Provjera izvedivosti korištenja toplinske energije iz

Razvitak održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja u Europi
Projekt IEE/11/025
Provjera izvedivosti korištenja toplinske energije iz
bioplinskog postrojenja Brezik (u fazi planiranja)
Veljača, 2014.
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Autori:
Energetski Institut Hrvoje Požar, Hrvatska
Igor Novko, Željko Plantić i Željka Fištrek
Kontakt:
Savska cesta 163
10001 Zagreb
+385 1 6326 139
[email protected]
www.eihp.hr
Izvještaj No. WP 3: D 3.5
Projekt BiogasHeat (Razvitak održivog tržišta toplinske
energije iz bioplinskih postrojenja u Europi) podržan je od
strane Europske komisije kroz program Inteligentna energija
za Europu. Za sadržaj ovog dokumenta odgovorni su jedino
autori. Sadržaj nužno ne odražava mišljenje Europske unije.
EACI i Europska komisija nisu odgovorni za eventualnu
upotrebu informacija sadržanih u materijalu.
BiogasHeat web stranica: www.biogasheat.org
2
Sadržaj
1
Uvod ________________________________________________________ 4
2
Bioplinsko postrojenje Brezik - trenutačno stanje ___________________ 4
Lokacija ____________________________________________________________ 5
Tehnički podaci planiranog postrojenja __________________________________ 5
Ekonomski podaci ___________________________________________________ 7
3
Stvarno iskorištenje toplinske energije iz postrojenja na bioplin _______ 8
4
Opis i kratka analiza mogućnosti korištenja toplinske energije ________ 8
OPCIJA 1: Sušara digestata ____________________________________________ 8
OPCIJA2: ORC sustav _______________________________________________ 10
OPCIJA 3: Pasterizacija mlijeka________________________________________ 12
5
Zaključak ____________________________________________________ 14
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
1 Uvod
Projekt BiogasHeat bavi se pitanjem učinkovitog korištenja toplinske energije iz postrojenja
na bioplin na europskoj, nacionalnoj i projektnoj razini. U sklopu projekta razvija se i
primjenjuje niz mjera vezanih za različite politike primjene toplinske energije, najbolju praksu,
terenska ispitivanja i provedbu projekta. Posebni ciljevi projekta BiogasHeat su: (1)
poduprijeti ekonomski opravdano i održivo korištenje toplinske energije iz postojećih i
budućih postrojenja na bioplin koja za sada ostaje neiskorištena, (2) povećati sposobnost
prevladavanja glavnih prepreka u nekoliko ciljanih zemalja (Austrija, Češka, Danska,
Hrvatska, Italija, Latvija, Njemačka, Poljska i Rumunjska) putem posebnih mjera, uključujući
analizu tehničkih mogućnosti, studije izvedivosti, poduzetnički strateški razvoj poslovnih
projekata i terenska ispitivanja i (3) povećati kapacitete kroz obuku, usavršavanje vještina i
prijenos znanja.
Provjere izvedivosti korištenja toplinske energije iz bioplinskih postrojenja jedna su od
glavnih aktivnosti projekta, a njihov cilj je pružiti operatorima bioplinskih postrojenja,
postojećih ili budućih, uvid u opcije iskorištenja toplinske energije koje su im na raspolaganju
te analizirati primjenjivost odabranih opcija na konkretnom postrojenju. U širem pogledu, cilj
provjera je prvi korak prema većoj energetskoj efikasnosti bioplinskih postrojenja.
Ovaj izvještaj objedinjuje prikupljane informacije o bioplinskim postrojenjima i potencijalnim
korisnicima toplinske energije te analizira izvedivosti mogućnosti korištenja toplinske energije
iz bioplinskih postrojenja. Rezultat provjera nije poslovni model te je potrebno daljnje i dublje
istraživanje mogućnosti. Osim toga provjere izvedivosti nisu sveobuhvatne i dubinske te na
temelju njih nije moguće donositi definitivne zaključke i preporuke. Međutim, provjere
izvedivosti pružaju širu sliku rizika i izazova za zainteresirane stranke.
U sklopu projekta Bio-Methane Regions izrađena je pred-studija izvedivosti za bioplinsko
postrojenje koje se planira u sklopu farme krava u vlasništvu Zvonimira Novosela u Breziku
pokraj Virovitice. Vlasnik farme, odnosno potencijalni investitor, odlučio se je i na provjeru
izvedivosti iskorištavanja otpadne toplinske energije planiranog bioplinskog postrojenja te
predložio određene opcije. Time bi bioplinsko postrojenje bilo efikasnije i sukladno tome i
ekonomski isplativije, te također i za okoliš prihvatljivije.
