i invalidnosti. Dok za stipendije prema uspjehu i deficitarnosti zanimanja možemo biti zadovoljni brojem stipendija, kao i iznosima, s obzirom da se potiču izvrsnost te upisivanje zanimanja za koja vlada manji interes među učenicima, a veliki među poslodavcima, sa stipendijama za učenike i studente slabijeg socijalnog statusa te sa invalidnošću nikako ne možemo biti zadovoljni brojem stipendija koje se godišnje dodjeljuju. Smatramo da grad veličine Zagreba mora proširiti broj socijalno osjetljivih stipendija kako bi se uistinu osigurale jednake mogućnosti za sve učenike i studente u njihovom daljnjem obrazovanju. Izvrsnost kao kriterij je svakako potrebna, i podržavamo ju, ali smatramo da uspjeh ovisi i o okolnostima pod kojima mlada osoba živi. Udruge mladih i za mlade Grad Zagreb izdvaja sredstva kojima se financiraju projekti udruga mladih i za mlade, izviđačkih udruga, centra za nezavisnu kulturu mladih, projekte neformalnog obrazovanja te rad Savjeta mladih Grada Zagreba. Kriteriji po kojima se biraju projekti trebali bi biti transparentniji. Smatramo da je nužno iste i revidirati. U Gradu Zagrebu trenutno postoji oko 11 tisuća udruga, a veliki broj istih ima probleme s dobivanjem gradskih prostora iako je poznato da mnogi gradski stanovi i prostori stoje neiskorišteni i neuređeni bez da itko o njima vodi brigu. Troškovi najma prostora uglavnom premašuju proračune udruga čime ih se prisiljava na prestanak djelovanja. Unatoč tome što postoji mogućnost korištenja termina u prostorima mjesnih samouprava, velik broj udruga svoj termin često nije u mogućnosti dobit. Potrebno je izraditi kvalitetnu i transparentnu politiku dodjeljivanja gradskih prostora kao i termine u prostorima mjesnih samouprava kako bi se spriječila zlouporaba dodjele istih. Predlažemo sljedeće: • • • • povećati proračunske stavke za udruge mladih donijeti jasne kriterije za dodjeljivanje sredstava poticati dodjelu prostora GZ udrugama donijeti jasne kriterije za dodjeljivanje gradskih prostora udrugama MLADI I MJESNA SAMOUPRAVA Postoji trend da političke stranke koje na izborima tradicionalno uzimaju više mandata češće ističu mlade osobe na listama i to na relativno visokom, ulaznom mjestu. Ostale političke stranke kao i nezavisne liste uglavnom mlade osobe stavljaju na začelje liste i to samo kako bi ostavili dojam pružanja potpore mladima, bez iskrene želje da ih involviraju u lokalnu politiku. Budući da su mladi skloni brzim rješenjima, inovativni su i najčešće imaju radikalnije ideje od starijih kolega prednosti njihovog uključivanja u procese donošenja odluka mogu biti brojne. Vještine koje bi stekli participacijom u svojoj jedinici mjesne samouprave kasnije bi mogli upotrijebiti kako za političko tako i za poslovno napredovanje. Uključivanje ne samo mladih već i djece u život njihove lokalne zajednice stvara svjesne i odgovorne građane ili čak i buduće političare koji će imati znanja potrebna za obavljanje svoje funkcije budući da na nju neće biti izabrani bez dana iskustva nego će dapače sa sobom donijeti vještine koje su stekli na najnižoj razini vlasti polako se penjući prema odgovornijim pozicijama. Međutim, sve to ovisi o spremnosti političkih stranaka, nezavisnih lista i tijela jedinica mjesne samouprave da mladima pruže priliku da iznose svoja razmišljanja i prijedloge. Uostalom kada se njihove ideje ili projekti ostvare, onda i politika prestaje biti nešto strano te postaje konkretna i zanimljiva (Besse, 2006: 110). Kako bi se mjesna samouprava i način na koji ista funkcionira približili mlađoj populaciji u Gradu Zagrebu, Vijeća gradskih četvrti i Vijeća mjesnih odbora trebaju rad predstaviti mladim ljudima. To se može ostvariti na sljedeće načine: Članovi/-ice Vijeća gradskih četvrti i Mjesnih odbora (pogotovo mlađi članovi) trebali bi posjetiti srednje škole i gimnazije na području svoje četvrti