11 '•: <>: a±i£^d-iiijji^ijjdmm^^^^
Bl
•1'iHftiininin
oissaiojcl .q.ojiiu ii
B}3fAS0.ld p>.
as.
I?:
I
r
\J VLjY
AdSV^ JJVJf
P O P I S
LIKE
I
KRBAVE
1712.
GODINE
PREDGOVOR
Pocctkom osamdesetih godina zapoceo sam s priprcmama za svoju liabilitacijsku radnju - socijalna
historija habsburske Vojne krajinc u Hrvatskoj (1535.-
1881.). Bilo je to godine 1984., kada sam tijekom
svojih istrazivanja u Stajerskom zemaljskom arhivii
naisao na svczanj spisa, cija mi stvarna vrijcdnost u
pocetku nijc bila potpuno jasna. Taj je svczanj nosio
naslov Conscriptio terrenorum ct hominum bccdcr
graffschafften Lica vnd Corbavia" (Popis zcmalja i
ljudi objc grolovijc Like i Krbavc). Zapoceo sam s
rucnim prcpisivanjem oko dvijc tisucc vclikim dijcloin tesko citljivih stranica. Tijekom toga u vremenskom pogledu veoma zahtjevnog posla, usao sam u
mikrohistoriju pojedinih scla Like i Krbavc, koja su
po svrsetku habsbursko-osmanskog rata bila u vise
navrata ponovno naseljavana ili novoutemcljena. Tada
su mi osobito dragocjeni bili podaci o sastavu svakog
od oko 2.500 kucanstava. Glcdano s distance, ti su
podaci neizravno davali potieaj za cijeli niz istrazivackih projekata, koji su u nacelu trcbali dovesti do
ponovnog vrcdnovanja povijesti obitclji u Jugoistocnoj Europi.
Nakon dovrsavanja habiliiacijskc radnje godine
1985., koja je 1997. izasla u hrvatskom prijevodu pod
naslovom Slobodan seljak i vojnik", okrenuo sam se
drugim pitanjima i znanstvenim zadacima. Usmjerio
sam se na povijest rodovskih drustava, poglavito u
Albaniji i Crnoj Gori, i tako sam dosao u dodir s
historijsko-antropoloskim pristupom. Dva su susreta
bila odlucujuca za moj povratak na "Conscriptio".
Boraveci kao gost-profesor godine 1991. na University
ol Minnesota u Minncapolisu, upoznao sam kuhurnog antropologa Jocla M. Halpcrna, koji je u to vrijeme predavao na Istoku SAD-a, na University of
Amherst (Massachusetts). Taj mi je susret otvorio
jedno istrazivacko poljc, kojc dodusc za mcnc nijc
bilo potpuno novo, ali mi je, ipak, u svim svojim
dimenzijama i mogucnostima bilo nepoznato - historijsko istrazivanjc obitelji u njezinim kako demo-
gralskim tako i antropoloskim aspektima. Kao rezultat pi-vih istrazivackih projekata na Odsjeku za povi
jest Jugoistocnc Europe na Svcucilistu u Grazu (KarlFranzcns-Univcrsitat) nastala je u suradnji s Joelom
M. Halpcrnom, Mannesom Granditsem, Siegfriedom
Gruberom i Michaclom Mitterauerom (Bee) knjiga
"Familie und Verwandschaft auf dem Balkan. Ana
lyse cincr untcrgchcndcn Kultur" (Obitelj i srodstvo
na Balkanu. Analiza kulture u nestajanju), u kojoj
sam nastojao rekonstruirati povijest "balkanske obi
tclji", kako sam je nazvao u svojim istrazivanjima.
Podaci Conscriptio" pruzali su mi u to vrijeme mogucnost, da pratim oblike obitelji u kontinentalnoj
Jugoistocnoj Europi sve do pocctka 18. stoljeca. Na
taj smo nacin u historijskom istrazivanju obitclji Ju
goistocnc Europe dosegnuli do tada ncpoznatu historijskii ditbinu.
