3/2015 21. sijeènja 2015. Izjava Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije U izjavi u povodu prestanka proizvodnje Rafinerije nafte Sisak izražava se duboka zabrinutost zbog neizvjesnosti u kojoj se nalaze svi radnici: "Grad u kojem je veæ prestala ili je znatno smanjena proizvodnja u nekadašnjim pogonima Željezare, Sajma cvijeæa, Radnika, Metalotehne, Herbosa, Segestice, teško može izdržati još jedan udar na ekonomski položaj u kojem æe se naæi" Mons. Pavlišiæ - obnovitelj vjere i nade u narodu U povodu 100. obljetnice roðenja rijeèko-senjskog nadbiskupa Josipa Pavlišiæa i 62. obljetnice njegova biskupskog reðenja, nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio sveèanu misu zahvalnicu u katedrali Sv. Vida Dani biskupa Ivana Antunoviæa u Subotici Tema tradicionalnoga "Razgovora" bila je "Djeca iz rastavljenih brakova i obitelji: njihova optereæenja i njihovi brakovi i obitelji" Papa pohodio Šri Lanku i Filipine Donosimo izvještaje sa sedmoga inozemnoga putovanja pape Franje, drugoga u Aziju - Misno slavlje sa Svetim Ocem okupilo više od 6 milijuna Filipinaca Domovinske vijesti Kardinal Vinko Puljiæ gostovao u Hrvatskom diplomatskom klubu "Glagoljaška baština svetog Martina" Fra Bonaventura Duda u Varaždinu proslavlja 91. roðendan i 65. obljetnicu sveæeništva Biskup Uziniæ sudjelovao u meðunarodnoj utrci mira Otvoreno pismo povodom predstave "Hrvatsko glumište" Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije Proglas Feste sv. Vlaha Predstavljena šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni politike" Biskup Škvorèeviæ primio predstavnike Adventistièke Crkve Humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015. Preminuo mons. Josip Mustaæ Proslavljena Nedjelja obitelji Otoèkoga dekanata Poèeo ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama Voðinci: Blagoslovljen Samostan sestara službenica milosrða Pokop isusovca o. Jure Bosanèiæa Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije Rezultati projekta "Veliko srce za male ljude 2014." Benedikt XVI. o prof. dr. Tomislavu Šagi Buniæu Susret dubrovaèkog imama Heriæa i biskupa Uziniæa Crkva u Hrvata Preè. Marku Kljajiæu priznanje za društveni rad u hrvatskoj zajednici U Mostaru se gradi dom za siromašne studente, puèku kuhinju, meðunarodni centar za dijalog Biskup Komarica primio predstavnike CRS-a i MRV-a Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u Požegi Požega, 12.1.2015. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi održan je 12. sijeènja prvi susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u novoj graðanskoj godini, na kojem je sudjelovao i biskup Antun Škvorèeviæ. Nakon molitve Treæeg èasa biskup je pozdravio okupljene sveæenike i ðakone, te im zahvalio za pastoralni trud i napor koji su uložili tijekom došašæa i božiænog vremena. Izrazio je uvjerenje da su se sveæenici naviještajuæi i slaveæi božiæno otajstvo - i sami obnovili u znaèenju Isusova roðenja u krhkosti i slabosti našeg ljudskoga tijela kojim je posvjedoèio koliko Bog voli èovjeka. Osvrnuo se na njihove božiæne pohode obiteljima, te kazao kako sam sveæenièki dolazak u obitelji podsjeæa na ulazak Sina Božjega u naše ljudsko postojanje i doziva u svijest da nismo sami na putu a blagoslovna molitva ostvaruje duhovno zajedništvo u obitelji kao kuænoj Crkvi. Zahvalio im je što su i to svoje poslanje izvršili s poštovanjem dostojanstvom. Biskup se potom podsjetio na programe prošlih susreta koji su bili usredotoèeni na pastoral mladih te na formaciju sveæenika za rad s njima i edukaciju animatora koja æe se ostvarivati u narednom vremenu. Kazao je da je ovih dana iz Kameruna stigao u domovinu sveæenik Požeške biskupije Karlo Prpiæ koji veæ više od 25 godina djeluje kao misionar u spomenutoj afrièkoj državi. Istaknuo je da je njegov boravak u Požegi prigoda da nas svojim svjedoèanstvom podsjeti kako je Crkva po uèenju II. vatikanskog sabora u svojoj biti misionarska i da je svatko od nas u krštenju primio to poslanje. Dodao je da nas je na to upozorila i nedavna svetkovina Bogojavljenja. Iznoseæi dogaðaje i anegdote iz svojega dugog misionarskog iskustva, sveæenik Prpiæ predstavio je svoje djelovanje u Sjemeništu, u katolièkim školama i u župi te je osobito istaknuo važnost molitve, razmatranja Božje rijeèi, sakramentalnog života koje misionara èine autentiènim Isusovim svjedokom. Nakon odmora sveæenici i ðakoni postavljali su razlièita pitanja misionaru Prpiæu i tako se svestranije upoznali sa stanjem Crkve u Kamerunu i njegovim djelovanjem u biskupiji Ngaoundere. Izbori za predsjednika u Hrvatskoj i njihovi rezultati bili su povod da biskup mladim sveæenicima i ðakonima protumaèi kako nas gotovo izjednaèen broj glasova u prilog dvaju predsjednièkih kandidata upuæuje na to da moramo s istom pastirskom osjetljivošæu i poštovanjem pristupati biraèima bilo kojeg opredjeljenja jer su oni vjernici ili ljudi dobre volje kojima smo jednako poslani naviještati i svjedoèiti evanðelje. Osvrnuo se potom na pariške dogaðaje minulih dana i teški zloèin poèinjen nad novinarima jednog humoristièkog lista, upozorivši da æe osim izraza solidarnosti prema žrtvama trebati otvoriti ozbiljnu raspravu o tome da li sloboda izražavanja mora poštovati odreðene etièke granice koje ne dopuštaju ponižavanje ili vrijeðanje drugoga, napose njegovih svetinja. Razvila se rasprava u kojoj su sveæenici i ðakoni razjasnili odreðena naèelna pitanja korisna za njihovo pastoralno djelovanje. Program susreta trajne formacije završio je molitvom u katedrali Sv. Terezije Avilske koju su pripravili i vodili ðakoni te zajednièkim objedom u Domu pape Ivana Pavla II. . 2 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 Mons. Pavlišiæ - obnovitelj vjere i nade u narodu U povodu 100. obljetnice roðenja blagopokojnog rijeèkosenjskog nadbiskupa Josipa Pavlišiæa i 62. obljetnice njegova biskupskog reðenja, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio u katedrali Sv. Vida sveèanu misu zahvalnicu Rijeka, 13.1.2015. (IKA) - U povodu 100. obljetnice roðenja blagopokojnog rijeèko-senjskog nadbiskupa Josipa Pavlišiæa i 62. obljetnice njegova biskupskog reðenja, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je u utorak 13. sijeènja u katedrali Sv. Vida u Rijeci sveèanu misu zahvalnicu. Tekst iz poslanice Hebrejima (13, 7) poticaj je da se ljudskom i kršæanskom zahvalnošæu okupimo i molitvom prisjetimo mons. Pavlišiæa, pastira Crkve Božje na prostorima izmeðu Uèke, Velebita i Plješivice, rekao je na poèetku nadbiskup. Mons. Pavlišiæ roðen je 28. prosinca 1914., ali zbog božiænih blagdana stota obljetnica njegova roðenja slavi se 13. sijeènja, na dan kada je 1952. u Pazinu zareðen za pomoænog biskupa mons. Viktoru Buriæu, senjsko-modruškom biskupu i rijeèkom administratoru, kojega æe 1974. naslijediti na stolici rijeèko-senjskih nadbiskupa i u toj službi ostati do 5. sijeènja 1990. Govoreæi o okolnostima u kojima je živio, nadbiskup je istaknuo kako je mons. Pavlišiæ preživio dva svjetska rata, fašizam i komunizam te Domovinski rat. Za biskupa je zareðen u doba progona Crkve koji su poèeli 1945. i još više radikalizirali zbog imenovanja nadbiskupa Stepinca kardinalom. "Novoj je vlasti to imenovanje bila izlika da raznim pritiscima pokuša oslabjeti utjecaj Crkve koja je uporno odbijala suradnju s njom. Radi toga zatvarana su sjemeništa, a mnogi sjemeništarci i sveæenici slani u zatvore. Katolièki bogoslovni fakultet bio je izbaèen iz Sveuèilišta, vjeronauk iz škola, a sveæenici, kako bi ih se meðusobno podijelilo i ujedno odijelilo od biskupa, bili su prisiljavani na uèlanjivanja u sveæenièka udruženja pod kontrolom vlasti." Takva situacija znaèila je pravi "križni put" za Crkvu, biskupe, sveæenike i sve vjernike, podsjetio je nadbiskup. Dodao je kako je u Rijeci prva crkva poslije II. svjetskog rata izgraðena 1988., nakon više od dva desetljeæa traženja i èekanja dozvole. Takoðer, nadbiskup Pavlišiæ je èak petnaest godina èekao dozvolu za gradnju nove zgrade Bogoslovnog sjemeništa, no njegova trpljenja poèela su davno prije, rekao je nadbiskup Devèiæ. "Prvi svjetski rat odnio mu je u nepovrat oca, tako da je majka sama morala podizati osmero djece. U svojim je 'Uspomenama' zapisao svoje najranije sjeæanje na taj strašni pokolj. Kasnije je kao bogoslov i sveæenik osjetio svu brutalnost talijanskog fašizma koji je nastojao izbrisati svaki trag hrvatstva u Istri." Drugi svjetski rat mons. Pavlišiæ proveo je u župama Karbune i Gologorica. U Gologorici su ga, zajedno s dvadesetak mještana, uhitili Nijemci i stavili pred streljaèki vod, ali se nekim èudom njemaèki zapovjednik predomislio. Trpljenju i naporu bio je izložen i nakon II. svjetskog rata kada je 1945. u Pazinu s vlè. Leopoldom Jurcem, u nemoguæim uvjetima, trebao organizirati sjemenište. Ništa lakše nije bilo ni kad je kao pomoæni biskup stupio na tlo tadašnjih biskupija senjsko-modruške i rijeèke. Došao je u ratom i poraæem razorene i "spaljene" biskupije, ne samo u materijalnom nego i u pastoralnom i duhovnom pogledu, rekao je nadbiskup. "Biskupijske kuæe u Rijeci i Senju bile su razorene, odnosno teško ošteæene, tako i mnoge crkve i župni stanovi širom prostranih podruèja Gorskog kotara, Like i Korduna. Ljudi su bili prestrašeni i zbunjeni. Zbog velikog manjka sveæenika Pavlišiæ je ubrzo uvidio da se sâm ika mora neposredno angažirati u župnom pastoralu." U nastavku je podsjetio kako su mons. Pavlišiæa u Èabru htjeli ubiti za vrijeme krizme, ali sve te poteškoæe nisu ga slomile, nego ojaèale i oèvrsnule. Protivnike i kritièare nije osuðivao. Imao je blago i ponizno srce koje je ljubilo Krista, Crkvu i svakog èovjeka. "Nije ga uvijek bilo lako razumjeti, a još manje slijediti što je mnoge njegove suradnike zbunjivalo. Unatoè nedostacima i pogreškama koje je imao svaki èovjek, mons. Pavlišiæ ostavio je iza sebe neizbrisiv trag dobrote, požrtvovnosti, hrabrosti i ljubavi za Boga, Crkvu i Domovinu." Posebno æemo ga pamtiti kao "biskupa graditelja i obnovitelja", istaknuo je nadbiskup, podsjetivši kako je mons. Pavlišiæ zaslužan za izgradnju Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci, proširenju nadbiskupijske zgrade u Rijeci te izgradnji kuæe u kojoj je danas smještena "Sakralna baština" u Senju. Sve to èinio je uz podršku sveæenika i redovnica, posebno redovnica Presvetog Srca Isusova koje je svestrano podržavao i pomagao. Znaèajan osobni doprinos dao je tijekom Domovinskog rata kada se kao umirovljeni biskup dao u službu Caritasu, proputovavši na tisuæe kilometara u traženju pomoæi za prognanike i izbjeglice. "No, ono što je najvažnije, nadbiskup Pavlišiæ bio je obnovitelj vjere i nade u narodu. Radi toga je u svakoj prilici tražio neposredan kontakt s ljudima, razgovarao je s njima, raspitivao se kako žive, što rade, zalazio u njihove kuæe, pa èak i u štaglje i staje. Osvajao je ljude i za Krista ih pridobivao svojom jednostavnošæu, bliskošæu i nepatvorenošæu. On je stvarno živio prema rijeèima koje se rado primjenjuju na sveæenike: 'uzet od ljudi za ljude'". Zakljuèujuæi propovijed, istaknuo je kako je mons. Pavlišiæ doista bio blagovjesnik siromasima, obeshrabrenima, žalosnima, tješio je sve Božjom utjehom i pravdom. Stoga možemo i moramo biti Bogu zahvalni što je našoj Crkvi i nadbiskupiji u svojoj providnosti podario takvog pastira kakav joj je bio potreban u teškom vremenu komunistièke vlasti u nas, poruèio je nadbiskup Devèiæ. Nadbiskup Devèiæ uputio zahvalu dosadašnjem Predsjedniku i èestitku novoizabranoj Predsjednici Rijeka, 13.1.2015. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ uputio je u utorak 13. sijeènja zahvalu dosadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviæu i èestitku novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitaroviæ. "Poštovani gospodine Predsjednièe, u povodu doskorašnjeg prestanka Vaše službe predsjednika Republike Hrvatske želim Vam zahvaliti za sve dobro što ste uèinili ili potakli da se èini za napredak naše države i na dobrobit svih njezinih državljana. Trudili ste se promicati razumijevanje i mir unutar Hrvatske i izvan nje. Vjerujem da æete i ubuduæe s jednakom predanošæu raditi na afirmiranju istih vrijednosti i tako doprinositi slozi i zajedništvu u hrvatskom narodu i meðu svim državljanima Republike Hrvatske. Pratim Vas molitvom i željom za dobro zdravlje i za sreæu i uspjeh u životu", navodi se u nadbiskupovoj poruci dosadašnjem Predsjedniku. U èestitki novoizabranoj Predsjednici se kaže: "Poštovana gospoðo Kolindo Grabar-Kitaroviæ, u povodu Vašeg izbora za predsjednicu Republike Hrvatske primite u ime sveæenika, redovnika i redovnica te vjernika laika Rijeèke nadbiskupije najsrdaènije èestitke. Vašem izboru za predsjednicu Republike Hrvatske posebno se raduju Vaši najbliži: suprug, djeca, roditelji, rodbina, prijatelji i cijela Grobinština. Posebno smo radosni i ponosni što je upravo ovaj naš primorsko-goranski kraj dao prvu predsjednicu Republike Hrvatske. U više ste navrata u svom javnom Domovinske vijesti obraæanju hrvatskom narodu i svim državljanima Hrvatske isticali kako ste neizmjerno zahvalni svojoj obitelji i ljudima kraja iz kojeg ste potekli jer su Vam upravo oni usadili temeljne opæeljudske i kršæanske vrijednosti na kojima ste gradili svoju dosadašnju profesionalnu i politièku karijeru i na kojima æete, uvjereni smo, temeljiti i svoju novu i èasnu dužnost predsjednice Republike Hrvatske. U želji da doista budete Predsjednica svih državljana Republike Hrvatske i da imate dovoljno odanih suradnika koji æe Vam pomagati u ispunjenju Vaših izbornih obeæanja, od srca Vam èestitamo i molimo da Vas svojim zagovorom prati Majka Božja Trsatska". Kardinal Vinko Puljiæ gostovao u Hrvatskom diplomatskom klubu Zagreb, 13.1.2015. (IKA) – U povodu obilježavanja Dana meðunarodnoga priznanja Republike Hrvatske Hrvatski diplomatski klub priredio je u utorak 13. sijeènja u prostorijama Društva sveuèilišnih nastavnika u Zagrebu prigodnu sveèanost. Na sveèanosti su se osim èlanova, okupili i prijatelji Kluba, a sveèanosti je nazoèila i novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitaroviæ kojoj je predsjednik HDK veleposlanik Sergej Morsan èestitao na izboru, te izrazio radost što je izabrana "kolegica iz diplomatskog kruga". U toj prigodi predavanje "AD 1992 – 2015 Sveta Stolica i Hrvati u Bosni i Hercegovini" održao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Prije poèetka izlaganja, kardinal Puljiæ takoðer je èestitao novoizabranoj predsjednici, te joj poželio Božji blagoslov. Uvodeæi pak u samu temu, kratko se osvrnuo na neke pojedinosti iz svoga djetinjstva, tj. kako je sazrijevao, odnosno kakvo je to bilo vrijeme. Govoreæi detaljnije o devedesetim godinama, istaknuo je, kako je godine 1990. obavljao dužnost vicerektora u Sarajevu, a onda je bio hitno pozvan u nuncijaturu u Beogradu gdje mu je priopæeno da ga papa Ivan Pavao II. želi imenovati nadbiskupom. Na njegovo negodovanje, Papa ga je ohrabrio rijeèima "dolaze teška vremena, a ta Crkva treba imati glavu. Moraš prihvati pod poslušnošæu". Po reðenju u Rimu, 6. sijeènja 1991. vratio se u svoju nadbiskupiju s velikim entuzijazmom i planovima, no brzo je došlo do rata u Hrvatskoj. U nastavku se kratko osvrnuo na razne intervente Svete Stolice, odnosno samoga Pape u zalaganju za mir. Tako je podsjetio da je Ivan Pavao II. te 1991. godine isticao važnost poštovanja samobitnosti, a rješavanje problema dobrom voljom odgovornosti, a nikada silom oružja. Iz Vatikana su odašiljane poruke na razne adrese, pa tako i u Savezno izvršno vijeæe, da se kriza u Jugoslaviji riješi pravedno i miroljubivo, da se pokrene dijalog tražeæi nove odnose meðu nacionalnim skupinama. U brzojavu državnog tajnika Angela Sodana predsjedniku Vijeæa ministara vanjskih poslova EZ bilo je istaknuto kako se ne smije "propustiti ni jednu inicijativu da se zaustavi oružano nasilje". Te godine je, prema rijeèima kardinala Puljiæa, bilo desetak sliènih intervenata. Tijekom godine 1992. èetrdesetak puta Papa se osvrnuo na strahote u BiH, a Sveta Stolica pridružila se priznanju BiH 1. ožujka. Podsjeæajuæi na probleme koji su prouzrokovala ratna dogaðanja, meðu kojima i nedostatak hrane u samom Sarajevu, kardinal je posebno istaknuo datum 15. kolovoza. Naime, u tada blokirano Sarajevo došao je kardinal Roger Etchegaray. Svojim dolaskom posvjedoèio je ljubav i solidarnost Pape i cijele Crkve. To je teško protumaèiti što to znaèi: kad si blokiran, kad s nikim ne možeš komunicirati, kad ti netko doðe iz bijeloga svijeta i pruži ti ruku 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 3 Domovinske vijesti ohrabrenja, rekao je kardinal Puljiæ. Iz iste godine spomenuo je i pismo ohrabrenja koje je u studenome Papa uputio biskupima u BiH. Puljiæu je tom prigodom napisao: "Kad sam ti stavljao biskupski križ na pleæa, nisam znao da æe biti tako težak". Nadalje, govoreæi o godini 1993., kardinal je istaknuo kako je te godine u javnosti bilo 57 intervenata. Ilustrirajuæi kako je papa Ivan Pavao II. bio upuæen u zbivanja u Hrvatskoj i BiH, spomenuo je ruèak na koji ga je za boravka u Rimu pozvao Papa. Silno sam se iznenadio koliko on poznaje našu situaciju, kakva je pitanja postavljao da sam bio zbunjen odakle to pozna. Tad sam se iznenadio s kolikim je on interesom pratio i pitanje Hrvatske i BiH, rekao je. Spomenuo je i poruku koju je uime kardinala Jozefa Tomka i nadbiskupa Josipa Uhaèa, koji su tada bili na èelu Kongregacije za evangelizaciju pod koju je potpadala BiH kao podršku trpeæoj Crkvi donio nuncij u BiH Francesco Monterisi. U osvrtu na godinu 1994. kardinal Puljiæ istaknuo je kako je te godine Papa u javnosti intervenirao 76 puta za mir u BiH. Posebno je podsjetio na Molitveni dan za mir u BiH koji je organiziran 23. sijeènja. Na toj molitvi bilo je prisutno 30 kardinala, brojni diplomatski predstavnici, a Papa je tom prilikom izrekao znakovitu poruku hrvatskom narodu u BiH "Mi smo s vama, bit æemo s vama uvijek sve više i više". Kardinal je dodao: "Tu reèenicu smo zapamtili kao posebno utješnu i ohrabrujuæu". Kratko je progovorio i o pripremama za Papin pohod 1994. godine u Sarajevo, koji je nažalost odgoðen iz sigurnosnih razloga. O tome kardinal svjedoèi "svi smo plakali, jer kad je u pitanju život svaka slamèica dobro doðe. Živo smo nadali da æe Papin dolazak zaustaviti rat i otvoriti perspektivu miru". Vjernici su se sakupili u sarajevskoj katedrali, te su slušali Papinu poruku iz Castel Gandolfa. A posebno je bila potresna ohrabrujuæa reèenica "Papa je s vama, iako fizièki nije mogao biti s vama". Kardinal je spomenuo i susret s Papom za pohoda Zagrebu 1994., te novi Papin poziv na molitvu. Tom prigodom, 1. listopada na zajednièkoj krunici za mir u BiH u dvorištu sv. Damaza okupilo se oko dvije tisuæe vjernika. Te je godine došlo i imenovanje kardinalom, te se prisjetio radosti vjernika. Uz godinu 1995. kardinal Puljiæ zabilježio je 10-15 intervenata, te istaknuo kako je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma koji je zaustavio rat, ali je ozakonio etnièko èišæenje, Papa i dalje pratio što se dogaða. Tijekom 1996. više je puta pledirao za pravedni mir, a mlade hrabrio da ne klonu duhom. Zaustavljajuæi se na godini 1997. u kojoj je Papa 12. i 13. travnja pohodio Sarajevo, kardinal je naglasio kako se osjeæalo zraèenje pozitivne energije. Govoreæi o godinama koje su slijedile, kardinal je takoðer iznio niz podataka o blizini Pape, posebice uz pohod Ad limina 1999., te pohod Banjoj Luci u prigodi beatifikacije Ivana Merza. Kardinal Puljiæ spomenuo je i apostolske nuncije u BiH. Prvi apostolski nuncij bio je nadbiskup Francesco Monterisi (1993.-1998.), potom nadbiskup Giuseppe Leanza (1999.2003.), nadbiskup Santos Abril y Castello (2003.-2005.), te nadbiskup Alessandro D'Errico (2005 - 2012.) za kojega je istaknuo kako je možda najzaslužniji za potpisivanje ugovora izmeðu Svete Stolice i BiH. U tom vidu, kardinal je naglasio kako je temeljni ugovor vrlo dobar, a nastao je iz Zakona o vjerskim pravima i slobodama koje je Meðureligijsko vijeæe pripremilo i dalo u proceduru. No, sporo se provodi, a od provedenoga posebno je naglasio vojno dušobrižništvo. Sadašnji nuncij nadbiskup Luigi Pezzuto mnogo nastoji na provoðenju Ugovora. Na retorièko pitanje "Zašto se Sveti Otac zajedno sa svim 4 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika dikasterijima toliko zauzimao za Hrvate u BiH", kardinal je rekao: "Jasno je, ako nema Hrvata nema ni katolika, a kakav bi to Papa bio kad mu ne bi stalo katolika. Crkvi je stalo da na ovim prostorima preživi i djeluje Crkva koja je bila vrlo životna posebno brojnim vjernièkim obiteljima, brojnim duhovnim zvanjima i živeæi s drugima i drugaèijima bila je stalno izazivana da svjedoèi svoj identitet". Na kraju predavanja kardinal Puljiæ rekao je kako Crkva ne može pogaziti moralna naèela, te "uporno traži jednaka prava za svakog èovjeka, pa tako i nas katolika koji smo veæinom Hrvati". U tom kontekstu podsjetio je i na tri obilježja Crkve u BiH: prepoznatljivost pobožnosti prema Majci Božjoj, križ kao i simbol i znaèenje, te vjernost Svetomu Ocu. U raspravi koja je uslijedila, kardinal je ponovno istaknuo važnost suživota u zajednièkoj gradnji buduænosti: "Kuæu kuæom èine ukuæani: ako mi u našoj razlièitosti prihvatimo Bosnu i Hercegovinu kao zemlju gdje smo svi kod kuæe unutar, sve napravit æemo je, ako je ne prihvatimo neæe opstati". Takoðer je upozorio kako ljudi danas djeluju nezadovoljno i frustrirajuæe, jer "uvijek patimo za onim što nemamo, a ne radujemo se onom što imamo. To je cijeli smisao borbe. Treba znati Bogu zahvaliti za ono što imamo i iz toga hrabro naprijed". U kratkom osvrtu na odnos s Hrvatskom, kardinal je istaknuo: "Mi iz BiH kad gledamo na Hrvatsku predsjednik i vlada za mene su institucije koje poštujem i u tom duhu želim kontaktirati i suraðivati. Mi ne trebamo nikakvih privilegija, samo jednaka prava: vladavinu zakona koji štiti èovjeka, koji pomaže èovjeku da bude èovjek. Zato želim strategiju u Hrvatskoj da unatoè svim razlièitostima u toj razlièitosti 'vuèemo kola u istom pravcu'". Na kraju prigodne sveèanosti kratko se okupljenima obratila i Kolinda Grabar-Kitaroviæ. Zahvaljujuæi na povjerenju i potpori, u osvrtu na temu, podsjetila je kako je u cijeloj kampanji ponavljala kako potpora Hrvatima u BiH treba biti više od protokolarne. Mi smo supotpisnica Daytonskih ugovora, imamo ustavnu odredbu štititi hrvatski narod u BiH, mi smo jedan narod i jedno biæe, rekla je prva hrvatska predsjednica. Dodala je kako u nastojanju da BiH konaèno postane politièki emancipirana država, to se neæe dogoditi bez Hrvata i bez jednakopravnosti Hrvata na cijelom teritoriju BiH. Stoga je još jednom naglasila kako æe se za to zalagati, te i u tihoj diplomaciji biti jako glasna. "Glagoljaška baština svetog Martina" Tribina u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu Zagreb, 14.1.2015. (IKA) - U srijedu 14. sijeènja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u sklopu projekta "Hrvatska glagoljaška baština", koji u suradnji ostvaruju treæu godinu u nizu Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice, prireðeno je predavanje prof. dr. Antonije Zaradije Kiš na temu "Glagoljaška baština svetog Martina". Nakon kratkog predstavljanja životopisa sveca i spoznaje o njegovoj istaknutoj europskoj karizmi, prof. dr. Zaradija Kiš usredotoèila se na hrvatski prostor i na njegovu bogatu svetomartinsku baštinu. Predavanje je bilo usmjereno na kult i tradiciju sv. Martina biskupa na korpusu glagoljaške materijalne i nematerijalne baštine kao važnog kulturološkog segmenta u europskom svetomartinskom kontekstu. Posebno se osvrnula na aktualna promišljanja i projekt revalorizacije europske tradicije sv. Martina biskupa te mjesto Hrvatske u projektu Vijeæa Europe: Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja s drugima, zajednièka vrijednost koji se od 2005. godine provodi u nekoliko europskih zemalja. ika Sveèana Veèernja uoèi svetkovine sv. Stošije "Kršæanska vjera nas jaèa u egzistencijalnoj spoznaji da imamo Krista, a s njim imamo sve. Zato možemo reæi: Kristova ljubav nas ispunja i onda kad nas pritišæu patnje i nevolje", poruèio kardinal Bozaniæ Zadar, 14.1.2015. (IKA) - "Temeljni stav kršæanske duhovnosti je èvrsto uvjerenje o bezuvjetnoj Božjoj ljubavi, da nas Bog voli, da je milosrdni Otac. Sve ostalo što mi èinimo samo je odgovor na Božju ljubav. U tom svjetlu, divimo se primjerima kršæanskih svjedoka, koji