i ukratko upoznati mlade sa svojim ovlastima Mladima treba pružiti informacije kako bi mogli sami stupiti u kontakt sa svojim vijećnicima i na taj način pokušati ostvariti ideje i potrebe koje imaju, a odnose se na nadležnost Vijeća gradskih četvrti i Vijeća mjesnih odbora Maturanti u srednjim školama i gimnazijama trebali bi u zadnjoj godini srednjoškolskog obrazovanja barem jednom prisustvovati na sjednicama Vijeća gradskih četvrti (npr. Vijeću u četvrti u kojoj se nalazi škola) te na taj način iz prve ruke osjetiti koja je točno uloga vijećnika u funkcioniranju lokalne samouprave i ta nova znanja prenjeti kolegama u školi. Gimnazijalci mogu ovaj obilk terenske nastave ostvariti u sklopu školskog predmeta Politika i gospodarstvo. Vijećnici iz Vijeća gradskih četvrti i Vijeća mjesnih odbora trebali bi minimalno jednom u školskoj i akademskoj godini provesti istraživanje među mlađom populacijom kako bi saznali koji su njihovi prioriteti i potrebe te iste uvrstili u planiranje proračuna i/ili malih komunalnih akcija Poticanje Vijeća gradskih četvrti i Vijeća mjesnih odbora na donošenje mjesnih planova djelovanja za mlade Gradska skupština Vijeća gradskih četvrti Vijeća mjesnih odbora 2005 - 2009 5 mladih gradskih zastupnika 22 mladih vijećnika Nisu postojala 2009 - 2013 3 mladih gradskih zastupnika 15 mladih vijećnika 123 mladih vijećnika Da bi mogli uključiti mlade u politiku i život lokalne zajednice mislimo prijeko potrebnim da se osnuje Centar za mlade, koji bi trebao potaknuti njihov angažman i aktivno sudjelovanje u zajednici. 2. MULTIFUNKCIONALNI CENTAR ZA MLADE S obzirom da mlado stanovništvo spada u najdinamičniji segment populacije, segment koji se brzo može prilagoditi novim gospodarskim, društvenim i tehnološkim promjenama, potrebno je kontinuirano ulagati u njihov razvoj i cjeloživotno učenje. U Gradu Zagrebu, udio mladih u dobi od 18-35 godine čini 26,4% ukupnog stanovništva1, a kako pomičemo donju granicu udio raste na zavidnih 41%. Budući da navedena društvena skupina predstavlja značajan izvor socijalnog kapitala, čijim daljnjim razvojem se mogu postići neizmjerne pozitivne eksternalije za čitavo društvo, čudi činjenica kako do sada ne postoje polifunkcionalni centri za mlade koji bi poticali njihov društveni, politički te ekonomski angažman. 1 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., obrada FM SDP ZG Struktura stanovništva Grada Zagreba do 35 starosti od od 5 od 10 od 15 20 do 4 do 9 do 14 do 19 do 24 dob broj 41,09 35,654 39,312 40,842 46,68 stanovnika Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., obrada FM SDP ZG godina Ukupno Ukupno od 25 od 30 Ukupno od 15 Grad do 29 do 34 do 35 do 34 Zagreb 58,404 62,626 324,611 208,552 790,017 U prilog raspravi idu i rezultati istraživanja Projekta Mladi Zagreb Foruma Mladih SDP-a Grada Zagreba, koji pokazuju kako veliki broj mladih osjeća potrebu za izgradnjom i organizacijom centara za mlade. Upravo zato formiranje istih predstavlja jedan od temeljnih razvojnih smjernica koje FM SDP-a predlaže. Cilj nam je u sljedećem mandatu uspostaviti funkcionirajuće centre po uzoru na postojeće u Strasbourgu i Budimpešti, koji su nastali kao rezultat implementacije politika za mlade Vijeća Europske Unije. Navedeni centri predstavljaju rezidencijalno, edukacijsko, kulturno i društveno središte za mlade te djeluju po sljedećim načelima i principima. Načela Centara za mlade Načelo participacije: Participaciju mladih ljudi u civilnom društvu i parlamentarnoj demokraciji te društvu u cjelini nužno je podupirati. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu odnosno njihova participacija u procesu donošenja odluka trebala bi biti kamen temeljac svake politike za mlade. Participacija mladih u kompletnom policy procesu neophodna je iz razloga što ona osigurava kvalitetu, relevantnost i efektivnost politike za mlade kao javne politike. Sudjelovanje mladih u oblikovanju, provedbi i evaluaciji politike za mlade doprinijet će povećanju povjerenja u krajnji rezultat, u institucije koje određenu politiku donose. Važno je razviti mehanizme za dijalog s mladima te u konačnici za njihovo su djelovanje u izradi politika koje ih se tiču, stoga je potrebno definirati smjernice za jačanje participacije mladih u društvu kako bi se osigurala kvaliteta ovih aktivnosti. Ovdje valja naglasiti da se kroz proces edukacije, formalne i(li) neformalne, te podizanja razine informiranja mladih, podiže razina, ali i kvaliteta participacije mladih u društvu. Načelo društvene inkluzivnosti: Socijalna isključenost, nezaposlenost pa nastavno i siromaštvo mladih ljudi postaje sve veći globalni problem, Hrvatska i Grad Zagreb, nažalost, nisu izuzetak. Iako su mladi često isključeni iz svih politika, među mladima postoje razne skupine koje su pod rizikom daljnjeg isključenja i imaju manje mogućnosti od svojih vršnjaka zbog društvenih, ekonomskih, zdravstvenih, kulturnih, geografskih i drugih razloga. Potrebno je raditi na prevenciji takvih problema te sprječiti prenošenje postojećeg stanja na sljedeće generacije. EU planira pomoći toj skupini mladih uključivanjem njihovog problema u razne nacionalne politike koje ih se tiču, kroz dostupne EU fondove koji potiču uključenost isključenih skupina, međunarodnu suradnju te poboljšanje kvalitete usluga i službi koje se tiču tih skupina mladih (promet, zdravstvo, socijalna skrb, itd.). Načelo volonterskog rada: Promocija volonterstva i stvaranje više mogućnosti volontiranja za mlade, priznavanje volontiranja kao neformalnog obrazovanja te međunarodna mobilnost volontera. Republika Hrvatska je u ovoj mjeri najbliža europskim standardima. Zakon o volonterstvu iz 2007. godine (NN 58/07) pruža pravni okvir za priznavanje volontiranja kao neformalnog obrazovanja te donosi mjere za zaštitu volontera. No, zakonu nedostaje izraženija međunarodna dimenzija, prvenstveno po pitanju priznavanja standardiziranih europskih alata za vrednovanje neformalnog obrazovanja, ali i mjere uklanjanja prepreka za međunarodno volontiranje.2 Ciljevi: Povećati razinu svjesnosti mladih o prilikama i mogućnostima koje im pruža Grad Zagreb, RH i EU Poticati i ohrabriti mlade ljude i organizacije za aktivno sudjelovanje u izradi, implementaciji i praćenju provedbe politika Usmjeravanje i savjetovanje mladih u raznim područjima(obrazovanje, fondovi EU, osnivanje i razvoj poduzetništva...) Poticanje mladih na djelovanje u svim aspektima društvenog života Stvaranje mreže organizacija civilnog društva koje rade na poboljšanju kvalitete življenja mladih Pružanje osnovne infrastrukture za djelovanje organizacija civilnog društva i mladih Još jedan od ciljeva koji bi uvelike pomogao funkcioniranju Centra, ali i svih ostalih obrazovnih institucija, zasigurno su nove tehnologije, odnosno Wi-Fi zone. Tome smo posvetili posebnu temu jer smatramo da su te tehnologije sastavni dio života današnjih mladih ljudi. 3. MLADI POVEZANI SA SVIJETOM – e-Zagreb Nove tehnologije koje olakšavaju svakodnevne obaveze osobito su popularne među mladima. Danas većina građana posjeduje pametne telefone, prijenosna računala, tablete, dlanovnike I mnoge druge vrste tehnologija koje im omogućuju povezanost sa "cijelim" svijetom. Nove tehnologije omogućuju dostupnost ljudi i informacija uvijek i svugdje. Imajući na umu europske primjere, potrebno je da i Grad Zagreb ide u korak s vremenom te mladima i svim drugima omogući bolju dostupnost i povezanost. S obzirom na to da su rezultati provedene ankete pokazali da su centri bežičnog interneta najveća potreba mladih u gradskim četvrtima, Grad Zagreb je potrebno opremiti besplatnom bežičnom pristupnom mrežom, ka projekt bi se provodio u nekoliko faza. Prva faza bežičnih pristupnih mreža omogućila