2 Bioplinsko postrojenje Brezik - trenutačno stanje
Bioplinsko postrojenje Brezik trenutno je u fazi razmatranja te se provode različite studije
izvedivosti i isplativosti pojedinih segmenata postrojenja. Postrojenje je planirano u sklopu
farme muznih krava, vlasnika Zvonimira Novosela, gdje se trenutno nalazi oko 120 muznih
krava. Iako je farma manjih gabarita, svejedno predstavlja veliki potencijal za pokrivanje
vlastitih potreba električnom i toplinskom energijom, ali i zbrinjavanje otpadnih supstrata
proizvedenih na farmi na najbolji mogući način. Višak električne energije dobivene iz
kogeneracijske jedinice postrojenja može se predavati u distribucijsku mrežu, što predstavlja
isplativost investicijskog ulaganja u bioplinsko postrojenje. Rok otplate investicije bioplinskog
postrojenja moguće je smanjiti ukoliko se osim električne energije iskorištava i toplinska.
Mogućnosti iskorištavanja toplinske energije, što je i cilj ove studije, bit će predstavljene u
četvrtom poglavlju.
4
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Lokacija
Izgradnja bioplinskog postrojenja Brezik planira se u sklopu farme krava u mjestu Brezik,
koje je u sastavu općine Lukač, Virovitičko-podravske županije. Mjesto Brezik, kojeg
prikazuje slika 1, udaljeno je svega 5,4 km od grada Virovitice, što pogoduje dobroj
povezanosti i većem potencijalnom iskorištavanju električne i toplinske energije planiranog
postrojenja. U sklopu planiranog bioplinskog postrojenja postoji slobodnog prostora za
dodatnu gradnju, što čini prednost za izgradnju dodatnih objekata kojima je omogućeno
iskorištavanje otpadne toplinske energije kogeneracijske jedinice, koja je sastavni dio
planiranog bioplinskog postrojenja.
Slika 1: Geografski položaj mjesta Brezik
Tehnički podaci planiranog postrojenja
U tablici 1 navedene su tehničke specifikacije planiranog bioplinskog postrojenja Brezik,
dobivene proračunom u okviru projekta Bio-Methane Regions, koji je temeljen na podacima
od strane vlasnika farme. Podaci predstavljaju prosječne vrijednosti kroz čitavu godinu,
prilikom čega je uzeto u obzir i određeno vrijeme u slučaju kvarova te trajanje eventualnog
potrebnog godišnjeg remonta postrojenja ili bilo kakvog drugog zastoja u proizvodnji bioplina
ili u kogeneracijskom sustavu, što je procijenjeno na 760 sati godišnje.
Uz dobivene podatke prikazani, izračunati i procijenjeni su podaci, potrebni za analizu
izvedivosti iskorištavanja otpadne toplinske energije planiranog bioplinskog postrojenja. Na
temelju tih podataka bit će u nastavku predstavljene mogućnosti iskorištavanja spomenute
otpadne toplinske energije.
5
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Tablica 1: Tehnički podaci planiranog bioplinskog postrojenja Brezik
Ukupna električna snaga postrojenja (kW e)
396
Planirana proizvodnja električne energije (kW eh/god):
Ukupna toplinska snaga postrojenja (kW t, nominalno):
Planirana proizvodnja toplinske energije (kW th/god):
3.167.680
469
3.751.200
Učinkovitost proizvodnje električne energije (%, nominalno):
38
Učinkovitost proizvodnje toplinske energije (%, nominalno):
45
Godišnji sati rada pogona za proizvodnju električne energije (h):
8.000
Godišnji sati rada za proizvodnju toplinske energije (h):
8.000
Toplinska energija potrebna za zagrijavanje fermentora (kW th; %):
Predviđena godišnja proizvodnja bioplina (Nm³):
750.240; 20
1.522.443
Očekivana srednja ogrjevna vrijednost bioplina (kW th/Nm³):
Godišnja vlastita potrošnja električne energije bioplinskog postrojenja (kW eh):
Godišnja isporuka električne energije u javnu mrežu (kW eh):
4,5
221.738
2.945.942
Kao sirovina za proizvodnju bioplina koristit će se goveđa gnojnica (2.000 t/god) i kruti stajski
goveđi gnoj (374,4 t/god), proizvedeno na samoj farmi muznih krava, dok će se za dodatne
potrebe supstrata koristiti kukuruzna silaža (5.000 t/god), lucerna silaža (1.000 t/god) i silaža
od tritikala (1.100 t/god), proizvedeno na vlastitom obradivom poljoprivrednom zemljištu
veličine 160 ha. Kao što je i navedeno, trenutno se na farmi nalazi 120 muznih krava koje
proizvode velike količine otpadnog biorazgradivog supstrata. Budući da navedeni supstrati
sadrže prevelik postotak suhe tvari, za odvijanje mokre digestije neophodno je dodavati vodu
kako bi se postotak suhe tvari sveo na zadovoljavajuću razinu, koja obično iznosi od
40-60 %. Količina vode potrebna za razrjeđivanje spomenutih supstrata je u ovome slučaju
procijenjena na 5.000 m3 godišnje. Dio potrebne vode bit će moguće dobiti iz digestata, a
ostatak je potrebno osigurati iz drugih izvora, poput skupljanje kišnice ili iz nekog drugog
javnog ili vlastitog izvora. Uzevši u obzir navedene supstrate, godišnje je raspoloživo
14.474,4 t potencijalnog materijala za proizvodnju bioplina.