su poput bl. Alojzija Stepinca muèeništvom branili istinu o Bogu i èovjeku" poruèio je kardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki, u propovijedi na sveèanu Veèernju u srijedu 14. sijeènja u katedrali Sv. Stošije u Zadru, koju je uoèi proslave sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. "Muèenici nam poruèuju da je Bog uvijek bio s njima, u dobru i zlu. Nije ih napustio. To vrijedi za svakog vjernika: Bog je u Isusu Kristu za nas tu, prisutan u našem životu. Bog nije samo za nas, nego je i uvijek s nama, u svim životnim okolnostima, radosti i žalosti", rekao je kardinal Bozaniæ, istaknuvši da èovjeku spasenje dolazi od Boga. Pozitivan ishod tog traganja je poniznost, koja s jedne strane promatra vlastitu slabost i bijedu, a s druge strane Božju dobrotu, Kristovu ljubav. "Sv. Pavao nam poruèuje: Kristov vjernik je u svom životu zaštiæen Božjom ljubavlju. Apostol Pavao ne kaže da æe nas štititi naša ljubav prema Bogu, nego obrnuto, Kristova ljubav nas štiti pred izazovima i nedaæama svijeta. Kršæanin je pozvan da sve, svaku situaciju svog života, primi iz Božje ruke. Pozvani smo uvijek tražiti Božju volju, u svim prilikama i neprilikama života. I onda kad Bogu postavljamo pitanje, zašto se to tako trebalo dogoditi. I onda kad se narav buni", istaknuo je kardinal Bozaniæ, dodavši kako je apostol Pavao stigao do takve spoznaje kad je u Isusovu odgovoru èuo da mu je dovoljna Kristova milost. "Kršæanska vjera nas jaèa u egzistencijalnoj spoznaji da imamo Krista, a s njim imamo sve. Zato možemo reæi: Kristova ljubav nas ispunja i onda kad nas pritišæu patnje i nevolje", poruèio je kardinal Bozaniæ. Radosna je prigoda da je uoènica sv. Stošije, 14. sijeènja, datum Puljiæeva zareðenja za biskupa, rekao je kardinal Bozaniæ, prisjetivši se kako je toga sunèanog dana, 1990. g., kao najmlaði hrvatski biskup, nakon glavnog zareditelja, kardinala Franje Kuhariæa, u biskupskom posveæenju mons. Puljiæa položio ruke na njegovu glavu. "Bila je to i godina velikih hrvatskih promjena, nakon pada Berlinskog zida i poèetka povijesnog urušavanja komunistièkih režima u zemljama Srednje i Istoène Europe. Bila je to godina darovanih nada i oèekivanja, pokretanja novih procesa u hrvatskom narodu u vidu izgradnje bolje buduænosti i osamostaljenja hrvatske države. Ali, ubrzo se nametnutim ratom Hrvatskoj sve to htjelo zaustaviti i kotaè povijesti vratiti unatrag", upozorio je kardinal Bozaniæ, istaknuvši da je biskup Puljiæ pristupio obnovi opustošene Dubrovaèke biskupije. Uime hrvatskog episkopata, èestitao je srebrni biskupski jubilej mons. Puljiæu, zahvalivši mu za dar njegove službe i zajedništva, te mu je darovao medalju svetog pape Ivana Pavla II. koji ih je obojicu uvrstio u red biskupa. Kardinal Vinko Puljiæ proèitao je èestitku pape Franje nadbiskupu Puljiæu koju mu je uputio povodom dvadeset i pet godina biskupstva. "Radujem se, èasni oèe, što s tobom i sa zadarskom Crkvom mogu zahvaliti nebeskom Ocu za tolika dobroèinstva kojima te obdario i pratim te najboljim željama. Kada budeš na dan svog biskupskog reðenja pristupao oltaru Svevišnjega slaviti euharistijsku žrtvu, klièi duhovnom radošæu s Psalmistom: 'U tebe se, Gospodine, Domovinske vijesti uzdam i neæu se postidjeti nikada. Jer ti si ufanje moje, Gospodine, od mladosti moje" (Ps 71, 1,5)", piše papa Franjo, navodeæi i osnovne životne podatke nadbiskupa i službu u HBK. "Spasitelj ljudskog roda, zagovorom Blažene Djevice Marije, neka te èuva u svojoj ljubavi, oboruža valjanom zaštitom i svakodnevno te ispunja nadnaravnom snagom. Iz Petrove stolice, udjeljujem u Gospodinu apostolski blagoslov tebi, svemu sveæenstvu i narodu zadarskom, nama zaista dragom. Živjeli, dragi hrvatski sinovi, uvijek u Gospodinu, jaki i èvrsti! Molite za me i moju petrovsku službu", poruèuje papa Franjo u èestitki mons. Puljiæu. Na kraju sveèane Veèernje, nadbiskup Puljiæ darovao je zaslužnim vjernicima plaketu Sv. Stošije. Dobili su je kao priznanje za svoje življenje kao hrabri svjedoci vjere i u službi potrebnih. To su prezidij Marijine legije (župa sv. Stošije, Biograd), Jere Tokiæ (Vrana), Bend mladih Kapljice ljubavi (Sv. Ivan Krstitelj, Biograd-Kosa), Darko Kolanoviæ (Privlaka), Ratko Uzelac (Radovin), župni zbor Sv. Martin (Ljubaè), Anthony Buljanoviæ (Pag), Blaženka Aliæ (Poliènik), Nikola Karamarko (Stanovi, Zadar), Mojmir Gobin (Relja, Zadar), Anka Stipèeviæ (Ploèe, Zadar), Šime Paviæ (Voštarnica, Zadar), Iva Babiæ (Kožino), za promicanje euharistijske pobožnosti Smiljana Paro (Belafuža, Zadar), Dom za odrasle osobe Zemunik te u obrani ugroženih, osobito djece, Karolina Vidoviæ Krišto iz Zagreba. U slavlju su sudjelovali i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, braèko-hvarsko-viški biskup Slobodan Štambuk, kotorski biskup Ilija Janjiæ, vladika križevaèki Nikola Kekiæ, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, èlanovi Stolnog kaptola sv. Stošije, brojni sveæenici i puk iz cijele Zadarske nadbiskupije. Nadbiskup Barišiæ uputio èestitku novoizabranoj predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ Split, 14.1.2015. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uputio je 13. sijeènja èestitku novoizabranoj predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ. U èestitki je napisao: "Poštovana gospoðo Kolinda Grabar-Kitaroviæ, izabrana predsjednice Republike Hrvatske, dopustite mi da Vam u svoje osobno ime, kao i uime sveæenika, redovnika, redovnica i vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije najiskrenije èestitam na izboru za predsjednicu Lijepe Naše. Proteklih smo dana imali priliku o Vama dosta toga nauèiti. Vaša bogata biografija nam je otkrila da ste uvijek bili borac, ali i strpljivi uèenik u školi života. Vašim izborom za predsjednicu Republike Hrvatske, Vaša æe biografija sigurno postati još bogatija, ali ne samo Vaša osobna, veæ i naša nacionalna. U povijest našega naroda ulazite kao prva predsjednica, no u ovom trenutku uvjereni smo da æe Vas povijest zapamtiti ne samo po toj èinjenici, nego i po Vašem radu, po Vašem zalaganju za nacionalno zajedništvo i za blagostanje, za mir i pomirenje, što ste i više puta istaknuli. S naše pak strane Vam obeæavamo molitve dobrom Ocu nebeskom kako biste, nadahnuti Duhom Svetim, u tome i uspjeli. Gospoðo predsjednice, oèi mnogih graðanki i graðana naše Domovine uprte su u Vas. Mnoge obitelji traže bolju zaštitu, više dostojanstva i moguænost ostvarenja naravnih prava. Mnogi mladi traže perspektivu jer žele ostati i raditi na dobrobit svoje Domovine. Naši stariji oèekuju dostojanstvenu, mirnu i sigurnu starost… Podigli ste potrebiti val optimizma, nade i ponosa u našem narodu. Neka taj val zahvati sve koji trpe, sve obespravljene, sve ljude dobre volje u našoj domovini". 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 5 Domovinske vijesti Fra Bonaventura Duda u Varaždinu proslavlja 91. roðendan i 65. obljetnicu sveæeništva Varaždin, 14.1.2015. (IKA) - Fra Bonaventura Duda, koji je 14. sijeènja napunio 91 godinu života te u èetvrtak 15. sijeènja proslavlja 65. obljetnicu sveæeništva, u posljednje vrijeme èlan je zajednice Franjevaèkog samostana u Varaždinu, gradu uz koji je od rane mladosti posebno vezan. U božiænom vremenu fra Bonaventuru posjetio je i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u pratnji domaæina varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Kardinala i biskupa ispred samostana doèekao je gvardijan fra Marko Maloviæ, a potom ih je srdaèno primio fra Bonaventura s braæom franjevcima. U neformalnom razgovoru istaknuo je kako vrijeme provodi u molitvi i èitanju knjiga. Istaknuo je zahvalnost Bogu za zdravlje koje ga služi u ovim visokim godinama, te dodao da ga ipak noge ne nose kako bi trebale. U uspomenu na susret kardinal Bozaniæ darovao je fra Dudi medalju s likom svetog Ivana Pavla II. Fra Bonaventura Duda roðen je 14. sijeènja 1924. godine u Rijeci. Podrijetlom je iz Krasa na otoku Krku, a dio školovanja proveo je u Varaždinu gdje je od 1935. do 1944. pohaðao Franjevaèku klasiènu gimnaziju. Za sveæenika je zareðen 15. sijeènja 1950. u Zagrebu. O. Duda najpoznatiji je hrvatski franjevac, profesor emeritus Katolièkoga bogoslovnog fakulteta, prevoditelj Novog zavjeta i legendarni propovjednik. Prije susreta s fra Bonaventurom Dudom, kardinal je pohodio varaždinsku katedralu Uznesenja BDM. U katedrali se nakratko susreo s maestrom Višeslavom Jaklinom te razveselio orkestar, soliste i komorni zbor Donum koji su u to vrijeme održavali generalnu probu za izvedbu Bachova Božiænog oratorija. Kardinalu su tom prigodom izveli jedan dio oratorija te su napravili zajednièku fotografiju. Kardinal je razgledao i jaslice koje su postavljene u pomoænoj kapeli, a isti je dan posjetio i Muzej anðela u kojem varaždinski umjetnik Željko Prstec izlaže svoje radove. Biskup Uziniæ sudjelovao u meðunarodnoj utrci mira Dubrovnik, 14.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ sudjelovao je u srijedu 14. veljaèe u meðunarodnoj manifestaciji "Utrka mira" u Osnovnoj školi "Lapad" gdje je, na poziv ravnateljice Mirjane Kaznaèiæ, plamen mira unio u zgradu škole i zasadio drvo mira. Trkaèi utrke iz razlièitih zemalja svijeta zajedno sa stotinjak uèenika škole i u pratnji profesora donijeli su baklju mira od Nogometnog stadiona Lapad do školskog dvorišta gdje su baklju predali poèasnom gostu biskupu Uziniæu koji je plamen mira, u pratnji ravnateljice, nastavnika i najmlaðih uèenika, unio u školu. U holu škole uèenici su izveli prigodan program o miru. Ravnateljica Kaznaèiæ zahvalila je organizatorima koji su prepoznali lapadsku školu i uvrstili je u, kako je kazala, taj lanac humanosti i dobrote, te istaknula gotovo pedeset godina dugu tradiciju škole u kojoj se uvijek mislilo na druge, a posljednje godine pomogli su i izgradnju jedne škole u Africi. Biskup Uziniæ istaknuo je da plamen simbolizira mir, ali da se mir neæe postiæi po njemu ili ako budemo samo razmišljali o ratovima, o onima koji su ugroženi, koji su žrtve napada. Podsjetio je na poziv pape Franje da se moli za žrtve, kao i za one koji su izazvali žrtve. "Za žrtve molimo da im Bog dade snage da izdrže, a za one koji su izazvali žrtve da se obrate, da više ne budu takvi kakvi su bili." Naglasio je i da se mir u svijetu može graditi poèinjuæi od sebe samih i onih kraj sebe: od svojih obitelji u kojima æemo poštovati roditelje, braæu i sestre; od svojih razreda i škola u 6 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika kojima æemo poštovati druge i drukèije; na ulici gdje æemo poštovati svakog èovjeka koga susreæemo; na društvenim mrežama poštujuæi one druge koji su tamo, te ako svugdje znamo poštovati one koji su najslabiji meðu nama. Poželio je da baklja mira koju su donijeli u školu u svakom zapali onu iskru mira, a stablo mira koje æe zasaditi da bude zasaðeno u svakom srcu, te se onda mir proširi na sve. U sklopu programa zasaðeno je u školskom dvorištu i drvo mira, a meðunarodni trkaèi predstavili su tu manifestaciju, nauèili uèenike pjesmu i slogan o miru, kroz igru im pokazali važnost opredjeljenja za mir te omoguæili svakom uèeniku da primi baklju mira. Svjetska utrka mira ustolièena je godine 1989., a dvije godine nakon toga poèela se održavati i u Hrvatskoj. Od 1993. održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a podršku su joj dali brojni sudionici, graðani, sportaši, politièki dužnosnici i drugi. Meðu njima i crkvene osobe poput pape Ivana Pavla II., Majke Terezije, kardinala Franje Kuhariæa. Ove godine u Hrvatskoj se održava 25. utrka mira, a poèela je upravo u Dubrovniku, gdje se ovih dana održavao svjetski kongres èlanova te manifestacije. Utrka mira održava se svake godine, a cilj joj je promovirati meðunarodno prijateljstvo i razumijevanje. Trkaèi, putujuæi kroz više od 100 zemalja svijeta, nose upaljenu baklju simbol ljudske težnje za životom u miru i harmoniji. Baklja se predaje iz ruke u ruku stanovnicima tisuæa mjesta kroz koje trkaèi prolaze te se tako širi ideja ljepote i potrebe življenja u miru svih stanovnika svijeta. Karolina Vidoviæ Krišto dobitnica priznanja sv. Stošije za obranu ugroženih, osobito djece Zadar, 14.1.2015. (IKA) - Novinarka Karolina Vidoviæ Krišto jedina je osoba izvan Zadarske nadbiskupije koja je u tri godine otkako se dodjeljuje plaketa sv. Stošije zaslužnim zadarskim vjernicima, dobila to priznanje uz proslavu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije. Priznanje za obranu ugroženih, osobito djece, uruèio joj je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u srijedu 14. sijeènja, za vrijeme sveèane Veèernje u katedrali Sv. Stošije u Zadru. "Dobila sam plaketu sv. Stošije kao priznanje mom doprinosu u radu za slabije, za one koji nisu u stanju dignuti glas, osobito za djecu. To je milost. To mi je velika èast, veliko ohrabrenje, da ne posustanem na tom putu, koliko god bilo teško. Kinsey institut je i dalje savjetodavni èlan za obitelji i djecu UN-a. Ta se vijest mora širiti svijetom. Moramo nastojati rasvijetliti sve što se tièe Kinsey instituta i tzv. spolnog odgoja. Trebamo i dalje ustrajati na meðunarodnom planu da se Kinsey institut izbaci iz UN-a, da se rasvijetli sve u vezi njega, da se spolni odgoj izbaci iz institucija, osobito iz odgoja", rekla je Krišto, istaknuvši da u tom nastojanju nije sama. Mnogi od toga ne odustaju. "Tko god sazna za tu prièu, zahvati ga ista potreba da to mijenja, da u tome sudjeluje i da se to konaèno dokine. Da se istina sazna. Kad nastupi istina i kad se istina rasvijetli, to prestaje. Treba raditi na tome da se ta istina što više širi. U svijetu ta bitka traje. Šezdeset godina je trajalo uhljebljenje toga zla. Ne može se preko noæi oèekivati da se to sve iskorijeni, ali treba raditi da se istina èuje. To je put k rješavanju tog zla. Èuda su moguæa", poruèuje Krišto, istièuæi da samo radi svoj posao i to æe nastojati i dalje èiniti, raditi svoj posao. Izrazila je veliku zahvalnost za odluku Zadarske nadbiskupije da joj se dodjeli ta nagrada. To ju je iznenadilo i pred time se osjeæala nedostojno. Sudjelovanje na svetkovini sv. Stošije smatra nezaboravnim. "Mislim da æu cijeli život nositi u sjeæanju te napjeve, to ozraèje, prekrasne ika ljude. Sretna sam i zahvalna dragom Bogu da sam imala priliku to doživjeti. Još je baš na dan dodjele Stošijina priznanja obljetnica reðenja mons. Puljiæa za biskupa. Dirnulo me kako je sve povezano, poklopilo se toliko lijepih stvari. Bili su i kardinali Josip Bozaniæ i Vinko Puljiæ, sve je bilo sveèano, uzvišeno i lijepo. Sigurna sam da je Bog taj koji sve vodi. Bog zna zašto odreðene znakove šalje u odreðeno vrijeme. Sretna sam da je uz mene i nastojim biti dostojna toga da uvijek bude uz mene. Prije dvije godine, kada se dogodila prièa s Kinseyem, bila sam na susretu s kardinalom Bozaniæem, i sada ga opet susreæem na svetkovini sv. Stošije, uz dodjelu plakete", rekla je Krišto. Na sveèanosti je bila u pratnji Ivana Zvonimira Èièka, predsjednika Hrvatskoga helsinškog odbora, koji izražava podršku Krišto s obzirom na izvanredni otkaz koji je dobila na HRT-u, smatrajuæi njeno izbacivanje s posla sramotom. HHO je obavijestio relevantne u svijetu o tome, a tražit æe i oèitovanje Hrvatskog sabora koji nadzire rad HRT-a o tom sluèaju. Èestitka kardinala Bozaniæa novoizabranoj predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitaroviæ Zagreb, 15.1.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ uputio je 15. sijeènja èestitku novoizabranoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitaroviæ, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. U èestitki piše: "Cijenjena gospoðo Grabar-Kitaroviæ! Nakon što sam Vam u ponedjeljak telefonskim putem èestitao na izboru, ovime Vam i pismom u svoje osobno ime te uime Zagrebaèke nadbiskupije izražavam èestitke što ste u nedjelju 11. sijeènja 2015. godine, izabrani za predsjednicu Republike Hrvatske. U èetvrtak 15. sijeènja je 23. obljetnica meðunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Taj nas spomen u zahvalnosti, ponosu i molitvi za buduænost, povezuje s dogaðajima i vrijednostima koje su ugraðene i na kojima i dalje treba graditi suvremenu hrvatsku državu. Obranjena sloboda i suverenost, nacionalno zajedništvo i istinsko domoljublje, briga za opæe dobro i uzajamna solidarnost te podnesene žrtve, osobito hrvatskih branitelja, ostaju zalogom koji obvezuje nas i buduæe hrvatske naraštaje. Dok Vam èestitam, ujedno upuæujem Gospodinu molitvu za Vašu visoku službu državne poglavarice, sa željom da Vam pomogne predstavljati našu Domovinu, zalagati se za njezin boljitak u povezivanju razlièitih sastavnica društvenoga života, objedinjavati hrvatsko nacionalno biæe, svjedoèiti zalaganje za istinu i pravdu, promicati kulturu našega naroda koja je snažno obilježena kršæanstvom, kako bi sav hrvatski narod u Domovini i inozemstvu, kao i svi hrvatski državljani, u Vama imali primjer zauzetog i odgovornog služenja bližnjima. Prihvatili ste golem teret koji sa sobom donosi brojna iskušenja, a toliko puta izgleda pretežak za snagu pojedinca. No, Vama je poznato da u služenju narodu uvijek postoji i blagoslovna snaga koju Bog daje onima koji žele živjeti u poslušnosti Božjoj volji. Moleæi za našu Domovinu, Vašu službu predsjednice Hrvatske stavljam pod zagovor Presvete Bogorodice Marije, žene vjere i naše nebeske Majke, svetoga Josipa, zaštitnika Hrvatske, i blaženoga Alojzija Stepinca, svjedoka istine i nade, koji bdije nad hrvatskim narodom i nad svakim srcem koje se pouzdaje u Boga". Domovinske vijesti Otvoreno pismo povodom predstave "Hrvatsko glumište" Rijeka, 15.1.2015. (IKA) - Potaknuti predstavom "Hrvatsko glumište" koja se izvodi u HNK Ivana pl. Zajca i koja vrijeða osjeæaje vjernika, Ekumenski odbor grada Rijeke uputio je otvoreno pismo javnosti u kojem poziva na dijalog o vrijednostima koje društveni èimbenici zastupaju: sloboda, tolerancija, odgovornost i ljubav prema bližnjemu. Otvoreno pismo Ekumenskog odbora grada Rijeke prenosimo u cijelosti: "Predstava 'Hrvatsko glumište' koja se izvodi u HNK 'Ivana pl. Zajca' izazvala je i još uvijek izaziva ne malo kontroverzi. Uz prozvane glumce koji su veæ reagirali, zaposlenike kazališta koji su se svojim pismom požalili rijeèkom nadbiskupu, te veæi dio rijeèke i šire hrvatske javnosti, Ekumenski odbor grada Rijeke, Islamska vjerska zajednica, Evanðeoska pentekostna Crkva Krista Kralja i podupirajuæe udruge i molitvene zajednice izražavaju svoje nezadovoljstvo i ožalošæenost zbog obešèašæivanja onoga što vjernici drže svetim. Vjerujuæi da je redatelju predstave nakana kritièkim propitivanjem ispravljati društvene devijacije, a pouèeni nedavnim nemilim dogaðajem u Parizu, iz naravi našeg djelovanja, pozivamo da se umjesto nepotrebnog daljnjeg zaoštravanje odnosa, i provociranja zbog provokacije same, povede razgovor o vrijednostima koje društveni èimbenici zastupaju: sloboda, tolerancija, odgovornost i ljubav prema bližnjemu. Sam poèetak dijaloga otvorio bi novu stranicu u društvenom životu Grada Rijeke èime bi se pokazalo da tolerancija i uvažavanje nisu samo zastava kojom se maše, parola bez sadržaja i privilegija jednih, veæ se odnosi na sve njegove graðane ma otkud dolazili." Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ uputili èestitku novoizabranoj predsjednici RH Ðakovo, 15.1.2015. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ te umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ uputili su 12. sijeènja èestitku novoizabranoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitaroviæ. U èestitki piše: "Poštovana gospoðo, izabrana predsjednice Republike Hrvatske! U prigodi Vašega izbora za novu predsjednicu Republike Hrvatske želimo Vam izraziti naše najsrdaènije èestitke. Svjesni smo da æe èasna, no nimalo laka, predsjednièka služba zahtijevati od Vas mnogo snage, pronicljivosti i mudrosti, hrabrosti i žrtve. Vjerujemo da æe Vam na pomoæ biti i Vaša dosadašnja životna i radna iskustva. S radošæu se sjeæamo Vašeg nedavnoga posjeta Ðakovu u vremenu priprave na izbore. Posebno smo zapazili Vašu želju i spremnost da upoznate stvarne probleme koji pritišæu pojedince i zajednice u našem hrvatskome društvu te da upravo prema tim problemima usmjerite skrb i napore svoje buduæe predsjednièke službe. Želimo da uspijete pridonijeti da u Hrvatskoj poraste ozraèje optimizma, otvorenosti, dijaloga i suradnje, te iskrenoga ponosa i ljubavi prema hrvatskome narodu i domovini. U godini u kojoj Vi preuzimate službu predsjednice Republike Hrvatske navršava se 200. obljetnica roðenja velikoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera koji je iznad glavnoga ulaza u svoju katedralu u Ðakovu dao napisati rijeèi posvete: 'Slozi i ljubavi naroda moga!' Želimo, poštovana Predsjednice, da to bude i Vaš put na kojem æete predstavljati i usmjeravati Republiku Hrvatsku u današnjim okolnostima života i razvoja suvremenoga svijeta. Neka Vam na pomoæ bude snaga vjere u kojoj Kristu prinosimo svoje molitve za blagoslov Vašega života i uspjeh Vašega rada i službe." 