Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
TZ Općine Pirovac
„Katastar i atlas turističkih
atrakcija Općine Pirovac“
Bacc.oec. Ivan Gulam, turistički menadžer
Pirovac, ožujak 2010.
1
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
SADRŽAJ :
1.
UVOD ____________________________________________________________ 4
2.
TURIZAM OPĆINE PIROVAC – OBILJEŽJA __________________________ 6
2.1.
3.
4.
Uvod ________________________________________________________________ 6
METODOLOGIJA IZRADE __________________________________________ 9
3.1.
Turistički resursi _____________________________________________________ 9
3.2.
Klasifikacija turističkih resursa ________________________________________ 10
3.3.
Turističke atrakcije __________________________________________________ 14
3.4.
Osnovna kvalifikacija turističkih motiva / aktivnosti _______________________ 17
3.5.
Nedokoličarski turistički motivi / aktivnosti ______________________________ 17
3.6.
Prostorni aspekti turističke destinacije __________________________________ 18
3.7.
Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija____________________ 19
3.8.
Detaljna funkcionalna sistematizacija ___________________________________ 20
KATASTAR OPĆINE PIROVAC _____________________________________ 21
4.1.
Vrste i zadaće dokumentacije o turističkim atrakcijama ____________________ 21
4.2.
Razvojno vrednovanje turističkih atrakcija ______________________________ 24
4.3.
Turistički prihvatni kapacitet __________________________________________ 28
4.4.
Marketinško vrednovanje turističkih atrakcija____________________________ 30
4.5.
Stupanj turističke iskorištenosti i stupanj turističke opremljenosti ___________ 31
4.6.
Održivi razvoj općenito _______________________________________________ 32
4.7.
Razvojno dugoročno planiranje turizma _________________________________ 33
4.8.
Skrb o turističkoj atrakcijskoj osnovi ___________________________________ 35
4.9.
Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija Općine Pirovac_____________ 37
4.9.1.
4.9.2.
4.9.3.
4.9.4.
4.9.5.
4.9.6.
4.9.7.
4.9.8.
4.9.9.
Geološke značajke prostora ___________________________________ 37
Klima_____________________________________________________ 59
Voda _____________________________________________________ 60
Biljni svijet ________________________________________________ 65
Životinjski svijet ____________________________________________ 82
Zaštičena prirodna baština ____________________________________ 92
Zaštičena kulturno – povijesna baština ___________________________ 95
Kultura života i rada ________________________________________ 106
Znamenite osobe i povijesni događaji___________________________ 121
2
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.10.
4.9.11.
4.9.12.
4.9.13.
4.9.14.
Manifestacije ____________________________________________
Kulturne i vjerske ustanove _________________________________
Sportsko – rekreacijske građevine i tereni _____________________
Turističke staze, putovi i ceste ______________________________
Atrakcije zbog atrakcija ___________________________________
123
130
131
133
135
5.
ATLAS TURISTIČKIH ATRAKCIJA OPĆINE PIROVAC _______________ 136
6.
PRILOG ________________________________________________________ 164
6.1.
Detaljna klasifikacija turističkih atrakcija ______________________________ 164
6.2.
Fotografski prilog ___________________________________________________ 180
7.
ZAKLJUČAK ____________________________________________________ 199
8.
POPIS LITERATURE _____________________________________________ 200
3
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
1. UVOD
Turizam kao fenomen drastično se mijenjao kroz povijest. No unatrag nekoliko godina
turizam u Hrvatskoj prolazi kroz brojne promjene. Do sada su se trendovi također mijenjali, no svi
su imali jednu istu karakteristiku, jedan zajednički nazivnik, a to je pasivnost u odmoru koja se
očitovala standardnim posjetima našoj obali. Odmor u hotelima, cjelodnevni posjeti plaži, te
predvečernji odlazak u šetnju i sladoled ili slično su, kad govorimo o trendovima, stvar prošlosti.
Danas je slika turizma i odmora drastično drugačija. Iako potražnja za novim oblikom sun and
sea paketa, koji nudi aktivan i interesantan odmor postoji, javlja se i oblik turizma donedavno
prilično, ironije radi, neatraktivan. Turizam u zaštičenim područjima (kojima obiluje i širi prostor
funkcionalne turističke destinacije Općine Pirovac) se polako, ali sigurno, natječe sa gore
navedenim i može se očekivati da će sa postojećim stopama rasta do 2015. preuzeti primat.
Izrada „Katastra i atlasa turističkih atrakcija Općine Pirovac“ se time nameće kao nužan
dionik budućih promišljanja turizma Općine Pirovac 1. Svakako, turizam je gospodarska grana na
kojoj je moguće temeljiti lokalni gospodarski razvoj ovog područja, a posebice ruralne sredine.
Na taj način Općina potiće ravnomjeran gospodarski razvoj, korištenje prirodnih i kulturno –
povijesnih resursa u turističke svrhe, te stvara pretpostavke za ostanak stanovništva u ruralnim
područjima, naravno, uz bolje uvjete življenja.
Svrha ovog dokumenta je utvrditi i sabrati svu turističku atrakcijsku osnovu koja će pomoći pri
formiranju baze podataka i kreiranju optimalnog turističkog proizvoda Općine i Klastera 2.
„Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac“ postavlja okvir održvog regionalnog
turističkog razvoja Općine uzimajući u obzir postojeće lokalne planove razvoja turizma, Prostorni
plan uređenja Općine, te Županijsku razvojnu strategiju Šibensko - kninske županije 3, ali i
predstavlja komparativnu prednost pred konkurencijom u okruženju koja još uvijek nije sustavno
popisala svoju atrakcijsku osnovu. Dokument je potpora i svim budućim investitorima kojima ad
hoc treba uvid u resursnu osnovu destinacije zbog dugoročnog planiranja vlastitih ciljeva.
U daljnjem tekstu za termin Općina Pirovac koristit će se samo izraz Općina
Detaljan opis i veza navedeni su u “Strategiji razvoja Općine Pirovac 2010. – 2014.”
3
U daljnjem tekstu za termin Šibensko-kninska županija koristit će se samo izraz Županija
1
2
4
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Među ostalim, ovaj dokument treba pomoći ključnim nositeljima turističkog razvoja,
prvenstveno na lokalnoj razini, u izradi lokalnih razvojnih akcijskih planova turizma, marketinških
planova i ostalih dokumenata lokalnog turističkog razvoja. Rezultat toga treba biti učinkovitije
korištenje i upravljanje turističkim potencijalima.
Izrada i funkcionalna upotreba „Katastra i atlasa turističkih atrakcija Općine Pirovac“ je proces koji
traje, to je „živi dokument“, pa je stoga obveza svih provoditelja da ga kontinuirano nadograđuju i
revidiraju.
5
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
2. TURIZAM OPĆINE PIROVAC – OBILJEŽJA 4
U ovom poglavlju dat je pregled dosadašnjih rezultata proteklih turističkih sezona i trenutnog
stanja turističke infrastrukture i prateće suprastrukture.
2.1.
Uvod
Općina Pirovac prostire se na površini od 41 km2, te obuhvaća naselja Pirovac, Kašić i
Putičanje, u kojima živi oko 2.000 stanovnika. Pirovac, općinsko središte, staro je dalmatinsko
naselje smješteno u Pirovačkom zaljevu, a Jadranskom turističkom cestom povezan sa
Šibenikom od kojega je udaljeno 23 km, od Zadra 48 km, Trogira 85 km i Splita 108 km. Njegov
zaljev prirodni je fenomen, 10 km usječen u kamen i mediteransko raslinje.
Mjesto krasi nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Važni spomenici iz tog doba su:
stari bedemi podignuti 1505. godine i crkva Sv. Jurja podignuta 1506. godine, a sagradio ih je
Petar Draganić. Crkva je rekonstruirana u 18. stoljeću u baroknom stilu, gotički sarkofag u kapeli
obitelji Vrančić - Draganić nalazi se na mjesnom groblju s reljefom iz 1447. godine i ostaci
staroga franjevačkog samostana iz 1511. godine na otoku Sv. Stjepana. Na otoku su pronađeni
5
ostaci rimske civilizacije . Nažalost, prije nekoliko godina bili smo svjedoci rušenja dijela zidina
koja je mogla prouzročiti značajniju štetu na kulturno – povijesnoj građi, no te su prijetnje danas
otklonjene, a restaurirana su od daljnjeg propadanja i tzv. „Vrata sela“. Ostala spomenička i druga
kulturno – povijesna baština je dijelom nezaštićena i prepuštena zubu vremena tj. predstavlja
izazov da se stavi u značajniju turističku funkciju.
Zlosela se prvi put spominju 1298. godine u dokumentima pri nastanku šibenske
biskupije, a pripadaju župi Srima istočno od Vodica. Mjesto mijenja ime 1930. godine u Pirovac.
Prigodom proslave 1000-te obljetnice krunidbe hrvatskog Kralja Tomislava, u Pirovcu je podignut
spomenik u obliku piramide, na kome je upisan tekst: “Historičkim imenom Pirovac, za viteštvo
prozvano od Turaka – Zlosela, postavi spomen za vrijeme narodnog kralja Alejsandra i svom
prvom hrvatskom kralju Tomislavu 925 – 1925.” Spomenik je otkriven 1930. godine, kao i ploča
nad „Vratima sela“. Petar Draganić, soprakomit mletačke flote u Šibeniku, potomak stare i
ugledne plemičke porodice, kupio je zemljište na kojem se danas nalazi Pirovac.
4
5
Gulam I. „Strategija razvoja turizma Općine Pirovac 2010. – 2014.“, 6-8 str.
N.N., Pirovac; Povijest, http://www.tz-pirovac.hr/, (22.12.2008.)
6
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Zbog opasnosti od Turaka koje su se pojačavale padom Bosne 1463. godine i učestalih napada,
Draganić nasipava siku (mali otočić uz obalu) na mjestu sadašnje stare jezgre i izgrađuje tvrđavu
s bedemima, crkvu i župni dvor, te kuće za stanovnike koji postaju njegovi koloni. U povijesti su
Turci dva puta osvajali Zlosela, a stanovništvo je bježalo na susjedni otok Murter, da bi ih potom
mletačka vlast naredbom vraćala. Utvrda je kao cjelina funakcionirala sve do turskog napuštanja
Dalmacije, a branili su je osim mještana i mletački vojnici plaćenici, porijeklom Grci.
Unutar zidina, sve do kraja I. svjetskog rata, živjeli su ljudi i stoka da bi se sredinom prošlog
stoljeća stoka izmjestila izvan zidina, a ujedno počela i gradnja stambenih objekata. Tada počinje
novija povijest Pirovca. Kao pobožan čovjek, Draganić je 1510. godine na zapadnoj strani otočića
Sustipanca, kojega su Zloseljani nazivali i Mojstar, izgradio samostan za fratre Trećoredce, koji je
djelovao do francuske okupacije Dalmacije početkom XIX. stoljeća. Na istom otočiću je, prije
samostana Trećoredaca, u ranom srednjem vijeku postojao Benediktinski samostan. O tome, kao
i Zloselima, piše Alberto Fortis u svojoj knjizi „Viaggio in Dalmazia” – „Put po Dalmaciji”.
Legenda o imenu Zlosela kaže da su Pirovčani bili hrabri i lukavi, te odlučni braniti svoje domove,
ali malobrojni u odnosu na turskog osvajača. Zato su u maloj skupini, na čelu s Urem Kapetanom,
kriomice izišli iz utvrde, te iz zasjede ubili turskog časnika. Misleći da ih je mnogo Turci pobjegoše
vičući: „Zlo selo, zli ljudi!“ Po toj legendi postoji i pjesma u desetercu, čiji su početni stihovi: „Viče
vila s vrva Makirine Ustani se Urem Kapetane, Eto na te Turska vojska iđe.”
6
Mjesto Pirovac doduše još uvijek ima brojne prirodne plaže, poneke pjeskovite uvale, a oku se
stalno nudi, u svako doba dana drukčiji, pogled na zanimljiv i neiskorišten otočić Sustipanac, no
to jednostavno nije dovoljno, a jasno je i da ne odgovara na moderne trendove u turizmu. Kao i
cijela Šibensko-kninska županija, Pirovac leži na dlanu dva nacionalna parka: otočkog raja
"Kornati" i kraške ljepotice jedinstvenih slapova "Krke" što činjenično marketinški nije uspio
kapitalizirati u privlačenju većeg broja turista.
Južni krak Pirovačkog zaljeva Makirina prirodno je kupalište s ljekovitim peloidom. Sastavom,
kvalitetom i količinom taj lokalitet ljekovitog mulja nadmašuje sve poznate lokalitete u Hrvatskoj.
Njegova medicinska primjena pretpostavka je pravog turističkog "booma".
Pet kilometara sjevernije nalazi se Vransko jezero, idealno za sportski ribolov i druge
sadržaje. U proteklih nekoliko godina mnogo je truda od strane TZ-a uloženo u stvaranje i
obilježavanje bike staze, no mjerljiviji rezultati u vidu privlačenja tržišne niše i grupa su izostali
(vjerojatno dijelom i zbog činjenice da se bicikli u Općini nigdje ne mogu iznajmiti). Svakako
predstavlja veliki izazov za uključivanje u turističke tokoove destinacije.
6
N.N., http://www.tz-pirovac.hr/hrv/pirovac/povijest.asp?meni=pirovac&podmeni=1, (30.04.2009.)
7
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Smještaj gostima nudi hotel „Miran“, bungalov-naselje u uvali Vrulje te auto-kamp i
pansion „Kleine hexe“. Sasvim je jasno da je, gotovo isključivo, hotelski smještaj preduvjet
daljnjeg razvoja, povećanja potrošnje i produžetka sezone te će Pirovac, ukoliko želi postati
konkurentniji, kroz implementciju Strategije razvoja Općine Pirovac morati pronaći način da
privuče investitore u hotelski smještaj s minimalno četiri zvjezdice. Boravak gostima danas se
uglavnom nudi u privatnim kućama i vilama, apartmanima i privatnim auto-kampovima što je
sastavnica i temelj prihvatnog kapaciteta na području Općine. Svakako, u ovom segmentu
potrebna su kontinuirana ulaganja kako bi se što optimalnije odgovarilo tržišnim zahtjevima i
trendovima.
8
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
3. METODOLOGIJA IZRADE
Ako se resurs definira kao sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi, sukladno
tome se može definirati pojam turistički resursi. Takva vrsta resursa označava sve što se može
održivo iskoristiti u preobrazbi mjesta u atraktivnu turističku destinaciju, stvaranje finalnog
turističkog proizvoda iste i turizma uopće.
3.1.
Turistički resursi
Resursi, opći naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i za ljudsko znanje i sposobnosti kojima
se može koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potreba neposredno u potrošnji ili posredno u
proizvodnji. Sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi.
Resurs označava potencijal na kojima bi se mogao zasnivati razvoj nekog prostora ili djelatnosti.
U kontekstu zaštite okoliša, pod tim se terminom uglavnom misli na prirodna bogatstva osobito na
neobnovljiva prirodna bogatstva.
Turistički resursi, skupni naziv za potencijalne i realne turističke atrakcije, za turističku
infrastrukturu i suprastrukturu, za turističke agencije, turističku organiziranost destinacije,
turističke kadrove i sl.
Turističkim resursima se smatraju sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u
turizmu nekog područja.
Turistička resursna osnova dio je cjelokupne resursne osnove određenog prostora, koja osim
turističke atrakcijske osnove kao temeljnog turističkog resursa, sadrži i ostale izravne turističke
resurse te neizravne turističke resurse.
9
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
3.2.
Klasifikacija turističkih resursa
Oznaka TURISTIČKI RESURSI
grupe
1.
TEMELJNI TURISTIČKI RESURSI
1.1.
Potencijalne i realne turističke atrakcije destinacije
2.
OSTALI IZRAVNI TURISTIČKI RESURSI
2.1
Turističko-ugostiteljske građevine
2.2.
Prateći turistički sadržaji
2.3.
Turistički kadrovi
2.4.
Turističke zone
2.5.
Turistička mjesta
2.6.
Turističke destinacije
2.7.
Turističke agencije
2.8.
Turistička organiziranost
2.9.
Turistička informacije i promidžbeni materijali
2.10.
Sustav turističkog informiranja
2.11.
Turistička educiranost lokalnog stanovništva
2.12
Turistička atraktivnost susjednih destinacija
3.
NEIZRAVNI TURISTIČKI RESURSI
3.1.
Očuvani okoliš
3.2.
Geoprometni položaj
3.3.
Prometna povezanost
3.4.
Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda
3.5.
Kvaliteta prostorne organizacije
3.6.
Oblikovanje objekata, vanjskih uređaja i zelenih površina
3.7.
Mirnodopsko stanje i politička stabilnost
3.8.
Ostali resursi
Osim temeljnih turističkih resursa kao što su potencijalne i realne turističke atrakcije, funkcionalnu
strukturu turističke resursne osnove, čine i ostali izravni turistički resursi kao i neizravni turistički
resursi.
10
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4. Primjeri pojednih vrsta turističkih resursa
(A) TEMELJNI TURISTIČKI RESURSI
1. Potencijalne i realne turističke atrakcije destinacije
Temeljni turistički resursi su potencijalne i realne turističke atrakcije zbog kojih turisti uopće
dolaze na neki lokalitet ili u neki kraj, a bez kojih ne bi ni moglo biti razvoja turizma u tom kraju i
širem prostoru. To je razlog da se temeljni turistički resursi smatraju najbitnijim faktorom turističke
ponude (atraktivni faktor) te im se pri planiranju razvoja turizma i stvaranja turističkog proizvoda
posvećuje osobita pozornost.
(B) OSTALI IZRAVNI TURISTIČKI RESURSI
Osiguravaju uvjete za udoban boravak i odvijanje odgovarajućih aktivnosti turista.
1. i 2. Turističko – ugostiteljski objekti i Prateći turistički sadržaji
Čine grupu sadržaja koji se odnose na usluge smještaja te usluge jela i pića, kao što su
primjerice hoteli, moteli, sobe za iznajmljivanje, turistička naselja, kampovi, marine te restorani,
caffe barovi, pivnice itd.