Otpad nastao iz procesa proizvodnje bioplina putem mokre anaerobne digestije, zvan
digestat, može se koristiti u različite svrhe. Najčešće zamjenjuje umjetna gnojila potrebna za
unosniju proizvodnju poljoprivrednih usjeva različitih grana. Također moguće ga je koristiti i u
industrijske svrhe za spaljivanje, no to zahtjeva obaveznu prethodnu obradu istog.
6
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Ekonomski podaci
Poticajna cijena električne energije koju Operator tržišta plaća za električnu energiju
proizvedenu i isporučenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i
kogeneracijska postrojenja određena je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Tarifnim sustavom utvrđuju se visine fiksnih
tarifnih stavki i promjenjivi dio tarifnih stavki. Budući da je izgradnja bioplinskog postrojenja
Brezik još u fazi planiranja te je prije puštanja u rad potrebno određeno vrijeme, točnu
otkupnu cijenu električne energije iz kogeneracijskog sustava nije moguće predvidjeti te će u
nastavku ista biti navedena prema trenutnom tarifnom sustavu. U tablici 2 navedene su
fiksne tarifne stavke za bioplinska postrojenja, ovisno o tarifnom sustavu i o veličini
postrojenja. Cijena otkupne električne energije bit će definirana kod sklapanja ugovora s
Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), ukoliko dođe do realizacije projekta, i ona
se može razlikovati od cijene koja je trenutno na snazi (tablica 2).
Tablica 2: Visine fiksnih tarifnih stavki izražene u kn/kWh za isporučenu električnu energiju iz
postrojenja na bioplin
Tarifni sustav i instalirana snaga postrojenja
kn/kWh
Trajanje
otkupa
Tarifni sustav iz 2013. godine (NN 133/2013)
Elektrane na bioplin iz poljoprivrednih kultura te organskih ostataka, otpada biljnog i životinjskog
podrijetla, biorazgradivog otpada, deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
Elektrane na bioplin instalirane snage do uključivo 300 kW
1,34
Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 300 kW do uključivo 2 MW
1,26
Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 2 MW
1,18
Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 5 MW
RC
14 god.
* prosječna proizvodna cijena električne energije
Iskorištenje toplinske energije iz bioplinskih postrojenja u Republici Hrvatskoj nije posebno
poticano. Kako bi se ostvarila tarifa za proizvodnju električne energije, povlašteni proizvođač
obvezan je postići minimalnu ukupnu godišnju učinkovitost postrojenja od 50% u pretvorbi
primarne energije goriva Q [MJ] u isporučenu električnu energiju Ei [MWh] i proizvedenu
korisnu toplinu Hk [MJ].
Ukupna godišnja energetska učinkovitost obnovljivog izvora energije, ηk,OIE, definirana je
izrazom: ηk,OIE = ((3600 x Ei) + Hk)/Q. Korištenje proizvedene toplinske energije za pripremu
primarnog energenta kod proizvodnih postrojenja na bioplin smatra se korisno iskorištenom
toplinskom energijom. Ostvarenje uvjeta minimalne ukupne godišnje učinkovitosti određuje
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a za dokazivanje ukupne godišnje
energetske učinkovitosti na proizvodnom postrojenju moraju biti osigurana mjerenja,
odnosno na proizvodnom postrojenju mora biti ugrađena mjerna oprema sukladno Pravilniku
o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.
7
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
3 Stvarno iskorištenje toplinske energije iz postrojenja na bioplin
U praksi se toplinska energija iz kogeneracijskih jedinica ne iskorištava u potpunosti, već se
većina ispušta. Razlog tome je i nepostojanje zakonske regulative koja bi primorala ili barem
poticala postojeće i buduće Investitore bioplinskih postrojenja na iskorištavanje raspoložive
toplinske energije. Prema podacima Investitora, navedenih u tablici 1, godišnje će biti na
raspolaganje oko 3.751.200 kW th toplinske energije. Oko 20 % proizvedene toplinske
energije koristit će se za vlastite potrebe grijanja digestora. Naravno, potrošnja toplinske
energije za zagrijavanje digestora ovisit će o klimatskim uvjetima, te će biti veća zimi, a
manja ljeti. Nakon utroška toplinske energije za grijanje digestora postrojenja i dalje je na
raspolaganju 3.000.960 kW th/god toplinske energije. Potencijalne ali i ostale izvedive
mogućnosti iskorištavanja raspoložive otpadne toplinske energije bit će spomenute i
razmotrene u sljedećem poglavlju.