Unat(ic tdilic, tl scbi sain bio nacisttl, da je bav-
Ijenjc |)ovije§eui Vojnc krajinc U Hrvatskoj bdridsnb
dUl4i<fc(Jt$#i*^tnje "Cbnscri|)tio" za mene zavrscno.
sve -' ' ';odincalWb. nijprl|j«6 Draffcfkoksan'cMc.
nitro
I
proT©ssion3i
downlead thofroe trial online S nitropdf.com/pfofoaaonal
W*, *r ^J /»^w * . ^ ^
•u H*"*^
K a rI
proiesor Opce povijcsti novoga vijcka na Svcucilistu
u Zagrebu i na Central European University U Bu-
dimpesti - takodcr struenjak za vojnokrajisku povi
jest - s planom da se pocnemo zajedno baviti vojnokrajiskim tcmama. Moja pocctna suzdrzanost kapitulirala jc prcd uvjerljivim Roksandiccvim zalaganjem. Prcradio sam svoju habilitaciju za hrvatski prijevod i novo njemacko izdanje u nakladi Bohlau.
Godine 1997. zapoceo jc na Central European Uni
versity u Budimpcsti niz znanstvenih konlcrcncija u
okviru projekta pod nazivom "Triplex Confinium",
koji je nastojao oko ukljucivanja i koordiniranja sto
veceg broja znanstvenika i znanstvenica, koji su se do
tada izolirano i bcz koordinacijc bavili istrazivanjem
habsbursko-osmansko-mletackog pogranicnog podrucja od 16. do 19. stoljeca. Na temclju te inicijative
i ponovno na Roksandicev poticaj nastao je plan da
Kascr
To ce biti moguce prijc svega putem CD-a, koji
ce biti prilozen publikaciji i koji ce sadrzavati podatke
o sastavu obitclji iz "Conscriptio", obradene u statistickom racunalnom programu SPSS-u. Time ce
akademska zajednica dobiti dobro uredenu bazu podataka, uz ciju cc pomoc biti moguce dati odgovor na
razlicita, s demogralskog stanovista, postavljena pitanja. Unos podataka u kratkom periodu 1996./1997.
obavio je Hanncs Grandits u suradnji sa Sicglricdom
Grubcrom.
Na ovom im se mjestu zahvaljujem kao i Evamariji Schalzahl, koja je imala niukotrpan zadatak da
se po prvi put objavi cjelovit "Conscriptio", kako bi
postao dostupan sircm krugu znanstvenika i znan
prijepis "Conscriptio", koji sam vlastorucno prcpisao
1984., prenese u oblik citljiv stroju.
Dakle, postojao jc cijcli niz okolnosti i slucajnosti
koji su doveli do ove pubiikacije. Svima onima, koji
su uz vec spomenute sudjelovali u torn koni[)lcksnoin
proccsu i cija mi imena zbog proteklog vrcmena vise
nisu dostupna, na ovom sc mjestu srdacno zahva
stvenica.
ljujem.
Dubrounil{, ujesen 2000.
c
created with
n nitroPDF professional
download tfiofroe trialontlna S nlropdf.corn/profoaaonal
P O P I S
LIKE
I
KRBAVli
1712.
GODINE
UVOD
Ubrzo nakon ncuspjesnc osmanske opsade Beca
godine 1683. i s pocctkom habsburskc protuolenzivc
pocele su se uocavati temeljitc promjcnc u sandzaku
Lika, koji se nalazio u jugozapadnoj Hrvatskoj i koji
je u to vrijeme obuhvacao veliki dio hrvatskih grolovija Like i Krbavc1 zauzctih 1527. godine. Obje su
rcgijc bile oko stoljece i pol u sastavu Osmanskog
Carstva, stoga su i u drustvenom pogledu bile organiziranc prcma osmanskim predodzbama. Muslimani, koji su prcdstavljali vodcci sloj, i Vlasi, koji su
tamo bili nascljeni iz juznijih balkanskih regija u
posljcdnjoj cctvrtini 16. stoljeca, tvorili su dvije najvece skupinc stanovnistva.