Sadržaji koji prate smještajne objekte se ne smatraju turističkom atrakcijom kao što su primjerice
sportsko- rekreacijski objekti, zabavni sadržaji i slično.
3. Turistički kadrovi
Turistički kadrovi u turizmu uslužuju ljude koji traže odmor, relaksaciju, zabavu i zadovoljstvo.
Primjerice, ako se u Zagrebu, Opatiji i cijeloj Istri izgrade određeni novi turistički kapaciteti,
problemi s osiguranjem odgovarajuće stručne radne snage biti će minorni.
4. Turističke zone
Turističke zone su zone ili područja koja su u planu namjene površina prostornih ili urbanističkih
planova, određena za turističku namjenu.
U slučaju Hrvatske, te su zone utvrđene u različitim planovima, donesenim u posljednjih 40-tak
godina. Do 1990. u pravilu su se odnosile na komercijalnu izgradnu u društvenom vlasništvu iako
se očekuje legislativno redefiniranje njihova korištenja glede vlasništva, te iako su neke
djelomično protuzakonito izgrađene takve zone imaju veliku važnost za razvoj turizma u
destinaciji u kojoj se nalaze. Turističke zone u Općini Pirovac determinirane su postojećim
Prostornim planom uređenja Općine Pirovac.
11
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
5. Turistička mjesta
Turistička mjesta se takvim proglašavaju na osnovi zakona. Takva mjesta stiču poseban status
koji ih stavlja u izniman položaj prema drugim mjestima, osobito u pogledu pogodnosti za razvoj
turizma.
U Hrvatskoj su od posebne važnosti proglašenja turističkim mjesta iz 1936., jer su tada
proglašavana i razvrstavana na osnovi kvalitativnih kriterija. Današnji sustav proglašavanja
turističkih mjesta u Hrvatskoj temelji se isključivo na kvantitativnim, ekonomističkim kriterijima u
svrhu prikupljanja boravišne pristojbe.
6. Turistička destinacija
Turistička destinacija obuhvaća turističko mjesto s okolnim turističkim funkcionalnim prostorom.
Turističkim destinacijama se smatraju područja svih županija te cijele države. Svako područje
koje će se organizirati kao turistička destinacija i koje će razvit svoj turistički menadžment imati će
veliku prednost za razvoj turizma i nastup na turističkom tržištu.
7. Turističke agencije
Receptivne turističke agencije brinu o plasiranju mjesne turističke ponude na turističko tržište.
One često osiguravaju ili koordiniraju djelovanje turističkih vodiča u destinaciji. Usputno obavljaju
poslove informiranja turista a mogu biti jedan od činitelja za organizaciju destinacijskog
menadžmenta. Na prostoru Općine postoje turistička agencija Tourist bureau Pirovčanka,
Turistička agencija Kosirina i Turistička agencija Makirina turist.
8. Turistička organiziranost turističkog mjesta i destinacije
Turistička organiziranost turističkog mjesta i destinacije, u prvom redu podrazumjeva postojanje
turističke zajednice destinacije i njezino uključivanje u državni sustav turističkih zajednica te u rad
lokalne uprave i samouprave. Taj sustav objedinjuje posebne interese svih turističkih subjekata te
ih artikulira u zajednički i javni interes za razvoj turizma.
9. Turistički promidžbeni materijal
Turistički promidžbeni materijal, kao npr, letci, prospekti, vodiči, razglednice, turističke karte,
video kasete, CD/DVD-i, naljepnice, posebne publikacije kao što su različite monografije,
popularni podaci o destinaciji, te suveniri, skriveni su i u praksi zanemarivani turistički resurs.
Destinacija sa stogodišnjom tradicijom izdavanja spomenutih materijala u velikoj je prednosti u
odnosu na destinaciju koju tek treba promidžbeno razvijati.
12
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
10. Sustav turističkog informiranja
Sustav turističkog informiranja o destinacijima ponekad je još netransparentan. Teško ga je uvijek
izdvojiti iz marketinških kanala komuniciranja pojedinih gospodarskih turističkih subjekata s
turističkim tržištem. Nastupanje turističke destinacije na sajmovima i informiranje putem neta
prepoznatljivi su djelovi sustava turističkog informiranja. Sustav turističkog informiranja na terenu
ne slijedi uvijek turističku razvijenost destinacije ni njezine turističke potencijale. Tu se ubrajaju
„smeđe ploče“ u sustavu prometnih znakova koje obavještavaju vozače o najvažnijim
nacionalnim turističkim atrakcijama, zatim oznake uz ceste i putove te oznake za kretanje u
naseljima, interpretacijske ploče uz turističke atrakcije, informacijski punktovi na graničnim
prijelazima i ostalo. Na razini Općine smeđa signalizacija optimalno je riješena.
11. Turističa (ne)educiranost lokalnog stanovništva
Turistički educirano lokano stanovništvo velika je potpora razvoju turizma u nekom kraju. Dobra
turistička educiranost lokalnog stanovništva nekog mjesta, regije i zemlje treba biti jedan od
ključnih uvjeta za atribut turistički (turističko mjesto, regija, zemlja). Nedostatak visoko
obrazovanih stručnjaka boljka je većine primorskih destinacija.
(C) NEIZRAVNI TURISTIČKI RESURSI
1. Očuvani okoliš
Očuvani okoliš u turističkoj destinaciji bitan je preduvjet razvoja turizma. Garanciju o okolišnoj i
ekološkoj očuvanosti destinacije sve više traži i „reformirani masovni turizam“. Turizam se sve
više širi u ruralni prostor u kojem nije više dominantno more ili skijališta. Prva pretpostavaka za
razvoj turizma u ruralnom prostoru je upravo očuvani okoliš, zdrava klima, pitka voda, čiste
tekućice i stajaćice i slično.
2. Geoprometni položaj
Geoprometni položaj turističkog mjesta i turističke destinacije uvijek se procjenjuje u odnosu
prema određenom turističkom emitivnom području iz kojeg se očekuje dolazak turista.
Vrednovanje geoprometnog pložaja određenog turističkog mjesta ne mjeri se samo u fizičkim
udaljenostima, već vrijeme koje je potrebno za svladavanje razdaljina između turističkog ishodišta
i odredišta, i to glede izbora prijevoznog sredstva.
3. Prometna povezanost
Prometna povezanost s jedne strane, obuhvaća izgrađenost i infrastrukturu, a s druge , brojnost i
kvalitetu održavanja prometnih linija i javni gradski prijevoz.
13
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Dobra prometna povezanost pridonosi punoj valorizaciji geoprometnog položaja svakog
turističkog mjesta.
4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda
Turistička mjesta s razvijenom komunalnom infrastrukturom i objektima drušvenog standarda
imaju veliku prednost za razvoj turizma pred mjestima i krajevima čija je infrastruktura slabije
razvijena. Na razini Općine glavni nedostatak je kvalitetnije rješenje sustava odvodnje.
5. Kvaliteta prostorne organizacije
Kvaliteta prostorne organizacije postojećeg ili potencijalnog turističkog mjesta ili cijele turističke
destinacije, koju čini dobra, sigurna, logična i udobna međusobna povezanost svih bitnih dijelova i
funkcija alternativnim mogućnostima kretanja: pješke, bicikl, auto, javni prijevoz, pridonosi
njihovoj podobnosti za razvoj turizma.
6. Oblikovanje objekata, vanjskih uređaja i zelenih površina
Oblikovanje objekata, vanjskih uređaja i zelenih površina, ali i mjesta kao cjeline stvara „sliku
grada“, odnosno „sliku mjesta“ koja pridonosi „identitetu“ prepoznatljivosti turističkog mjesta i
cijele turističke destinacije. Kontinuiranim uređenjem Općinskog centra očituje se sustavna briga
o tom resursu.
7. Mirnodopsko stanje i politička stabilnost
Mirnodopsko stanje i politička stabilnost osnovica su za razvoj,ali i uvijet za opstanak postojećeg
turizma.
3.3.
Turističke atrakcije
Turističkom atrakcijom najčešće se podrazumijeva ona sastavnica temeljnog turističkog
resursa koja po svojim značajkama (prirodna plaža, otvorena šuma itd.) ili naknadnom
smišljenom intervencijom u svrhu osiguranja njezine turističke pristupačnosti (turistička špilja, ,
lovište, NP, toplice itd.) omogućava njezino turističko korištenje.
Za pobliže objašnjenje, katkad se rabi i termin realna turistička atrakcija. Tendencija je da se
terminom turistička atrakcija obuhvaćaju samo turističke atrakcije kojima je prethodno osigurana
turistička dostupnost, koje su uključene u neki oblik turističke ponude, odnosno koje su
predmet marketinškog planiranja.
14
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
One sastavnice turističke resursne osnove za koji još nije osigurana turistička dostupnost moraju
se nazivati potencijalnim turističkim atrakcijama kako bi se naglasila distinkcija između realnih
i potencijalnih atrakcija.
Atrakcije su više od samog mjesta ili događaja; one su sastavni dio većeg turističkog sustava koji
se sastoji od turista i obilježja.
Tipologije atrakcija znatno se razlikuju ovisno o tome koriste li se za potrebe marketinga ili
planiranja.
Niti jedno mjesto, znamenitost ili događaj nisu atrakcije same po sebi. Postaju atrakcijama tek
kada ih turistički sustav stvori, označi i uzdigne do statusa atrakcije. Jedini bitan zahtjev da neki
objekt postane atrakcija jest njegova povezanost s lokacijom. To razlikuje atrakciju od ostalih
potrošnih dobara. Umjesto da se dobra donose potrošaču, turist mora posjetiti atrakciju da bi je
doživio.
Sustav koji stvara i podržava atrakciju mora imati 3 glavne komponente: objekt ili događaj
lociran u mjestu, turiste ili potrošače te obilježje, sliku koja govori turistima zašto su objekt ili
događaj zanimljivi. Objekti od kojih nastaju atrakcije karakteristični su prirodni i kulturni resursi.
Turizam se može promatrati kao djelatnost koja pretvara te resurse u proizvode.
Sa stajališta turista, ti se proizvodi sastoje od objekata koje treba vidjeti, aktivnosti koje treba
doživjeti i iskustva kojih se treba sjećati.
Atrakcije mogu biti grupirane na jednoj lokaciji ili distribuirane po linearnom ili disperziranom
modelu.
Te različite prostorne strukture važne su za planiranje i upravljanje atrakcijama. Linearna
disperzija zahtijeva kružno putovanje automobilom ili željeznicom, a pristupačnost ima najveću
važnost u planiranju i razvoju. Destinacije u kojima su atrakcije grupirane mogu kombinirati
aktivnosti da bi omogućile raznolikost i potaknule dulji boravak posjetitelja i ponovljeni posjet.
Atrakcije se mogu razvrstati na spoznajne (kognitivne) i opažajne (perceptivne) kategorije,
stupanj obrazovanja, avanturizam i rekreativnost.
Mogu se popisati na temelju njihovih organizacijskih i strukturnih osobina, uključujući izolirane
ili grupirane, urbane ili ruralne, atrakcije malog ili velikog kapaciteta te sezonske ili cjelogodišnje
atrakcije. Spoznajni pristup popisivanju atrakcija primjenjuje se kada je slika destinacije primarne
važnosti za potrebe marketinga. Organizacijski pristup primjenjuje se kada su glavni ciljevi
planiranje zajednice i nadzor razvojnih procesa.
15
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Atrakcija je kvantitativna mjera sposobnosti destinacije ili objekta da privuku turiste. Često se
koristi u kontekstu modela privlačenja, iako analitičar primjenjuju taj pojam i u drugim modelima.
Bez obzira na specifični model, taj se pojam obično javlja kao varijabla u modelu kojom se
objašnjava ili procjenjuje razina posjetitelja.
4 su osnovna pristupa mjerenju atraktivnosti regije: jednostavni egzogeni, složeni egzogeni,
izvedeni egzogeni i izvedeni endogeni pristup.
Jednostavni egzogeni pristup koristi jednu varijablu, kao što je broj hotelskih soba, da bi prikazao
atraktivnost neke destinacije.
Složeni egzogeni pristup spaja dvije ili više opisnih varijabli, kao što je srednja vrijednost
sunčanih sati i srednja temperatura, u jedan kompozitni indeks. Kod obje mjere analitičar mora
izabrati relevantnu varijablu / varijable, a u slučaju složenog egzogenog pristupa mora navesti
kako će se te varijable kombinirati.
Izvedeni egzogeni pristup pristupa durugačije. Ta metoda temelji se na preferencijama posjetitelja
za neku destinaciju otkrivenih uspoređivanjem razine posjećenosti ili istraživanjem i rangiranjem
alternativnih destinacija. Endogeni pristup definira atraktivnost kao statistički procijenjen
koeficijent u modelu procjene posjećenosti.
Budući da se ova knjiga bavi temeljnim turističkim resursima i iz funkcionalnih razloga teži
ravnopravnom terminu u vrednovanju, dokumentiranju, planiranju i zaštiti realnih i potencijalnih
turističkih atrakcija, nameće se zaključak da je potrebno i u struci i u praksi afirmirati naziv
turistička atrakcija za oba slučaja, a da se njihova posebnost naglašava samo kada to kontekst
zahtjeva.
Atrakcija, turistička atrakcija, privlačan element u nekoj turističkoj destinaciji u obliku kulturno –
povijesne baštine, prirodne cjeline ili pojave, priredbe ili događaja koji motivira buduće turiste za
dolazak ili predstavlja okosnicu razvoja turizma u destinaciji.
Razlikuje se od pojma atraktivnosti, koji označava veće prirodne ili društvene cjeline
(kulturne), dok je atrakcija manji dio znamenitosti ili događaj koji ima veliku privlačnu moć za
turiste.
U suvremenim teorijama turistička atrakcija je sustav od tri elementa koji tek u komunikaciji i
međuodnosu koji čine: turisti, znamenitosti i označivač ili marker, dobiva svoju privlačnu snagu.
Ona nastaje izdvajanjem iz mnoštva sličnih; sakralizacijom, ritualnim ponašanjem turista te
ulogom markera kao informacije o njoj.
Turističke se atrakcije dijele na: kulturno – povijesne, manifestacije, priredbe, sportske priredbe,
znamenite ljude, kulturu života i rada stanovništva, gradske (urbane) cjeline, umjetno stvorene
atrakcije (zabavni parkovi, ostaci industrijskih pogona ili naselja itd.)
16
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
3.4.
Osnovna kvalifikacija turističkih motiva / aktivnosti
Turistički motivi i aktivnosti jedan su od stupova cjelokupnog turističkog sustava, a osobito
su važni za strukturno planiranje razvoja turizma.
U svom osnivanju turistički motivi i aktivnosti najuže su povezani s turističkim atrakcijama. Oni
podjednako utječu na profiliranje turističke potražnje i ponude. Zbog toga je potrebno provesti
njihovu kompatibilnu funkcionalnu sistematizaciju.
Treba provesti osnovnu podjelu na motive koji proizlaze iz slobodnog vremena i praznika
(dokoličarski) te na ostale motive (nedokoličarske).
Među motivima posebno se izdvajaju turističke atrakcije s vlastitom podjelom. Međutim, ni tu se
ne nudi konzistentna podjela koja bi se kasnije kogla koristiti u si sistematizaciji turističkih
atrakcija.
Kao jedino sigurno uporište za određivanje, sistematizaciju i vrednovanje turističkih atrakcija valja
kreirati novu osnovnu funkcionalnu klasifikaciju turističkih motiva, koja može odgovarajuće
korespondirati s osnovnom funkcionalnom klasifikacijom turističkih atrakcija.
OSNOVNI TURISTIČKI MOTIVI
•
ODMOR / OPORAVAK
•
SPORTSKA REKREACIJA
•
DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
•
ZADOVOLJSTVO
•
NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
3.5.
Nedokoličarski turistički motivi / aktivnosti
Osnovna podjela na motive: koji proizlaze iz slobodnog vremena i praznika (dokoličarski) te
na ostale motive (nedokoličarske).
Demokratsko osvajanje sve više slobodnog vremena (neradnog) potaknulo je mnoga istraživanja
koja su se bavila načinom njegova provođenja. Utvrđeno je da za provođenje slobodnog vremena
postoje vrlo različite mogućnosti i u pogledu osobnih motiva pojedinca i u pogledu izbora
17
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
raspoloživih aktivnosti, gdje se i potpuna neaktivnost smatra specifičnom dokoličarskom
aktivnošću.
Dokolica(slobodno vrijeme i praznici) su najopsežniji i najbrojniji turistički motivi: rekreacija,
kulturne manifestacije, zdravlje, aktivni (neprofesionalni) sport te ostali motivi tijekom slobodnog
vremena i praznika.
Postoje i druge svrhe turističkih aktivnosti (poslovna i stručna putovanja) s drukčijim motivima:
sastanci, misije, incentive i poslovna putovanje te ostali
turistički motivi kao što su studij, liječenje, tranziti i razno.
Iz statističke definicije turizma:
•
•
A) DOKOLIČARSKI MOTIVI (SLOBODNO VRIJEME)
•
Rekreacija
•
Kulturne manifestacije
•
Zdravlje
•
Neprofesionalni sport
B) NEDOKOLIČARSKI MOTIVI
3.6.
•
Poslovna i slična putovanja
•
Profesionalna edukacija
•
Liječenje
•
Tranzit
•
Razno
Prostorni aspekti turističke destinacije
Turistička destinacija je širi prostor funkcionalne cjeline koji svoj turistički identitet gradi na
konceptu kumulativnih atrakcija koje, zbog doživljaja kojeg omogućuju i s dodatnom turističkom
infrastrukturom, predstavljaju prostor intenzivnog okupljanja turista.
Turistička mjesta treba klasificirati horizontalno te ih odjeliti vertikalno od turističkih gradova i
općina. Mjestom, pa tako i turističkim mjestom, smatra se reprezentativni naseljeni dio naselja, a
ne cjelokupno administrativno područje određenog naselja, čije granice ne moraju uvijek biti u
suglasju s organskim značajkama mjesta.