4 Opis i kratka analiza mogućnosti korištenja toplinske energije
Otpadna toplinska energija iz postrojenja za proizvodnju i korištenje bioplina može se
iskoristiti na više načina. Neki od njih su detaljnije opisani u priručniku "Održivo korištenje
toplinske energije iz bioplinskih postrojenja", (Rutz et al. 2013). Dakle, toplinska energija
može se koristiti za grijanje (grijanje prostorija u okviru postrojenja, objekata za držanje
životinja, daljinsko grijanje, grijanje staklenika, grijanje u akvakulturi, transport toplinske
energije u kontejnerima), za hlađenje (daljinsko hlađenje, klimatizacija u raznim sektorima
industrije, javnim i privatnim zgradama), sušenje (digestat, kanalizacijski mulj, žitarice i
poljoprivredni usjevi, drvna sječka, peleti, cjepanice), higijenizacija otpadne sirovine te za
dodatnu proizvodnju električne energije (CRC, ORC, Kalina ciklus, Stirlingov motor). Od
navedenih mogućnosti više njih ne zadovoljava uvjete pojedinih slučajeva te se time ne
uzimaju u obzir kod odabira potencijalnih mogućnosti korištenja toplinske energije. U
nastavku bit će predložene potencijalne opcije korištenja toplinske energije postrojenja
Brezik, gdje su uzeti u obzir podaci o geografskom položaju i samoj veličini bioplinskog
postrojenja, ali i raspoloživosti dodatnog prostora za izgradnju potencijalnih objekata.
Opcije korištenja toplinske energije, čiju ćemo izvedivost razmatrati u okviru ove provjere, su
sljedeće:
OPCIJA 1: Sušara digestata
OPCIJA 2: ORC sustav
OPCIJA 3: Pasterizacija mlijeka
OPCIJA 1: Sušara digestata
Otpadna toplinska energija bioplinskog postrojenja može se koristiti i za sušenje različitih
vrsta materijala, kao što je primjerice digestat, kanalizacijski mulj, drvna biomasa,
poljoprivredni proizvodi i sl. Na sam proces sušenja utječe nekoliko parametara, primjerice
temperatura, količina topline, sadržaj vlage, odnosno vode u zraku i u samome materijalu,
vremensko trajanje procesa, brzina strujanja toplog zraka te vrsta i oblik sušenog materijala.
Temperatura s kojom se suši određeni materijal ovisi prvenstveno o samome materijalu, ali i
o njegovoj namjeni. Osim temperature, na sušenje određenog materijala utječe i sadržaj
vlage u zraku. S porastom temperature povećava se sadržaj pare u zraku. S povećanjem
sadržaja pare u zraku ograničava se raspoloživost sušenja materijala. Stoga je potrebno
procijeniti mjeru sušenja. Pri tome često može pomoći Mollierov h-x dijagram pomoću kojeg
se može procijeniti maksimalna količina vode koju zrak može preuzeti iz sušenog materijala.
Mollierov h-x dijagram može se pronaći u mnogim literaturama kao i u priručniku „Održivo
korištenje toplinske energije iz bioplinskih postrojenja“ (D. Rutz, et al.).
8
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Budući da se uz planirano bioplinsko postrojenje nalazi dovoljno prostora za gradnju, u ovoj
će studiji kao prva opcija biti razmatrana provjera izvedivosti sušenja digestata s otpadnom
toplinskom energijom iz bioplinskog postrojenja. Digestat ili fermentirani ostatak je ostatak iz
bioplinskog postrojenja za anaerobnu digestiju pomoću koje se iz ulaznih sirovina dobiva
bioplin. Ovisno od njegovog sastava najčešće se koristi kao gnojivo u raznim poljoprivrednim
granama te kao gorivo u raznim sektorima industrije. Nakon procesa grubog odvajanja
krutog od tekućeg, kruti digestat je potrebno sušiti na razinu koja je predviđena određenim
zahtjevima. Kruti dio digestata je moguće sušiti pomoću solarnih sušilica, no radi veće
isplativosti se za sušenje digestata može koristiti i otpadna toplina iz bioplinskog postrojenja.
Najčešća tehnologija sušilica za sušenje digestata koristi se sušilica s transportnom trakom.
Kod takve izvedbe se digestat kontinuirano i ravnomjerno transportira kroz punilicu ili usipni
koš na perforiranu traku. Traka dalje nosi digestat kroz ćelije vrućeg zraka, gdje vrući zrak
prolazi kroz ili preko mokrog digestata i na taj ga način suši. Temperatura potrebna za
sušenje digestata kreće se između 55 °C i 95 °C, što je idealno za primjer korišten ja otpadne
toplinske energije iz postrojenja, gdje je moguće postići temperaturu medija od 70°C do
90 °C. Ovim pristupom mogu će je iskoristiti otpadnu toplinsku energiju i istovremeno
iskoristiti otpadni digestat u korisne svrhe kao gnojivo u sektorima hortikulture, vrtlarstva, te
mnogim drugim poljoprivrednim granama, izravno ili u peletiranom obliku. Također kao
mogućnost korištenja suhog digestata je i u industrijskom sektoru, gdje se suhi digestat
može koristiti za spaljivanje.