Zarista naseljavanja nalazila su se iskljucivo oko
dobro izgradenih utvrda, izmedu ostalih oko Udbine,
Gracaca, Ostrovicc (Ostrvicc), Ribnika, Novog, Bilaja, Budaka i Pcrusica.2 Najvaznije naselje na podrucju Like bila je tada svakako Udbina. U utvrdi jc
bila stalno smjestena jaka posada od otprilikc 500
ljudi, koji su sa svojim clanovima obitelji cinili veliki
dio stanovnika Gornjcg grada. Podgrade Udbine imalo je u prvoj polovici 17. stoljeca oko 300 kuca i 1500
stanovnika. Udbina jc bila sjediste kapetana, kadije i
vcccg broja visih upravnih sluzbcnika, koji su uz age
zemljoposjcdnike cinili gornji sloj grada. Dok je podgrade bilo cisto muslimansko, scla u okolici grada
1 Ivic, Aleksa (1926): Migracije Srba u Hrvaisku tokom 16., 17.,
18. stoljeca. Subotica, 7-8; Pavicic, Stjepan (1962): Seobe i naselja
u Lid. Zagreb (= Zbornik /.a narodni zivol i obicaje 41), 133;
Enciklopedija Hrvatske povijesti i kulturc (1980). Zagreb, 846.
bila su mijesana vlasko-muslimanska ili —sto je cescc
bio slucaj —cisto vlaska. Slicni odnosi oko naseljc-
nosti postojali su i u okolici drugih vecih utvrda.'
Osamdcsctih godina 17. stoljeca niz vojnih obracuna izmedu habsburskih i osmanskih snaga tijekom
nekoliko godina doveo jc do raspadanja regionalne
socijalnc strukturc. Ti ratovi, tijekom kojih je bilo
protjerano gotovo cjclokupno stanovnistvo kojc je do
tada zivjelo u Lici, ostavili su iza sebe opustoscnu
zemlju. Buduci da su sc u tini ratovima nalazili i
zacctnici novoustrojenog drustva, potrebno je poblizc
se pozabaviti razvojem ratnih zbivanja i skupinama
kojc su u njima sudjelovale.
Manji pljackaski pohodi pojedinacnih bandi na
osmansku stranu u ranijim dcsetljccima, kao i pohodi
s osmanskog podrucja na drugc strane Triplex Confiniuma - osmansko-habsbursko-mletacki pogranicni
komplcks - nisu bili nista neuobicajeno, a za dio
krajiskog stanovnistva na sve tri strane prcdstavljali
su oni djclomicno izvor egzistencije. S obzirom na
rclativnu ravnotezu snaga, jedva sc moglo pomisljati
na tcmcljite promjcnc granicne crtc. Medutim, poraz
osmanske vojskc pod Becom i napredovanje snaga
"Svclc ligc" stvorili su posvc novu situaciju. Tvrdavnc
posade u sandzaku Lika i u susjednim sandzacima
bile su prepustenc same scbi, buduci da u stvarnosti
' I';,mok: Soau:. {&
' Imo, I JB l'.: Moacanin. Nuiacl (19^3): N'asclienoM Like i izvori
IcillfSl^ !.:'.!'- s'-oOclkiuli 17. Muljeea pod luiskoili vlll§»:U; l*:
Ilisto-" '; zboniik^Sv. 4'6, l.OlfSlC*
f
nitro
protessiona
38 ••'- ••-! Mm rt-ir.l bflilli&at mtropdfcom/profosaon^l
0
K a r 1
gotovo i nisu mogle ocekivati pojacanje, i stoga su u
vojnom pogledu bile u vcoma slabom polozaju. To
su znale i dobrovoljacke jedinice, kojc su se u sve
veeem broju pocele spontano okupljati pod svojim
vodama na granicama osmanskog teritorija, i to na
habsburskom, mletackom ali i na osmanskom pod
rucju. Do prvih borbenih djelovanja u podrucju Trip
lex Confiniuma u dalmatinskom planinskom zaledu
doslo je vec nckoliko mjeseci nakon zavrsctka opsadc
Beca. Brinjski pop Marko Mesic poveo je u torn smjeru dragovoljacke jedinice krajiskih seljaka iz podrucja
oko Brinja i dragovoljacke jedinice iz Senja, dakle
jedinice s habsburskc strane.'1 Ovi su se ujedinili s
pobunjenim vlaskim skupinama iz Dalmacije i poceli
napadati i osvajati osmanske utvrdc. Rcdom su osvojili i opljackali Benkovac, Obrovac, Nadin, Ostrovicu,
Polcsnik i PcrusicV Tijekom tih ratnih sukoba pokrenuo se i prvi veliki val izbjeglica, u kojem su na
stotine vlaskih obitelji migriralc na mletacku stranu
(brojne su vlaske obitclji odsclile iz Like na tcritorij
pod habsburskim nadzorom). Kada je 1684. i Venecija usla u rat protiv Osmanlija, mlctackc su se trupe
od tada borile zajedno s dobrovoljackim milicijama te
su narcdnih godina osvojene i druge utvrde, a 1688.