Funkcionalana klasifikacija turističkih mjesta mora poglavito uzeti u obzir kvalitativne okolišne i
turističke značajke s obzirom da njihova funkcionalna podjela slijedi iz tih značajki:
18
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
•
Lječilišna turistička mjesta (turistička mjesta topličkog karaktera, primorskog
karaktera i planinskog karaktera te ostala lječilišna mjesta)
•
Odmorišna turistička mjesta
•
Sportsko – rekreacijska turistička mjesta
•
Ostala turistička mjesta
Ostaje otvoreno pitanje potencijalnih turističkih mjesta koja posjeduju nevalorizirane turističke
potencijale te ih valja imati u vidu pri izradi prostornih planova, planova razvoja turizma i akcija
zaštite turističke resursne osnove.
3.7.
Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih
atrakcija
Osnovna klasifikacija turističkih atrakcija:
•
•
izravno određuje
•
vrste turističkih atrakcija
•
pripadajuće turističke motive i aktivnosti
•
tematsko grupiranje turističkih atrakcija
izravno omogućuje
•
detaljnu klasifikaciju turističkih atrakcija
•
vođenje katastra i atlasa turističkih atrakcija
•
razvojno i marketinško planiranje turizma
19
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Osnovna funkcionalna klasifikacija potencijalnih i
realnih turističkih atrakcija
Sastavio: E. Kušen
BILJNI SVIJET
5
ŽIVOTINJSKI SVIJET
6
ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA
7
ZAŠTIĆENA KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
8
KULTURA ŽIVOTA I RADA
9
ZNAMENITE OSOBE I POVIJESNI DOGAĐAJI
10
MANIFESTACIJE
11
KULTURNE I VJERSKE USTANOVE
12
PRIRODNA LJEČILIŠTA
13
SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE I TERENI
14
TURISTIČKE STAZE, PUTEVI I CESTE
15
ATRAKCIJE ZBOG ATRAKCIJA
16
TURISTIČKE PARAATRAKCIJE
MATERIJALNE
4
NEMAT.
VODA
MATERIJALNE
3
PRETEŽITO DOKOLIČARSKE
KLIMA
ND*
2
IZVORNE
GEOLOŠKE ZNAČAJKE PROSTORA
DORAĐENE
1
GRUPE ATRAKCIJA
PRIRODNE
OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA
STVORENE
BR.
* NEDOKOLIČARSKE ATRAKCIJE
3.8.
Detaljna funkcionalna sistematizacija 7
U okviru osnovne podjele atrakcija vrši se detaljna sistematizacija. Svaka od osnovnih
atrakcija može se do nasitnijih detalja analizirati i sistematizirati. Upravo zbog toga što je to
materija kojoj su granice daleko, autor knjige Turistička atrakcijska osnova, dr.sc. Eduard Kušen
navodi kako su sljedeći tablični prikazi prilog mogućoj detaljnoj klasifikaciji turističkih atrakcija, no
i kao takvi dobro služe kao pomoćno sredstvo za sistematizaciju atrakcija.
7
Op.a. Tablični prikaz detaljne funkcionalne sistematizacije u prilogu
20
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4. KATASTAR OPĆINE PIROVAC
Sustavno prikupaljanje detaljnih podataka o brojnim i raznovrsnim turističkim atrakcijama
neke destinacije zahtjevan je zadatak zato što o tome gotovo i nema praktičnih iskustava, a
postojeće iznimke odnose se na djelomične evidencije i vrlo pojednostavljenu tipologiju turističkih
atrakcija, kao što je podjela na prirodne i kulturno – povijesne atrakcije ili primarni turistički prostor
i ostali prostor.
4.1.
Vrste i zadaće dokumentacije o turističkim
atrakcijama
Svi podaci o turističkim atrakcijama, kao rezultat njihove identifikacije, evidencije,
sistematizacije i valorizacije, trebali bi postati ključnim djelom odgovarajuće dokumentacije o
turističkim atrakcijama, koja bi stajala na raspolaganju turističkim zajednicama, lokalnoj upravi i
samoupravi, prostornim i drugim razvojnim planerima, statističkim službama, turističkom
gospodarstvu i svima drugima zainteresiranima za razvoj turizma i zaštitu njegova temeljnog
resursa u nekoj turističkoj destinaciji.
Turističkoj zajednici osobito mjesta, općina i gradova, ta bi dokumentacija pružila uvid u
turistički potencijal koji određuje razvoj turizma na području njihove TZ. Na osnovi tako
prezentiranog potencijala, TZ može donositi realne strateške planove razvoja turizma na svom
području, određivati prioritete za njihovu relizaciju i planirati promidžbene akcije.
Lokalna uprava i samouprava samo na osnovi spomenute dokumentacije može utvđivati opseg
i prioritet izgradnje komunalne i lokalne infrastrukture, važne za razvoj turizma, poticati
investiranje i štititi turističke atrakcije od neracionalnog korištenja.
Prostorni i drugi razvojni planeri na ovaj način dobivaju odgovarajuće podatke za
upotpunjavanje dokumentacije o prostoru.
21
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Statističke službe u obradi turističkih podataka sada iskazuju isključivo podatke o broju turista i
broju noćenja, a ne prate broj jednodnevnih posjetitelja niti broj posjetitlja vizitacijskim
atrakcijama, u tome bi im pomoglo odgovarajuće vođena dokumentacija o turističkim atrakcijama.
Turističko gospodarstvo, osobito srednji i mali poduzetnici te obrtnici, mogli bi iz dokumentacije
o turističkim atrakcijama dobiti podatke koji bi ih poticali na odgovarajuće poduzetničke pothvate,
one vezane uz korištenje turističkih atrakcija od regionalne i lokalne važnosti.
Vođenje dokumentacije o turističkim atrakcijama mora zadovoljiti neke opće priznate norme o
vođenju dokumentacija, kao što su:
•
Identifikacija
•
Evidencija
•
Sistematizacija
•
Vrednovanje
•
Sustav vođenja
•
Davanje podatka na korištenje
Identifikacija turističkih atrakcija na terenu je moguća samo pod uvijetom da je prethodno
prihvaćena njihova definicija. Turističke atrakcije su temeljni turistički resurs svake turističke
destinacije, koji određuje i uvjetuje turističku ponudu te destinacije kao i mogućnosti razvoja
turizma uopće. Njihova bit određena je turističkim potrebama, motivima i aktivnostima. Sve
turističke atrakcije snažno su prostorno obilježene, bez obzira jesu li same ili dio prostora ili je
samo njihova pojavnost strogo prostorno određena.
Za praktičnu primjenu identifikacije turističkih atrakcija, navedena teoretska postavka prevedena
je u operativni instrument : Detaljna klasifikacija turističkih atrakcija.
Evidencija turističkih atrakcija slijedinakon identifikacije, a obuhvaća upis dostupnih podataka o
kokretnoj turističkoj atrakciji. Vrste podataka određene su osobito potrebama razvojnog i
marketinškog vrednovanja destinacija. To su:
•
Vrsta
•
Ime / naziv
•
Kratak opis
•
Lokacija
•
Sezonalnost
•
Širi sustav atrakcija
•
Turistička pristupačnost
22
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Sistematizacija turističkih atrakcija slijedi nakon njihove početne evidencije. Osnove za
sistematizaciju nalaze se u tablici Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija
Te u odjeljcima 4.1. do 4.16 priloga detaljnoj klasifikaciji.
Vrednovanje (razvojmo i marketinško) turističkih atrakcija opsežan je posao koji ćče za
pojedine sastavnice katkad trajati i dulje vrijeme. To je aktivnost analize i prikupljanja dodatnih
podataka za određivanje :
•
Kategorije
•
Sezonalnosti
•
Boravišno – izletničkih značajki
•
Prihvatnog kapaciteta
•
Pripadnosti širem sustavu atrakcija
•
Stupnju turističkog korištenja
•
Približnog iznosa apsolutne vrijednosti
Nakon evidencije i valorizacije može se ustrojiti sustav vođenja i davanja podataka o turističkim
aktivnostima i atrakcijama na korištenje, koji je ključni dio ovog dijela, a sadrži:
•
Katastar
•
Atlas
•
Službu vođenja
KATASTAR
Katastar turističkih atrakcija pisani je prikaz sustavno organiziranih podataka. Riječ je o knjizi u
kojoj su turističke atrakcije, s pripadajućum podacima,poredane po vrstama i podvrstama.
Podaci o pojedinoj atrakciji upisuju se u slijedeće stupce:
1. redni broj
2. šifra
3. vrsta i podvrsta
4. naziv atrakcije
5. kratak funkcionalni opis
6. lokacija
7. kategorija
8. sezonalnost
9. boravišno – izletničkih značajke
10. prihvatni kapacitet
11. širi sustav atrakcija
23
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
12. turistička dostupnost
13. stupanj turističkog korištenja
14. nadnevci upisa ili dopune podataka
U stupac 12 unosi se struktura turističke dostupnosti s raspoloživim podacima o:
•
fizičkoj i javnoj dostupnosti
•
obilježenosti pristupa
•
mogućnostima uporabe i razgledavanja
•
informacijskom punktu
•
tiskanim informacijama
•
eventualnoj specifičnoj opremi
Takav katastar u kojem se vode podaci o svakoj turističkoj atrakciji osnovne turističke destinacije,
osnovni je pregled podataka o temenjnom turističkom resursu. Na razini županije i na razini
države podaci će se reducirati na turističke atrakcije primjerene njihovoj kategoriji.
SLUŽBA VOĐENJA
Katastar ili atlas trebali bi se čuvati, održavati te podaci iz njih davati na korištenje u okviru javne
službe, Turističke zajednice Općine koja bi mogla osigurati unaprijed proklamiranu zadaću.
Računalno vođenje dokumentacije pruža sasvim nove mogućnosti što zahtijeva i druga tehnička
rješenja, iako je jasno da ekonomska isplativost takvog projekta leži jedino u izradi informacijskog
sustava koji bi sadržavao atrakcijsko-resursnu osnovu šireg područja od same Općine.
4.2.
Razvojno vrednovanje turističkih atrakcija
Razvojno vrednovanje turističke atrakcijske osnove obuhvaća cjelokupno turističko
vrednovanje svake pojedine potencijalne i realne turističke atrakcije na području određene
tursističke destinacije, ili njezinoga dijela, u svrhu planiranja dugoročnog razvoja turizma, te
zaštite cjelokupne resursne atrakcijske osnove dotičnog područja.
Za razvojno vrednovanje nije dovoljno sistematizirati samo turističke atrakcije prema osnovnoj
funkcionalnoj podjeli, pa niti prema detaljnoj. Osim sistematizacije svakoj od atrakcija potrebno je
pridružiti i niz drugih podataka o njihovim osnovnim turističkim značajkama, bez kojih je njihovo
turističko vrednovanje nemoguće.
24
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Prihvatni kapacitet prostora i sezonalnost neke atrakcije, nisu dovoljni za potpuno vrednovanje
atrakcija. Za vrednovanje turističkih atrakcija potrebno je osigurati mnogo veći izbor podataka:
•
Toponim, drugo ime ili radni naziv
•
Lokacijsko (geografsko) određenje
•
Vrsta atrakcije i pripadajuća šifra
•
Kratak funkcionalni opis
•
Kategorija
•
Sezonalnost
•
Boravišno-izletničke značajke
•
Prihvatni kapacitet prostora
•
Širi sustav atrakcija
1. Toponim, drugo ime ili radni naziv
-osnovni referentni podatak o svakoj potencijalnoj i realnoj turističkoj atrakciji, a preko nje i o
cjelokupnoj turističkoj atrakcijskoj osnovi. U pravilu, valja uzimati poznate postojeće nazive, kao
npr. Cerovačke pećine, rijeka Kupa i slično a tek iznimno kada ih nema, pozorno davati nove
nazive.
2. Lokacijsko (geografsko) određenje
-sadrži nedvosmislenu informaciju o položaju atrakcije u prostoru, kao što su :
•
Geografska širina i dužina
•
Područje teritorijalne jedinice (samostalno naselje, općina, grad ili županija)
•
Veza s markantnim topografskim odrednicama
•
Dužina i smjer pružanja, ako je linearnih značajki
•
Površina, ako je veće površine
3.Vrsta turističke atrakcije i pripadajuća šifra
•
određena je osnovnom funkcionalnom podjelom turističkih atrakcija i detaljnom
klasifikacijom turističkih atrakcija. (vrste, podvrste)
25
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4. Kratak funkcionalni opis
•
sadrži konkretne turističke značajke atrakcije bitne za prepoznavanje, a nisu taksativno
navedene u osnovnim turističkim značajkama atrakcije.
5. Kategorija turističke atrakcije
•
trebala bi iskazati intenzitet snage njezine privlačnosti koja se najjednostavnije može
iskazati uobičajenom ljestvicom stupnjevanja njezine važnosti:
•
Međunarodna (M)
•
Nacionalna (N)
•
Regionalna (R)
•
Lokalna (L)
6. Sezonalnost privlačnosti pojedine atrakcije
•
iskazuje se duljinom njezina trajanja u jednoj godini.
(A) CJELOGODIŠNJA SEZONA- 12 mjeseci
(B) PREDSEZONA, SEZONA I POSEZONA- ukupno 8-10 mjeseci
(C) PREDSEZONA, SEZONA I POSEZONA- ukupno 6-7 mjeseci
(D) PREDSEZONA, SEZONA I POSEZONA- ukupno 5-6 mjeseci
(E) SEZONA DO 3 MJESECA
Sezonalnost može biti okarakterizirana i ovako:
(J) JEDNOSEZONSKA (jedno godišnje doba)
(V) VIŠESEZONSKA (proljeće/jesen i sl.)
7. Boravišno-izletničke značajke turističkih atrakcija
-s obzirom na vrstu turističke privlačnosti atrakcije, mogu gosta zadržati kratko vrijeme (do jedan
dan-jednodnevne posjetitelje, izletnike) ili duže
vrijeme (više dana-turiste), a mogu biti i
zanimljive objema vrstama posjetitelja.
26
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
•
Boravišne (b)
•
Pretežno boravišne (pb)
•
Boravišno-izletničke (bi)
•
Pretežito izletničke (pi)
•
Izletničke (i)
ATRAKCIJE
8. Prihvatni kapacitet prostora (carrying capacity) turističke atrakcije
-
može se izračunati i iskazati na različite načine, kao :
•
Fizički kapacitet
•
Ekološki kapacitet
•
Infrastrukturni kapacitet
•
Socio-kulturni kapacitet
•
Kapacitet glede turističkog doživljaja
Može biti i prag tolerancije lokalnog pučanstva ili turista i dr.
U većini slučajeva najvažnije je utvrditi fizički kapacitet (najveći prihvatni kapacitet) i kapacitet
utemeljen na kvaliteti turističkog doživljaja ( najmanji prihvatni kapacitet).
Uz to za svaku atrakciju potrebno je izračunati dvije vrijednosti. Najveći broj istodobnih posjetitelja
i najveći broj posjetitelja tijekom cijelog dana (24 sata).
Za orijentaciju dovoljno je iskazati samo fizički kapacitet i razvrstati prema njemu turističke
atrakcije kako slijedi:
•
Vrlo veliki kapacitet ( više od 5000 posjetitelja istodobno ili više od 10 000 tijekom
cijelog dana)
•
Veliki kapacitet ( između 1000 i 5000 posjetitelja istodobno ili između 4000 i 10000
tijekom cijelog dana)
•
Srednji kapacitet ( između 200 i 1000 posjetitelja istodobno ili 1000 do 4000 tijekom
dana)
•
Mali kapacitet (između 50 i 200 posjetitelja istodobno ili 300 do 1000 tijekom cijelog
dana)
•
Vrlo mali kapacitet (manje od 50 posjetitelja istodobno ili manje od 300 tijekom dana)
27
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
9. Pripadnost širem sustavu atrakcija
•
ima sinergijsko djelovanje na njihovu važnost, što također treba evidentirati i koristiti pri
planiranju razvoja turizma u destinaciji (primjerice Dvorac u Hrvatskom zagorju-Dvorci i
perivoji Hrvatskog zagorja).
4.3.
Turistički prihvatni kapacitet
Od kraja šezedesetih (Regionalni prostorni plan „Južni Jadran“) planiranje prihvatnih kapaciteta
(carrying capacity), vrlo je značajan instrument prostornog planiranja, osobito u djelovima
koji se odnose na turizam. S obzirom na atraktivnost i vrstu atrakcije, na kojima se tada
zasnivala ponuda, ključni dio prostornih planova bila je procjena prihvatnog kapaciteta
morskih plaža.
Prije se smatralo da je prihvatni kapacitet jedini ograničavajući faktor razvoja turizma, dugoročno
gledano. Smatralo se da su turiti dolazili iskljućivo zbog atrakcije, a smještaj i ostale aktivnosti
mogli su naći na bilo kojem drugom mjestu.
Prihvatni kapacitet plaža, izračunavao se kao fizički. Na način, da minimalni standardni prostor za
jednog kupača i prolaze stavimo u omjer sa ukupnom površinom, tako dobijemo primarni
kapacitet plaže. No, zamjerka ovom principu je ta, što nikad nije 100 % svih turista na plaži
istodobno. Time se dimenzije prihvatnog kapaciteta povećavaju se za „faktor istodobnosti“
(koliko ih nije na plaži, npr. 30%-faktor je 1,3).
Razvojem turizma u objektima i područjima zaštićene prirodne i kulturne baštine, a kasnije i
pojavom „novog turizma“, i drugdje, fizički prihvatni kapaciteti postaju apsolutno nedostatni za
optimalnu procjenu prihvatnog kapaciteta neke destinacije ili lokacije.
