51/2013
18. prosinca 2013.
Otvoren biskupijski postupak za proglašenje
blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna
Mahniæa
Èovjek koji nema u sebi radosti i poleta ne može biti
vizionar, vedro gledati u buduænost. Upravo zato jer je
Mahniæev život bio u znaku križa, Mahniæ je bio
ispunjen kršæanskim optimizmom, istaknuo biskup
Valter Župan u homiliji na sveèanoj misi u krèkoj
katedrali
Više od 10.000 ljudi na pokopu fra Zvjezdana Liniæa
Zajedništvo na posljednjem ispraæaju fra Zvjezdana
govori sve o tome kakav je èovjek koji je blizu Bogu,
istaknuo kardinal Josip Bozaniæ predvodeæi misu
zadušnicu u franjevaèkoj crkvi Uznesenja BDM u
Samoboru - Krist se uzvelièao kako u fra Zvjezdanovu
životu, tako i u njegovoj smrti, istaknuo je u homiliji
provincijal Željko Železnjak
"Bratstvo – temelj i put za mir"
U Vatikanu je objavljena poruka pape Franje za
Svjetski dan mira 2014. u kojoj upozorava da se
oružanim sukobima pridodaju manje vidljivi, ali zato
ništa manje okrutni ratovi koji se vode na
gospodarskom i financijskom polju s jednako tako
razornim sredstvima kojima se uništavaju životi,
obitelji i poduzeæa - Papa u poruci upuæuje usrdni apel
da se oni koji siju nasilje i smrt odreknu oružja te se
denuncira korupciju i organizirani kriminal
Domovinske vijesti
Potpisan dekret o osnivanju Crkvenog suda 1. stupnja za Ðakovaèkoosjeèku metropoliju
Održana skupština "Tkalèiæa"
Konferencija za novinare u povodu organizacije Susreta hrvatske
katolièke mladeži u Dubrovniku
Susret slijepih i slabovidnih osoba s podruèja Varaždinske biskupije
Dan sustavnog studija duhovnosti i promocija diplomanata
Hodoèašæe HVIDRA-e i pripadnika hrvatske vojske i policije u Voæin
Sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupije
Otvorena proslava 150. obljetnice roðenja Bonifacija Pavletiæa
Smotra crkvenih zborova otoka Braèa u Povljima
Betlehemsko svjetlo u zagrebaèkoj prvostolnici
Deseta obljetnica vinkovaèke Zajednice "Vjera i svjetlo"
Na susretu s medijima predstavljena božiæna poruka biskupa Mrzljaka
Krašiæ: 100. obljetnica posvete crkve i 105. obljetnica roðenja
muèenice s. Žarke Ivasiæ
Božiæna poruka biskupa Ivasa
Božiæni susret zadarskog nadbiskupa i mjesnih vlasti
Crkva u Hrvata
Ðakonsko reðenje u Uskoplju
Božiæna poruka srijemskog biskupa Ðure Gašparoviæa
Inozemne vijesti
Papa Franjo osoba godine po izboru èasopisa "Time"
Katolièko obilježavanja obljetnice reformacije
77. roðendan pape Franje
Prilog dokumenti
Posljednji sud
Crkva nije utoèište za žalosne, veæ je kuæa puna radosti!
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Uspješno završena akcija "Vukovaru ZaDar"
Zadar, 9.12.2013. (IKA) - Konvoj s paketima pomoæi
ovogodišnje akcije "Vukovaru ZaDar" stigao je u
ponedjeljak 9. prosinca u prostor vukovarskog Caritasa, u
pratnji dva autobusa hodoèasnika iz Zadra predvoðenih s.
Melhiorom Biošiæ, predsjednicom Hrvatske katolièke udruge
medicinskih sestara i tehnièara - Zadar, koja je i inicijator te
velike akcije. Zadrani su proteklih dana donosili pakete
pomoæi u dvoranu OŠ Šimuna Kožièiæa Benje u Zadru, a
središnji dio akcije s prigodnim programom u kojem je
nastupilo 26 izvoðaèa, pjevaèa, zborova i KUD-ova, održan
je u subotu 7. prosinca na Narodnom trgu u Zadru.
Prikupljeno je i 30.320 kn novèane pomoæi. U Vukovaru su
Zadrani susreli vukovarskog gvardijana sv. Filipa i Jakova
fra Gordana Propadala, ravnatelja vukovarskog Caritasa fra
Vjenceslava Janjiæa, dr. Vesnu Bosanac i vukovarskosrijemskog župana Božu Galiæa. Ove je godine povodom
posvete vukovarske crkve, HKUMST-u Zadar dodijeljeno
zahvalno priznanje za sve akcije pomoæi tom gradu prošlih
godina. "Žele zahvaliti svima koji su ukljuèeni u akciju.
Tužno je kad doðemo u vukovarski Caritas, ta velika hladna
prostorija obièno bude prazna. To je strašno. Èim èuju da mi
dolazimo iz Zadra, to je posebna radost. Kad treba
iskrcavati, svi bi se ukljuèili u iskrcavanje. Više od 3000
ljudi redovito dobiva pomoæ, a mnogi dolaze pred blagdane,
Božiæ i Uskrs. Velika je potreba i financijska pomoæ. U ove
dane došlo im je više od dvadeset obitelji kojima trebaju
drva, ogrjev, platiti struju, lijekove", rekla je s. Melhiora,
zadovoljna odazivom Zadrana meðu kojima su takoðer
potrebni, a ipak izdvajaju. "Potresno je kad umirovljenici
svojim hladnim rukama koje se tresu vade zadnji novèiæ kad
je u pitanju Vukovar", rekla je s. Melhiora. Ove je godine
potaknula i vrtiæe u kojima su djeca i tete, uz ukljuèenost
roditelja, izradili radove koji su se prodavali na Trgu, od
èega je prihod išao Vukovaru. Na Trgu su se ove godine prvi
put prodavale porcije bakalara, jedna gospoða je ispekla
veliku tortu, u zadarskom Domu umirovljenika žene su
izradile èarape, rukavice, i prodajom svega pomognuti su
Vukovarci. "Tako se širi istina o Vukovaru, svatko na svoj
naèin može pridonijeti ublažiti boli i danas prisutne u
Vukovaru, da radosnije doèekaju Božiæ. Uvijek nam kažu
'Sestro, ne tražimo slatkiše, igraèke, nikakav luksuz. Nego
najosnovnije: brašno, rižu, šeæer, ulje, higijenske potrepštine,
najnužnije. Njima nije do luksuza, samo do najpotrebnijeg.
Fra Vjenceslav kaže da smo mi njima postali uzor. S
obzirom da im ne dolazi pomoæ niotkud, usmjerili su se na
same sebe. U svojim župama su pokrenuli akciju, u školama
i vrtiæima, onaj tko je u moguænosti da pomogne onima u
veæoj potrebi. Pokrenuli su i akciju 'Kruh sv. Elizabete' u
koju su ukljuèeni èlanovi Franjevaèkog svjetovnog reda po
cijeloj Hrvatskoj", rekla je s. Melhiora, istaknuvši da su u
Vukovaru mnoge obitelji s puno djece, te je bolno kad mlade
obitelji moraju napuštati grad jer nemaju od èega živjeti.
"Ako æemo zaustaviti jednu obitelj da ostane u tom
napaæenom gradu gdje je proliveno toliko krvi, suza i znoja,
hvale je vrijedno sve žrtve u pripremi i realizaciji akcije.
Ustrajali smo. Sve smo jaèi. U Labinu jedan invalid nije
mogao ostati ravnodušan na to što èinimo i potrebe
Vukovara, pa je on pokrenuo u svojoj sredini akciju 'Labin Vukovaru ZaDar', po uzoru na nas, te se trudi okupiti ljude u
doniranju paketa osnovnih živežnih namirnica i higijenskih
potrepština za Vukovar", zakljuèila je s. Melhiora Biošiæ.
2
18. prosinca 2013. broj 51/2013
Misa zahvalnica sportaša Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 9.12.2013. (IKA) - U organizaciji Ureda za pastoral
mladih, odjela za pastoral sportaša Zagrebaèke nadbiskupije,
u župi sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima 9.
prosinca slavljena je, petu godinu za redom, misa zahvalnica
sportaša Zagrebaèke nadbiskupije. Misno slavlje predvodio
je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško u koncelebraciji
domaæeg župnika Vladimira Hrena, vlè. Kreše Žiniæa, vlè.
Darka Banfiæa, vlè. Filipa Pavloviæa i domaæeg kapelana
Vladimira Kereèenija. Uz koncelebrante suslavili su trajni
ðakoni Miljenko Bošnjak i Marijan Spehnjak.
Uz vjernike sportaše, na misnom slavlju okupili su se
predstavnici više nacionalnih sportskih saveza (HNS, HVS,
HKS, HOS, HBS). Po broju sudionika zahvalnog slavlja, bio
je to dosad najbrojniji susret sportaša Zagrebaèke
nadbiskupije povodom završetka sportske sezone.
Biskup Šaško u uvodu slavlja osvrnuo se na svetkovinu
Bezgrešnog zaèeæa BDM koja se toga dana slavila,
istaknuvši kako se savršeno uklapa u vrijeme došašæa, jer se
u njoj vidi kako Bog razgovara s èovjekom, kako nam daje
da sudjelujemo u božanskome životu. Marijino izabranje i
njezino mjesto u povijesti spasenja ne dijeli ju od nas, nego
govori o blizini s èovjekom. Euharistija je predivni dijalog
vjernika i Boga koji nam vraæa radost i ispunja nas svojim
mirom i novim poèetkom. Sve može zapoèeti, jer Bog šalje
Duha životvorca u naše živote.
U homiliji biskup je napomenuo da u pitanja o traženju stane
"cijela povijest èovjeèanstva i govori nam tko smo: stvorenja
koja traže; koja pitaju i od kojih se traži odgovor. Cijeli je
naš život traženje Onoga tko daje i jest odgovor na naša
najdublja pitanja. Današnja svetkovina sažima taj odgovor,
otvarajuæi prostore radosti".
Bog nas po Mariji vraæa u radost životne igre, istaknuo je
mons. Šaško i zaželio sportašima da u ovo vrijeme, "dok su
u Hrvatskoj prisutna razna traženja, rasprave o vrijednostima
koje mogu donijeti radost društvu i Domovini ili mogu širiti
sebiènost, sukobe i tugu" ne zaborave da je sport "prostor u
kojemu se susreæu vjera i vrijednosti". Ako to dvoje nije
spojeno; ako ne osjeæamo darove koji nadilaze sposobnosti
pojedinca, sigurno neæemo osjeæati ljepotu radosti. U sportu
se može promicati ono što nam toliko puta nedostaje na
drugim podruèjima: duh zajedništva, osjetljivost za darove
bližnjih, poštenje, stegu koja kroti sebiènost, poštovanje,
uzajamno pomaganje. Treneri najbolje znaju da je teže doæi
do toga nutarnjega raspoloženja duha, nego li do tehnièke i
kondicijske pripreme, rekao je biskup. Pritom je pojasnio
dublje znaèenje rijeèi "kondicija", koje vodi prema smislu
suglasja, (lat. cum+dicere). Kondicija je neka vrsta
"koncerta", naèina na koji je nešto usklaðeno ili skladano pa
tako kondicija sport pretvara u umjetnost sklada. Svetkovina
Bezgrešnog zaèeæa BDM pokazuje veliki prostor milosti koji
nam je Bog povjerio po Marijinoj vjeri. Ona je ponovno
uskladila što je grijeh razorio; ona nam je dala kondiciju za
životnu trku i vratila snagu, darovala utjehu, rekao je biskup
Šaško, dodajuæi kako i "naša domovina može napredovati,
ako jaèi nose slabije; ako postoji ljubav prema bližnjima;
ako ne dopustimo da prevlada sebiènost". Sportaši u tome
mogu istinski pomoæi. Potrebna nam je usklaðena snaga sa
zahtjevima i potrebama najslabijih; potrebna nam je
kondicija po mjeri Marijine darežljivosti, zakljuèio je mons.
Šaško. Sudionici slavlja nakon mise su nastavili druženje u
župnom pastoralnom centru, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
ika
U Dubrovniku predstavljen zbornik "Hrvatski muèenici
i žrtve iz vremena komunistièke diktature"
Dubrovnik, 10.12.2013. (IKA) - Zbornik radova "Hrvatski
muèenici i žrtve iz vremena komunistièke diktature"
predstavili su 10. prosinca u dvorani Ivana Pavla II. u
Dubrovniku gospiæko-senjski bsikup Mile Bogoviæ, dr. Josip
Dukiæ, povjerenik Splitsko-makarske nadbiskupije za
Hrvatski martirologij, i mons. Ivan Šimiæ, povjerenik
Dubrovaèke
biskupije
za
Hrvatski
martirologij.
Predstavljanju je nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.
Mons. Šimiæ istaknuo je kako je dosad bilo ustanovljeno više
komisija od strane države za istraživanje žrtava II. svjetskog
rata i poraæa, no nekako izgleda da vlasti nije stalo da se
istraže do kraja žrtve i grobišta. To je dovelo do osnivanja
Komisije HBK i BK BiH, a poticaj za to dao je prije 13
godina i blaženi papa Ivan Pavao II.
U Dubrovaèkoj biskupiji veæ desetak godina postoje ozbiljna
istraživanja, kazao je mons. Šimiæ, navevši kao primjer
knjigu Joška Radice "Sve naše Dakse" te spomenuo kako su
o žrtvama pisali i Augustin Franiæ, Hrvoje Kaèiæ, Lujo
Leševiæ, Franko Burmas i još neki. Istaknuo je kako je on
uspio prikupiti popise koje su èinili narodnooslobodilaèki
odbori po raznim mjestima iz 1946., no ni ti popisi se u sebi
nisu slagali. Radeæi posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno
na utvrðivanju broja žrtava, došao je do spoznaje da ih ima
3697, a od toga je samo 275 žrtava onih koji nisu roðeni na
tom podruèju, a tu su ubijeni. Sigurno je da æe od te ukupne
brojke biti odstupanja od nekih pet posto, jer se neka imena
ponavljaju, neki su umrli od posljedica stradanja i sl, kazao
je mons. Šimiæ. "Èesto se tvrdi da su istina i žrtva jamci
buduænosti. Kad bismo se mi osvjedoèili da je to tako,
veèeras mi ne bismo bili na ovom skupu jer bi se sve to veæ
bilo uèinilo i mi bismo imali žrtvoslov, popis grobišta i
žrtava i obilježene grobove. Meðutim, kod nas je vladao
strah i predstavljanje ovog zbornika je prilika da se pobijedi
70-godišnji strah pred tim ubijanjem istine i plasiranjem
laži", zakljuèio je mons. Šimiæ.
Dr. Dukiæ rekao je kako su komunisti, da bi prekrili
likvidacije koje su uèinili partizani u ratu i poraæu,
istraživanje žrtava pretvorili u strogo nadzirane i tabu teme.
Spomenuo je tri komisije koje su to istraživale, ali niti jedan
popis nije cjelovit jer ne donosi osobe koje su ubijene od
pripadnika partizanskih postrojbi. Padom komunistièkog
režima oèekivalo se da æe se to ispraviti. Nešto se i uèinilo,
osnovana je saborska komisija, na terenu su prikupljeni
podaci od rodbine stradalih osoba, ali se arhivskim
materijalom i matiènim knjigama nije koristilo. No, popisi
žrtava su popunjeni i žrtvama komunizma. Dr. Dukiæ
govorio je i o doprinosu Krunoslava Draganoviæa
istraživanju te teme.
Biskup Bogoviæ govorio je o radu Komisije HBK i BK BiH
za hrvatski martirologij. Cilj je da se iz zaborava izvuku one
žrtve koje nisu bile popisane te da svaka biskupija i svaka
župa ima utvrðen popis katolika koji su žrtve komunizma.
Utvrðivanje ukupnog popisa svih žrtava bio bi zadatak
države, no kako je to otežano, Crkva je preuzela pravljenje
popisa, u prvom redu katolika, kako bi se otkrili oni koji su
bili pravi muèenici èija su imena takoðer zaboravljena.
Potaknuo je okupljene da se prema svojim moguænostima i
spoznajama prikljuèe tim istraživanjima kako se ne bi
dogodilo da se nekog zaboravi, nego da se svi popišu, da im
se vrati dostojanstvo i poštuje žrtva onih koju su podnijeli.
U zborniku su na više od 700 stranica sabrani radovi s
prvoga znanstvenog skupa o toj temi, koji je održan u
Zagrebu 25. i 26. travnja 2012., a uredili su ga mons. dr.
Mile Bogoviæ, dr. Josip Dukiæ, dr. Jure Krišto, Mate Rupiæ i
mr. Miljenko Stojiæ.
Domovinske vijesti
Potpisan dekret o osnivanju Crkvenog suda 1. stupnja za
Ðakovaèko-osjeèku metropoliju
Ðakovo, 10.12.2013. (IKA/TU) – U nadbiskupskom domu u
Ðakovu u utorak 10. prosinca održana je 19. skupština
biskupa Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine. Na skupštini
su uz nadbiskupa metropolita Ðuru Hraniæa, bili prisutni i
umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, kancelari
triju navedenih biskupija (dr. Drago Tukara, preè. Goran
Lukiæ i preè. Marko Loš) te dr. Nikola Škalabrin, sudski
vikar u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.
Središnja tema sjednice bilo je osnivanje Metropolitanskoga
crkvenoga suda 1. stupnja za Ðakovaèko-osjeèku crkvenu
pokrajinu. Nakon uvodnog pozdrava predsjedatelja mons.
Hraniæa, sudski vikar mons. dr. Škalabrin govorio je o
znaèenju osnivanja Metropolitanskoga suda 1. stupnja.
Prvostupanjski sud u Ðakovu je do sada djelovao kao
podružnica u sklopu Metropolitanskoga suda Zagrebaèke
metropolije. Poželjno je da svaka biskupija ima svoje
crkveno sudište, no to nije moguæe bez kvalificiranih ljudi
koji æe ondje raditi. Zato su biskupi svih triju biskupija u
sastavu Slavonske crkvene pokrajine proteklih godina slali
pojedine osobe na specijalizaciju iz kanonskoga prava, tako
da su se sada stekli personalni i drugi uvjeti za
osamostaljenje Crkvenoga suda 1. stupnja za prije pet godina
osnovanu Ðakovaèko-osjeèku metropoliju.
Na novinarsko pitanje o najèešæim predmetima parnica u
crkvenom sudištu, dr. Škalabrin je odgovorio: "Najèešæi
sluèaj kod naših sudova je ništavnost ili nevaljanost ženidbe.
Za rješavanje takve parnice potrebno je imati barem èetiri
struène osobe koje imaju magisterij ili doktorat iz
kanonskoga prava. Buduæi da naša metropolija sada ima i
više nego èetiri kvalificirane osobe, te da oèekujemo skori
povratak sa specijalizacije i novih kvalificiranih osoba,
ustanovili smo da možemo imati svoj meðubiskupijski sud 1.
stupnja. Time je puno postignuto jer æe našim vjernicima iz
Ðakova, Požege ili Srijema sada biti puno lakši pristup
Crkvenom sudu, negoli im je do sada bio pristup Sudu u
Zagrebu."
Dr. Škalabrin iznio je i neke podatke o broju parnica s
podruèja Metropolije te o objektivnim poteškoæama zbog
kojih æe primljene parnice i dalje morati èekati do presude i
duže od godinu dana, koliko je poželjan rok za rješavanje i
donošenje presude za svaku primljenu parnicu. Posljednjih
godina postignut je i u okviru Metropolitanskoga suda u
Zagrebu znaèajan napredak u dinamici rješavanja primljenih
parnica. Dr. Škalabrin izrazio je nadu da æe osnivanje
novoga Metropolitanskoga suda u Ðakovu i okupljeni
struèni personal pridonijeti da rješavanje pojedinih parnica
ipak bude još brže, iako za sada neæe biti moguæe njihovo
rješavanje u poželjnom roku od godine dana od njihova
primitka.
Nakon što je Apostolska signatura u Rimu, kao odgovor na
dopis koji je uime dijecezanskih biskupa Ðakovaèko-osjeèke
metropolije uputio tadašnji metropolit Srakiæ, nedavno
dostavila nihil obstat, dijecezanski biskupi potpisali su na
poèetku
svoga
zasjedanja
dekret
o
osnivanju
Meðubiskupijskog suda prvoga stupnja na podruèju
Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine. Predviðeno je da sud
s radom zapoène 1. ožujka 2014.
Na sjednici su dogovarana i druga pitanja vezana uz
djelovanje buduæega Suda: nositelji razlièitih službi,
zapošljavanje i financiranje potrebnog struènog personala, i
druga pitanja, kako bi Sud mogao 1. ožujka 2014. godine
zapoèeti s radom.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
3
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ održao drugu katehezu za odrasle
Tema kateheze koju su putem interneta gledali vjernici
diljem Zagrebaèke nadbiskupije bila je "Dar djeteta" - Iduæa
je kardinalova kateheza 4. veljaèe
Zagreb, 10.12.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ održao je 10. prosinca u Nadbiskupijskom
pastoralnom institutu u Zagrebu svoju drugu od ukupno
sedam kateheza u sklopu pastoralnog projekta Zagrebaèke
nadbiskupije "Kateheze za odrasle". Tema kateheze bila je
"Dar djeteta".
Kardinalova kateheza izravno se uživo prenosila putem
interneta te su je mogli pratiti vjernici diljem Zagrebaèke
nadbiskupije okupljeni u svojim župnim zajednicama.
Danas se posebno istièe kako dijete ima prvo mjesto u
suvremenom društvu, no istodobno to isto društvo nema
mjesta za djecu, ono ga iskljuèuje. U katehezi je kardinal
govorio o temama o kojima rijetki otvoreno govore: djeca se
sve manje raðaju u našim obiteljima, društvo je sve lošije
organizirano da bi prihvatilo djecu, natalitet je u trajnom
opadanju. "Na djelu je kultura smrti, koja živi po devizi: sve
samo za sebe", istaknuo je kardinal Bozaniæ, a prenosi
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Ipak, dijete nam otvara nadu, okreæe nas prema buduænosti i
s djetetom poèinje nešto novo. Svako je dijete izvanredni dar
Božje ljubavi. Dijete koje se rodilo budi divljenje, radost i
zahvalnost u srcu oca i majke. Ono je Božji dar èovjeku,
istaknuo je zagrebaèki nadbiskup te zakljuèio da dijete ne
smije biti predmet neèijeg prava. Nitko, pa èak ni supružnici
kao takvi, nemaju pravo na dijete kao što imaju pravo na
neko sredstvo. Povodom Meðunarodnog dana ljudskih
prava, istaknuto je i to da je dijete osoba s punim ljudskim
dostojanstvom i krugom svojih neotuðivih i prava.
Dijete u obitelji na poseban naèin ulazi u središte ljubavi
svojih roditelja te ih vrlo brzo mijenja. Oni zajedno gledaju
prema treæemu, svome djetetu koje humanizira svoje
roditelje samim svojim postojanjem i prisutnošæu. Sasvim
sigurno možemo reæi kako djeca mijenjaju ne samo svoje
roditelje i rodbinu, veæ ona mijenjaju èitavo društvo,
otvaraju ga i èine velikodušnijim.
S druge pak strane, društvo u kojemu ima sve manje djece
samo po sebi se zatvara, postaje egoistièno, bez nade i bez
perspektive. Takoðer, kardinal je podsjetio i na znaèenje
èetvrte Božje zapovijedi. Rijeè je o solidarnosti i
meðusobnom poštivanju, koje jamèi ovozemne plodove mira
i blagostanja.
Odlomkom iz koncilske konstitucije Radost i nada (br. 50),
kardinal je otvorio niz drugih pitanja o kojima se
razgovaralo i u diskusiji koja je uslijedila. Jedno od njih je i
pitanje pobaèaja, o kojemu se veæ mnogo govorilo, no ipak
kardinalova je želja bila ponovno naglasiti kako je pobaèaj
djelo smrti, djelo kojim se djetetu u majèinu krilu odrièe
pravo na život.
Na kraju kateheze, zagrebaèki nadbiskup iskoristio je priliku
te svima zaželio dobru pripremu za Božiæ te unaprijed
èestitao božiæne blagdane i zaželio blagoslovljenu novu
2014. godinu. Kateheza je nastavljena pojedinaènom
raspravom u župama.
Na katehezi su sudjelovali predstavnici pastoralnih i
ekonomskih vijeæa Maksimirsko-trnjanskog, Tuheljskopregradskog i Velikogorièko-odranskog dekanata, a sljedeæa
kateheza za odrasle predviðena je za 4. veljaèe na temu
"Radost života u obitelji".
.
4
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
Nagrade Hrvatskoga helsinškog odbora za 2013.
Meðu dobitnicima o. Stjepan Kušan i èasopis "Uliène
svjetiljke"
Zagreb, 11.12.2013.
(IKA) - Nagrade Hrvatskoga
helsinškog odbora za ljudska prava u 2013. godini
dodijeljene su u utorak 10. prosinca. Ovogodišnji dobitnici
su o. Stjepan Kušan, DI, èasopis "Uliène svjetiljke", te
Ustavni sud RH i svi njegovi èlanovi ponaosob.
O. Stjepanu Kušanu posmrtno je dodijeljena nagrada
Sulejman Mašoviæ – Luka Vincetiæ - Jovan Nikoliæ za
doprinos u meðureligijskom dijalogu, ekumenizmu i vjerskoj
toleranciji. U obrazloženju, HHO posebno istièe djelovanja
o. Kušana kao ravnatelja-utemeljitelja Isusovaèke službe za
izbjeglice (Jesuit Refugee Service, JRS) za Bosnu i
Hercegovinu i Hrvatsku, a djelovao je i kao direktor
Biskupijskoga pastoralnog centra u Ohridu.
Prvi hrvatski èasopis o beskuæništvu i srodnim temama
"Uliène svjetiljke" dobitnik je nagrade Joško Kulušiæ za
doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u podruèju
medijskog djelovanja. U obrazloženju HHO istièe: "U
Svjetiljkama susreæemo jedno drugo novinarstvo,
novinarstvo koje je okrenuto dijelu života koji neæemo naæi
na naslovnicama tiražnih izdanja, ni u bombastiènim
najavama emisija elektronièkih medija, kojima je ovladala
beskrupulozna trka za profitom, najèešæe nažalost uvijena u
žuto, senzacionalistièko informiranje. Nasuprot njima,
Uliène svjetiljke odlikuju se, rekli bismo, nenovinarskim
pogledom na svijet. To je èasopis kojega ne zanima puki
senzacionalizam, on je sam po sebi 'senzacionalan' i pravo
otkriæe za sve nas". Pokretaè i izdavaè lista je Franjevaèki
svjetovni red Mjesno bratstvo Trsat na Sušaku, gdje je
otvoreno Prihvatilište za beskuænike "Ruže sv. Franje", koje
je i provoditelj projekta, a prvi broj Uliènih svjetiljki tiskan
je 2008. godine. Glavni urednik èasopisa je Siniša Puciæ, a
prodaju ga po ulicama sami beskuænici.
U službu uveden prvi policijski kapelan na podruèju
Dubrovaèko-neretvanske županije
Dubrovnik, 11.12.2013.
(IKA) - Prvoga policijskog
kapelana na podruèju Dubrovaèko-neretvanske županije don
Ivu Boriæa u službu je 11. prosinca u crkvi Sv. Mihajla u
Lapadu uveo biskupski vikar za pastoral Vojnog ordinarijata
don Josip Staniæ. Dekret vojnog biskupa Jurja Jezerinca o
imenovanju proèitao je policijski službenik za potporu
službe za suradnju s Vojnim ordinarijatom Darko Šantek,
nakon èega je kapelan Boriæ položio Ispovijest vjere i dao
prisegu za vršenje te službe.
Uz veliki broj pripadnika policije na slavlju su se okupili i
naèelnik Policijske uprave Dubrovaèko-neretvanske Tonæi
Radibratoviæ koji je na poèetku pozdravio sve prisutne,
pukovnik Vlatko Bandalo, naèelnik Ureda zapovjednika
Hrvatske ratne mornarice, a u koncelebraciji su bili i neki
bivši i sadašnji vojni i policijski kapelani. U propovijedi
kapelan Boriæ izrazio je radost i zadovoljstvo zbog
preuzimanja nove dužnosti u Dubrovniku, nakon službe u
Istri. Istaknuo je važnost zajedništva koju je veæ osjetio
upoznajuæi proteklog mjeseca tu zajednicu. "Nastavit æemo
ono što je potrebno, da se duhovno stabiliziramo, da
duhovno nosimo svoju svakodnevnicu, vašu muku i vašu
patnju. U vremenu trke i jurnjave da se naðemo,
porazgovaramo, da budemo jedni drugima bliski i
pomažemo si nositi križeve", istaknuo je kapelan te podsjetio
na znaèenje došašæa kao vremena išèekivanja Boga koji je
èovjeku blizu, a ne daleko. Zaštitnik policijske kapelanije
"Sv. Vlaho" je svetac zaštitnik Dubrovnika sv. Vlaho, a ona
obuhvaæa podruèje Dubrovaèko-neretvanske županije.
ika
Sjednica Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
Zagreb, 11.12.2013. (IKA) - Sjednica Vijeæa HBK za
ekumenizam i dijalog pod predsjedanjem sisaèkog biskupa
Vlade Košiæa održana je 11. prosinca u prostorijama HBK u
Zagrebu. Èlanovi su razmatrali stanje u pogledu
ekumenizma i meðureligijskog dijaloga kod nas i u svijetu.