bi se u užem centru Grada Zagreba. U sljedećoj fazi opremila bi se sva mjesta oko fakulteta, studentskih domova, menzi i slično, dok bi u završnoj fazi bila obuhvaćena sva mjesta gdje je značajna koncentracija mladih ljudi. Ovakva mreža uvelike bi olakšala svakodnevni život i podigla standard građana Grada Zagreba. Osim ovog vida informatiziranja Grada Zagreba potrebna je i edukacija mladih osoba željnih znanja na tehničkom području. U tu svrhu potrebno je napraviti kvalitetan prostor gdje bi mladi kroz seminare, radionice i druženje učili o informatičkim područjima. Ovakvo mjesto bi omogućilo mladima nova poznanstva, ideje i stjecanje novih znanja. 2 Sudjelovanje mladih u razvoju politika za mlade, bilten MMH Kako bismo mlade upoznali s administrativnim funkcioniranjem Grada Zagreba potrebno je osmisliti i realizirati mobilnu aplikaciju koja će mladima na jednostavan i intuitivan način dati sve odgovore o Gradu Zagrebu i njegovoj administraciji. Ova aplikacija bila bi od velike pomoći ne samo mladima Grada Zagreba nego i turistima koji bi ju mogli aktivno koristiti na engleskom jeziku. Na sličan način mobilnoj aplikaciji napravila bi se i internet stranica. Razvoj novih tehnologija i bežične mreže mladima će omogućiti aktivnije sudjelovanje u radu institucija Grada Zagreba. E-knjižnica je projekt kojim bi se mladima, učenicima i studentima omogućilo online posudba i čitanje potrebne literature za učenje. Ovaj projekt je potrebno kvalitetno izvesti kako bi se osiguralo preuzimanje s interneta literature i kako bi se napravila baza koja bi se mogla koristiti u elektronskom obliku. 4. SMJERNICE ZA IZRADU KULTURNE POLITIKE MLADIH Kultura mladih jedan je od osnovnih elemenata identiteta mladih i iznimno važno područje njihove afirmacije, komunikacije i stila života. To je zapravo područje kroz koje mladi kritički preispituju tradicionalne kulturne obrasce i naslijeđe kao dio svojega identiteta i stvarajući nove obrasce i estetiku kreiraju prostor za vlastito prepoznavanje i djelovanje. Želja nam je postići kvalitetni održivi razvoj nezavisne urbane kulture mladih i civilnog društva, kvalitetnije uključivanje mladih putem neformalnog obrazovanja , kao i kroz redovne programe različitih radionica i predavanja uključiti mlade u društvene tokove. Slobodno je vrijeme mladih poprilično neorganizirano područje na koje država zanemarivo utječe. Organizirana briga o slobodnom vremenu mladih ostaje na razini nevladinih organizacija, crkvenih zajednica i još uvijek rijetkih aktivnosti tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako bi održao kvalitetni razvoj nezavisne kulture mladih i civilnog društva potrebno je: Okupljati afirmirane stvaraoce u kulturi, udruge koje se bave kulturom mladih ili su na neki način vezanje uz nju i organizacije koje su vezane uz promicanje i poboljšanje civilnog sektora i uključivanje mladih u društvene tokove Poticati mlade na volonterski rad i aktivno sudjelovanje u zajednici Okupljati neafirmirane i afirmirane likovne, književne, glazbene, filmske, multimedijalne i druge stvaraoce Poticati mlade umjetnike na rad i stvaralaštvo (likovne, plesne radionice, modelarstvo itd.) Participacija mladih u sustavu odlučivanja i kreiranja slobodnih aktivnosti je nedostatna i zanemariva. Kada mladi sami iniciraju, oblikuju i počinju provoditi programe osmišljavanja slobodnoga vremena, lokalna samouprava često ne nalazi načina da ih u tome podupre i ne osigurava im prostorne uvjete za rad. Zato se mnoge inicijative i podhvati, suočeni s visokim troškovima pogona, najamnine i sl. postupno komercijaliziraju i time, suprotno osnovnoj ideji, smanjuju dostupnost širem krugu korisnika. Mnogi pokušaji samoorganiziranja mladih i pridonošenja lokalnoj zajednici svojim idejama, nakon početnog razdoblja entuzijazma, propadaju ili se zatomljuju zbog nedostatka financijskih