Lavery (1971) dijeli prihvatni kapacitet na tri vrste:
•
Fizički kapacitet (physical capacity)
•
Ekološki kapacitet (ecological capacity)
•
Okolišni kapacitet (environmental capacity)
28
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Fizički kapacitet (physical capacity)
•
svaki prostor ima ograničenu površinu na kojoj se istodobno može smjestiti
ograničen broj ljudi i subjekata. To je teorijska granica, jer se u praksi ovaj kapacitet
nikad ne popunjava. Za izračun fizičkog kapaciteta određuju se standardi potrebnog
prostora po posjetitelju, ovisno o atrakciji, kakvi su uobičajeni u masovnom turizmu
Ekološki kapacitet (ecological capacity)
-podrazumijeva maksimalan stupanj turističkog korištenja prostora, a da pri tome ne dođe
do ekološke degradacije (poremećaja ekološke ravnoteže). Stupanj mogućih promjena, s jedne
strane, ovisi o broju turista, njihovim aktivnostima i pripadajućim objektima, a s druge
strane, o značajkama i osjetljivosti prostora, tj. o geološkim činiteljima, reljefu, tlu, biljnom
pokrivaču itd. Prag ekološkog kapaciteta viši je od praga fizičkog.
Okolišni kapacitet (environmental capacity)
-maksimalan je stupanj korištenja prostora u smislu broja turista, aktivnosti i objekata koji
se u njemu mogu nalaziti istodobno, a da korisnici tj. turisti ne osjete da im kvaliteta doživljaja
opada niti da gubi prvotnu privlačnost u njihovim očima. To je najapstraktniji koncept, s
obzirom da varira od osobe do osobe i da je teško mjerljiv. U pravilu nadmašuje pragove drugih
vrsta kapciteta.
„Prostorni razvoj turizma određene regije i mjesta se mora ograničiti okvirima prihvatnog
kapaciteta.“
Razvoj turizma ne smije prekoračiti određene pragove:
•
Ekološki prag ili prag tolerancije ekosustava
•
Prag infrastrukturnog kapaciteta (određen kapacitetom infratstrukture)
•
Prag tolerancije stanovništva (granica je iznad koje lokalno stanovništvo traži
zaustavljanje daljneg razvoja turizma)
•
Prag tolerancije turista (javlja se kad dođe do zakrčenja, banalizacije i degradacije
prostora i na osnovi toga dolazi do stagnacije te pada turističkog prometa)
29
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.4.
Marketinško vrednovanje turističkih atrakcija
Na tržištu se mogu samo nuditi one atrakcije koje su na terenu turistički dostupne. Za
operativna marketinška promišljanja, za kratkoročne, a iznimno i srednjoročne marketinške
akcije, te za programe rada turističkih zajednica, marketinškom atrakcijskom osnovom mogu
se smatrati samo one atrakcije koje su već dostupne turistima ili će to postati do početka
iduće sezone. Zbog toga je prijekopotrebno izvršiti i posebnu marketinšku valorizaciju
turističke atrakcijske osnove.
Turistička dostupnost atrakcije
Bitan preduvjet da će se potencijalna turistička atrakcija pretvoriti u realnu je osiguranje njene
standardne turističke dostupnosti. To znači da treba stvoriti fizički i javni pristup, da ga treba
obilježiti na prikladan način, da treba stvoriri uvjete za korištenje turističke atrakcije ili
njezino razgledavanje, da treba osigurati informacijski punkt, tiskane informacije i
specifičnu opremu.
Fizička dostupnost
•
atrakciji smatrat će se osiguranom samo ako se do nje, od sustava javnih prometnica,
može sigurno stići automobilom, brodom ili pješice.
Javna (pravna) dostupnost
•
atrakciji smatrat će se osiguranom samo ako je i sama atrakcija javnog karaktera i ako su
prilazi do nje javni ili imaju pravno regulirani status turističke služnosti.
Obilježene pristupne ceste, putovi, staze i lučice...
•
moraju nedvosmisleno voditi turiste do atrakcije. Jedan se odnosi na javne ceste, a drugi
na obilježavanje odvojaka od sustava javnih prometnica, putova i staza, posebnim
znacima i pločama.
30
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Uporaba ili razgledavanje
•
turističke atrakcije bitan je razlog dolazaka turista. Njima se mora omogućiti uporaba i
obilazak/razgledavanje atrakcije uz naznaku režima korištenja: radno vrijeme, s naplatom
ili bez naplate ulaznica, potreba tur. vođenja ili sobodno kretanje.
Informacijski punkt
•
obavijesna točka uz svaku atrakciju svojom veličinom i sadržajem mora odgovarati vrsti,
sadržaju i značenju konkretne atrakcije. Kod značajnijih i većih atrakcija to je samostalna
građevina (prijemni sklop sa više prostorija), a kod manjih i interpretacijska ploča s
osnovnim značajkama.
Tiskane informacije o atrakciji
•
nužne su za prethodnu pripremu i uporabu ili razgledavanje atrakcije. To su prospekti,,
vodiči, monografije, karte i sl. Bitne informacije su naziv atrakcije, geogafsko određenje,
kratak opis i značajke, pregled turističkih programa, moguć vrijeme obilaska...
Specifična oprema
•
potrebna je za obilazak pojedinih atrakcija, poput elektične rasvjete i uređenih staza,
mostića za razgledavanje, ograđenih vidikovaca i sl.
Standardna turistička dostupnost tek je dio cjelokupne turističke dostupnosti atrakcije ili
destinacije koju treba posebno marketinški osmisliti.
4.5.
Stupanj turističke iskorištenosti i stupanj turističke
opremljenosti
Svakom marketinškom vrednovanju treba prethoditi razvojno vrednovanje, koje će dati sve
potrebne podatke, osim stupnja turističke iskorištenosti i stupnja turističke opremljenosti.
Za marketinško vrednovanje mogu se koristiti samo realne atrakcije.
31
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Preuzeta iz razvojnog vrednovanja ili procijenjena ( ako ono nije izvršeno) kategorija atrakcije,
jedan je od dva osnovna pokazatelja njezinog marketinškog vrednovanja.
Stupanj turističke opremljenosti iskorištenosti drugi je pokazatelj ukupnog prihvatnog kapaciteta ili
potencijala atrakcije. Taj se stupanj izražava postotkom iskorištenosti.
I
(međunarodna)
II
(nacionalna)
III
(regionalna)
IV
(lokalna)
A
B
C
0
00
(100%)
(66%)
(33%)
(blizu)
(daleko)
I/A
I/B
I/C
I/0
I/00
II/A
II/B
II/C
II/0
II/00
III/A
III/B
III/C
III/0
III/00
IV/A
IV/B
IV/C
IV/0
IV/00
Stupanj turističke opremljenosti
-procijenjena
je
mješavina
(„Miks“) standardne
turističke
dostupnosti i stupnja
iskorištenosti atrakcije, sveden na tri grube vrijednosti 100%, 66%, 33 %. Preostala četvrta
vrijednost , podjeljena je na dva dijela, 0( turistička dostupnost se može osigurati do sljedeće
sezone) i 00 ( turistička dostupnost se ne može osigurati do sljedeće sezone, potrebni veći
pothvati i ulaganja).
Marketinško vrednovanje na lokalnoj razini obuhvaća sve četiri kategorije atrakcija s podrobnijom
analizom standardne turističke dostupnosti i stupnja korištenja pristupnog kapaciteta
svake pojedine atrakcije.
4.6.
Održivi razvoj općenito
1974. objavljena je Deklaracija o razvoju čovječanstva i zaštiti čovjekova okoliša, u kojoj je
sadržan koncept sustainable development (održivi razvoj). Taj se koncept razvio do prave
strategije za rješavanje nesklada između čovjeka i prirode.
32
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
ČOVJEKOV RAZVOJ JE ODRŽIV AKO SE PRIRODNI EKOSUSTAVI KORISTE KAO RESURSI
RASTA PROIZVODNJE I POTROŠNJE, ALI SE SLJEDEĆIM GENERACIJAMA OSTAVLJAJU
NEUMANJENE KAKVOĆE I ISKORISTIVOSTI.
Ovaj kocept potpuno je prevladao 1987. nakon objavljivanja izvještaja Our common future, koji je
usvojen kao strateški dokument.
Koncept se rasčlanjuje na:
•
Ekološka
•
Ekonomska
•
Društvena
•
Tehnološka
ODRŽIVOST
Uz očuvanje raznolikosti i iskoristivosti ekosustava, proizvodnja mora biti takva da se vrati kapital,
da se ne remete odnosi u društvenoj zajednici i da se ne opterećuje okoliš.
Javlja se novi, odgovorniji i sofisticiraniji odnos prema korištenju svakog reursa. Poglavito se
to odnosi na racionalno postupanje sa sirovinama. Velika važnost danas svih politika i akcija
Europske unije posvećuje se upravljanju resursima.
4.7.
Razvojno dugoročno planiranje turizma
Načela ( dvije bitne sastavnice)
•
Planiranje destinacijskog turističkog proizvoda na osnovi prioriteta utvrđenih
istraživanjem turističke atrakcijske osnove
•
Kritična masa koja pretvara vizitacijsku destinaciju u satcionarnu
Prioritet istraživanja atrakcijske osnove
Razvojno planiranje temelji se na proceduri koja proizlazi iz načela da je razvoj turizma
određene destinacije poglavito obilježen traganjem za takvim potencijalnim turističkim
33
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
proizvodom, kakvog predodređuju raspoložive potencijalne i realne atrakcije. A tržište će
odrediti onaj dio potencijalnog proizvoda koji će postati realan.
Na putu od identifikacije cjelokupne resursne osnove do stvaranja samog turističkog proizvoda
ima nekoliko ključnih faza koje se odnose na planiranje korištenja atrakcija određene destinacije
ili nejzinog dijela. To su:
•
Inventarizacija i sistematizacija turističke atrakcijske osnove
•
Razvojno vrednovanje turističkih atrakcija
•
Atrakcijsko vrednovanje turističke destinacije
•
Popis mogućnosti
•
Ciljana marketinška analiza
•
Definiranje destinacijskog proizvoda
Model „vijenca“ i model „ruže“
Pri stvaranju koncepta prostorne organizacije korištenja atrakcija valja voditi računa o pojavi
kritične mase vizitacijskih atrakcija, kada kvantiteta prelazi u novu kvalitetu, tj. kada sustav
posjećivanja traži izgradnju smještajnih kapaciteta, iako su sve atrakcije vizitacijskih (posjetničkih)
značajki. Zbog toga je potrebno provesti analizu posjećivanja. To je moguće učiniti na sljedeća
dva načina.
Model „vijenca“
•
predviđa više lokaliteta s manjim smještajnim kapacitetima
Model „ruže“
•
predviđa lokalitet sa značajnim smještajnim kapacitetom
Planiranje, nakon što je izrađena atrakcijska sinteza, ima dvije završne faze s dva ključna
sadržaja:
•
Koncept turističke prostorne organizacije
•
Razvojni turistički plan
34
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Koncept turističke prostorne organizacije
•
u sebi sadrži usklađivanje temeljnih turističkih resursa s drugim izravnim i neizravnim
resursima
Razvojni turistički plan
•
sadži i usklađivanje koncepta sa svim drugim korisnicima prostora, interesima ostalog
gospodarstva, interesima lokalnog stanovništva, stavovima lokalne uprave i samouprave.
Dva aspekta u stvaranju koncepta turističke prostorne organizacije:
•
Racionalni (mehaničko komponiranje)
•
Intuitivni (iskustvo, poznavanje stanja)
4.8.
Skrb o turističkoj atrakcijskoj osnovi
Važna je pravna regulativa, potrebna je pri donošenju turističkih propisa , kako bi se štitili opći
interesi turističkog gospodarstva pri korištenju javnih dobara.
Ipak, za pretežiti dio tradicijskih djelatnosti, postoje posebni zakoni, kojima se štiti i regulira
njihovo pravo na upravljanje i gospodarenje odgovarajućim resursima, kao što su:
•
Propisi o vodama
•
Propisi o rudarstvu i rudnom bogatstvu
•
Propisi o šumama i šumskom zemljištu
•
Propisi o poljoprivrednom zemljištu
•
Propisi o lovu i sportskom ribolovu
•
Propisi o korištenju mora i pomorskog dobra
•
Propisi o zaštiti prirode
•
Propisi o zaštiti kulturnog dobra
35
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
•
Propisi o elektroprivredi
•
Propisi o vodoprivredi
•
Propisi o javnim cestama
•
Propisi o željeznicama
Važeći propisi ne zabranjuju paralelno turističko korištenje većine resursa, ali nisu ni poticajni,
zbog slabog poznavanja ekonomike turizma. DJELUJU OGRANIČAVAJUĆE NA KORIŠTENJE U
TURISTIČKE SVRHE. Turizam je nekad zainteresiraniji za očuvanje nekog dobra, nego njegov
proklamirani korisnik.
Prostorni planovi dobar su su instrument za ublažavanje neravnopravnog položaja turizma.
Planom namjene površina, režima korištenja i provedbenim odredbama plana dolazilo se do
zadovoljavajućih rješenja. No, ostaje problem za slučajeve bez ili mimo prostornog plana, a za to
je jedino zadovoljavajuće rješenje donošenje posebnih propisa o turističkim atrakcijama, kao
podzakonitih akata utemeljenih na Zakonu o turizmu.
Ugroženost atrakcija
Za potrebe zaštite potencijalnih i realnih turističkih atrakcija potrebno je najprije utvrditi sve ono
što bi moglo ugroziti njihovu kvalitetu i integritet. Mogu biti uništene ili degradirane od:
•
Neturističkih djelatnosti (kao vlastiti ili tuđi resurs)
•
Turističkog gospodarstva ( kao resurs iste vrste turizma i resurs druge vrste turizma)
36
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.
Identifikacija i klasifikacija turističkih atrakcija Općine
Pirovac
4.9.1. Geološke značajke prostora
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
1.
1.1.1.
gorje
Makirina
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
2.
1.1.1.
gorje
Tuštica
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
Uređena makadamska staza do vidikovca odakle se pruža
pogled na pirovački zaljev, PP Vransko jezero i okolna
mjesta. Pretpostavlja potencijal za širu upotrebu uz
kombinaciju sa paraglajdingom i zmajarenjem. Pozicija
najboljeg priobalnog vidika na sam Pirovac, visoka 113
metara.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja istodobno
Pirovac
Turistički dostupna, postoji makadamska cesta do vrha, a
prisutna je i u informativnim materijalima turističke
zajednice Općine
Brdo obraslo makijom i raslinjem, potencijalno zanimljiv
vidikovac i točka za rekreativno planinarenje.
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja istodobno
Pirovac
Dostupna u podnožju asfaltiranom cestom, turistički
atraktivna za planinare rekreativce i one željne
nezahtjevnog penjanja.
37
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
3.
1.1.1.
gorje
Plišivica
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Dostupna u podnožju makadamskom
cestom, turistički atraktivna za planinare
rekreativce i one željne nezahtjevnog
penjanja.
0%
23. 03. 2010.
4.
1.1.1.
gorje
Kozarica
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
38
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
5.
1.1.1.
gorje
Umac
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
6.
1.1.1.
gorje
Kosa
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
39
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
7.
1.1.1.
gorje
Stadin
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
8.
1.1.1.
gorje
Turutnjak
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
40
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
9.
1.1.1.
gorje
M. Rnjevac
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
10.
1.1.1.
gorje
Vrani vrh
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
41
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
11.
1.1.1.
gorje
Zibonoga
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Dostupna u podnožju makadamskom
cestom, turistički atraktivna za planinare
rekreativce i one željne nezahtjevnog
penjanja.
0%
23. 03. 2010.
12.
1.1.1.
gorje
Ljubovnik
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
42
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
13.
1.1.1.
gorje
Kaštelina
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno-izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Kašić / Pirovac
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Vrh sa arheološki potencijalno zanimljivom
utvrdom. Pogled na Otok Murter, NP Kornati i, PP
Vransko jezero, PP Velebit i plato u nizini.
Dostupna u podnožju asfaltiranom cestom,
turistički atraktivna za planinare rekreativce i one
željne nezahtjevnog penjanja.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
14.
1.2.
otok
Otok Sv. Stjepana „Sustipanac“ ili
„Mojster“
Smješten u pirovačkom zaljevu, na njemu
su pronađeni ostaci iz vremena rimskog
imperija i vidljive su i ruševine
franjevačkog samostana iz 1511 (napušten
1807.)
Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Turistički dostupan svim vrstama
pomorskih prijevoznih sredstava.
33%
23. 03. 2010.
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
43
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
15.
1.3.
Krš
Polja
Polja smještena u zaleđu Pirovca različite
kvalitete. Predstavljaju osnovu razvoja
zelene proizvodnje i razvoja agroturizma.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Veliki kapacitet – 1000 – 5000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Turistički dostupno gotovo svim cestovnim
prijevoznim sredstvima.
0%
23. 03. 2010.
16.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Crni krug
Uvala u funkciji pristaništa za manje
brodice i plaža područnim vlasnicima
kuća/vikendica.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dobra dostupnost iz više pravaca
33%
23. 03. 2010.
44
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
17.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Stinica
Uvala u funkciji pristaništa za manje
brodice i plaža područnim vlasnicima
kuća/vikendica.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dobra dostupnost
33%
23. 03. 2010.
18.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Vrulje – Plaža „Lolić“
Centralna pirovačka plaža, opremljena
ugostiteljskim objektima, sanitarnim
čvorom i ostalim zabavnim sadržajima.
Nositeljica Plave zastave za kvalitetu.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Veliki kapacitet – 1000 – 5000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalna turistička dostupnost
66%
23. 03. 2010.
45
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
19.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Vrulje – Plaža „Rt“
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Uvala u funkciji pristaništa za manje brodice i plaža
područnim vlasnicima kuća/vikendica. U skorije
vrijeme predviđena je izgradnja marine nautičkog
turizma na lokaciji.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Dostupna iz više pravaca, makadamska
cesta.
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
20.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Vrilo – Plaža „Starine“
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Uvala u funkciji pristaništa za manje brodice i plaža
područnim vlasnicima kuća/vikendica. Predstavlja
potencijal čijim bi se daljnjim uređenjem i
opremanjem rasteretila i glavna pirovačka plaža
„Lolić“.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PI – pretežito izletničke
Veliki kapacitet – 1000 – 5000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna iz više pravaca.