i Knin, glavna osmanska utvrda u jugozapadnoj Hr
vatskoj.6
Prvi veliki osvajacki pohod u Lici kao i u dalma
tinskom podrucju izveli su dragovoljacki odredi 1684.
godine. Predvodeni knezovima - tradicionalni naziv
za vojne vode medu Vlasima i Bunjevcima - Jerkom
' Lopasic, Kadoslav (1888): Dva Hrvatska Jiuiaka. Marko Mesie
i I.uka Ibisimovic. Zagreb, 35 f.
s Horvai. Rudolf (1941): Lika i Krbava. Zagreb. Sv. I, 36 I".
" Bracewell, Catherine W. (1982): Uskuks in Venetian Dalniatia
before the Venetian-Ottoman War of 1714-1718. U: Rothenberg
G.. Kiraly B., Sugar V. (ur.): East Central European Society and
War in the Pre-Revolutionary Eighteenth Century. New York,
431-437. Stanojevie, Gligor (1987): Dalmatinske krajinc u X\'III
vijekn. Beograil, Zagreb, 7 f.
Fras, Julius (1835): Vollstandige Topographic der Karlstiidter
K a s e r
Rukavinom i Dujmom Kovacevicem napaia je velika
skupina dragovoljaca - vecinom Bunjevaca iz dijela
Krajinc zvanog "Primorska krajina" - vise manjih
mjesta u blizini \Telcbita. Poslo im jc za rukom osvojiti i veca naselja, kao primjerice Ostarije i Brusane.'
Nakon vojnog pohoda Bunjevaca uslijedde su 1685.
i druge dragovoljacke grupe iz habsburskog pogranicnog podrucja kao i iz Dalmacije.8 Konacno, pod
zapovjednistvom grola Llerbersteina, zapovijedajuccg
gcncrala Karlovackc krajinc, uspio je odred habs
burskc vojskc prodrijeti u Liku. Vojska, uz pralnju
dragovoljaca, osvojila je i devastirala jednu za drugoin
osmanske ulvrde. Tako su bili rcdom zauzcli Bunic,
Grebenar i Korenica, a samo jc Budak uspio odoljed
napadu.'' Taj je osvajacki pohod bio popracen pljackom, razaranjima i masovnim bijegom kako muslimanskog stanovnistva, kojc je do tada tamo zivjelo,
tako i vlaskog.
Nakon tih ratnih pohoda situacija se u Lici stabilizirala - unatoc povrcmenim pljackaskim pohodima dobrovoljackih ceta —prije svega zbog slanja
habsburskc krajiskc vojskc na druga ratna poprista
duz novonastale crte bojista. Dodusc, to nijc dugo
trajalo, jer jc osmanska vlast u Lici okoncana godine
1689. Pred jos uvijck osmanskom utvrdom Novi oku-
pila se 15. lipnja znatna vojna sila, koja je ponovno
stajala j)od vrhovnim zapovjednistvom grola Hcrbcrsteina.1" Nakon sto se posada Novog predala, padala jc jedna utvrda za drugom. Najprije Ribnik, potom Vrcbac, Bilaj, Budak i Pcrusic kao i Siroka Kula
i Bunic. U rujnu se predala i posada Udbine nakon
Militargrenze. Agram, 124-N4.; Pavlicevic, Dragutin (1989):
Seobe Vlaha Krmpocana u XVII st. U: Vojne krajinc u jugoslovenskim /.cmlj.una u novum veku do karlovackog inira 1699.
(SANU knj. XLVIII, Odeljenje istorijskih nauka, knj. 12). Beograd, 155 f;
s Roksamlic, 1)rago (!1'91): Srl>i u I Irvalskoj da 15. stoljeca do
nasib daiia. Zagrei), 48 f. I Iorvat: I.ika i Krbava. Sv. I. 36-4(3.