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 7 Domovinske vijesti Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije Zadar, 15.1.2015. (IKA) - Svetkovina sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, èije su ranokršæanske moæi od 9. st. u sarkofagu biskupa Donata u pokrajnjoj laði katedrale, završena je veèernjim koncelebriranim slavljem u èetvrtak 15. sijeènja koje je u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, kojeg sa Zadrom veže i èinjenica da je devet godina bio odgojitelj u sjemeništu Zmajeviæ. Uz domaæina, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa, koncelebrirali su rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, sisaèki biskup Vlado Košiæ, varaždinski biskup Josip Mrzljak, gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, šibenski biskup Ante Ivas, poreèk i i pulski biskup Dražen Kutleša, banjoluèki biskup Franjo Komarica, kotorski biskup Ilija Janjiæ, vojni biskup Juraj Jezerinac te brojni sveæenici iz cijele Hrvatske. U slavlju je sudjelovalo tisuæe vjernika, meðu kojima i hodoèasnici iz susjednih biskupija. "Sv. Stošija stekla je hrabrost muèeništva u euharistiji. Treba naæi izvor za hrabrost u vjeri, a to je euharistijska žrtva. To je žrtva ljubavi. Krist u toj žrtvi daje sebe. Sjedinjujuæi se s time, postajemo sposobniji živjeti vjeru iz uvjerenja. Kad se èovjek suživi s ljubavlju, od toga se živi", rekao je kardinal Puljiæ, istaknuvši 'Ono za što se umire, to ne odumire'. "Da bi èovjek bio sposoban umrijeti, mora biti sposoban poslušati evanðelje i prihvatiti Isusov duh. Stošija muèenica je to hrabro prihvatila i vatra je nije prepala. Izgorjela je u Božjoj ljubavi", rekao je kardinal Puljiæ. Istaknuvši kako je u životu najvažnije nauèiti ljubiti, te da je èovjek više od posla, u propovijedi je govorio o važnosti izgradnje kvalitetnih obiteljskih odnosa, upozorivši i na èinjenice koje ih urušavaju. To su sebiènost, bolešæu je nazvao navezanost roditelja na djecu i obrnuto, pa mnogi ostaju neoženjeni, neudani, žao im je otiæi iz kuæe, pitaju se kako æe sami. "Obitelj je škola ljubavi gdje postajemo sposobni žrtvovati se jedni za druge. Ptica nauèi letjeti i ode iz gnijezda. A èovjek želi zarobiti", upozorio je kardinal. Brak urušava i manjak komunikacije. "Vatra i voda su dobre sluge, a zli gospodari. Tako su i televizija, internet i mobitel dobre sluge, ali zli gospodari", rekao je kardinal, upozorivši kako ljudi više ne znaju razgovarati u osobnom, izravnom kontaktu i susretu, nego su se otuðili u svijetu tehnike gdje su dopušteni sadržaji i vrijeðanje, psovanje i drugo. Djeca trebaju pažnju roditelja, a oni su ih prepustili utjecaju medija. "Uvuklo se i ogorèenje ljudi jednih na druge, jer ne znaju praštati. Praštanje nije jednostavno, traži umiranje sebi. Ali nema zajednièkog života bez praštanja. Treba hraniti vjeru da možemo praštati", rekao je kardinal. Potaknuo je vjernike da ne zaborave kako u meðuljudskim odnosima nekad treba i koènica. "Prikoèiti da se ne plane i ne izbaci gorèina koju èovjek nosi u sebi. Zaustaviti, ne dati jeziku da ide bez pameti. Narod kaže, kad u srcu gori, u glavi se dimi. Zato je važno znati suzdržati se, savladati se, strpiti, odložiti za kasnije. Onda progovoriti ljudski, plemenito, èestito", poruèio je kardinal Puljiæ. Upozorio je i kako èovjek rijetko živi sadašnjost. "Idemo za onim što je bilo u prošlosti i patimo za onim što nemamo. Ne znaèi da se prošlost treba zaboraviti. Tko ne zna poštovati prošlost, taj ne zna graditi buduænost. Ali sadašnjost treba živjeti u suradnji s Bogom. Prošlost nam je izmakla, buduænost nije u našim rukama, važno je znati živjeti sadašnjost", poruèio je predvoditelj slavlja. Upozorio je na oholost, citiravši Ivu Andriæu kako se oholost na nekog mora popeti ili nekog skratiti, da bude vidljiva. "Patimo zbog onoga što drugi o nama misle ili kako sebe što bolje prikazati. Niti smo mi ono što o sebi mislimo, niti smo ono što drugi o nama misle. Mi 8 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika smo ono što Bog vidi. Zato nam je potrebna savjest. Dopustiti savjesti da u nama progovori i da nam kaže kako suraðivati s Bogom. Ne bježati od sebe. Zato je važna krepost poniznosti koju treba odgajati", rekao je kardinal Puljiæ, potaknuvši sve da grade život koji æe suraðivati s Bogom i hrane svoju vjeru, kako je to èinila Stošija. "Ljudi sposobni za žrtvu hrane buduænost. Buduænost naroda neæe saèuvati politika, stranka i banke, nego onaj tko njiše kolijevku. Taj buduænost njiše. A mi smo se prepali života. Sv. Stošija je stekla hrabrost u Kristovoj žrtvi i zato se nije bojala života. Ostala je živjeti s nama. Ne bojmo se izgubiti za Božju stvar", zakljuèio je kardinal Puljiæ. Prijepodnevno koncelebrirano misno slavlje svetkovine sv. Stošije u katedrali predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, a propovijedao je hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk. Sv. Stošija, Rimljanka plemiækog porijekla, zbog vjernosti Kristu spaljena je na lomaèi 304. g., uspjela je pobijediti cara koji je sebe držao za Boga. Ipak, osta Stošija, a u stranu stade Dioklecijan kojeg se spominje u kontekstu raznih muèenika, pa i Stošije, rekao je mons. Štambuk. Potaknuo je žene da uèine sve da budu prepoznatljive poput Stošije, najprije kao majke koje imaju èasnu ulogu. Majka prepoznatljiva po vrijednosti prijenosa života, lijepog odgoja, kao hrabra žena. "U tome se hrani povijest naroda. Povijest Zadra je povijest majke. Ukoliko u buduænosti ne bude imao zdrave životne majke, teško æe se održati", poruèio je mons. Štambuk, zamolivši zagovor sv. Stošije da se život nikad ne ugasi. Biskup Štambuk zahvalio je Bogu i za 25. obljetnicu biskupskog reðenja mons. Želimira Puljiæa. U prijepodnevnom slavlju, koncelebrirali su dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, biskupi Franjo Komarica i Ilija Janjiæ te požeški biskup Antun Škvorèeviæ koji je proèitao èestitku pape Franje nadbiskupu Puljiæu uz njegov srebrni biskupski jubilej. Proglas Feste sv. Vlaha Dubrovnik, 16.1.2015. (IKA) - "Život uèinimo svetim u Godini posveæenog života" geslo je Proglasa svetoga Vlaha u 2015. godini upuæenog "svekolikom puku Grada, biskupije, domovine, svijeta", svim štovateljima sv. Vlaha. U proglasu piše da o 300. obljetnici sadašnje barokne crkve Sv. Vlaha i 1043. obljetnici njegove feste dani Vlasiæa proslavljaju se u dubrovaèkoj katedrali u kojoj se, dok traje obnova crkve Sv. Vlaha, èuva Parèev pozlaæeni kip. "Ova obljetnica i obnova Parèeve crkve uvod nam je i priprema za veliku 1700. obljetnicu Sveèeve muèenièke smrti u Sebasti 316. godine." Vremena su burna, ali kakva god ona bila, uzdamo se u našega Parca, piše dalje u proglasu, te se navode rijeèi Ive Vojnoviæa o sv. Vlahu: "Ti, Svetèe naš, svake godine, molili te ili ne molili te mi, rastapaš dubrovaèko smrznuto srce u Gradu od kamena. A Ti znaš najbolje, sv. Vlaho, što to hoæe rijet, biti od kamena dok ti srce još živo u grudima tuèe. Jer ni jedan, ni dva, ni deset ni sto godišta, veæ nebrojeni je niz vjekova proteklo otkad uspravan, tvrd, neslomivih koljena stražariš na gradskijem mirima motreæi sve dobro, a praštajuæi možda i odviše sve zlo, pa i ludosti, i grijehe, i slaboæe, i zloæe, i skrovite bolove, i tiha odricanja, i nemar za ljepotom u duševnom neradu, i u preziru krilatih poleta". Proglas završava usklikom "Živio, sv. Vlaho!" a potpisuju ga ovogodišnji festanjuli – svetkovnici kapetan Jakša Zupèiæ i obrtnik Mato Lujo, rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. ika Predstavljena šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni politike" Zagreb, 16.1.2015. (IKA) - Prigodom 150 emisije "Vjera u sjeni politike" na Radio Mariji Hrvatska u petak 16. sijeènja u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je šesta knjiga iz niza "Vjera u sjeni politike" Damira Borovèaka. Moderator predstavljanja voditelj na Radio Mariji Antonio Kolar istaknuo je kako autor knjige "vrlo jasno, bez ikakvog bacanja sjene na istinu, ali takoðer i glasno putem valova Radio Marija Hrvatska ocrtava one trenutke, dogaðaje koji na ovaj ili onaj naèin utjeèu na društvene i vjerske prilike u našoj domovini. U svakoj emisiji koju vodi jednom mjeseèno izrièe svoju jasnu pripadnost hrvatskome narodu i Katolièkoj Crkvi, a svojim angažmanom unosi jasnoæu i pobuðuje osjeæaj odgovornosti u svima koji njegove emisije slušaju ili knjige èitaju". Glavni urednik Radio Marije o. Stjepan Fridl, DI, pojašnjavajuæi povod pokretanja emisija, meðu kojima je istaknuo i ateizaciju u Europi i u Hrvatskoj, istaknuo je kako "Damir Borovèak kao kršæanin i vjernik promatra i analizira dogaðanja iz prošlosti i sadašnjosti na tlu Lijepe Naše, i daje do znanja da su mnoge ideologije na perfidan naèin manipulirale èinjenicama u svoju korist, èesto s tragiènim posljedicama za konkretnog èovjeka. Za ono što je za mnoge medije bilo sporedno i prešuæivano, a time su dogaðaji i èinjenice iz naše nacionalne povijesti i vjerske baštine bile prikazane neobjektivno, Borovèak je donosio èinjenice i argumentirano pokazao i drugu stranu". Fridl je podsjetio kako je veoma pozitivno što se autor nije usredotoèio samo na svoje stavove, nego je dao moguænost da slušatelji promišljaju i iznose svoje viðenje. Kao voditelj emisija veoma je umješno pazio da u "vruæim" temama bude poštovana svaka osoba i njezino mišljenje, rekao je Fridl, te dodao kako je u razgovoru s mnogim slušateljima dobio dojam da su emisije "Vjera u sjeni politike" mnogima bile putokaz, ohrabrenje, pomoæ u oblikovanju osobnih stavova uz dnevno-politièka zbivanja. Novinar Glasa Koncila Tomislav Vukoviæ rekao je da su Borovèakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. No, nije rijeè tek o pukoj bilješci, nego mu doista treba èestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu "Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno jednostavnije i lakše bilo da je "politika u sjeni vjere". U tom bi sluèaju dokumenti Drugoga vatikanskog sabora, socijalni nauk Crkve, Papinske enciklike i sl. bile èvrsta uporišna toèka, motrište s kojeg treba promišljati sva aktualna i politièka zbivanja i osobe. Zato je "Vjera u sjeni politike" puno zahtjevnija, jer politika u svim sluèajevima na koje se autor osvræe u knjizi nije njezino iskonsko poimanje, kao u statiènom smislu služenje opæem dobru, ona nije izraz narodne volje nego je ideologizirana, usko stranaèka, interesno grupna djelatnost s mnoštvom dobrih toèaka, rekao je Vukoviæ. Naglasio je kako autor pridonosi pojašnjenju nekih pojmova koji se èesto mogu èuti i proèitati u hrvatskoj javnosti i medijima, koje svi rabe u razlièitim kontekstima i okolnostima, a svejedno èesto puta nisu posve jasni i stvaraju pojmovnu zbrku. Borovèak vjerojatno nije ni svjestan koliko je njegovo poimanje nacionalnog na tragu onoga glavnog urednika Glasa Koncila Živka Kustiæa, koji je obrazlagao temeljito i uvjerljivo argumentirano da nacionalno ima svoj teološki okvir, jer kršæanska vjera traži da èovjek bude cjelovit, a na cjelinu èovjeka spada i njegova djelatna vjernost narodnoj zajednici. Rodoljublje je stoga kršæanska krepost i to treba stalno ponavljati. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir posebno se osvrnula na dijelove knjige u kojima autor ukazuje na životne sudbine dvoje ljude, i to na sluèaj otetog i zatoèenog hrvatskog branitelja Veljka Mariæa i preminule Domovinske vijesti junakinje Domovinskog rata, hrvatske braniteljice Nevenke Topalušiæ. Na kraju predstavljanja knjige rijeè zahvale uputio je i sam autor Damir Borovèak, posebno istaknuvši bl. Miroslava Bulešiæa o kojemu takoðer govori u knjizi, te je pozvao da se ne zaboravi ni on, kao ni junaštvo mnogih naših sveæenika. U glazbenom dijelu sudjelovali su Ivica Kontent, bariton, i Eva Kirschmayer Biliæ, glasovir. Predstavljanju su izmeðu ostalih nazoèili i vojni biskup Juraj Jezerinac, rektor nacionalnog svetišta Majke Božje Bistrièke mons. Zlatko Koren i rektor nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, ml. Biskup Škvorèeviæ posjetio obitelj s brojnom djecom nastradalu u požaru Požega, 17.1.2015. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Biskupijskog Caritasa Gorana Lukiæa i župnika požeške župe Duha Svetoga fra Milana Krište posjetio je 17. sijeènja obitelj Prispiloviæ s petnaestero djece u požeškom naselju Seoci. Obitelj je prije nekoliko dana nastradala u požaru koji je izbio na dimnjaku u djeèjoj sobi te se na sreæu nije proširio na strop i tavan nego je zahvatio samo neke dijelove namještaja. Domaæini su biskupu prikazali dogaðaj požara i stanje nakon njega. U razgovoru biskup se napose zanimao za djecu i moguæosti da u kuænim uvjetima rješavaju svoje školske zadatke. Istaknuo je kako æe Biskupijski Caritas zajedno s Caritasom župe Duha Svetoga nastojati i dalje pratiti obitelj u njezinim osnovnim materijalnim potrebama. Obitelj je meðu ostalim ukljuèena i u projekt "Kruh naš svagdanji" te svakodnevno od Biskupijskog Caritasa dobiva kruh i mlijeko. No, biskup je spomenuo da ostaje pitanje boljih stambenih uvjeta a još više pomoæi djeci kako bi se cjelovito razvijala u svojim moguænostima te se osposobila za samostalan život i dala svoj prinos boljem obiteljskom standardu. Buduæi da je u novije vrijeme pokraj kuæe obitelji Prispiloviæ prošao javni vodovod, Biskupijski Caritas je preuzeo troškove uvoðenja vode u kuæu. Hrvatsko redovništvo uputilo èestitku izabranoj predsjednici Zagreb, 17.1.2015. (IKA) – Èestitku izabranoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitaroviæ uime Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP), uime više od èetiri tisuæe redovnica i redovnika i u svoje osobno ime, uputio je predsjednik HKRVPP fra Jure Šarèeviæ, OFMCap. Velika je to, nadasve èasna i odgovorna dužnost. Izražavamo svoju radost što je hrvatski narod i brojni drugi graðani naše Domovine, Vama iskazao svoje jasno povjerenje i želju da upravo Vi vodite hrvatsku državu u narednih pet godina na dobrobit svih nas. Pridružujemo se brojnim èestitkama i dobrim željama sa svih strana svijeta i molimo Boga, koji je izvor svake mudrosti, da Vas ispuni svjetlom i mudrošæu odozgor, kako biste mogla ispuniti obeæanja i omoguæiti mir i blagostanje svim graðanima Lijepe naše domovine. Želimo da Vas, kroz sve vrijeme Vaše službe, prati oduševljenje, radost i zajedništvo koje je bilo misao vodilja svih vaših dosadašnjih poruka. Neka Vas u svem Vašem nastojanju prate brojni hrvatski sveci, redovnici i redovnice, a osobito Blažena Djevica Marija, Fidelissima Advocata Croatiae", istièe se u èestitki hrvatskoga redovništva. 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 9 Domovinske vijesti Biskup Škvorèeviæ primio predstavnike Adventistièke Crkve Požega, 17.1.2015. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorèeviæ primio je 17. sijeènja predstavnike Kršæanske adventistièke crkve, Hrvatske konferencije: dr. Dragutina Mataka, profesora na Adventistièkom teološkom visokom uèilištu u Maruševcu i glavnog tajnika Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj te Miroslava Lorencina, pastora u Novoj Gradiški, Požegi i Slavonskom Brodu. Razgovarali su o više naèelnih pitanja koja se odnose na djelovanje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, o odreðenim dogaðajima u Hrvatskoj i svijetu, napose o nedavnome pariškom ubojstvu novinara humoristièkog lista Charlie Hebdo i posljedica koje je ono izazvalo, o meðusobnoj suradnji katolika i adventista zajedno s drugim kršæanima na promicanju evanðeoskih vrijednosti u našem društvu zahvaæenom globalizacijskim procesima te o savjetovanju s obzirom na vjerske škole s pravom javnosti. Biskup je gostima prikazao život Požeške biskupije na pastoralnoj i drugim razinama djelovanja. Proslava sv. Antuna opata u Novome Selu na Braèu Novo Selo, 17.1.2015. (IKA) – Svetkovina sv. Antuna opata sveèano je proslavljena u subotu 17. sijeènja u župi Novo Selo na Braèu u kojoj se taj sveèev blagdan slavi kao naslovnik župe i tamošnje župne crkve. Misno slavlje u ispunjenoj sveèevoj crkvi slavio je fra Milan Jašiæ iz franjevaèkoga samostana Sv. Martina biskupa u Sumartinu u koncelebraciji s gvardijanom toga samostana fra Dušanom Džimbegom i župnikom obližnje župe Gospe Karmelske u Selcima Jakšom Rubiniæem. Na poèetku slavlja predvoditelj liturgijskoga bogoslužja primijetio je da je župa Novo Selo težaèko mjesto u kojemu se njegovi žitelji bave poljodjelstvom, te je upravo zbog toga razumljivo zašto posebno slave sv. Antuna opata koji je, uz ostalo, zaštitnik poljodjelaca i svih zanimanja vezanih uz polje. Sv. Antun opat i sam je potekao iz poljodjelske obitelji. Ljudi su se tome svecu utjecali u razlièitim nevoljama, posebno u trenucima oskudica. Slaveæi sv. Antuna opata želimo ga zazivati kao nebeskoga zaštitnika nad èijim je životom Bog izveo velika djela, rekao je u uvodu u misno slavlje, primijetivši kako ljudi današnjice najviše osudjevaju u meðuljudskim odnosima. Pozvao je, pritom, vjernike da se srcem otvore prema svecu kojega slave i u primjeru njegova života prepoznaju na koji naèin ispravno ljudski i kršæanski živjeti. Podsjetio je da je sv. Antun opat živio u teškim vremenima kada se raðalo kršæanstvo, te se posvetio životu u pustinji, pa ga se zbog takva naèina života smatra ocem redovništva. Istaknuo je da su ga zbog njegova mudra i razborita života cijenili i ostali pustinjaci koji su ga nazvali opatom. Dodao je da je u vrijeme izraženih krivovjerja sudjelovao i u teološkim raspravama u kojima je branio ispravan kršæanski nauk o Kristovu bogoèovještvu. Na kraju je pozvao okupljene vjernike da se u vlastitu životu okrenu prema Isusu Kristu "koji je za sebe rekao da je Put, Istina i Život". Poslije mise uslijedila je procesija s kipom sv. Antuna ulicama toga maloga braèkoga mjesta u kojoj je sudjelovao Božji puk pjevajuæi pjesme u èast svecu. Pred župnom crkvom otpjevan je i himan u èast sv. Antunu, a poslije završnoga blagoslova vjernici su pristupili ljubljenju sveèeve relikvije. . 10 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Blagdan sv. Antuna opata u Suæurju i Selcima Selca, 17.1.2015. (IKA) - U župi Suæuraj i mjestu Selca u župi Bogomolje na otoku Hvaru 17. sijeènja sveèano je proslavljen blagdan sv. Antuna opata. Župnik župa Bogomolje i Gdinj fra Augustin Tomas u Suæurju je predvodio jutarnje euharistijsko slavlje za krsnièare Kumariæe i Jerkoviæe, a u Selcima puèku misu za krsnièare Jerkoviæe. Koncelebrirao je župnik Suæurja fra Stipo Marèinkoviæ, koji je u propovijedi istaknuo kako se sv. Antun opat rodio u mjestu Komi u Egiptu oko 250 godine, kada je rimski car Decije žestoko progonio kršæane. Èitajuæi Sv. pismo, sv. Antun stekao je veliku životnu mudrost i postao duhovno vrlo izgraðen i ugledan èlan rodnog mjesta. Ostavši rano bez roditelja, slušajuæi Isusove rijeèi zapisane u evanðelju, bogato imanje svojih uglednih roditelja podijelio je siromašnim sumještanima, a sestricu je smjestio u djevojaèki dom. Potom je živio u libijskoj pustinji. Zbog toga ga nazivaju i sv. Antom Pustinjakom. Za progona kršæana u Egiptu u doba rimskog cara Maksimilijana u Aleksandriji otvoreno i bez straha propovijedao je Isusov nauk. Oko godine 311. vratio se u svoju pustinju gdje su mu se pridružili sljedbenici. Pri kraju života snažno se borio protiv kriva Arijeva nauka. Preminuo je 356. godine, u 106. godini života. Diljem svijeta osobito se štuje kao zaštitnik životinja. U današnjem vremenu prekomjerne taštine i neobuzdane pohlepe, ali i velikih nemira, sukoba i zabrinutosti, osobni i zajednièki mir može se naæi samo tamo gdje ga je nalazio sv. Antun - u Isusovim porukama u Svetom pismu, rekao je župnik Marèinkoviæ. U kamenoj crkvici Sv. Antuna opata u Selcima iz 1886. godine, koja je na osami i koja je nekada pastirima služila i kao sklonište od nevremena, okupilo se dvadesetak vjernika iz Selaca, Bogomolja i Suæurja. Humanitarni malonogometni turnir Kolonija 2015. Slavonski Brod, 17.1.2015. (IKA) - Pod geslom "Blaženije je davati nego primati" organizatori humanitarnoga malonogometnog turnira Kolonija 2015., Malonogometni klub "Kolonija" i župa sv. Dominika Savija na Koloniji u Slavonskom Brodu priredili su u subotu 17. sijeènja u svom Mjesnom domu donatorsku veèer. Domaæi župnik Krešimir Bulat uruèio je zahvalnice brojnim donatorima zahvaljujuæi kojima je održan taj peti po redu - veliki doðaj za tu brodsku župu. Na malonogometnom turniru održanom od srijede 7. do nedjelje 11. sijeènja u sportskoj dvorani OŠ Ðuro Pilar, sudjelovale su 74 ekipe iz grada i okolice, od pionira, limaèa seniora do veterana. Cilj je turnira bio, osim dobrog nogometa, pomoæi onima kojima je pomoæ najpotrebnija. Ove su godine dio sredstava namijenili za pomoæ u lijeèenju krizmanika te župe Ivana Karloviæa, koji boluje od epilepsije, dok je drugi dio sredstava namjenjen za opremu informatièke uèionice u osnovnoj školi Ðuro Pilar. Cilj je turnira bio takoðer u dane školskih praznika okupiti djecu i mlade da lijepo i korisno provode svoje vrijeme, bilo da sudjeluju na turniru aktivno ili da se druže. Stoga je ulaznica za djecu bila besplatna, a za ostale tek simboliènih pet kuna. Prodano je 3556 ulaznica. Domaæi župnik Krešimir Bulat naglasio je kako je želja organizatora da turnir preraste u tradiciju te planiraju osnovati jednu udruga koja bi bila na raspolaganju ne samo djeci i mladima, nego svima koji se naðu u potrebi. Na prigodnoj aukciji slika tijekom veèeri prikupljena financijska sredstva namijenjena su u istu svrhu. Svi koji žele pomoæi u lijeèenju krizmanika Ivana svoje priloge mogu uplatiti na žiro raèun župe sv. Dominika Savia HR0424890041530001089 - Varaždinska banka VABA. ika Preminuo mons. Josip Mustaæ Gospiæ, 17.1.2015. (IKA) - U Opæoj bolnici Gospiæ u èetvrtak 15. sijeènja, nakon teške bolesti i operacije, okrijepljen sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo mons. Josip Mustaæ. Roðen je 5. rujna 1935. g. u Privlaci, Zadarska nadbiskupija, od oca Josipa i majke Marije r. Rumora. Za sveæenika je zareðen 3. srpnja 1960. u Senju. U listopadu iste godine preuzima upravu župe Cvitoviæ, a 3. kolovoza 1963. premješten je u Drežnik i upravlja župama Drežnik Grad, Rakovica i Vaganac. Dana 7. kolovoza 1963. razriješen je župe Rakovica. Upraviteljem župa Perušiæ i Kaluðerovac imenovan je 18. srpnja 1965. i u njima ostaje sve do svoje smrti. Obnašao je službu dekana Gospiækoga i Perušiækoga dekanata. Na Uzvišenje sv. Križa, 14. rujna 2010., koji je zaštitnik župe Perušiæ, proslavio je pedesetu obljetnicu misništva. Tom prigodom ga je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ imenovao zaèasnim kanonikom katedralnog kaptola Sv. Marije u Senju. Ispraæen je misom u župnoj crkvi Sv. Križa u Perušiæu u petak 16. sijeènja, a pogrebni obredi i misa održani su u subotu 17. sijeènja u župnoj crkvi u Privlaci. Biskup Štambuk na primopredaji u župi Uznesenja Marijina u Sutivanu na Braèu Sutivan, 18.1.2015. (IKA) – Na Drugu nedjelju kroz godinu, 18. sijeènja, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk pohodio je župu Uznesenja Marijina u Sutivanu na Braèu gdje je slavio euharistiju s tamošnjim vjernicima. Povod biskupova pohoda župi je najava o umirovljenju mjesnoga župnika Benjamina Capkoviæa koji je zbog zdravstvenih razloga podnio molbu biskupu Štambuku za razrješenjem od župnièke službe. "Ovdje sam da bih vašega župnika zamolio da i nadalje bude povezan s vama u molitvi. Neka ovo bude misa zahvalnica za sve dobro koje je uèinio u ovoj župi za vrijeme obavljanja župnièke službe. Crkva može funkcionirati samo kad uz sveæenika postoje vjernici koji su ukljuèeni u crkvenu stvarnost. Zato na poèetku zahvala svima koji ste pomagali vašemu župniku u njegovoj službi, prije svega èlanovima župnoga ekonomskoga vijeæa na èelu s Rokom Zuaniæem", rekao je biskup Štambuk na poèetku nedjeljne euharistije, pozvavši okupljene vjernike na molitvu za njihova župnika na odlasku i za župnu zajednicu. U dekretu koji je na poèetku propovijedi biskup Štambuk proèitao vjernicima, donio je odluku o razrješenju župnika sa službe u župi Uznesenja Marijina u Sutivanu, i to od 1. veljaèe, kao i službe èlana Stolnoga kaptola u Hvaru, s time da æe vlè. Capkoviæ ostati zaèasni èlan Stolnoga kaptola. Župu æe službeno zbog nedostatka biskupijskih sveæenika do ljeta privremeno preuzeti biskup Štambuk,a nedjeljom æe župu opsluživati susjedni sveæenici u dogovoru s mjesnim biskupom. Zamolio je vjernike za razumijevanje zbog poteškoæa u prikladnom rješavanju novoga župnika u toj župi, najavivši kako æe pitanježupnika biti riješeno poslije sveæenièkih reðenja dvojice biskupijskih ðakona. Upoznao je vjernike da æe u Velikome tjednu župi na raspolaganju biti biskupijski sveæenik na Poslijediplomskom studiju u Rimu Pavao Gospodnetiæ, a u tijeku korizmenoga vremena ðakoni. Najavio je, ujedno, da æe nastojati predvoditi proslavu prve prièesti u župi. "Uime trootoèke biskupije želim Vam zahvaliti za sva vaša nastojanja i rad za dobro župe i povjerenih vam vjernika. U Vašim umirovljenièkim danima želim Vam dobro duše i tijela. Gospa, kojoj ste vidljivo bili odani, neka vas i nadalje prati i pomogne", poruèio je u dekretu mons. Štambuk. Domovinske vijesti Podsjetio je da je dosadašnji župnik sveæenièku službu zapoèeo kao župni vikar u Puèišæima 1972. godine, nakon èega je imenovan župnikom u Pražnicama i Gornjem Humcu do 2003. godine. U Sutivanu je župnièku službu obnašao 13 godina. Osim rada u župnomu pastoralu, vlè. Capkoviæ bio je kanonik Stolnoga kaptola, zatim dekan u 3 mandata, te èlan Prezbiterskoga i Savjetodavnoga vijeæa Hvarske biskupije. Osvrnuvši se na tekstove Službe èitanja Druge nedjelje kroz godinu, ustvrdio je da svetopisamska èitanja govore o pozivu koji Bog upuæuje ljudima. Vrlo je bitno pitanje sveæenika u našoj biskupiji. Nalazimo se u Godini posveæenoga života kada smo na poseban naèin pozvani moliti za nova sveæenièka i redovnièka zvanja. Molite za nove sveæenike jer su nam potrebni za župe na našim otocima. Hvala vam što æete ovu situaciju u vašoj župi prihvatiti te pokazati snagu koju imate kao zauzeti vjernici laici, poruèio je župljanima hvarski biskup. Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik uputio je zahvalu biskupu Štambuku na pastirskomu pohodu župi i razumijevanju za potrebe te župe. Rado je istaknuo prijateljstvo i dobre sveæenièke odnose s biskupom za vrijeme njihovih župnièkih službi po braèkim župama. U završnoj rijeèi mjesni biskup pozvao je djecu i mlade na ustrajno uèenje za život, a roditelje i odrasle na dobar primjer svojoj djeci. Poslije mise mons. Štambuk susreo se u župnome uredu sa èlanovima župnoga Ekonomskoga vijeæa – crkovinarima – koji su u nazoènosti biskupa potpisali župnu dokumentaciju, meðu kojima i zapisnik o predaji župe. Poslije potpisivanja biskup se zadržao u kraæemu razgovoru sa crkovinarima s kojima je ostao i na ruèku. Izjava Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije U povodu prestanka proizvodnje Rafinerije nafte Sisak – U izjavi se izražava duboka zabrinutost zbog neizvjesnosti u kojoj se nalaze radnici Sisak, 18.1.2015. (IKA) - Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèke biskupije uputio je u petak 16. sijeènja izjavu u povodu prestanka proizvodnje Rafinerije nafte Sisak, u kojoj izražava duboku zabrinutost zbog neizvjesnosti u kojoj se nalaze svi radnici. "Grad u kojem je veæ prestala ili je znatno smanjena proizvodnja u nekadašnjim pogonima Željezare, Sajma cvijeæa, Radnika, Metalotehne, Herbosa, Segestice, teško može izdržati još jedan udar na ekonomski položaj u kojem æe se naæi. Caritas Sisaèke biskupije kroz svoju puèku kuhinju u Sisku svakodnevno priprema 120 obroka, a potrebe su veæ sada puno veæe. Želimo zamoliti sve vlasnike Ine industrije nafte d.d. da žurno, zbog zajednièkog dobra, izvijeste svoje radnike i sve državljane Republike Hrvatske koje planove imaju u 2015. godini i što su riješili u vezi s proizvodnim procesom u Rafineriji nafte u Sisku. Takoðer tražimo da prihvate suradnju i razgovor s predstavnicima sindikata i Stožera za obranu Rafinerije nafte Sisak, jer je nužno i neizbježno voditi raèuna kako o gospodarskoj dobiti, tako zajedno rješavati složene probleme u kontekstu solidarnosti, osiguravajuæi radnicima ekonomska i društvena prava poštujuæi propise i odrednice ugovorenih obveza. Veliki je to izazov za sve koji vode raèuna o potrebama ulagaèa, menadžera, radnika, njihovih obitelji, buduænosti djece, oèuvanja okoliša i jaèanju nacionalnih interesa jer Rafinerija nafte Sisak je u podruèju energetike strateško postrojenje važno za èitavu Republiku Hrvatsku", istièe se, izmeðu ostaloga, u izjavi. 