Izrazili su zadovoljstvo dosljednom ekumenskom i
dijaloškom otvorenošæu i zauzetošæu pape Franje, koja
potièe sve èlanove Crkve na otvorenost prema drugim
kršæanima s kojima su katolici u jedinstvu središnjih sadržaja
vjere. U tom koncilskom duhu pape Franje Vijeæe pozdravlja
svako ostvarivanje konkretnih oblika zajedništva meðu
Crkvama, koji su primjereni sadašnjem stupnju jedinstva
vjere, prvenstveno zajednièku interkonfesionalnu molitvu i
zajednièki rad s Biblijom.
Najavljena je i predstojeæa svjetska Molitvena osmina za
jedinstvo kršæana, koja se od samog poèetka 1908. godine u
veæini zemalja pa tako i kod nas najèešæe održava od 18. do
25. sijeènja svake godine. Ove godine su molitve tijekom
osmine nadahnute glavnim biblijskim geslom "Zar je Krist
razdijeljen" (1 Kor 1, 1-17). Kao i ranijih godina, Vijeæe je i
ove godine pripravilo poseban molitveni priruènik za
Osminu.
U pogledu upita, molbi, pa i pritužbi koje s razlièitih strana
dolaze predsjedniku, tajniku i pojedinim èlanovima Vijeæa, s
obzirom na javno predstavljanje drugih kršæanskih Crkava
na organiziranim molitvenim susretima u katolièkim
bogoslužnim prostorima tijekom Osmine i inaèe, Vijeæe
ponovno podsjeæa da ono nije nadležno odluèivati o tome,
buduæi da "Direktorij za primjenu naèela i normi o
ekumenizmu" Papinskog vijeæa za promicanje jedinstva
kršæana to povjerava nadležnosti svakoga pojedinog mjesnog
biskupa (bilo neposredno bilo posredno preko biskupijskog
povjerenika ili povjerenstva za ekumenizam): "Narav
ekumenskog djelovanja na nekom odreðenom podruèju
uvijek æe biti podložna utjecaju posebnog znaèaja mjesnih
ekumenskih prilika. Izbor prikladnog ekumenskog
zauzimanja spada ponajprije na biskupa, koji treba voditi
raèuna o specifiènim odgovornostima i zahtjevima koji su
tipièni za njegovu dijecezu" (br. 31); "Svaki sluèaj ima svoju
dinamiku i svoje osobite moguænosti" (br. 33); "Znaèajke
ekumenskog nastojanja redovito ovise o mjesnim prilikama"
(br. 34); "... Upravo je zbog toga potrebno apostolsko
služenje biskupa osobito na podruèju ekumenskog
djelovanja... Oni trebaju poticati ozbiljne inicijative i jamèiti
da se one ostvaruju u skladu s katolièkim naèelima
ekumenizma. Trebaju vratiti povjerenje onima koji su možda
obeshrabreni
poteškoæama
i
umjeriti
nerazboritu
velikodušnost onih kojima nisu pravo poznate stvarne
poteškoæe na putu ponovnog uspostavljanja jedinstva" (br.
30).
Ako u pojedinim sluèajevima pastoralna razboritost i
odgovornost u nekoj sredini, eventualno umjesto javnog i
formalnog predstavljanja neke Crkve na zajednièkom
molitvenom susretu u katolièkom bogoslužnom prostoru,
kao primjereno naðe neko drugo rješenje, Vijeæe savjetuje da
se u duhu dijaloga ljubavi nastoji razumjeti razloge onoga
drugoga i uvažiti specifiènosti svake pojedine mjesne
sredine i njene interkonfesionalne situacije, kako sveta i
plemenita stvar molitve za jedinstvo kršæana i sama ne bi
postala povodom sporenja i podjela te uzrokom sablazni
naroda Božjega i našega hrvatskoga društva, toliko
potrebnoga sloge i zajednièkih napora. Naposljetku Vijeæe
izražava uvjerenje da je svaka molitva za jedinstvo kršæana,
pa i ona osobna, koja možda neæe biti upuæena na samim
interkonfesionalnim javnim molitvenim susretima, Bogu
takoðer draga i ima svoju neupitnu vrijednost.
Domovinske vijesti
Biskup Škvorèeviæ pohodio dom umirovljenika u Požegi
Požega, 11.12.2013. (IKA) - U sklopu svojih predbožiænih
programa, požeški biskup Antun Škvorèeviæ posjetio je 11.
prosinca Dom umirovljenika u Požegi te slavio misu s
njegovim korisnicima i djelatnicima na èelu s ravnateljicom
Irenom Èavec te predstavnicima Požeško-slavonske
županije. Koncelebrirali su župnik Ivica Žuljeviæ, kancelar
Goran Lukiæ, župni vikar Mario Veèeriæ te ðakon Jurica
Gašparoviæ. U pozdravu biskup je kazao kako se može
dogoditi da svoje oèi okrenemo k mraku te pomislimo da
nema ništa drugo osim onoga što vidimo u tami, ali kad
pogledamo stvarnost oko sebe u sunèevu svjetlu postajemo
dionici njezine prave i cjelovite slike. Dodao je kako je
važno da stanovnici Doma umirovljenika u predbožiæno
vrijeme okrenu svoje srce prema nebeskom Svjetlu te
pogledaju sebe cjelovito u njemu, i shvate konaèno znaèenje
njihovih boli i trpljenja, tjelesnih granica koje ih
svakodnevno tište. Istaknuo je kako je upravo to svrha toga
molitvenog susreta te ih pozvao da pokajanjem postanu
dionici Božjeg milosrða, otvore oèi srca za njegovo svjetlo, i
u svojim patnjama budu ispunjeni snagom, radošæu i
smislom.
Biskup je homiliju zapoèeo tvrdnjom da razumije životne
poteškoæe, zdravstvene tegobe i teret godina starijih osoba u
Umirovljenièkom domu ali i opasnost da sebe procjenjuju
samo polazeæi od stanja o kojem im dijagnozu i terapiju daje
lijeènik. Podsjetio je kako u prvom današnjem liturgijskom
èitanju Izaija prorok pristupa teškoj situaciji svoga naroda u
Babilonskom sužanjstvu koji sebe promatra kroz izgubljenu
domovinu, državne i vjerske ustanove, ropstvo u kojem se
našao te ga prikazuje kao stanje odreðenog umora. Ne radi
se o fizièkom umoru koji je moguæe nadoknaditi, upozorio je
biskup, nego o umoru srca koje se oèituje kao gubitak smisla
svoga postojanja. Prorok stoga podsjeæa svoje sunarodnjake,
nastavio je biskup, da se Bog ne može umoriti te da on daje
snagu malaksalima srcem, ulijeva nadu u svoj osloboditeljski
zahvat, otvara buduænost i uspostavlja dostojanstvo.
Potom se biskup osvrnuo na evanðelje i Isusov poziv
umornima i optereæenima da doðu k njemu jer je on blaga i
milosrdna srca te æe ih okrijepiti. Spomenuo je kako Isus
polazi od istine svoga milosrdnog srca i moguænosti da
onima koji mu se otvore u vjeri ozdravi srca umorna od
besmisla. Potaknuo je nazoène vjernike Umirovljenièkog
doma da ne gledaju sebe iskljuèivo kroz ono što se s njima
dogaða na tjelesnoj razini, jer njihova konaèna sudbina nije u
stanju njihovih bolesnih kostiju i drugih tjelesnih sastavnica,
nego u onome što se s njima može dogoditi na razini srca, u
onome što Isus Krist može ostvariti u njima svojom ljubavlju
i darovati im smisao. Kazao je da je Božiæ kad se to u nama
dogodi te im poželio puno Božjeg svjetla radosti i mira za taj
dolazeæi blagdan.
Na
svršetku
euharistijskog
slavlja
predstavnica
umirovljenika Agneza Podbnik èestitala je biskupu Božiæ i
predala mu vlastitu rukotvorinu. Potom je biskupa
pozdravila ravnateljica Irena Èavec te mu uime djelatnika
zahvalila za brigu i toplinu koju svojim dolaskom oèituje
svima koji borave i rade u Domu i èestitala Božiæ. Biskup je
zahvalio na dobrim željama, na svemu onome što djelatnici
Doma na èelu s ravnateljicom èine za starije i bolesne osobe,
svim stanovnicima Doma za njihove patnje i žrtve koje
prikazuju za Crkvu i domovinu a župniku Žuljeviæu i
njegovim suradnicima za pastoralnu brigu u Domu. Nakon
mise biskup se zadržao u razgovoru s ravnateljicom i
djelatnicima Doma a potom je posjetio teže bolesnike u
njihovim sobama.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
5
Domovinske vijesti
Više od 10.000 ljudi na pokopu fra Zvjezdana Liniæa
Zajedništvo na posljednjem ispraæaju fra Zvjezdana govori
sve o tome kakav je èovjek koji je blizu Bogu, istaknuo
kardinal Bozaniæ predvodeæi misu zadušnicu u franjevaèkoj
crkvi Uznesenja BDM u Samoboru
Samobor, 11.12.2013. (IKA) – Nakon cijelonoænog bdjenja
na kojem se okupilo više tisuæa ljudi, vjernici su i u
prijepodnevnim satima u srijedu 11. prosinca molili uz lijes
fra Zvjezdana Liniæa u franjevaèkoj crkvi Uznesenja BDM u
Samoboru. U rano poslije podne misu zadušnicu predvodio
je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Meðu
brojnim koncelebrantima bili su i franjevaèki provincijali,
kao i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnih
poglavara o. Vinko Mamiæ, OCD. Izražavajuæi suæut
Provinciji i rodbini, kardinal je istaknuo kako je fra Zvjezdan
mnoge doveo k Bogu, ali je i povezivao ljude, dodajuæi kako
zajedništvo na posljednjem ispraæaju fra Zvjezdana govori
sve o tome kakav je èovjek koji je blizu Bogu. Kao
zagrebaèki nadbiskup zahvaljujem Bogu za sve dobro koje je
fra Zvjezdan èinio u zagrebaèkoj Crkvi, kao i u cijelom
Božjem narodu, rekao je kardinal.
Fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda, kojoj je pripadao i fra
Zvjezdan, u homiliji je rekao kako uz zemne ostatke, svatko
na svoj naèin prebire uspomene na pokojnika, ali ujedno
prebiremo i misli. U ovom èasu oproštaja, dok mi franjevci
tugujemo zbog gubitka svoga brata koji nas je napustio, a još
nam je trebao, dok vi brojni njegovi prijatelji žalite za
Zvjezdanovim osmjehom i blizinom, razmišljajmo o našemu
bratu i u svjetlu Božje rijeèi. Njegov lik možemo išèitati u
rijeèima koje smo èuli "duše su pravednika u ruci Božjoj,
njih se ne dotièe muka nikakva, jer svaki onaj koji se uzda u
Gospodina i život stavlja u Božje ruke nikada ne smije
raèunati na neuspjeh. Neuspjeh se može dogoditi u vremenu
i prostoru, ali s one strane života Gospodin je vjeèna
nagrada". Podsjeæajuæi na životni put fra Zvjezdana, koji se
završio u subotu 7. prosinca, na Marijin dan u trodnevnici
BDM Bezgrešne koju je volio i èastio, provincijal je
istaknuo kako je fra Zvjezdan bio posebno nadaren sveæenik
i franjevac. Za njega, pak njegova velièina je u tome što
nikad nije gledao sebe, nego je uvijek mislio kome služi i tko
preko njega djeluje u ovom svijetu.
U svojoj bolesti prije nekoliko mjeseci rekao je "Od
Gospodina primam i svoju bolest kao dar, i kao moguænost
da tako svjedoèim. Prihvaæam od Gospodina zdravlje i umor
i bolesti i smrt sve se to pretvara u milost Božju", podsjetio
je provincijal te naglasio da kada više nije mogao biti fizièki
povezan s vjernicima, njegova je povezanost s ljudima bila
putem SMS poruka, preko kojih ih je duhovno hranio i
hrabrio. Provincijal je naveo i rijeèi jedne od tih poruka, u
kojoj istièe da je Božja svemoæ u praštanju te da je "važnije
živjeti u miru s Bogom, uživati u njegovoj blizini, pa èak biti
bolestan, nego zdrav lutati daleko od njega. Nije Bog poslao
svoga Sina na svijet da izlijeèi sve bolesti, niti je Gospodin
trpio da svi budemo lijepi i zdravi, veæ da se uspostavi
zajedništvo u ljubavi Boga i èovjeka".
Provincijal je govorio i o svom posljednjem susretu s fra
Zvjezdanom, dan prije njegove smrti, u njegovoj bolesnièkoj
sobi koja je u to vrijeme bila soba molitve, ali i soba
trpljenja. Bilo mu je teško, i teško je disao. Gledajuæi ga
tako, pomislio sam "zar moj brat Zvjezdan ne slièi Onome
koga je tolikim žarom propovijedao i naviještao, koji je na
Kalvariji takoðer rekao 'Žedan sam'; zar u tijelu fra
Zvjezdana ne leži sam Isus na bolesnièkoj postelji,
posvjedoèio je Železnjak, te dodao "iako je to bio susret bez
rijeèi, silno je obogatio onoga koji je kraj njega stajao".
Zbog svega ovog spomenutog, i onog što je samo Gospodinu
6
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
poznato, kao provincijal s ponosom uime cijele naše
franjevaèke zajednice izrièem veliku zahvalu našem bratu
Zvjezdanu. Gospodinu zahvaljujem što nam je fra Zvjezdana
dao za brata, hvala Gospodinu na svemu što je fra Zvjezdan
živio, govorio, èinio i Božjom milošæu ostvario. Vjerujem da
ste svi vi osjetili da vam je Gospodin preko fra Zvjezdana
bio dobar, i vjerujem da je sada fra Zvjezdanova radost
potpuna u nebu kod onoga kojega je ljubio i s kojim je i za
kojega je živio. Krist se uzvelièao kako u njegovu životu,
tako i u njegovoj smrti, zakljuèio je provincijal Železnjak.
Po završetku mise, poslužitelji Kuæe susreta Tabor iznijeli su
lijes iz crkve, a potom se procesija s oko 300 sveæenika,
redovnika i redovnica uputila na samoborsko groblje gdje je
lijes uz pjesmu "Bliže, o Bože moj" položen u franjevaèku
grobnicu. Od fra Zvjezdana se uime kolega iz generacije
oprostio fra Emanuel Hoško. Zvjezdan nas je volio i mi smo
voljeli njega, onda i uèimo od njega. Trebamo iæi
Zvjezdanovim putem blagog, jasnog, ljubaznog i životom
potvrðenog djelovanja po programu nove evangelizacije,
rekao je fra Hoško. Bio je karizmatièna osoba. No, njegovi
seminari nisu bili karizmatski, nego evangelizacijski. Bio je
u službi nove evangelizacije, sam prožet evanðeljem.
Rijeè oproštaja izrekao je i samoborski gradonaèelnik Krešo
Beljak, podsjetivši kako je fra Zvjezdan Liniæ godine 2011.
proglašen poèasnim graðaninom Samobora, a sugraðani su
ga doživjeli kao poniznog, skromnog i dobrog èovjeka puna
ljubavi. Na misi zadušnici i pogrebnim obredima okupilo se
više od deset tisuæa vjernika.
Održana skupština "Tkalèiæa"
Zagreb, 11.12.2013.
(IKA) – Društvo za povjesnicu
Zagrebaèke nadbiskupije "Tkalèiæ" održalo je u srijedu 11.
prosinca u Zagrebu redovitu godišnju Skupštinu. Skupštini
su nazoèili i izaslanik pokrovitelja "Tkalèiæa" zagrebaèkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa pomoæni biskup Ivan
Šaško, kao i varaždinski biskup Josip Mrzljak, obojica
èlanovi Društva.
Prenoseæi pozdrave kardinala Bozaniæa, te ujedno
pozdravljajuæi uime Nadbiskupskoga duhovnog stola, biskup
Šaško naglasio je, kako je godišnja skupština "Tkalèiæa"
poput mjerne jedinice vremena nadbiskupije, kako zbog
svoje redovitosti tako i zbog plodova koje na kraju
graðanske godine stavlja pred javnost. Podsjeæajuæi na
dogaðanja protekle godine, biskup Šaško pohvalio je
Društvo u svemu što je pridonijelo da bude vidljivija stvarna
povijest Crkve, koja ostaje velika po skromnim i radišnim
ljudima.
Pozdravljajuæi èlanove, predsjednik "Tkalèiæa" mons. dr.
Stjepan Kožul podsjetio je kako se 23. svibnja ove godine
navršilo 17 godina postojanja i djelovanja Društva. Osvræuæi
se kratko na aktualno stanje u zemlji, istaknuo je: "Mi
povjesnièari i ljubitelji povjesnice znamo da je naš hrvatski
narod pripadnik europskoga i kršæanskoga uljudbenog kruga
i da mu nisu potrebne nikakve novotarije liberalne i rodneideologije, nošene na krilima komunistièkog mentalnog
sklopa ponašanja, koje su protivne naravnoj i kršæanskoj
antropologiji. Vlasti nisu demokratske, ako ne stvaraju
objektivne kriterije i okvire za otvoreni dijalog, ako ne daju
moguænost ozbiljne rasprave o vrjednotama, ako ne daju
moguænost izbora. Referendum o braku otkrio je koliko toga
je još nedemokratskoga i ideologiziranoga u politici i
velikom dijelu medija. Stoga podržavamo sve hrvatske
domoljube i rodoljube koji na sportskim poljima, u školstvu,
u znanstvenim i kulturnim ustanovama i u medijskom
prostoru nastoje unutar naše domovine, Republike Hrvatske,
uza sve protivljenje vlastodržaca i njihovih pristranih medija,
ika
promicati opæe dobro, hrvatsku vlastitost, njezine vrjednote i
s njima upoznati širu javnost u Hrvatskoj i u svijetu".
U izvješæu o radu u protekloj godini dr. Kožul izvijestio je
da Društvo s danom skupštine okuplja 153 èlana, od toga 30
redovitih èlanova, 67 èlanova suradnika, 21 èlana
podupiratelja i 35 èlanova utemeljitelja, k tomu i trojicu
pristupnika, dvojicu za redovitoga èlana i jednoga za èlana
suradnika. U protekloj godini Društvo je izgubilo èlanautemeljitelja Nikolu Puškara, koji je preminuo 20. srpnja.
Nikola Puškar bio je dugogodišnji pouzdanik biskupa Ðure
Kokše, prvoga pokrovitelja Društva, te s njim suraðivao u
nabavci knjiga i umjetnièkih djela. U protekloj godini
objavljen je 17. godišnjak, te dvije knjige u suizdavaštvu.
Tako je poèetkom srpnja zajedno sa župom Sv. Marka u
Vinici objavljena knjiga Anðelka Košèaka o župi Vinica,
kao 3. knjiga u knjižnom nizu "Posebna izdanja". Desetak
dana pred Skupštinu iz tiska je izišla knjižica o darovnici
Nikole Zrinskoga župi Sveti Juraj na Bregu, koju je priredio
dr. Matija Berljak i koja je objavljena zajedno sa Zrinskom
gardom Èakovec, kao 4. knjiga takoðer u knjižnom nizu
"Posebna izdanja". Osim toga, nastavljen je trajni rad na
prikupljanju
podataka
o
sveæenicima
Zagrebaèke
nadbiskupije za njihove životopise. Nadalje se osvrnuo i na
nazoènost u javnim glasilima te istaknuo kako tajnik Društva
redovito prati uèestalost korištenja i navoðenja radova i
knjiga, kao i vijesti o radu Društva.
Predstavljajuæi novi, 17. godišnjak "Tkalèiæa" naglasio je
kako on na 936 stranica obuhvaæa radove jedanaest pisaca ili
pisateljica (Matija Beljak, Hrvoje Gržina, Alojz Jembrih,
Stjepan Kožul, Siniša Lajnert, Ivan Mirnik, Stjepan Razum,
Jasna Požgan, Agneza Szabo, Ivan Tomljenoviæ i Ivica
Zvonar) razvrstanih u pet skupina ili odjeljaka, a to su
"rasprave", "arhivsko i knjižno gradivo", "izvori", "osvrti" i
"prikazi knjiga", dok šestu skupinu èini uobièajeni ljetopisni
dio. Dr. Kožul kratko se osvrnuo na svaki od objavljenih
radova, posebno pak istièuæi dva vezana uz 80. obljetnicu
Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije.
Na skupštini su predstavljena i druge dvije objavljene knjige.
Dr. Stjepan Razum je predstavljajuæi knjigu Anðelka
Košæaka "Župa sv. Marka Evanðelista – Vinica" istaknuo da
je autor župu Vinica smjestio unutar širega varaždinskoga
podruèja te donio sve arheološke i povijesne podatke koji se
odnose ne samo na Vinicu, veæ na širi varaždinski kraj.
Poglavlje o župnicima i njihovim pomoænicima predstavlja
bogati leksikon imena sveæenika koji su uz Vinicu vezani
svojom službom, a prikazani su i oni sveæenici i redovnice
koji su uz Vinicu vezani svojim roðenjem, rekao je Razum,
te zakljuèio kako autor predstavlja i bogati život župe, jer je
"za njega župa sve ono što se dogaða meðu svim župljanima,
i to u cjelokupnom njihovu životu, ne samo vjernièkom".
Dr. Agneza Szabo, predstavljajuæi "Darovnicu župi Svetoga
Jurja na Bregu iz 1563." objavljenoj o 450. obljetnici (6.
prosinca), uvodno je predstavila sažeti životopis darovatelja,
hrvatskoga bana Nikolu Zrinskog Sigetskoga. Uputila je na
mnoge povijesne zanimljivosti koje se daju išèitati iz te
povelje, poput onih o gradnji i posveti crkve, njezini župnici
i kapelani, njihova prava, te namjera i uvjeti darovanja.
Osobito pak važnim smatra prilog mons. Matije Beljaka
zasebno poglavlje "Povelja iz 1563. Nikole Zrinskog
Sigetskoga za župu Svetoga Jurja na Bregu u Meðimurju.
450. obljetnica darovnice-zaklade". Naime, u poglavlju 7.
Beljak piše o Nikoli Zrinskom Sigetskom i njegovu odnosu
prema katolièkoj vjeri, te dokazuje da je Zrinski bio katolik,
a ne protestant. Autor istièe i kako je Zrinski bio zauzet ne
samo za župu sv. Jurja na Bregu, nego je isto tako zdušno
pomagao obnovu i drugih katolièkih crkava.
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga "Kad budeš prolazio"
Zagreb, 11.12.2013. (IKA) – Knjiga "Kad budeš prolazio"
autora Mirka Ivanjka, meditativni tekst, i Vladimira
Pavliniæa, likovni tekst, u izdanju Kršæanske sadašnjosti,
predstavljena je u srijedu 11. prosinca u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu. Predstavljajuæi knjigu, don
Anton Šuljiæ istaknuo je da je ona namijenjena onima koji su
dušu i oèi vjere vježbali i usmjeravali prema lijepom,
dobrom, istinitom i svetom, kao i onima koji to tek žele
uèiniti. Poetske meditacije Mirka Ivanjeka zastoj su na putu,
uvir u onu zbilju do koje se dolazi samo introspekcijom i
promatranjem stvorenog svijeta – jednom rijeèju:
meditacijom. Tekstovi su takve naravi da æe èitatelja
okrijepiti, potaknuti, ohrabriti i odmoriti. Izbor tema, poetska
imaginacija i neosporno molitveni karakter tih pjesama u
prozi, prinos su i hrvatskoj duhovnoj lirici i onoj matici
meditativnih tekstova koji se temelje na èvrstoj podlozi
evanðeoskih nadahnuæa, rekao je Šuljiæ. Valja imati na umu
da je rijeè o autoru koji angažirano i proživljeno iznosi svoju
poetsku meditaciju pred èitatelja bez posljednjih namjera, ali
s jasnim odreðenjem. On je svjestan da se mnoge vrijednosti
u ovom našem svijetu gube, ali još više je svjestan da su i
sami kršæani, pa i on sam u opasnosti da izgube ono
najsvetije u sebi, rekao je Šuljiæ, te dodao "možda su ovi
tekstovi i duhovne oporuke - neka vrsta oporuke o važnosti
duše i duhovnog svijeta za èovjeka s jedne strane i s druge
strane o stalnoj borbi i probijanju pojedinca da se održi i
oèuva, da izdrži i vjeruje". Zakljuèujuæi osvrt, Šuljiæ je
istaknuo kako se u tim stihovima jasno pokazuje da je autor
teološki obrazovan, da je ta teološka obrazovanost
suvremena i da ide ukorak posebice s egzegetskim
postignuæima, no u njima se osjeti i njegova zavièajnost i
pripadnost kulturnoj tradiciji svoga jezika i naroda.
Govoreæi o drugom autoru, Vladimiru Pavliniæu, Šuljiæ je
istaknuo da on svojim što figurativnim, što apstraktnim
motivima koje djelomice prate pjesme u prozi, a djelomice
su samosvojni likovni govor, pred èitatelja donosi pregršt
likovne poetike, melankolije i angažmana u isto vrijeme.
Takoðer je naglasio kako je Pavliniæev likovni govor u nas
relativno malo poznat, pa je mišljenja kako bi moguæa i
poželjna izložba njegovih radova sigurno bila prinos našoj
likovnosti s religioznom motivikom, ali i šire.
Akademski slikar Darko Bubanko takoðer je istaknuo
iznenaðenost vidjevši ogroman opus i samozatajnost. No,
naglašava kako to nije sluèajno, ukoliko se zna da je njegov
uèitelj slikar hrvatske moderne umjetnosti Zlatko Šuletiæ
koji je umirovljen s 54 godine, nakon II. svjetskog rata. Za
razliku od Šuletiæa koji u svojim radovima ima pretežno boje
sutona, boje koje se gase, kod Pavliniæa nalazimo boje jutra,
svježine, prozraènosti, nešto što nosi živost, što zahvaæa u
životni, mladenaèki princip. Kad promatramo ovo slikarstvo,
vidimo koliko je ono meditativno, duboko proživljeno,
slikarstvo koje treba koncentraciju, uvijek poetièna linija,
linija koja se s lakoæom kreæe, koja ima nježne obline, koja
se suptilno gradi, rekao je Bubanko.
Autor stihova Mirko Ivanjek istaknuo je kako mu je
nadahnute blizina Boga. Uvijek je Bog blizu, u meni, to je
vjeèito vraæanje na ono što je izvor. Meditativne tekstove
trebale bi pisati duhovno izgraðene osobe. Ja to nisam, to je
samo pokušaj da budem bliže Bogu, rekao je Ivanjek te
naglasio da kad bi ove pjesme bile promašaj, tu su slike.
Pojasnio je, kako je želio organizirati izložbu Vladimira
Pavliniæa, no to nije bilo moguæe, pa je ovo ipak neka vrsta
izložbe, knjiške.
Tekstove je èitala Marijana Ivanjek, a u glazbenom
programu sudjelovali Ines Ivanjek, flauta i Vitomir Ivanjek,
el. klavir.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
7
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ: Svaki je odgoj po svojoj naravi dijalog
i interakcija
Zagreb, 12.12.2013. (IKA) - Adventski susret zagrebaèkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa i ravnatelja/ica
predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova
Grada Zagreba i Zagrebaèke županije, u organizaciji Ureda
Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u školi, održan je 12.
prosinca u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog
instituta u Zagrebu, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije. Nazoènima se prigodnim izlaganjem obratio
domaæin susreta zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, koji je govorio o nužnosti dijaloga u odgoju i
obrazovanju. Rekavši kako je "svaki odgoj po svojoj naravi
dijalog i interakcija", kardinal je objasnio kako odgoj mora
biti usmjeren prema prenošenju znanja prošlih naraštaja
onim buduæima. "Odgoj je u svojoj biti slika èovjeka koji se
nudi kao ideal buduæim generacijama", rekao je zagrebaèki
nadbiskup te izrazio zabrinutost jer je u suvremenom društvu
vrijednost ljudske osobe dovedena u pitanje. "U našem je
društvu previše konfuzije, nesigurnosti, sumnje; previše je
iskrivljenih slika, zatamnjenih istina, obescijenjenih
vrjednota. Stoga postaje veoma teško novim generacijama
posredovati nešto što je sigurno, trajno, valjano, znaèajno;
nešto za što se isplati istrošiti vlastiti život", objasnio je
nadbiskup te dodao kako obrazovanje ne podrazumijeva tek
pouèavanje, veæ i "potpunu formaciju osobe".