sredstava i prostora za okupljanje, ali i zbog nepovjerenja zajednice. Dinamika promjene u odnosu između države i institucija koje uzdržava, unatoč drugačijim očitovanjima u strategijama kulturnog razvoja, ostaje dinamika partikulariziranih interesa, odnosno poseban društveni i razvojni značaj dobivaju oni nezavisni akteri koji su sposobni iznova artikulirati kulturno djelovanje u terminima socijalne akcije, a socijalno djelovanje u terminima kritičke kulture. Nedostatak prostora za djelovanje jedan je od ključnih problema s kojim se susreću organizacije nezavisne kulture i mladih grada Zagreba. U postojećem stanju problemi se odražavaju kroz: • nedostatnu komunikaciju državnih i lokalnih struktura i mladih ljudi koji kreiraju, osmišljavaju i realiziraju kulturne programe i aktivnosti; • nedostatnu uključenost mladih u procese donošenja odluka o potrebama, strategiji i financiranju programa za kulturu i slobodno vrijeme mladih; • nedostatno razvijene mehanizme društvene afirmacije i promocije mladih talentiranih umjetnika nakon umjetničkih škola i akademija; • nedostatak multifunkcionalnih centara za mlade na lokalnoj razini; • nezainteresiranost mladih za uključivanje u programe i aktivnosti. Rješenje problema: • osnivanje centara za mlade u svim gradskim četvrtima • potaknuti interes mladih dobrim i kvalitetnim informiranjem te njihovom edukacijom o programima i uključivanjem u rad na programima • osiguravanje financijskih sredstava iz proračuna grada Zagreba Osposobljavanje i oprema prostora u kojem će se mladi moći kreativno izražavati, educirati, promovirati i stvarati, najveća su prepreka kvalitetnijem razvoju urbane kulture mladih u gradu Zagrebu. Omogućiti mladima logističku potporu kroz opremanje prostora unaprijedit će njihov izričaj kroz različite radionice koje će se izvoditi u tom prostoru. Od gradskih prostora koji se netransparentno dodjeljuju na korištenje ili su neiskorišteni, dio bi se mogao prenamijeniti u ateljee, izložbene prostore, studijske prostore (filmske i glazbene), koncertni, kazališni ili izložbeni prostor. Idealno bi bilo kada bi se ti prostori nalazili kao dio jednog velikog centra za mlade na području svake gradske četvrti, time bi povećali koheziju i šanse za potencijalnu suradnju na interdisciplinarnim projektima. Veća uključenost i koordinacija gradskih tijela (primjerice Koncertna direkcija grada Zagreba) smanjila bi troškove i povećala mogućnosti organiziranja kulturnih manifestacija. Grad Zagreb treba još više podržavati street art kulturu. To je suvremeni umjetnički izraz koji je popularan u svim metropolama današnjice, koji stvara svoju međunarodnu scenu unutar koje Zagreb treba pronaći svoje mjesto. Grad Zagreb može pridonijeti dodjeljivanjem javnih zidova za murale i druge vrste street art izričaja. Poboljšanjem kulturnog života Zagreba doprinosi se smanjenju potreba mladih za nekreativnim trošenjem vremena koje vrlo često vodi prema stvranju različitih ovisnosti. Potrebno je razvijati vještine kod mladih koje će unaprijediti kvalitetu njihovog života te motivirati mlade da se uključe u kreiranje lokalne politike i rad u lokalnoj zajednici. Potrebno je osigurati uvijete za lokalniu i internacionalniu te interdisciplinarniu suradnji na projektima koji će se provoditi. Kroz takve oblike suradnje razvijati će se nove grupne dinamike, nove kolektivne strategije i nove forme rada u kulturnoj proizvodnji. Studentski domovi koji inače ljeti ne služe svrsi mogli bi se ponuditi mladim turistima, a posebice studentima iz drugih zemalja kao jeftini smještaj. Javne politike za jačanje i razvoj sektora nezavisne urbane kulture neće više biti nametan od strane državnih i gradskih vlasti već će ga stvarati sami mladi svojim interesima i potrebama pri realiziranju projekata. Kao što će se kroz suradnju stvarati urbana kultura, širiti će se njene mogućnosti, jer