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 11 Domovinske vijesti Blagdan Gospe Ranjene proslavljen u splitskoj konkatedrali Sv. Petra Split, 18.1.2015. (IKA) - Blagdan Gospe Ranjene sveèano je proslavljen u nedjelju 18. sijeènja u konkatedrali Sv. Petra u Splitu. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s nekoliko sveæenika na èelu sa župnikom don Radojkom Vidoviæem i župnim vikarom don Antom Bitunjcem. Nakon što je pozdravio sve okupljene sveæenike i vjernike, nadbiskup je rekao da je ovaj blagdan "simbol naših osobnih, obiteljskih, društvenih rana, ali i simbol onih rana koje možda zaboravljamo, a to su moralne i duhovne rane". Podsjetio je kako je blagdan Gospe Ranjene uz dopuštenje vatikanske Kongregacije ustanovio tadašnji nadbiskup Frane Franiæ 1987. kao spomen na 3. sijeènja 1944. kada je u bombardiranju Splita u tada porušenoj crkvi Sv. Roka pronaðen ošteæen kip Gospe i kao spomen na veliki broj tada stradalih stanovnika grada Splita. U propovijedi nadbiskup je rekao da je ljudski život obilježen patnjama i da svatko bez obzira na dob u svom srcu nosi rane, patnje i probleme, ne samo svoje veæ i svojih bližnjih. Istaknuo je da "na blagdan Gospe Ranjene prepoznajemo blizinu Majke Marije koja je iskusila patnju i bol u svome životu, jer je bila duboko povezana sa svoji Sinom koji je došao u našu stvarnost da u svemu postane nama slièan osim po grijehu". Neprestano je bila uz svoga Sina, pratila ga i duboko proživljavala patnje i boli. Nadbiskup je izdvojio trenutke u kojima se prepoznaje njezina patnja i bol. "Bijeg u Egipat, prikazanje u hramu kada joj je starac Šimun prorekao kako æe joj maè probosti dušu, do Kalvarije, njezino stajanje pod križem i primanje mrtvog Sina s križa to su ti trenuci patnje i boli i ona koja je primajuæi Ivana pod križem postala i našom Majkom ne može ostati hladna na patnje i boli svakoga od nas i mi se uz njenu pomoæ možemo nositi sa svim problemima naše svakodnevice, ali i okusiti radost života", istaknuo je nadbiskup. Nadbiskup je takoðer pojasnio da, "premda smo svi zahvaæeni patnjom i boli, neke patnje i boli ne ovise o nama". One koje ovise o nama, napomenuo je, su odbaèenost, prezrenost, indiferentnost, šutnja, a najjaèe bole, najdublje su ako su u braku, obitelji, meðu najbližima. Zapitao se kako ih lijeèiti, kako biti lijeènik u svojoj obitelji, kako od svoje obitelji uèiniti ljeèilište. "Treba reæi 'oprosti', tu jednu rijeè toliko snažnu da može odmah zacijeliti duboke rane. Bilo kakve bile ove bolesti, duhovne rane, ako imamo obitelj, roditelje moguænost je izljeèenja, jer kad si ranjen tko te može bolje razumjeti, izlijeèiti, ohrabriti, podržati nego obitelj", istaknuo je nadbiskup. Dodao je "da nas u ovu 'medicinu' može uputiti samo Majka Marija i Isus na križu jer imaju iskustvo patnje i boli". "Blago nama jer imamo moguænost naæi se pod križem u ulozi ljubljenoga uèenika s Majkom Marijom. Svaka misa jest otajstvo slavlja ove ljubavi na križu pod kojim je prisutna Majka Marija Gospa Ranjena, koja je lijeènica", rekao je nadbiskup i potaknuo vjernike da molitvom zahvaljuju na daru koji im je dan da primajuæi Majku Mariju u svoje životno ozraèje i odnose lijeèe svoje rane i rane drugih. Na misi je pjevao župni mješoviti zbor pod ravnanjem don Mihaela Proviæa. . 12 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Proslavljena Nedjelja obitelji Otoèkoga dekanata Otoèac, 18.1.2015. (IKA) - U župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Otoècu u nedjelju 18. sijeènja održano je slavlje obiteljskog dana župa Otoèkoga dekanata. Program, koji je sadržavao dva dijela, organizirao je otoèki župnik i dekan mons. mr. Tomislav Šporèiæ, generalni vikar Gospiækosenjske biskupije, a uprilièen je u sklopu biskupijskoga pastoralnog plana kao priprava za Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji. U prvom dijelu programa, nakon pjesme i kratke molitve te uvodne rijeèi i pozdrava koje je okupljenima i gostu izrazio domaæin mons. Šporèiæ, krèki biskup mons. Valter Župan, predsjednik vijeæa HBK za obitelj, održao je poticajan nagovor, istaknuvši na poèetku geslo pod kojim se sprema i pod kojim æe se odvijati spomenuti Nacionalni susret hrvatskih katolièkih obitelji 19. travnja ove godine na Trsatu – "Obitelj - nositeljica života, nada i buduænost Hrvatske". Toèno je da je obitelj nositeljica života, i po tome je ona nada i buduænost Hrvatske, ali i svake zajednice i naroda, naglasio je biskup, no toèno je takoðer da obitelj za izvršenje te svoje velike i jako važne zadaæe treba jaku duhovnu snagu. Tu je tvrdnju mons. Župan potkrijepio èinjenicama o propasti nekadašnjega velikog Rimskog carstva, koje je imalo i nepobjedivu vojsku i nezamislivu moæ. "A kako je ono propalo? Nije ga uništila nikakva neprijateljska vojska, nego se ono iznutra srušilo, možemo kazati da je izgnjililo zbog pokvarenosti i grješnog života." Za razliku od pogana, kršæani su – živeæi po Božjim zapovijedima i Kristovu Evanðelju – opstali i postali veæina pa caru Konstantinu nije preostalo drugo nego da 313. godine izda zakon po kojem se kršæanima daje sloboda, èime je prestao progon Crkve. Osvrnuvši se potom na današnje prilike u Hrvatskoj, biskup je naglasio da nam pobjeda u Domovinskom ratu nije jamstvo opstanka u buduænosti, jer ondje gdje nema snage i volje za podnošenje teškoæa, dolazi do rastava s velikim posljedicama za djecu, a time i za buduænost naroda. "Mi svake godine nestajemo za jedan grad s oko 10.000 stanovnika - kao što je npr. Makarska. Najèešæe je opravdanje da su danas jako teški uvjeti života. I jesu. Meðutim, jesu li bili lakši životni uvjeti kada su nas Turci nabijali na kolac? Je li bilo lakše kada su Turci u bitki na Krbavskom polju potukli 10.000 Hrvata (usput budi reèeno i zbog naše nesloge)?", emotivno je ne samo retorièki pitao biskup, dodavši da ipak, unatoè raznim teškoæama u prošlosti, nismo nestali. A danas nemamo unutarnje snage i sve što se dogaða znak je manjka vjere. "Tko nam može dati tu snagu? Samo Onaj tko ju je davao onima koji su u pokvarenom rimskom carstvu, usred moralnog rasula i svakojakih zloèina (rastava, pobaèaja, "izlaganja djece"…) bili vjerni i nisu to èinili. To je Bog i povjerenje u njega. On jamèi da s Njime možemo postiæi i ono što èovjeku izgleda nemoguæe", naglasio je mons. Župan i naveo Isusove rijeèi: "Ako budete imali vjere koliko je zrno gorušièino reæi æete ovom dudu: Išèupaj se i presadi se u more! I on æe vas poslušati" (usp. Lk 17,6). Spomenuvši potom fenomen da se danas izvjestan broj mladih u zapadnim zemljama oduševljava za islam, biskup je rekao da mnogi kao jedan od razloga za to navode odluènost i jasnoæu kojom muslimani nastupaju – 'Alah je rekao tako i tako i nema drugoga.' Ali, zar Isus nije upravo tako govorio?, upitao je mons. Župan, istaknuvši da kod Isusa nema stava da nešto može ovako, a može i drukèije. Istina je jedna te ne postoje dvije ili više istina. A danas je upravo to na djelu: 'To je moja istina, a to je tvoja istina' kao da može postojati više istina o jednoj stvari, naglasio je biskup, dodavši da nema istine izvan Boga. Jer i Isus je rekao: "Tko nije sa mnom, protiv mene je, i tko ne sabire sa ika mnom, rasipa" (Mt 12,30). "Zato nama kršæanima mora biti jasno da onaj tko tu istinu ne prima i zabacuje taj ne radi na dobro èovjeka. Èovjek pak ostaje slobodan da to prihvati ili odbaci, ali na svoju odgovornost - što izabere, to æe mu biti i snosit æe posljedice svoje odluke. One koji govore – a mogu to biti stranke ili netko drugi - i u svojim programima imaju planove koji nisu u skladu s Isusovim rijeèima i naukom Evanðelja, kršæani ne mogu prihvaæati. Ako ih prihvaæaju, odrièu se evanðelja. To je ono što je Isus jasno rekao da nitko ne može služiti dvojici gospodara!", naglasio je biskup. U završnom dijelu izlaganja mons. Župan posvjestio je kako je Bog jedinstvenim dogaðajem pokazao da ono što ruši sve prepreke jest povjerenje u njega, tj. vjera. Napomenuo je odmah kako vjernici èesto kad èuju ili slušaju ono što Bog govori, najprije pomisle da je to tako davno bilo, ali i prošlo. Meðutim, Bog po odreðenom biblijskom dogaðaju nama danas govori. "To dakle nije prošlost, nije nešto što se sluèajno dogodilo, nego Bog po tim dogaðajima nama danas progovara. Ali kao što su onda ljudi morali vjerovati, inaèe se to ne bi bilo dogodilo, tako Bog oèekuje od nas povjerenje u njega", rekao je biskup te naveo primjer Abrahama, "praotca naše vjere", naglasivši kako to nije samo primjer, veæ poruka da vjerujemo da Bog jednako tako i s nama danas postupa. Ali, da bi se to moglo dogoditi, dodao je, èovjek mora upoznati istinu, upoznati što je pravo, "da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao Isusa Krista" (Iv 17,3). Nažalost, upozorio je mons. Župan, moramo priznati da je naš narod nepouèen - i vjerski i nacionalno i politièki… Na kraju izlaganja biskup se obratio roditeljima djece koja æe primiti svetu krizmu, potvrdu. "Vaša se djeca nalaze u godinama ozbiljnog rasta, kada stjeèu svoj naèin mišljenja i nije im više dovoljno ono što vi govorite ili im zapovijedate, nego oni postaju samostalni. Ali nisu još samostalni! Koja je dakle uloga vas roditelja sada, kada djeca više neæe od prve poslušati, nego hoæe imati svoje mišljenje? Vaša uloga je svjedoèenje. Što to znaèi? Na djecu više ne djeluju toliko rijeèi, nego primjeri. Nema koristi od govora da se mora iæi na vjeronauk ili na sv. misu. Nego koristi samo svjedoèanstvo roditelja. I razgovor s djecom. Treba strpljivo obrazlagati i tumaèiti. Sjesti s djetetom i ozbiljno razgovarati. Meðutim, nitko ne može djetetu dati znanje koje nema!", zakljuèio je biskup svoje izlaganje, potaknuvši vjernike da redovito sudjeluju na svim pouènim susretima u župi te na svakoj nedjeljnoj svetoj misi, da èitaju vjerski tisak kako bi "èuli i drugo zvono" – jer "neznanje je najveæi saveznik ðavla!" Poslije izlaganja biskupa Župana slijedila je kratka stanka, a potom je slavljena misa, na kojoj su pjevanje animirali župni zbor i zbor mladih VIS Trinitas. U koncelebriranom misnom slavlju, koje je predvodio biskup Župan, uz mons. Šporèiæa sudjelovali su sveæenici Otoèkoga dekanata, kojima se pridružio gospiæki župni vikar vlè. Josip Šimatoviæ, biskupijski povjerenik za mlade. U propovijedi na temelju misnih èitanja 2. nedjelje "kroz godinu", biskup je najprije podsjetio na biskupijsku Godinu evanðelja, posvijestivši koliko je važno "pozorno slušanje Božje rijeèi nedjeljom, jer ona se ne naviješta samo da se nešto kaže. Nego Bog nama danas želi kao nešto veoma važno kazati upravo to slušamo", napomenuo je biskup te kao primjer i Božju poruku istaknuo Samuela - velikog èovjeka i proroka, koji je vrlo važan u svome narodu. Njegova majka, koja nije mogla imati djece, molitvom ga je isprosila od Boga, a potom ga predala Njemu, da bude s njime ono što Bog hoæe. Zato je potrebna molitva i slušanje Božje rijeèi i prepustiti se tome što Bog govori. U tome je smislu znakovita Samuelova pozornost na ono što Bog govori i na što zove. Svakome od nas, naglasio Domovinske vijesti je biskup, Bog upuæuje svoj poziv. Ne samo djeèacima, djevojèicama, nego i odraslima. U obiteljskom pozivu, ako je do danas netko bio možda nepažljiv, ako nije mislio na Božji poziv, Bog mu upravo danas može rasvijetliti pamet i srce i pokazati što je za njega i za njegovu obitelj dobro. Evanðelje pak govori o pozivu Isusovih uèenika. "Nije tu rijeè o pozivu onih koji stupaju u službu Boga kao sveæenici ili èasne sestre. U Božjoj službi su takoðer oèevi, majke i svi drugi. Važno je samo da li mi tu službu obavljamo onako kako Bog misli da je treba obavljati, ili imamo neke naše planove mimo Boga. Jer ono što nam Bog govori nešto izvan života. U svakodnevnim sitnicama, pojedinostima Bog nam govori i poziva nas kao Isus svoje uèenike. Tko je od njih mogao pomisliti što æe od njih biti kada su pošli za Isusom!", rekao je biskup Župan te propovijed zakljuèio primjerom Sv. Petra, obiènoga galilejskog ribara koji se spremno odazvao na Isusov poziv. Taj apostol koji je Isusa vjerno slijedio do smrti, nije mogao zamisliti kako æe jednom u buduænosti u Vatikanu tisuæe ljudi strpljivo u redu èekati da se pomole nad njegovim grobom, koji je postao takoðer znak velike obitelji – Crkve, èiji je nasljednik Benedikt XVI. pohodio našu Domovinu u prigodi prvoga Nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji. Poèetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u Puli Rijeka, 18.1.2015. (IKA) - U Puli je u nedjelju 18. sijeènja sveèano obilježen poèetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana pod geslom "Daj mi piti". Misno slavlje predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Ekumenska osmina u biskupiji posebno se obilježava molitvenim hodom po pulskim crkvama. Na poèetku misnog slavlja sve je pozdravio o. Bernardin Filiniæ, dijecezanski povjerenik za ekumenizam, te je uputio poseban pozdrav pripadnicima drugih kršæanskih zajednica. Spominjuæi geslo ovogodišnje ekumenske molitvene osmine "Daj mi piti", Isusove rijeèi upuæene Samarijanki kraj zdenca, biskup je istaknuo da i mi trebamo tražiti tu živu vodu koja æe nas voditi Vjeènim Istinama. Biskup je u homiliji govorio o Isusovu pozivu uèenicima te o ekumenskoj molitvenoj osmini za jedinstvo kršæana. U Evanðelju dana vidimo nekoliko veoma utjecajnih ljudi koji su bili uz Isusa. Sv. Ivan Krstitelj pokazuje svoju velièinu u poniznosti, svojim uèenicima koje je toliko godina pouèavao govori da je došao Isus Krist, njegovi ga uèenici napuštaju i odlaze za Isusom. To je velièina èovjeka koji je Bogu posvetio svoj život i prepoznaje trenutak kada se treba povuæi, kada treba pokazati na onoga koji je veæi, koji je Sin Božji. Vrlo su znakovite rijeèi koje Isus upuæuje Ivanovim uèenicima koji ga slijede "Što tražite?" To je upit upuæen svima nama, što mi tražimo, što tražimo danas u ovoj katedrali, što tražimo u svome životu, što tražimo u vjeri, što uopæe mi u svome životu tražimo? Danas napose želimo svrnuti pozornost na to što tražimo u duhovnom zvanju, što tražimo u Crkvi? Oko znamenitih osoba uvijek ima onih koji uz uspjeh te liènosti žele ostvariti neku svoju karijeru. Obièno se to dogaða u politièkom životu, kada se sve ulaže u jednog kandidata, raèunajuæi da æe se nakon pobjede odužiti onima oko sebe. No, ako to tražimo u vjeri, u Crkvi, onda smo pogriješili mjesto gdje æemo ostvarivati svoju karijeru. Mnogi pak, u vjeri u Crkvi traže neku svoju sigurnost, gdje neæe biti izloženi valovima današnjeg svijeta, takvi ne traže mnogo, ali nisu spremni ni mnogo pružiti, nastavio je biskup. Posljednji su oni koji traže mir, traže naèin kako da slijede Isusa Krista i njegov nauk, jedino su oni pravi sljedbenici Isusa Krista, koji traže onu ljubav koju je On naviještao. Lik Sv. Petra i njegova brata sv. Andrije danas 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 13 Domovinske vijesti nam posebno poruèuju kako je ova Molitvena osmina istodobno svima nama Božji dar ali i kušnja, istaknuo je biskup. U onome što je Bog stvorio i ustanovio ljudi su tijekom povijesti iz raznih razloga napravili razdor, upravo pozivajuæi se na sv. Petra i sv. Andriju. No, ako pogledamo život i djelo posebno sv. Andrije, vidimo da je on prije svega èovjek koji se uvijek stavljao u drugi plan. U Evanðelju najèešæe piše Andrija, brat Šimuna Petra", on se nije htio isticati, želio je samo služiti i biti Isusov vjernik i apostol, tako što je èinio drugima dobra djela. Druga njegova karakteristika je da je on dovodio ljude Isusu Kristu, pokazivao im je put, naviještao je. Ta dva brata; Petar i Andrija, nama su putokaz jedinstva a ne putokaz razdora. Posebno sv. Andrija pokazuje primjer poniznosti. Znamo da u današnje vrijeme nije popularno biti ponizan, to èesto znaèi biti odbaèen, biti po strani; danas se valorizira i precjenjuje popularnost, prisutnost u medijima, nebitno po dobrom ili po lošem, bitno je biti poznat. I današnje evanðelje i Molitvena osmina poziva nas da budemo ponizni ljudi, ali ne samo na poniznost u iskazivanju velikog poštovanja prema drugima, nego napose u poniznosti štovati Boga i biti ponizan zbog shvaæanja Božje velièine, i željeti biti takav iz ljubavi prema Bogu i braæi ljudima. Poniznost nije samo pasivna vrednota, veæ je i aktivnost, u djelovanju, u èinjenju dobra iz poniznosti prema Bogu, istaknuo je biskup. I mi u svome životu možemo, poput sv. Andrije, biti ponizni i dati u neèemu prednost drugima, potrebitima. Ako smo svi ponizni, tada æe nam svima biti dobro. No, svakome postoji crv oholosti i egoizma, srž svakoga odgoja u biti jest odgojiti dijete da ne bude egoist, istaknuo je biskup. I mi, ako želimo biti dobri vjernici trebamo se èuvati egoizma, ne samo u osobnom životu nego i u društvenim odnosima i u institucijama, jer poniznost èini velika djela, a egoizam i oholost èine velike razdore, zakljuèio je mons. Kutleša. Na kraju mise predvoditelju, koncelebrantima i svima okupljenima zahvalama se obratio generalni vikar i katedralni župnik mons. Vilim Grbac, a biskup je posebno zahvalio o. Bernardinu Filiniæu za organizaciju Molitvene osmine za jedinstvo kršæana te za njegovo opæenito zalaganje u ulozi dijecezanskog povjerenika za ekumenizam. Uèitelj Reda propovjednika pohodio samostan Sv. Marije Milosne u Bolu Bol, 18.1.2015. (IKA) – Vrhovni poglavar dominikanskoga Reda (uèitelj Reda) o. Bruno Cadore pohodio je 18. sijeènja dominikanski samostan Sv. Marije Milosne u Bolu na Braèu gdje je obavio vizitaciju nad tim samostanom u tijeku službenoga posjeta Hrvatskoj dominikanskoj provinciji od 17. do 24. sijeènja. Uèitelj Reda propovjednika u Bol je stigao nakon pohoda samostanu u Splitu te æe u tijeku boravka u Hrvatskoj posjetiti sve dominikanske zajednice. Po dolasku u Bol uèitelja Reda s njegovom pratnjom doèekao je prior tamošnjega dominikanskoga samostana i bolski župnik o. Damir Šokiæ sa subraæom redovnicima. U samostanskoj crkvi misu je predvodio provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. o. Anto Gavriæ, dok je propovijedao Uèitelj dominikanskoga Reda. Nakon mise razgledao je kompleks dominikanskoga samostana. U pratnji uèitelja Reda bili su socius za poèetnu formaciju i vikar Reda o. Vivian Boland i socius za provincije srednje i istoène Europe o. Krzysztof Poplawski. U bolskomu samostanu trenutaèno žive tri dominikanca. Uz priora Šokiæa u samostanu su još o. Ivo Plenkoviæ i o. Eugen Bižaca. Bolskim dominikancima povjerena je briga i za župu Gospe Karmelske u tome mjestu na otoku Braèu koje, prema posljednjemu popisu stanovništva, ima oko 1600 žitelja. 14 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Molitva za jedinstvo kršæana u Požegi Osvrt na tragièna dogaðanja vezana uz pariški satirièki tjednik i pitanja slobode izražavanja Požega, 18.1.2015. (IKA) - Na prvi dan Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana, 18. sijeènja, biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u požeškoj crkvi Sv. Lovre misu za jedinstvo kršæana. Uvodeæi u slavlje osvrnuo se na sivi kišni dan i tmurne obzore i kazao nazoènima kako je još teže kad pomraèe obzori duše te ih je potaknuo da otvore srca Bogu da ih on svojom rijeèju i prisutnošæu prosvijetli. Podsjetio je na završetak božiænog vremena i poèetak nedjelja kroz godinu te na važnost Molitvene osmine za jedinstvo kršæana koja se ove godine odvija na temu "Daj mi piti". Pozvao je nazoène da se ukljuèe u duhovni molitveni ekumenizam. Upozorio je na odjeke teškog ubojstva 12 novinara francuskoga satiriènog tjednika Charlie Hebdo te pozvao na molitvu da se izbjegnu moguæe tragiène posljedice toga dogaðaja. Na temelju liturgijskih èitanja iz Knjige o Samuelu i Evanðelja biskup je u homiliji progovorio o tome kako se putem vjernièke pozornosti srca može Boga èuti, vidjeti, biti pokrenut na traženje, naæi ga i s njime oblikovati vlastiti život. Istaknuo je da pisac Prve knjige o Samuelu prikazuje Elija kao izvrsnog odgojitelja koji malog Samuela pouèava kako Boga èuti i odgovoriti na njegov poziv. Ukazao je na dragocjeno služenje uèitelja, napose u katolièkim školama koji prenose mladim ljudima struèna znanja i pri tom im pomažu osluškivati Boga, uvode u život po vjeri, potièu da poput uèenika u današnjem evanðelju krenu za Isusom te u njemu naðu odgovore na svoja najdublja mladenaèka pitanja. Dodao je, ako ponestane ljudi koji u Hrvatskoj osluškuju Boga, ostat æemo na površini života, sami na putu sa svojim kratkoroènim projektima utemeljenima na našim ogranièenim moguænostima. Kazao je kako je osluškivanje Isusa Krista i posluh njegovu Duhu silno važan stav s obzirom na jedinstvo kršæana, koje se ostvaruje kad krštene osobe dadnu prvenstvo svome Gospodinu i nastoje oko vjernosti njegovu pozivu, ne ponašajuæi se po podjelama koje je ljudska slabost ili grješnost uspostavila. Biskup je podsjetio kako nije rijeè o brojèanom jedinstvu kršæana, meðusobnoj fizièkoj blizini, nego prvenstveno o onome što u nama ostvaruje Isusov Duh koji nas iznutra povezuje u zajedništvo jednoga Tijela, koje se potom treba oèitovati i na izvanjski naèin. Spomenuo je kako braèno iskustvo svjedoèi da fizièka blizina postaje nepodnošljiva, brak mjestom mržnje i sukoba, završava rastavom kad ponestane nutarnje duhovne snage, ljubavi, dara Božjeg koji ljude meðusobno povezuje više od ièega izvanjskoga te da taj dar valja moliti i za Crkvu i za obitelj. Biskup je istaknuo da to nema znaèenje samo na meðuvjerskoj razini, nego na svoj naèin i za meðunacionalne i meðudržavne odnose koji se ne bi smjeli svesti na tehnièka pitanja, taktièko odmjeravanje oružane ili neke druge moæi, biti sustav zastrašivanja, nego iskrena izgradnja meðuljudskog povjerenja utemeljena na meðusobnom poštovanju u razlièitosti, nastojanja oko pravednosti i mira. Biskup se u tom kontekstu osvrnuo na ono što se dogodilo u Parizu s ubojstvom novinara satirièkog tjednika Charlie Hebdo i prijeti teškim posljedicama ukoliko govor o slobodi i njezinoj obrani ne bude povezan s dovoljno osjetljivosti i poštovanja prema drugome u njegovoj razlièitosti, napose za njegove svetinje. Ponovio je stav koji je izrekao prošle nedjelje na blagdan Gospodinova krštenja vjernicima u crkvi Sv. Lovre, kada je osudio svako nasilje i poèinjene zloèine u Parizu i podsjetio na rijeèi sv. Pavla kako sloboda nije u tome da svatko èini što hoæe, nego u onome što potvrðuje èovjeka u njegovu dostojanstvu te istaknuo da u tom smislu i ika demokratska sloboda izražavanja treba biti civiliziran, etièan èin, ne bi smjela nikoga ponižavati ili vrijeðati, moralno ubijati. Dodao je da sloboda izražavanja, pa tako i u satiri i karikaturi ne bi smjela prijeæi granicu istinitoga i lijepoga, podsjeæajuæi kako umjetnost kao tvorevina duha ne tjera život na polove nego traži "sredinu", da je traganje za mjerom u oblikovanju vlastitog života i u odnosu prema drugome povezano s poštivanjem etièkih naèela. Ilustrirao je to primjerom kako je dobro biti štedljiv, ali da pri tom moramo paziti da ne prijeðemo granicu na kojoj štedljivost postaje škrtost, jedan od sedam glavnih grijeha. U nastojanju oko pronalaska mjere na svim razinama pa i u humoru i karikaturi, spomenuo je biskup, ostvaruje se "arsvivendi – umijeæe življenja", kako su govorili stari, ostaje se na razini istinitoga, lijepoga i dostojnoga, onoga što ljude duboko ispunja i povezuje. Izrazio je nadu da æe pariški dogaðaj pokrenuti dublja razmišljanja o navedenim pitanjima i dati doprinos izgradnji suživota meðu ljudima razlièitih nazora, vjera i kultura na tlu Europe i u svijetu. Osvrnuo se na laiènost države u poštivanju odvojenosti vjere od politike i upozorio na pogubnost laicizma prisutnog na europskom tlu, koji se na svoj naèin