Govorio je i o nužnosti stvaranja "odgojnog partnerstva"
svih društvenih institucija te ustvrdio kako su upravo izazovi
odgoja za svako društvo najhitniji jer "bez uspješnog i
autentiènog odgoja društvo nema perspektivu". Posebnu
pozornost kardinal je posvetio dijalogu vjere i znanosti. "Taj
je dijalog sve nužniji da bi istina bila iznad ideologije, da bi
dobrota i ljubav prevladale podjele i mržnje, da bi vrijednost
duha izgraðivala duhovnog èovjeka, a težnja za
nadnaravnom ljepotom izdigla èovjeka do njegova pravog
dostojanstva djeteta Božjega", rekao je. Podsjetio je i kako
škola mora odgajati prenoseæi kulturnu baštinu u èijim je
korijenima kršæanstvo duboko ukorijenjeno. Zagrebaèki
nadbiskup zahvalio je ravnateljima na svemu što èine za
djecu i mlade te zakljuèio: "U društvenom ozraèju u kojem
èesto ne nailazite na razumijevanje, priznanje, poštivanje i
institucionalnu potporu, želim Vas ohrabriti i potaknuti da
saèuvate ljubav i motivaciju za tako uzvišenu i plemenitu
zadaæu u našem društvu, a to je odgoj i obrazovanje buduæih
hrvatskih naraštaja." Kardinal Bozaniæ otvorio je zatim
mrežnu stranicu Ureda za vjeronauk u školi Zagrebaèke
nadbiskupije – www.vjeronauk.hr
Na poèetku susreta i adventske pjesme u izvedbi Okteta
zagrebaèkih bogoslova, predstojnica Ureda za vjeronauk dr.
s. Valentina Mandariæ pozdravila je sve sudionike
istaknuvši: "Ovaj susret plod je zajednièke odgovornosti i
dobre suradnje u odgoju naše djece i mladih. Odgojna
zadaæa osobito pripada obitelji, školi, Crkvi, drugim
vjerskim zajednicama, ali i društvu u cjelini". Takoðer je
podsjetila da u odgojnom itinerariju i obrazovnom
kurikulumu važno mjesto ima vjeronauk u školi, za koji su
odgovorni Crkva i država. Istièuæi da je u realizaciji
vjeronauène nastave važna suradnja Ureda za vjeronauk u
školi i ravnateljica i ravnatelja predškolskih ustanova, škola i
posebnih ustanova, dr. Mandariæ je izrekla zadovoljstvo
uime Ureda za vjeronauk zbog èinjenice da je suradnja
izmeðu spomenutih institucija profesionalna i kvalitetna te je
ravnateljicama i ravnateljima zahvalila za dolazak na susret.
Govoreæi o kvalitetnom ostvarivanju zadaæe Ureda za
vjeronauk u školi, dr. Mandariæ istaknula je kako je samo uz
dobru suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta, Nacionalnim katehetskim uredom, Agencijom za
8
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
odgoj i obrazovanje, gradskim i županijskim vlastima i
drugim društvenim institucijama moguæe ostvariti povjerenu
i potrebnu zadaæu na dobrobit djece, mladih i cijeloga
društva. Nakon obraæanja uzvanika: Ankice Nježiæ, Vinka
Filipoviæa, Suzane Hitrec i Nikice Mihaljeviæa, u ime svih
nazoènih ravnateljica i ravnatelja obratila se mr. Višnja
Reljiæ, ravnateljica OŠ Ivan Gunduliæ u Zagrebu. Susretu su
nazoèili Ankica Nježiæ, pomoænica ministra znanosti,
obrazovanja i sporta, Stipo Zeba, posebni savjetnik
gradonaèelnika – voditelj Kabineta gradonaèelnika, mons.
Ivica Pažin, predstojnik NKU HBK, Vinko Filipoviæ,
ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Ivica Lovriæ,
proèelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport
Grada Zagreba, Nada Sohora iz Upravnog odjela za
prosvjetu, kulturu, sport i tehnièku kulturu, Suzana Hitrec,
predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja,
Nikica Mihaljeviæ, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja
osnovnih škola, Gordana Barudžija iz Agencije za odgoj i
obrazovanje te više od 150 ravnateljica i ravnatelja
predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova
Grada Zagreba i Zagrebaèke županije.
Konferencija za novinare u povodu organizacije Susreta
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku
Službena stranica SHKM-a Dubrovnik 2014 dostupna na
adresi www.mladi-dbk.com
Dubrovnik, 12.12.2013. (IKA) - Konferencija za medije u
povodu organizacije Susreta hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku iduæe godine održana je u èetvrtak 12. prosinca
u dvorani kina Visia u Dubrovniku, a na njoj su sudjelovali i
animatori Dubrovaèke biskupije koji su doèekivali novinare.
Rijeè je o neuobièajenoj konferenciji kojom se željelo
novinarima na zanimljiv i suvremen naèin približiti pripremu
i organizaciju toga velikog dogaðaja za Dubrovaèku
biskupiju koji nadilazi crkvene okvire, a u tome se u
potpunosti i uspjelo. Na poèetku, voditelji programa don
Hrvoje Katušiæ i Ana Marèinko pozdravili su sve sudionike,
napose dubrovaèkog biskupa Matu Uziniæa, predsjednika
Organizacijskog odbora SHKM-a mons. Petra Paliæa,
zamjenika dubrovaèkoga gradonaèelnika Željka Raguža,
uime Dubrovaèko-neretvanske županije Marijetu Hladilo,
uime policije Nikolu Nalbanija te voditelja Pododbora za
medije Šimu Zupèiæa.
Dubrovaèki biskup svima je zahvalio što svojim dolaskom
pokazuju interes za SHKM Dubrovnik 2014. Kazao je da
geslo "Na slobodu pozvani" nije sluèajno izabrano, buduæi je
Dubrovnik poznat po slobodi, ali i zato jer je govor o slobodi
za mladog èovjeka danas bitan govor. Naglasio je da se taj
govor Crkve èesto shvaæa kao govor koji ogranièava, no da
se sada želi mladima reæi da postoje mnoge stvari koje ih
ogranièavaju u njihovoj slobodi i da sloboda nije uvijek ono
što nam se nudi, kao moguænost izbora izmeðu ovog ili
onog, veæ moguænost izbora dobra.
Kazao je da sve što se do sada dogaðalo je bila daljnja
priprema, a da tim danom zapoèinje bliža priprema. Pozvao
je medije da pomognu u animaciji stanovnika biskupije,
kako bi otvorili vrata svojih domova za mlade koji æe doæi.
Istaknuo je iznimnu važnost cijelog projekta koji nadilazi
redovnu situaciju, te da je rijeè o dogaðaju koji æe "obilježiti
cijelo desetljeæe u kojem se nalazimo". Don Hrvoje je kao
voditelj ukratko predstavio program susreta koji æe se
sastojati od festivala mladih, te središnjeg euharistijskog
slavlja u subotu 26. travnja, kao i pojedinaènih slavlja po
župama iduæeg dana. Zatim su predstavljeni èlanovi
Organizacijskog odbora SHKM-a. Takoðer, prvi put je javno
objavljen broj do sada prijavljenih volontera za susret, a rijeè
ika
je o više od 1650 animatora, broju koji je uvelike nadišao i
najoptimistiènija oèekivanja na samom poèetku priprema.
Osim toga, prvi put javnosti su predstavljeni logo i himna
susreta. Mons. Paliæ ukazao je na tri bitna elementa koja èine
SHKM: zajedništvo u vjeri, svjedoèanstvo vjere, te korist za
osobni rast svakog pojedinog sudionika. Rekao je da se
raduje svakom prijavljenom mladom koji je æe doæi te
naglasio da æe u vrijeme održavanja SHKM-a u Rimu svetim
biti proglašen papa Ivan Pavao II. koji je na tom istom
mjestu slavio euharistijsko slavlje. Raguž je istaknuo da su u
današnje turbulentno vrijeme upravo takvi susreti poput
SHKM-a nešto što treba spajati. Mladi su izloženi razlièitim
porocima i lako je zastraniti, no upravo zajedništvo i vjera
mogu pomoæi mladom èovjeku da to izbjegne. Na kraju je
rekao da i oni koji vjeruju i koji manje vjeruju u teškim
trenucima kažu "Bože pomozi!" te izrazio potpunu podršku
od strane Grada ovom projektu. Hladilo je pozdravila
okupljene uime župana te naglasila da se Županija uvijek
trudi podržati akcije Dubrovaèke biskupije i njezinih
institucija. Kazala je da se puno može nauèiti od mladih
ljudi, te izrazila nadu da æe taj susret to i pokazati. Nalbani je
kazao da daje punu podršku organizatoru, te da æe Policijska
uprava poduzeti sve potrebne mjere i radnje kako bi se svi
sudionici osjeæali sigurno. Naglasio je da imaju veliko
iskustvo, tako da æe se i ovaj skup odraditi na najveæoj
moguæoj razini.
Pismo požeškog biskupa u povodu Nedjelje Caritasa
Božiæ nas èini dionicima velikoga dara Božje ljubavi u Sinu
roðenome od Marije Djevice i poziva nas da ga na razlièite
naèine priopæimo drugima, napose djelima dobrote
Požega, 13.12.2013. (IKA) – U prigodi Nedjelje Caritasa
požeški biskup Antun Škvorèeviæ uputio je vjernicima
Požeške biskupije Pismo u kojem ih poziva na solidarnost s
braæom u nevolji. Izmeðu ostaloga piše:
"Na svršetku Godine vjere papa Franjo objavio je
Apostolsku pobudnicu pod naslovom 'Radost evanðelja'. U
njoj nas podsjeæa da se dobro i dobrota žele drugima
priopæiti i da nam se Bog u Sinu objavio zato što je on ljubav
sama koja nas oslobaða porobljenosti zlom i uzdiže u
zajedništvo svoga života. Što god nam se dogodilo, ostaje
nam ljubav Božja u Isusu Kristu od koje nas ništa ne može
rastaviti, pa ni smrt, uvjerava sv. Pavao (usp. Rim 8, 31-39).
Razlog je to naše najdublje radosti i pokretaè želje da dobro
koje smo primili posvjedoèimo drugima. Zahvalan sam
Bogu za sve vas koji unatoè brojnim poteškoæama vjerujete
Bogu dobrote i ne dopuštate da vas zarobe dnevne ponude
zla te u duhovnoj slobodi svjedoèite radost što pripadate
Isusu Kristu u njegovoj Crkvi. Tu svijest oèitovali ste i
nedavno svojim velikodušnim odgovorom na moj poziv da
iskažete svoju suosjeæajnu molitvenu blizinu nastradalima u
nevremenu na Filipinima i dadnete za njih novèani prilog.
Božiæ nas èini dionicima velikoga dara Božje ljubavi u Sinu
roðenome od Marije Djevice i poziva nas da ga na razlièite
naèine priopæimo drugima, napose djelima dobrote. Nedjelja
Caritasa koju slavimo usred Došašæa potièe nas da
progovorimo srcem te se sjetimo onih koji æe Božiæ provesti
u siromaštvu. Podsjeæa nas da ih ukljuèimo u zajedništvo
naše molitve i da im pružimo dar ljubavi te tako njihovo
siromaštvo pretvorimo u prigodu za naše duhovno ispunjenje
i radost, kao što je Isusovo roðenje u siromaštvu urodilo
našim obogaæenjem (usp. 2 Kor 8,9). Unaprijed vam
zahvaljujem za dobrotu koju æete posvjedoèiti. Neka Bog
ljubavi i dobrote bude sa svakim velikodušnim darivateljem
za braæu u nevolji."
Domovinske vijesti
Blagdan sv. Lucije u Gdinju na otoku Hvaru
Gdinj, 13.12.2013. (IKA) - U Gdinju na otoku Hvaru u
petak 13. prosinca sveèano je proslavljen blagdan sv. Lucije,
zaštitnice oèiju i vida. Misno slavlje u crkvi Sv. Lucije
predvodio je župnik fra Augustin Tomas. Koncelebrirao je
župnik župe Suæuraj fra Stipo Marèinkoviæ. Župnik Tomas
istaknuo je kako je sv. Lucija zaštitnica tjelesnog i duhovnog
vida èija nam je ispravnost danas iznimno potrebna. S
vidnim uzbuðenjem napomenuo je kako je prije èetiri godine
imao velikih zdravstvenih problema s jednim okom.
Lijeènici nisu mogli ustanoviti uzrok bolesti. Stoga je s puno
vjere i nade molio sv. Luciju za pomoæ. I dogodilo se pravo
èudo. Oko je potpuno ozdravilo i zdravo je ostalo sve do
danas.
Liturgijsko pjevanje predvodili su puèki pjevaèi župe Gdinj.
Prije misnog slavlja predvoditeljica liturgijskog pjevanja
Jozefina-Sonja Æurin proèitala je životopis sv. Lucije. Za
blagdan sv. Lucije u njenu crkvu iz župne crkve Sv. Jurja u
Gdinju donosi se svetièina oveæa slika koju je prije više od
stotinu godina naslikao Austrijanac Josepf Obleitner.
Tijekom vremena slika je bila znatno ošteæena pa ju je
restaurirala Mirjana Radovanoviæ iz Hvara. U župi Gdinj, u
kojoj danas živi samo devedesetak vjernika poodmakle dobi,
ima jedanaest starih kamenih crkava, crkvica i kapelica što
govori o velikoj i dubokoj vjeri u tim krajevima u minulim
vremenima. Na proèelju crkvice Sv. Lucije piše: "Kapela Sv.
Lucije potjeèe najkasnije iz XV. stoljeæa, godine 1599.
spomenuta kao patronat plemiæa Cassio, godine 1968.
brigom majstora Vinka Jurasoviæa popravljena".
Priopæenje Tiskovnog ureda Zagrebaèke nadbiskupije
U priopæenju se opovrgavaju neistine iznesene u èlanku
Jutarnjeg lista pod naslovom "Crkva je prisvojila zbirku
moga bratiæa biskupa Ðure Kokše"
Zagreb, 13.12.2013. (IKA) – Zagrebaèka nadbiskupija
oglasila se putem svog Tiskovnog ureda priopæenjem
povodom neistina objavljenih u èlanku Jutarnjeg lista pod
naslovom "Crkva je prisvojila zbirku moga bratiæa biskupa
Ðure Kokše". Priopæenje prenosimo u cijelosti:
Ovim se putem obraæamo vjernicima i zainteresiranoj
javnosti povodom neistina iznesenih na naslovnoj stranici te
u èlanku Jutarnjeg lista broj 5527 od 12. prosinca 2013.
godine koji potpisuje novinarka Romina Peritz pod
naslovom "Crkva je prisvojila zbirku moga bratiæa biskupa
Ðure Kokše". U èlanku su navedene tvrdnje dr. Barbare
Lukaèin o nezakonitom prisvajanju umjetnièke zbirke
pomoænoga zagrebaèkog biskupa mons. dr. Ðure Kokše od
strane Zagrebaèke nadbiskupije, potkrijepljene tvrdnjom da
"njezin bratiæ" zbirku svojih umjetnina nikada nije
"oporuèno" ostavio Zagrebaèkoj nadbiskupiji.
Navedene tvrdnje su neistinite, što je jasno vidljivo iz
vlastoruèno potpisane izjave mons. dr. Ðure Kokše koja se
nalazi u Nadbiskupijskom arhivu, a kojom "sve umjetnine
koje je sabrao od raznih donatora, za galeriju Metropolitanu
pripadaju, nakon njegove smrti, Zagrebaèkoj nadbiskupiji
kao jedinom vlasniku". Isto tako, u njegovoj izjavi stoji da
"vlasništvu Zagrebaèke nadbiskupije, posve svjesno i
slobodno, takoðer predaje sve predmete i knjige koji su u
depozitu u Nadbiskupskom Djeèaèkom sjemeništu na Šalati,
Voæarska 106 u Zagrebu".
Izjava je potpisana 26. rujna 1997. godine, te potvrðena u
prisutnosti trojice svjedoka, a njezinu autentiènost svojim je
potpisom istoga dana dodatno potvrdio i kardinal Franjo
Kuhariæ, navodi se u priopæenju Tiskovnog ureda
Zagrebaèke nadbiskupije.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
9
Domovinske vijesti
Zabok: Prvi susret èlanova podružnice Hrvatskoga
katolièkog lijeènièkog društva
Zabok, 13.12.2013. (IKA) - Èlanovi podružnice Hrvatskoga
katolièkog lijeènièkog društva Zabok okupili su se u petak
13. prosinca u prostorijama Opæe bolnice Zabok na svoj prvi
susret i adventsku duhovnu obnovu, koju je predvodio mons.
Nedjeljko Pintariæ, moderator Nadbiskupskoga duhovnog
stola u Zagrebu. Najmlaða podružnica Hrvatskoga
katolièkog lijeènièkog društva osnovana je 18. rujna ove
godine kao 24. po redu podružnica HKLD-a te joj ovaj prvi
susret, kako istièe predsjednica dr. Blanka Kralj, spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije iz Opæe bolnice Zabok,
veliko ohrabrenje za èlanove koji žele u svoje svakodnevno
lijeènièko djelovanje ugraðivati svoja vjernièka uvjerenja i
promicati katolièke moralno–etièke stavove u medicinskoj
znanosti i praksi. Mons. Pintariæ zapoèeo je susret misnim
slavljem u bolnièkoj kapeli Sv. Ivana Krstitelja, pozvavši
nazoène da u svoju molitve ukljuèe sve lijeènike i
zdravstveno osoblje, kako u zaboèkoj bolnici tako i svim
drugim bolnicama, u kojima se upravo po skrbi i brizi za
bližnjega u bolesti vidi razina humaniziranosti jednoga
društva i zajednice te zauzetost za oèuvanje ljudskoga života
i oèuvanje ljudskoga dostojanstva, nasuprot tehnološkog
imperativa tržišno orijentiranoga menadžmenta koji èesto
pokušava nametnuti svoje utilitaristièke ciljeve.
Nakon misnoga slavlja, mons. Pintariæ je èlanovima HDKLa održao predavanje u "Sivoj dvorani" Opæe bolnice Zabok,
tijekom kojega se, tumaèeæi glavnu usmjerenost bioetièke
discipline na oèuvanje života od prirodnog zaèeæa do
naravne smrti, osvrnuo i na doprinos trojice papa razvoju
bioetièke misli: Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje.
Kada je Ivan Pavao II. izabran za papu 1978. godine,
bioetika je kao znanost postojala osam godina. Meðutim,
etièka refleksija o ponašanju lijeènika veæ je bila stara 2500
godina, a Katolièka Crkva je unosila svoj moralni nauk u
život društva i svakog pojedinog vjernika gotovo 2000
godina, rekao je mons. Pintariæ, podsjetivši da je Ivan Pavao
II. svoju prvu encikliku "Redemptor hominis" posvetio
Kristu kao otkupitelju èovjeka, snažno istièuæi da je "èovjek
prvi i temeljni put Crkve", a to isto vrijedi i za bioetiku.
Osvræuæi se i na druge dokumente i nastupe Ivana Pavla II.,
tijekom njegova dugogodišnjeg pontifikata, mons. Pintariæ
istaknuo je da je enciklika "Evanðelje života" posveæena
promicanju kulture života nasuprot napredovanja kulture
smrti, te æe i buduæih godina biti miljokaz za katolièku
bioetiku kao i snažno ohrabrenje svima koji žele shvatiti,
ljubiti i braniti ljudski život, bez ikakve diskriminacije.
Njegov nasljednik, Benedikt XVI., nastavio je na tragu
svoga prethodnika i vjekovnoj tradiciji Crkve, nudeæi
razmišljanja i dijalog cijelom ljudskom rodu teme o
ljudskom razumu, istini, ljubavi, slobodi, savjesti i drugom
podruèjima na kojima bi svi branitelji života trebali imati
konsenzus, unatoè napredujuæoj "diktaturi relativizma",
spomenuo je mons. Pintariæ, navodeæi nadalje èvrste stavove
pape Benedikta XVI. s kojima je èvrsto posvjedoèio
katolièke principe o životu "s kojima se ne može trgovati",
jer "sve što je znanstveno moguæe nije ujedno i etièki
dopušteno". Premda je papa Franjo kratko vrijeme na èelu
Katolièke Crkve i nije još objavio ni jedan sustavni
dokument koji bi se bavio bioetikom, u medijima se èesto
istièu moralno-etièki problemi suvremenoga društva o
kojima Papa govori, ali se te teme èesto izvlaèe iz konteksta
i doživljavaju medijsku manipulaciju, rekao je mons.
Pintariæ. Sam papa Franjo istaknuo je u razgovoru za èasopis
"La Civilta Cattolica" da se o pobaèaju, homoseksualnom
braku, uporabi kontracepcijskih metoda i drugim pitanjima
zna govor Crkve te da je i on sam sin Crkve, kao i da se o
10
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
tome treba govoriti u kontekstu, podsjetio je mons. Pintariæ,
navevši rijeèi pape Franje da "antropologija na koju se Crkva
tradicionalno poziva i govor kojim ju je izrazila ostaju èvrst
oslonac, plod stoljetne mudrosti i iskustva". Mons. Pintariæ
je na završetku izlaganja potaknuo nazoène na èitanje
papinskih dokumenata, istaknuvši da je i nova apostolska
pobudnica pape Franje "Evanðelje radosti" poticaj za
promišljanje i iskreni kršæanski život svakoga vjernika u
svim društvenim i politièkim okolnostima. Kazavši da u
novom dokumentu papa Franjo upozorava da se na razna
etièka pitanja obièno gleda s odreðenim podsmijehom i
prijezirom te da je se smatra kontraproduktivnom jer
relativizira novac i moæ, ali i kao prijetnju jer osuðuje
manipulaciju i degradaciju osobe, mons. Pintariæ kazao je da
bioetièka pitanja danas traže zahtjevan odgovor koji nadilazi
okvire tržišnih kategorija i ideoloških predznaka, ali da
odgovori jedini pružaju moguæu izgradnju humanije
ravnoteže i društvenog poretka. Završivši rijeèima pape
Franje: "brinuti se za dostojanstvo osobe znaèi da se ne
smije gubiti nadu; da se nikada ne gubi pouzdanje i znati da
je teškoæe moguæe prebroditi sa sigurnošæu da nas Bog ne
napušta", mons. Pintariæ je zahvalio lijeènicima i
medicinskom osoblju na svemu što èine za dobrobit svakoga
èovjeka, zaželjevši im blagoslovljeno razdoblje došašæa i
pripreme za Božiæ.
Susret slijepih i slabovidnih osoba s podruèja
Varaždinske biskupije
Varaždin, 13.12.2013. (IKA) - Veæ tradicionalni susret
slijepih i slabovidnih osoba s podruèja Varaždinske
biskupije održan je i ove godine u prigodi spomendana sv.
Lucije, njihove zaštitnice, u petak 13. prosinca. Èlanovi
nekoliko udruga slijepih i slabovidnih iz Meðimurske,
Varaždinske i Koprivnièko-križevaèke županije okupili su se
u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu na svojevrsnoj
adventsko-božiænoj duhovnoj obnovi, ali i da bi zajednièkom
misom zahvalili Bogu na svim dobroèinstvima u svome
životu. Najprije su imali moguænost za sakrament ispovijedi,
a potom je misno slavlje predvodio varaždinski biskup Josip
Mrzljak u zajedništvu s više sveæenika.
Okupljene je pozdravio vlè. Vinko Halovaniæ, umirovljeni
sveæenik Varaždinske biskupije koji zbog osobnih poteškoæa
s vidom gaji posebno suosjeæanje i razumijevanje prema
slijepim i slabovidnim osobama, te se na njegovu inicijativu
prije nekoliko godina poèelo s ovim susretima. Naglasio je
da su se sabrali u zajedništvu kao jedna obitelj, pozdravio je
biskupa i sve nazoène, osobito one koji ne vide ili vide vrlo
slabo, te je zaželio da im Bog oplemeni srce kako bi i dalje
bili strpljivi u nošenju svojeg svagdanjeg križa. Posebno je
pozdravio sve osobe u njihovoj pratnji koje im pomažu da
sudjeluju u mnogim društvenim aktivnostima. Naglasio je da
im zaštitnica sveta Lucija, koja je svjetli primjer današnjem
kršæanstvu, kao zagovornica može pomoæi na njihovu
kršæanskom putu.
U uvodu mise biskup Mrzljak rekao je nazoènima da mnogi
od njih ne vide danje svjetlo, no sve ih je ovdje dovelo i
okupilo jedno drugo svjetlo, a to je svjetlo vjere. U
propovijedi je biskup podsjetio da je sveta Lucija jedna od
mnogih muèenika iz prvih kršæanskih vremena, kojima je
zajednièko to da se nisu pokolebali u vjeri nego su i danas
primjer upravo po èvrstoæi nepokolebljive vjere. Možemo
reæi da je sv. Lucija zaštitnica, ne samo onih koji su slijepi,
nego i svih onih kojima je potrebno svjetlo vjere, koje se
jedino može vidjeti oèima vjere koje su na osobit naèin
otvorene kod onih koji oskudijevaju u tjelesnom vidu. No,
sv. Lucija pokazuje nam svima i osvjetljava nam put kojim
ika
treba iæi i na kojem æemo susreti Isusa. Vanjsko blještavilo
može nam zasjeniti ovo svjetlo vjere koje nam je zasjalo u
Betlehemu. Stoga smo pozvani biti budni i pozorni, osobito
u došašæu, kako bismo vidjeli i prepoznali pravo svjetlo
vjere. To svjetlo vjere jedino nam može pomoæi u nošenju
svagdanjeg križa i prepuštanju Božjoj volji koja najbolje zna
što nam je potrebno u životu. Neka nam u tome zagovornica
bude sveta Lucija koja daje primjer kako gledati i vidjeti
oèima vjere, i to ono pravo svjetlo koje je uistinu poseban
dar i za koje nam nije potrebno danje svjetlo, rekao je biskup
Mrzljak. Pritom je biskup upozorio kako mnogi koji nemaju
poteškoæa s tjelesnim vidom ne vide to svjetlo vjere nego ih
obuzima tama. No, postoje i oni koji su svjesni da samo
uèvršæeni u tom svjetlu vjere mi možemo živjeti svoj
svakodnevni kršæanski život po primjeru mnogih muèenika,
zakljuèio je biskup u propovijedi.
Nakon mise Varaždinska biskupija okupila je sve sudionike
susreta na zajednièkom druženju i blagovanju u prostorijama
Sveæenièkog doma.
Dan sustavnog studija duhovnosti i promocija
diplomanata
Zagreb, 14.12.2013.
(IKA) - U velikoj dvorani
karmeliæanskog samostana Majke Božje Remetske u
Zagrebu na svetkovinu sv. Ivana od Križa, 14. prosinca,
održana je sveèanost prigodom Dana Sustavnog studija
duhovnosti na kojoj je promovirano èetvero novih
diplomanata.
Predstojnik Studija o. dr. Dario Tokiæ pozdravio je sve
nazoène i izrazio želju i nadu da æe diplomantima pohaðanje
tog studija pomoæi u prepoznavanju Božjih putova u
vlastitom životu te da æe u tome moæi i drugima pomagati.
Potom je o. dr. Dražen Marija Vargaševiæ predstavio
encikliku: "Lumen fidei" (Svjetlo vjere) koju je zapoèeo
pisati papa emeritus Benedikt XVI., a dovršio ju je papa
Franjo. Ravnatelj Studija provincijal HKP-e sv. o. Josipa i
predsjednik HKVRPP-a o. dr. Vinko Mamiæ istaknuo je da
SSD od svog osnutka, a napose posljednjih godina, promièe
kulturu dijaloga i uvažavanja razlièitosti. Obrativši se
diplomantima, istaknuo je da taj Studij nije samo obrazovna,
nego i odgojna ustanova, te da je zadaæa diplomanata:
komuniciranje stavova i uvjerenja, ali i promicanje kulture
dijaloga i susreta s ciljem – ostati autentièan, ali i biti
sposoban respektirati druge i drugaèije. O. Vinko je uime
HKP-e sv. o. Josipa i Papinskog instituta "Teresianum" u
Rimu srdaèno zahvalio svim profesorima na plodnoj suradnji
kroz proteklu godinu. Posebno je zahvalio o. dr. Franji
Podgorelcu, dosadašnjem predstojniku SSD-a, na
dugogodišnjem marljivom i predanom radu, zaželjevši mu
puno uspjeha na dužnosti predstojnika novoosnovanog
studija Teologije posveæenog života. Takoðer je zahvalio
novom predstojniku SSD-a o. dr. Dariju Tokiæu, na
preuzetoj odgovornoj službi. Èestitajuæi diplomantima,
zaželio im je puno Božjeg blagoslova u poslanju koje im
Gospodin povjerava.
Uslijedilo je uruèenje diploma i pohvala. Zahvalno slovo
uime diplomanata uputila je Teodora Živkoviæ.
Veèer je glazbeno animirala obitelj Kanceljak: Lucija, Luka
i Lovro. Aranžmane za dvije violine i violonèelo napisao je
za njih, posebno za tu prigodu, otac obitelji Goran
Kanceljak, voditelj djeèjeg zbora u župi Uznesenja BDM-e u
Remetama. Voditelj programa bio je Ivan Miletiæ, student
SSD-a. Program je popraæen prezentacijom koju je
pripremio Marijan Bišæan, predstavnik studenata u
studijskom Vijeæu.