33%
23. 03. 2010.
46
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
21.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Mali Stubli
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
22.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Veli Stubli
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
47
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
23.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Studenac
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
24.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Šuplji dolac
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
48
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
25.
1.4.
1.4.1. Prirodne plaže
Uvala Jazine
Plaža opremljena ugostiteljskim objektima,
sanitarnim čvorom i ostalim zabavnim
sadržajima.
Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Veliki kapacitet – 1000 – 5000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
26.
1.4.
1.4.2. Špilje i jame
Špilja Bikovica
Najveća poznata špilja na području Općine.
Zahtijeva bolju eksponiranost sa ciljem
privlačenja tržišnog segmenta.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Turistički dostupna makadamskom
cestom. Unutrašnjost teže dostupna široj
javnosti.
0%
23. 03. 2010.
49
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
27.
1.4.
1.4.7. Morske drage, uvale
Uvala Mali Stubli
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
28.
1.4.
1.4.7. Morske drage, uvale
Uvala Veli Stubli
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
50
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
29.
1.4.
1.4.7. Morske drage, uvale
Uvala Studenac
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
30.
1.4.
1.4.7. Morske drage, uvale
Uvala Šuplji dolac
Uvala atraktivna vlasnicima manjih
brodicama. Ekološki očuvana.
Općina Tisno
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
33%
23. 03. 2010.
51
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
31.
1.4.
1.4.7. Morske drage, uvale
Uvala Jazine
Plaža opremljena ugostiteljskim objektima,
sanitarnim čvorom i ostalim zabavnim
sadržajima.
Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
BI – boravišno – izletničke
Veliki kapacitet – 1000 – 5000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna morskim putem.
66%
23. 03. 2010.
32.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Tuštica
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna u podnožju asfaltiranom cestom,
turistički atraktivna za planinare
rekreativce i one željne nezahtjevnog
penjanja.
0%
23. 03. 2010.
52
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
33.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Plišivica
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
34.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Makirina
Pozicija najboljeg priobalnog vidika na sam
Pirovac, visoka 113 metara
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Turistički dostupna, postoji makadamska
cesta do vrha, a prisutna je i u
informativnim materijalima turističke
zajednice Općine
33%
23. 03. 2010.
53
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
35.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Kozarica
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
36.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Umac
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
54
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
37.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Kosa
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
38.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Stadin
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
55
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
39.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Turutnjak
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
40.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
M. Rnjevac
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
56
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
41.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Vrani vrh
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
42.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Zibonoga
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
57
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
43.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Ljubovnik
Brdo obraslo makijom i raslinjem,
potencijalno zanimljiv vidikovac i točka za
rekreativno planinarenje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Trenutno nedostupna široj turističkoj
populaciji.
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
44.
1.4.8.
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
Kaštelina
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Vrh sa arheološki potencijalno zanimljivom
utvrdom. Pogled na Otok Murter, NP Kornati i, PP
Vransko jezero, PP Velebit i plato u nizini.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna u podnožju asfaltiranom cestom,
turistički atraktivna za planinare
rekreativce i one željne nezahtjevnog
penjanja.
0%
23. 03. 2010.
58
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.2. Klima
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
45.
2.1.1.
Mediteranska klima
More i pojas kopna do i preko 300 metara
od mora
Topla i sušna ljeta te kratke i blage zime
Općina Pirovac
M – međunarodna – I. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000
posjetitelja istodobno
Dostupna
66%
23. 03. 2010.
59
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.3. Voda
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
46.
3.1.1.
Toplo i čisto more
Kupanje, plivanje, ronjenje, skijanje na vodi,
jedrenje na dasci, jedrenje padobranom
Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne
pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika.
Karakteristika hrvatske obale je izrazito velika
razvedenost, dok je talijanska obala mnogo ravnija.
Općina Pirovac
N – nacionalna važnost – II. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno – izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000
posjetitelja istodobno
Pirovac / Pirovački zaljev
Optimalna dostupnost
66%
23. 03. 2010.
47.
3.1.2.
More u cjelini
Veslanje, jedrenje, sportski ribolov, podvodni
ribolov, nautičke aktivnosti, doživljavanje mora,
udisanje morskog aerosola, promatranje pojava,
fotografiranje, skupljanje školjaka, krstarenje
Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne
pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika.
Karakteristika hrvatske obale je izrazito velika
razvedenost, dok je talijanska obala mnogo ravnija.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
N – nacionalna važnost – II. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Pirovac /Pirovački zaljev
Optimalna dostupnost
66%
23. 03. 2010.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000 posjetitelja
istodobno
60
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
48.
3.1.3.
Predjeli rekreacije
Plaža „Lolić“, „Rt“ i „Starine“
Dvije glavne pirovačke plaže pružaju i
prostor za rekraciju, tu su osim terena za
odbojku na pijesku i prostor za bavljanjem
sportovima i aktivnostima u moru.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Dostupnost iz više pravaca asfaltiranim i
makadamskim cestama.
66%
23. 03. 2010.
49.
3.1.4.
Predjeli nautičkog obilaska
Pirovački zaljev
Prirodni fenomen 10 km usječen u kamen i
morskom strujom zahvaljujući kojoj je
more u tom zaljevu toplije tijekom ljeta 34° iznad prosječne topline Jadranskog
mora u to godišnje doba. Pirovački zaljev
obiluje prekrasnim uvalama i plažama.
Općina Pirovac / Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupan
66%
23. 03. 2010.
61
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
50.
3.1.5.
Prirodna sidrišta
Uvala Crni krug, Uvala Stinica, Uvala Vrulje
(Plaža Rt i Lolić), Uvala Vrilo (Starine), te
Uvala M. I V. Stubli, Uvala Studenac, Uvala
Šuplji dolac, Uvala Jazine (katastarski u
Općini Tisno).
Uvala atraktivne vlasnicima manjih brodica
i kupaćima. Ekološki očuvana.
Općina Pirovac / Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno (po uvali)
Pirovac
Optimalno dostupne morskim i cestovnim
pitevima
33%
23. 03. 2010.
51.
3.1.6.
Plodovi mora
Gastronomska ponuda
Morske plodine koje čine atraktivnu
sastavnicu gastronomske ponude.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Optimalno dostupan
33%
23. 03. 2010.
62
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
52.
3.2.1.
Jezera
PP Vransko jezero
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih
prirodnih staništa ptica vodarica, sa
izvorima pitke vode te područje osebujnih
specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999.
g. Vransko jezero sa okolnim područjem
proglašeno je Parkom prirode. Granice
Parka smještene su između Pirovca i
Pakoštana.
Općina Pirovac
M – međunarodna – I. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima.
33%
23. 03. 2010.
53.
3.5.1.
Ostale stajačice: ribnjaci i močvare
Benča
Nekadašnje glavno izvorište i crpilište
vode, danas interesantno za stavljanje u
turističku funkciju u sklopu šire atrakcije –
PP Vransko jezero
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna cestovnim putem.
0%
23. 03. 2010.
63
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
54.
3.6.3.
Ljekovito blato
Ljekovito blato – Uvala Makirina
Južni krak Pirovačkog zaljeva Makirina
prirodno je kupalište s ljekovitim
peloidom. Sastavom, kvalitetom i
količinom taj lokalitet ljekovitog mulja
nadmašuje sve poznate lokalitete u
Hrvatskoj. Njegova medicinska primjena
pretpostavka je pravog turističkog buma.
Riječ je o peloidnom lokalitetu zapremine
414.800 metara kubnih.
Općina Pirovac / Općina Tisno
M – međunarodna – I. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
BI – boravišno – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Cestovna i morska dostupnost.
33%
23. 03. 2010.
64
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.4. Biljni svijet
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
55.
4.1.3.
Podmorska vegetacija
Ugrc, volak, kunjka, dagnja, jakovljeva kapica,
kamenica, prnjavica, prugasti puž, priljepak
U Jadranu živi velik broj školjaka. Osim u
gastronomske svrhe mogu se kao atrakcijski
element uključiti i u razvoj ronilačkog turizma
Općine.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Dostupno ronilačkim društvima i
roniocima amaterima.
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
56.
4.1.4.
Šumske plodine
Crnika (Quercus ilex L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Visoka stablašica koja može rasti kao grm. Listovi su
na licu tamnozeleni i sjajni, a na naličju bjelkasti ili
žućkasti sa sitnim dlačicama. Cvjetovi su
jednospolni, neugledni. Oprašuje ih vjetar. Plod je
žir, jestiv za čovjeka (kuhan i pečen).
65
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
57.
4.1.4.
Šumske plodine
Planika (Arbutus unedo L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
58.
4.1.4.
Šumske plodine
Somina (Juniperus phoenicea L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
Malo zimzeleno drvo iz porodice vrijesova. Uživanje veće
količine zrelih plodova izaziva probavne poremećaje i
stanje slično pijanstvu ili omaglici, ali u Dalmaciji ovi se
plodovi upotrebljavaju za izradu rakije, vina ili
marmelade, a listovi za začin umjesto lovora. se od njih
rade alkoholna pića, vino i rakija.
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i makadamskim
putevima
Biljka mediteranskog podneblja. U Hrvatskoj dolazi u
Primorju, najčešće po otocima južno od Kvarnera.
Površine na kojima se obilno razvija somina, te sastojine u
kojima ta vrsta dominira, predstavljaju posebnu šumsku
zajednicu razvijenu u obliku kserotermne makije. Ta
asocijacija predstavlja značajan progresijski stadij
sukcesije vazdazelene vegetacije, najčešće nakon šumskih
požara. Najčešće se javlja u makijama, garizima,
kamenjarskim primorskim pašnjacima. Drži se obalnoga
područja eumediteranske zone zimzelene vegetacije. Penje
se do 600 m nadmorske visine.
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i makadamskim
putevima
66
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
59.
4.1.4.
Šumske plodine
Rašeljka (Prunus mahaleb L.)
je tipična submediteranska biljka koja
obitava na dosta oskudnim vapnenačkim
suhim i toplim tlima.Rašeljka se dosta
koristi za izradbu raznih predmeta kao što
su lule i si. U vrtlarstvu se koristi kao
podloga za cijepljenje (navrtanje) trešnje.
Rašeljka cvjeta početkom travnja.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
60.
4.1.4.
Šumske plodine
Fafarinka, kostela, koprivić (Celtis australis)
je submediteranska biljka čije su stanište
šume hrasta medunca, te šikare. Sporo
raste, ali živi i 400-1000 godina. Plodovi su
slatke jestive crne okrugle koštunice.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
67
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
61.
4.1.4.
Šumske plodine
Šibika (Coronilla emerus L.)
je vrlo značajan grm u prostoru mediteranske
klime. Cvate velikim žutim cvjetovima. Plod šibike
je do 8 cm dugačka i oko 2 mm široka mahuna, sa
6 - 10 članaka; ne raspucava se uzdužno, već se
raspada na članke od kojih svaki sadrži jednu
sjemenku. Sjemenke su glatke, valjkaste, smeđe,
oko 5 mm dugačke.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
62.
4.1.4.
Šumske plodine
Crni jasen (Fraxinus ornus L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
ima vrlo jaku snagu izbacivanja izdanaka iz panja. Cvate u 5.
mjesecu zajedno s listanjem. Cvjetovi u uspravnim, kasnije
visećim metlicama prijatna mirisa, obično dvospolni ili
samo ženski. Plod okriljena perutka smeđe je boje i
sazrijeva u jesen iste godine, otpada zimi.
68
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
63.
4.1.4.
Šumske plodine
Smrdljika (Pistacia terebinthus L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
64.
4.1.4.
Šumske plodine
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Zimzeleni grmovi ili niska drva autohtona na Mediteranu..
Plod je koštunica u početku crvenkast, a kasnije crne boje i
pun je ulja.Na Mediteranu je već stoljećima manjak svih
drvnih sortimenata, pa su P. terebinthus i P. lentiscus, imali
široku primjenu u stolarstvu, i za izradu drvenih dijelova
oruđa, jer je njihovo drvo tvrdo i čvrsto, a dobro se
obrađuje i polira. Zarežemo li koru tršlje, pojavljuje se gusti
mirisni sok koji se koristi u medicini i industriji.
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
je visoko drvo, naraste do do 20m. Ima zakrivljenu stabljiku
i grane, krošnja je kuglasto piramidalna i u starosti
nepravilno razvijena. Korijenov sistem je razgranat i
snažan.Listovi su iglice po dvije u čuperku. Cvjetovi su
jednospolni oprašuje ih vjetar, češeri su jajastokupasti i vise
na zakrivljenim drškama. Ovo drvo je iznimno važno u
pedogenezi na krškim terenima.
69
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
65.
4.1.4.
Šumske plodine
Obični čempres (Cupressus sempervirens)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Može narasti 20-30 metara visine. Postoje dva varijeteta:
piramidalis - krošnja je piramidalna, usmjerena prema
gore, gotovo priljubljena uz deblo i horizonatlis - krošnja
je zaobljena. Iglice su tamno zelene boje, a sastoje se od
plošnih i bočnih ljuskica koje su jako sitne i na vrhu tupe,
a s donje strane plošnih ljusaka nalazi se duguljasta
žlijezda. Šiške su okruglaste i duge 2-3 centimetra.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
66.
4.1.4.
Šumske plodine
Šmrika (Juniperus oxycedrus L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
Zimzeleni grm lili nisko drvo.. Listovi su iglice, oštre, krute
bodljikave i intenzivnog mirisa. Plod je boba, okruglasta u
početku zelena a kad je zrela crvenkastosmeđa, sjajna i
razvijena u drugoj godini. Plodovi imaju smolast i nagorak
okus te u svježem stanju nisu jestivi, ali prokuhani su
odličan začin različitim mesnim jelima, pospješuju lučenje
mokraće i uništavaju crijevne parazite. Mogu poslužiti za
izradu rakije (smrikovača).
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
70
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
67.
4.1.4.
Šumske plodine
Pajasen (Ailanthus altissima L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Listopadno stablo iznimno brzog rasta visoko do 30 m.
Kora debla je siva s uzdužnim bijelim prugama. Listovi
su dugi do 75 cm, a cvjetovi su sitni i neugledni,
žućkaste boje, skupljeni u metličaste cvatove i
neugodno vonjaju. oksini iz listova i izlučevina korijena
otežavaju rast brojnim drugim biljnim vrstama. Uspijeva
na dobro osvijetljenim, termofilnim staništima. Vrsta je
otporna na visoku razinu onečišćenja zraka te je često
sađena vrsta u gradskim naseljima.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
68.
4.1.4.
Šumske plodine
Drača (Paliurus spina-christi Mill.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Iznimno nepravilna drvenasta biljka. Naraste do 3m
visine. Grančice su prepune izrazito oštrih bodlji. Plod je
spljoštena, drvenasta, diskolika, žućkastocrvena
koštunica, okriljena širokim valovitim krilcem, veličine
oko 2,5 cm.
71
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
69.
4.1.4.
Šumske plodine
Zelenika (Phillyrea latifolia L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Zimzeleni grm visok oko 1m. Korijen joj je razvijen
širok i debeo. Listovi kožasti, sjajni i goli, ostaju na
stabljici 8 do 12 godina. Cvjetovi su jednospolni.
Plod je boba. Biljka živi do 400 godina. Podnosi
dobro hladnoću i žegu.
70.
4.1.4.
Šumske plodine
Krkavina (Rhamnus catharticus L.)
Do 7 m visoki grm ili stabalce. Ima glatku tanku
koru. Listovi su naizmjenični, izduženo eliptični,
dugački 12-13 cm, široki sedam cm.
Cvjetovi su sitni, zvonasti, neupadljivi, pojedinačni
ili je dva do sedam skupljeno u cvatove. Plod je
okrugla sjemenka, oko 8 mm u promjeru. Nezreli
plodovi su crvenkasti, zreli ljubičastocrni. Cvjeta od
svibnja do kolovoza. Ima šibolike, gole, glatki i
sjajne izbojke svjetlosive ili žutosive boje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
72
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
71.
4.1.4.
Šumske plodine
Smokva (Ficus carica L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Veliki listopadni grm ili manje drvo koje
potječe iz jugoistočne Azije i područja istočnog
Mediterana. Naraste 3 - 10 m visoko, ali u
širinu ide više nego u visinu (4 - 9 m). Ima
glatku sivu koru, a listovi su dugi 12 - 25 cm i
10 - 18 cm široki. Plod je dobro poznata
smokva. Obična smokva se uzgaja zbog svog
jestivog ploda. Smokva je jedna od prvih
biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku
ishranu, uzgaja se dulje od 6000
godina.Smokve se mogu konzumirati svježe ili
suhe, od njih se može raditi pekmez.
72.
4.1.4.
Šumske plodine
Divlja maslina (Olea europaea L.)
Zimzelena, niska, nepravilno razgranata
biljka. Lišće je kožnato, ovalno,
"maslinaste" boje, a s donje strane
srebrnasto, dok su cvjetovi su bijeli i u
grozdovima. Raste na krševitom tlu,
zahtjeva klimu bez velikih temperaturnih
oscilacija, dobro podnosi sušu, ali ne i
temperature ispod ništice. Uzgaja se u
toplim predjelima Mediterana, uz more,
najviše do 400 m nadmorske visine.
Maslina cvijeta u svibnju i lipnju, a plod
sazrijeva od listopada do veljače, ovisno o
73
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
sorti i klimatskim prilikama. Poznata je po
svojoj dugovječnosti.Njezino se ulje se
osim u prehrani upotrebljavalo kao lijek i
kozmetički pripravak. Drvo kao gorivo za
svjetiljke i kao novac. Maslinovo dvo je
kvalitetno i skupocjeno. Heraklo je nosio
toljagu od maslinova drva, a Odisej je
maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
73.
4.1.4.
Šumske plodine
Brnistra (Spartium junceum L.)
Biljka cvjetnica. Obično je grmolika, iako
zna narasti kao omanje stablo. Cvate u
drugom dijelu proljeća, žutim cvjetovima,
promjera 1 - 2 cm. Cvjetovi su brojni, tako
da brda obrasla brnistrom (žukom) za
njena cvata poprime prekrasnu žutu boju.