Vidljivo iz tablice 1, višak toplinske energije kojeg je moguće dodatno iskoristiti iznosi
3.000.960 kW th/god, odnosno neiskorištene toplinske snage od 375 kW t. Uzmemo li u obzir
da je ulazni postotak suhe tvari digestata 25 %, a željeni izlazni postotak suhe tvari osušenog
digestata 80 %, slijedi da je s količinom otpadne toplinske energije moguće sušiti digestat u
iznosu od 390 kg/h. Ako uzmemo u obzir od Investitora dobivene podatke o procijenjenim
satima rada sušare od 8.000 h/god, moguće je godišnje posušiti 3.120 t digestata. Time je
godišnje na raspolaganju 975 t posušenog digestata korisnog za daljnju preradu i prodaju.
Kao kod svih opcija potrebno je investicijsko ulaganje. Usporedbom cijena već postojećih
sušara digestata, procijenjeni kapitalni troškovi sušare navedenih parametara iznosili bi
1.800.000 kn, dok su godišnji operativni troškovi rada procijenjeni na 368.933 kn/god. U
usporedbi s sušarom u kojoj se koristi kao gorivo za zagrijavanje prirodni zemni plin, moguće
je uštedjeti 1.081.327 kn godišnje. Kod analize izračunata je količina prirodnog zemnog plina
za postizanje jednake količine toplinske energije potrebne za sušenje navedene količine
digestata, te ona iznosi 308.951 Sm3/god. Uzevši u obzir cijenu prirodnog plina od
3,5 kn/Sm3, te imajući u vidu kapitalne i operativne troškove, može se procijeniti povrat
investicijskih ulaganja u roku od 2 god, što usprkos relativno malom postrojenju predstavlja
vrlo kratak rok otplate potrebnih ulaganja te time predstavlja isplativost predložene i
analizirane opcije. U analizi je uzeta u obzir samo razlika cijene energenta za sušenje. Cijena
izlaznog produkta, odnosno posušenog digestata, varira ovisno od njegove kvalitete, ali i
samog tržišta. Stoga prihodi od njegove prodaje nisu uračunati pa se samim time može
pretpostaviti da će rok otplate potrebnih investicijskih ulaganja biti još kraći. Ukoliko će se
digestat koristiti za vlastite potrebe, istog je moguće bolje skladištiti te ga koristiti u
primjerenijem obliku onda kada je potrebno. U slučaju da će se prodavati, posušeni digestat
je lakši te je time i prihvatljiviji za njegov transport i samu prodaju.
Podaci kapitalnih i operativnih troškova, kao i ostalih potrebnih podataka za provedbu analize
prikazani su u tablici 3.
9
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Tablica 3: Podaci kapitalnih i operativnih troškova te tehnički podaci sušare digestata u sklopu
bioplinskog postrojenja Brezik
Iskoristiva toplinska snaga
kW t
375
Procjena sati rada
h
Postotak suhe tvari - ulaz
%
25
Postotak suhe tvari - izlaz
%
80
Kapacitet ulaznog materijala za sušenje
kg/h
390
Kapacitet izlaznog osušenog materijala
kg/h
122
8.000
Količina ulaznog materijala za sušenje
t/god
3.120
Količina izlaznog osušenog materijala
t/god
975
Potrošnja električne energije za vlastite potrebe
MW eh/god
200
Potrošnja toplinske energije za sušenje
MW th/god
3.003
Kapitalni troškovi
HRK
Operativni troškovi
HRK/god
Predviđeni povrat investicije
god
1.800.000
368.933
2
Prednost ovog tipa sušare je u mogućnosti iskorištavanja većinskog dijela otpadne toplinske
energije postrojenja tijekom čitave godine. Doduše, u ljetnim mjesecima potrebno je nekoliko
manje toplinske energije, dok je zimi potrebno više. U izračunu je uzeta prosječna srednja
vrijednost kroz svih dvanaest mjeseci.
OPCIJA2: ORC sustav
Kao druga opcija ove provjere izvedivosti predlaže se ORC sustav. Otpadnu toplinsku
energiju koja nastaje u bioplinskom postrojenju može se iskoristiti na više načina, čime se
poveća korisnost postrojenja i samim time ekonomska isplativost čitavog procesa. Jedan od
načina korištenja otpadne toplinske energije je i dodatna proizvodnja električne energije,
odnosno pretvorba otpadne toplinske energije u električnu. Najčešći i najprimjenjiviji način
dodatne proizvodnje električne energije iz bioplinskog postrojenja je upotreba organskog
Rankineovog ciklusa (ORC).
Kod ORC sustava kao medij potreban za pretvorbu toplinske energije u mehaničku, te
kasnije u električnu, koristi se neki organski fluid. Na taj način omogućeno je učinkovitije
iskorištavanje otpadne toplinske energije postrojenja, pri čemu se temperatura organskog
fluida nalazi između 70 °C i 90 °C. Razlog uporabe organskih fluida je u nižem vrelištu od
vrelišta vode (100 °C), što je pogodnije od klasi čnog CRC sustava, gdje se kao medij koristi
voda. Radni fluid se odabire ovisno o temperaturi koju je moguće doseći iz postrojenja. Kao
najčešće korišten organski fluid u praksi navode se ugljikovodici, kojima je vrelište oko 80 °C.
Princip rada, prikazan na slici 2, vrlo je jednostavan. Radni fluid pumpa se u kotao gdje
isparava, ekspandira kroz turbinu i na kraju kondenzira.