Domovinske vijesti
Svetkovina sv. Ivana od Križa u Stepinèevu Karmelu
Brezovica, 14.12.2013. (IKA) - "Slavimo èovjeka koji je bio
pun Boga. Po njemu je Bog dao Crkvi mudrost i milost kako
svatko može doæi Gospodinu i biti jedno s njime", rekao je
14. prosinca, na svetkovinu sv. Ivana od Križa, o. Slavko
Pavin, DI, voditelj misnoga slavlja u Karmelu Brezovici. Uz
njega su bili vjerni Ivanovi štovatelji i prijatelji Karmela:
Domagoj Vuletiæ, župnik župe Krista Kralja u Zagrebu,
Božo Beliniæ, župnik župe Sv. Martina pod Okiæem i Mihael
Kos, župnik u Turnašici, dok je don Anto Stojiæ, SDB, iz
Zagreba, ispovijedao hodoèasnike i štovatelje sv. Ivana od
Križa, kojih je ove godine bilo više nego ikada.
Kao poznavatelj sv. Ivana od Križa; njegova života, nauka i
duhovnosti, Pavin je ocrtao bit Ivanove karmelske škole,
nadahnjujuæi se na blagdanskim èitanjima. Istaknuo je da je
Bog "naš nebeski Otac, koji nas je stvorio iz ljubavi, a mi
smo njegova ljubljena djeca pozvana uzvratiti Bogu ljubav
za ljubav i staviti Boga na prvo mjesto u svom životu".
Važno je doživjeti tu Božju ljubav koja ukljuèuje u sebe i
dimenziju križa, kojega je sv. Ivan od Križa hrabro nosio,
ljubio i svjedoèio. Naime, "ako smo djeca Božja, to znaèi da
Bog s nama u svemu suraðuje na dobro i da ja preko svega,
ama baš preko svega pronalazim put do Boga. Najveæi
problem svih nas je križ, patnja i sve ono što je neugodno.
No, da uðemo u tajnu Božje ljubavi prema nama, potrebno je
prihvatiti križ, jer nam Bog sve okreæe na dobro i kad križ
prihvatimo, onda u životu nema problema", ustvrdio je
propovjednik. Zatim je sve pozvao da se preporuèe moænom
zagovoru sv. Ivana od Križa kako bi prihvaæali križeve
života i živjeli kao ljubljena djeca Božja.
Misno slavlje pjevanjem su animirale èuvarice svetišta,
karmeliæanke, pod ravnanjem s. M. Bonite Kovaèiæ, OCD.
Na kraju misnoga slavlja vlè. Vuletiæ zahvalio je o. Pavinu i
suslaviteljima, kao i svima nazoènima, osobito
hodoèasnicima iz župe sv. Martina pod Okiæem, koji su
primili Gospin škapular te postali èlanovi Škapularske
bratovštine. Euharistijskom slavlju prethodila je krunica koju
su redovnice molile zajedno s hodoèasnicima za sveæenike,
za mlade i obitelji te za Domovinu.
Nakon Veèernjih pohvala Èasoslova, rektor Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. Anðelko Košæak
predvodio je sveèanu misu, a pjevao je Oktet zagrebaèkih
bogoslova. Mr. Košæak vjernicima je posvijestio život,
zadaæu i poslanje sv. Ivana od Križa, èovjeka koji se sav
predao Bogu, koji je ljubio križ i patnju te radikalno živio
svoje karmelsko zvanje, uvijek i u svemu tražeæi Boga i
hodajuæi njegovim stazama. Nisu ga mimoišle ni kušnje niti
nevolje, a on je: "trajno žeðao za Gospodinom i samoæom
zbog života Crkve i subraæe, kako bi bio bliži Gospodinu,
znajuæi da æemo postiæi u životu onoliko, koliko smo s
Bogom", istaknuo je mr. Košæak. Spomenuo je i Ivanovu
snagu vjere u svim kušnjama života, kao i njegovu vedrinu i
otvorenost za ono što Bog od njega hoæe, te njegovu ljubav
prema prirodnosti, premda je bio obdaren brojnim darovima
naravi i nadnaravi.
Mr. Košæak zaželio je vjernicima da im sv. Ivan od Križa
izmoli da poput njega budu uronjeni u Gospodina radi
èovjeka, bližnjega. "Jer ako smo s Gospodinom, onda smo i
s èovjekom. Budimo autentièni, dosljedni vjernici da Bog
ima u nas povjerenje. Svijet je potreban takovih svjedoka
poput Ivana. Bitno je da nosimo ljubav prema Gospodinu, da
na svakom èovjeku zasja Krist; da nosimo Krista i da
budemo sjedinjeni s Kristovom ljubavlju i dobrotom, te da
budemo novi ljudi", zakljuèio je propovjednik.
Karmeliæanke su razmijenile božiæne èestitke s rektorom i
bogoslovima te vjernicima.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
11
Domovinske vijesti
Hodoèašæe HVIDRA-e i pripadnika hrvatske vojske i
policije u Voæin
Voæin, 14.12.2013. (IKA) - U povodu 22. obljetnice teških
stradanja Voæina i razaranja crkve, 13. prosinca održano je
16. biskupijsko hodoèašæe Gospi Voæinskoj na kojem su po
peti puta sudjelovali èlanovi HVIDRA-e, pripadnici hrvatske
vojske i policije. Veæ od jutarnjih sati pojedine skupine
vojnih ratnih invalida, hrvatske vojske i policije pješice su se
uputili iz smjera Slatine, Požege i Pakraca prema središtu
Voæina. Svi su se hodoèasnici u 10 sati okupili na mjestu
koje se zove Prebenda gdje je požeški biskup Antun
Škvorèeviæ otvorio molitveno-pokornièko slavlje. U
pozdravu je podsjetio: "Na današnji dan prije 22 godine
srpski
pobunjenici,
potpomognuti
Jugoslavenskom
narodnom armijom i srpskim paravojnim postrojbama,
završili su višednevno okrutno ubijanje nedužnih civila u
Voæinu i okolici te do temelja razorili crkvu iz 15. stoljeæa,
svetište Gospe Voæinske. Uz Vukovar i Škabrnju Voæin je sa
svojih 47 ljudi, ubijenih veæinom današnjega dana 1991.
godine, mjesto najveæih hrvatskih stradanja u Domovinskom
ratu. Pored toga u nedalekom Èetekovcu, Balincima i
Èojlugu ubijeno je više od dvadeset nedužnih civila a u
logoru Buèje zatoèen je i pogubljen odreðeni broj ljudi, dok
se jedan dio raèuna nestalima." Biskup je potom kazao kako
svaka žrtva ima pravo na dostojanstvo, i da nas pogaða
èinjenica što poèinitelji navedenog zla do danas nisu
odgovarali za svoja djela te da tražimo pravdu za sve žrtve,
pripadnike bilo kojeg naroda i vjere. Zatim je dodao:
"Okupili smo se oko ovog u ratu ranjenog križa na Prebendi,
jednom od mjesta teških voæinskih stradanja da bismo
zajedno s vjernom Isusovom i našom Majkom u molitvu
sabrali sve suze i boli, patnje i jauke, nedužnu smrt 47-ero
voæinskih ljudi i drugih ubijenih, povjerili ih Isusovoj ljubavi
jaèoj od smrti, i u toj ljubavi prepoznali smisao njihove
žrtve, praštanjem ostvarili nutarnju slobodu, te im u èistoæi
pamæenja iskazali poštovanje i zahvalnost."
Uslijedila je pokornièka procesija od Prebende do
liturgijskog prostora na otvorenom pokraj svetišta, gdje je
postavljen Memorijal voæinskim žrtvama "U Majèinu
naruèju". Biskup je protumaèio znaèenje tog spomenika te
izmeðu ostalog rekao da je Požeška biskupija obnavljajuæi
crkvu i podižuæi spomenik voæinskim žrtvama željela
posvjedoèiti kako o nama i našoj nedavnoj prošlosti
posljednju rijeè nema razorna mržnja, nego ljubav
graditeljica. Spomenuo je da je Marija svojim suosjeæajnim
srcem i "ovdje u voæinskom svetištu tijekom više stoljeæa
primala i majèinskom ljubavlju lijeèila mnoge naše hrvatske
rane. Duboko vjerujem da je u svoje naruèje primila i
nedužne voæinske žrtve, sve poginule u Domovinskom ratu,
združila ih s patnjama svoga Sina, povjerila ih pobjednièkoj
snazi njegove ljubavi koja je moæna darovati im puninu
života i mir u Božjoj vjeènosti." Pod vodstvom stalnog
ðakona Zdravka Ticla u kratkom recitalu "Gospodine,
pošalji im svjetlo" spomenuto je svih 47 imena ubijenih
voæinskih stradalnika i u okviru kojega su djeca postavila
oko Memorijala jednako toliko upaljenih lampiona a biskup
Škvorèeviæ položio vijenac. Zazvonila su sva zvona
voæinskog svetišta u poèast žrtvama a svi nazoèni krenuli su
u crkvu gdje su sudjelovali na euharistijskom slavlju na
spomen poginulima.
U homiliji biskup je podsjetio kako se u Hrvatskoj muèimo u
nastojanju da doðemo do istinskih dimenzija pojedinih
povijesnih dogaðaja i osoba, da to èinimo i s hrvatskim
braniteljima i njihovim djelom, baveæi se prvenstveno
okolnostima i nekim drugim izvanjskim pitanjima te da se u
prosudbi ne uspijevamo složiti. Istaknuo je da nas i danas
naviješteni ulomak iz Knjige Sirahove na primjeru Ilije
12
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
proroka a Isus u evanðelju po liku Ivana Krstitelja uèi kako
valja pristupati pojedinim osobama da bismo im razumjeli
djelo. Spomenuo je da sveti pisac tumaèi kako je Ilija ustao
kao oganj i djelovao po Božjoj rijeèi te kazao da se taj
"ustati" odnosi na nutarnje prorokovo stanje vjere kojom se
uzdigao do zajedništva s Bogom, postao ognjeni žar za
njegovu istinu o èovjeku koju je zastupao pred kraljevima i
drugim ljudima. Naglasio je kako pozornošæu na ono što
odreðena osoba nosi u srcu i savjesti prosvijetljenima
Bogom polazimo u prosudbi ljudi i njihova djela od onoga
što nadilazi izvanjske okolnosti i znanje o njima, susreæemo
se s njihovom mudrošæu, ljubavlju kao najsnažnijim
pokretaèem i davateljem smisla djelovanju. Biskup je to
primijenio na hrvatske branitelje te kazao da ih najtoènije
prosuðujemo kad krenemo od sustava vrijednosti izgraðena
u njihovim srcima i savjestima na temelju našega
trinaeststoljetnog iskustva, meðu kojima je ljubav prema
slobodi, domovini, obrana obitelji za koje su bili spremni
dati i svoje živote. Istaknuo je da time ne želi reæi da u
ratnim dogaðanjima nije bilo i zloèina, ali da se istina o
braniteljima ne može svesti na te pojedinaène èine te da
zastupa neistinu i nanosi im nepravdu onaj tko ih sudi sa
stanovišta vlastitih interesa. Tumaèeæi sadašnje naše
društveno stanje, biskup je naglasio kako nas voæinske žrtve
i položeni životi brojnih branitelja za vrijednost slobode i
ljudskog dostojanstva obvezuju da u Hrvatskoj na svim
razinama promislimo o vrijednostima na kojima želimo
graditi svoju sadašnjost i buduænost, da bismo pritom trebali
imati na umu one vrijednosti koje smo nauèili u školi
evanðelja i koje su bile temelj našega trinaeststoljetnog biæa,
da Božje vrijednosti nisu ni konzervativne ni progresivne,
nego istinski
humane, uzdižu èovjeka do najvišeg
dostojanstva i da ih se zato ne smijemo odreæi. Pozvao je
hrvatske branitelje i sve druge hodoèasnike da budu
promicatelji evanðeoskog humanizma za koji su se tijekom
povijesti naši oèevi i majke opredjeljivali i oduševljavali, za
njih umirali te da tu odluku ponesu iz Voæina u svoj život.
Nakon poprièesne molitve biskup je pred likom Gospe
Voæinske predvodio molitvu predanja u kojoj je Isusovoj
Majci povjerio žrtvu naših branitelja i hrvatsku slobodu te
zamolio da voditelji javnih poslova osluškuju vrijednosti
Boga i èovjeka, da se za njih zauzimaju u svom poslanju.
Zahvalio je svim sudionicima hodoèašæa, osobito
organizatorima na èelu s predsjednikom HVIDRA-e
Županije virovitièko-podravske Nenadu Križiæu kojem je
uruèio plaketu Svetišta Gospe Voæinske. Sveèanost je u
crkvi završila himnom "Lijepa naša Domovino". Program je
nastavljen polaganjem vijenaca i svijeæa javnih dužnosnika
kod spomenika žrtvama usred Voæina te druženjem u
"Hrvatskom domu".
Susret onih koji osjeæaju Božji poziv
Tridesetak mladih okupilo se u Nadbiskupskom bogoslovnom
sjemeništu u Zagrebu
Zagreb, 14.12.2013.
(IKA) - Tridesetak mladih
(srednjoškolaca i studenata) koji razmišljaju o duhovnome
pozivu okupilo se 13. i 14. prosinca u Nadbiskupskom
bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Pod vodstvom
povjerenika za pastoral duhovnih zvanja Zagrebaèke
nadbiskupije Dubravka Škrlina Hrena, mladi su imali
prigode upoznati se meðusobno, kao i sa životom u
bogosloviji. Okupljeni mladi sudjelovali su djelomice i u
duhovnoj obnovi za bogoslove, koju je predvodio Antun
Štefan. U organizaciji susreta pomogli su i bogoslovi prve
godine Luka Premelè i Matej Filipoviæ.
ika
Otvoren biskupijski postupak za proglašenje blaženim i
svetim sluge Božjega biskupa Antuna Mahniæa
Èovjek koji nema u sebi radosti i poleta ne može biti
vizionar, vedro gledati u buduænost. Upravo zato jer je
Mahniæev život bio u znaku križa, Mahniæ je bio ispunjen
kršæanskim optimizmom, istaknuo biskup Župan na sveèanoj
misi u krèkoj katedrali
Krk, 14.12.2013.
(IKA) - Biskupijski postupak za
proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna
Mahniæa sveèano je u subotu 14. prosinca u katedrali
Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku otvorio krèki
biskup Valter Župan u nazoènosti rijeèkog nadbiskupa i
metropolita Ivana Devèiæa, poreèkog i pulskog biskupa
Dražena Kutleše, koparskog biskupa Jurija Bizjaka,
pedesetak sveæenika i velikog broja vjernika.
Prigodni program pod nazivom "Sluga Božji biskup Antun
Mahniæ – juèer i danas" vodila je Tanja Popec, urednica na
Hrvatskom katolièkom radiju. Programom se željelo
pokazati da su Mahniæeve vizije uvijek aktualne te i danas
žive u Krèkoj biskupiji i u hrvatskom narodu. Postulator
kauze mr. Saša Ilijiæ uvodno je istaknuo da se njime željelo
istaknuti Mahniæevu eklezijalnost i pastoralnu usmjerenost
na konkretnu zauzetost za èovjeka, narod i Crkvu. Svaka od
tri cjeline programa odnosila se na jedan aspekt Mahniæeva
djelovanja, a to su mladi, Hrvatski katolièki pokret i
sveæenici.
Prva cjelina poèela je èitanjem Mahniæeve Oporuke
mladima, a zatim su Matea Viduliæ iz Malog Lošinja, Lovro
Bunièiæ iz Cresa i Robert Broziæ iz Krka svjedoèili kako
mladi danas gledaju na zajedništvo, ulogu Crkve u svojim
životima i euharistiju. Drugi dio programa poèeo je èitanjem
dijela ovogodišnje adventske okružnice èlanovima Križarske
organizacije, u kojoj se podsjeæa na Mahniæev stav: "Ili
katolik ili ništa!" Bilo je to doba zauzetih vjernika laika kao
što su bili Ivan Merz i Marica Stankoviæ, a biskup Mahniæ
bio je svjestan da treba povezati hrvatske katolièke
intelektualce i tako je nastao Hrvatski katolièki pokret. Iste
stavove danas, 100 godina kasnije, nastavlja Križarska
organizacija koju je okupljenima u krèkoj katedrali
predstavio predsjednik Središnjega križarskog vodstva
Darijo Burjan. Treæa tema obraðena tijekom programa kojim
se željelo vjernike bolje upoznati s Mahniæevim djelovanjem
bio je odnos biskupa Mahniæa prema sveæenicima. Biskup
Mahniæ želio je svete sveæenike i vjerovao je da se do
svetosti dolazi klanjanjem pred euharistijskim Kristom.
Svoja iskustva o toj pobožnosti iznio je preè. Anton
Toljaniæ, rodom iz Vrbnika u kojem se još uvijek nedjeljom
moli Sveta ura kako ju je utemeljio sluga Božji Mahniæ.
Kroz svjedoèenja mladih, èlanova katolièkog pokreta,
sveæenika i èitanjem tekstova iz Mahniæevih pisanih djela
uspjelo se predstaviti samo dio bogatog opusa biskupa
Mahniæa. U zajednièkom hodu prema èasti oltara, svi
ukljuèeni u kauzu za proglašenje blaženim i svetim polako
æe otkrivati prebogatu ostavštinu biskupa Antuna Mahniæa.
Nakon uvodnog programa uslijedilo je sveèano euharistijsko
slavlje o 93. obljetnici smrti biskupa Mahniæa koje je
predvodio biskup Župan u zajedništvu s okupljenim
biskupima i sveæenicima. U propovijedi je mons. Župan
podsjetio kako je život sluge Božjega Antuna Mahniæa bio u
znaku križa – rodio se na blagdan Uzvišenja svetog Križa,
umro na spomendan sv. Ivana od Križa, a geslo njegova
biskupskog služenja bilo je "U križu je spas!" Premda je
èitavo djelo spasenja u znaku križa, evanðelje nas poziva na
radost: "Èovjek koji nema u sebi radosti i poleta ne može biti
vizionar, vedro gledati u buduænost. Upravo zato jer je
Mahniæev život bio u znaku križa, Mahniæ je bio ispunjen
kršæanskim optimizmom", istaknuo je biskup Župan.
Domovinske vijesti
"Život našega sluge Božjega ima velikih poruka kao i životi
svih Bogu odanih osoba", rekao je krèki biskup u homiliji, i
posebno istaknuo adventski karakter Mahniæeva života koji
je stalno bio budan, svjestan da je èitav život vrijeme
došašæa, vrijeme kad Bog dolazi. Na kraju se mons. Župan
osvrnuo i na aktualne dogaðaje: "Biskup Mahniæ govorio je,
nauèavao i upozoravao. Danas želim istaknuti tu Mahniæevu
znaèajku. Slušanjem evanðelja, molitvom, solidnim
vjernièkim životom moramo postajati sve više sposobni za
dalekovidnost, da nam se ono što je protuprirodno i nastrano
ne može prikazivati kao napredno i to sve pod krinkom
slobode. Neka naš sluga Božji zagovara kod Boga za sve, a
naroèito za roditelje, da im oèi budu uvijek otvorene i da im
lažni struènjaci ne serviraju i za novce prodaju pokvarenost
koju nazivaju napretkom i slobodom. Bože, po zagovoru
našega biskupa Antuna èuvaj, brani i vodi njegovu
domovinu Sloveniju, èuvaj Hrvatsku koju je on prihvatio
kao novu domovinu, èuvaj i blagoslovi njegovu Krèku
biskupiju!"
Nakon završnog blagoslova u katedrali je poèela prva
sjednica otvaranja postupka za proglašenje blaženim i svetim
sluge Božjega Antuna Mahniæa. Kako bi okupljeni vjernici
mogli s razumijevanjem pratiti ceremoniju, njezine je
dijelove tumaèio vlè. Krešimir Dajèman, župnik u
Linardiæima na otoku Krku. Sjednica je poèela zazivom
Duha Svetoga, a zatim je postulator Ilijiæ proèitao izvatke iz
molbe za otvaranje kanonskog postupka koju je uputio
krèkom biskupu Županu. U molbi je iscrpno naveden
Mahniæev životopis i glas svetosti koji ga je pratio veæ za
života kao i razlozi zbog kojih se postupak za njegovu
kanonizaciju pokreæe tek 92 godine nakon njegove smrti.
Sluga Božji Antun Mahniæ roðen je 14. rujna 1850. u
Kobdilju u Sloveniji. Za biskupa ga je imenovao
austrougarski car Franjo Josip I. godine 1896., a papa Lav
XIII. službeno ga je potvrdio iste godine. Kao biskup u Krku
je ustolièen 27. ožujka 1897. Isticao se zaštitom pisma
glagoljice, bio je osnivaè Hrvatskoga katolièkog pokreta,
pokrenuo je tiskaru u Krku, a potaknuo je i izdavanje više
èasopisa. Mahniæev najvažniji angažman bilo je okupljanje i
odgajanje mladeži te širenje i obrana katolièkih moralnih
naèela u javnosti prožetoj liberalizmom i sekularizacijom.
Nakon Prvoga svjetskog rata talijanske vlasti prognale su
biskupa Mahniæa u mjesto Frascati kod Rima.
Posredovanjem pape Benedikta XV. vraæa se u svoju
biskupiju, ali bolestan i izmuèen, zbog èega odlazi u Zagreb
na lijeèenje, gdje umire 14. prosinca 1920. na glasu svetosti.
Pokopan je na Mirogoju. Biskupovi zemni ostaci preneseni
su godine 1929. u crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu,
a 2002. godine u krèku katedralu.
Potom je proèitan proglas o namjeri pokretanja procesa koji
je odaslan u sve župe, te - na latinskom i hrvatskom jeziku dopis "Nihil obstat" kojim je Kongregacija za kauze svetih
blagoslovila molbu biskupa Župana da se otvori postupak.
Bilježnik prve sjednice Božidar Volariæ obznanio je
biskupov dekret o imenovanju èlanova radnih tijela u
postupku. U Sudište su imenovani mons. dr. Slavko Zec za
biskupskog ovlaštenika u kauzi, mr. Luka Paljeviæ za
promicatelja pravde te Milka Mrakovèiæ za bilježnièarku i
arhivisticu, a u Povjerenstvo struènjaka za povijest i
arhivistiku dr. Franjo Velèiæ, dr. Anton Bozaniæ i dr. fra
Tomislav Mrkonjiæ. Imenovanim èlanovima povjeren je
odgovoran posao ispitivanja o životu, krijepostima i glasu
svetosti sluge Božjega Antuna Mahniæa te su stoga, zajedno
sa biskupom Županom, prisegnuli na Sveto Evanðelje. Kako
postupak za proglašenje blaženim i svetim ukljuèuje i
ispitivanje svjedoka o glasu svetosti sluge Božjega,
postulator Ilijiæ predao je biskupu Županu popis predloženih
18. prosinca 2013. broj 51/2013
13
Domovinske vijesti
svjedoka, koji je biskup odobrio i predao promicatelju
pravde u kauzi. Na kraju prve sjednice biskup Župan
konstatirao je da su ispunjeni svi preduvjeti i proèitao
sveèani proglas o otvaranju postupka za beatifikaciju i
kanonizaciju sluge Božjega Antuna Mahniæa.
Vjernicima u krèkoj katedrali, meðu kojima su se nalazile i
tri Mahniæeve praneæakinje, obratio se mons. Jurij Bizjak,
koparski biskup, iz èije biskupije potjeèe Antun Mahniæ.
Izrazio je zadovoljstvo što je otvoren postupak za
proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Mahniæa i
zahvalio na "naporima da se osnaži uspomena na život i rad
tog pastira, kako bi se po primjeru i poticaju sluge Božjega
još više zagrijali za Kraljevstvo Božje i što više uzljubili
Crkvu te hrabro radili za slavu Božju i dobrobit svojih
bližnjih, kao i za svoje osobno posveæenje. Radujemo se
snažnoj duhovnoj povezanosti izmeðu Krèke i Koparske
biskupije koje je sluga Božji Antun Mahniæ još za života
tako vjerno ujedinjavao te ih sigurno i nadalje ujedinjuje u
vjeènosti", rekao je biskup Bizjak te poželio uspjeh kauze i
pun milosti u svetom vremenu došašæa.
Slavlje otvaranja postupka za proglašenje blaženim i svetim
biskupa Mahniæa zakljuèeno je pohodom na grob sluge
Božjega i molitvom Isusu, Dobrom Pastiru da biskupa
Mahniæa proslavi sjajem svetosti.
Sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupije
Senj, 14.12.2013. (IKA) - U Senju je u subotu 14. prosinca
održan 42. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske
biskupije. Tijekom dopodneva više od 70 sudionika iz svih
šest dekanata biskupije okupilo se u kino-dvorani Puèkog
otvorenog uèilišta Milutin Cihlar Nehajev gdje je sabor
otvoren i gdje je predavanje "Sloboda i istoèni grijeh" održao
profesor na rijeèkoj Teologiji dr. Richard Pavliæ. Biskupijski
povjerenik za mlade Gospiæko-senjske biskupije mons. mr.
Tomislav Rogiæ podsjetio je da je u posljednjih desetak
godina održavanja sabora šest održano u Senju i da i taj
sabor kao i prethodni u Slunju razmatra ovogodišnju
pastoralnu temu biskupije "Slobodi za odgoj u znaku križa".
Dr. Pavliæ mladima je pojasnio dio ovogodišnjeg gesla
pastoralne godine biskupije a to je "sloboda i istoèni grijeh".
Misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM predvodio je
zatim mons. Rogiæ u suslavlju senjskog župnika dr. Richarda
Pavliæa i župnog vikara iz Gospiæa vlè. Josipa Šimatoviæa.
Mons. Rogiæ pokušao je mlade uputiti da aktivnije
promišljaju o svemu što se oko njih danas dogaða, da
promisle što je èovjek i koliko je on slobodan. Znaèajno je to
pogotovo u vremenu u kojem se vodi bitka za èovjeka, u
kojem se želi proglasiti da je èovjek apsolutno slobodan, da
smije èiniti što hoæe, kada se govori samo o ljudskim
pravima i kada se iz svega iskljuèuje Bog. A Dostojevski je
davno rekao, "Ako nema Boga, sve je dopušteno".
Na zasjedanju Sabora u popodnevnim satima mons. Rogiæ
izvijestio je sabornike o aktivnostima mladih u razdoblju od
posljednjeg sabora održanog u Slunju. Predstavljene su
zatim kateheze za Nacionalni susret katolièke mladeži u
Dubrovniku 26. i 27. travnja iduæe godine. Mons. Rogiæ je
kroz prezentaciju predstavio svih devet dosadašnje susreta
od 2000. godine u Rijeci i dva susreta u BiH. Zatim je
predstavljen novi 19. broj lista mladih "Osvit" za koji je
rekao da je po predstavljenom materijalu i èlancima jedan od
najzahtjevnijih. Ovogodišnja Adventska akcija koja se veæ
provodi meðu mladima biskupije ove je godine namijenjena
narodu Filipina stradalom u tajfunu. Susret je završio
skeèevima koje su pripremili mladi Senja, kao i molitvom u
katedrali.
14
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
Otvorena proslava 150. obljetnice roðenja Bonifacija
Pavletiæa
Kutina, 14.12.2013. (IKA) – U Zbjegovaèi (župa Ilova),
rodnom mjestu brata Ivana Bonifacija Pavletiæa redovnika
Družbe sinova Bezgrešne, 14. prosinca je pod nazivom
"Bonifacijev Božiæ u Zbjegovaèi" otvorena izložba božiænih
jaslica. Predstavljeni su radovi uèenika osnovnih škola s
kutinskoga gradskog podruèja. Pred brojnim okupljenima
uime Družbe sinova Bezgrešne koja ima hrvatsko sjedište u
Kutini o. Mariano Passerini proglasio je otvorenom 150.
obljetnicu roðenja brata Bonifacija, a koja se obilježava
iduæe godine. U ozraèju Božiæa i objave jubileja program je
uime Povjerenstva za promicanje lika brata Bonifacija vodila
Vesna Košak. O vrijednosti izloženih jaslica govorio je i
maštovito umijeæe mladih u njihovoj izradi pohvalio
povjesnièar umjetnosti Mladen Mitar, na uloženom trudu
èestitao je zamjenik kutinskoga gradonaèelnika Damir
Petraviæ. Dao je i potporu jubilarnom programu, a koji æe u
srpnju biti obilježen i meðunarodnim susretom mladih u
Bonifacijevu zavièaju. S Mirjam Kuštreba predstavila je
Bonifacijev kalendar uz njegov 150. roðendan.
Smotra crkvenih zborova otoka Braèa u Povljima
Povlja, 14.12.2013. (IKA) – Na uoènicu Treæe adventske
nedjelje, 14. prosinca, uprilièena je treæa smotra crkvenih
zborova otoka Braèa u župi sv. Ivana Krstitelja u Povljima
na Braèu. Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja okupila je brojne
posjetitelje iz gotovo svih braèkih župa koji su uživali u
glazbenoj veèeri župskih zborova. Cilj smotre crkvenih
zborova je njegovanje liturgijskoga pjevanja i tradicijske
liturgijske glazbene baštine otoka, a ove godine okupila je
osam braèkih zborova.