Brnistra je dosta česta u Dalmaciji.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
74
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
74.
4.1.4.
Šumske plodine
Lemprika (Viburnum tinus L.)
Grm visok do 3m, tamnozelenih listova.
Cvate u nakupinama malih bijelih cvjetova.
Plod je 3 - 4 mm dugačka, jednosjemena,
usko jajasta, pri vrhu ušiljena, tamnoplava,
metalno sjajna, slabo sočna koštunica;
dozrijeva u jesen 1. godine Sjemenke su
ovalne, nepravilno izbrazdane, plavkaste.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
75.
4.1.4.
Šumske plodine
Ilirska perunika (Iris illyrica)
Ilirsko-jadranski endem i strogo zaštićena
vrsta; dolazi na kamenjarskim travnjacima i
rijetkim šikarama.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
75
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
76.
4.1.4.
Šumske plodine
Pčelina kokica (Ophrys apifera)
Ugrožena (EN) i strogo zaštićena svojta
hrvatske flore; raste na kamenjarskim
travnjacima i u rijetkim šikarama.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
77.
4.1.4.
Šumske plodine
Močvarni kaćun (Orchis laxiflora ssp.
palustris)
Strogo zaštićena svojta hrvatske flore;
raste na močvarnim staništima.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
76
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
78.
4.1.4.
Šumske plodine
Močvarna perunika (Iris pseudacorus)
Strogo zaštićena svojta hrvatske flore;
raste na močvarnim staništima.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
79.
4.1.4.
Šumske plodine
Trska (Phragmites australis)
Tršćaci su razvijeni većinom na području
Ornitološkog rezervata gdje je voda plitka i
teren blago nagnut. U tršćacima se
gnijezdi velik broj ptica koje u njemu
nalaze sklonište i hranu.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
77
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
80.
4.1.4.
Šumske plodine
Dalmatinska žutilovka (Genista sylvestris
ssp. dalmatica)
Ilirsko - jadranski endem i strogo zaštićena
vrsta, raste na kamenjarskim travnjacima i
u rijetkim šikarama.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
81.
4.2.1.
Oranice i livade
Kašičko – putičanjsko polje
Područje osobito vrijednog / kultiviranog
krajobraza i zasad nedovoljno istraženog
arheološkog nalazišta.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
78
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
82.
4.2.2.
Vinogradi
Vinorodna polja pirovačkog zaleđa
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Vino je alkoholno piće koje se dobija vrenjem
grožđa ili grožđanog soka.Vino je jedno od
najpopularnijih alkoholnih pića koje se smatra
jednim od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i
mediteranskih kuhinja, odnosno kultura. Postoje
razne vrste vina koje odražavaju raznolikost klime i
tla na kojem su uzgojene različite vrste vinove loze.
Obično razlikujemo vina po boji: bijelo, ružičasto
(roze) i crno (crveno) vino - a boju određuje boja
bobica grožđa uz proces proizvodnje vina.
Vinogradi predstavljaju preduvjet postavljanja i tzv.
Vinske ceste.
83.
4.2.3.
Voćnjaci i maslinici
Divlja maslina (Olea europaea L.)
Maslina je zimzelena, niska, nepravilno razgranata
biljka. Uzgaja se u toplim predjelima Mediterana, uz
more, najviše do 400 m nadmorske visine. Maslina
cvijeta u svibnju i lipnju, a plod sazrijeva od
listopada do veljače, ovisno o sorti i klimatskim
prilikama. Poznata je po svojoj
dugovječnosti.Njezino se ulje se osim u prehrani
upotrebljavalo kao lijek i kozmetički pripravak. Drvo
kao gorivo za svjetiljke i kao novac. Maslinovo dvo
je kvalitetno i skupocjeno. Maslinici predstavljaju
preduvjet tržišno zanimljivoj „Cesti maslinovog ulja“
79
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
84.
4.2.3.
Voćnjaci i maslinici
Smokva (Ficus carica L.)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Veliki listopadni grm ili manje drvo koje potječe iz
jugoistočne Azije i područja istočnog Mediterana.
Naraste 3 - 10 m visoko, ali u širinu ide više nego u
visinu (4 - 9 m). Ima glatku sivu koru, a listovi su
dugi 12 - 25 cm i 10 - 18 cm široki. Plod je dobro
poznata smokva. Obična smokva se uzgaja zbog
svog jestivog ploda. Smokva je jedna od prvih
biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu,
uzgaja se dulje od 6000 godina.Smokve se mogu
konzumirati svježe ili suhe, od njih se može raditi
pekmez. Osim gastronomskog potencijala
predstavlja i potencijal razvoja poljoprivrede
ruralnog prostora.
80
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
85.
4.2.3.
Voćnjaci i maslinici
Višnja maraska
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće
trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom
nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih
svojstava ploda. U Dalmaciji se proizvodi višnja
maraska, koja se odlikuje posebnom kakvoćom. Sve
do 1971. godine u Dalmaciji se proizvodilo više od
12.000 tona, a danas je proizvodnja niža od 3.000
tona. Osim gastronomskog potencijala predstavlja i
potencijal razvoja poljoprivrede ruralnog prostora.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
81
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.5. Životinjski svijet
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
86.
5.1.1.
Sisavci
Čančara (Testudo hermanni)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Dostupno
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
87.
5.1.1.
Sisavci
Šišmiši ili netopiri (Chiroptera)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
-
Čančara je izuzetno značajna i zakonom zaštićena
vrsta hrvatske faune. Naseljava razmjerno usko i
isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja.
U Hrvatskoj je česta na području Dalmacije i to po
travnatim kamenjarskim ravnicama.
Zimsko razdoblje u stanju mirovanja provodi plitko
zakopana pod zemljom.
Svi šišmiši tijekom zime spavaju zimski san
(hibernacija) pri čemu se zavuku na neko mirno
mjesto stabilne temperature i vlage. Šišmiši su
izuzetno korisne životinje jer se hrane kukcima, od
kojih su mnogi štetnici na bilju. Za primjer je i
podatak da jedan šišmiš u jednoj noći može pojesti
do 600 komaraca!Šišmiši imaju jako malo prirodnih
neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke.
Najveći im je neprijatelj čovjek koji mijenja lovno
stanište šišmiša raznim gospodarskim zahvatima
(rušenje starih stabala, vodno gospodarski zahvati i
sl.) i uznemiruje ih ili uništava njihova ljetna ili
zimska prebivališta.
82
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Špilja Bikovica / Pirovac
Turistički nedostupno
0%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
88.
5.1.1.
Sisavci
Vuk (Canis lupus)
Prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku
o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i
strogo zaštićenim, vuk (Canis lupus) je
strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj kojom se
upravlja temeljem Plana upravljanja
vukom u Hrvatskoj (2004). godine.
U Šibensko-kninskoj županiji u 2009-toj
godini zabilježeno je 7 čopora vukova s
prosječnim brojem od 35 jedinki. Vukovi se
sporazumijevaju govorom tijela, mirisom i
ponekad zvukovima, a najčešće koriste rep
i uši. Osnovu vučje hrane čine veliki
biljožderi, pri tome lovi onu vrstu koja je
najčešća u području na kojem živi.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Turistički nedostupno
0%
23. 03. 2010.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
83
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
89.
5.1.2.
Ptice
Srebrnasti galeb (lat. Larus argentatus)
Odrasli srebrnasti galeb naraste do 60 cm, i
može doseći raspon krila od oko 145 cm.
Težak je do 1,5 kg. Perje im je bijelo, gornja
strana krila siva, a vrhovi krtila obojeni su
crno. Na snažnom kljunu ima sprijeda, na
doljnjoj strani, jednu crvenu točku. Oči su
im kao i kljun žute. noge imaju blago
ružičastu boju. Boja perja mužjaka i ženki
se ne razlikuju.Glasaju se zvukom koji
potsjeća na "kiu" ili "ka". U repertoaru
njihovog glasanja su i zvukovi koji liče na
zavijanje i mijaukanje. Kad se spremaju na
napad, potmulo gaču ili mumnjaju
dubogim glasom. Suprotno tome, tipično
kriještanje je prije svega upozorenje koje
treba upozoriti neprijatelja, ali je i pozdrav
kao i izraz zahtijevanja (traženje hrane).
Mladunci skreću pažnju na sebe "jadno"
jecavim, cvilećim zviždanjem.Srebrnasti
galeb može doživjeti starost do 32 godine.
Jedinke koje iz nekog razloga ne mogu
letjeti i žive pod ljudskom skrbi, mogu
postati jako pitomi i privrženi.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Vizualno dostupni
33%
23. 03. 2010.
84
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
90.
5.1.2.
Ptice
Zmijar
Zmijar je najveća grabljivica ovog područja.
Redovito se može vidjeti kako jedri nad
platoom ili kanjonom u potrazi za zmijama,
gušterima ili drugim plijenom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Vizualno dostupni
33%
23. 03. 2010.
91.
5.1.2.
Ptice
Ćuk
Ptica veličine od 19 do 21 cm i s rasponom
krila od 47 do 54 cm. Aktivan je isključivo
noću.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Vizualno dostupni
33%
23. 03. 2010.
85
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
92.
5.1.2.
Ptice
Grmuša
Makija i garizi obiluju mediteranskim
vrstama grmuša. Često pjevaju skrivene u
grmlju, no u proljeće imaju i svojstven letni
pjev. Velika grmuša prepoznatljiva je po
crnoj glavi i žutim očima.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Vizualno dostupni
33%
23. 03. 2010.
93.
5.1.2.
Ptice
Liska Fulica atra
Široko rasprostranjena gnjezdarica, ali je
sredozemna zimujuća populacija pod
velikim pritiskom lova i zato se smatra
niskorizičnom. Stoga je brojna zimujuća
populacija s Vranskog jezera važna za
stabilnost ukupne sredozemne zimujuće
populacije.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Vizualno dostupni
33%
23. 03. 2010.
86
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
94.
5.1.3.
Ribe
Ušata (Oblada melanura) pripada obitelji
ljuskavki (Sparidae).
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Ostali hrvatski nazivi za ovu ribu su: oćada, crnorep,
češalj, mrkulja, ukuljata, ušatka, ušetka, usata, čarnorep,
crnošiljac, črnorep, osata, ukuljat, hlamina i ušati crnorep.
Jedna je od najčešćih i najbrojnijih riba iz skupine tzv.
bijele ribe.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Gastronomski dostupna
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
95.
5.1.3.
Ribe
Zubatac (Dentex dentex), pripada obitelji
ljuskavki (Sparidae).
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime
duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu
zubalu.Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16
kg. Čvrste je građe, osobito glava sa prednjim dijelom.
Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci.
Duguljastog je ali istovremeno i prilično visokog tijela u
boku stisnutog.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Gastronomski dostupna
33%
23. 03. 2010.
87
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
96.
5.1.3.
Ribe
Cipal bataš (lat. Mugil cephalus )
Ima kod nas u upotrebi više raznih naziva
kao što su mulj, glavaš, babaš, skakavac,
javra. Cipal bataš je riba iz porodice cipala
ili Mugilidae. To je najveći cipal koji živi u
Jadranu.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Gastronomski dostupan
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
97.
5.1.4.
Vodozemci
Barska kornjača (Emys orbicularis)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
PP Vransko jezero / Pirovac
Dostupna na širem području PP Vransko
jezezo
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Barska kornjača je crna sa žutim pjegama. Dužina
carapaxa (oklop) joj je i do 20 cm. Trbušni dio
oklopa, plastron, joj je žut sa neredovitim crnim
mrljama. Mužjak i ženka dobro se raspoznaju po
repu koji je kod mužiaka obično duži i deblji. Emys
orbicularis je skoro po čitavoj europi autohotna.
Nažalost je u centralnoj europi skoro izumrla.
Prehrana joj se sastoji od raznih insekata,
punoglavaca, ribica i sličnog. Predstavlja dio
kolorita posjete PP Vransko jezero.
88
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
98.
5.1.4.
Vodozemci
Velika zelena žaba (Rana ridibunda)
Velika zelena žaba uglavnom provodi
vreme u vodi. Ženke mogu izrasti do 17
centimetara, dok su mužjaci veličine oko
12 centimetara. Glava im je velika, a
zadnje noge dugačke, što im pomaže u
skakanju. Predstavlja dio kolorita posjete PP
Vransko jezero.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
PP Vransko jezero / Pirovac
Dostupna na širem području PP Vransko
jezezo
0%
23. 03. 2010.
99.
5.1.5.
Kukci
Leptiri (Lepidopter)
Red kukaca s dva para krila obraslih
ljuskastim dlačicama koje se prekrivaju
poput crjepova. Promatranje u kombinaciji
sa već prepoznatim birdwatchingom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Dostupni vizualno
0%
23. 03. 2010.
89
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
100.
5.1.8.
Školjke i koralji
Ugrc, volak, kunjka, dagnja, jakovljeva
kapica, kamenica, prnjavica, prugasti puž,
priljepak
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
U Jadranu živi velik broj školjaka. Osim u
gastronomske svrhe mogu se kao atrakcijski
element uključiti i u razvoj ronilačkog turizma
Općine.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Pirovački zaljev
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Dostupni gastronomski i ronilačkim
društvima i amaterima
33%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
101.
5.2.1.
Stoka
Ovce, koze, krave, ovnovi, jarci, bikovi,
svinje, konji, magarci
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one
životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku
(goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu
dobijanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a
donedavno i za rad na imanjima. Grana privrede
koja se bavi uzgojem stoke naziva se stočarstvo, i
zajedno sa ratarstvom, ribolovom i šumarstvom
pripada primarnim djelatnostima.
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
I – pretežito izletničke
Pirovac
Turistički nedostupni, predstavljaju dio
kolorita - doživljaja u funkciji agroturizma
0%
23. 03. 2010.
90
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
102.
5.2.2.
Perad
Kokoši, guske, patke.
Domaća perad ili samo perad je grupa udomaćenih
ptica koje se uzgajaju radi mesa, jaja i perja.
Najtipičnije peradi su iz superreda Galloanserae,
posebno iz reda Galliformes (uključuju kokoške i
ćurke), kao i iz porodice Anatidae (patke i guske). U
perad spadaju i ostale ptice kao što su golubovi,
grlice, prepelice, fazani i druge.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PI – izletničke izletničke
Pirovac
Turistički nedostupni, predstavljaju dio
kolorita - doživljaja u funkciji agroturizma
0%
23. 03. 2010.
103.
5.4
Lovišta
Lov na divljač (zečevi, srne, pernata divljač)
Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova
divljači. Obuhvaća traženje, promatranje,
prebrojavanje, uzgoj, prihranjivanje, slijeđenje,
odstrijel, hvatanje žive divljači, puštanje umjetno (u
uzgajalištu) uzgojene divljači u lovišta. Potrebna
bolja suradnja sa lovačkim društvom.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PB – pretežito boravišne
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
91
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.6. Zaštičena prirodna baština
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
104.
6.1.
Parkovi prirode
PP Vransko jezero
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
M – međunarodna – I. kategorija
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih
staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te
područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti
21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim
područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice
Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Vrlo veliki kapacitet – više od 5000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
105.
6.2.
Posebni rezervat
Geološki rezervat - Uvala Makirina
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac / Općina Tisno
M – međunarodna – I. kategorija
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Obuhvaća prostorni obuhvat od Uvale Vrilo,
priobalni prostor Makirine, kao i samu Uvalu
Makirina te predio Soline (Općina Tisno).
Predstavlja bitan preduvjet kao dionik razvoja novih
turističkih proizvoda Općine.
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja istodobno
Pirovac - Ivinj
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
92
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
106.
6.4.
Zaštićeni krajobrazi
Uvala Vrilo
Predio – početna točka uređene šetnice
prema vidikovcu Makirina. Zaštičena PPUO
Pirovca zbog svog biodiverziteta.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
107.
6.4.
Zaštićeni krajobrazi
Uvala Stinica
Područje interesa za optimalnije uređenje i
valorizaciju priobalnog pojasa uvale.
Zaštičeno PPUO Pirovac.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10
mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Turistički dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
93
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
108.
6.4.
Zaštićeni krajobrazi
Prirodni krajobraz Kašića i Putičanja
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Očuvani vrijedni predio – kultivirani krajobraz koji
predstavlja preduvjet razvoja seoskog I lovnog
turizma, ali i arheološko – spomeničkog na temelju
predpostavljenih nalaza.
109.
6.5.
Močvarna područja međunarodnog
značaja
PP Vransko jezero
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih
staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te
područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti
21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim
područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice
Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana.
Općina Pirovac
M – međunarodna – I. kategorija
B – predsezona, sezona, posezona (8-10 mj.)
PB – pretežito boravišne
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
94
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.7. Zaštičena kulturno – povijesna baština
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
110.
7.1.
Pokretni spomenici
Arhiva Pirovačke župe
Crkvena povijesna imovina (slike,
pečatnjaci, molitvenici, druga kulturno –
povijesna građa i materijali)
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Nedostupno široj turističkoj populaciji.
0%
23. 03. 2010.
111.
7.2.1.
Arheološka nalazišta
Kašić
Nekonzervirana kulturno – povijesna građa
kojoj tek predstoji arheološko iskopavanje
in situ, a koja predstavlja pretpostavku
razvoja novih selektivnih turističkih
proizvoda.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
95
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
112.
7.2.1.
Arheološka nalazišta
Putičanje
Nekonzervirana kulturno – povijesna građa
kojoj tek predstoji arheološko iskopavanje
in situ, a koja predstavlja pretpostavku
razvoja novih selektivnih turističkih
proizvoda.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
113.
7.2.1.
Arheološka nalazišta
Bikovica
Nekonzervirana kulturno – povijesna građa
kojoj tek predstoji arheološko iskopavanje
in situ, a koja predstavlja pretpostavku
razvoja novih selektivnih turističkih
proizvoda.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
96
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
114.
7.2.2.