10
BiogasHeat
Slika 2:
Provjera izvedivosti
Prikaz Rankineovoga ciklusa (izvor: Priručnik „Održivo korištenje toplinske energije iz
bioplinskih postrojenja)
U priručniku „Održivo korištenje toplinske energije iz bioplinskih postrojenja“ (D. Rutz, et al.),
koji je nastao iz dobre prakse i iskustva, navodi se podatak da je u slučaju kogeneracijskog
postrojenja snage 1 MW moguće pomoću ORC sustava postići oko 10% dodatne električne
energije. Toplinska energija, koja nastaje uslijed ORC procesa može se dalje koristiti
primjerice za grijanje, čime se dodatno povećava korisnost cijelog postrojenja, no radi manje
količine najčešće se ne iskorištava.
Prednost uporabe ORC sustava je u dodatnoj proizvodnji električne energije, koja je radi
najmanjih gubitaka najprimjerenija za transportiranje. Također velika prednost ORC sustava
je u mogućnosti iskorištavanja otpadne toplinske energije kroz čitavu godinu i ne samo
sezonsko kao kod nekih opcija. Osnovni nedostatak je svakako cijena. Investicija ORC
sistema u odnosu na dobivenu dodatnu električnu energiju je relativno visoka i isplativija za
postrojenja većih snaga.
U ovoj studiji provedena je potrebna analiza i provjera izvedivosti opcije ORC sustava kod
korisnog iskorištavanja otpadne toplinske energije za planirano bioplinsko postrojenje Brezik.
Vidljivo iz tablice 1 drugog poglavlja, višak toplinske energije kojeg je moguće dodatno
iskoristiti iznosi 3.000.960 kW th/god, odnosno neiskorištene toplinske snage od 375 kW t.
Budući da ORC jedinice nisu standardiziranih veličina, razmatrana je čitava količina otpadne
toplinske energije, odnosno godišnje prosječne vrijednosti toplinske snage. Uz procijenjenu
korisnost od 15 %, koja predstavlja omjer izlazne električne snage i ulazne toplinske snage,
moguće je dobiti električnu snagu ORC postrojenja od 56,25 kW e. Uzevši u obzir godišnje
radne sate od 8.000 h, uz pomoć ORC sustava moguće je godišnje prizvesti 450 MW eh
dodatne električne energije, iz čega proizlazi da je moguće s takvim bioplinskim postrojenjem
proizvesti ukupno 3.451 MW eh električne energije. Na taj način povećana je korisnost
razmatranog bioplinskog postrojenja za otprilike 15 %.
Budući da bi se dodatna proizvedena električna energija iz razmatranog bioplinskog
postrojenja naplaćivala po jednakom tarifnom modelu kao i osnovna proizvodnja iz
bioplinskog postrojenja, dodatno proizvedena električna energija iznosi 567.000 kn godišnje.
Uzmu li se u obzir kapitalni troškovi, procijenjeni na 1.265.625 kn, te operativni troškovi
procijenjeni na 145.312 kn/god, povrat investicija potrebnih za izgradnju i održavanje ORC
sustava procijenjen je na 2,3 godine.
Budući da je današnja tehnologija ORC sustava prilično napredna i njezin se životni vijek
procjenjuje na otprilike 20 godina, može se zaključiti da bi se investicija u ORC sustav
svakako isplatila. Također dodatna proizvodnja električne energije ne bi utjecala na promjenu
skupine tarifnog modela te je cijena po kWh proizvedene ukupne električne energije jednaka.
Uz ekonomsku dobit, takav sustav korištenja otpadne toplinske energije bio bi i ekološki
prihvatljiv.
11
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Podaci kapitalnih i operativnih troškova, kao i prihodi i tehnički podaci ORC sustava i njegove
primijene u postojećem bioplinskom postrojenju prikazani su u tablici 5.
Tablica 4: Kapitalni i operativni troškovi, prihodi i tehnički podaci ORC sustava bioplinskog postrojenja
Brezik
Iskoristiva toplinska snaga
kW t
Električna učinkovitost
%
Prosječna dodatna električna snaga
kW e
56,25
Procjena godišnjih sati rada
h/god
8.000
Dodatna proizvodnja električne energije
MW eh/god
Procijenjena cijena ORC jedinice
HRK/kW e
Kapitalni troškovi
HRK
Operativni troškovi
HRK/god
Tarifna cijena otkupa električne energije
HRK/MW eh
Godišnji prihod od električne energije
HRK/god
567.000
Godišnji prihodi (manji za troškove održavanja)
HRK/god
552.000
Procjena povrata investicije
god
375
15
450
22.500
1.265.625
145.312
1.260
2,3
Tehnički i ekonomski podaci, korišteni u analizi i navedeni u tablici 5, uzeti su iz prakse te se
mogu razlikovati od stvarnih vrijednosti, prije svega radi različite tehnološke izvedbe samog
ORC sustava. Stoga prije donošenja bilokakvih odluka o realizaciji potrebno je provesti
detaljniju analizu i provjeru tehnologije i tržišta.