Pozdravljajuæi gotovo 200 pjevaèa, okupljeno mnoštvo
posjetitelja, meðu kojima i naèelnika Ivana Marijanèeviæa,
povaljski župnik fra Bože Vuleta izrazio je radost održavanja
smotre braèkih zborova u Povljima, i to u župnoj crkvi iz 6.
stoljeæa koja je povijesno mjesto na kojemu su ljudi još u 6.
stoljeæu slavili Boga. Izrazivši nadu da æe smotra crkvenih
zborova postati tradicija otoka Braèa, zaželio je da ona bude
poticaj i za formiranje novih zborova koji æe slaviti Boga.
Glazbenu veèer otvorio je novoformirani sekstet pjesmom
"Slavite Gospodina" pod vodstvom Senke Nižetiæ Politeo.
Puèki pjevaèi iz Dola sa svojih 10 èlanova, njegujuæi
pjevanje a cappella, puèkim napjevom ispovjedili su
"Vjerovanje", a zatim otpjevali kolendu "Kad se Isus rodi".
Supetarski zbor Sv. Cecilije pod vodstvom s. Robertine Šašo
izveli su domoljubnu pjesmu "Croatio Mati" autora Tonija
Vuèkoviæa, a potom pjesmu "Nek pjeva svijet" G. F.
Handela. Zbor Krista Kralja iz Selaca kojim je ravnao Pero
Boškoviæ predstavio se pjesmama "Budi brat" i "Dajte mi
sladak pjev" (F. Engelhardt). Crkveni zbor iz Gornjega
Humca s voditeljem Markom Baukom nastupio je s
pjesmama "Primi ove darove naš Oèe" i "Misao svijeta".
Na ovogodišnjoj smotri debitirao je crkveni zbor iz Povalja
sastavljen od dugogodišnjih i novih èlanova, zatim nekih
èlanova zbora iz Novoga Sela i Selaca, te je nazvan "Ponoss"
kojim ravna Senka Nižetiæ Politeo. Nastupili su s pjesmom
"Svjetlo za raj" èiji tekst i glazbu potpisuje voditeljica zbora,
koja je uglazbila i pjesmu "O Bože moj" Paula Verllainea.
Župski zbor iz Milne kojim ravna s. Blandina Rakariæ izveo
je tradicionalnu pjesmu "O preèista nam Djevice", "Ave
Maria", V. Podgajskoga i pjesmu "Kad zaplove naše laðe"
Milnaranina Marka Poklepoviæa. Zbor Karmel iz Postira pod
vodstvom Margarete Vukojeviæ, uz orguljsku pratnju s.
Silvane Jukiæ nastupio je s pjesmom "Proslavit æe se Krist"
autora fra Mire Grèana, zatim s euharistijskom pjesmom
ika
"Jaganjèe Božji" i skladbom "Stella Maris" (P. Griesbacher).
Adventsku koncertnu veèer zakljuèio je zbor Sv. Jeronima iz
Puèišæa pod ravnanjem s. Danijele Mihiæ izvevši pjesme
"Jubilate Deo" i "Na dobro vam došlo Božje poroðenje",
koja je ujedno bila i božiæna èestitka glazbenoj publici. U
završnoj rijeèi dekan braèkoga dekanata Toni Plenkoviæ
zahvalio je crkvenim zborovima na njihovu sudjelovanju u
liturgijskom životu župnih zajednica, poruèivši kako smotra
crkvenih zborova pokazuje da u "svjetiljci vjere na otoku
ima obilato ulja".
Uvoðenje u službu 6 akolita i 12 lektora s podruèja
Zagrebaèke metropolije
Zagreb, 14.12.2013. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 14. prosinca sveèano misno slavlje u
kapeli Presvetog Srca Isusova u Bogoslovnom sjemeništu u
Zagrebu te u službu uveo novih 6 akolita i 12 lektora s
podruèja Zagrebaèke metropolije. Na slavlju su se okupili
poglavari i bogoslovi predvoðeni rektorom mr. Anðelkom
Košæakom, koji je na poèetku pozdravio biskupa Košiæa te
kasnije i predstavio kandidate.
Biskup Košiæ rekao je kako u poslanici Kološanima (Kol 3,
12-17) sv. Pavao govori o krepostima koje su potrebne u
zajednici, koje konstituiraju zajednicu, Crkvu. To su:
milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost,
podnošenje jedni drugih, opraštanje, no iznad svega – ljubav.
"Sv. Pavao ljubav naziva "vinculum perfectionis – svezom
savršenstva". Zapravo "vinculum" je okov, tj. ta je veza
èvrsta, stalna. Sv. Augustin nazvao je Duha Svetoga
"vinculum caritatis – okovom ljubavi". Bog nas, dakle, želi
svezati, dapaèe okovati. Uza što ili uza koga? Najprije uza
sebe, a onda i uza naše bližnje". U nastavku biskup je
podsjetio kako Isus u evanðelju (Iv 15,9-17), koje je u
kontekstu govora o èvrstoj vezi Krista i uèenika – koju on
doèarava slikom trsa i loze – izrièe svoju zapovijed: "ljubite
jedni druge, kao što sam ja vas ljubio!". "Dakle, nije rijeè o
bilo kakvoj ljubavi, nego o ljubavi po mjeri Kristovoj. A
kako je on nas ljubio? Najveæom ljubavlju, koju opisuje
ovako: 'Veæe ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj
položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji.' On je položio
život svoj za nas, za svoje prijatelje te i nas poziva da
takoðer budemo spremni na žrtvenu ljubav, da se za druge,
za svoje bližnje mognemo žrtvovati. U tome i jest smisao
vaših službi, dragi kandidati za akolitat i lektorat", rekao je
biskup te dodao: "Služba sveæenika u Crkvi je služba ljubavi
jer je Crkva zajednica ljubavi, kako starina kaže za rimskog
biskupa koji naime predsjeda zajednicom ljubavi. Ljubav se
pokazuje u razgovoru – to je molitva, kad èovjek razgovara s
Bogom." Na kraju biskup je kandidate podsjetio na savjete
sv. Ivana od Križa o molitvi te izmolio njegovu molitvu za
zaljubljene duše.
U službu lektora uvedeni su bogoslovi: Josip Benko iz župe
Miholec, Miro Denac iz župe Donja Voæa, Franjo Faltak iz
župe Kalnik, Danijel Haèko iz župe Sveta Jana, Matija Jagar
iz župe Marija Bistrica, Dominik Jaiæ iz župe Vrbovec,
Krunoslav Kolar iz župe Kraljevec na Sutli, Željko Nestiæ iz
župe Brezovica, Ivan Pažin iz križevaèke župe BDM
Žalosne i sv. Marka Križevèanina, Jasmin Pristušek iz župe
Orehovica, Tomislav Šagud iz zagrebaèke župe sv. Blaža i
Predrag Bièak iz križevaèke župe BDM Žalosne i sv. Marka
Križevèanina.
U službu akolita uvedeni su bogoslovi Marinko Golek iz
karlovaèke župe Presvetog Srca Isusova, Ivan Lukiæ iz župe
Lupoglav, Dominik Glasnoviæ iz župe Retkovec, Matija
Knok iz župe Lobor, Andrej Lukanoviæ iz župe Lukavac i
Dejan Tot iz župe Veliki Grðevac.
Domovinske vijesti
Proslavljen blagdan bl. Otona iz Pule
Pula, 14.12.2013. (IKA) - Sveèanim veèernjim misnim
slavljem u pulskom samostanu sv. Franje Asiškog u subotu
14. prosinca proslavljen je spomendan bl. Otona iz Pule.
Misu je predvodio vlè. Ivan Prodan, župnik župe sv. Josipa u
Puli, a koncelebrirali su generalni vikar biskupije mons.
Vilim Grbac, koji je ujedno župnik i pulske katedralne župe
na èijem se podruèju nalazi samostan, domaæin gvardijan fra
Ðuro Vuradin te sveæenici i redovnici iz susjednih župa.
"Bl. Oton bio je jedan od prvih oduševljenih èlanova
franjevaèkog reda Male braæe koji su živjeli u ovom
samostanu nakon njegova utemeljenja, bio je jedan od
najvjernijih duhovnih sinova sv. Franje Asiškog. Bl. Oton se
na ovim prostorima uzdigao do svetosti, pokazujuæi ljubav
prema svima, a napose prema potrebitima, bolesnima i
siromašnima, temeljeæi svoju ljubav prema bližnjemu na
ustrajnoj i nepokolebljivoj vjeri", rekao je propovjednik.
U samostanskoj crkvi Sv. Franje u Puli oltar sa zemnim
ostacima bl. Otona nalazi se lijevo od glavnog oltara, prema
ulazu u sakristiju, a iznad oltara dominira zavjetna slika
"Blaženi Oton iz Pule lijeèi slijepog djeèaka".
Bl. Oton živio je i djelovao u tom samostanu u prvoj
polovici 13. stoljeæa, a predaja kaže da mu se osim "slave po
izvanrednoj dobroti i savršenoj kreposti", pripisuje i
èetrnaest èudesnih ozdravljenja. Neka od tih èudesa dogodila
su se za blaženikova života, a neka poslije njegove smrti.
Premda postoji nekoliko navoda o datumu smrti bl. Otona,
kao najpouzdaniji prihvaæen je 14. prosinca 1241. U lokalnoj
tradiciji blaženi Oton se èasti kao univerzalni iscjelitelj, a
pobožni mu se puk i danas obraæa, tražeæi zagovor u
mnogim teškim prilikama.
Spomendan blaženih Drinskih muèenica u Splitu
Split, 15.12.2013. (IKA) - U povodu spomendana blaženih
Drinskih muèenica splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ predvodio je 15. prosinca euharistijsko slavlje u župi
sv. Križa u Velom Varošu u Splitu u koncelebraciji sa
župnikom don Ivanom Suèiæem i još dvojicom sveæenika.
Na slavlju su se okupile redovnice kæeri Božje ljubavi i
služavke Maloga Isusa te vjernièki puk, a pjevao je mješoviti
župni zbor. Nadbiskup Barišiæ u propovijedi govorio je o
velièini žrtve ubijenih redovnica. Preprièao je kako su prije
72 godine, 15. prosinca 1941. godine pet redovnica kæeri
Božje ljubavi, koje su u samostanu Marijin dom na Palama
kod Sarajeva danonoæno pomagale svim potrebitima,
gladnima i siromašnima te tako životom i radom svjedoèile
kršæansku ljubav, odvedene u smrt. Rat je poèeo, a èetnici s
mišlju da je strano sve što je katolièko i hrvatsko, a nisu sve
bile Hrvatice, napadaju, pljaèkaju i odvode redovnice te ih
po hladnoæi i snijegu, uz ponižavanje odvode u 65 km
udaljenu vojarnu. Cilj im je bio nad njima izvršiti nasilje i
oduzeti im dostojanstvo osobe ali i ugroziti svetost njihovog
zavjeta djevièanstva. Da bi saèuvale sve što im je sveto one
bježe od takvog nasrtaja i bacaju se kroz prozor, nakon èega
su ih neprijatelji usmrtili s više uboda nožem i bacili u
rijeku. "Što je te redovnice ohrabrilo da poput prvih
kršæanskih muèenika polože žrtvu svoga života? Vjerujem
da je odgovor ljubav prema Bogu. One su mogle uèiniti
drugaèije i vjerojatno bi ih svatko poštovao, ali taj njihov èin
ne bi znaèio ono što danas znaèi. Njihov zavjet napisan
krvlju govori danas crkvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini,
ali i kršæanima u cijeloj Crkvi da je moguæe u teškim
vremenima, u vremenima nesigurnosti ostati uz Isusa Krista.
Mi danas ne moramo polagati živote, ali je potrebno ono
svakodnevno predanje", rekao je nadbiskup i ponovio kako
Drinske muèenice svi vjernicima trebaju biti uzor.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
15
Domovinske vijesti
16
ika
Slavlje podjele lektorata i akolitata u požeškoj katedrali
Biskup Škvorèeviæ pozvao kandidate za akolite i lektore da
se ne boje poteškoæa i progona zbog vjernosti Bogu, jer u
takvim situacijama uvijek pobjeðuje Bog i oni koji su njegovi
Požega, 15.12.2013. (IKA) - Na Treæu nedjelju došašæa, od
starine zvanu "Radosna" koja je ujedno i Nedjelja Caritasa,
15. prosinca, biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je
euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali tijekom kojega je
podijelio službu lektora bogoslovima Požeške biskupije
Ivanu Ereizu iz župe Nova Bukovica, Bruni Lovakoviæu iz
župe Trnava, Petru Marinclu iz župe Buk, Ivanu Ronèeviæu
iz župe bl. Ivana Merza u Slatini te Tomislavu Saniæu iz
župe sv. Antuna Padovanskog u Daruvaru.
Ujedno je podijelio službu akolita Roku Ivanoviæu iz župe
Ðulovac. Koncelebrirali su poglavari iz Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu rektor Anðelko Košæak,
duhovnik Vlado Razum, i prefekt Ivan Dodlek, te delegat
požeškog biskupa za bogoslove Robert Mokri i sveæenici iz
središnjih ustanova Požeške biskupije.
Biskup je u pozdravu kazao bogoslovima kako je znakovito
što primaju službe na Nedjelju "Radujte se", jer da je Božje
djelo poziva u njima i njihov odgovor razlog naše radosti.
Dodao je da je danas i Nedjelja Caritasa kada nastojimo
nešto od svojih dobara odvojiti za ljude u potrebi, ali da je
najveæe djelo kad sebe darujemo za druge kao što oni to èine
slijedeæi put sveæenièkog poziva.
Podsjetio je da je danas i dan muèeništva bl. Jule Ivaniševiæ,
podrijetlom iz župe Staro Petrovo Selo u Požeškoj biskupiji.
Potaknuo je bogoslove da po njezinu primjeru i zagovoru
iskrenošæu mladenaèke slobode Bogu danas posvjedoèe
svoju raspoloživost u služenju Isusova djela spasenja.
U homiliji biskup je - tumaèeæi Izaijino èitanje - rekao kako
prorok, najdublje povezan s Bogom, usred poniženosti
babilonskog sužanjstva, kad drugi ne vide ništa više od
mraka, slikama procvale pustinje najavljuje Božju
osloboditeljsku inicijativu i poziva na radost. Biskup je
spomenuo kako i mi u Hrvatskoj trenutaèno proživljavamo
svojevrsnu pustinju, da mnogi ne vide ništa drugo od
promašaja i potonuæa.
Kazao je bogoslovima kako je hrvatska pustinja veæ procvala
Božjom inicijativom i u njima, u njihovu pozivu na
sveæeništvo te da æe oni kao lektori i akoliti a potom kao
ðakoni i prezbiteri postati tumaèima te pustinje u svjetlu
Božje rijeèi. Istaknuo je kako je to dragocjeno proroèko
služenje zbog kojeg se treba radovati i moliti da mu ostanu
trajno vjerni po oblikovanju svoga života u skladu s
pozivom, u velikoj strpljivosti postupnog rasta na koju nas
upozorava sv. Jakov u današnjem drugom èitanju.
Osvræuæi se na nedjeljno evanðelje, biskup je istaknuo kako
pred nas nastupa lik zatvorenika Ivana Krstitelja kojeg Isus
opisuje snažnim izrazima, hvaleæi ga zbog njegova
dosljednog opredjeljenja za Boga i služenja istinskom
ljudskom dostojanstvu. Biskup je pozvao kandidate za
akolite i lektore da se ne boje poteškoæa i progona zbog
vjernosti Bogu, jer u takvim situacijama uvijek pobjeðuje
Bog i oni koji su njegovi.
Na svršetku slavlja biskup je zahvalio poglavarima
Bogoslovnog sjemeništa za njihovo služenje mladim ljudima
u hodu prema sveæeništvu, a bogoslove potaknuo da ustraju
na putu na koji ih je Bog pozvao i obeæao im molitvu svih
nazoènih sveæenika i vjernika.
Spomendan bl. Drinskih muèenica u Sisku
Blažene Drinske muèenice poruèuju nam kako na
neprijateljsko nasilje treba odgovoriti odluènošæu, a ne
protunasiljem te kako treba ustrajati u svojoj vjeri i ljubavi
do kraja, istaknuo biskup Košiæ
Sisak, 15.12.2013.
(IKA) - Spomendan bl. Drinskih
muèenica sveèano je proslavljen u nedjelju 15. prosinca u
katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku misnim slavljem
koje je predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s
katedralnim župnikom preè. Markom Karaèom.
U homiliji biskup je podsjetio na muèenièki put sestara kæeri
Božje ljubavi koje su na današnji dan 15. prosinca 1941.
godine, u drugom svjetskom ratu ubijene od èetnika te
istaknuo kako su one toliko vjerovale Kristu da su radije
pošle u smrt negoli nastavile dalje neèasno živjeti.
Muèitelji su od njih tražili da pogaze svoje redovnièke
zavjete, da prestanu biti èasne sestre, da sagriješe i da im
služe. One su to odbile i završile su život izbodene njihovim
noževima i u hladnoj vodi rijeke Drine.
Biskup je istaknuo da nam blažene Drinske muèenice
"poruèuju koliko može biti velika ljubav prema Kristu i kako
se za njega treba moæi žrtvovati do polaganja vlastitoga
života. Poruèuju nam kako na neprijateljsko nasilje treba
odgovoriti odluènošæu, a ne protunasiljem te kako treba
ustrajati u svojoj vjeri i ljubavi do kraja. Govore nam da je
lijepo biti Božji, da je smisao života na zemlji ljubav prema
Bogu i prema èovjeku. One su bile na Palama nazvane
sestrama siromaha i njihov samostan gostinjcem siromaha.
Nisu nikoga odbile, nisu gledale ni na vjeru ni na narodnost,
svima u potrebi su pomagale. A kad je njima bilo teško, kad
su one bile u nevolji – nisu imale nikoga da im pomogne. Ili
ipak jesu? Da, bio je to sam Gospodin Isus. On je bio s
njima, on im je dao snagu da se odupru nasilnicima i da
posvjedoèe svojom krvlju da pripadaju Kristu Gospodinu".
Govoreæi o nedjelji Caritasa, biskup je rekao kako æemo
danas ubaciti u škrabicu novèiæ, odreæi se nekoliko kuna, te
kako je to važno i potrebno, ali i kako je još potrebnije svoju
ljubav prema Bogu i ljudima posvjedoèiti životom, svojom
krvlju, samima sobom. "Mi smo na strani siromaha, mi
želimo pomoæi svakome u nevolji, mi želimo imati srca i
ljubavi za sve koji trpe, za djecu koja su siromašna i nemaju
danas nedjeljni ruèak, za beskuænike koji se smrzavaju i
nemaju tople odjeæe, mi želimo imati ljubavi za neprijatelje
naše koji nas mrze i izmišljaju o nama sve zlo samo da nas
ocrne, ali mi im ne želimo uzvraæati zlom, veæ se molimo za
njih, da ih Bog spasi. Lijepo je da je upravo danas blagdan
blaženih Drinskih muèenica, redovnica koje su ljubile, koje
su znale svoju ljubav pokazati i saèuvati. Lijepo je da mi
možemo uèiti od njih što èiniti ne samo ovog adventa i ove
Nedjelje Caritasa, veæ svakog dana, svake minute i sekunde,
a to je: da život ima smisla samo ako se iz ljubavi istroši za
Boga i za druge, rekao je biskup te na kraju proèitao pjesmu
Mile Babiæ "Zavjet na Drini".
Slavlje su na osobit naèin obogatila djeca djeèjeg vrtiæa "Sv.
Josip" iz Granešine, predvoðena roditeljima, tetama i
ravnateljicom s. Danijelom Koprek. Oni su u prepunoj
katedrali okupljenim Sišèanima izveli scenski prikaz
"Snježni Drinski anðeli", koji govori o životu Drinskih
muèenica i njihovu susretu s anðelima koji su ih prihvatili u
radosti vjeènog slavljenja Gospodina.
.
.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
Staro Petrovo Selo: Spomendan blaženih Drinskih
muèenica
Staro Petrovo Selo, 15.12.2013. (IKA) - Na treæu nedjelju
došašæa i Nedjelju Caritasa, 15. prosinca, vjernici župe Staro
Petrovo Selo obilježili su i spomendan blaženih Drinskih
muèenica, èlanica Družbe kæeri Božje ljubavi, koje su 15.
prosinca 1941. godine podnijele muèenièku smrt, skoèivši
kroz visoki prozor vojarne pred èetnièkim nasrtajima.
Polomljene i izbodene noževima, svoj zavjet Isusu potpisale
su krvlju. Meðu pet muèenica bila je i Jula Ivaniševiæ iz
Godinjaka, filijale staropetrovoselske župe.
Slaveæi euharistiju, staropetrovoselski župnik i arhiðakon
Posavskog arhiðakonata Požeške biskupije, mons. Antun
Prpiæ, rekao je da su sestra Jula i njezine sestre imale zavjet,
najprije krsni: biti kršæanke, zatim redovnièki: živjeti u
poslušnosti Bogu i poglavarima, u siromaštvu, kako bi
drugima pružale kruh svagdašnji i u èistoæi tijela i duše i
tako pripadati samo Bogu. Poznato je da je njihov život i
prolazio u skladu sa zavjetima: poslušnost ih je èinila
raspoloživima za svako dobro djelo, siromaštvo za
velikodušnost prema bližnjima. Èini se da na sestru Julu i
ostale sestre muèenice smijemo primijeniti Isusovu rijeè,
kojom ocrtava lik Ivana Krstitelja: "Koga ste izišli vidjeti?
Trsku koju ljulja vjetar? Nekoga, u mekušasto odjevena?
Proroka? Da, proroka! I više od toga, glasnika Božjega!"
Sestre su pokazale da nisu trska koju ljulja vjetar, niti im je
bilo presudno ono u što æe tijelo biti obuèeno. Presudno je
bilo u što im je duša obuèena, a ona je bila ovijena zavjetima
Bogu: èiniti ono što je dobro, ne oèekujuæi zahvalu i
nagradu", kazao je Prpiæ. Mogli bismo opet parafrazirati
pitanje: Koga ste došli vidjeti? Svakako ne trsku koju ljulja
svaki vjetriæ, nego glasnicu Božju, koja se nije bojala
prijetnje ni smrti te je radi neustrašivosti i vjernosti
zavjetima, zavrijedila slavu nebesku i štovanje vjernika.
Podsjetio je i na Nedjelju Caritasa, istaknuvši kako je
blažena Jula èinila dobro: njezin je samostan bio gostinjac
siromaha, gostinjac ljubavi. Boga je naviještala životom,
èineæi dobro, sve do smrti.
Uz vjernike župe, na misi su bile pješakinje – hodoèasnice iz
župe Kraljice svete Krunice Nova Gradiška, koje su, kao i
prošle godine, unatoè hladnoæi, došle moliti zagovor blažene
sestre Jule i odati joj štovanje svojom žrtvom.
Dubrovèani "podijelili radost Božiæa"
Dubrovnik, 15.12.2013. (IKA) - Tradicionalna humanitarna
akcija "Podijelimo radost Božiæa" koju svake godine
organiziraju Vijeæe za mlade i Vijeæe za život i obitelj
Dubrovaèke biskupije u suradnji s HKD "Napredak"
Dubrovnik, Hrvatskim katolièkim lijeènièkim društvom i
Caritasom Dubrovaèke biskupije održana je u subotu 14. i
nedjelju 15. prosinca na Pilama u Dubrovniku, a prikljuèili
su joj se brojni graðani. Volonteri te akcije doèekivali su
sugraðane, èastili ih tradicionalnim priklama, te im
zahvaljivali na njihovom doprinosu akciji.
Uz brojne sugraðane, akciji su se prikljuèili i dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ, gradonaèelnik Andro Vlahušiæ i župan
Nikola Dobroslaviæ.
Ove godine prikupljeno je 1250 paketa hrane i drugih
potrepština potrebitima u župi Kistanje u Zadarskoj
nadbiskupiji. Rijeè je o opæini u kojoj živi 1250 stanovnika i
gdje je situacija vrlo ozbiljna. Naime, 75 posto stanovnika te
opæine živi na rubu egzistencije, a 70 posto njih je mlaðe od
18 godina.
Domovinske vijesti
Betlehemsko svjetlo u zagrebaèkoj prvostolnici
Zagreb, 15.12.2013. (IKA) – Èlanica Saveza izviðaèa
Hrvatske Tea Vidoviæ, uèenica 3. r. osnovne škole "Savski
gaj", u nedjelju 15. prosinca kod Bogorodièina kipa na trgu
ispred zagrebaèke katedrale Betlehemsko svjetlo, koje su
dan ranije izviðaèi preuzeli u Beèu, predala je predsjedniku
Hrvatskoga sabora Josipu Leki. Svjetlo je iz njegovih ruku
preuzeo rektor katedrale mons. Josip Kuhtiæ te ga unio u
prvostolnicu. Pozdravljajuæi okupljene vjernike, a osobito
izviðaèe, mons. Kuhtiæ im je zahvalio na ustrajnosti da
donose, a potom i pronose Betlehemsko svjetlo, svjetlo mira
i ljubavi domovinom, a vjernike, pak, pozvao da svjetlo
upale u svojim srcima. U homiliji mons. Kuhtiæ posebno se
osvrnuo na lik Ivana Krstitelja, naglašavajuæi njegovu
krepost poniznosti. Došašæe nas treba probuditi iz našega
mekušastog stava spram Boga, u kojemu smo Ga
"udomaæili" i "pripitomili" prema svojoj zamisli.
Napomenuo je kako je "možda jedan od razloga krize vjere u
Boga u današnjemu društvu i taj što su kršæani postali
previše mekušci: malo se na njima vidi da imaju posla sa
silovitim Bogom, a više se èini da su zabavljeni s nekim
drugim idejama. Previše su siloviti za neke druge stvari, a
malo za Boga". Ivan Krstitelj uèi nas da je došašæe vrijeme
poniznoga ugoðavanja naših glasova za navještaj rijeèi, Isusa
Krista, istaknuo je te upozorio da danas èovjek ne èeka
nikoga. Vrijeme u kojem živimo i u koje još dublje tonemo
vrijeme je individualizma, specijalnog egoizma, lukavosti i
laži, ne samo obmanjivanje drugih, nego i sebe. Kad èovjek
laže drugima, to svi donekle vide pa i oni uzvraæaju istim,
što veæim, što manjim lažima. Najstrašnije je kad èovjek laže
sam sebi, kad je ušao u takvu svoju zamku iz koje se ne
izlazi olako. Ivan Krstitelj je uzor kako se živi i umire za
prave ideale, zakljuèio je mons. Kuhtiæ. Nakon mise èlanovi
Saveza izviðaèa Hrvatske Betlehemsko svjetlo raznijeli su
diljem Lijepe Naše, a vjernici svojim domovima.
Betlehemsko svjetlo stiglo u Rijeku
U kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske uoèi doèeka održana
smotra djeèjih zborova Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 15.12.2013. (IKA) - U rukama katolièkih skauta
Rijeèke nadbiskupije Betlehemsko svjetlo stiglo je u kasnim
poslijepodnevnim satima u nedjelju 15. prosinca u Rijeku.
Tradicionalno, doèek je bio uprilièen u kapucinskoj crkvi
Gospe Lurdske u kojoj je uoèi doèeka održana smotra
djeèjih zborova Rijeèke nadbiskupije.
Pjesme i djeèji smijeh ispunili su veliku kapucinsku crkvu u
središtu grada koja je bila pretijesna za sve roditelje,
mališane, bake i djedove i graðane koji su htjeli podržati
mališane Rijeèke nadbiskupije koji su pred rijeèkim
nadbiskupom Ivanom Devèiæem predstavili svoje pjevaèko
znanje, ali i prigodno ga darivali buketom cvijeæa. Smotra je
okupila deset djeèjih zborova koji su po završetku dobili
prigodne zahvalnice za sudjelovanje, ali i imali priliku
porazgovarati s nadbiskupom koji im se obratio po završetku
njihova nastupa. Podsjetivši na rijeèi, kako je istaknuo,
"jednog velikog èovjeka" da je èovjek onoliko velik koliko
je zahvalan, mališanima je uputio pitanje o tome za što su
zahvalni i od koga su najviše primili. Odgovor nije dugo
èekao pa su najmlaði odgovorili odgovorom koji se dopao
rijeèkom nadbiskupu: roditelji, prijatelji, vjerouèitelji i
naravno Isus, Bog itd. Na kraju susreta nakon što je u crkvu
uneseno upaljeno Betlehemsko svjetlo i kada se prvi puta
zapjevalo "Svjetlo Kristovo", vjernici su Betlehemsko
svjetlo ponijeli u svoje župe.