Spomenička cjelina
Centar Pirovca „Staro selo“
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Stari centar mjesta zaštičen je PPUO Pirovac kao
spomenička cjelina i od posebne je lokalne
važnosti. Prioritet je sačuvati prostor kako se nebi
dodatno narušavao modernom invazivnom
izgradnjom što predstavlja najveću prijetnju
očuvanju identiteta i autentičnosti prostora.
Svakako, pozitivni pomaci postoje, a sam centralni
prostor „Rudina“ se uz manje zahvate nudi kao
idealna lokacija za gotovo sve selektivne oblike
turizma.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
115.
7.2.3.
Memorijalna područja i građevine
Groblje Sv. Jure
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Staro seosko groblje u centru mjesta. Interesantno
zbog autentične crkve gospe Karmelske, sarkofaga i
grobnice obitelji Draganić – Vrančić.
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Pirovac
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
0%
23. 03. 2010.
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
97
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
116.
7.2.3.
Memorijalna područja i građevine
Sarkofag i grobnica obitelji DraganićVrančić
U kapeli obitelji Draganić-Vrančić na
groblju nalazi se gotički sarkofag s reljefom
koji su 1447. izradili, prema nacrtu Jurja
Dalmatinca, Andrija Budčić iz Šibenika i
Lorenzo Pincino iz Venecije.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
0%
23. 03. 2010.
117.
7.2.3.
Memorijalna područja i građevine
Spomenik Kralju Tomislavu
Spomenik koji je podignut u čast
obilježavanja tisućljetne obljetnice
hrvatskog kraljevstva i kralja Tomislava.
Spomenik je podignut 1928.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
0%
23. 03. 2010.
98
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
118.
7.2.4.
Pojedinačne sakralne građevine
Crkva Gospe Karmelske
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Župna crkva sv. Jurja iz 1506. barokizirana je u XVIII.
st. Zajedno sa Vratima sela predstavlja simbol
mjesta kao i simbol stoljetnog otpora Osmanlijama.
Centar je obilježavanja svih katoličkih blagdana
Pirovca. Bez jačeg značaja za stavljanje u turističku
upotebu.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
119.
7.2.4.
Pojedinačne sakralne građevine
Crkva sv. Jurja (u polju)
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Dostupna cestovnim asfaltnim i
makadamskim putem.
0%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Crkva koja se danas koristi isključivo pri obredu
godišnjeg blagoslova polja u pirovačkom zaleđu.
Zbog povijesnog značaja predstavlja potencijal kao
izletišna točka.
99
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
120.
7.2.4.
Pojedinačne sakralne građevine
Crkva Sv. Jurja
Danas služi kao kapela na starom
pirovačkom groblju. Interesantna za
korištenje u turističke svrhe.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
121.
7.2.4.
Pojedinačne sakralne građevine
Crkva Gospe od Karmela (u Putičanjima)
Seoska crkva bez šireg regionalnog
značaja. Služi za obredne cermonije mjesta
Putičanje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
100
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
122.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Vrata sela
Gradska vrata koja se i danas odlikuju
svojom snagom i ljepotom, s pomičnim
mostom koji se dizao noću, a koji je zbog
dotrajalosti, kao i bedemi, porušen na
kraju deventaestog stoljeća (1884. godine).
Simbol mjesta koji je doživio restauraciju
2008. godine. Marketinški eksponiran u
gotovo svim materijalima TZ-a Pirovac.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
123.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Palaca Draganić - Vrančić
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Dominirajuća građevina na trgu Rudina,
nekadašnjem centru mjesta. Danas prilično
zapuštena, predstavlja potencijal uređenjem
cjelokupnog centralnog prostora čime bi se
adekvatnije valorizaralo sam prostor.
101
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
124.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Bunar Bristovac
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
Bunar akumulira vodu na više načina, a najrijeđi
način je način na koji funkcioniraju arteški bunari, a
to je iskorištavanjem "žive" vode tj. prirodnih
podzemnih izvora vode.Akumuliranje vode se vrši
tijekom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju
mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno,
naročito kod bunara većih dimenzija i arteških
bunara. S obzirom na povijesnu činjenicu da je (s
obzirom na veći broj bunara i izvorišta) mjesto se
bavilo i trgovinom vode postavlja se mogućnost
postavke jedinstvenog tematskog puta koji bi
objedinio sva izvorišta i bunare.
125.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Bunar Kokanovica
Bunar akumulira vodu na više načina, a najrijeđi
način je način na koji funkcioniraju arteški bunari, a
to je iskorištavanjem "žive" vode tj. prirodnih
podzemnih izvora vode.Akumuliranje vode se vrši
tijekom kišne sezone tako da se u sušnom razdoblju
mogu koristiti zalihe vode gotovo neograničeno,
naročito kod bunara većih dimenzija i arteških
bunara. S obzirom na povijesnu činjenicu da je (s
obzirom na veći broj bunara i izvorišta) mjesto se
bavilo i trgovinom vode postavlja se mogućnost
postavke jedinstvenog tematskog puta koji bi
objedinio sva izvorišta i bunare.
102
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
126.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Bunar Bezdan
Bunar akumulira vodu na više načina, a
najrijeđi način je način na koji funkcioniraju
arteški bunari, a to je iskorištavanjem
"žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora
vode.Akumuliranje vode se vrši tijekom
kišne sezone tako da se u sušnom
razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo
neograničeno, naročito kod bunara većih
dimenzija i arteških bunara. S obzirom na
povijesnu činjenicu da je (s obzirom na veći
broj bunara i izvorišta) mjesto se bavilo i
trgovinom vode postavlja se mogućnost
postavke jedinstvenog tematskog puta koji
bi objedinio sva izvorišta i bunare.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
103
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
127.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Bunar Župna kuća
Bunar akumulira vodu na više načina, a
najrijeđi način je način na koji funkcioniraju
arteški bunari, a to je iskorištavanjem
"žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora
vode.Akumuliranje vode se vrši tijekom
kišne sezone tako da se u sušnom
razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo
neograničeno, naročito kod bunara većih
dimenzija i arteških bunara. S obzirom na
povijesnu činjenicu da je (s obzirom na veći
broj bunara i izvorišta) mjesto se bavilo i
trgovinom vode postavlja se mogućnost
postavke jedinstvenog tematskog puta koji
bi objedinio sva izvorišta i bunare.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
104
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
128.
7.2.5.
Pojedinačne profane zgrade i građevine
Bunar Ivinj
Bunar akumulira vodu na više načina, a
najrijeđi način je način na koji funkcioniraju
arteški bunari, a to je iskorištavanjem
"žive" vode tj. prirodnih podzemnih izvora
vode.Akumuliranje vode se vrši tijekom
kišne sezone tako da se u sušnom
razdoblju mogu koristiti zalihe vode gotovo
neograničeno, naročito kod bunara većih
dimenzija i arteških bunara. S obzirom na
povijesnu činjenicu da je (s obzirom na veći
broj bunara i izvorišta) mjesto se bavilo i
trgovinom vode postavlja se mogućnost
postavke jedinstvenog tematskog puta koji
bi objedinio sva izvorišta i bunare.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
105
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.8. Kultura života i rada
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
129.
8.1.1.
Narodni melos
Pučki napjevi
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Dostupno široj populaciji, pogotovo u
ljetnjim mjesecima kada postoji veći broj
kulturno – zabavnih manifestacija.
66%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Tradicionalne pjesme kraja koje danas izvodi KUD
Bezdan. Bitna su sastavnica očuvanja identiteta i
prepoznatljiv turistički proizvod.
130.
8.1.2.
Narodni plesovi
Običajni plesovi kraja
Tradicionalne pjesme kraja koje danas
izvodi KUD Bezdan. Bitna su sastavnica
očuvanja identiteta i prepoznatljiv
turistički proizvod.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Dostupno široj populaciji, pogotovo u
ljetnjim mjesecima kada postoji veći broj
kulturno – zabavnih manifestacija.
Pirovac
66%
23. 03. 2010.
106
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
131.
8.1.4.
Legende
Bitka sa Turcima – ime Zloselo
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Trenutno samo usmena predaja. Izvrsna
prilika za stvaranje uprizorenja po living
history principima.
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Poznata legenda o protjerivanju Osmanlija iz
„Zlosela“ (koju još spominje i A. Fortis). Priča o
hrabrosti pirovčana koji su iznenadili i porazili
brojniju tursku vojsku. Osmanlije su bježeći
pirovčane prozvali zlim ljudima, a njihovo mjesto
Zloselo. Naziv se zadržao do 20. st.
132.
8.2.1.
Narodne nošnje
Autentična odjeća
Tradicionalne nošnje kraja koje danas
prikazuje KUD Bezdan. Bitna su sastavnica
očuvanja identiteta i prepoznatljiv
turistički proizvod.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Vizualna dostupnost u gotovo svim
važnijim manifestacijama u mjestu.
0%
23. 03. 2010.
107
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
133.
8.2.4.
Obrada vune
Prekrivač za snove – mapa sela
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja istodobno
Pirovac
Vizualna dostupnost u Porart galeriji (u sklopu
kompleksa TZ-a Pirovac).
33%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Baza tekstilne mape “Prekrivač za snove – mapa sela” je
15m² velika podloga od sirova platna na kojem je tehnikom
batika (uz primjenu 60% biljnih boja iz vlastite proizvodnje,
40% kupovnih organskih boja) izvedena vjerno prenesena,
ali oblikom „umekšana“ stvarna mapa Pirovca sa svojim
rasterom ulica, položajem i referentnim oblicima krajolika.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
134.
8.3.1.
Ruralna arhitektura
Kamena bunja
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Okrugla poljska skloništa, građena u tehnici suhozida, od
prirodnog kamena, bez prozora. Obično je okruglog oblika,
sa stožastim ili stepenastim vrhom.Karakteristična su za
Istru, ali i za druge dijelove uz hrvatsku obalu te druge
države Sredozemlja.U prapovijesti su služili za stanovanje, a
kasnije za smještaj poljoprivrednog alata, te pastirima kao
zaklon u vrijeme nevremena.
108
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
135.
8.5.1.
Vinogradarsko područje
Vinorodna polja pirovačkog zaleđa
Vino je alkoholno piće koje se dobija
vrenjem grožđa ili grožđanog soka.Vino je
jedno od najpopularnijih alkoholnih pića
koje se smatra jednim od najvažnijih
sastojaka mnogih europskih i
mediteranskih kuhinja, odnosno kultura.
Postoje razne vrste vina koje odražavaju
raznolikost klime i tla na kojem su
uzgojene različite vrste vinove loze. Obično
razlikujemo vina po boji: bijelo, ružičasto
(roze) i crno (crveno) vino - a boju
određuje boja bobica grožđa uz proces
proizvodnje vina. Vinogradi predstavljaju
preduvjet postavljanja i tzv. Vinske ceste.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
BI – boravišno – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
136.
8.6.1.
Specijaliteti
Pirovačka kuharica
Nastanak kuharice u izvedbi Dječjeg vrtića
„Mendula“, Pirovac, uz pomoć „Porarta“
vezao se s "Danima domaće kužine" u
organizaciji TZO Pirovac kao zajednička
težnja da se ponudi izvoran sadržaj. Stoga
se u organizaciji proslave Jurjeva pristupilo
izradi ručno rađenih knjiga, kuharica, s
tradicionalnim receptima, a u sklopu
109
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
proslave dana Općine, u travnju 08. Prvi
primjerci načinjeni su s koricama od
recikliranog, u vrtiću izrađenog papira, dok
se u unutrašnjosti kuharice našao
jednostavan zbir tradicionalnih
dalmatinskih jela, sa stranicama
obogaćenim ilustracijama djece iz vrtića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Pirovac
Dostupna kao suvenir u TZO Pirovac.
33%
23. 03. 2010.
137.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Konoba Vesela
Ugostiteljski objekt uređen u autentičnom
dalmatinskom stilu. Smješten uz sama
Vrata sela.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
110
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
138.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Pod zidom
Ugostiteljski objekt namjenjen široj
populaciji sa prilgođenom a la cart
ponudom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
139.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Pizzeria Ban
Ponuda pizza i pašti.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
111
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
140.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Restoran Adriana
Ugostiteljski objekt namjenjen široj
populaciji sa prilgođenom a la cart
ponudom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
141.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Restoran Malo misto
Ugostiteljski objekt namjenjen široj
populaciji sa prilgođenom a la cart
ponudom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona (12 mjeseci)
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 do 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
112
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
142.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Restoran Mojster
Ugostiteljski objekt namjenjen široj
populaciji sa prilgođenom a la cart
ponudom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
143.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar - slastičarna Galeb
Ponuda kolača, slastica i sladoleda.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
113
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
144.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar – slastičarna Mimoza
Ponuda kolača, slastica i sladoleda.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
145.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar – slastičarna Viktorija
Ponuda kolača, slastica i sladoleda.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
114
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
146.
8.7.3.
Kućna radinost
Grill Pirovac
Ugostiteljski objekt namjenjen široj
populaciji sa prilgođenom a la cart
ponudom.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
147.
8.7.3.
Kućna radinost
Konoba Bilić
Ugostiteljski objekt uređen u autentičnom
dalmatinskom stilu.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
0%
23. 03. 2010.
115
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
148.
8.7.3.
Kućna radinost
Morićevi dvori
Ugostiteljski objekt uređen u autentičnom
dalmatinskom stilu.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
0%
23. 03. 2010.
149.
8.7.3.
Kućna radinost
Konoba Nono
Ugostiteljski objekt uređen u autentičnom
dalmatinskom stilu.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
116
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
150.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Lord
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona (12 mjeseci)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
151.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Navigator
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
117
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
152.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Gligy
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona (12 mjeseci)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
153.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Laf
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona (12 mjeseci)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
118
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
154.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Balun
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
155.
8.7.2.
Ugostiteljski objekti
Caffe bar Bus
Ugostiteljski lokal namijenjen posluživanju
prvenstveno kave, ali i drugog alkoholog i
bezalkoholnog pića.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona (12 mjeseci)
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
119
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
156.
8.8.2.
Industrijska produkcija
Uljara Pirovčanka
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim
putevima
0%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Proizvodnja maslinova ulja vrši se u
specijaliziranom postrojenju talijanske marke
Pieralissi, tip Panorama kapaciteta 1.100 kg/h,
metodom centrifugiranja.
120
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.9. Znamenite osobe i povijesni događaji
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
157.
9.2.2.
Plemičke obitelji
Obitelj Draganić-Vrančić
Obiteljski arhiv Draganić-Vrančić sadrži
tisuće dokumenata u 8 arhivskih kutija iz
razdoblja od 1582. do 1971. godine, među
kojima je pohranjena i rukom pisana
oporuka Fausta Vrančića iz 1615. godine.
Ovaj izvorni rukopis na osam stranica ima
prvorazredno značenje i predstavlja
kulturno dobro najviše kategorije.
Knjižnica stara 505 godina vraća se nakon
92 godine u Pirovac, gdje je bila punih 415
godina.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Pirovac
Široj javnost postati će dostupna osnivanjem
narodne knjižnice i čitaonice u Pirovcu koju bi
Općina trebala otvoriti u sljedeće tri godine. Općina
Pirovac preuzet će, uz nadzor Konzervatorskog
odjela u Šibeniku, i skrb o održavanju grobnice
obitelji Draganić-Vrančić s gotičkim sarkofagom
koji po značaju i vrhunskoj umjetničkoj izvedbi
ulazi među najznačajnije kulturne spomenike na
području Hrvatske.
0%
23. 03. 2010.
121
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
158.
9.4.1.
Bitke
Bitka sa Turcima – ime Zloselo
Poznata legenda o protjerivanju Osmanlija
iz „Zlosela“ (koju još spominje i A. Fortis).
Priča o hrabrosti pirovčana koji su
iznenadili i porazili brojniju tursku vojsku.
Osmanlije su bježeći pirovčane prozvali
zlim ljudima, a njihovo mjesto Zloselo.
Naziv se zadržao do 20. st.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Trenutno samo usmena predaja. Izvrsna
prilika za stvaranje uprizorenja po living
history principima.
Pirovac
0%
23. 03. 2010.
122
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.10.
Manifestacije
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
159.
10.1.2.
Festivali
Blues festival
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
BI – boravišno – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Tradicionalni festival koji okuplja poklonike blues
glazbe. Postoje mogućnosti nadogradnje samog
festivala novim sadržajima.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
160.
10.1.5.
Likovne kolonije
Prekrivač za snove – mapa sela
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Vizualna dostupnost u Porart galeriji (u
sklopu kompleksa TZ-a Pirovac).
33%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Baza tekstilne mape “Prekrivač za snove – mapa
sela” je 15m² velika podloga od sirova platna na
kojem je tehnikom batika (uz primjenu 60% biljnih
boja iz Porart proizvodnje, 40%
kupovnih
organskih boja) izvedena vjerno prenesena, ali
oblikom „umekšana“ stvarna mapa Pirovca sa
svojim rasterom ulica, položajem i referentnim
oblicima krajolika.
123
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
161.
10.1.7.
Zabavni programi
Ribarska večer
Manifestacija koja se jednom do dvaput
mjesečno događa u ljetnim mjesecima.
Prodaja ribljih proizvoda i vina. Postoji
potreba za obogaćivanjem novim
sadržajima.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
162.
10.1.7.
Zabavni programi
Klapske večeri
Tradicionalna manifestacija na pirovačkoj
Rudini. Izvrstan autentičan projekt u kojeg
treba dodatno ulagati.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
124
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
163.
10.1.7.
Zabavni programi
Koncerti Puhačkog orkestra Pirovac
Koncerti koji se nekoliko puta odvijaju na
terasi ugostiteljskog objekta Malo misto.
Postoji potreba za obogaćivanjem novim
sadržajima.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
164.
10.1.7.
Ostali pop-rock koncerti
Pop-rock izvođači
Zabavni koncerti uglavnom manje
poznatih izvođača.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I –izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
125
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
165.
10.3.1.