OPCIJA 3: Pasterizacija mlijeka
Pasterizacija mlijeka je postupak uklanjanja patogenih i ostalih mikroorganizama koji se
nalaze u sirovom mlijeku bez da se bitno mijenja njegov sastav, ukus ili prehrambena
vrijednost. Vrši se prvenstveno radi dugotrajnijeg očuvanja mlijeka, čime se olakšava njegov
transport i prodaja, ali i radi osiguravanja kakvoće mlijeka. Istovremeno se pasterizacijom
može uništiti i dio korisnih bakterija i mikroorganizama, te također korisni vitamini koje sadrži
sirovo mlijeko. Stoga je potrebno odrediti optimalnu temperaturu i vrijeme trajanja postupka
pasterizacije. U praksi se obično primjenjuju dvije vrste pasterizacije, nazvane niska
pasterizacija i visoka pasterizacija. Kod niske pasterizacije mlijeko se 30 min grije na 63 °C.
Kod te vrste poznata su dva načina niske pasterizacije. Kod prvog se sirovo mlijeko
pasterizira u spremniku, odnosno duplikatoru s ugrađenom miješalicom. Radi moguće
rekontaminacije ovaj postupak je zamijenjen pasterizacijom u bocama, gdje se sirovo mlijeko
ulijeva u boce i transportnom trakom provodi kroz uređaj sa toplom vodom, prilikom čega ne
dolazi do ponovne infekcije. Kod visoke pasterizacije mlijeko se grije 15 sekundi na 72 °C. Ta
se metoda u industriji najčešće primjenjuje zbog bržeg i efikasnijeg postupka gdje se bolje
očuvaju korisne termolabilne supstance mlijeka (vitamini, proteini i sl.). Postoji više načina
provođenja visoke pasterizacije, no najčešće se koristi pločasti tip pasterizatora. U oba
slučaja, dakle niske i visoke pasterizacije, nakon zagrijavanja mlijeko se postupno hladi na
8 °C.
U svrhu postizanja navedenih temperatura potrebnih za izvođenje postupka pasterizacije
mlijeka može se iskoristiti otpadna toplinska energija iz planiranog bioplinskog postrojenja.
Budući da nisu poznati ulazni podaci potrebni za detaljniju procjenu o potrebnoj količini
toplinske energije za postupak pasterizacije, u nastavku će biti prikazana raspoloživa
toplinska energija za pojedini mjesec u godini i na osnovu najhladnijih mjeseci, a to su
siječanj, veljača i prosinac, bit će izvedena analiza u svrhu iskorištavanja otpadne toplinske
energije postrojenja. Prema podacima dobivenih od Investitora, godišnje je na raspolaganju
12
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
3.000.960 kW th toplinske energije, odnosno 375 kW t toplinske snage. Navedena količina
toplinske energije predstavlja godišnji prosjek, no stvarna raspoloživa količina energije ovisi o
klimatskim uvjetima, koji utječu na količinu toplinske energije vlastitih potreba grijanja ulazne
sirovine, odnosno digestora. Raspoloživu toplinsku energiju za pojedini mjesec predstavlja
tablica 6.
Tablica 5: Raspoloživa toplinska snaga i energija po mjesecima
Siječanj
Prosječna planirana
toplinska energija
(kW th)
312.600,00
Vlastita potrošnja
toplinske energije
(kW th)
113.786,40
Raspoloživa
toplinska energija
(kW th)
198.813,60
Raspoloživa
toplinska snaga
(kW t)
292,09
Veljača
312.600,00
113.786,40
198.813,60
326,64
Ožujak
312.600,00
91.904,40
220.695,60
324,23
Travanj
312.600,00
67.521,60
245.078,40
373,22
Svibanj
312.600,00
22.507,20
290.092,80
426,19
Lipanj
312.600,00
22.507,20
290.092,80
441,77
Srpanj
312.600,00
11.253,60
301.346,40
442,72
Kolovoz
312.600,00
11.253,60
301.346,40
442,72
Rujan
312.600,00
22.507,20
290.092,80
441,77
Listopad
312.600,00
67.521,60
245.078,40
360,06
Studeni
312.600,00
91.904,40
220.695,60
336,08
Prosinac
312.600,00
113.786,40
198.813,60
292,09
Prema procjenama, prikazanim u tablici 6, za vrijeme najhladnijih mjeseci godine na
raspolaganju je 198.813,6 kW th/mj toplinske energije, odnosno unutar najhladnijeg mjeseca
prosječno 292,09 kW t toplinske snage. Uzmemo li u obzir navedeni podatak o raspoloživoj
toplinskoj snazi, te uzevši u obzir da za postupak pasterizacije moramo s otpadnom
toplinskom energijom podignuti temperaturu sirovog mlijeka iz 25 °C na 72 °C, koja
predstavlja temperaturu potrebnu za provedbu visoke pasterizacije, s navedenom toplinskom
snagom moguće je pasterizirati 5.674 litara mlijeka na sat. Na osnovu iskustvenih podataka,
potrebna kapitalna ulaganja u sustav pasterizacije mlijeka iznose oko 800.000 kn, dok
godišnji fiksni i varijabilni troškovi rada iznose 321.410 kn. Uzme li se u obzir da se do
potrebne toplinske energije za pasterizaciju navedene količine mlijeka dolazi pomoću
prirodnog zemnog plina, moguće je procijeniti uštedu na navedenom energentu u iznosu od
841.412 kn/god. U izračunu je uzeta srednja ogrjevna vrijednost prirodnog zemnog plina od
9,72 kWh/Sm3 i cijena 3,5 kn/Sm3. Provedenom analizom, gdje je uzeta razlika u potrošnji
navedenog energenta i otpadne toplinske energije, moguće je procijeniti povrat investicija za
1,4 god. Svi tehnički i ekonomski podaci prikazani su u tablici Error! Reference source not
found..