oèitovao na djelu i u spomenutim francuskim dogaðajima a koji religiji i Crkvi oduzima bilo kakvo mjesto u društvenom životu, ignorira je, potiskuje, ponižava i progoni. Biskup je pozvao nazoène da na temelju evanðeoske mudrosti nastoje kritièki promišljati o svemu onome što se dogaða u spomenutom smislu i u Hrvatskoj te da oblikuju stavove koji promièu dijalog, podupiru meðusobno razumijevanje ljudi i povezanost u društvu. Pri koncu euharistijskog slavlja okupljeni su uputili molitvu sv. Tereziji Avilskoj te uskliknuli geslom "Samo je Bog dostatan". Na slavlju je meðu ostalim vjernicima sudjelovala i skupina mladih iz Samobora. U Osijeku poèela Svjetska molitvena osmina Osijek, 18.1.2015. (IKA) – Molitvenim bogoslužjem u evangelièkoj crkvi u Osijeku 18. sijeènja poèela je Svjetska molitvena osmina za jedinstvo kršæana i trajat æe svake veèeri molitvenim okupljanjem u kršæanskim crkvama do 25. sijeènja, kada æe središnje ekumensko molitveno slavlje biti u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova. Uz ovogodišnje geslo, prvi susret je dobrodošlicom otvorio Branko Beriæ, biskup Evangelièke Crkve u Hrvatskoj, a predstavnici kršæanskih Crkava s vjernicima su zajedno molili za jedinstvo Crkve i pjesmom slavili Gospodina uz glasovirsku pratnju Gohar Karapetijan. U molitvenom bogoslužju sudjelovali su, uz mr. Antuna Japundžiæa, predsjednika Ekumenske koordinacije za Osjeèku regiju, protojerej stavrofor Ratomir Petroviæ, arhijerejski namjesnik Srpske pravoslavne Crkve i potpredsjednik Ekumenske koordinacije Osjeèke regije, zatim predstavnici Katolièke Crkve mons. Adam Bernatoviæ, dekan Osjeèkoga zapadnog dekanata, te ðakon Ilija Dogan, predstavnica Baptistièke Crkve mr. Ela Magda te župnik u Hrastinu Petar Sen, predstavnik Reformirane kršæanske kalvinske Crkve. "Daj mi piti! središnja je tema molitvene osmine koja dolazi iz Brazila, zemlje koja je prošle 2014. godine bila u središtu svjetske javnosti po Svjetskom prvenstvu u nogometu, a evo sada je središtem pozornosti u kontekstu Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana", uvodno je kazao Beriæ te tijekom bogoslužja istaknuo kako se Isus bez predrasuda obraæa Samarijanki te smo svi pozvani živjeti u zajedništvu, dijalogu ljubavi i doæi do pravoga jedinstva, kazavši: "Svi smo kršteni u ime Oca, Sina i Duha Svetoga, svi mi živimo ili bismo trebali, ne samo propovijedati, živjeti Evanðelje Domovinske vijesti svaki dan u svim podruèjima života." Na kraju bogoslužja, prije zajednièke molitve Ocu našemu, u obraæanju su predstavnici Crkava istaknuli: "Jedno smo po krštenju u Kristu i molimo za uzajamno približavanje da Krist u našim životima bude još vidljiviji" (Bernatoviæ); "Spasitelj kaže gdje je dvoje sabranih u njegovo ime, tu je i On, a nas je okupila kršæanska vjera koja ostaje kada sve slave proðu, vjera koja pobjeðuje strah" (Petroviæ); "Poniznost nas može približiti i neka Božji Duh bude s nama, a poniznost iskreni temelj za naše zajedništvo" (Magda); "Mi, koje je Isus pozvao, smo tu, pozvani na lijepo iskustvo koje diže u nebeske visine, a naša je dužnost pokazati da smo tu zbog Isusa, a ne zbog nas" (Sen). Program Svjetske molitvene osmine u Osijeku osmislila je Ekumenska koordinacija Osjeèke regije uz vodstvo mr. Japundžiæa, a ekumenski susreti kršæana razlièitih konfesija održavaju se i u Ðakovu, Slavonskom Brodu i Vukovaru te u pojedinim župama Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Poèeo ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama Zagreb, 18.1.2015. (IKA) – U sklopu Molitvene osmine za jedinstvo kršæana koja se ove godine održava na temu "Kaže joj Isus: Daj mi piti!" u nedjelju 18. sijeènja zapoèeo je 31. puta u nizu ekumenski molitveni hod zagrebaèkim crkvama. Domaæin prve postaje bila je Reformirana Crkva. U nagovoru je domaæin vlè. Branimir Buèanoviæ govorio o odlomku iz Evanðelja o Isusovu preobraženju. "U ovomu svijetu previše je ratova, neprilika, kušnji i raznoraznih situacija koje nas žele srušiti, zavesti, odvesti nas na stranputicu života, u duhovno trnje iz kojega nema izlaza. Dobro je što imamo Rijeè Božju. Dobro je što je u Svetom pismu objavljeno sve ono što je bitno za spasenje, dobro je što nam Bog i danas kroz Duha Svetoga i svoju rijeè progovara u našim srcima. Poziva nas da u Kristu prepoznamo središnju osobu našega života, poziva nas da u našoj domovini Hrvatskoj promièemo Božji sustav vrijednosti, Božje istine i vjeru u Boga. Poziva nas da Isus bude izabranik i našega srca. Središnja i odredišna osoba našega života", rekao je Buèanoviæ. Istaknuo je da su takva okupljanja pokazatelj da su ekumenska nastojanja potrebna ne samo našoj domovini, veæ cijelomu svijetu, jer promièu sustav vrijednosti koji potièu mir i razumijevanje i suživot meðu ljudima. Predstavnik Evangelièke crkvene opæine pastor Moran Rajkoviæ dao je osvrt na temu molitvene osmine "Daj mi piti!" Istaknuo je kako te rijeèi puno toga govore, ali se teško razumiju. Isus govori o neèemu mnogo uzvišenijem: o jednoj drugoj vodi, drugoj hrani, drugoj žetvi. On govori o svome Ocu koji ga je poslao da požanje grešne ljude koji su udaljeni od Boga. Razmatrajuæi te rijeèi možemo vidjeti da je ljudska vjera na kušnji. Vjera da ljudi u Isusu prepoznaju da je on taj koji je imao doæi. Stoga, neka svima nama Bog pomogne da uvidimo našu odgovornost i spremnost na duhovnu žetvu kojom æe nas Krist sve zajedno požnjeti u vjeènost, rekao je Rajkoviæ. Tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog dr. Jure Zeèeviæ, OCD, zahvaljujuæi domaæinima izrazio je radost što je Reformirana Crkva drugu godinu u nizu dio postaja molitvenog hoda. U osvrtu na temu Osmine, dr. Zeèeviæ istaknuo je kako su to rijeèi Svemoguæega Boga. On od žene Samarijanke traži vodu sa zdenca. Traži vodu vremenitosti, želi biti sastavnim dijelom vremena i prostora. Žena prepoznaje u njemu više od èovjeka, traži od njega vodu živu. No, taj susret vode vremenitosti i vode života vjeènoga postao je moguæ tek nakon što su se nadišle predrasude. Isus izgovara rijeèi, koje za kršæane, a i za sve ljude mnogo znaèe: "Tko god pije ove vode opet æe ožednjeti, ali tko bude 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 15 Domovinske vijesti pio vode koju æu mu ja dati neæe ožednjeti nikada". "To nas upuæuje na èinjenicu da u vremenitosti treba živjeti imajuæi na umu ono vjeèno. Èovjeku je piti i Samarijankinu vodu sa zdenca i Isusovu vodu živu", rekao je dr. Zeèeviæ, te postavio pitanje "teku li obje vode u nama". Sveæenik Grkokatolièke Crkve Daniel Vranešiæ istaknuo je važnost tih susreta u dva vida. Prvi je pastoralni, tj. da vjernici vide sveæenstvo, kler zajedno. To je dobra poruka za mir meðu vjernicima i za cijelo naše društvo, rekao je. Drugi pogled je teološki, "jer slušamo propovijedi i razmatranja što je važno za produbljenje naše vjere". "Svi smo se okupili zato što nam je zajednièko to što vjerujemo u Isusa iz Nazareta. Ako mi srcem prihvaæamo da je Isus iz Nazareta utjelovljeni Bog, onda nikakvih razlika nema. Nadam se da æemo otiæi produbljeni u vjeri, u osobu Isusa iz Nazareta", rekao je Vranešiæ. Protojerej Makedonske pravoslavne Crkve Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski takoðer se osvrnuo na temu Osmine, te je istaknuo da je "živa voda koju nudi Gospodin i žeð za jedinstvom svih" povod i tog okupljanja. "Daj Bože da se nikad ne umorimo u molitvama i u radu za jedinstvom. Moliti valja ne samo ovih tjedan dana, nego cijelu godinu, a isto tako i raditi za jedinstvo", rekao je Velinski. Uime Starokatolièke Crkve okupljenima se obratila tajnica Župnog vijeæa župe sv. Križa u Zagrebu Branka Lackoviæ. Proèitala je dio pisma koju su starokatolièki biskupi uputili vjernicima u rujnu protekle godine o 125. godini postojanja Austrijske unije s kojom je u zajednici Starokatolièka Crkva u Hrvatskoj. Starokatolièki biskupi osvræuæi se na nejedinstvo istièu kako "Bog poziva da unatoè svemu budemo svjedoci povjerenja i zajedništva. Sveobuhvatnost Crkve nije samo teološko mišljenje, nego uvjerenje da nam Duh Sveti ima što reæi u našim odnosima s ljudima cijeloga svijeta". Na molitvenom susretu sudjelovao je i predstavnik Grada Zagreba Stipe Zeba, koji je podsjetio na otvorenost grada u kojem djeluju mnoge vjerske zajednice. Okupljenima je skrenuo pozornost na dva pitanja "kako više biti èovjek" i "kako više ljubiti brata èovjeka danas i sutra više nego juèer". To Krist stavlja pred nas, i tu nema pogaðanja. Veèerašnji susret, ta bliskost, naša spremnost izražena je u Matejevu evanðelju "Ono što uèiniste jednome od najmanje braæe, meni uèiniste" (Mt 25,14). Stoga, ostanimo kršæani, jer ako ljudi razumiju svoj identitet, tada neæe biti uznemireni identitetom drugoga, rekao je Zeba te je istaknuo da su ta ekumenska okupljanja koja se nazivaju i "zagrebaèki model" dragocjena baština "koja nas sve obogaæuje", jer "susresti èovjeka, dati se susresti, služiti braæi ljudima tako je jednostavno, a tako je velik izazov za svakoga od nas". Skupu je nazoèio i veleposlanik Kraljevine Norveške Henrik Ofstad, koji je upozorio na "razlièitosti i mržnje koje nas okružuju", te je pozvao na promicanje dijaloga i jedinstva, jer "mržnju trebamo suoèiti s ljubavlju, rat s vjerom". "Kao kršæani imamo posebnu obavezu. Vjerujem da ono što smo danas svjedoèili, da je dobar temelj ne samo za Hrvatsku, Europu, nego i cijeli svijet", rekao je veleposlanik Ofstad. Predsjednik Hrvatskoga biblijskog društva Dražen Brodariæ pozvao je sudionike ekumenske molitve da se napajaju na "vodi", a to je Biblija, te da ona ne stoji na policama i tako sakuplja prašinu. U tom vidu je podsjetio na rijeèi fra Bonaventure Dude da se pravi kršæanin prepoznaje po tome da je njegova Biblija izlizana, istrošena. Na ekumenskoj molitvi uz vjernike, èlanove raznih kršæanskih Crkava sudjelovali su i tajnik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebaèke nadbiskupije dr. Zvonimir Kureèiæ te èlanovi Povjerenstva mons. Zlatko Koren i Marija Znidarèiæ. Molitveni susret glazbeno je na orguljama animirao Javor Valjak. 16 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Voðinci: Blagoslovljen Samostan sestara službenica milosrða Voðinci, 18.1.2015. (IKA/TU) - U župi Kraljice sv. Krunice u Voðincima ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ blagoslovio je 18. sijeènja nakon sveèanog euharistijskog slavlja, samostan sestara službenica milosrða, koje u toj župi djeluju 40 godina. Uz nadbiskupa na euharistijskom slavlju koncelebriralo je više sveæenika iz dekanata, sveæenici iz Sveæenièkog doma i domaæi sveæenik fra Ivica Karliæ. Voðinaèki župnik Mirko Crnèan na poèetku misnoga slavlja istaknuo je kako je sretan što su proslava Jubileja, 200 godina od roðenja Utemeljiteljice Družbe službenica milosrða i nadbiskupove poticajne rijeèi urodile plodom. U propovijedi mons. Hraniæ istaknuo je kako se iz razgovora dvojice uèenika s Isusom može išèitati kriteriji prepoznavanja - tražimo li u svom životu Boga ili sebe. Uèenici traže Isusa, žele biti s Njime, uèiti od Njega, živjeti s Njime. Redovnièki život koji sestre žive nije ništa drugo nego traženje i nalaženje Boga, život s Njime, pred Njim i u Njemu, naglasio je. Osluškivanje Božjega glasa poput Samuela pred živim Gospodinom u euharistiji je nadbiskupov poziv i preporuka koju sestrama stavlja na srce, kako bi postale, ne samo po djelima veæ i životom, prepoznatljiv znak osoba posveæenih Bogu, koje žive svoju redovnièku karizmu Milosrdne ljubavi. Novi dom prilika je i da svima koji ih žele izbližega upoznati mogu sada nakon 40 godina napokon reæi "Doði i vidi", naglasio je nadbiskup. Na kraju euharistijskog slavlja provincijalna poglavarica sestara službenica milosrða s. Mariangela Galiæ zahvalila je nadbiskupu, župniku, dobroèiniteljima i svim vjernicima na praæenju molitvom i djelima kako bi nova kuæa za sestre postala realnost. Nakon euharistijskog slavlja svi su se uputili u procesiji do samostana gdje je nadbiskup u samostansku kapelicu pohranio Presveti Oltarski Sakrament, blagoslovio kuæu i stavio je pod zaštitu sv. Josipa. Euharistijsko slavlje pjesmom je uvelièao Župni zbor pod vodstvom s. Tadijane Ilièiæ. Uslijedilo je druženje sa župljanima u dvorištu novog samostana uz pratnju tamburaša. Poèetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u Bjelovaru Bjelovar, 18.1.2015. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem u bjelovarskoj katedrali Svete Terezije Avilske koje je u nedjelju 18. sijeènja predvodio bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, poèela je Molitvena osmina za jedinstvo kršæana u toj biskupiji. Na misi su koncelebrirali mons. Stjepan Ptièek, generalni vikar Bjelovarsko-križevaèke biskupije, preè. Josip Stipanèeviæ, ekonom, te kapelan Branko Fresl. Misnom slavlju prisustvovao je i Predrag Gazibara, pastor evangelièke crkve u Velikim Zdencima, koja se nalazi na podruèju Bjelovarsko-križevaèke biskupije. U propovijedi biskup je napomenuo da jedinstvo svih kršæana nije nikakav projekt ili ideja, niti se može postiæi samo ljudskim naporima. To je osoba Isusa oko koje se svi okupljamo. Napomenuo je da nikada ne smijemo smetnuti s uma da su naši planovi i dogovori besplodni ako Gospodin nije taj koji nas okuplja. Biskup je pozvao vjernike da se ovaj tjedan na poseban naèin sjete moliti za jedinstvo svih kršæana. Na kraju slavlja okupljenima se obratio i pastor Gazibara. Upozorio je na porast broja iskazivanja mržnje prema vjernicima i onima koji žele javno ispovijedati vlastitu vjeru. ika Pokop isusovca o. Jure Bosanèiæa Vodio je brojne "Obiteljske ljetne škole", sudjelovao na više stotina pripravnih teèajeva za zaruènike te na brojnim braènim susretima, bio je imenovan prvim predstojnikom Ureda HBK za obitelj Zagreb, 19.1.2015. (IKA) - Na zagrebaèkom groblju Mirogoj pokopan je 19. sijeènja o. Jure Bosanèiæ, isusovac, koji je nakon duge i teške bolesti preminuo rano ujutro 16. sijeènja u bolnici "Merkur" u Zagrebu. Bio je u 73. godini života, 57. godini redovništva i 43. godini sveæeništva. Sprovodne obrede predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, uz njega su bili i provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Ante Tustonjiæ, superior isusovaèke zajednice na Fratrovcu o. Mijo Nikiæ, preè. Nedjeljko Pintariæ i još desetak sveæenika. Uime biskupa HBK, kao predstojnik Vijeæa za obitelj, svoju suæut i prigodnu rijeè uputio je i krèki biskup Valter Župan. Kratki životopis o. Jure Bosanèiæa predstavio je isusovaèki provincijal. Jure Bosanèiæ rodio se 4. travnja ratne 1942. godine u Dugopolju, kao drugo od šestero djece u oca Špire i majke Anðe, roð. Mustapiæ. Bilo je to upravo onih dana kad su u Mosoru partizani ubili tamošnjeg župnika don Šimu Karamana, strica našeg isusovca o. Radojka. Osnovnu školu završio je u Dugopolju, a nakon toga, zahvaljujuæi najviše potpori župnika don Špirka Vukoviæa, odlazi u Zagreb, na Šalatu. Tu je, kako sam svjedoèi, sazrela njegova odluka da postane sveæenik, isusovac. U novicijat je ušao na Fratrovcu u Zagrebu 30. srpnja 1958. godine. Studij filozofije završio je na Jordanovcu, a nakon toga poglavari ga šalju u Frankfurt na Majni gdje je èetiri godine studirao teologiju. Bijaše to za njega vrijeme kušnje koje je uspješno prebrodio. Zareðen je za sveæenika 25. lipnja 1972. godine u zagrebaèkoj katedrali, po rukama sluge Božjega, kardinala Franje Kuhariæa. Nakon mlade mise u rodnom Dugopolju, prve dvije godine sveæeništva proveo je na Fratrovcu gdje je bio generalni prefekt isusovaèkim sjemeništarcima i minister kuæe. Poslije toga premješten je u isusovaèku rezidenciju u Palmotiæevoj ulici, gdje je preuzeo skupinu braènih parova pod imenom "Zagrebaèka skupina", koju su vodili i formirali oci Stanko Weissgerber i Mato Joviæ. Bio je to poèetak njegova obiteljskog pastorala u kojem je ostao trajno, na ovaj ili onaj naèin, sve do posljednjih dana. U isto vrijeme je bio tajnik o. Joški Weissgerberu u Odjelu za obitelj pri isusovaèkom FTI-ju na Jordanovcu. Na poticaj p. Pere Bulata bio je èlan Vijeæa BKJ za obitelj, kasnije HBK. Od 1977. do 1981. boravi u Rimu. Na Papinskom salezijanskom uèilištu postiže licencijat iz pedagogije s radnjom o "Komunikaciji izmeðu roditelja i djece". Po povratku iz Rima, kratko obavlja službu provincijskog ekonoma, a veæ sljedeæe godine imenovan je poglavarom zajednice u Palmotiæevoj ulici. U to vrijeme bio je i tri godine župnik na tamošnjoj župi Presvetog Srca Isusova. Od ljeta 1988. godine bio je minister i ekonom na Fratrovcu, sve do sijeènja 1990. kad preuzima službu rektora Meðubiskupijskoga malog sjemeništa na Šalati. Tu je službu obavljao punih osam godina, do Ignacijeva 1998., kada isusovci Zagrebaèkoj nadbiskupiji predaju upravljanje Šalatom. Od toga vremena redalo se nekoliko službi koje je o. Jure uvijek bez prigovora prihvaæao. Bio je izmeðu ostalog minister i ekonom na Jordanovcu, rektor na Fratrovcu, minister u Palmotiæevoj, sve do 2004. kada je imenovan provincijalovim socijem i tajnikom. Cijelo to vrijeme, uz svoje službene redovnièke dispozicije, bio je angažiran i u puèkim misijama, povremeno je predavao i na teološkom fakultetu na Jordanovcu, bio redoviti ili izvanredni ispovjednik u brojnim sestarskim, redovnièkim zajednicama, otvorenog ili zatvorenog tipa, a najviše se angažirao u Domovinske vijesti obiteljskom pastoralu. Vodio je brojne "Obiteljske ljetne škole", sudjelovao na više stotina pripravnih teèajeva za zaruènike te na brojnim braènim susretima. Kad je HBK osnovala Ured za obitelj 2002. godine bio je imenovan prvim predstojnikom tog Ureda i vodio ga do 2007. godine. O životu i radu o. Jure mogu posvjedoèiti iz osobnog iskustva, buduæi da mi je bio bliski suradnik posljednjih desetak godina, a posljednje èetiri tajnik i socij. Uistinu je bio blagoslov i Božji dar imati jednog takvog subrata u svojoj blizini. Isticao se svojom diskrecijom i finoæom u ophoðenju s ljudima. U mnogo èemu sam gledao u njemu starijeg brata od kojeg sam uèio iz prve ruke, gledajuæi i slušajuæi, što to znaèi biti vjeran redovnik, dobar sveæenik i neumoran pastoralni radnik. Njegovo iskustvo i znanje bili su mi od nemjerljive pomoæi. Svi vi koji ste ga osobno poznavali znadete i kakve je naravi bio. Njegov smisao za šalu i humor, ali i za ozbiljnost kada je ona potrebna, bili su dio njegove privlaène osobnosti. U svojoj dugoj borbi s teškom bolešæu bio je strpljiv i poslušan. Netko od njegovih njegovatelja reèe: bio je poput janjeta. Sasvim pogoðeno i toèno. "Završit æu njegovim rijeèima koje je napisao u Ignacijevu putu 2008. godine, kad je slavio 50 godina redovnièkog života: 'Hvala Gospodinu za svaki put kada sam bio prikladan instrument u njegovim rukama, hvala Družbi i subraæi u njoj kao i mnogim laicima koji su mi bili potpora na tome putu služenja. Neka mi bude milostiv za sve kada nisam izvršio njegovu svetu volju'", rekao je provincijal te zahvalio svima koji su se za o. Juru Bosanèiæa brinuli u njegovoj bolesti. Odmah nakon sprovoda misu zadušnica u prepunoj bazilici Srca Isusova u Zagrebu predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ uz koncelebraciju više od 40 sveæenika. Propovijedao je o. Josip Sremiæ, DI. Skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije Požega, 19.1.2015. (IKA) - U požeškom Biskupskom domu na poziv biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je 19. sijeènja skupština arhiðakona i dekana Požeške biskupije. U uvodnoj rijeèi biskup je kazao da je poèetak nove graðanske godine prigoda koja potièe i crkvene službenike ispitati se kako vrše svoje poslanje, da ih ne zahvati statiènost ili inercija, protivna evanðeoskom dinamizmu. Istaknuo je da postoje odreðena pitanja s obzirom na arhiðakonsku i dekansku službu, napose glede župnih vizitacija, koja treba raspraviti. Podsjetio je na pravilnike koji su im pri ruci u prijateljskom pomaganju sveæenicima da punije žive svoj duhovni identitet i savjesnije ostvaruju svoje poslanje svjedoèenja evanðelja. Zahvalio je arhiðakonima i dekanima na dobru koje u spomenutom pogledu èine braæi sveæenicima. Potom su razmotreni pastoralni programi koji se odvijaju u Godini sv. Terezije Avilske prigodom 500. obljetnice njezina roðenja. Biskup je ukazao na dva cilja Godine sv. Terezije Avilske u Požeškoj biskupiji: ponajprije slijedeæi primjer i izazov svetièine snažne duhovnosti i neumorne aktivnost na obnovi Karmelskog reda i same Crkve nastojati oko obnove duhovnosti svih vjernika i nove evangelizacijske zauzetosti u našim društvenim okolnostima te drugotno posvetiti pozornost požeškoj katedrali kojoj je ona zaštitnica, a koja je znak i oèitovanje zajedništva mjesne Crkve. Razmotren je program ovogodišnjih korizmenih kateheza koje na temelju pisane baštine sv. Terezije izraðuju karmeliæanke u Brezovici i koje æe se kao i prethodnih godina održavati korizmenim nedjeljama i petkom u povezanosti s pobožnošæu križnog puta. Zakljuèeno je da se krajem sijeènja i poèetkom veljaèe na arhiðakonatskim razinama održe susreti svih èlanova župnih pastoralnih vijeæa kako bi 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 17 Domovinske vijesti im se predstavio korizmeni program i pojasnila njihova uloga u njegovu ostvarivanju. Razgovaralo se o hodoèašæu Požeške biskupije u Avilu tijekom uskrsnog tjedna. Raspravljeno je pitanje hodoèašæa vjernika sv. Tereziji u katedralu te je zakljuèeno da se ono organizira na Biskupijski dan, 26. rujna ove godine, o 18. obljetnici uspostave Požeške biskupije, a da 15. listopada na samu svetkovinu sv. Terezije i završetak njezine Godine, u katedralu hodoèasti grad Požega. U raspravi su definirane i neke druge pojedinosti pastoralnih programa u Godini sv. Terezije, meðu ostalim i sudjelovanje svih crkvenih zborova na Biskupijskom danu, umjesto susreta za blagdan sv. Cecilije. Na dnevnom redu su zatim bila pitanja vezana za arhiðakonske i dekanske vizitacije župa, trajna formacija sveæenika i njihove mjeseène rekolekcije te druga pitanja iz sveæenièkog života, meðu ostalim i postupanja u sluèaju sveæenièke bolesti i smrti. Razmotrena su i odreðena pitanja bolnièkog pastorala, prisutnosti Crkve u medijima, napose na lokalnim radio stanicama, te priprave za sakrament potvrde i uloge dekana u provjeri vjerskog znanja kandidata za taj sakrament. Misa zadušnica za mons. Ivana Šešu Slavonski Brod, 19.1.2015. (IKA) - Misa zadušnica za mons. Ivana Šešu (1939. - 2008.) povodom sedme obljetnice njegove smrti služena je u ponedjeljak 19. sijeènja u više župnih crkava u Slavonskom Brodu. U župnoj crkvi Duha Svetoga u Malom Parizu misu zadušnicu predvodio je domaæi župnik Florijan Kvetek. "Svi koji smo poznavali mons. Šešu radovali smo se radosti Božjoj koju je nosio u sebi. Preko njegova života Bog je uistinu bio novina za mnoge nas", rekao je na poèetku mise župnik Kvetek. Ocrtavajuæi život i djelo pok. mons. Šeše naglasio je izmeðu ostalog kako je bio najbolji uèenik u osjeèkoj gimnaziji te odbio razlièite stipendije i ponude kojim su ga htjeli odvratiti od njegove odluke da krene putem sveæeništva. Citirajuæi iz oproštajnog govora na pokopu mons. Šeše nabiskupe Marina Srakiæa i Ðuru Hraniæa izdvojio je njihove rijeèi koje najbolje govore o liku tog istinskog Kristova sveæenika: "Svoj sveæenièki poziv služio je Gospodinu u svoj poniznosti i jednostavnosti, vedrini, optimizmu, da je bio doista 'ribar ljudi' ne samo u Ðakovaèko-osjeèkoj biskupiji nego i izvan nje; bacao je mreže u more života i širio svoje srce; èinio je sve što je mogao samo da pridobije svakoga tko je tražio pomoæ ili ohrabrenje, da nitko ne potone; sve je rješavao spontano bez ikakve raèunice; svojim je životom posvjedoèio da se Crkva ne raða prije svega iz dobre organizacije, nego iz dobre duše, odnosno duhovnih uzvišenih ideala; osvjetlao je obraz nas sveæenika svojim osjeæajem za maloga èovjeka, za njihove sitnice i svakodnevne probleme; bio je èovjek srca, dobrote i ljubavi, ali bez mjere, bez granica – sve do nerazboritosti, èovjek koji je dijelio ne samo od sebe, nego i samoga sebe; dijelio je doslovno sve što je imao; voljeli su ga i poštovali svi koji su ga poznavali, a poznavali su ga mnogi; ljubavlju se u euharistiji, koju je rado slavio, i u osobnoj molitvi vazda hranio..." Mons. Ivan Šešo roðen je u Osijeku 19. studenoga 1939. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Filozofskoteološki studij završava u Ðakovu gdje je 23. prosinca 1962. zareðen za sveæenika. Svoje pastoralno djelovanje zapoèinje službom župnoga vikara u župi svetih Petra i Pavla u Osijeku (1963. - 1968). Od 1968. do 1974. godine bio je župnik u Ivankovu odakle odlazi u Rim na poslijediplomski studij. Kao èlan Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima (1974. - 1977.) na Papinskome sveuèilištu Gregorijana 18 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika postiže magisterij duhovnoga bogoslovlja. Po povratku iz Rima imenovan je duhovnikom Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu i profesorom duhovnoga bogoslovlja te engleskoga jezika. U Ðakovu je djelovao punih 20 godina (1977. 1997.). Zaèasnim kanonikom Stolnoga kaptola u Ðakovu imenovan je 1989. godine. Vodio je brojne obnove i duhovne vježbe, sudjelovao na seminarima i struènim skupovima. S iznimnom spremnošæu susretao je i pomagao bolesnicima, starima i potrebnima. Od 1997. do smrti djelovao je u Slavonskome Brodu kao voditelj centra za duhovne obnove "Marijin Dom". Biskup Uziniæ susreo se s fr. Brunom Cadoreom Dubrovnik, 19.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ susreo se s vrhovnim poglavarom dominikanskog Reda fr. Brunom Cadoreom i sa sociusom za poèetnu formaciju i vikarom Reda fr. Vivianom Bolandom 19. sijeènja u dominikanskom samostanu Sv. Dominika u Dubrovniku. Prior samostana fr. Matijas Farkaš pozdravio je i zaželio dobrodošlicu uèitelju Reda, istaknuvši da se iz tih susreta uvijek nešto novo nauèi te mu zaželio uspješan nastavak vizitacije u Provinciji, uz nadu za neki buduæi susret. Posebno je zahvalio i biskupu Uziniæu što se odazvao pozivu, rekavši da je uvijek dobrodošao i dragi gost u toj redovnièkoj zajednici. Fr. Bruno Cadore je u pohodu Hrvatskoj dominikanskoj provinciju od 17. do 24. sijeènja, a 18. i 19. sijeènja bio je u vizitaciji Dominikanskog samostana u Dubrovniku. U jutarnjim satima u ponedjeljak zajednièko euharistijsko slavlje, u kojem je koncelebrirao i uèitelj Reda, predvodio je fr. Stjepan Krasiæ u zajedništvu s ostalom braæom. Tijekom vizitacije redovnici su imali priliku za osoban razgovor s uèiteljem Reda. Rezultati projekta "Veliko srce za male ljude 2014." Osijek, 19.1.2015. (IKA/TU) – Trajni projekt Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije "Veliko srce za male ljude 2014." uspješno je proveden jedanaestu godinu za redom na podruèju Osjeèkog istoènog, Osjeèkog zapadnog i Èepinskoga dekanata. Akcija je trajala od 3. studenoga 2014. do 15. sijeènja 2015. godine, a sveukupna vrijednost prikupljenih sredstava je 81.747,98 kuna, od èega su novèane donacije 32.600 kuna, dok je vrijednost prikupljenih namirnica i sredstava za èišæenje 49.147,98 kuna, stoji u izvješæu o rezultatima projekta, koji potpisuje ravnatelj Nadbiskupijskog Caritasa preè. Ivica Rebiæ, koji je ujedno, uz Oliveru Balatinac i Maju Cindriæ, voditelj projekta. Od 25 župa ta tri dekanata odazvalo ih se sedam: Osijek 2 (sv. Mihael, arkanðeo), Osijek 6 (Uzvišenje svetog Križa), Osijek 9 (sv. Æiril i Metod), Osijek 11 (sveti Luka, ev.), Tenja (sv. Ana), Višnjevac (Roðenje BDM) te Josipovac (sv. Josip), dok se od 98 potencijalnih donatora (kojima je poslan projekt) odazvalo njih 16. Takoðer, odazvala su se još 44 donatora kojima projekt nije poslan. "Èinjenica je da župe koje imaju dobro organiziran župni Caritas redovito sudjeluju u našim projektima te svojim svesrdnim zalaganjem omoguæuju da u konaènici projekti i postižu svoj cilj, a to je privremeno rješavanje nedostatka namirnica za potrebe Caritasove Puèke kuhinje. Stalni i novi donatori su i ovaj put svojim odazivom ublažili sveopæu ekonomsku i socijalnu krizu te pružili traèak svjetla i nade za bolje sutra našim sugraðanima, krajnjim korisnicima Caritasovih socijalnih projekata", navodi se u izvješæu preè. Ivice Rebiæa. ika Ekumensko bogoslužje u reformiranoj kalvinskoj crkvi Osijek, 19.1.2015. (IKA/TU) - Ekumenska molitvena osmina za jedinstvo kršæana u Osijeku nastavljena je 19. sijeènja bogoslužjem u prostorima uz reformiranu kalvinsku crkvu. Bogoslužje je predvodio Petar Sen, župnik u Hrastinu, sudjelovali su Ilona Andel, župnica u Retfali, te Andrea Langh, župnica Reformirane Crkve u Vinkovcima. Nazoèio je i Darko Turšiæ, župnik u Kotlini i tajnik Ekumenske koordinacije osjeèke regije, kao i predsjednik Ekumenske koordinacije, mr. Antun Japundžiæ. Bogoslužje je zapoèelo pjesmom i molitvom za krotko i ponizno srce te duh zajedništva, kako bismo jedni druge vidjeli Božjim oèima kao braæu i sestre u Kristu Isusu, i shvatili da nijedna razlika u štovanju Boga ne može biti jaèa od Boga samoga koji nas povezuje. Pojašnjavajuæi odnos Židova i Samarijanaca, a potaknut geslom ovogodišnje molitvene osmine "Kaže joj Isus: 'Daj mi piti!'" (Iv 4,7) predvoditelj Sen istaknuo je važnost klanjanja Bogu, rekavši kako vjernici okupljeni u crkvama tijekom te osmine to èine u radosti i radoznalosti. "Došli smo upoznati jedni druge. To je iskorak koji današnja politika želi, a mi ga evo èinimo… Što imamo ponuditi Isusu? Isto što i ova žena iz Samarije, samo grijehe i prazninu. Došli smo ovdje da se ne bismo jedni drugih odricali, da se ne bismo meðusobno determinirali… Vjerujemo da mi koji smo Božju rijeè jednom èuli, ne možemo se osloboditi te Rijeèi. Možemo pripadati Pavlu, Apolonu ili kome veæ, no svi smo mi isti u jednome krštenju u kojemu smo se po Božjem stanju našli. Isus kuca na vrata našega srca, no ta vrata otvaraju se samo s unutarnje strane. Okupili smo se da sada ta vrata otvorimo, da otvorimo vrata Isusu i jedni prema drugima, a ta vrata otvaraju nam vrata raja i blagoslova koje veæ sada možemo okusiti." Uslijedila je molitva vjernika koju su izrekli predstavnici Reformirane, Evangelièke, Pravoslavne i Katolièke Crkve, a zakljuèena je molitvom Oèe naš na maðarskom i hrvatskom jeziku. Benedikt XVI. o prof. dr. Tomislavu Šagi Buniæu Osobito je ostavio na mene dojam svojim poznavanjem povijesti kristologije kao i svojim teološkim obrazovanjem, napisao je papa emeritus Benedikt XVI. u osvrtu na suradnju s hrvatskim teologom u prvoj meðunarodnoj teološkoj komisiji Zagreb, 20.1.2015. (IKA) – Papa emeritus Benedikt XVI. u pismu kapucinu dr. fra Anti Barišiæu iznio je svoje sjeæanje na suradnju s pokojnim prof. dr. Tomislavom Šagi-Buniæem u prvoj meðunarodnoj teološkoj komisiji od 1969. do 1974. godine. Zamoljen od dr. Barišiæa da se osvrne na tu suradnju, Benedikt XIV. je napisao: "Zapravo imam vrlo živu uspomenu na pet godina tijekom kojih sam zajedno radio s profesorom Šagi-Buniæem u meðunarodnoj teološkoj komisiji. Tih godina smo postali i osobno vrlo bliski tako da mi je više puta donosio dar od kuæe, veæinom flašu šljivovice. Ali ponajprije me je privukao svojim humorom i humanošæu. A onda je naravno osobito ostavio na mene dojam svojim poznavanjem povijesti kristologije kao i svojim teološkim obrazovanjem. Osim toga i time što je još obièavao pouèavati i pisati na latinskom: tada je latinski bio glavni jezik u radu meðunarodne teološke komisije koji je pomagao da se izvan pojedinih jeziènih kultura meðusobno razumijemo i da zajednièki razmišljamo". Domovinske vijesti Susret dubrovaèkog imama Heriæa i biskupa Uziniæa U svijetu su se u posljednje vrijeme dogodile stvari koje remete odnose izmeðu ovih vjerskih zajednica, i mi jasno trebamo dati do znanja da se ono što se dogaða ne smije ni na koji naèin presaditi ovdje, rekao dubrovaèki biskup Dubrovnik, 20.1.2015. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ posjetio je u utorak 20. sijeènja Medžlis islamske zajednice u Dubrovniku i susreo se s dubrovaèkim imamom Salkanom Heriæem. To je prvi put da biskup Uziniæ posjeæuje prostorije islamske zajednice u Dubrovniku premda je i ranije bilo meðureligijskih susreta te dobre meðusobne suradnje. Imam Heriæ rekao je kako se do sada više puta susretao s biskupom Uziniæem te istaknuo važnost susreta u ovom tjednu, kako ga je nazvao, mira, što muslimani izuzetno cijene jer i sami cijene mir, prvo u svojim dušama, pa onda i s ostalim ljudima. Pozdravljajuæi biskupa, rekao je kako on s njim dijeli ono što oni osjeæaju na ovim prostorima kao vjerska zajednica koja ima dignitet u ovom Gradu jer su dosta ugradili sami sebe u ovaj grad. Rekao je kako je veæ skoro 80 godina islamske zajednice u Dubrovniku, te da je to dobar temelj za dalji život i suradnju. Osvræuæi se na nedavne dogaðaje, napad na satirièki list u Parizu, podsjetio je da se islamska zajednica u Hrvatskoj jasno odredila, te da osuðuje oduzimanje svakog života, istovremeno istièuæi da i sloboda ima svoja pravila po kojima se treba ponašati. Rekao je da ljudi koji èine ono što èine uime islamskog svijeta, nemaju pravo na te postupke koje je nazvao "necivilizacijskim", a kao vrijedan primjer demokratskog, mirnog i dostojanstvenog naèina istaknuo je Èeèene koji su izišli na glavni trg, održali molitvu i pustili na tisuæe crvenih srdaca na koje su napisali "Muhamed", rekavši da su to "mehanizmi i to je demokratsko pravo da se bori, a sve drugo islamu je strano, te se moramo ograditi od neèega što nije u duhu islama". Biskup Uziniæ istaknuo je kako u ovom tjednu kršæani mole za jedinstvo kršæana te kako se to, na neki naèin, može proširiti i na izgradnju odnosa s drugim vjerskim zajednicama. Ovaj susret nije sluèajan ni zbog toga jer su se u svijetu u posljednje vrijeme dogodile stvari koje remete odnose izmeðu ovih vjerskih zajednica, i "mi jasno trebamo dati do znanja da se ono što se dogaða ne smije ni na koji naèin presaditi ovdje". "Zajednièki se slažemo da je ubojstvo èovjeka zloèin, da je to puno veæi grijeh protiv Boga i proroka nego li su karikature i slike kojima se vrijeðaju Bog, proroci i kršæanske svetinje. Sloboda koliko god da je trebamo poštivati ipak ima svoja ogranièenja, a ta ogranièenja su prava i dostojanstvo drugog èovjeka. Ono što to prekoraèuje prestaje biti sloboda i postaje zloupotreba sloboda", rekao je biskup. U pratnji biskupa bili su generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ i proèelnik Vijeæa za ekumenizam i meðureligijski dijalog don Ivica Pervan. S imamom Heriæem predstavnike Dubrovaèke biskupije doèekali su novi predsjednik Izvršnog odbora Islamske zajednice u Dubrovniku Fehim Vukotiæ i dosadašnji predsjednik Haris Bilaloviæ. Tom prigodom izmijenjeni su i darovi. Imam je biskupu darovao Kuran i DVD s filmom o islamskoj zajednici u Dubrovniku, a biskup je uzvratio darom monografije Dubrovaèke katedrale i DVD-om o prošlogodišnjem Susretu hrvatske katolièke mladeži te je i zahvalio imamu na njihovoj podršci SKHM-u. 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 19 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Preè. Marku Kljajiæu priznanje za društveni rad u hrvatskoj zajednici Petrovaradin, 12.12.2014. (IKA/TU) – U povodu praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji u dvorani Nove opæine u Subotici u petak 12. prosinca održana je sveèanost na kojoj su uruèivana priznanja zaslužnim pripadnicima hrvatske zajednice. Priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeæa Ban Josip Jelaèiæ za društveni rad u hrvatskoj zajednici dobio je sveæenik Srijemske biskupije Marko Kljajiæ, koji je na službi u župama Surèin i Novi Beograd. Vlè. Marko Kljajiæ je za tjednik "Hrvatska rijeè" rekao: "Poèašæen sam priznanjem, ali i iznenaðen jer ga nisam oèekivao. Na neki naèin me je upravo teška situacija devedesetih godina potaknula da se bavim publicistikom, spisateljstvom i poezijom, da nije bilo toga vjerojatno se ne bih bavio time". Dani biskupa Ivana Antunoviæa Misa o 126. obljetnici smrti Ivana Antunoviæa - Tema razgovora bila je "Djeca iz rastavljenih brakova i obitelji: njihova optereæenja i njihovi brakovi i obitelji" Subotica, 16.1.2015. (IKA) - U Subotici su i ove godine u organizaciji Katolièkog društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" održani Dani biskupa Ivana Antunoviæa, narodnog preporoditelja baèkih Hrvata. U petak 16. sijeènja u Hrvatskom kulturnom centru "Bunjevaèko kolo" održan je tradicionalni "Razgovor" Društva "Ivan Antunoviæ". Taj "Razgovor" svake godine Društvo posveæuje aktualnim temama iz života opæe ili mjesne Crkve kao i aktualnim problemima i pitanjima hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Organizatori su ove godine "Razgovor", potaknuti dogaðanjima na izvanrednoj Sinodi biskupa, posvetili suvremenoj problematici braka i obitelji. Veèer je poèela recitacijom Ante Evetoviæa Miroljuba "Ivi Antunoviæu", koju je proèitala Elizabeta Ivankoviæ. U uvodnim mislima voditeljica programa mr. Jelena Zeèeviæ podsjetila je na povijest "Razgovora" koji se u organizaciji Društva "Ivan Antunoviæ" prireðuje po dvadeset treæi put, a zatim je gosta predavaèa prof. Peru Araèiæa i sve prisutne pozdravio predsjednik Društva, mons. Stjepan Beretiæ. Okvirna tema ovogodišnjeg Razgovora bila je: "Djeca iz rastavljenih brakova i obitelji: njihova optereæenja i njihovi brakovi i obitelji". U uvodu prof. Araèiæ ustvrdio je kako mu je rad na toj temi pomogao shvatiti svu dubinu problema ali i patnje rastavljenih, a napose djece rastavljenih roditelja, no nikako ne smatra da je sagledao svu problematiku zadane teme. Podsjetio je i na rijeèi izvanredne Sinode biskupa koja je o toj problematici zakljuèila: "Kriza braènog para destabilizira obitelj i može, kroz rastave i razvode, prouzroèiti ozbiljne posljedice po odrasle, djecu i društvo, slabeæi pojedinca i društvene veze". U predavanju najprije je prikazao statistièke podatke o broju rastava odnosno djece rastavljenih brakova u R. Hrvatskoj. Ti podaci su porazni i govore da se svaki 3,5 brak rastavlja a posljedica toga je podatak da je u periodu od 1970. do 2012. godine u R. Hrvatskoj bilo 210.000 rastavljenih brakova što znaèi da je rastavom bilo pogoðeno èak 420.000 osoba – supružnika i da je svim zbivanjima oko rastave bilo pogoðeno i 180.500 djece. U drugom dijelu predavanja predstavio je kako procesi rastave utjeèu na supružnike i djecu. Najprije je ukazao na 20 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 štetnost tih procesa na zdravlje samih rastavljenih supružnika, istièuæi da je po statistici osim razlièitih psihièkih, duševnih i tjelesnih bolesti uoèljiva i ranija smrtnost takvih supružnika. Zanimljivo je istraživanje prof. Araèiæa koje je proveo kroz 34 razgovora s rastavljenima, koje æe objaviti i u posebnoj knjizi "Razgovori s rastavljenima", koji oèituju duboku i dugu patnju rastavljenih. Zatim je prikazao utjecaj rastave na zdravlje djece i njihove meðuljudske odnose, istaknuvši da je proces rastave roditelja za djecu dug i bolan jer se "rastava ne dogaða u pravilu naprasito odjednom. I stoga se može reæi da ni za jedan uzrast djece taj proces nije bezazlen i da ih pogaða traumatièno, duboko i dugotrajno. Od osjeæaja najèešæe se spominju ljutnja, žalost, strah, osamljenost, osjeæaj grešnosti, bijes i odbacivanje okoline". Utjecaj rastave na sam koncept braka takoðer je ogroman, rekao je prof. Araèiæ. "Procesom rastave ugrožena je i pomalo nestaje ljubav, nestaje sigurnost i time se u njihovoj nutrini ruši braèno-obiteljski sustav. Odnos muškarac a i žene u instituciji braka i obitelji više nije jasan. Ako nešto znaju o svojoj kršæanskoj vjeri, onda nastaju bremenita pitanja o vjernosti Bogu, koji traži nerazrješivu ženidbu i stabilnu obitelj", istaknuo je predavaè. U zakljuènom dijelu drugog dijela predavanja prof. Araèiæ postavio pitanje je: "Jesu li djeca pogoðena rastavom roditelja sklonija rastavama kasnije u vlastitom braku?" Odgovor na tu tvrdnju nažalost je potvrdan, premda "nije moguæe izrièito utvrditi tu povezanost i u kojem je obimu, ali se èini da postoji veliki rizik da se lakše pribjegava rastavi kod onih koji dolaze iz konteksta rastavljenih roditelja", zakljuèio je predavaè. U treæem, završnom dijelu predavanja, prof. Araèiæ iznio je rezultate istraživanja koji su pod njegovim vodstvom provedeni na temu "Kršæanski identitet i brak i obitelji" a odnosilo se na one koji su u braku ili su u njemu bili. U zakljuènom dijelu svoga predavanja prof. Araèiæ ukazao je što se glede rastavljenih i djece rastavljenih roditelja radi u pojedinim zemljama i u Hrvatskoj istaknuvši da je premalo konkretnih akcija. U tom smislu i izvanredna Sinoda biskupa dala je neke vrlo konkretne poticaje: "Jednako je tako nužno na iskren i konstruktivan naèin posvetiti se posljedicama razvoda ili rastave na djecu, koja su uvijek nevine žrtve tih situacija. Ona ne smiju postati predmet oko kojeg æe se roditelji otimati te treba tražiti najbolje naèine da mogu prevladati traumu rasula obitelji na najvedriji moguæi naèin…" (Relatio Synodi, br. 47). "Svaku obitelj treba prije svega saslušati s poštovanjem i ljubavlju i pratiti vodeæi se Isusovim primjerom na susretu s uèenicima na putu za Emaus", zakljuèio je predavaè te dodao: A papa Franjo u svojoj pobudnici "Evangelii gaudium", br. 169., daje konkretne poticaje: "Crkva æe svoje èlanove – sveæenike, redovnike i vjernike laike – morati uvesti u to umijeæe praæenja drugoga kako bi svi nauèili izuti svoje sandale pred svetim tlom drugoga. Ritam toga praæenja mora biti odmjeren i ohrabrujuæi, odražavajuæi našu bliskost i pogled pun poštivanja i suosjeæanja, koji ujedno ozdravlja, oslobaða i potièe rast u kršæanskom životu". Nakon predavanja desetak sudionika susreta ukljuèilo se u razgovor s konkretnim svjedoèenjima, prijedlozima i pitanjima glede same teme i problematike "Razgovora". Dani su zapoèeli u nedjelju 11. sijeènja sveèanom misom o 126. obljetnici smrti Ivana Antunoviæa koju je u katedralibazilici Sv. Terezije predvodio mons. Stjepan Beretiæ, katedralni župnik i predsjednik Društva "Ivan Antunoviæ". ika Istaknuo je da je Ivan Antunoviæ "bio èovjek velikog srca. On je razbuktao ljubav prema Crkvi, materinskom jeziku i narodu. I taj njegov pokret traje i danas". Mons. Beretiæ takoðer je naglasio da je ta misa svojevrsni poèetak obilježavanja 200. obljetnice roðenja Ivana Antunoviæa, koja æe posebno biti obilježena u mjesecu lipnju, o njegovu roðendanu. Uz mons. Beretiæa misu su suslavili i sveæenici mons. Andrija Anišiæ, dr. Ivica Ivankoviæ Radak, mr. Mirko Štefkoviæ i Jozef Vogrinc. Na misi je pjevao katedralni zbor "Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem Miroslava Stantiæa. U Mostaru se gradi dom za siromašne studente, puèku kuhinju, meðunarodni centar za dijalog Mostar, 17.1.2015. (IKA/Miriam) - U bivšoj zgradi Hrvatskoga glazbenog društva "Hrvoje" na Trgu Franjevaèkih muèenika u Mostaru, do temelja razorenoj u ratu 1992., u srijedu 14. sijeènja zapoèeli su radovi na gradnji velebnog zdanja - doma za siromašne studente, puèku kuhinju, Meðunarodni centar za dijalog te "bookcrossing" i savjetovalište. U prostranom višenamjenskom zdanju koje grade mostarski franjevci, u buduæem domu za siromašne studente predviðeno je 100 kreveta, a u puèkoj kuhinji moguænost spremanja 200 obroka dnevno. Za taj projekt novèana sredstva u iznosu od milijun kuna dala je Vlada Republike Hrvatske. S tim novcem moæi æe se ukloniti ostatke ruševina u ratu do temelja porušene zgrade, iskopati podrumske prostorije te ih betonirati. Po natjeèaju koji je bio u prosincu 2014. radove prve faze izvodit æe tvrtka "Graðevinar" iz Mostara (na natjeèaju sudjelovalo sedam tvrtki). Ukoliko se netko odluèi novèano pomoæi tu gradnju, svoj novèani prilog može uplatiti na: UniCredit Bank, d.d., Mostar Br. rè: 3381302232342778; ili devizni: SWIFT: UNCR BA 22, IBAN: BA39 3381 3048 3234 3194; UniCredit Bank, Kardinala Stepinca b. b., BiH - 88000 Mostar. Ekumenskim bogoslužjem u sarajevskoj katedrali poèela Molitvena osmina za jedinstvo kršæana Sarajevo, 18.1.2015. (IKA/KTA) - Ekumenskim bogoslužjem Rijeèi u veèernjim satima u nedjelju 18. sijeènja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu poèela je Molitvena osmina za jedinstvo kršæana. Bogoslužje je predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini Luigijem Pezzutom te uz sudjelovanje šestoèlane delegacije Metropolije SPC dabrobosanske, brojnih sveæenika, redovnica, bogoslova i ostalih vjernika. Kardinal Puljiæ pozdravio je sve nazoène, a na osobit naèin pravoslavno izaslanstvo te podsjetio da je molitveno slavlje za ovogodišnju Molitvenu osminu pripremljeno u Brazilu koji je vrlo religiozna zemlja, ali koji proživljava vrijeme rastuæe netolerancije što se oèituje u nasilju prema manjinama i slabima. Dodao je da postoji netolerancija i meðu tamošnjim kršæanskim skupinama i Crkvama pa neke od tih Crkava i skupina prestaju tragati za veæim stupnjem vidljivoga jedinstva. Potaknuo je sve kršæane na molitvu za jedinstvo kršæana. Odlomak iz Evanðelja po Ivanu u kojem se opisuje susret Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu, a iz kojeg su uzete Isusove rijeèi "Daj mi piti!" kao središnja tema ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, proèitao je franjevaèki provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Prigodnu propovijed uputio je predstavnik Metropolije dabrobosanske protojerej stavrofor Vanja Jovanoviæ, Crkva u Hrvata sarajevski paroh. Osvræuæi se na susret Isusa i Samarijanke, o. Vanja pojasnio je da je nerijetko izraelski narod zbog neprijateljstva izbjegavao Samarijance te istaknuo da se iz spomenute zgode jasno vidi da Isus ima namjeru preæi granice naroda kojem pripada i susresti se s drugim jer "nije došao meðu nas zbog jednog naroda i jednog dijela zemlje nego radi svih nas i cijelog svijeta - što mi nerijetko zaboravljamo". Napomenuo je kako ni žena Samarijanka nije slijedila pravila svoje kulture, svoga naroda nego je zapoèela razgovor s Isusom. "Da bi se razbili zidovi mržnje izmeðu naroda, potrebno je prvo razbiti zidove izmeðu èovjeka i èovjeka. Krist ne omalovažava ni Samarijanku ni izvor ni bilo što drugo - On skreæe razgovor - s tim nam pokazuje smirenje i uèi nas milosrðu i uslužnosti. Dakle, skreæe razgovor zbog blaga koje može ponuditi - živu vodu, evanðeosku radost i nadu! Ne bi li upravo to trebao biti uzor našeg kršæanskog života u odnosu ka drugom - a na putu ka Spasenju? Naravno da bi - jer je 'živa duša ljudska i vazda žedna života' – 'vazda žedna Boga'", istaknuo je o. Vanja. Istaknuvši da Krist svima nudi "blagodatnu i životvornu vodu Duha Svetoga i silu Njegovu - živu vodu", o. Vanja kazao je da susret na Jakovljevu zdencu svjedoèi kako "nema sljepila koje se ravna spram odreðenih normi - jer je u pitanju živa voda iz životodavnog izvora - pred kojim je drugi - moj naèin postojanja". "Da nije tako, mi danas ne bismo bili kršæani - jer smo drugi u odnosu jedan povijesni narod. Spasitelj nije dijelio živu vodu samo Samarijancima i Židovima. On ju je dijelio i dijeli je i danas svima i svakome. Izvor vode žive iz kojeg pijemo - je za sve i za sva vremena na putu ka kraljevstvu Božjem koje je u nama. Svi smo pozvani širiti ovu rijeè - svjedoèeæi Istinu koja je uvijek iznad svih horizontalnih normi i obrazaca - Istinu kojoj je jedina norma konaèno stanje svega - kraljevstvo nebesko a jedini važeæi obrazac - život po obrazu Božjem", kazao je o. Vanja. Molitve su èitali mladi katolici i pravoslavni, a u molitvi vjernika se molilo: da svi ljudi prepoznaju Božju volju kako bi se, unatoè svim razlikama, susretali s povjerenjem, uljudno i suradnièki; za sve koji pomažu bližnjima, da svojom ljubavlju, skrbi i gostoprimstvom budu znakom jedinstva u Kristu; za pomoæ svima koji teže miru; za pomoæ Crkvi da èuje Božji glas i prepozna da ju zove k jedinstvu u bogatstvu pomirenih razlièitosti; za da im Gospodin žeð utaži vodom života... Kardinal Puljiæ i protojerej Vanja su uz posudu s vodom, koja je podsjeæala na Jakovljev zdenac i na krsni zdenac, položili kruh i vino kao simbole Euharistije pod kojom kruh postaje Tijelo Kristovo, a vino Krv Isusa Krista. "Uz posudu s vodom stavljam ovaj beskvasni kruh kao simbol Euharistije tijekom koje se vjernici hrane Tijelom Isusa Krista. Prinoseæi kruh kod Euharistije sveæenik moli da bude blagoslovljen Gospodin, Bog svega svijeta od èije darežljivosti okupljena vjernièka zajednica, Njemu na slavu prinosi kruh, plod zemlje i rada ruku èovjeèjih, koji u Euharistiji postaje kruhom života. Kako bi nam dao Euharistiju, Isus je izabrao jelo u kojem se sjedinjuju Božji dar, plod zemlje i rad ruku èovjeèjih", kazao je kardinal Puljiæ. "Pored posude s vodom i pored kruha stavljam ovo vino koje donosimo kod Uznosenja svetih darova i koje kod Euharistije postaje Krv Kristova kojom se prièešæujmo i koja je izlivena za otpuštenje grijehova. U Euharistiji se sjedinjujemo s Kristom da bi Njegova radost bila u nama i da bi naša radost bila potpuna", kazao je o. Vanja. stavljajuæi vino. Nakon što su svi nazoèni izmolili "Oèe naš", uslijedilo je kratko svjedoèanstvo mladih katolika Vrhbosanske 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 21 Crkva u Hrvata nadbiskupije iz Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih "Ivan Pavao II." iz Sarajeva i mladih pravoslavaca Metropolije dabrobosanske iz crkve Sv. Vasilija Ostroškog iz Istoènog Sarajeva ukljuèenih u ekumenski projekt "Koraèajmo zajedno". Istaknuli su da taj projekt ima za cilj upoznavanje i edukaciju mladih katolika i pravoslavnih o utjecaju stigmi i predrasuda na zajednièki život, ali i na osobni rast i razvoj. Napominjuæi da je projekt zapoèet prije dvije godine, kazali su da je formiran tim mladih katolika i pravoslavnih koji je osmislio tri zanimljive predstave o obièajima i tradiciji katolika i pravoslavnih u Bosni i Hercegovini, a predstave su prikazane u Sarajevu, istoènom Sarajevu i Foèi. Dodali su da su mladi osmislili i edukativne radionice te posjeæivali škole, župe i parohije u BiH, a organizirali su i dva ljetna ekumenska kampa pod nazivom "Friedensgrund BiH" (Temelj mira BiH) kroz koji je prošlo oko 100 mladih katolika i pravoslavnih iz razlièitih krajeva BiH. Spomenuli su i da je kroz projekt "Koraèajmo zajedno" organiziran i put na Europski susret zajednice Taizea u Prag, na koji se odazvalo pedesetak mladih katolika i pravoslavnih koji su zajedno s mladima iz cijele Europe doèekali Novu 2015. godinu. Nakon Ekumenskog bogoslužja Rijeèi kardinal Puljiæ ugostio je pravoslavno izaslanstvo u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog. Biskup Komarica primio predstavnike CRS-a i MRV-a Banja Luka, 19.1.2015. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica primio je 19. sijeènja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci predstavnike Catholic Relief Services za BiH (CRS-a) Marca D'Silvu i Sanelu Imamoviæ, projekt menadžera, te Igora Kožemjakina, struènog savjetnika Meðureligijskog vijeæa u BiH, i Sinišu Morettija, reprezentanta projekta pri Caritasu u Banjoj Luci. U dužem informativnom razgovoru bilo je izmeðu ostalog govora o novom projektu "PRO-Buduænost" koji provodi CRS zajedno s MRV na razini BiH. Predstavnici CRS-a i MRV-a biskupu Komarici detaljno su predstavili projekt koji planiraju provesti, tražeæi podršku i suradnju u buduæim aktivnostima koje projekt sadrži te odreðene sugestije za provedbu. Biskup je podržao projekt, dajuæi konkretne smjernice i pohvalio zajednièku zauzetost za dobro koje èine i koje planiraju èiniti preko takvih i sliènih projekata. Delegacija je zahvalila biskupu Komarici na njegovoj otvorenosti za suradnju i na podršci, kao i na redovitoj susretljivosti koju pokazuje zanimanjem i zauzimanjem za potrebe svojih bližnjih. Novi broj "Stopama pobijenih" Glasilo Vicepostulature postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe" Široki Brijeg, 19.1.2015. (IKA) – U izdanju Vicepostulature postupka muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe" izišao je 14. broj glasila Stopama pobijenih. Posveæen je 70. obljetnici komunistièkog ubojstva hercegovaèkih franjevaca. Glavni i odgovorni urednik mu je fra Miljenko Stojiæ. Na prvim stranicama glasila nalaze se vijesti o najvažnijim dogaðanjima u Vicepostulaturi u proteklih pola godine. U Podsjetniku fra Ante Mariæ piše o fra Vojislavu Mikuliæu, profesoru Franjevaèke klasiène gimnazije na Širokom Brijegu koji je preživio pokolj svoje subraæe. Kasnije je, poput mnogih drugih, bio proganjan. S. Natalija Palac u rubrici Povijesne okolnosti piše o s. Beniti Prkaèin. Uhiæivali su je i sudili, ali je uvijek ostala na pravom putu. 22 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika U novom broju može se proèitati i o opæinskim povjerenstvima za ureðivanje i obilježavanje grobišta iz II. svjetskog rata i poraæa koja nastavljaju tragati za ubijenima. Do sada ih je po Herceg Bosni ustrojeno 9, kao i Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat pri HNS-u. U rubrici Istraživanja tekst je "Što povezuje Ivu Josipoviæa, Vesnu Pusiæ i Veljka Kadijeviæa te zašto o tome ne æete ništa Doznati na HRT-u"? Glas o muèeništvu donosi zapisnik istraživanja nadbiskupa Stepinca o okolnostima komunistièkog ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu. U toj rubrici je i svjedoèenje oèevidca komunistièkog zauzimanja Širokog Brijega koje je prikupio fra Andrija Nikiæ. Fra Robert Joliæ piše o fra Branku Šušku. On je na putu prema Bleiburgu posljednji put viðen u okolici Siska. Rubrika Djela pobijenih donosi pjesmu fra Nenada Pehara "Prva žrtva (Mojim kolegama za Mladu Misu)". Odjek u umjetnosti ispunjen je pjesmama fra Umberta Lonèara, Mile Pletikose i Zdravka Luburiæa. Zrcali se u njima patnja, ali i kršæanska nada. U novom broju nalaze se i nagraðeni radovi s Nagradnog natjeèaja Vicepostulature iz 2014., uzrast odrasli. Svi drugi radovi mogu se naæi na portalu pobijeni.info u poglavlju Odjek u puku. Marin Jurkoviæ razgovarao je sa s. Natalijom Palac koja istražuje komunistièko zlosilje nad hercegovaèkim školskim sestrama franjevkama. Neke od njih bile su i na Širokom Brijegu kad su došli komunisti. U podlistku broja fra Miljenko Stojiæ piše o zborniku radova Hrvatski muèenici i žrtve iz vremena komunistièke vladavine Banjoluèki biskup pohodio pravoslavnog episkopa Banja Luka, 20.1.2015. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup Franjo Komarica u pratnji svoga tajnika vlè. Zlatka Matiæa pohodio je u utorak 20. sijeènja pravoslavnoga banjoluèkog episkopa Jefrema, u povodu njegove krsne slave sv. Ivana Krstitelja i Preteèe Isusova. Uputio mu je i prigodnu èestitku, te sudjelovao u "Obredu osveæenja slavskog žita i kolaèa" i u "prazniènoj trpezi ljubavi", zajedno s ostalim uzvanicima. Meðu uzvanicima bili su predstavnici klera i monaštva, predstavnici entitetske i gradske vlasti, odreðeni broj gospodarstvenika te predstavnici parohijskih odbora. U srdaènoj, bratskoj atmosferi, zajedno s drugim uzvanicima, razgovarali su o aktualnim izazovima, potrebama i moguænostima za sve ljude u gradu, državi i regiji. Biskup je imao prigode razgovarati s episkopom, predsjednikom RS i drugim sustolnicima o aktualnim vjerskim i društvenim problemima i izazovima. Istaknuli su kako se udruženim snagama treba truditi oko izgradnje sigurne i èovjeka dostojne buduænosti svih ljudi na ovim prostorima. Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Papa na meðureligijskom susretu u Colombu Colombo, 13.1.2015. (IKA) - Nakon posjeta novoizabranom predsjedniku Maithripalu Sirisenu, papa Franjo sudjelovao je prvoga dana svoga pohoda Šri Lanki, 13. sijeènja, na meðureligijskom i ekumenskom susretu vjerskih predstavnika u Colombu. U Kongresnom središtu Bandaranaike okupilo se gotovo tisuæu vjerskih predstavnika najveæih religijskih skupina otoène države: budisti (koji èine 70% stanovništva), hinduisti (12,6%), muslimani (9,7%) i razne kršæanske zajednice (9,7%), od èega su veæina katolici sa 7,2% stanovništva). Sveti Otac svima je zahvalio za njihovu nazoènost i primijetio kako je došao na Šri Lanku stopama svojih predšasnika kako bi posvjedoèio svoju ljubav i brigu za Katolièku Crkvu i s njezinim vjernicima podijelio radosti i boli. Veliku radost za njega predstavlja susret s muškarcima i ženama i ostalih vjerskih zajednica te zemlje, koji s katolicima dijele želju za istinom, mudrošæu i svetošæu. Katolièka Crkva poštuje sve vjerske zajednice i želi s njima suraðivati kao i sa svim ljudima dobre volje, tražeæi blagostanje svih naroda Šri Lanke. Papa je izrazio nadu da æe njegov posjet pridonijeti produbljivanju raznih oblika nedavno zapoèete meðuvjerske i ekumenske suradnje. Za uspješan dijalog potrebno je meðusobno upoznavanje, razumijevanje i poštovanje. Dijalog se mora temeljiti na posvemašnjem i otvorenom poštovanju vjerskih uvjerenja, koja se odražavaju u razlièitim oblicima izražavanja, prakticiranja i tradicija. Na taj se naèin otvaraju novi putovi za uzajamno poštovanje, suradnju i prijateljstvo, rekao je Papa i istaknuo kako je Šri Lanki, gdje su ljudi godinama trpjeli zbog graðanskog rata, potrebno ozdravljenje i jedinstvo, a ne podjele i sukobi. Toga moraju biti svjesni svi kojima je stalo do dobra te zemlje i cijele ljudske obitelji. Izrazio je nadu da æe meðuvjerska i ekumenska suradnja dokazati da je za skladan život ljudi potrebno saèuvati vlastiti etnièki i vjerski identitet. Najbolji naèin uspješne suradnje oèituje se u pružanju materijalne i duhovne pomoæi siromasima, bijednima i svima koji oèekuju rijeèi utjehe i nade, rekao je papa Franjo i dodao kako misli posebno i na obitelji koji su tijekom rata izgubili svoje najdraže. Upozorio je predstavnike razlièitih vjerskih zajednica kako je neophodno potrebni pronaæi naèine pomirenja svih naroda Šri Lanke i pomoæi društvenim ustanovama u pravednom pronalaženju rješenja. Vjerska se uvjerenja ne smije koristiti za nasilja ni ratove. Pripadnici svih vjeroispovijesti moraju biti svjesni da mir i suživot ovise i o osudi nasilnièkih i ratnih pothvata u vlastitim sredinama. Sve religije moraju nastojati skladno živjeti i širiti blagoslov mira, zakljuèio je papa Franjo svoj govor pred vjerskim predstavnicima u Šri Lanki. Papa u Colombu proglasio svetim Josea Vaza Novi je svetac primjer "kako prevladati vjerske podjele u službi mira" Colombo, 14.1.2015. (IKA) - Oko 500 tisuæa vjernika sudjelovalo je 14. sijeènja na misi za kanonizaciju Josea Vaza, prvog sveca Šri Lanke, koji je umro 1711. u 59. godini života, prenosi Radio Vatikan. Proslava je održana u Galle Face Greenu u Colombu, gradskom parku koji se proteže na površini od pet kilometara duž Indijskog oceana. Dugim pljeskom vjernièko je mnoštvo popratilo èitanje formule kojom je Papa proglasio novog sveca, roðenog u Indiji u portugalskoj obitelji a koji je došao u Šri Lanku kako bi podržao katolike tijekom progona od strane nizozemskih kalvinista. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 21. sijeènja 1995. Sveti Jose Vaz je poticaj na ustrajnost na putu evanðelja, on je vodiè za sve one koji slijede sveæenièki put, te primjer "kako prevladati vjerske podjele u službi mira". Papa Franjo, nekoliko sati nakon apela vjerskim voðama da od vjere ne prave oružje, ponovno je pozvao na jedinstvo religija kako se u njihovo ime ne bi nastavila èiniti nasilja. Proglašenjem jedne tako uzorne osobe, koja nas "uèi izaæi prema periferijama, kako bi se Isusa Krist poznavalo i ljubilo posvuda", misionara koji je poput nas "živio u razdoblju brze i duboke promjene: katolici su bili manjina i èesto podijeljeni meðu sobom, bilo je neprijateljstava, pa èak i progona izvana, Papa je poruèio da su njegova ljubav prema Bogu i bližnjemu i njegova predanost još i danas primjer za Crkvu u Šri Lanki da u svom služenju "ne pravi razliku u rasi, vjerovanju, plemenskoj pripadnosti, društvenom položaju ili religiji". "Vjerska sloboda je temeljno ljudsko pravo. Svaki pojedinac mora biti slobodan, sam ili zajedno s drugima, tražiti istinu, otvoreno izražavati svoja vjerska uvjerenja, bez zastrašivanja i vanjskih ogranièenja. Kao što smo nauèili iz života Josea Vaza, istinsko klanjanje Bogu dovodi ne do diskriminacije, mržnje i nasilja, veæ do svetosti života, poštivanja dostojanstva i slobode drugih i predanosti dobrobiti sviju s ljubavlju", poruèio je Papa. "Jose je znao kako ponuditi istinu i ljepotu evanðelja u multireligijskoj sredini, s poštovanjem, predanošæu, ustrajnošæu i poniznošæu. To je naèin na koji su sljedbenici Isusa i danas pozvani to èiniti. Pozvani samo 'izlaziti' s istom revnošæu, s istom hrabrošæu (...) Mi smo pozvani biti uèenici misionari", zakljuèio je Papa. Na kraju mise kardinal Malcolm Ranjith, nadbiskup Colomba, predao je Papi èek od 70 tisuæa dolara, koje su prikupili vjernici, za njegov dobrotvorni rad. "Mi smo siromašna Crkva, ali želimo da primite ovaj dar", rekao je kardinal Ranjith predajuæi dar Papi. Povodom Papina posjeta Šri Lanki vlasti pustile na slobodu 612 zatvorenika Colombo, 14.1.2015. (IKA) - U povodu Papina posjeta Šri Lanki vlasti su odluèile pustiti na slobodu 612 zatvorenika, 575 muškaraca i 37 žena, prenosi Daily Mirror Colombo. Predsjednièko pomilovanje daje se osobama starijim od 75 godina i osobama koje se nalaze u zatvoru zbog manjih kaznenih djela. Crkva na Filipinima u brojkama Quezon, 14.1.2015. (IKA) – Prema statistici objavljenoj u "Katolièkom direktoriju Filipina 2014-2015.", koju je priredio Claretin Publications sa sjedištem u Quezonu, na Filipinima živi 88,9 milijuna katolika. Filipini imaju èetvoricu kardinala, od kojih su dvojica izbornici, 16 nadbiskupi, 69 biskupi, 11 pomoæni biskupi te 32 umirovljeni (nad)biskupi. Dijecezanskih sveæenika je 6118, a redovnièkih 2115. Bogoslova ima 6981, a ðakona 126. Na Filipinima djeluje i 10.826 redovnica te 892 redovnièka brata. . 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 23 Inozemne vijesti Papa posjetio Gospino svetište u Madhuu Tek kada shvatimo, u svjetlu križa, zlo koje smo kadri poèiniti, i u kojem smo èak i sudjelovali, možemo doživjeti istinsko kajanje i istinsku skrušenost. Tek tada možemo primiti milost da se približimo jedni drugima s pravim kajanjem, nudeæi i tražeæi pravi oprost, rekao je Papa u najpoznatijem marijanskom svetištu Šri Lanke Madhu, 14.1.2015. (IKA) - Rat u Šri Lanki, koji je okonèan 2009., nakon tridesetogodišnjeg sukoba, donio je "toliko mržnje, toliko nasilja i toliko razaranja". Ali u primjeru Marije, koja je podno križa "oprostila ubojicama svoga sina" Isusa, neka svi Šrilanèani uzmognu pronaæi "nadahnuæe i snagu za izgradnju buduænosti pomirenja, pravednosti i mira". To je želja koju je 14. sijeènja izrazio papa Franjo prilikom posjeta marijanskom svetištu Gospe od krunice u Madhuu, na sjeveru Šri Lanke, na mjestu koje, upravo zbog sukoba, nikada nije bio odredište hodoèašæa na prethodnim putovanjima pape Pavla VI. i Ivana Pavla II. Nakon dugotrajnog pozdravljanja s vjernièkim mnoštvom koje ga je pratilo pjesmama i spontanim koreografijama na putu od helidroma i s vjernicima, njih èak 500 tisuæa, koji su ga èekali pred svetištem, gdje mu je jedan vjernik darovao vijenac od orhideja, Papa je pustio na slobodu bijelu golubicu. Pozvao je dvije zajednice u Šri Lanki – koje su na tome mjestu predstavljala skupina obitelji koje su teško stradale u neprijateljstvima - da "obnove jedinstvo koje je izgubljeno". Tek kada shvatimo, u svjetlu križa, zlo koje smo kadri poèiniti, i u kojem smo èak i sudjelovali, možemo doživjeti istinsko kajanje i istinsku skrušenost. Tek tada možemo primiti milost da se približimo jedni drugima s pravim kajanjem, nudeæi i tražeæi pravi oprost, rekao je Papa u najposjeæenijem svetištu Šri Lanke. U tijeku molitvenog slavlja upuæena je posebna marijanska molitva za uèvršæenje mira. Nakon molitve u marijanskom svetištu Papa se u apostolskoj nuncijaturi u Colombu susreo s bivšim predsjednikom Mahindom Rajapaksom, koji ga je bio službeno pozvao u posjet toj otoènoj državi. S bivšim predsjednikom, njegovom suprugom te njegovim bratom zadržao se u dvadesetominutnom razgovoru. Popodne istoga dana Sveti Otac posjetio je budistièki hram Mahabodhi, prihvaæajuæi poziv jednog od mjesnih redovnika, Banagala Upatissa, kojeg je susreo u zraènoj luci kada je sletio u Šri Lanku, kao i na meðureligijskom i ekumenskom susretu. Prije povratka u nuncijaturu, Papa se susreo sa šrilankaškim biskupima, s kojima se dan prije nije mogao susresti zbog kašnjenja u predviðenom programu. Austrija: Raste broj trajnih ðakona Beè, 14.1.2015. (IKA) - Katolièka Crkva u Austriji nastavlja intenzivan život u župama i drugim crkvenim ustanovama. Istodobno, društvene promjene i demografski trendovi dovode do pada u broju pastoralnih aktivnosti, poput broja onih koji sudjeluju na nedjeljnim misama ili broja krštenih, krizmanih i prvoprièesnika. Pokazuju to službeni statistièki podaci za 2013. godinu, koje je objavila Austrijska biskupska konferencija. Uz podatke koji se odnose na vjernike-laike, statistike ukljuèuju i one podatke koji se odnose na kler, redovnike i župe, kao i podatke o pastoralnom životu Crkve. Broj svih sveæenika koji djeluju u Austriji nešto je manji i u 2013. iznosio je 3933 (2012: 3998; 2011: 4035). Stalno je u porastu, meðutim, broj trajnih ðakona. Prema službenoj statistici, on je u 2013. porastao na 656 (2012: 634; 2011: 628). Župa i drugih dušobrižnièkih ustanova bilo je u 2013. u Austriji ukupno 4327 (2012: 4324). 24 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Osvrt na Papin posjet Šri Lanki Colombo, 14.1.2015. (IKA) - O prvom danu apostolskoga putovanja Svetoga Oca u Šri Lanku, novinar Radio Vatikana razgovarao je s ravnateljem Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federicom Lombardijem, koji na apostolskim putovanjima uvijek prati Svetog Oca. Lombardi je dirnut vrlo lijepim, srdaènim i prijateljskim doèekom u zraènoj luci kao i duž puta prema apostolskoj nuncijaturi. Mislim da je uzduž puta stajalo od dvjesto do tristo tisuæa osoba, a možda i više. To je neobièno za grad u kojem kršæani nisu veæina. Papa je bio veoma zadovoljan, a rekao bih da je prvi dodir s narodom bio vrlo topao, ustvrdio je Lombardi, a potom se osvrnuo na Papine susrete s novoizabranim predsjednikom i èelnicima raznih religija. Poznato je da su predsjednika izabrale manjine, te da se nitko nije nadao njegovu izboru. Mnogi u novoga predsjednika polažu velike nade, te nakon tridesetogodišnjega graðanskog rata, nestrpljivo oèekuju znaèajne promjene u upravljanju državom, naroèito glede nacionalnog pomirenja. Novi je predsjednik primio Svetog Oca, a njegov je dolazak – u izvjesnom smislu – novoizabranom predsjedniku moralno ohrabrenje. Posljednjih se tjedana govorilo da je putovanje trebalo odgoditi; da predsjednièki izbori nisu najprikladnije vrijeme, da bi mogli izbiti sukobi, kao i uvijek nakon izbora, podsjetio je Lombardi dodajuæi: Nije bilo ni jednog znaka nasilja: Papa je ohrabrio predsjednika da promièe nacionalno pomirenje, a što bismo htjeli više od toga? Papa je u Šri Lanku došao kao pastir Crkve u Šri Lanki, a katolika ima u svim etnièkim skupinama; u Crkvi je dakle na djelu pomirenje i vlada sklad. Ona može biti snažan èimbenik uèinkovite pomirbe u društvu koje je pretrpjelo brojne podjele. Ove dane doživljavam kao veliku Božju milost, veæu nego sam oèekivao, istaknuo je Lombardi, a potom se osvrnuo na Papin susret s vjerskim èelnicima. Jedan od odgovornih podsjetio me na neuspjeh meðureligijskog susreta tijekom jednog putovanja svetog Ivana Pavla II., jer se budisti nisu pojavili, a budisti ovdje èine 70% puèanstva. Bez budista dakle nije moguæ uspješan meðureligijski dijalog. Na ovom susretu s Papom u dvorani bilo je 600 budistièkih monaha. I to je dakle vrlo jasan znak: ozraèje je bilo prožeto velikom željom da se zakoraèi putem pomirenja i sklada, istaknuo je Lombardi, dodajuæi kako su mu neki budistièki monasi rekli da vole Papu i da se žele s njim susresti. Papin razgovor s novinarima na putu prema Filipinima O slobodi govora, enciklici o okolišu, te nasilju u svijetu Colombo, 15.1.2015. (IKA) - Na Filipinima æe u središtu poruke biti siromasi, i ponajviše potpora žrtvama tajfuna Yolanda, rekao je papa Franjo u dugom razgovoru s novinarima, koji je trajao oko 45 minuta, u zrakoplovu na putu iz Šri Lanke prema Filipinima. Vrlo odluènim rijeèima govorio je o nedavnim dogaðajima u Parizu, te pritom istaknuo da je sloboda izražavanja temeljno pravo, ali je to takoðer i pravo vjere da ne bude ismijana. Meðu temama o kojima se razgovaralo bilo je pomirenje u Šri Lanki, te sljedeæa enciklika posveæena okolišu, koja bi trebala biti objavljena tijekom ljeta. Odgovarajuæi na pitanje jednoga francuskog novinara o zbivanjima u Parizu, Sveti Otac istaknuo je da, kao što je zastranjivanje kada netko želi ubiti u Božje ime, tako griješi i onaj tko vrijeða neku religiju mašuæi zastavom prava na to da kaže sve što želi. Tu je papa Franjo vrlo jasan; sigurno je dužnost reæi ono što pridonosi izgradnji opæega dobra, i ika sigurno se na uvredu ne može reagirati nasiljem, ali se jednako tako ne može ni provocirati. Ne može se vrijeðati vjera drugih ljudi, ne može se rugati vjeri, jer postoji granica, a to je dostojanstvo koje posjeduje svaka religija, istaknuo je Papa a prenosi Radio Vatikan. Jedna od poèetnih tema razgovora odnosila se pak na sljedeæu encikliku, koja je u pripremi, a posveæena je okolišu. Sveti Otac dao je dugo oèekivanu vijest: dokument bi trebao biti spreman u lipnju ili srpnju. Krajem ožujka, najavio je papa Franjo, tjedan æe dana posvetiti završavanju teksta koji je veæ u treæem nacrtu. Prvi je, naime, pripremio kardinal Turkson, drugi je pregledao sam Papa, uz pomoæ struènjaka, a treæi je nacrt sastavljen uz sudjelovanje teologa. Ta treæa inaèica, dodao je Sveti Otac, sadrži i vrlo konstruktivne prinose Kongregacije za nauk vjere, Državnoga tajništva, i teologa Papinskoga doma. Ono što Papa želi jest enciklika koja æe dati prinos sljedeæem sastanku na vrhu o zaštiti okoliša, koji æe se održati u Parizu. Onaj me prošli, održan u Peruu, razoèarao zbog nedostatka hrabrosti, istaknuo je papa Franjo. Oštrim se rijeèima Sveti Otac osvrnuo na sve veæe iskorištavanje djece kao kamikaze u atentatima, koji su, nažalost, poznati i iz sukoba koji je okrvavio Šri Lanku. Papa je istaknuo da, osim psihièkih problema, u onomu tko odluèi ubiti se kako bi ubio, vidi "ljudski poremeæaj". Kamikaza je osoba koja daje život, ali ga ne daje dobro, primijetio je te dodao – upravo suprotno, primjerice, od brojnih misionara koji takoðer daju život, ali u svrhu izgradnje. Stoga, privezati bombu na neko dijete nije ništa drugo do li još jedan naèin da se od njega napravi rob. Na pitanje o moguæim atentatima na Vatikan i na njega osobno, papa Franjo rekao je da se boji ponajviše za ljude koji se dolaze susresti s njim. Što se pak tièe njega samoga, uz osmjeh je rekao da se s tom opasnošæu suoèava uz priliènu mjeru nesavjesnosti. Najbolji naèin za odgovor na nasilje jest blagost. Sveti Otac osvrnuo se i na svoju potporu Povjerenstvu za istinu i pomirenje u svijetu, poput onoga u Šri Lanki, te kazao da je potporu dao i jednomu takvom povjerenstvu u Argentini. Pritom je istaknuo da podupire sve umjerene napore koji pomažu u postizanju dogovora, i ne traže odmazdu. Navodeæi potom rijeèi novoga predsjednika Šri Lanke, Sveti Otac kazao je da ga se dojmila Predsjednikova zamisao da nastavi s nastojanjima oko mira i pomirenja, ali ponajviše želja da uspostavi sklad u narodu, što je još više od mira i pomirenja. Ali, za to je potrebno doæi do srca naroda, rekao je na kraju papa Franjo. Prije polaska prema Filipinima Sveti Otac je u Bolawalani posjetio Zavod za kulturu Benedikt XVI. U zavodskoj kapeli pomolio se pred slikom Šrilankanske Gospe. Papa doputovao na Filipine Manila, 15.1.2015. (IKA) – Papa Franjo doputovao je 15. sijeènja nešto prije 10.45 sati po srednjoeuropskom vremenu u Manilu, na Filipinima, drugo odredište svoga apostolskog putovanju u Aziju, nakon intenzivnih dana proživljenih u Šri Lanki, koje se održava pod geslom "Milosrðe i suosjeæanje", javlja Radio Vatikan. Papa je u Manili vrlo toplo doèekan, uz lokalne pjesme i plesove. Pozdravili su ga, uz mnogo mladih ljudi koji su Papi otpjevali pjesmu "Papa Francisco, Bienvenido", predsjednik Benigno Aquino, koji mu je poljubio ruku te mjesni biskupi na èelu s kardinalom nadbiskupom Manile Louisom Antoniom Tagleom, kojeg je Papa srdaèno zagrlio. Nakon pjesama, uslijedio je kratki Franjin susret s Inozemne vijesti filipinskim predsjednikom te putovanje do nuncijature praæeno razdraganim mnoštvom. Meðu najišèekivanijim dogaðajima ovog putovanja su susreti u Taclobanu, koji je gotovo sravnjen sa zemljom u tajfunu Jolanda u studenom 2013. godine u kojem je 6000 ljudi izgubilo život. Papa æe se susresti sa preživjelima i sveèano otvoriti centar izgraðen doprinosom "Cor Unum". Franjo je htio da za to putovanje budu najniži moguæi troškovi, te se ono odvija u znaku skromnosti, a sve ono što æe se time uštedjeti namijenjeno je potrebitima. Papa dolazi u posjet jedinoj azijskoj zemlji, uz izuzetak malog Istoènog Timora, u kojoj katolici èine veæinu. To je živa Crkva duboke vjere koja po èetvrti put doèekuje Petrova nasljednika - nakon dva posjeta sv. Ivana Pavla II. 1981. i 1995. godine te jednog posjeta bl. Pavla VI. 1970. godine. Tijekom leta Papa je poslao brzojave pozdrava Šri