Tradicijski sportovi
Boćanje; turnir
Ljetni turnir koji predstavlja autentčan
proizvod. Potreban je bolji marketinški
publicitet projekta.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
166.
10.4.1.
Gospodarske izložbe
Večer domaće kužine
Tradicionalna manifestacija krajem
kolovoza. Jedna od najboljih manifestacija
u koju treba dodatno ulagati. Autentičan
proizvod koji okuplja velik broj
zainteresiranih.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
126
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
167.
10.4.2.
Sajmovi
Sajam starih vjenčanja
Autentičan proizvod koji okuplja velik broj
sudionika i zainteresiranih. Izvrstan primjer
uvođenja novih projekata na tržište.
Potencijal za daljnji razvoj i stvaranje brand
eventa.
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno. Potrebno je projekt
dodatno marketinški eksponirati s ciljem
brandiranja.
66%
23. 03. 2010.
168.
10.5.1.
Proslave
Dan Općine - Jurjevo
Proslava/prigodno obilježavanje dana kroz
različite kulturno – zabavne sadržaje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
127
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
169.
10.5.1.
Proslave
Sv. Lucija
Manifestacija koja je već prvim
obilježavanjem pokazala potencijal za
daljnja ulaganja u proizvod.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
170.
10.5.1.
Proslave
Božićno-novogodišnja proslava/koncert
Zabavni koncerti Puhačkog orkestra
Pirovac, zbora Sv. Juraj i KUD-a Bezdan.
Potvrđeni proizvodi koji traže nove
sadržaje.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
128
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
171.
10.5.1.
Proslave
Maškare
Nedovoljno marketinški iskorišten
proizvod koji uvođenjem novina
omogućuje bolju kapitalizciju.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
I – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
129
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.11.
Kulturne i vjerske ustanove
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
172.
11.5.
Koncertne dvorane
Kino sala „Malo misto“
Uređena i klimatizirana dvorana, centralno
mjesto gotovo svih kulturno-zabavnih
sadržaja (pogotovo u jesensko-zimskim
mjesecima).
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
66%
23. 03. 2010.
130
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.12.
Sportsko – rekreacijske građevine i tereni
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
173.
13.1.1.
Teniska igrališta
Betonski tereni za tenis – Hotel Miran
Dva teniska terena dostupna u ljetnim
mjesecima. Zahtijevaju dodatna ulaganja
kako bi se efektnije iskoristili.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
BI – boravišno – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno svim zainteresiranima
33%
23. 03. 2010.
174.
13.1.2.
Bočalište
Bočalište „Centar“
Uređeno bočalište o kojem se brine
Bočarski klub „Pirovac“. Mjesto je
održavanja turnira u ljetnim mjesecima, a
služi i kao vježbalište.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno svim zainteresiranima
33%
23. 03. 2010.
131
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
175.
13.1.5.
Ostala igrališta
Polivalentno školsko igralište
Uređeno asfaltirano igralište predviđeno
za odigravanje malog nogometa, košarke i
rukometa.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno svim zainteresiranima
0%
23. 03. 2010.
176.
13.5.2.
Iznajmljivanje čamaca
Iznajmljivanje čamaca i ostalih popratnih
sadržaja
Iznajmljivanje manjih čamaca (4-8 osoba),
pedalina, kanua, jet-skija i ostale popratne
opreme. Tvrtke „Prvi“, „Maestral“ i
„Bonaca“.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
D – predsezona, sezona, posezona (5-6
mj.)
I – izletničke
Vrlo mali kapacitet – do 50 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
132
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.13.
Turističke staze, putovi i ceste
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
177.
14.1.4.
Šetnice – lungo mare
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Lungo mare duž uvale Stinica do uvale Vrilo
Šljunčano – asfaltna šetnica koja se neprekidno
pruža duž cijelog mjesta. Prolazi preko svih
pirovačkih plaža i užeg centra mjesta. Moguće
kombiniranje sa nordic walkingom i manjim dijelom
kao bike staza.
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
178.
14.1.10.
Turističke penjačke staze
Staza do vidikovca Makirina
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
Općina Pirovac
R – regionalna važnost – III. kategorija
C – predsezona, sezona, posezona (6-7 mj.)
PI – pretežito izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
Uređena makadamska staza do vidikovca odakle se
pruža pogled na pirovački zaljev, PP Vransko jezero
i okolna mjesta. Pretpostavlja potencijal za širu
upotrebu uz kombinaciju sa paraglajdingom i
zmajarenjem.
Turistički dostupna, postoji makadamska cesta do
vrha, a prisutna je i u informativnim materijalima
turističke zajednice Općine
33%
23. 03. 2010.
133
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
179.
14.2.1.
Biciklističke staze
Biciklistička staza Vransko jezero - Pirovac
Uređena i obilježena biciklistička staza.
Izvrsan preduvjet za razvoj selektivnih
oblika turizma. Zahtijeva dodatna
marketinška ulaganja za optimalnije
rezultate.
Općina Pirovac / Općina Tisno
R – regionalna važnost – III. kategorija
A – cjelogodišnja sezona, 12 mjeseci
BI – boravišno – izletničke
Srednji kapacitet – 200 do 1000
posjetitelja istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno cestovnim asfaltnim i
makadamskim putevima
33%
23. 03. 2010.
134
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
4.9.14.
Atrakcije zbog atrakcija
REDNI BROJ
ŠIFRA
VRSTA
NAZIV ATRAKCIJE
KRATKI FUNKCIONALNI OPIS
LOKACIJA
KATEGORIJA
SEZONALNOST
BORAVIŠNO – IZLETNIČKE ZNAČAJKE
PRIHVATNI KAPACITET
ŠIRI SUSTAV ATRAKCIJA
TURISTIČKA DOSTUPNOST
STUPANJ KORIŠTENJA
NADNEVCI UPISA I DOPUNA
180.
15.1.
Zabavni parkovi
Lunapark „Centar“
Centar opremljen zabavnim sadržajima
namjenjenima prvenstveno djeci.
Tehnološki zastario, zahtjeva nova
ulaganja.
Općina Pirovac
L - lokalna važnost – IV. kategorija
E – sezona do 3 mjeseca
PI – pretežito izletničke
Mali kapacitet – 50 – 200 posjetitelja
istodobno
Pirovac
Optimalno dostupno
33%
23. 03. 2010.
135
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
5. ATLAS TURISTIČKIH ATRAKCIJA OPĆINE PIROVAC
Atlas turističkih atrakcija grafički je prikaz njihova razmještenja u prostoru. Za razliku od
tekstualnog prikaza podataka u katastru, u atlasu se razaznaju prostorne relacije među turističkim
atrakcijama, ali isto tako između njih i drugih sadržaja u prostoru, osobito građevina turističke
infrastrukture i prometne infrastrukture.
U atlasu se može uočiti razlika u prostornoj pojavnosti među različitim turističkim atrakcijama:
1. točkasta koji se označuju točkama
2. linijska koje se označuju linijama
3. površinska koje se označuju omeđenim površinama
Atlas se sastoji od zbirke tematskih karata na kojima se izborom vrste, veličine i boje simbola,
boje i debljine linija te boje i šrafature površina mogu zorno prikazati gotovo svi podaci koji se
vode u katastru.
Izbor mjerila kartografske podloge na kojoj će se izađivati cijeli atlas ili njegovi pojedini dijelovi
ovisit će o razini i specifičnosti prostora koji se prikazuje. Tako će se u atlasu koji prikazuje
turističku resursnu osnovu drževe prikazati samo atrakcije I i II kategorije, dok će se u atlas
županije unijeti, uz prve dvije i III kategorije. Za područje gradova i općina, kao i za sve druge
osnovne turističke destinacije, u atlas će se unositi sve 4 kategorije. Za pojedine djelove osnovnih
turističkih destinacija, u kojima je velika gustoća atrakcija, dodatno će se prikazati atrakcije na
karti krupnijeg mjerila.
136
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Geološke značajke prostora (1)
Gorje
Otok
Krš
137
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Geološke značajke prostora (2)
Prirodne plaže
Špilje i jame
Drage i uvale
138
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Geološke značajke prostora (3)
Vrhovi/vrhunci, vidikovci
139
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Klima
Mediteranska klima – cijela Općina Pirovac
140
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Voda (1)
Toplo i čisto more
More u cjelini
Predjeli rekreacije
141
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Voda (2)
Prirodna sidrišta
Predjeli nautičkog obilaska
Plodovi mora
142
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Voda (3)
Jezera
Ostale stajačice
Ljekovito blato
143
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Biljni svijet (1)
Podmorska vegetacija
Šumske plodine
Oranice i livade (Kašičko-putičanjsko polje)
144
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Biljni svijet (2)
Vinogradi
Voćnjaci i maslinici
145
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Životinjski svijet (1)
Sisavci
Ptice
Ribe
146
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Životinjski svijet (2)
Vodozemci
Kukci
Školjke i koralji
147
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Životinjski svijet (3)
Stoka
Perad
Lovišta
148
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Zaštičena prirodna baština (1)
Park prirode Vransko jezero
Geološki rezervat – Uvala Makirina
Zaštićeni krajobrazi
149
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Zaštičena prirodna baština (2)
Močvarno područje međunarodnog značaja
150
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Zaštičena kulturno – povijesna baština (1)
Pokretni spomenici
Arheološka bašina
Spomenička cjelina – Centar Pirovca
151
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Zaštičena kulturno – povijesna baština (2)
Memorijalna područja i građevine
Pojedinačne sakralne građevine
Pojedinačne profane zgrade i građevine
152
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Kultura života i rada (1)
Narodni melos
Narodni plesovi
Legende
153
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Kultura života i rada (2)
Narodne nošnje
Obrada vune
Ruralna arhitektura
154
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Kultura života i rada (3)
Vinogradarsko područje
Specijaliteti - Ugostiteljski objekti
Industrijska produkcija
155
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Znamenite osobe i povijesni događaji
Plemičke obitelji
Bitke
156
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Manifestacije (1)
Festivali
Likovne kolonije
Zabavni programi
157
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Manifestacije (2)
Ostali pop – rock koncerti
Tradicijski sportovi
Gospodarske izložbe
158
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Manifestacije (3)
Sajmovi
Proslave
159
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Kulturne i vjerske ustanove (1)
Koncertna dvorana
160
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Sportsko rekreacijske građevine i tereni (1)
Teniska igrališta
Bočalište – Ostala igrališta
Iznajmljivanje čamaca
161
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Turističke staze, putovi i ceste (1)
Šetnice – lungo mare
Turističko – penjačke staze
Biciklističke staze
162
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Katastar i atlas turističkih atrakcija Općine Pirovac
Mjerilo 1: 25000
Granica katastarske Općine Pirovac
Zaštičeno obalno područje mora
Atrakcije zbog atrakcija (1)
Zabavni park
163
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
6. PRILOG
6.1.
Detaljna klasifikacija turističkih atrakcija
164
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
165
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
166
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
167
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
168
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
169
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
170
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
171
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
172
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
173
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
174
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
175
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
176
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
177
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
178
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
179
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
6.2.
Fotografski prilog
Slika 1. Barska kornjača (redni broj atrakcije iz katastra: 97.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Slika 2.
Čančara (redni broj atrakcije iz katastra: 86.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
180
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 3.
Slika 4.
Šišmiš (redni broj atrakcije iz katastra: 87.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Vuk (redni broj atrakcije iz katastra: 88.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
181
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 5.
Slika 6.
Zmijar (redni broj atrakcije iz katastra: 90.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Srebrnsti galeb (redni broj atrakcije iz katastra: 91.)
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/
182
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 7.
Slika 8.
Ćuk (redni broj atrakcije iz katastra: 91.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Grmuša (redni broj atrakcije iz katastra: 92.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
183
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 9.
Crnika (redni broj atrakcije iz katastra: 56.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Slika 10.
Planika (redni broj atrakcije iz katastra: 57.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
184
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 11.
Rašeljka (redni broj atrakcije iz katastra: 59.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Slika 12.
Fafarinka (redni broj atrakcije iz katastra: 60.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
185
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 13.
Crni jasen (redni broj atrakcije iz katastra: 62.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Slika 14.
Smrdljika (redni broj atrakcije iz katastra: 63.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
186
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 15.
Slika 16.
Alepski bor (redni broj atrakcije iz katastra: 64.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Obični čempres (redni broj atrakcije iz katastra: 65.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
187
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 17.
Šmrika (redni broj atrakcije iz katastra: 66.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Slika 18.
Drača (redni broj atrakcije iz katastra: 68.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
188
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 19.
Slika 20.
Smokva (redni broj atrakcije iz katastra: 71.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Divlja maslina (redni broj atrakcije iz katastra: 72.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
189
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 21.
Slika 22.
Brnistra (redni broj atrakcije iz katastra: 73.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
Močvarni kačun (redni broj atrakcije iz katastra: 77.)
Izvor: http://zasticenapodrucja.com/hr
190
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 23.
Slika 24.
Crkva sv. Jure u polju (redni broj atrakcije iz katastra: 119.)
Izvor: Sanja Mrša Vukman, Udruga Porart
Kokanovica (redni broj atrakcije iz katastra: 125.)
Izvor: Antun Klipa, Općina Pirovac
191
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 25.
Slika 26.
Pirovačka kuharica (redni broj atrakcije iz katastra: 136.)
Izvor: Sanja Mrša Vukman, Udruga Porart
Šetnice – lungo mare (redni broj atrakcije iz katastra: 177. )
Izvor: TZ Općine Pirovac
192
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 27.
Slika 28.
Narodne nošnje – KUD Bezdan (redni broj atrakcije iz katastra: 132.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
Spomenička cjelina - Centar Pirovca „Staro selo“ (redni broj atrakcije iz
katastra: 114.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
193
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 29.
Geološki rezervat - Uvala Makirina (redni broj atrakcije iz katastra: 105)
Izvor: Antun Klipa, Općina Pirovac
Slika 30.
Blues festival (redni broj atrakcije iz katastra: 159.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
194
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 31.
Slika 32.
Močvarna područja međunarodnog značaja (redni broj atrakcije iz katastra:
109.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
Spomenik Kralju Tomislavu (redni broj atrakcije iz katastra: 117.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
195
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 33.
Slika 34.
Prirodni krajobraz Kašića i Putičanja (redni broj atrakcije iz katastra: 108.)
Izvor: snimka autora
Vidikovac Kaštelina / Arheološko nalazište Kašić (redni broj atrakcije iz
katastra: 44. / 111. )
Izvor: snimka autora
196
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 35.
Otok Sustipanac (redni broj atrakcije iz katastra: 14.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
Slika 36.
Pirovački zaljev (redni broj atrakcije iz katastra: 49.)
Izvor: TZ Općine Pirovac
197
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
Slika 37.
Slika 38.
Špilja Bikovica (redni broj atrakcije iz katastra: 26.)
Izvor: Sanja Mrša Vukman, Udruga Porart
Sajam starih vjenčanja (redni broj atrakcije iz katastra: 167.)
Izvor: Sanja Mrša Vukman, Udruga Porart
198
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
7. ZAKLJUČAK
Cilj ovog rada, kao što je u uvodu spomenuto, bilo je evidentirati i sistematizirati sve
realne i potencijalne turističke atrakcije Općine Pirovac.
Kako se Općina prostire na 41 km2, na mjestu sudara klima, kultura i zemljopisnih
obilježja nerealno je očekivati potpunu evidenciju turističkih atrakcija. Prema mišljenju
autora u istom su izdvojene najzanimljivije atrakcije koje se trebaju trebaju dalje
valorizirati u skladu sa zahtjevima / trendovima tržišta, a vođeno principima održivosti i
konceptu lifestyle destinacije.
Kako je riječ o „živom dokumentu“, za očekivati je da će se nastaviti sa njegovim
revidiranjem i nadopunjavanjem. Vrijednost dokumenta očituje se u jednostavnosti i
preglednosti svih značajki prostora, te predstavlja jednostavno čitljiv materijal svim
dionicima u turizmu željnim razvoja novih proizvoda / selektivnih oblika turizma –
prvenstveno receptivnim destinacijskim menadžment kompanijama.
Za očekivati je, da će Katastar i atlas Općine Provac u vremenima što dolaze postati dio
šireg (vjerovati je informatičkog) sustava koji će objediniti cjelokupnu atrakcijsku osnovu
mikroregije, Županije i Republike Hrvatske.
Izrada i godišnje revidiranje i nadopunjavanje Katastra i atlasa OP zalog je sustavnog
bavljenja procesima u turizmu u skladu sa zahtjevima koji se očekuju od moderno
koncipirane Turističke zajednice / Destinacijske menadžment organizacije.
199
Katastar i atlas turističkih atrakcija OP
8. POPIS LITERATURE
1. Stanić M. et. al. (2008) Destinacijske menadžment kompanije – priručnik za
razumijevanje poslovanja i uspješni marketing, Zagreb : UHPA
2. Kušen E. (2002) Turistička atrakcijska osnova. Zagreb: Institut za turizam
3. Održivi turizam u deset koraka : planiranje održivog turizma zasnovanog na
baštini i prirodnom naslijeđu :priručnik za upravljanje i razvijanje turističkih
regija, destinacija i proizvoda – Zagreb : Institut za turizam : Odraz i.e. – Održivi
razvoj zajednice, (2006)
4. Master & Marketing plan turizma Šibensko-kninske županije, Louis Berger S.A.
(2005)
5. I. Gulam „Strategija razvoja Općine Pirovac 2010. – 2014.“, (2010)
6. http://zasticenapodrucja.com
7. http://vransko-jezero.hr
8. http://hr.wikipedia.org
9. http://www.tz-pirovac.hr
10. http://www.pirovac.hr
200

„PiPl mast trast as!“

iz-dp bruno gulam

Kosilica-malčer GS-40

Naracija i egzibicionizam u starim i novim medijima

6. Plan razvoja turizma općina Goričan, Donja Dubrava i Donji

Akcijski plan razvoja turizma destinacije Petrinje

5. Nacionalni dan kulturnog turizma - Program

09-Marija Gorica-zona Kraj Donji.xlsx

Zajedno - Općina Kistanje