kulturni kapital više nisu infrastrukture, već suradnje. U početku na neformalno obrazovanje gledamo kao na oblik edukacije u kojima bi mladi usavršavali svoje vještine potrebne za određene interese. Usavršavanjem tih vještina otvaramo mogućnost mladima da kroz bavljenje hobijima uđu u svijet poduzetništva (npr. radionica crtanja stripova, organizacija koncerata, radionice za DJ-e itd.) Specifični ciljevi koje predlažemo su: Razviti bolju infrastrukturu - suradnju urbane kulturne scene Razviti kazališni nezavisni amaterizam Razviti nove glazbene izričaje (studio i vježbaonice, osigurati prostor za nastup mladim i neafirmiranim glazbenicima te ih povezati sa privatnim sektorom) Razviti potencijale za amatersku filmsku kulturu Povezati audio – vizualne aspekte kulture (stvarati multidisciplinarne projekte koji će ukupljati mlade raznih vještina i afiniteta) Razviti neformalnu edukaciju Stvoriti brand centara za mlade- regionalno povezati centre za mlade, multimedijalne centre za mlade i klubove mladih Promovirati mlade neafirmirane umjetnike i pozicionirati ih na kulturnoj sceni (osigurati lako dostupne prostore za stvaranje, legalizirati zidove koji će biti ukrašeni grafitima te izložbene prostore) 5. SPORTSKO REKREACIJSKI SADRŽAJI Danas Zagreb broji 167 713 mladih osoba u dobi od 18 do 35 godina, a uvažavajući činjenicu da je vrijeme krize te da su najveći problemi s kojima se mladi ljudi danas suočavaju nemogućnost rješavanja stambenog pitanja, pronalaska posla pa samim time i loše financijsko stanje, teško je očekivati da će se bavljenje sportom naći na vrhu piramide prioriteta. Tome svakako pridonosi loše stanje sportskih objekata u Gradu Zagrebu kao i manjak sportske infrastrukture. Međutim, ohrabrujuća je činjenica da ipak postoji interes mladih ljudi za sportom, kao i aktivna participacija, a ne samo inercija vlastitog doma, mobitela i računala. TRENUTAČNO STANJE Tijekom provedenog terenskog istraživanja uvidjeli smo potrebu mladih za sportsko rekreacijskim sadržajima, te smo uočili nedostatak istih. Vlastitim istraživanjem uočili smo da u Zagrebu postoji određen broj sportske infrastrukture, ali u derutnom stanju tj. godine neulaganja su pokazatelj da sportska infrastruktura ne ispunjavaj funkciju koju bi trebala imati. Stoga loše stanje sportskih objekata i manjak sportske raznolikosti rezultira nedovoljnom participacijom mladih ljudi. Naglasili bismo da određen broj SRC-a, kao i sportske infrastrukture postoji, no samo postojanje ne znači i da su ona dovoljno funkcionalna, a zbog svoje starosti više nisu dorasla zahtjevima današnjeg sporta. Ne uređena i ne ograđena igrališta bez koševa, golova, obrasla travom, nedostatak rasvjete, manjak zaštitarske službe, dotrajali stolovi za stolni tenis, manjak sanitarnih čvorova, uređenih boćališta, itd. samo su neki od primjera derutnog stanja u kojem se nalazi današnja sportsko-rekreativna infrastruktura u Gradu Zagrebu. Međutim, samo postojanje sportsko- rekreativne infrastrukture i derutnosti iste, nije jedini problem sportskih objekata Grada Zagreba. Mladi ljudi upravo i naglašavaju nedovoljan broj SRC-a, sportskih objekata, rekreativnih pomagala, etc., a primjećuje se i nedostatak istih u svakoj gradskoj četvrti. U današnje vrijeme, u kojem je životni tempo sve ubrzaniji, nepojmljivo je da mladi ljudi u potrazi za rekreacijom moraju izdvojiti više vremena da je pronađu i da dođu do nje, nego u bavljenju samom rekreacijom. Potraga za rekreacijom rezultira i manjim odazivom, kao i manjkom participacije. Slijedom toga nameće se zaključak da sportsku infrastrukturu treba održavati kako bi ista mogla pružiti svoj maksimum lokalnoj zajednici zbog koje je i izgrađena. RJEŠENJA Tijekom zimskog perioda otvoriti građanima vrata dvorana i pojačati informiranje građana o programima “Sport za sve” i “Odmorko”. ● Izgradnja manjih i