.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
17
Domovinske vijesti
Adventske duhovne vježbe za vjerouèitelje i odgojiteljice
u vjeri Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 15.12.2013. (IKA) - U organizaciji Katehetskog
ureda Rijeèke nadbiskupije mnogobrojni vjerouèitelji i
odgojiteljice u vjeri okupili su se od 13. do 15. prosinca u
Domu pastoralnih susreta u Lovranu na adventskim
duhovnim vježbama. Voditelj prvog dijela programa bio je
don Damir Stojiæ, SDB, studentski kapelan za mlade
Zagrebaèke nadbiskupije, a drugog o. Marko Stipetiæ,
vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci. Program se
sastojao od èetiri prigodna razmatranja u prvom, i jednog
razmatranja uz osobnu meditaciju u drugom dijelu. Stojiæ je
govorio o potrebi nove evangelizacije i o toèkama crte
djelovanja od kojih treba krenuti u evangelizaciji, a one su:
imati svijest da je svaki èovjek otvoren za Boga bez obzira
bio on toga svjestan ili ne; imati otvoreno i hrabro srce, ne
bojeæi se pritom ljudskih obzira, neuspjeha, odbacivanja;
govoriti o Bogu kao osobi, a ne ideji; ne iskrivljavati
kršæansku doktrinu, znajuæi pritom da doktrina dolazi nakon
osobnog susreta sa živim Kristom; imati u srcu istinsku
kršæansku radost i ljubav prema Kristu ("biti zaljubljen" u
Krista); biti svjestan stvarnosti križa; jednostavnost u
evangelizaciji. Nakon ispovijedi i misnog slavlja, u drugom
dijelu programa o. Marko Stipetiæ razmatrao je nad
evanðeoskim tekstom o žitu i kukolju (Mt 13, 13-24) i
istaknuo da je u svakodnevnom životu važno znati spustiti
svoj pogled prema kukolju koji svi imamo u životu i iz njega
izvuæi pouku da bi u našem životu moglo rasti što više
pšenice. No, kada se ne želimo suoèiti s vlastitim kukoljem,
onda ga tražimo u drugima i prebacujemo na druge. O.
Marko pozvao je sve da njeguju svoj duhovni život i da se
èuvaju svih opasnosti koje hrane ljudski ego, jer biti
duhovan ne znaèi biti savršen nego biti duboko uronjen u
Boga i iz te perspektive ljubiti èovjeka. Advent je upravo
pravo vrijeme da svrnemo svoj pogled na kukolj i da s
vjerom sve predamo Gospodinu, poruèio je o. Marko na
kraju duhovnih vježbi. Program je završio misnim slavljem.
Radni sastanak generalnih asistenata Franjevaèkoga
svjetovnog reda u Zagrebu
Zagreb, 15.12.2013.
(IKA) - Konferencija generalnih
duhovnih asistenata Franjevaèkoga svjetovnog reda (OFS) i
Franjevaèke mladeži (FRAMA) održala je svoj godišnji
radni sastanak u Zagrebu, u Samostanu sv. Franje
Ksaverskog, od 9. do 15. prosinca. Domaæini sastanka bili su
Provincija franjevaca treæoredaca glagoljaša i generalni
asistent fra Amando Trujillo Cano, franjevac treæoredac iz
Meksika. S njim su na sastanku sudjelovali predsjednik
Konferencije fra Amanuel Mesgun Temelso, OFMCap, iz
Eritreje, tajnik fra Jose Antonio Cruz Duarte, OFM, iz
Brazila i fra Martin Bitzer, OFMConv, iz Argentine.
Generalni asistenti su u službi Predsjedništva Meðunarodnog
vijeæa OFS-a, èlanovi su tog predsjedništva i kolegijalno se
brinu za asistenciju Franjevaèkom svjetovnom redu u cjelini.
Jedna je od njihovih redovnih dužnosti brinuti se za
pastoralni pohod nacionalnim vijeæima OFS-a i za nazoènost
na nacionalnim izbornim kapitulima. Glavna svrha sastanka
u Zagrebu bio je osvrt na njihove aktivnosti u 2013. godini i
planiranje aktivnosti u sljedeæoj godini u kojoj æe se održati i
izborni generalni kapitul OFS-a. Franjevaèki svjetovni red
ima danas oko èetiristo tisuæa èlanova i prisutan je u sto
dvanaest zemalja.
Za boravka u Zagrebu generalni asistenti posjetili su u
Samoboru fra Ivana Matiæa, OFM, koji je obavljao službu
generalnog asistenta OFS-a uime svog Reda posljednjih
18
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
trinaest godina, susreli se s hrvatskim nacionalnim
asistentima OFS-a, s braæom franjevcima i franjevaèkim
bogoslovima na Kaptolu i franjevcima kapucinima u
Dubravi, s bratstvima OFS-a i FRAMA-e u župi sv. Franje
Ksaverskog i bratstvom FRAMA-e na Kaptolu te sa
Stjepanom Kelèiæem, nacionalnim ministrom OFS-a i Anom
Fruk, èlanicom Predsjedništva Meðunarodnog vijeæa OFS-a,
meðunarodnom koordinatoricom za Franjevaèku mladež. Na
kraju boravka Antica Nada Æepuliæ, OFS, urednica "Brata
Franje", priredila je s asistentima razgovor za taj list.
Deseta obljetnica vinkovaèke Zajednice "Vjera i svjetlo"
Vinkovci, 15.12.2013.
(IKA/TU) - Na treæu nedjelju
došašæa, 15. prosinca, u župi sv. Vinka Pallottija u
Vinkovcima Zajednica Vjera i svjetlo "Srce sv. Vinka
Pallottija" Vinkovci proslavila je svoj 10. roðendan. Uz
pomoæ koordinacijske skupine, susret je vodila
koordinatorica Zajednice Tihomila Viljetiæ, koja se osvrnula
na djelovanje Zajednice od samih poèetaka do danas te
podsjetila na njezine temelje i izvore.
"'Vjera i svjetlo' živi ne samo zbog našeg entuzijazma, veæ i
zbog našega kršæanskog zauzimanja. Nakon toliko godina
još uvijek èuvamo i štitimo male oaze svježine i radosti.
Usprkos svom napretku, osoba s intelektualnim teškoæama
još je uvijek èesto po strani. Takva osoba viðena je kao
neprilika, smetnja, optereæenje i zbog toga je još uvijek
preèesto izolirana. Ova zajednica oaza je mira, ljubavi i
zajedništva, ona je nuðenje poruke da se okrenemo prema
najmanjima. Tijekom kratke povijesti, 'Vjera i svjetlo'
slijedila je smjerove koji su toliko iznenaðivali svojim
stazama nade te je ova zajednica postala plodno tlo na koje
smo sijali sjeme ljubavi i mladice presaðivali u nove
zajednice", rekla je Tihomila Viljetiæ, podsjetivši kako su
nove zajednice osnovane u Vukovaru i Županji, a
"misionarili" su u nekoliko mjesta u Bosni i Hercegovini, u
Beogradu te mnogim župama Vinkovaèkoga dekanata.
Tijekom deset godina u zajednici je bilo i lijepih i tužnih
trenutaka. Kroz nju su prošli mnogi; neki jer su susreli osobu
s intelektualnim teškoæama, neki tražeæi pomoæ. Dio ih se
umorio i povukao, a neki su se, jer su stvorili vezu, utvrdili
odnos i uoèili poziv, vratili Zajednici. "Ovaj poziv uoèen je
od najsiromašnijih, koji su prvi izabrani od Boga, od
prijatelja koji ih prate, od obitelji koje otkrivaju novi smisao
svog života. Gdje god da smo, ostat æemo u Vjeri i svjetlu
ako smo svjesni da smo odgovorili na Isusov poziv koji vodi
neèemu tajanstvenom, prekrasnoj tajni, da rastemo u
ljubavi", rekla je koordinatorica Zajednice. Istaknula je
koliko je važno da roditelji, kada doznaju da imaju dijete s
teškoæama, znaju da nisu sami.
Proslavi 10. obljetnice Zajednice nazoèili su brojni bivši i
sadašnji èlanovi, njihov prvi duhovnik o. Željko Lemajiæ,
sadašnji duhovnik i župnik župe sv. Vinka Pallottija u kojoj
Zajednica djeluje, o. Ilija Sudar, kojemu su èlanovi u znak
zahvalnosti darovali šokaèki šešir, potom s. Mirjam Buliæ,
koja je, kako je istaknuto, ostavila dubok trag u Zajednici,
zajedno s Marijom Ferbežar, majkom djeteta s posebnim
potrebama i èlanicom Zajednice, koja je tijekom deset
godina za svete sakramente, krštenja, prve prièesti i potvrde
pripremila 46 osoba. Svi èlanovi dobili su prigodne male
darove, a uslijedila je misa na kojoj su okupljeni zahvalili
Gospodinu za sve èlanove Zajednice, molili za one pokojne,
sjetili se i zahvalili za sve dobroèinitelje i one koji su ih
tijekom ovih deset godina pratili svojim molitvama i dobrim
djelima. Druženje je nastavljeno uz domjenak, gdje je
okupljene razveselio prijatelj Zajednice, vinkovaèki
glazbenik Joža Mikulèiæ.
ika
Adventska duhovna obnova za redovnice i redovnike
grada Zagreba
Zagreb, 15.12.2013.
(IKA) – Povjerenstvo za trajnu
formaciju Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara
i poglavarica (HKVRPP) organiziralo je u nedjelju 15.
prosinca tradicionalnu adventsku duhovnu obnovu za
redovnice i redovnike grada Zagreba u crkvi Sv. Franje.
Promišljanje je voditelj o. Niko Biliæ, DI, zapoèeo zazivom
"Doði Isuse, doði" kojim cijela Crkva vapi i uzdiše za
dolaskom Gospodnjim.
Kod proroka Jone želim da si konkretno postavimo pitanja
za ispit savjesti "kad to mene u mome životu hvata mržnja i
ljutnja; kako Gospodin sa mnom komunicira, i napokon što
to mene više zaokuplja od Djeteta Isusa", pozvao je prisutne,
te podsjetio kako se u komunikaciji s Jonom, Gospodin kao i
na poèetku kad je stvorio èovjeka zanima za njegovo stanje.
Taj Gospodinov upit mogli bismo prereæi, "Jona je li ti dobro
što se ljutiš?"
Pojašnjavajuæi kako Gospodin želi uæi u srce èovjeka,
naglasio je kako je to poglavlje jako dobro za duhovnost, jer
obje strane dolaze do rijeèi, to je molitva, razgovor s Bogom.
Ovdje vidimo, da kada ne uspijeva rijeèima, Gospodin kreæe
dalje. On se trudi, i kada ne može od Jone dobiti verbalni
odgovor, pokušava doæi do njegova srca na žestok naèin:
jedan bršljan dat æe mu hladovinu, i duša se Jonina mijenja,
odjednom radost ga ispunja. Ali ako doðe crviæ, uništi
bršljan, a Jona opet u svojoj srdžbi. Uspjelo je Gospodinu da
ga takne, da doðe do njegova srca, to je uspostavljanje
komunikacije, kada više ne ide rijeèima, onda se traži
neverbalna komunikacija, iskustvena komunikacija. Upravo
to, sveta je najava, starozavjetna slika onoga što oèekujemo
ovih dana. Gospodin u svojem dijalogu s nama ljudima nije
ostao samo na rijeèi, nije se samo pokazao u goruæemu grmu
ili svetom oblaku, ili ploèama saveza, nego dolazi kao
utjelovljena rijeè, iskustvena komunikacija.
Gospodin puno toga želi dati svome proroku, i on je dobro
zapoèeo kada na poèetku svoje molitve progovara realno s
stanju svoje duše. U središtu svake je duhovne obnove sveta
je prilika da i mi progovorimo svome Gospodinu o pravom
stanju svoje duše. "Htio sam pobjeæi, znao sam da si
milosrdan i zato sam htio pobjeæi, uzmi život moj, jer vidi da
se nije po njegovu dogodilo". A na kraju, kao da je Gospodin
uspio Jona postade slušatelj. I nas Gospodin poziva u ovom
adventu da pogledamo na temeljnu tajnu vjere, Božanski
sudac, veliki siloviti, jedini do kraja pravedni dolazi na svijet
kao dijete u jaslicama. Zato se pred njim s pravom mogu
pitati "kad to mene hvata mržnja, ljutnja. Kako Gospodin sa
mnom komunicira kad više ne ide rijeèima, i što je to što
mene zaokuplja više od djeteta Isusa" posvijestio je Biliæ.
U drugom dijelu podsjetio je na Martinu životnu školu, te
naglasio kako upravo kod nje vidimo da je rijeè o pravoj
Kristovoj uèenici na kojoj se odmah vide plodovi obraæenja.
Stoga, je to prigoda da se zapitamo "u èemu je meni Isus
uèitelj" i potom "kako ja dovodim ljude Kristu, kako ja to
èinim", te napokon "što je to jedno potrebno u mojemu
životu".
Ona ista Marta koja se je odvažila prigovoriti, koja je izrekla
lukavu, diplomatsku molbu "Gospodine, ne mariš što me
moja sestra ostavila", opet dolazi Isusu s prigovorom
"Gospodine, da si Ti bio ovdje, moj brat ne bi umro". To je
žena koja spremna poduzeti inicijativu, poduzeti
komunikaciju, ona otvoreno izrièe svoj prigovor, ali u tom se
prigovoru skriva velika vjera, posvijestio je Biliæ, "Marta
vjeruje, toliko ju je Isus uvjerio svojom poukom, da ona
misli da je Isus jaèi od smrti. 'Gdje si Ti Isuse, tu ljudi ne
umiru; da si Ti bio tu moj brat ne bi umro, ali i sada znam,
što god zatražiš od Boga, bit æe'. Marta u tom svom
Domovinske vijesti
ljudskom prigovoru, otvorenosti, koji malo i prelazi granice
protokola, izrièe vjeru u to da je Isus svemoæni zagovornik.
Takvu osobu koju je doveo do te mjere, i te blizine
otvorenosti i do takve vjere u Njegovu osobu sada Isus može
odvesti dalje".
Plodovi do kojih Marta dolazi, njezino obraæenje njezina
škola koju je prošla s Kristovom dovodi je do toga da ona
izgovara reèenicu po kojoj je uzvišena na istu razinu na kojoj
se nalazi i prvak apostolski Petar, "Vjerujem da si Ti Krist".
To je reèenica Petrova po kojoj nastaje temelj Crkve, to je
vjeroispovijest Martina. Njezina je vjera apostolska zato što
vjeruje, kao što Petar vjeruje. Njezina je vjera apostolska
zato što ona sada ide i prenosi sveti poziv svojoj sestri
Mariji. Ona dolazi svoje sestre i izgovara reèenicu, tako
omiljenu po našim kapelicama i redovnièkoj duhovnosti
"Uèitelj je ovdje, i zove te", naglasio je.
U tom kontekstu redovnice i redovnike pozvao je da se sjete
Marte i da pogledaju na vlastiti život s pitanjem "u èemu je
meni Isus uèitelj; koliko sam ja napredovao u njegovoj
školi". Sasvim konkretno mogu napraviti ispit savjesti i
gledati kako ja to dovodim ljude Kristu, kome sam ja ne
mora biti rijeèima, nego svojim životom rekao "Gospodin je
ovdje i zove te", i napokon ono najvažnije, ono središnje što
je to jedno potrebno, uistinu potrebno u mojem životu u
ovom došašæu, rekao je o. Biliæ, te nagovor završio s
nekoliko molitvenih reèenica u Martinu duhu, a potom
prisutne pozvao da zajedno otpjevaju Psalam 103.
Obnova je zapoèela liturgijom èasova – Veèernjom koju je
predvodio predsjednik Povjerenstva fr. Anto Gavriæ, OP, a
pjevanje su predvodile dominikanke. Po završetku
promišljanja o. Biliæa, uslijedilo je pokornièko bogoslužje s
prigodom za ispovijed.
Predstavljena knjiga "Brak za novo vrijeme"
Knjiga Antonija Vazqueza u izdanju Verbuma
Split, 16.12.2013. (IKA) – "Brak za novo vrijeme" naslov je
knjige Antonija Vazqueza u izdanju Verbuma koja je
predstavljena 13. prosinca na konferenciji za novinare u
Splitu. O knjizi su govorili direktor nakladne kuæe Verbum
Miro Radalj i glavni urednik mr. Petar Balta.
Brak za novo vrijeme knjiga je koja suvremenom èovjeku,
muškarcu i ženi, govori da može biti sretan u braènom i
obiteljskom životu, usprkos razlièitim svakodnevnim
poteškoæama. Knjiga koja isijava pozitivnom energijom šalje
jasnu poruku kako brak može biti uzbudljiva avantura
privlaèna kako supružnicima, tako i njihovoj djeci. Neovisno
o trenutnoj situaciji, knjiga tumaèi kako je moguæe poèeti
iznova i kako nikada nije kasno za nove poèetke.
Potraga za sreæom i dalje je trajna želja svakog muškarca i
žene. Upravo je ljubav oduvijek nepresušni izvor sreæe, a
brak je povlašteno mjesto gdje ljubav možemo pronaæi i
iskusiti. Za supružnike je glavna zadaæa otkriti neizmjerne
moguænosti za sreæu koje u sebi sadržavaju braèni odnosi i
nauèiti kako savladati poteškoæe i prepreke koje se mogu
pojaviti. Na stranicama te knjige èitatelji æe sigurno
prepoznati neke situacije u kojima su se nalazili ili se nalaze,
te konkretne prijedloge i ideje kako bolje osmisliti svoj brak
i uèiniti ga istinskim izvorom radosti, istaknuto je na
predstavljanju. Knjiga je namijenjena kako supružnicima
tako i svima koji rade na podruèju braènog savjetovanja, jer
je nastala iz bogatoga profesionalnog iskustva autora.
Knjiga "Brak za novo vrijeme" drugo je izdanje u
Verbumovoj biblioteci Obiteljsko obogaæivanje, pokrenutoj
u suradnji s istoimenom udrugom.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
19
Domovinske vijesti
Na susretu s medijima predstavljena božiæna poruka
biskupa Mrzljaka
Varaždin, 16.12.2013.
(IKA) - Božiæna poruka
varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka predstavljena je u
ponedjeljak 16. prosinca na tradicionalnom susretu s
predstavnicima javnih medija u dvorani Biskupskog
ordinarijata u Varaždinu. Susretu su se odazvali predstavnici
tiskanih i elektronièkih medija za koje je biskupijski Ured za
pastoral u medijima pripremio snimljenu poruku u pisanom
te u audio i video obliku koju æe mediji javnosti objaviti u
nadolazeæim blagdanskim danima.
Na susretu je najprije prikazana snimljena poruka, a zatim se
nazoènima obratio biskup Mrzljak osvrtom na aktualnosti u
životu Crkve. Biskup se posebno osvrnuo na pripremni
dokument za treæu izvanrednu Biskupsku sinodu koji su od
Svete Stolice i pape Franje primile sve mjesne Crkve u
svijetu, pa tako i Varaždinska biskupija. U sastavu tog
dokumenta, koji je pripremljen pod naslovom "Pastoralni
izazovi koji se tièu obitelji u kontekstu evangelizacije",
nalazi se upitnik s pitanjima koja omoguæuju krajevnim
Crkvama aktivno sudjelovanje u pripremi sinode, koja ima
cilj naviještati Evanðelje u današnjim pastoralnim izazovima
koji se tièu obitelji. Biskup Mrzljak rekao je kako se veæ na
poèetku tog dokumenta "potièe Crkvu da se u svom
evangelizacijskom poslanju okrene obitelji, toj živoj jezgri
društva i crkvene zajednice", a potom dokument iznosi
Crkveno uèenje o braku i obitelji. U drugom dijelu
dokumenta nalazi se upitnik s pitanjima na koja mjesne
Crkve trebaju dati svoje odgovore, kazao je biskup te
napomenuo da su o tome što hrvatsko društvo misli o braku i
obitelji pokazali i rezultati nedavnog referenduma. Pritom je
biskup istaknuo da se o tom pitanju na biralištima izjasnila
manjina biraèa, pa se postavlja pitanje kako to da više ljudi
ne osjeæa odgovornost izaæi i dati svoje mišljenje. Biskup je
ponovio kako se Crkva nije zauzimala da se bude protiv
nekoga ili neèega, nego da se brak definira onako kako to
pouèava crkveni nauk. Podsjetio je na rijeèi pape Franje,
kojeg svjetovni mediji inaèe rado citiraju, da je pred
društvom "antropološko nazadovanje" ukoliko se istospolne
zajednice izjednaèe s braènim zajednicama. To što Crkva
zastupa svoj stav ne znaèi da nije tolerantna, nego je
potrebno uvažiti sva mišljenja i poštovati pravo svakog na
njegov svjetonazor, upozorio je biskup, dodavši da Crkva
želi pridonijeti izgradnji društva blagostanja, ali onakvog u
kojem æe se uvažavati razlièita mišljenja. Stoga smo kroz
proteklo vrijeme mnogo razgovarali s našim sveæenicima i
vjernicima kako bismo donijeli odreðene zakljuèke i
odgovorili na Papina pitanja, a odgovori prema Svetoj
Stolici iæi æe u zajedništvu s drugim mjesnim Crkvama u
Hrvatskoj, zakljuèio je biskup Mrzljak.
U nastavku je biskup Mrzljak odgovarao na pitanja novinara
te je u osvrtu na proteklu godinu kao znaèajnije dogaðaje
mjesne Crkve istaknuo proslavu 500. obljetnice štovanja
Presvete Krvi u Ludbregu te mnoge druge susrete sveæenika
i laika u Godini vjere, kao i radost mjesne Crkve zbog
reðenja petorice mladomisnika. Sa žaljenjem je napomenuo
da su svoju službu u mjesnoj Crkvi napustila dvojica mladih
sveæenika. Kazao je kako Biskupijski Caritas, kao i župni
Caritasi, dobro rade i sve bolje djeluju, buduæi da su
problemi sve veæi, ali je izrazio nezadovoljstvo što pripreme
oko izgradnje novog Caritasovog doma u Varaždinu predugo
traju. Na kraju susreta biskup je djelatnicima u medijima
èestitao nadolazeæe blagdane te im je zahvalio na
susretljivosti i dobrim nakanama s kojima obavljaju svoj
posao.
20
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
Krašiæ: 100. obljetnica posvete crkve i 105. obljetnica
roðenja muèenice s. Žarke Ivasiæ
"Blaženi Alojzije je vaš ponos!" istaknuo na sveèanoj misi
kardinal Josip Bozaniæ
Krašiæ, 16.12.2013. (IKA) - "Blaženi Alojzije je vaš ponos!
Stoga budite ponosni na njega, ali nemojte zaboraviti da je
on i vaša obveza. U Crkvi to uvijek ide tako – tko više
prima, od njega se više i oèekuje. Uz ime Krašiæ, èiju
posvetu župne crkve proslavljamo, vezano je ime bl.
Alojzija. Stoga, kada se drugima koji vas susreæu predstavite
da ste iz Krašiæa i oni na neki naèin po vama dolaze do bl.
Alojzija. Zbog toga smo svi pozvani, a posebno vi, da bl.
Alojzija slijedite u svom i po svom svakidašnjem
kršæanskom životu. I vi, dragi mladi i draga djeco, budite
ponosni i na svoju župnu crkvu, i na svijetle likove ove
Crkve kao što su bl. Alojzije i s. Žarka Ivasiæ. Molite im se i
nastojte svojim životom iz dana u dan potvrðivati da ste
Krašiæanci, da ste Stepinèevi, da je on vaš, da ste vi
njegovi", poruèio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ vjernicima krašiæke župe u nedjelju 15. prosinca u
župnoj crkvi Presvetog Trojstva, prigodom dvostrukoga
slavlja – 100. obljetnice posvete crkve i 105. obljetnice
roðenja muèenice s. Žarke Ivasiæ, roðene Krašiæanke.
U koncelebriranom euharistijskom slavlju sudjelovalo je,
kako izvještava mrežni portal Glasa Koncila, desetak
sveæenika iz okolice i Zagreba. U ulaznoj procesiji od župne
kuæe do crkve posebnu su pozornost privlaèili uniformirani
èlanovi domaæeg DVD-a, KUD-a "Josip Torbar" i limene
glazbe iz Prosenika Zaèretskog. Meðu vjernicima u prepunoj
župnoj crkvi bila je i daljnja rodbina bl. Alojzija i s. Ivasiæ.
Kardinala je na samome poèetku uime župljana pozdravila
Antonija Županac, proèitavši nekoliko povijesnih podataka o
gradnji crkve.
U propovijedi je kardinal Bozaniæ takoðer rekao kako mu je
drago što se proslavljaju veliki dogaðaji iz župne povijesti te
je pojasnio bit došašæa: "Samo ime 'došašæe' govori o
dolasku Boga èovjeku. Kršæanstvo to govori i pokazuje, rekli
bismo slikovito: Bog se prvi pokreæe i dolazi mu ususret. Na
èovjeku, koji je po svojoj naravi otvoren Bogu jer Ga negdje
u dubini srca neprestano traži, bez njega ne može i stvoren je
za Njega, je samo da ga prepozna i prihvati".
Na kraju liturgijskoga slavlja tradicionalno je otpjevana
"Lijepa naša". Euharistijsko je slavlje uzvelièao mješoviti
župni zbor pod ravnanjem s. Mirjam Dediæ.
Božiæna poruka biskupa Ivasa
Šibenik, 16.12.2013. (IKA) - Božiæ je poruka koja se tièe
svih ljudi i svih vremena. "To je radosna Božja poruka i dar
ljubavi, nade i mira. Božiæ ulazi i obuzima cijelu zemlju, kao
svjetlo i toplina, zrak i voda, da bi ljudi na njoj uopæe mogli
živjeti ljudski èasno i sretno", piše šibenski biskup Ante Ivas
u božiænoj poruci. Preèuti, omalovažiti ili odbaciti božiænu
poruku znaèi skrenuti s pravoga puta i otiæi u mrak.
Bog nam i ovoga Božiæa donosi i daruje "dobrostivost i
èovjekoljublje Spasitelja Boga našega… Recimo stoga i ove
godine 'DA, Božiæu!' Pogledajmo i prepoznajmo Svetu
obitelj Mariju i Josipa, pastire i mudrace kako slave i hvale
Boga… Pridružimo se, poklonimo, zahvalimo i èestitajmo
Bogu u Božiæu. Zajedno s Njime i njegovim darovima
zajedništva, ljubavi i mira uðimo u novu godinu 2014.",
istièe biskup Ivas.
.
ika
Adventsko-božiæna izložba
Zagreb, 16.12.2013. (IKA) - "Smatram ovu izložbu hvale
vrijednom inicijativom, koja nam može pomoæi u
vrednovanju i produbljivanju znaèenja Božiæa", poruèio je
apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico prilikom otvorenja adventsko-božiæne
izložbe "O Božjem dolasku na zemlju" u ponedjeljak 16.
prosinca u zagrebaèkoj galeriji "Laudato Corde". Tom je
prilikom nuncij istaknuo kako na Božiæ "svetkujemo veliko
otajstvo Boga koji dolazi ususret nama, u našoj slabosti, i
šalje nam Sina, da nas oslobodi od grijeha i pokaže put koji
nam je slijediti", dodavši: "Veliko je to otajstvo, koje bismo
svaki dan trebali razmatrati i motriti. Uvjeren sam da ovo
razmišljanje može uroditi bogatim plodovima: utjehe, nade i
mira, u našem osobnom životu, kao i u životu naših obitelji i
našega grada". Nadbiskup D'Errico podsjetio je i na poruke
pape Franje koji poziva da se prema drugima ponašamo
onako kako se Bog odnosi prema nama.
"Papa jako inzistira na potrebi da i mi kršæani, poput Oca
nebeskog, moramo poduzimati inicijative, izlaska iz svojih
sitnih i krupnih egoizama, biti sposobni postati siromašni u
duhu poæi prema svima, bez razlike, sve do krajeva svijeta.
Osobito nam je poæi k onima koju su se malo udaljili od
vjere kao i prema najsiromašnijim slojevima društva koji još
više upozoravaju na potrebu da im se uputi rijeè solidarnosti
i nade", istaknuo je apostolski nuncij.
U programu otvorenja izložbe uz mons. D'Errica sudjelovali
su i zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, proèelnik
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada
Zagreba Ivica Lovriæ, povjesnièar umjetnosti prof. Stanko
Špoljariæ i direktorica galerije hrvatske sakralne umjetnosti
"Laudato Corde" Ksenija Abramoviæ.
Govoreæi o umjetnicima koji izlažu na toj izložbi, biskup
Šaško nazvao ih je prorocima koji ostaju vjerni svom pozivu
kad umanjuju svoju, a uveæavaju Božju prisutnost u svojim
djelima. "Vi, umjetnici, darujete trenutke Božje vidljivosti, a
došašæe je vaše vrijeme. Prihvaæate teško vidljivo i pozivate
na èekanje", istaknuo je biskup Šaško, pojašnjavajuæi kako
umjetnik ima proroèku vidljivost te "pridiže klonule,
osluškuje boli svakodnevice i poziva na malenost",
zakljuèivši govor rijeèima: "Proroci sve èine iz ljubavi".
Povjesnièar umjetnosti prof. Stanko Špoljariæ ocijenio je
kako i ove godine dvadeset renomiranih hrvatskih umjetnika
razlièitih generacija svojim recentnim ostvarenjima o Božiæu
promišlja uvjerenjem i svojom umjetnièkom estetikom,
nalazeæi u slikovitom opisu Lukina evanðelja dimenziju
zemaljskog i nebeskog kroz smirenu narativnost biblijskog
prizora i u scenama Navještenja, Isusova roðenja, Pohoda
Triju kraljeva i Bijega u Egipat. "U odnosu intimiteta i
odreðene reprezentativnosti sadržaja koju spomenuti motivi
nude, nastala su djela umjetnièkih posebnosti bazirana na
figurativnom konceptu. S duhovnošæu koja natkriljuje
prizore i emocionalnom iskrom kojom svaki autor bitno
upotpunjuje djelo. Inventar figurativnog uistinu je bogat, i u
formi realistiènog i ekspresionistièkog", ustvrdio je
Špoljariæ. U glazbenom dijelu programa nastupili su operni
pjevaèi Siniša Hapaè i Adela Golac-Riloviæ te dirigent i
korepetitor Simon Dešpalj, a voditeljica programa bila je
Tanja Popec.