Lanki, Indiji, Mijanmaru, Tajlandu, Kambodži i Vijetnamu. Papin susret s filipinskim vlastima i diplomatskim zborom Velika biblijska tradicija svim ljudima nalaže dužnost slušanja glasa siromaha Manila, 16.1.2015. (IKA) - Nadam se kako æe proroèki poziv filipinskih biskupa da ova godina bude "godina siromašnih" biti poticaj svima, na svakoj razini društva, da se odbaci svaki oblik korupcije koji odvraæa sredstva od siromašnih. Neka nadahne i nastojanja da se osigura ukljuèivost za sve ljude u životu zajednice, poruèio je Papa Franjo prilikom susreta s filipinskim vlastima i diplomatskim zborom u Manili 16. sijeènja. Papa je, kao i u Šri Lanki, istaknuo da je njegov posjet na prvome mjestu pastoralan – u sklopu priprave za proslavu pet stoljeæa naviještanja Evanðelja na Filipinima. Kršæanska je poruka imala izvanredan utjecaj na filipinsku kulturu. Nadam se da æe ta važna obljetnica ukazati na njezinu daljnju plodnost i sposobnost da nadahne društvo koje je dostojno dobrote, dostojanstva i nadanja filipinskoga naroda, rekao je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan. Na osobit naèin, njegov posjet želi izraziti blizinu svima koji pate zbog uništenja koje je uzrokovao tajfun Yolanda. Papa Franjo primijetio je kako su pred takvom prirodnom katastrofom mnogi oèitovali herojsku snagu i vjeru – kreposti koje su ukorijenjene u kršæanskoj vjeri. U trenucima krize, mnogi su žrtvovali svoje vrijeme i sredstva kako bi pomogli bližnjemu; stvarajuæi mrežu meðusobne pomoæi i radeæi za zajednièko dobro. Filipini su pred izazovom izgradnje èvrstoga temelja za moderno društvo koje poštuje istinske ljudske vrednote, nastavio je Papa. Zbog toga je nužno da politièki voðe budu izvanredni u iskrenosti, valjanosti karaktera i predani zajednièkom dobru. Bitni element ostvarivanja društva istinske pravde, solidarnosti i mira jest jamèenje društvene pravednosti i poštovanja ljudskoga dostojanstva, smatra papa Franjo. Velika biblijska tradicija svim ljudima nalaže dužnost slušanja glasa siromaha. Nuka nas da uništimo okove nepravde i ugnjetavanja koje uzrokuju oèite i, zapravo, skandalozne društvene nejednakosti, istaknuo je Sveti Otac, dodajuæi da reforma društvenih struktura koje održavaju siromaštvo i iskljuèivanje siromašnih u prvom redu traži obraæenje uma i srca. Temeljnu ulogu u obnovi društva imaju obitelji. U obiteljima djeca uèe o ispravnim vrednotama, visokim idealima i istinskoj skrbi za bližnjega. Ali kao i svi Božji darovi, obitelj se može nagrditi i uništiti. Potrebna joj je naša potpora, poruèio je papa Franjo, podsjeæajuæi kako može biti teško u današnjim demokracijama oèuvati i braniti osnovne vrednote kao što je nepovrjedivo dostojanstvo osobe, poštovanje 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 25 Inozemne vijesti savjesti i vjerske slobode te neotuðivoga prava na život – poèevši od neroðenih, pa sve do starih i bolesnih. Papa je na kraju istaknuo promicanje dijaloga i suradnje meðu osobama razlièitih religija, izražavajuæi nadu u pravedna rješenja za sve – ukljuèujuæi domorodce i vjerske manjine – i zazivajuæi na èitav filipinski narod Božji blagoslov. Papa slavio misu s filipinskim biskupima, sveæenicima, redovnicima i redovnicama U susretu s predstavnicima vlasti i diplomatskog zbora prije mise Papa je uputio zahtjev za "odluènim odbacivanjem svih oblika korupcije koja otima sredstva od siromašnih" Manila, 16.1.2015. (IKA) - Svaki kršæanin pozvan je na èestit život, ali i "stvarati krugove poštenja", rekao je 16. sijeènja papa Franjo u homiliji na misi s biskupima, sveæenicima, redovnicima i redovnicama u katedrali Bezgrešnog zaèeæa u Manili. Papa je govorio o društvima optereæenim korupcijom i siromaštvom, a zatim je snažno istaknuo, obraæajuæi se spontano okupljenom mnoštvu, da "su siromašni središte Evanðelja". Ako izuzmemo siromašne iz Evanðelja, nemoguæe nam je shvatiti Kristovu poruku, rekao je slikovito Papa. Pozvao je kršæanske zajednice na Filipinima da budu blizu onima koji su iskljuèeni iz društva, kao i da naviještaju ljepotu kršæanskoga braka. Upozorivši na "žalosne kompromise s mentalitetom ovog svijeta", Papa je vjernicima poruèio da ne smiju dopustiti da upadnu "u odreðeni materijalizam koji se može uvuæi u naše živote i kompromitirati svjedoèenje koje pružamo". "Jedino ako mi sami postanemo siromašni, uklanjajuæi naše samozadovoljstvo, moæi æemo se poistovjetiti s posljednjima meðu braæom i sestrama. Sve æemo promatrati u novom svjetlu i tako æemo moæi odgovoriti pošteno i èestito na izazov naviještanja radikalnosti evanðelja u društvu naviklom na iskljuèivost, polarizaciju i skandalozne nejednakosti", rekao je Papa. Papa Franjo sve upozorava: "Evanðelje poziva svakog kršæanina da živi životom poštenja, èestitosti i predanog rada na opæem dobru", te dodaje: "Ali takoðer poziva kršæanske zajednice na stvaranje 'krugova èestitosti', mreža solidarnosti koje se mogu proširiti u društvu kako bi ga preobrazili svojim proroèkim svjedoèenjem". Oduprite se ideološkoj kolonizaciji koja prijeti obitelji Susret pape Franje s obiteljima u Manili Manila, 16.1.2015. (IKA) - Oduprite se ideološkoj kolonizaciji koja prijeti obitelji, pozvao je 16. sijeènja papa Franjo prilikom susreta s obiteljima u glavnoj sportskoj areni u Manili na Filipinima. Papa je svoje promišljanje o daru obitelji utemeljio na evanðeoskom izvještaju o tome kako Gospodin sv. Josipa u snu upuæuje što mu je èiniti. U svojem tipiènom stilu, Papa je obraæanje – uz brojne spontane dodatke – omeðio s tri toèke: poèivati u Gospodinu, ustajati s Isusom i Marijom, i biti proroèki glas. Prvo je, meðutim, predložio obiteljima da naveèer ispitaju savjest, pitajuæi se: "Jesam li sanjao o svojim sinovima i kæerima? Jesam li sanjao o ljubavi prema svojemu mužu ili svojoj ženi? Jesam li sanjao o svojim roditeljima, svojoj obitelji?" Nemojte izgubiti sposobnost sanjanja o obitelji, odnosno "razmišljanja" o "dobrim kvalitetama" koje imaju èlanovi obitelji, poruèio je Sveti Otac. Prva toèka Papina govora je poèivati u Gospodinu. Da biste èuli i prihvatili Božji poziv, morate poèivati u Gospodinu, a poèivanje u Gospodinu jest molitva. Trebate pronaæi svakoga dana vrijeme za molitvu, poruèio je Papa obiteljima. 26 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika Možda æete mi reæi: Sveti Oèe, želim moliti, ali imam toliko posla! Moram se brinuti za djecu, imam obveze kod kuæe; preumoran sam da bih uopæe dobro spavao. To je možda istina ali bez molitve neæemo znati najvažniju stvar - Božju volju - a s molitvom æemo sve moæi ostvariti. Poèivanje u molitvi osobito je važno za obitelji. Ne zaboravite da je obitelj sjedinjena kada moli. Najprije u obitelji uèimo moliti, upoznajemo Boga i rastemo da postanemo ljudi vjere; èlanovi Božje obitelji – Crkve. U obitelji uèimo nadiæi svoje vlastite potrebe i dijeliti život s drugima. Zato je toliko važno moliti kao obitelj! Zato su obitelji tako važne u Božjem naumu za Crkvu, istaknuo je Papa i priznao da je jako privržen svetom Josipu i utjeèe mu se na poseban naèin: kada ima poteškoæu, napiše je na papiriæ i stavi pod sveèev kip. Druga toèka jest ustajati s Isusom i Marijom. Možda bismo htjeli produljiti dragocjene trenutke s Gospodinom u molitvi, ali poput sv. Josipa – pošto smo èuli Božji glas – imamo ustati od sna i djelovati. Tako i u obitelji, jer "vjera nas ne uklanja iz svijeta, veæ nas uvodi dublje u njega. Moramo iæi duboko u svijet, ali snagom molitve", kazao je Papa i upozorio: "Èuvajte se nove ideološke kolonizacije" koja "pokušava uništiti obitelj. Ona ne dolazi iz snova koje nam Bog daje, iz molitve i poslanja koje nam Bog povjerava. Dolazi izvana, i zato kažem da je kolonizacija. […] I kao što su naši narodi mogli reæi 'ne' razdoblju kolonizacije, kao obitelji imamo biti vrlo mudri i vrlo snažni, s odvažnošæu reæi 'ne' tim inicijativama kolonizacije, koje bi mogle uništiti obitelj. Molimo zagovor sv. Josipa da znamo kada reæi 'da', a kada reæi 'ne'". Dok brojni žive u krajnjem siromaštvu, neki su zahvaæeni materijalizmom i stilom života koji razara obiteljski život i osnovne zahtjeve kršæanskoga morala – to je ideološka kolonizacija. Obitelj je takoðer ugrožena sve veæim nastojanjima nekih da redefiniraju samu ustanovu braka kroz relativizam, kulturu prolaznosti, izostanak otvorenosti životu, objasnio je papa Franjo, dodajuæi da je bl. Pavao VI. branjenjem otvorenosti za život u svojoj enciklici [Humanae Vitae] bio odvažan, dobar pastir, koji je "upozorio svoje ovce na vukove koji im se približavaju". Svijetu su potrebne snažne obitelji kako bi se nadvladale te opasnosti! Svaka prijetnja obitelji jest prijetnja samome društvu, jer "buduænost èovjeèanstva prolazi kroz obitelj". Stoga štitite svoje obitelji, pozvao je Papa nazoène, pozivajuæi ih da budu svetišta poštovanja prema životu i da navješæuju svetost svakog ljudskog života od zaèeæa do naravne smrti. Obitelji tako postaju proroèki glas, blagoslov za svijet koji širi Božje kraljevstvo, vjerne proroèkom poslanju koje smo primili na krštenju. Sveti Otac pozvao je obitelji da budu spremne iæi i dalje od svojih domova u brizi za najpotrebitiju braæu i sestre, s osobitom pažnjom za one koji sami nemaju obitelji. "Ne dopustite da se ikada osjete izoliranima, usamljenima i napuštenima, veæ im pomozite shvatiti da ih Bog nije zaboravio", rekao je Papa, priznajuæi kako ga je duboko dirnuo posjet sirotištu toga dana. Možda ste sami materijalno siromašni, ali imate obilje darova koje možete ponuditi Kristu i Crkvi. Nemojte skrivati svoju vjeru, nemojte skrivati Isusa, veæ ga nosite u svijet i nudite svjedoèanstvo svojeg obiteljskog života", potaknuo je papa Franjo, još jednom pozivajuæi na ustrajan obiteljski molitveni život i sam se preporuèujuæi njihovu zagovoru. . ika Papa predvodio misu u zraènoj luci Tacloban Snažno nevrijeme poremetilo program pohoda provinciji Leyte Tacloban, 17.1.2015. (IKA) – Strašno nevrijeme poremetilo je 17. sijeènja program pape Franje na Filipinima. Papa je predvodio euharistijsko slavlje u zraènoj luci Tacloban u provinciji Leyte koja je stradala u tajfunu Yolanda 2013. godine. Time je Papa tamošnjem stanovništvu želio iskazati blizinu i solidarnost. Prizor je bio vrlo dirljiv: kiša i vjetar koji je neumorno puhao, nisu mogli umanjiti radost susreta. Prostorom slavlja dominirala je žuta boja: Papa s koncelebrantima je poput mnoštva vjernika imao žutu kabanicu preko misnice. Radi najave tajfuna, Papa nije održao ranije pripremljenu homiliju, veæ se spontano obratio vjernicima na španjolskom jeziku, što je potom bilo prevedeno na engleski na kojem i održano samo slavlje. Propovijed na engleskom jeziku predana je novinarima. U uvodnom dijelu kratko se osvrnuo na misna èitanja, te u više navrata ukazao na blizinu Krista, znakovito pokazujuæi na križ. "Isus je uvijek pred nama. Èetrnaest mjeseci nakon tajfuna Yolanda znamo, da se naša vjera nije smanjila, jer je Isus ovdje ispred nas". Na posebno dirljiv naèin Papa je opisao kada se odluèio pohoditi Filipine. Bilo je to u danima kada je iz Rima gledao katastrofu. "Ovdje sam, da bi bio s vama, malo kasno, ali sam došao. Došao sam vam reæi da je Isus Gospodin. Nikada nas ne ostavlja". Te Papine rijeèi vjernici su popratili jakim pljeskom. U tom kontekstu posvijestio je kako se može pomisliti da nas je napustio radi izgubljenog doma, života. Ali "Isus je tamo, pribijen na križu, i od tamo nas ne napušta. Naš Gospodin pati zajedno s nama i ide s nama i u najtežim trenucima života". Upuæujuæi na lik Majke Marije, podsjetio je kako je i ona uz križ. "Kada jako trpimo i ništa ne razumijemo, tada smo poput male djece. Uhvatimo je za ruke i recimo 'Mama', poput djeteta koje se boji". Na trenutak je sve pozvao da se u tišini zagledaju u Krista na križu i Majku. "Imamo majku Mariju i starijega brata Isusa. Nismo sami. Tu su i mnoga braæa koja su u trenutku katastrofe priskoèila upomoæ". Na kraju homilije još je jednom vjernike pozvao da ne zaborave kako ih Isus nikada ne napušta kao ni Marijina nježnost. Prije poprièesne molitve, Papa je izrekao zahvalnu molitvu: "Hvala Ti, Gospodine, što si danas s nama. Hvala Ti, Gospodine, što s nama dijeliš naše boli. Hvala Ti, Gospodine, što nam daješ nadu. Hvala Ti, Gospodine, za tvoje velike milosti. Hvala Ti, Gospodine, što si htio biti jedan od nas. Hvala Ti, Gospodine, što si uvijek blizu, i u trenucima križa. Hvala Ti, Gospodine, što nam daješ nadu koja nam nikada neæe biti oduzeta. Hvala ti, Gospodine, što si nas se sjetio u najtežim trenucima tvojega života na križu i što si nam ostavio Majku, tvoju Majku. Hvala Ti, Gospodine, jer nas nisi ostavio siroèadima." Okupljenim redovnicima, koje je namjeravao susresti poslijepodne, poruèio je da se nažalost mora vratiti, jer je predviðen novi tajfun. To mu je bilo veoma žao, jer je bio predviðen ruèak s onima koji su preživjeli tajfun. Preostaje nam još vrijeme da idemo hitno u zraènu luku, jer metereolozi tvrde da æe za sat vremena biti još gore. Molim vas da mi oprostite i to prenesite onima koji nisu mogli uæi u katedralu. Po završetku mise, Papa je uobièajeno prošao papamobilom izmeðu vjernika, a kao i obièno unatoè nevremenu pozdravio je i djecu. Na povratku prema zraènoj luci blagoslovio je izvana središte namijenjeno siromasima, koje nosi njegovo ime, i pozdravio kratko okupljene sveæenike, redovnike, redovnice, sjemeništarce i preživjele nakon tajfuna. Inozemne vijesti Papa se susreo s mladim Filipincima Manila, 18.1.2015. (IKA) – Posljednjega dana pastirskoga pohoda Filipinima, u nedjelju 18. sijeènja, na Sveuèilištu sv. Tome u Manili papa Franjo susreo se s predstavnicima raznih vjerskih zajednica, a potom na sveuèilišnom igralištu s oko trideset tisuæa mladih. Dobrodošlicu Papi izrekao je predsjednik Komisije za mlade Filipinske biskupske konferencije biskup biskupije Bangued i Chairman Leopoldo Jaucian, SVD, te predstavnici mladih. Mladi su izrekli i svoja svjedoèenja. Posebno je bilo dirljivo svjedoèenje dvoje djece koji su govorili o djeci s ulice, odnosno zanemarenoj djeci. Dvanaestogodišnja djevojèica nije mogla suspregnuti suze postavljajuæi pitanje "Zašto Bog dozvoljava da djeca pate, iako nisu kriva". I nju i bivšeg 14godišnjeg beskuænika Papa je èvrsto zagrlio. Nakon Službe rijeèi, Papa se obratio okupljenima spontanim govorom na španjolskome jeziku. Na poèetku je pozvao na minutu šutnje za smrtno stradalu 27-godišnju volonterku koja je dan ranije sudjelovala u pripremi euharistijskog slavlja, potom su svi izmolili Zdravo Marijo za nju, te Oèe naš za njezine roditelje. Papa se nakon mise u apostolskoj nuncijaturi susreo s ocem poginule volonterke Kristel Padasas. U nagovoru Papa se osvrnuo na prisutne, te naglasio kako vidi premalo djevojaka, premda žene mogu dosta toga reæi. Èesto se igramo previše muškarca i ne damo ženama dosta prostora. Žene imaju puno toga reæi današnjem društvu. One gledaju na stvarnost drukèijim oèima, rekao je, te preporuèio organizatorima da prigodom iduæeg posjeta Pape Manili daju više prostora ženama. Osvræuæi se na pitanje djevojèice zašto djeca pate, zašto su zanemarena, mnogi i žrtve prostitucije, zašto Bog dopušta da djeca pate, i zašto je toliko malo ljudi spremno pomoæi djeci, Papa je djevojèici zahvalio na hrabrosti svjedoèenja. Kada æemo biti spremni plakati zbog toga što si rekla, tada æemo biti spremni i dati odgovor, rekao je Papa. U tom kontekstu istaknuo je kako danas u svijetu nedostaje sposobnosti plakati, te upozorio da stvarnost života vide samo oèi isplakane suzama. Uèimo plakati i nemojmo zaboraviti ovo današnje svjedoèenje, poruèio je Papa. Zatim je posvijestio kako nam Evanðelje nudi tri jezika, jezik uma, jezik srca i jezik djela. Ta tri jezika potrebno je koristiti skladno: misliti, osjeæati u srcu i djelovati. Osvræuæi se i na druga svjedoèenja, Papa je istaknuo kako se trebamo dati evangelizirati od siromašnih, te nauèiti voljeti i nauèiti biti voljeni. Zakljuèno euharistijsko slavlje u Manili Manila, 18.1.2015. (IKA) – Na kraju višednevnoga pastirskog pohoda Filipinima, u nedjelju 18. sijeènja, papa Franjo je u parku Rizal u Manili predvodio zakljuèno euharistijsko slavlje. Unatoè kiši koja je neumorno padala, na samom liturgijskom prostoru te okolnim ulicama okupilo se oko šest milijuna Filipinaca. Na poèetku homilije Papa je ukazao na Dijete Isusa, jer na taj se dan na Filipinima slavila Nedjelja Djeteta Isusa, odnosno kako se tamo naziva Santo Nino. Dijete Isus nam naviješta da je svjetlo Božje milosti obasjalo svijet tamo gdje je vladala tama. Ono je donijelo osloboðenje od sužanjstva, jer je navijestilo put mira, prava i pravednosti. K tomu nas poziva da budemo širitelji Kristova kraljevstva u svijetu, rekao je Papa, te dodao kako nas Santo Nino upuæuje na naš identitet, a to je "svi smo djeca Božja, èlanovi Božje obitelji". Promatrajuæi probleme, teškoæe i nepravde, dolazimo u napast da odustajemo, jer nam se èini da se evanðeoska obeæanja ne ostvaruju, izgledaju nestvarna. Kršæani su veliko 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 27 Inozemne vijesti suprotstavljanje Božjem nacrtu uvijek smatrali lažju. Ðavao je otac laži i èesto se skriva iza privida krivotvorenja i èari modernosti. On nas privlaèi krivim razonodama i površnim igrama. Kršæani brojèano najkatolièkije zemlje na Azijskom kontinentu pozvani su svjedoèiti istinu i Božju pravdu i skrb za sve stvoreno, rekao je Papa. On nas upuæuje kako trebamo èuvati taj identitet, a upravo je Krist Dijete zaštitnik Filipina. Kad je došao na svijet, njegov život bio je ugrožen od strane korumpiranog kralja. Isus je trebao biti zaštiæen. Imao je zemaljskog zaštitnika sv. Josipa. Imao je zemaljsku obitelj, Svetu obitelj iz Nazareta. Stoga nas On upuæuje na važnost zaštite naših obitelji: naše ljudske obitelji, ali i one veæe Božje obitelji, Crkve, rekao je Papa, te upozorio kako u današnje vrijeme obitelj èesto mora biti zaštiæena od podmuklih napada i programa suprotnih vrijednostima i svetome, onome što je najljepše i plemenito u našoj kulturi. Poput Isusa koji ljubi i grli djecu, nastavio je Papa, i mi imamo zadatak zaštititi, voditi i poticati naše mlade ljude, pomažuæi im u izgradnji društva dostojna njihove velike duhovne i kulturne baštine. Svakom djetetu moramo iskazati dobrodošlicu, njegovati ga i zaštititi. Moramo brinuti o mladima, ne dopustiti da izgube nadu i da budu osuðeni na život ulice, upozorio je Papa. Ponovno upuæujuæi na Dijete Isusa, naglasio je kako je to krhko dijete nepoštenje i korupciju koje su nasljeðe grijeha, pobijedilo snagom križa. Na kraju homilije Filipince je potaknuo da rade zajedno, da štite jedni druge, poèevši od vlastitih obitelji i zajednica, te tako grade svijet pravde, poštenja i mira. Neka Santo Nino blagoslovi Filipine i podrži kršæane ove velike nacije u pozivu da budu svjedoci i misionari radosti evanðelja, u Aziji i u cijelom svijetu, rekao je Papa, te ih pozvao da ga se sjete u molitvama. Nakon poprièesne molitve rijeèi zahvale Papi za pohod uputili su predsjednik Filipinske biskupske konferencije nadbiskup nadbiskupije Lingayen-Dagupan Socrates B. Villegas, te nadbiskup Manile kardinal Luis Antonio G. Tagle, koji je uime svih obeæao Papi da æe Filipinci moliti za njega. Papa je dodao kako on sutra odlazi s Filipina, a s njim odlaze i Filipinci, ali ne u Rim i u Dom sv. Marte, nego na periferije, u bolnice, sirotišta, meðu napuštene. Prije blagoslova uslijedila je misija poslanja, tijekom koje su svi upalili svijeæe uz pjesmu "Tell the World of his Love." Papin završio sedmodnevno apostolsko putovanje na Šri Lanku i Filipine Na povratku sa sedmoga apostolskog putovanja izvan Italije Papa po obièaju odgovarao na pitanja novinara Vatikan, 20.1.2015. (IKA) - Nakon 14 sati leta, papa Franjo vratio se 19. sijeènja sa svoga sedmog apostolskog putovanja i drugog na azijski kontinent na kojem je posjetio Filipine i Šri Lanku. Neposredno po dolasku u Rim otišao se pomoliti pred njemu vrlo dragu sliku Gospe "Spasiteljice rimskog naroda", koja se èuva u bazilici Svete Marije Velike kako bi joj zahvalio za zaštitu, koju je tražio isto tako u posve privatnoj posjeti toj crkvi 10. sijeènja, prije odlaska na putovanje. To je veæ 17. put da se Franjo nakon izbora za Papu otišao pomoliti pred sliku Spasiteljice rimskog naroda. Talijanski dnevnik La Stampa, opisujuæi razgovor pape Franje sa 76 novinara u zrakoplovu na povratku iz Manile u Rim, koji je trajao više od sat vremena, primjeæuje kako je Sveti Otac sa suzama u oèima govorio o tom svom kratkom boravku na Azijskom kontinentu, posebno na Filipinima, gdje se osjeæao nemoæan pred žrtvama tajfuna Yolanda. Govorio je korupciji, raskoši, gladi i o ulozi žena u Crkvi i društvu. Osvrnuo se ponovno i na slobodu izražavanja i 28 21. sijeènja 2015. broj 3/2015 ika provokacije. Osudio je nasilje i pozvao novinare da budu oprezni i razboriti. Osvræuæi se na korupciju, iznio je primjer što ga je sam doživio, kada su mu kao novoimenovanom biskupu predložili pomoæ za siromahe i obeæali proviziju od 50%. Korupcija je postala svjetski problem te se vrlo lako uvuèe èak u crkvene ustanove. Najveæe žrtve korupcije su siromasi. Najavio je svoje putovanje u Afriku i Južnu Ameriku. U srpnju æe posjetiti Ekvador, Boliviju i Paragvaj, a u rujnu Sjedinjene Amerièke Države, gdje je predviðen i njegov nastup u Ujedinjenim narodima, u studenome æe posjetiti Srednjoafrièku Republiku i Ugandu. Primijetio je kako to putovanje dolazi sa zakašnjenjem zbog problema ebole. Opasno je naime održavati velike skupove zbog zaraze. U tim zemljama nema za sada problema. Godine 2016. namjerava posjetiti Èile, Peru i svoju rodnu Argentinu. Odgovarajuæi na pitanje o kontroli raðanja, Papa je upozorio na opasnost kontrole raðanja od strane svjetskih velesila. Rezultat toga je sve manja stopa nataliteta. To ne znaèi da kršæani moraju raðati djecu "kao na pokretnoj traci". Spomenuo je kako je ukorio ženu koja je ima veæ osmero djece sa sedam carskih rezova. Upozorio je kako bez otvorenosti životu nema sakramenta braka. Još je jednom pozvao kako treba gledati siromahe za koje su djeca dragocjeno blago. Papa Franjo priznao je pred novinarima da su ga mnoge filipinske geste veoma dirnule, jer se radi i o gestama srca. Posebno su ga ganuli oèevi koji su dizali djecu kako bi ih Papa blagoslovio. Primijetio je kako se to u drugim sredinama ne doživljava èesto. Izgledalo je kako da žele reæi to je moje najdraže blago, moja buduænost zbog èega se isplati raditi i trpjeti. Originalna gesta, proizašla iz srca. Ganule su ga i majke s invalidnom djecom. One ih nisu skrivale. I one su ih donijele da ih Papa blagoslovi i predstavljale: To je moje dijete, takvo je, ali je moje. Sve mame tako rade, ali Papu je posebno ganuo naèin kako to èine filipinske majke. Govoreæi o siromasima primijetio je kako su to žrtve kulture bacanja i rasipanja hrane. Podsjetio je kako u Buenos Airesu postoji podruèje zvano Portomadero s 36 luksuznih restorana, a odmah do njega poèinju takozvane "villas miserias" - vile bijede, gdje ljudi gladuju. Jedni napadaju druge. Mi se lako privikavamo na tu situaciju. Tu smo mi, a tamo su napušteni. To je siromaštvo. Crkva mora dati sve više primjer i odbijati svjetovnost. Èesto sveæenici, a i laici sablažnjavaju ljude. Teško je slijediti Isusov put. Crkva bi morala sa sebe "svuæi" raskoš. Na pitanje može li se nazvati državnim terorizmom neke oblike siromaštva i bijede, primijetio je da nije još o tome razmišljao, ali je naveo primjer jednog rimskog beskuænika, kojega nisu htjeli primiti u bolnicu. Da bi ga spasio župnik ga je nagovorio na hitnoj da padne u nesvijest. Tumaèeæi "ideološku kolonizaciju obitelji" naveo je primjer kako je 1995.u Argentini ministrica obrazovanja, prosvjete i sporta tražila pomoæ za izgradnju škola za siromahe. Pomoæ su joj dali, ali pod uvjetom da se u školske knjige za djecu unese zasade gender ideologije, struja što je promièe nekolicina ljudi, koji idu za promjenom, štoviše, za dokidanjem tradicionalnog vrijednosnog sustava, kao i za dokidanjem postojeæih društvenih ustanova, posebno klasiènih ustanova poput braka i obitelji. To je oèiti primjer ideološke kolonizacije. Ulazi se meðu narod ili u odreðene skupine bez ikakve veze s njima, kolonizirajuæi ga idejama kojima se namjerava promijeniti mentalitet ili ustrojstvo. To su isto èinile diktature u prošlom stoljeæu. Kada se nameæu ideje kolonizirajuæih carstava, u narodima se uništava njihov identitet.
© Copyright 2024 Paperzz