financijski dostupnijih ili besplatnih sportskih sadržaja u svim kvartovima, npr. mini trim staza, mini jogging staza, biciklistička staza, odbojkaški teren( pješčani ili betonski), itd. ● U gradskim četvrtima u kojima nedostaju veći sportsko rekreacijski sadržaji izgraditi iste kroz javno privatno partnerstvo ili podpomoći povećanjem bužeta Vijeća gradske četvrti ● ● Izraditi plan razvoja i izgradnje sportsko rekreacijske infrastrukture na razini Gradskih četvrti prema njihovim potrebama Povećati broj bazena u Gradu Zagrebu; izgradnja bazena u istočnom dijelu Grada Zagreba i obnoviti postojeće. ● ● Tijekom proljetnog i ljetnog perioda osigurati sportsko rekreativne zanimacije i druženja građana u prirodnim ambijentima poput Sljemena, Maksimira, Cmroka S obzirom na sve gore navedene činjenice možemo istaknuti ono najbitnije. Želja mladih za sportom, kretanjem i rekreacijom svakodnevno je prisutna, a gorući problemi Grada Zagreba leže upravo na nedostatku same sportske infrastrukture koju je potrebno izgraditi ili pak lošem stanju već postojeće koju treba obnoviti i redovno održavati. Potrebe su takve da moramo izraditi plan izgradnje i razvoja sportskih objekata po gradskim četvrtima na temelju stručnih analiza - koje bi sadržavale broj, vrstu i razmještaj postojećih i novih sportskih objekata. Riješimo li ove probleme dovest ćemo Grad Zagreb do razine ostalih metropola gdje je svijest o bavljenju sportom povezana sa zdravim životom i nalazi se u samom vrhu piramide prioriteta mladih ljudi! 6. BICIKLIZAM Ono što bi mi svi htjeli vidjeti je Zagreb prepun bicikala baš kao Amsterdam. Ne samo jer to izgleda romantično, već i zato jer bi to uvlike doprinjelo boljem životu Grada i njegovih građana. Bicikl je najčešće korišteno prijevozno sredstvo u svijetu te se procjenjuje da ih je danas oko 2.000.000.000. Trenutno je u Zagrebu oko 100 km biciklističkih staza, a udio biciklista u prometu jest 8%. Očigledno je da građani Grada Zagreba u sve većoj mjeri koriste bicikl kao prijevozno sredstvo, no postoji nedostatak biciklističkih staza povezanih u smislenu cjelinu. Također, manjak parkirnih mjesta za bicikle kao i njihova nepraktičnost otežavaju vožnju biciklom i ne djeluju motivirajuće na potencijalne nove vozače. Osim zadovoljavajućih staza, za sigurnu i nesmetanu uporabu bicikla potrebna su i odgovarajuća parking mjesta. Budući da je većina parking mjesta u Zagrebu neprimjerena za sigurnu uporabu (npr.“spirale“), krađe bicikala nisu rijetkost. Nadzirani sustav parking mjesta ne postoji kao niti registar bicikala u MUP-u. Prema dostupnim podacima, kako raste promet biciklima u Gradu Zagrebu raste i broj krađa. U 2011. godini evidentirano je 411 krađa bicikala, a 2012. godine čak 801 što je približno stopostotno povećanje. Stoga, smatramo da je ključno: 3 Donošenje gradske strategije razvoja biciklizma koja bi precizno propisala faze razvoja Ustrojiti odsjek za biciklistički promet u sklopu Gradskog ureda za promet Iscrtavanje novih biciklističkih staza i traka na postojećim prometnicama, a prilikom projektiranja novih prometnica, projektirati i nove staze Sistematizirati i povezati biciklističke staze u Gradu Zagrebu u smislenu i povezanu cjelinu Osigurati sigurna parking mjesta za bicikle. U Gradu Zagrebu danas postoji 14 javnih garaža sa 6199 parkirnih mjesta. Prema PRESTO3 Vodiču za strategiju razvoja biciklizma moguće je iz jednog parkirnog mjesta za automobile stvoriti čak 4-6 parkirnih mjesta za bicikle. Potrebno je osigurati adekvatan video nadzor biciklističkog parkirnog sadržaja u sklopu gradskog programa nadziranja prometnica videokamerama. Kada bi se projekti nadziranja biciklističkih parkinga i prometnica spojili ostvarile bi se velike uštede u uvođenju sigurnog biciklističkih parkinga. Uvođenje sustava javnih bicikala http://www.presto-cycling.eu/hr
© Copyright 2024 Paperzz