Umjetnici èiji su radovi izloženi su: Niko Anèiæ, Vladimir
Blažanoviæ, Ana Marija Botteri Peruzoviæ, Josip Botteri
Dini, Tomislav Buntak, Zlatko Èular, Branimir Dorotiæ,
Kuzma Kovaèiæ, Tihomir Lonèar, Anto Mamuša, Josip
Marinoviæ, Vladimir Megliæ, Hrvoje Marko Peruzoviæ,
Zdenka Pozaiæ, Davorin Radiæ, Ðuro Seder, Svebor Vidmar,
Maja Vidoviæ, Josip Zanki i Blaženka Zvonkoviæ.
Domovinske vijesti
Božiæni susret zadarskog nadbiskupa i mjesnih vlasti
Mons. Puljiæ podržava moguænost razvoja hrvatskih
županija i zdravu decentralizaciju
Zadar, 17.12.2013. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ pohodio je u utorak 17. prosinca zadarskog župana
Stipu Zriliæa i gradonaèelnika Božidara Kalmetu u
vijeænicama Županije odnosno Grada gdje ih je susreo s
njihovim suradnicima. "Ako postoji program, volja,
zajednièka suradnja, podržavam dobar i odgovoran pristup.
Opæe dobro nas treba voditi. Grad i županija dobro
suraðuju", rekao je mons. Puljiæ, zahvalivši Zriliæu i Kalmeti
na svemu što èine za dobro graðana.
Dio sredstava iz proraèuna županije i Grada usmjereni su
prema Caritasu, Crvenom križu i Centru za socijalnu skrb,
pomažuæi
potrebe
ugroženih
kroz
program
meðugeneracijske solidarnosti. Župan Zriliæ upoznao je
nadbiskupa s pripremom razvojnih projekata koji bi se
financirali iz europskih fondova. To su projekti plavo –
zeleni centar u Bibinjama, koji podrazumijeva ribarstvo i
poljoprivredu; 62% marikulture uzgoja sve ribe u Hrvatskoj
dogaða se u Zadru, a za to je zauzeto samo 1% mora. Centar
nove
tehnologije
u
Murvici
obuhvaæao
bi
metalopreraðivaèku industriju, a kreativni centar na Relji u
Zadru, podruèje turizma, kulture, dizajna. "Ako ljudi ne
osjete uspješnost kroz zaposlenost i plaæu, ne možemo reæi
da smo uspješni, koliko god to bili", rekao je župan Zriliæ,
dodavši da je prednost Zadra što je turistièka destinacija.
Istaknuo je da je Zraèna luka u Zemuniku prije 2001. g.
trebala biti zatvorena, a od tadašnjih 30.000 putnika sad je
ostvarila približno pola milijuna putnika. Izrazio je nadu u
novo zapošljavanje, ukupni pojedinaèni prihod i dohodak za
ljude. Županijski sustav s Opæom bolnicom, koja je sad
izuzeta, obuhvaæao je 5000 ljudi.
"Treba postojati elementarno suglasje oko strategija razvoja i
obnavljati zemlju, funkcionirati za napredak i prosperitet",
rekao je mons. Puljiæ, pohvalivši nastojanje Županije u
poticanju mladih i na primjeru najave osnivanja
Poljoprivredne škole u Zemuniku gdje bi se i praktièno
valorizirao potencijal tog okoliša. Nadbiskup potièe vlastitu
proizvodnju s prirodno danim resursima, istaknuvši da
zalaganje u provedbi programa razvoja turizma, okoliša i
ostalog treba nadiæi partikularne interese. Podržava
moguænost razvoja hrvatskih županija i zdravu
decentralizaciju; Zagreb je uvijek bio središte Hrvata i
simbol hrvatske države prema kojem je usmjeren pogled, no
središnjica treba poticati i razvoj provincije, rekao je mons.
Puljiæ.
Istaknuo je potrebu harmonije izmeðu Crkve i države, na
naèin da se ne klerikalizira društvo, niti profanira crkvena
stvarnost. U vremenu kada se preispituju mnoge vrijednosti,
Crkva ima veliku ulogu u društvenom životu, reèeno je na
susretima, pri èemu je istaknut doprinos u razlièitim
podruèjima Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i pape Franje
koji svojom bliskošæu ljudima daje optimizam i vjeru.
Nakon susreta s nadbiskupom, župan Zriliæ primio je
dvadeset najugroženijih obitelji po izboru Caritasa.
To je tradicionalni susret zadarskog nadbiskupa i
predstavnika mjesnih vlasti koji se svake godine uoèi
Božiæa, naizmjence, održi u zgradi Županije, Grada odnosno
Nadbiskupije. Izmijene se prigodni darovi, božiæna i
novogodišnja èestitka te potvrdi potreba daljnje suradnje tih
triju institucija u osjetljivosti za konkretne socijalne potrebe
èovjeka.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Nikolinjsko-božiæna proslava u Kelkheimu
Kelkheim, 14.12.2013. (IKA) - Ovogodišnja nikolinjskobožiæna proslava u Hrvatskoj katolièkoj župi MainTaunus/Hochtaunus održana je 14. prosinca u Gradskoj
dvorani u Kelkheimu. Sve je na poèetku pozdravio župnik
fra Marinko Vukman, koji je podsjetio kako ta župa tijekom
godine slavi više slavlja, ali je, kako je istaknuo, to slavlje na
poseban naèin lijepo i kojem se raduju djeca, kojih je u
dvorani bio veliki broj zajedno s roditeljima i bakama i
djedovima. Pozdravnu rijeè uputio je i generalni konzul
Generalnog konzulata RH iz Frankfurta Josip Špoljariæ. U
proslavi je sudjelovao i fra Tomislav Dukiæ, koji pomaže u
pastoralu u toj župi. U bogatom programu djeca Hrvatske
nastave izvela su scenski recital "Svjetlo se ne smije ugasiti".
Potom je zbor djece od 3. do 9. razreda otpjevao nekoliko
pjesama, a potom i zbor predškolaca i djece 1. i 2. razreda.
Oba zbora vodi s. Magdalena Višiæ. Izvedena je i recitacija
"Doèek sv. Nikole". Nastupila je i mala i srednja župna
folklorna skupina pod vodstvom Klare Banovèiæ. Izveli su
pjesme i plesove Slavonije i Srijema. Nastupila je i velika
folklorna skupina koja je izvela pjesme Baranje i Slavonije,
a vodi ih Renata Dadiæ. Prije dolaska sv. Nikole uslijedila je
recitacija kojom su ga djeca pozvala neka doðe na
pozornicu. Kad se pojavio sv. Nikola, djeca i okupljeni u
dvorani uputili su mu veliki pljesak, a on je potom održao
dirljiv govor, u kojem je sve potaknuo na ljubav prema Bogu
i bližnjemu. Djeca su mu i ove godine obeæala da æe
ispunjavati svoje obveze i biti dobri. Sv. Nikola je potom
djeci dao prigodni dar. I ove godine u toj župi je
organizirana FRAMA-ina akcija. Èlanovi FRAMA-e
pripremili su božiæne kolaèe koje su prodavali na ulazu u
dvoranu, a sav prihod dobiven na taj naèin uputit æe splitskoj
udruzi "Anðeli", koja brine o djeci s posebnim potrebama.
Organizirana je i bogata tombola, a èisti prohod od proslave
u iznosu 4000 eura bit æe upuæen za misije školskim
sestrama franjevkama Provincije Presvetog Srca Isusova iz
Splita, koje više od èetrdeset godina djeluju u Kongu u
Africi. Vjernici te župe sudjeluju i u pomoæi misijama u
Kongu, gdje djeluje hrvatski misionar fra Ilija Barišiæ, s više
od sto pedeset kumstava te na taj naèin pomažu siromašnoj
djeci u školovanju u toj afrièkoj zemlji. Program slavlja
vodila je koordinatorica Hrvatske nastave Hessenu i
Saarlandu Smiljana Veseliæ-Vuèina. U zabavnom programu
nastupio je "Slash-Band".
Ðakonsko reðenje u Uskoplju
Uskoplje, 15.12.2013. (IKA) - Trojica èlanova Franjevaèke
provincije Bosne Srebrene fra Davor Petroviæ, fra Ivan Piliæ
i fra Mario Katušiæ zareðeni su za ðakone u nedjelju 15.
prosinca u župi Uznesenja BDM u Uskoplju. Za ðakone ih je
zaredio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. U
euharistijskom slavlju, izmeðu ostalih, sudjelovali su i
provincijal Franjevaèke provincije Bosne Srebrene fra Lovro
Gavran te gvardijan fojnièkog samostana fra Nikica Vujica i
gvardijan guèogoranskog samostana fra Drago Pranješ.
Pjevanje je predvodio zbor bogoslova Franjevaèke telogije
Sarajevo. U propovijedi kardinal Puljiæ osvrnuo se na
važnost vremena došašæa, ohrabrio je buduæe ðakone da
odvažno i s velikom vjerom i povjerenjem žive svoju službu.
Ujedno je pozvao i vjernike da mole i paze na svoje
sveæenike.
22
18. prosinca 2013. broj 51/2013
Mozartov zbor djeèaka iz Beèa nastupio na
Napretkovom sveèanom božiænom koncertu
Sarajevo, 16.12.2013. (IKA) - Nakon nastupa u Mostaru,
Mozartov zbor djeèaka iz Beèa, uz pratnju Simfonijskog
orkestra Sarajevske filharmonije, nastupio je 16. prosinca na
Napretkovom sveèanom božiænom koncertu u prepunoj
dvorani Bosanskoga kulturnog centra u Sarajevu. Nastup su
zapoèeli izvedbom Mozartove Kraljevske mise i sklade Ave
Verum te Vivalijeve Glorie, a zatim su izveli i božiæne
pjesme. Posebno zapažene bile su izvedbe skladbi
Transeaums usque in Betlehem, Adeste fideles i svjetski
poznate božiæne pjesme Tiha noæ. Izvedene su i hrvatske
božiæne pjesme Radujte se narodi i Svim na zemlji, koje je s
djeèacima pjevala i publika.
Uime Napretka sve goste pozdravio je èlan Središnje uprave
Vanja Gavran, koji je istaknuo dobrotvornu tradiciju
koncerta kojim se prikupljaju se sredstva za Napretkove
stipendiste.
Na koncertu su, izmeðu ostaloga, bili i vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, pomoæni biskup dr. Pero
Sudar, vojni biskup dr. Tomo Vukšiæ, provincijal
Franjevaèke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran,
visoki predstavnik u BiH dr. Valentin Inzko, predsjednik
Federacije BiH Živko Budimir, i drugi. Snimka koncerta bit
æe emitirana na Božiæ na Televiziji Bosne i Hercegovine.
Božiæna poruka srijemskog biskupa Ðure Gašparoviæa
"Svaki put kad jedni druge pomažemo ljubavlju i pažnjom, to
je pobjeda Božiæa. To je Božiæ"
Srijemska Mitrovica, 17.12.2013. (IKA) – "Božiæ nam
govori da se Bog utjelovio kao maleno dijete ili bolje reèeno
Bog se radi nas ljudi uèinio malenim i to u malenom gradu i
u malenom narodu. Bog se ponizio da nas uzvisi", piše
srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ u božiænoj pastirskoj
poruci. "Život je uvijek tijesno povezan s ljubavlju jer je
Otac tako ljubio svijet da je dao svoga Sina da sve uèini
novim. Zato, slaviti Božiæ i živjeti novoroðenoga Isusa
Krista, znaèi ljubavlju preoblikovati ovaj svijet u novi svijet
u kojem æe biti sve manje nepravde, nasilja, sebiènosti,
svaðe i mržnje i razdijeljenosti", a pravda, ljubav, sloga i
zajedništvo onda æe postati pokretaèka snaga našega života.
"Svaki put kad jedni druge pomažemo ljubavlju i pažnjom,
to je pobjeda Božiæa. To je Božiæ", istièe biskup, želeæi
svima blagdan Kristova roðenja ispunjen radošæu, mirom i
ljubavlju te nadom u "bolje dane i zajedništvo meðu
obiteljima i narodima".
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa: Glad je "sablazan ovog svijeta"
Papa Franjo dao je "punu potporu" Kampanji protiv gladi u
svijetu koju je Caritas Internationalis predstavio u Rimu
Vatikan, 10.12.2013. (IKA) – Papa Franjo dao je "punu
potporu" Kampanji protiv gladi u svijetu koju je Caritas
Internationalis 10. prosinca predstavio u Rimu u prigodi
Svjetskog dana ljudskih prava na temu "Jedna ljudska obitelj
– Hrana za sve". Papa u poruci glad naziva "sablazni ovoga
svijeta" te podsjeæa kako oko milijarda ljudi još uvijek
gladuje. Ne možemo okrenuti glavu na drugu stranu i praviti
se da to ne postoji. Hrana kojom svijet raspolaže dovoljna je
da se svi nahrane, poruèio je Papa. Ako postoji volja, ono što
imamo neæe se iscrpiti, štoviše bit æe i viška hrane i ona se
neæe bacati, istièe Papa te podsjeæa na pravo sviju, koje im je
Bog dao, da imaju adekvatnu prehranu. Dijelimo ono što
imamo u duhu kršæanske ljubavi s onim koji je prisiljen
suoèavati se s brojnim preprekama za zadovoljavanje tako
primarne potrebe i istodobno budimo promicatelji istinske
suradnje sa siromašnima, da kroz plodove svoga i našeg rada
mogu živjeti dostojanstvenim životom, poruèuje Papa.
Božiæni poziv na kupnju "fer igraèki"
Organizacija "Südwind" kritizira kršenja radnièkih prava u
industriji igraèaka
Beè, 10.12.2013. (IKA) – Uoèi božiæne kupovine igraèaka
austrijska
nevladina
razvojno-politièka
organizacija
"Südwind" (Južni vjetar) oštro je kritizirala kršenje radnièkih
prava u industriji igraèaka, apelirajuæi da se kupuju "fer
igraèke". Igraèke su, uz bonove i knjige, na samom vrhu
popisa djeèjih želja za Božiæ. Upravo zato je važno jasno
reæi da "poštovanje ljudskih i radnièkih prava nije samo
obveza, nego je i zahtjev koji postavljaju kupci", istièe se u
priopæenju za medije "Südwinda", objavljenom 10. prosinca,
a koje prenosi "Kathpress".
Nevladina organizacija usredotoèila se na "Mattel",
proizvoðaèa igraèaka s najveæom zaradom na svijetu. Preko
svoje partnerske organizacije "China Labor Watch",
organizacija "Südwind" je veæ u listopadu došla do podataka
da se u šest kineski firmi, dobavljaèa "Mattela", s ukupno
oko 20.000 zaposlenih, svjesno i ozbiljno zlorabe radnici
koji moraju raditi i do 100 prekovremenih sati mjeseèno,
premda kineski zakon dopušta najviše 36 sati, odnosno kako
radnici moraju raditi do 13 sati dnevno, a zbog
neodgovarajuæe radne odjeæe ugroženo im je i zdravlje.
Struènjakinja "Südwinda" Christina Schröder "šokirana je"
èinjenicom da je "Mattel", unatoè nedavnom znaèajnom
poveæanju prihoda, deklarativno podržavajuæi kodeks zaštite
zaposlenika, a služeæi se "djelomièno nezakonitim
metodama, tvornicama dobavljaèima smanjio novèane
prihode". Za "Mattel" radi oko 100 kineskih tvornica
igraèaka. Golemi vremenski i financijski pritisak europskih i
amerièkih ugovaratelja poslova, kao što su firme "Mattel",
"Hasbro" ili "Disney", završava na kraju na leðima radnika.
"Naši zahtjevi za poštenim uvjetima rada nisu samo skromna
želja upuæena djetetu Isusu", istaknula je Christina Schröder.
"Mattel" kao vodeæi u industriji igraèaka mora konaèno
poduzeti akcije koje æe zajamèiti usklaðivanje s nacionalnim
zakonima i poboljšanje radnih uvjeta u tvornicama
dobavljaèa.
Papa Franjo osoba godine po izboru èasopisa "Time"
New York, 11.12.2013. (IKA) - "Time Magazine" proglasio
je papu Franju "osobom godine 2013." Odluka je objavljena
11. prosinca u New Yorku, izvještava agencija Kathpress.
Papa Franjo, koji æe 17. prosinca navršiti 77 godina,
globalno je najutjecajniji "newsmaker" tijekom proteklih 12
mjeseci, navodi se u obrazloženju. Kod izbora za "osobu
godine" u užem krugu ostalo je pet kandidata: Jorge Mario
Bergoglio, zviždaè NSA-a Edward Snowden, sirijski
predsjednik Bashar al-Assad, senator Ted Cruz i gayaktivistica Edith Windsor. "Time Magazine" od 1927. svake
godine kruni "osobu godine". Prvi je nagraðen
prekooceanski pilot Charles Lindbergh, a posljednji u nizu
bio je pobjednik iz 2012. Barack Obama. Vatikanski
glasnogovornik Federico Lombardi pozdravio je izbor. Sveti
Otac – papa Franjo – treæi je papa kojega je prestižni èasopis
"Time" imenovao "osobom godine", izjavio je Lombardi. To
ne èudi, buduæi da mu je posveæena velika pozornost veæ od
samog izbora, od poèetka njegova pontifikata. Dobar je znak
to što se jedno od najprestižnijih priznanja na podruèju
meðunarodnoga novinarstva, dodjeljuje nekome tko u svijetu
naviješta duhovne, religijske i moralne vrijednosti te
uèinkovito zagovara mir i veæu pravednost. Što se Pape tièe,
on ne traži osobnu slavu i uspjeh, jer služi naviještanju
Evanðelja ljubavi za sve. Ako to žene i muškarce privlaèi i
daje im nadu, Papa je zadovoljan. Ako ovo imenovanje znaèi
da su mnogi shvatili njegovu poruku, on æe mu se radovati,
izjavio je Lombardi. Godine 1962. isto je priznanje dobio
papa Ivan XXIII., a 1994. papa Ivan Pavao II.
Schönborn i Bünker podržavaju telefonsko
dušobrižništvo
Katolièka i Evangelièka Crkva u Austriji zajedno su nositelji
telefonske pomoæi putem hitnog broja 142
Beè, 11.12.2013. (IKA) – Kardinal Christoph Schönborn i
protestantski biskup Michael Bünker podržavaju u
predbožiænim danima telefonsko dušobrižništvo u Beèu.
"Najvažnije je saslušati, saslušati i saslušati. Treba ljudima
omoguæiti da kažu svoju prièu", istaknuo je kardinal
Schönborn u priopæenju Beèke nadbiskupije 11. prosinca.
Zajedno s protestantskim biskupom on æe sudjelovati u
telefonskoj pomoæi onima koji su u potrebi.
Na hitnom broju 142 moguæe je cijele godine dobiti
telefonski savjet ili utjehu tima dušobrižnika, pa i tijekom
praznika. Samoæa, sukobi, bolesti, prekovremeni rad,
jednoroditeljski i skrbnièki problemi, tuga i odijeljenost –
sve se to u božiænom vremenu proživljava još bolnije i teže,
navodi se u priopæenju. Puno pomaže kada se ti problemi i
potrebe mogu reæi nekome tko æe ih istinski saslušati.
Beèko telefonsko dušobrižništvo jedan je od pastoralnih
naèina djelovanja Beèke nadbiskupije, a zajednièki ga vode
Katolièka i Evangelièka Crkva.
Tijekom 2012. godine 140 volontera primilo je ukupno
101.467 poziva. Od toga je bilo 29.929 razgovora i
savjetovanja koji su trajali najmanje 30 sekundi.
Telefonsko dušobrižništvo omoguæeno je ne samo u Beèu,
nego i u svakoj biskupiji. Glavni nositelji su Katolièka i
protestantske Crkve, a u pokrajini Vorarlberg privatna
udruga. Usluga telefonskog savjetovanja pod istim hitnim
telefonskim brojem 142 dostupna je u svakoj austrijskoj
saveznoj državi.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
23
Inozemne vijesti
Indija: Crkva protiv zakona koji kažnjava
homoseksualce
Delhi, 11.12.2013. (IKA) - Predsjednik Indijske biskupske
konferencije kardinal Oswald Gracias, pojasnio je zašto se
Katolièka Crkva protivi kažnjavanju osoba zbog
homoseksualnosti. Crkva nikada nije bila protiv
dekriminalizacije homoseksualnosti, jer homoseksualnost
nikada nije smatrala kriminalnim djelom, istièe agencija
"Asianews" citirajuæi Graciasovu izjavu od 11. prosinca. No,
ona odbacuje uvoðenje istospolnih brakova, objasnio je
nadbiskup Mumbaija. Kardinal Gracias ujedno je i èlan
Vijeæa kardinala koje savjetuje papu Franju. Povod
kardinalova reagiranja bila je odluka Indijskoga vrhovnog
suda donesena u srijedu, prema kojoj æe se homoseksualni
èini u Indiji i ubuduæe smatrati protuzakonitima, kažnjivima
zatvorom u trajanju do 10 godina, a u posebno teškim
sluèajevima i doživotno. Indijske homoseksualne udruge
tvrde da su kršæanske, islamske i hinduske organizacije
izvršile pritisak na suce, tražeæi da se paragraf o
homoseksualnosti ne dokine. Vrhovni sud svoju odluku
obrazložio je time da jedino parlament ima ovlasti mijenjati
ili uklanjati takve zakonske odredbe. Istoga dana tijekom
prosvjeda protiv diskriminacije pripadnika indijske kaste
dalita uhiæeni su brojni indijski biskupi, sveæenici i
redovnice. Prosvjednici, meðu kojima katolièki nadbiskup
Delhija Anil Couto i petorica biskupa, izašli su na ulice zbog
diskriminacije kršæanskih dalita. Do uhiæenja više od 400
sudionika prosvjeda došlo je na putu prema parlamentu,
kada su provalili kroz postavljenu policijsku blokadu. "Ne
možemo i dalje samo strpljivo èekati", rekao je tajnik
Dalitske komisije Katolièke biskupske konferencije u Indiji
o. Deva Sagay Raj, u izjavi njemaèkoj katolièkoj novinskoj
agenciji KNA nakon izlaska iz policijske postaje.
Glasnogovornik Nacionalnog vijeæa kršæanskih dalita
Franklin Caesar rekao je da je premijer Manmohan Singh
obeæao da æe se u èetvrtak 12. prosinca susresti s
prosvjednicima. Najmanje dvije treæine indijskih kršæana
potjeèe iz skupine dalita, tzv. "nedodirljivih". Ta kasta je
izložena stalnoj diskriminaciji u indijskome društvu, pa su
vlasti donijele posebne kvote za školovanje i zapošljavanje
pripadnika te kaste koje su se odnosile najprije na dalite
hinduske vjeroispovijesti, a zatim su proširene i na dalite
sikhe i budiste. Kršæanski daliti veæ desetljeæima traže da se i
njima omoguæe ista prava na besplatno školovanje, na
sudjelovanje u javnim službama te na društveno
napredovanje.
Pokret fokolara želi pokrenuti proces za beatifikaciju
Chiare Lubich
Rim, 11.12.2013. (IKA) - Predsjednica Pokreta fokolara
Maria Voce najavila je podnošenje zahtjeva biskupu
Frascatija Raffellu Martinelliju za poèetak postupka za
beatifikaciju Chiare Lubich (1920-2008). "Bit æe to
ohrabrenje na veæu moralnu i duhovnu zauzetost za dobro
èovjeèanstva", istaknula je. Navedenog datuma 1943. godine
Chiara se potpuno predala Bogu, što se simbolièno smatra
poèetkom Pokreta fokolara. Proteklih 70 godina Chiara je
priznata kao nositeljica karizme na dobrobit mnogih ljudi
diljem svijeta. Uobièajeno je da Katolièka Crkva kao uzore
nasljedovanja predstavi vjernicima osobe koje su se
istaknule posebnim svjedoèanstvom vjere i ljubavi prema
Bogu, potièuæi ih time na kršæanski život. Proteklih godina
brojni obièni i utjecajni ljudi, katolici i pripadnici drugih
crkava, religija i kultura izrazili su želju da se i za Chiaru
Lubich pokrene postupak za beatifikaciju.
24
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
Papa Benedikt XVI. podcijenjen kao komunikator
Rim, 11.12.2013. (IKA) - Kardinal Christoph Schönborn
izrazio je žaljenje zbog nedostatnog uvažavanja pape
Benedikta XVI., èiji je uèenik bio, kao komunikatora, te
uzeo u zaštitu Papu u miru kojemu se predbacuje da je
odgovoran za pogreške u komunikaciji. Tako se u
ublažavanju posljedica afere negiranja holokausta od strane
Richarda Williamsona, papa Benedikt XVI., "koji za tu
katastrofu sam uopæe nije bio odgovoran", zapravo pokazao
kao "iznimno vješt u komunikaciji". Tada je problem bio u
nefunkcioniranju unutarnje komunikacije u Vatikanu, rekao
je Schönborn 11. prosinca, tijekom predstavljanja knjige
Giovanne Chirri u Rimu. Premda Benedikt XVI. nije bio
kriv za taj komunikacijski krah, ipak je u pismu javnosti
odgovornost preuzeo na sebe. To otkriva njegovu
komunikatorsku velièinu, dodao je beèki nadbiskup.
Nasuprot tome, kardinal Dario Castrillon Hoyos i tadašnji
državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, koji su bili izravno
odgovorni za sluèaj, nikada za to nisu preuzeli odgovornost
premda bi se zapravo od njih to oèekivalo, kritizirao je
Schönborn, a prenosi Kathpress. Kardinal Schönborn
govorio je u povodu predstavljanja knjige "L'ultima parola"
(Posljednja rijeè) talijanske dopisnice iz Vatikana Giovanne
Chirri, za koju je nekadašnji vatikanski glasnogovornik o.
Federico Lombardi napisao predgovor. Chirri, djelatnica
talijanske novinske agencije ANSA, u medijima je poznata
od 11. veljaèe, kada je prva izvijestila javnost da se papa
Benedikt XVI. povlaèi iz službe, prevevši njegov govor s
latinskog jezika. Njezina knjiga bilanca je pontifikata
Benedikta XVI., a u njoj se osvræe i na pojedinosti nekoliko
teških trenutaka – kao što su govor u Regensburgu i sluèaj
Williamson. Papin komunikacijski talent nije bio u tome da
ima vlastitu strategiju, nego je Benedikt XVI. znao da æe
"svjetlo istine" i tu imati posljednju rijeè, mišljenja je
kardinal. Beèki nadbiskup kritizirao je i nedostatno
vrednovanje Benedikta XVI. u Njemaèkoj. Nakon kratke
poèetne euforije, neposredno poslije izbora za papu, odmah
se poèelo širiti neznanje i nerazumijevanje. I kao teolog
Benedikt XVI. u svojoj je domovini nedostatno cijenjen,
istaknuo je kardinal. Ocijenio je da æe Benedikt XVI.
jednoga dana sloviti kao veliki klasik meðu teolozima 20.
stoljeæa. Ono što je John Henry Newman bio za 19. stoljeæe,
to æe Ratzinger biti za 20. stoljeæe u teologiji, a njegova djela
nadživjet æe stoljeæa, kao ona sv. Augustina i sv. Tome
Akvinskoga. U njegovoj privatnoj biblioteci, otkrio je beèki
nadbiskup, veæ sada su Ratzingerovi radovi stavljeni uz djela
crkvenih otaca, kao što je sv. Augustin.
Blagoslovljen spomenik dar Katolièke Crkve Nišu o
1700. obljetnici Milanskog edikta
Niš, 12.12.2013. (IKA) - Nadomak Gradske kuæe u Nišu
postavljen je spomenik, dar Katolièke Crkve gradu Nišu, u
prigodi proslave 1700 godina Milanskog edikta. Spomenik je
rad akademskog kipara Dragana Radenoviæa, visok je oko 5
metara. Spomenik su poèetkom prosinca otkrili niški
gradonaèelnik dr. Zoran Perišiæ i bosanski franjevac fra
Leopold Rochmes, generalni vikar Beogradske nadbiskupije,
a obred blagoslova spomenika obavio je župnik fra Niko
Josiæ. Na postolju spomenika je na latinici i æirilici napisano
"Za slobodu osloboðeni". Obredu otkrivanja i blagoslova
spomenika prethodio je sveèani program u Gradskoj kuæi u
Nišu na kojem je sudjelovao i beogradski nadbiskup
Stanislav Hoèevar, objavile su mrežne stranice bosanskih
franjevaca.
Inozemne vijesti
ika
Objavljena Papina poruka za Svjetski dan mira 2014.