13
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
Tablica 6: Podaci kapitalnih i operativnih troškova te tehnički podaci sustava za pasterizaciju mlijeka
otpadnom toplinskom energijom bioplinskog postrojenja Brezik
Procjena sati rada
h
Iskoristiva toplinska snaga za najhladniji mjesec
kW t
8.000
292
Električna snaga postrojenja
kW e
35
Ulazna temperatura mlijeka
°C
25
Izlazna temperatura mlijeka
°C
72
Količina mlijeka za preradu
l/h
5.674
Količina pasteriziranog mlijeka
l/god
Potrošnja električne energije za vlastite potrebe
MW eh/god
280
Potrošnja toplinske energije za sustav pasterizacije
MW th/god
2.337
Potrošnja prirodnog zemnog plina (za usporedbu)
Sm /god
240.403
Potrošnja prirodnog zemnog plina (za usporedbu)
HRK/god
841.412
Ušteda bez operativnih troškova (izuzev anuiteta)
HRK/god
602.372
Kapitalni troškovi
HRK
800.000
Operativni troškovi
HRK/god
321.410
Predviđeni povrat investicije
god
3
45.390.796
1,4
Provedena analiza temelji na podacima za najhladniji mjesec u godini, gdje je uzeto u obzir
maksimalno iskorištavanje toplinske energije. Budući da je s navedenom količinom otpadne
toplinske energije moguće pasterizirati i veće količine mlijeka od onih s kojima trenutno
raspolaže farma od 120 muznih krava, preostali dio bilo bi potrebno dovoziti iz lokalnih farmi,
ukoliko postoji takva mogućnost. Ukoliko ne postoji mogućnost dovoza dodatnog mlijeka, rok
povratka investicijskih ulaganja u sustav pasterizacije se sukladno tome produžuje, te je
sama investicija u tom slučaju manje isplativa. Investicijom u sustav pasterizacije mlijeka
ostvaruje se ekonomska dobit, povećanje iskorištenosti samog bioplinskog postrojenja, ali i
dodatne djelatnosti. Osim ekonomske dobiti, na taj se način povećava i ekološka
prihvatljivost postrojenja, ali i uređaja za pasterizaciju jer se time smanjuje potrošnja fosilnih
goriva koji predstavljaju veliki zagađivač prirode.
5 Zaključak
U studiji je provedena provjera izvedivosti iskorištavanja otpadne toplinske energije iz
potencijalnog bioplinskog postrojenja Brezik, koje je razmatrano u sklopu već postojeće
farme krava poljoprivrednog gospodarstva Zvonimira Novosel u Breziku nedaleko od
Virovitice. Izvedena je potrebna analiza kojom se je provjerila izvedivost pojedinih opcija za
iskorištavanje toplinske energije postrojenja, ali i njihova isplativost. Analizirane su tri opcije:
sušara digestata, ORC sustav i pasterizacija mlijeka. U sva tri slučaja pokazala se je
ekonomska isplativost dodatnih ulaganja, što predstavlja velik potencijal da se uz ekonomsku
dobit od prodane električne energije dobivene iz kogeneracijskog sistema ostvari i dobit po
osnovu uštede putem iskorištavanja toplinske energije. Uz ekonomsku dobit potrebno je
istaknuti i ekološku dobit jer se iskorištavanjem toplinske energije može nadomjestiti
energente koji predstavljaju velike zagađivače okoliša i atmosfere putem proizvodnje
stakleničkih plinova, ali i ostalih.
Potrebno je također naglasiti da ova studija ne predstavlja dio projektne dokumentacije ili bilo
koju vrstu dokumentacije potrebnu za realizaciju iskorištavanja toplinske energije, jer su u
analizi korišteni procijenjeni i nepotpuni tehnički i ekonomski podaci. Za realiziranje
spomenutih opcija potrebno je provesti detaljnije istraživanje u koje bi se uključili točniji
14
BiogasHeat
Provjera izvedivosti
podaci određene opcije. Cilj ove studije je prije svega motiviranje budućeg investitora
bioplinskog postrojenja na korisno iskorištavanje ostatne toplinske energije te davanje
informacija o potencijalnim opcijama i ostalim mogućnostima njezinog iskorištavanja.
15