Oružanim se sukobima, piše Papa, pridodaju manje vidljivi,
ali zato ništa manje okrutni ratovi koji se vode na
gospodarskom i financijskom polju s jednako tako razornim
sredstvima kojima se uništavaju životi, obitelji i poduzeæa
Vatikan, 12.12.2013. (IKA) – Bez bratstva nije moguæe
graditi pravedno društvo i trajni mir, istaknuo je papa Franjo
u svojoj prvoj poruci za Svjetski dan mira, koja je objavljena
12. prosinca. Tema poruke je "Bratstvo – temelj i put za
mir". Papa u poruci upuæuje usrdni apel da se oni koji siju
nasilje i smrt odreknu oružja te se denuncira korupciju i
organizirani kriminal.
Odrecite se oružja i poðite ususret drugome s dijalogom,
oproštenjem i pomirenjem kako biste gradili pravednost,
povjerenje i nadu oko vas, poruèuje Papa onima koji "svojim
oružjem siju nasilje i smrt". Papa dodaje: "Ponovno otkrijte
u onome kojeg smatrate neprijateljem kojeg treba ubiti svoga
brata i zaustavite ruku". Sveti Otac poziva na "obraæenje
srca" te upuæuje snažni apel na "opæe razoružanje, poèevši
od nuklearnog i kemijskog razoružanja".
Okosnica dokumenta je tema bratstva, "bitna dimenzija
èovjeka", bez koje nije moguæe graditi pravedan mir i èvrsti i
trajni mir. Bratstvo koje nema pred oèima jednog
zajednièkog Oca, kao svoj posljednji temelj, neæe opstati jer
pravo bratstvo pretpostavlja i zahtijeva "transcendentalno
oèinstvo". Korijen bratstva je sadržan u Božjem oèinstvu,
oèinstvu koje raða bratstvo i koje preobražava naš život.
Tome "pozivu" na bratstvo danas se èesto suprotstavlja
"globalizacija ravnodušnosti" u kojoj se polako navikavamo
na trpljenje drugoga i zatvaramo u same sebe. Oružanim se
sukobima, piše nadalje Papa, pridodaju manje vidljivi, ali
zato ništa manje okrutni ratovi koji se vode na ekonomskom
i financijskom polju s jednako tako razornim sredstvima
kojima se uništavaju životi, obitelji i poduzeæa.
Papa se osvræe i na trenutaènu gospodarsko-financijsku krizu
te njezin uzrok vidi u postupnom udaljavanju èovjeka od
Boga i bližnjega, u pohlepi za materijalnim dobrima i
osiromašenju odnosa meðu osobama i u zajednici. Papa
istièe da nizanje gospodarskih kriza jedne za drugom mora
dovesti do toga da se preispitaju modeli gospodarskog
razvoja i do promjena u naèinu života. Štoviše, sadašnja
kriza može biti zgodna prigoda da se ljudi vrate krepostima
mudrosti, umjerenosti, pravednosti i jakosti.
Papa snažno denuncira korupciju i organizirani kriminal.
Politièka zajednica, upozorava Papa, mora djelovati na
transparentan i odgovoran naèin da bi stvorila mir u društvu.
Graðani se moraju osjetiti predstavljenima od javnih vlasti u
poštovanju njihove slobode. U protivnom se u odnosu
izmeðu graðanina i institucija javljaju jednostrani interesi
koji nagrðuju taj odnos, što pogoduje stvaranju trajnog
ozraèja sukoba. Na kraju poruke Papa poziva na oèuvanje
prirode te upuæuje apel protiv "sablazni" gladi u svijetu.
Neka se prirodna dobra koriste tako da nitko ne gladuje,
poruèuje Papa u poruci koju je potpisao 8. prosinca, na
svetkovinu Bezgrešnog zaèeæa BDM.
Katolièko obilježavanja obljetnice reformacije
Bonn, 12.12.2013. (IKA) - Katolièka Crkva u Njemaèkoj
želi u sklopu obilježavanja obljetnice reformacije 2017.
godine staviti i neke svoje naglaske. Njemaèka biskupska
konferencija zato æe na poèetku 2015. godine pokrenuti
projekt "Ekumenizam uoèi obilježavanja godišnjice
reformacije 2017", a koji æe koordinirati Tajništvo BK u
Bonnu. U projekt æe biti ukljuèeni i teolozi laici struènjaci na
podruèju ekumenske teologije.
Papa: Božiæ je za mene susret s Isusom
Papin razgovor za list "La Stampa"
Vatikan, 15.12.2013. (IKA) - Intervju što ga je papa Franjo
dao talijanskome listu "La Stampa", objavljen 15. prosinca,
zapoèinje razmišljanjem nad znaèenjem Božiæa. U sat i pol
razgovora s vatikanistom Andreom Trniellijem, Papa se
osvrnuo na temu djece koja trpe i tragedije gladi u svijetu; na
odnose izmeðu Katolièke Crkve i ostalih kršæanskih Crkava i
zajednica; na pitanje braka i obitelji, što æe biti središnja
tema Izvanredne skupštine Sinode biskupa sljedeæe godine.
Dok se približava prvi Božiæ njegova pontifikata, Papa je na
sebi svojstven jednostavan naèin objasnio kako živjeti taj
blagdan: "To je susret s Isusom." Božiæ je susret Boga i
njegova naroda. No, to je i utjeha, "otajstvo utjehe". Papa je
dalje rekao: "Božiæ nam progovara o nježnosti i nadi." To je
poziv svim kršæanima da ne postanu "hladna Crkva koja ne
zna kamo se zaputila, koja je zarobljena ideologijama i
svjetovnim stavovima."
Papa Franjo odgovorio je na kritike i na stereotipe onih koji
nastoje trivijalizirati slavlje Božiæa uvjerljivim rijeèima:
"Kad netko nema tu sposobnost, ili se nalazi u ljudskoj
situaciji koja mu ne dopušta da razumije tu radost, èovjek
proživljava ovaj blagdan uz obièno svjetovno veselje. No,
postoji razlika izmeðu duboke radosti i svjetovnog veselja."
Papa je potom nastavio govoriti o pedesetoj obljetnici
povijesnoga posjeta pape Pavla VI. Svetoj zemlji. Papa
Franjo i sam je izrazio želju da se ondje sastane sa "svojim
bratom Bartolomejom, carigradskim patrijarhom".
Govoreæi dalje o trpljenju nevine djece, rekao je kako ona ne
mogu razumjeti razloge svoga trpljenja i koja se mogu samo
predati Bogu, "predati se u njegov pogled". Djeca trpe i
ondje gdje vlada glad. Papa nas poziva da odbacimo
nezainteresiranost i da izbjegavamo rastrošnost. Socijalni
nauk Crkve za Papu je kompas, kako je to on sam rekao,
navodeæi svoju pobudnicu Evangelii gaudium, ali osvræuæi
se i na kritike koje su došle iz nekih krugova. Prema njegovu
mišljenju, postoje siromašni i postoji ekonomija koja kao da
nikad ne uspijeva poboljšati njihov položaj, pa ni u
razdobljima blagostanja. Na pitanje osjeæa li se uvrijeðenim
kad ga nazovu marksistom, Papa je odgovorio nijeèno,
dodajuæi: "To je pogrešna ideologija, no upoznao sam
mnogo marksista koji su kao osobe dobri, pa me zato to i ne
vrijeða."
Jedinstvo kršæana još je jedan prioritet u današnje vrijeme.
Danas je, kaže Papa, na djelu "ekumenizam krvi". Pojasnio
je da su kršæani u mnogim zemljama progonjeni i ubijani bez
razlike, kojoj god kršæanskoj Crkvi ili zajednici pripadali, a
jedinstvo je milost koja se tek treba ostvariti.
Na pitanje o sakramentima za rastavljene i ponovno
vjenèane, Papa je rekao da æe se o tome razmatrati na
Konzistoriju koji æe se održati u veljaèi i Izvanrednoj sinodi
koja æe se održati u listopadu 2014. Istaknuo je da je
potrebna razboritost "ne kao stav koji paralizira, nego kao
krepost onih koji upravljaju."
Odgovarajuæi na pitanje o ispravnom odnosu izmeðu Crkve i
politike, papa Franjo govorio je o odnosu koji se kreæe u
razlièitim okolnostima i s razlièitim zadacima, ali koji na
kraju treba dovesti do toga da se ljudima pomogne. "Politika
je plemenita", rekao je navodeæi pritom rijeèi pape Pavla VI.
"Ona je jedan od najviših oblika ljubavi. Prljamo je kad je
koristimo u poslovne svrhe."
Na kraju je papa Franjo govorio o slici žena u Crkvi, koje
moraju biti vrednovane, ali ne "klerikalizirane."
.
18. prosinca 2013. broj 51/2013
25
Inozemne vijesti
Papa o proroštvu
Vatikan, 16.12.2013. (IKA) - Kad u Crkvi uzmanjkaju
proroštva, uzmanjka i sam Božji život te prevlada
klerikalizam, upozorio je papa Franjo u propovijedi u Domu
Sveta Marta 16. prosinca. Komentirajuæi dnevna liturgijska
èitanja, Papa je kazao da je prorok onaj koji sluša Božje
rijeèi; koji zna prepoznati trenutak i prenijeti se u buduænost.
"Prorok u sebi ima prošlost, sadašnjost i buduænost",
istaknuo je Papa. Buduænost – prorok je svjestan obeæanja i
Božje obeæanje nosi u svom srcu; živi ga, sjeæa ga se i
ponavlja. Zatim gleda sadašnjost; gleda svoj narod i osjeæa
snagu Duha da mu kaže rijeè koja æe ga podiæi i dati mu
snage da nastavi hod buduænosti ususret. Prorok je èovjek
triju vremena: obeæanje dano u prošlosti; motrenje
sadašnjosti i hrabrost pokazivanja puta prema buduænosti,
rekao je Papa a prenosi Radio Vatikan.
Gospodin je oduvijek, uz pomoæ proroka, èuvao svoj narod –
u trenucima teškim i obeshrabrujuæim; ili u vremenima
uništenja, kada nije bilo Hrama; kad je Jeruzalem bio pod
neprijateljima ili u vremenima kad se narod pitao:
Gospodine, obeæao si nam to, a što se dogaða?! U tim je
trenucima potrebno proroèko djelovanje, a prorok nije uvijek
dobrodošao. Isus farizejima govori da su njihovi oèevi
ubijali proroke, jer su im govorili o stvarima koje im nisu
godile – govorili su istinu, sjeæajuæi se danoga Božjeg
obeæanja. Kad u Božjemu narodu uzmanjka proroštva, nešto
bitno nedostaje; nedostaje Gospodinova života. Kad nema
proroštva, život se svede na legalizam, koji onda i prevlada.
"Kad u narodu Božjemu nema proroštva, njegovu prazninu
ispunja klerikalizam – i to onaj isti koji Isusa pita: Kojom
vlašæu to èiniš? Kojim pravom? I sjeæanje na obeæanje te
nada u napredovanje svode se na sadašnjost. Sadašnjost je
ozakonjena i ako je ozakonjena – guraj naprijed – kazao je,
ironièno, Sveti Otac.
No, kada kraljuje legalizam, nema više Božje Rijeèi i Božji
narod koji vjeruje u svom srcu plaèe jer ne nalazi Gospodina
– nedostaje mu proroštvo. Plaèe "poput Ane, Samuelove
majke, tražeæi plodnost naroda; plodnost koja dolazi od
Božje sile; kad nam razbudi sjeæanje na svoje obeæanje i kad
nas s nadom pogura prema buduænosti. To je prorok! To je
èovjek prodorna pogleda koji èuje Božje rijeèi", ustvrdio je
Sveti Otac. "Naša molitva ovih dana, kad se pripravljamo za
Poroðenje Gospodinovo, neka bude: Gospodine, neka tvom
narodu ne uzmanjkaju proroci! Svi koji smo kršteni, jesmo
proroci. Gospodine, neka ne zaboravimo tvoja obeæanja!
Neka se ne umorimo iæi prema naprijed! Ne daj da se
zatvorimo u legalizme koji zatvaraju vrata! Oslobodi,
Gospodine, svoj narod od duha klerikalizma i pomogni ga
duhom proroèkim", zakljuèio je papa Franjo.
Prva obljetnica papinskih poruka na Twitteru
Vatikan, 16.12.2013. (IKA) - Prije godinu dana, 12.
prosinca 2012., papa Benedikt XVI. pokrenuo je papinski
raèun na Twitteru - @Pontifex. Pritom je poslao prvu kratku
poruku koja je glasila: "Dragi prijatelji, drago mi je što mogu
biti s vama u vezi putem Twittera. Hvala vam za vaš
velikodušan odgovor. Od srca vas sve blagoslivljam."
Papa Franjo poslao je svoj prvi tweet èetiri dana nakon
svoga izbora 13. ožujka. On je tada napisao: "Dragi
prijatelji, hvala vam od srca i molim vas da nastavite moliti
za mene. Papa Franjo." Ukupno papin raèun na Twitteru
prati više od deset milijuna i sedamsto tisuæa pratitelja na
devet razlièitih raèuna na razlièitim jezicima: engleskom,
francuskom, latinskom, španjolskom, njemaèkom, poljskom,
arapskom, talijanskom i portugalskom.
26
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
77. roðendan pape Franje
Vatikan, 17.12.2013. (IKA) - Papa Franjo navršio je 17.
prosinca 77 godina. Dan mu je zapoèeo uobièajeno misom u
kapeli Doma Svete Marte, na kojoj su sudjelovali njegovi
najbliži suradnici koji su mu nakon mise èestitali roðendan.
Mrežna stranica Svete Stolice priredila je u povodu Papina
roðendana album - èestitku s fotografijama i citatima pape
Franje s poveznicom na izvorne dokumente. Tu
"roðendansku èestitku" na više jezika priredio je vatikanski
Ured za Internet, pod vodstvom argentinskoga biskupa Lucia
Adriana Ruiza.
Proslava Papina roðendana zapoèela je prošle subote kad su
mladi bolesnici vatikanske pedijatrijske ambulante, prilikom
audijencije u Dvorani Pavla VI. darovali tortu sa 77 svjeæica
i pjevali "Sretan roðendan". Devetnaestoro djece pomoæu
slova na majicama napisalo je "Èestitamo, papa Franjo".
Vjernici su Papi uputili i oko 120 cm visoku roðendansku
èestitku s likom "Marije koja raspetljava èvorove", što je
jedan od Marijinih naslova dragih papi Franji.
O. Hugo Guillermo Ortiz, isusovac na èelu španjolskog
programa Radio Vatikana, koji je živio u istoj kuæi s tada o.
Jorgeom Marijom Bergogliom, kad je on bio zadužen za
župu uz isusovaèku odgojnu kuæu, sjeæa se kako je Svetom
Ocu najveæu radost prièinjalo ako je mogao razveseliti djecu.
Brinuo se naravno i za pouèavanje i odgoj u vjeri, no "glavni
je izazov bio razveseliti ljude, a župa je u tome bila
nevjerojatna škola", izjavio je Ortiz.
Njemaèka: Crkve èestitale kancelarki Merkel
Poštovanje, zahvalnost i pohvale "razboritosti" kancelarke
na poèetku treæeg mandata
Berlin, 18.12.2013.
(IKA) - Dvije najveæe Crkve u
Njemaèkoj èestitale su kancelarki Angeli Merkel ponovni
izbor. Predsjedatelj Vijeæa Evangelièke Crkve u Njemaèkoj
Nikolaus Schneider spomenuo je pritom "veliko povjerenje"
ljudi za njezin dosadašnji rad. Merkel, rekao je, dobiva
poštovanje i zahvalnost.
Predsjednik Njemaèke biskupske konferencije nadbiskup
Robert Zollitsch, zaželio je Merkel "potrebnu snagu,
mudrost i strpljivost kao i svaki Božji blagoslov". Nadbiskup
Zollitsch je takoðer uvjeren da æe kancelarka razborito voditi
veliku koaliciju. Predsjednici CDU-a ponudio je podršku u
etièkim i bioetièkim izazovima, izvještava Kathpress.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Posljednji sud
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 11. prosinca
2013. – Poruka za èitavu Ameriku i apel
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas želim zapoèeti posljednji niz kateheza o našoj
ispovijesti vjere. Govorit æu o tvrdnji "vjerujem u život
vjeèni", pri èemu slušajmo ono što kaže Božja rijeè. U vezi s
tim u Matejevu Evanðelju posebno æu se zadržati na
posljednjem sudu. Ali ne moramo se bojati: èitamo: tada æe
Krist doæi "u slavi i svi anðeli njegovi s njime… I sabrat æe
se pred njim svi narodi, a on æe ih jedne od drugih razluèiti
kao što pastir razluèuje ovce od jaraca… I otiæi æe ovi u
muku vjeènu, a pravednici u život vjeèni" (Mt 25, 31-33.46).
Kada razmišljamo o Kristovu ponovnom dolasku i njegovu
posljednjem sudu, koji æe pokazati, sve do njegovih krajnjih
posljedica, dobro koje je pojedinac uèinio ili propustio
uèiniti tijekom svoga zemaljskog života, osjeæamo da se
nalazimo pred misterijem koji nas nadilazi, koji ne
uspijevamo èak ni zamisliti. Taj misterij gotovo instinktivno
pobuðuje u nama osjeæaj straha pa èak i strepnje. Ako
meðutim dobro razmislimo o toj stvarnosti, ona djeluje
utješno na vjernikovo srce i predstavlja veliki razlog utjehe i
pouzdanja.
U vezi s tim, svjedoèanstvo prvih kršæanskih zajednica vrlo
je sugestivno. One su naime obièavale pratiti slavljenje i
molitve usklikom Maranatha, izrazom koji se sastoji od
dviju aramejskih rijeèi koje se, ovisno o tome kako se srièu,
mogu shvatiti kao prošnja: "Doði, Gospodine!" odnosno kao
sigurnost nadahnuta vjerom: "Da, Gospodin dolazi,
Gospodin je blizu". To je usklik u kojem je vrhunac èitave
kršæanske objave, na završetku divne kontemplacije koja
nam se pruža u Ivanovu Otkrivenju (usp. Otk 22, 20). U
ovom sluèaju Crkva zaruènica se, uime èitavoga ljudskog
roda i kao njegova prvina, obraæa Kristu, svom zaruèniku, i
ne može doèekati da je on zagrli: Isusov zagrljaj, koji je
punina života i punina ljubavi. Tako nas grli Isus. Ako o
sudu razmišljamo kroz tu prizmu, nestaje svaki strah i
neodluènost i otvara se prostor išèekivanja i duboke radosti:
u trenutku u kojem æe nam biti suðeno bit æemo konaèno
spremni biti zaogrnuti Kristovom slavom, kao nekim
svadbenim ruhom, i odvedeni na gozbu, koja je slika punog i
konaènog zajedništva s Bogom.
Drugi razlog pouzdanja pruža nam tvrdnja da u trenutku
suda neæemo biti ostavljeni sami. Sam Isus, u Matejevu
Evanðelju, najavljuje kako æe, na kraju vremena, oni koji su
ga slijedili zauzeti mjesto u njegovoj slavi i suditi zajedno s
njim (usp. Mt 19, 28). Apostol Pavao, pišuæi korintskoj
zajednici, kaže: "zar ne znate da æe sveti suditi svijet? Pa ako
æete vi suditi svijet, zar niste vrijedni suditi sitnice?" (1 Kor
6, 2-3). Kako je lijepo znati da æemo u tom trenutku, osim na
Krista, našeg Tješitelja, našeg Zagovornika kod Oca (usp. 1
Iv 2, 1), moæi raèunati na zagovor i dobrohotnost tolike naše
starije braæe i sestara koji su nam prethodili na putu vjere,
koji su prinijeli svoj život za nas i koji nas nastavljaju ljubiti
na neizreciv naèin! Sveci veæ žive pred licem Božjim, u sjaju
njegove slave moleæi za nas koji još uvijek živimo na zemlji.
Koliku samo utjehu u našem srcu budi ta sigurnost! Crkva je
uistinu majka i, poput mame, traži dobro svoje djece,
posebno onih koji su se od nje udaljili i koji su ožalošæeni,
sve dok ne pronaðe svoju puninu u Kristovu slavnom tijelu
sa svim njegovim udovima.
Još jednu sugestiju nam daje Ivanovo Evanðelje, gdje se
izrièito kaže da "Bog nije poslao Sina na svijet da sudi
svijetu, nego da se svijet spasi po njemu. Tko vjeruje u
njega, ne osuðuje se; a tko ne vjeruje, veæ je osuðen što nije
vjerovao u ime jedinoroðenoga Sina Božjega" (Iv 3, 17-18).
To, dakle, znaèi da je onaj posljednji sud na djelu, zapoèinje
sada tijekom našeg života. Taj sud se izrièe u svakom
trenutku života, kao sud o našem prihvaæanju s vjerom
spasenja prisutnog i djelatnog u Kristu, odnosno našoj
nevjeri, koja ima za posljedicu zatvaranje u sebe same. Ali
ako se mi zatvorimo Isusovoj ljubavi, sami sebe osuðujemo.
Spasenje je otvaranje Isusu i on nas spašava; ako smo
grešnici – a to smo svi – zamolimo ga oproštenje i ako
poðemo njemu sa željom da budemo dobri, Gospodin nam
oprašta. Ali zato se moramo otvoriti Isusovoj ljubavi, koji je
snažniji od svega. Isusova je ljubav velika, Isusova je ljubav
milosrdna, Isusova ljubav oprašta; ali ti se moraš otvoriti a
otvoriti se znaèi pokajati se, priznati ono loše što smo uèinili.
Gospodin se darovao i nastavlja nam se darivati, da nas sve
ispuni Oèevim milosrðem i milošæu. Mi smo, dakle, ti koji
možemo u stanovitom smislu postati suci samima sebi,
osuðujuæi same sebe na iskljuèivanje iz zajedništva s Bogom
i braæom. Zato neumorno bdijmo nad našim mislima i našim
stavovima, kako bismo veæ sada kušali toplinu i sjaj Božjeg
lica – a to æe biti prelijepo – koje æemo u vjeènosti
kontemplirati u svoj punini. Naprijed, mislimo na taj sud
koji poèinje sada, veæ je zapoèeo! Naprijed, trudimo se da se
naše srce otvori Isusu i njegovu spasenju; naprijed, bez
straha, jer Isusova je ljubav veæa i ako zamolimo oproštenje
naših grijeha on nam oprašta. Takav je Isus. Naprijed, dakle,
s tom sigurnošæu, koja æe nas dovesti do nebeske slave!
Poruka za èitavu Ameriku
Sutra se slavi svetkovina Gospe Guadalupske, zaštitnice
èitave Amerike. Povodom te prigode želim pozdraviti svu
braæu i sestre s tog kontinenta i dok to èinim moja misao leti
Gospi od Tepeyaca.
Kada se ukazala svetom Juanu Diegu, imala je lice žene
mješanke, mestize, i njezine su haljine bile pune znakova
domorodaèke kulture. Poput Isusa, Marija je blizu svojoj
djeci, kao majka puna ljubavi koja ih prati na njihovu putu,
dijeli radosti i nade, trpljenja i tjeskobe Božjeg naroda,
sastavljenog od svakog puka na zemlji.
Pojavljivanje Djevièine slike na tilmi (plaštu) Juan Diega bio
je proroèki znak Marijina zagrljaja svih stanovnika golemih
prostranstava Amerike, onih koje su ondje bili i koji æe biti.
Taj Marijin zagrljaj oznaèio je put koji je uvijek
karakterizirao èitavu Ameriku: zemlju gdje razni narodi
mogu zajedno živjeti, zemlju koja je kadra poštovati ljudski
život u svim njegovim etapama, od roðenja do starosti, koja
oduvijek prihvaæa doseljenike kao i siromašne i
marginalizirane. To je velikodušna zemlja.
To je poruka Gospe Guadalupske, to je takoðer moja poruka,
poruka Crkve. Pozivam sve stanovnike amerièkog
kontinenta da širom rašire svoje ruke poput Djevice Marije, s
ljubavlju i nježnošæu.
Molim za vas, draga braæo i sestre iz èitave Amerike i molim
vas da i vi molite za mene. Neka radost evanðelja bude
uvijek u vašim srcima. Gospodin vas blagoslovio i Blažena
Djevica Marija èuvala!
18. prosinca 2013. broj 51/2013
27
Prilog dokumenti
Papin apel
Juèer je Caritas pokrenuo kampanju u èitavom svijetu protiv
gladi i rasipanja hrane pod geslom: "Samo jedna obitelj,
hrana za sve". Sablazan za milijune osoba koje trpe od gladi
ne smije nas paralizirati veæ nas potaknuti da svi: pojedinci,
obitelji, zajednice, institucije, vlade, radimo na otklanjanju te
nepravde. Isusovo nam Evanðelje pokazuje put: uzdati se u
Oèevu providnost i dijeliti kruh svagdašnji i ne rasipati ga.
Potièem Caritas da nastavi taj rad i pozivam sve da se
pridruže tome "valu" solidarnosti.
Crkva nije utoèište za žalosne, veæ je kuæa puna radosti!
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 15.
prosinca 2013.
Draga braæo i sestre, danas je Treæa nedjelja došašæa, koja se
zove i Gaudete, nedjelja radosti. U liturgiji iznova odzvanja
poziv na radovanje, na veselje, jer je Gospodin blizu. Crkva
nas, poput neke majke, potièe da nastavimo s povjerenjem
duhovni put koji vodi do toga da s novim oduševljenjem
slavimo svetkovinu Božiæa. Kršæanska se poruka zove
"evanðelje", to jest "radosna vijest", navještaj radosti za
èitav narod. Crkva nije utoèište za žalosne, veæ je kuæa puna
radosti!
Ali, radost evanðelja nije bilo kakva radost. Nalazi svoj
razlog u svijesti da nas Bog prihvaæa i ljubi. Kao što nas
danas podsjeæa prorok Izaija (usp. 35, 1-6a.8a.10), Bog nas
dolazi spasiti i hita u pomoæ posebno izgubljenima. Njegov
dolazak meðu nas jaèa, pridiže, daje hrabrosti, daje da
procvjetaju pustinja i stepa, to jest naš život kada postaje
suh, bez vode Božje rijeèi i njegova Duha ljubavi. Ma koliko
bili veliki naša ogranièenja i naše izgubljenosti, nije nam
dopušteno da budemo slabi i nepostojani u nevoljama i
vlastitim slabostima. Naprotiv, pozvani smo oèvrsnuti, imati
hrabrosti i ne bojati se, jer naš Bog uvijek pokazuje velièinu
svoga milosrða.
Zahvaljujuæi njegovoj pomoæi možemo uvijek poèeti iznova:
a kako poèeti ispoèetka? Netko mi može reæi: "Ne, oèe, na
duši nosim tolike grijehe… Veliki sam grešnik velika
grešnica… Ja naprosto ne mogu krenuti iznova!" Griješiš! Ti
možeš krenuti ispoèetka! Zašto? Zato jer te on èeka, on ti je
blizu, ljubi te, on je milosrdan. On ti oprašta, on ti daje snage
da ponovno kreneš ispoèetka! Svima! Možemo ponovno
otvoriti oèi, pobijediti žalost i tugu i zapjevati novu pjesmu.
A ta radost ne može minuti ni u kušnji, ni u trpljenju jer nije
površna, veæ zahvaæa duboko osobu koja se uzda u Boga i
vjeruje u Njega.
Kršæanska radost, kao nada, ima svoj temelj u vjernosti
Bogu, u sigurnosti da on ispunjava uvijek svoja obeæanja.
Prorok Izaija poziva one koji su skrenuli sa pravog puta i
obuzela ih je obeshrabrenost da se uzdaju u Gospodinovu
vjernost, jer njegova vjernost neæe kasniti da zahvati njihov
život. Svi koji su susreli Isusa na svom putu, osjeæaju u srcu
vedrinu i radost koju im nitko ne može oduzeti. Naša je
radost Krist, njegova vjerna i neiscrpna ljubav! Zato kada
neki kršæanin postane žalostan, to znaèi da se udaljio od
Isusa. Ali ga ne treba ostaviti sama! Moramo moliti za njega
i dati mu da osjeti toplinu zajednice.
Neka nam Djevica Marija pomogne da žurno pohitimo
prema Betlehemu kako bismo susreli Djetešce koje se rodilo
za nas, kao spasenje i radost svih ljudi. Njoj je anðeo rekao:
"Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!" (Lk 1,28). Neka
nam ona izmoli da živimo radost evanðelja u obitelji, na
28
18. prosinca 2013. broj 51/2013
ika
radnome mjestu, u župi i na svima mjestima. To je duboka
nježnost, puna divote i nježnosti. To je ona nježnost koju
æuti majka kada gleda svoje tek roðeno dijete i osjeæa da je
to Božji dar, èudo za koje treba zahvaljivati.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
danas je prvi pozdrav pridržan za djecu iz Rima, koji su došli
na tradicionalni blagoslov "kipiæa Malog Isusa" kojeg
organizira Centar Oratori Romani. Draga djeco, kada budete
molili pred svojim jaslicama, sjetite se takoðer mene, kao što
se ja u molitvi sjetim vas. Hvala vam i sretan vam Božiæ!
[…]
Svima želim ugodnu nedjelju!

Male zagrebaÀke balerine i baletani zaplesali s Carskim ruskim

Obavijest, kućni brojevi Stari Grad

Legende o svetom Nikoli

listić br.15 - Župa sv. Josipa Radnika Osijek

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

8 - 25.02.2015

5 - 04.02.2015

3 - 21.01.2015

Zar je papa trgovački putnik?