'\'anicek, Prantisck (1^75): Specialgeschichlc der Milit.'iigicii'/e.
Wien. lid. 1, •'-:.
IW
'" Isto, 511-J
^j,1 Iorvat:j-ij<a
It"
Iorvat:4-il<a ii Krlpi^jp*!.
kill
m
nitro'
56-40.
ona
doy.nk-7Kl tl,.-- fre« \r\i\ onliivt- &Oltrppdf.COm/profession4l
-l^h\iu'h-fM^i^
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
^
kratkotrajne opsadc, a padom Zvonigrada i Rako-vnika pala su i posljednja osmanska uporista u Lici."^
Vrijcme naseljavanja nakon ponovnog osvajanja
Like bilo je ispunjeno gotovo dvadesctogodisnjim natczanjem oko buducnosti Like izmedu lickog stano
vnistva, nadleznih komorskih vlasti —to jest financijskih vlasti - u Grazu i Becu kao i vojnokrajiskih
vlasti. Ponovno ukljucivanje u 1Irvalsko Kraljcvstvo
bilo jc dodusc stavljcno na dncvni red, ali nijc ni u
jednom trenutku imalo izgleda da btide ostvareno. O
restituciji prcdosmanskim hrvatskim vlasnicima nijc
sc takodcr raspravljalo, jcr bi pravovaljanc restitucijske zahtjeve mogli podnijeti samo Zrinski i Frankopani, a oni su dva desetljeca ranije bili iskljuceni
iz politickih zbivanja.
Kralj Leopold i uprava beckc Dvorskc komore od
samog su pocetka dali jasno do znanja da Liku sinatraju neoaquisatumom i da je zele podrediti komorskoj upravi. Dvorska jc komora opet naslojala, da bez
vecih upravnih troskova izvuee iz novostecenog pod
1712.
GODINE
Sinzendorlu ili Dvorskoj komori. Kada su 1693. Sin-
zendorfovi upravitclji od Licana poceli utjcrivati desctinu, postojala jc prijetnja od izbijanja ustanka.
Buduci da se u torn isturenom pogranicnom pod
rucju btjelo izbjeci ncmire, vojne i komorske vlasti su
nagovorile Sinzendorla da odustanc od kupovine.M
U administrativnom pogledu Lika ipak nijc dosla
pod nadleznost beckc Dvorskc komore vec je bila
prcdana na upravu Unutrasnjoaustrijskoj dvorskoj
komori u Grazu. Dvorska komora imcnovala je go
dine 1694. grofa Antona Coroninija za upravitelja
Like - on je dobio naslov zapovjednika i velikog
kapctana Like i Karlobaga.|S
Nakon sklapanja mira s Osmanskim Carstvom
godine 1699. i utvrdivanja delinitivnog razgranicenja
postavio se ponovno problem buduc'nosti lickog kra-
Tom je prodajom otvorcn niz razmirica, kojc su
konacno dovelc do pripajanja Like Vojnoj krajini.H
Vojne su se vlasti zestoko protivile prodaji civilnirn
vlasnicima, jcr su u tome vidjeli nepotrebno izlaganje
opasnosti s obzirom da jc Lika granicila s Osmanskim Carstvom i s mletackim posjedima. S druge
strane, Licani su povodom prodaje po prvi puta jasno
pokazali, da ni pod kojim uvjetima nisu sprcmni postati podanicima, obveznim davati podavanja i robotu
jista. Nakon poduzih rasprava izmedu Dvorskog ratnog vijeca i Dvorskc komore1" kralj Leopold je u kolovozu 1700. odobrio projekt, koji je od samog pocet
ka zbog svojih dalekoseznih posljedica bio osuclen na
neuspjeh. U svojoj osnovnoj namjeri taj je projekt
predvidio da jedan dio Like ostanc pod upravom Dvor
skc komore, a dio uz granicu trcbao jc doci pod vojnu
upravu. Stete, kojc je pretrpjela Dvorska komora, trebalc su joj bili nadomjestcne dijelovima Karlovackog
gencralata koji su u to vrijcme postali zalcdc.1'
U studenotn 1701. postignut je dogovor izmedu
Dvorskc komore i Dvorskog ratnog vijeca o podrucjima, koja su medusobno trebali ustupiti. Provcdba
[ilana dovela bi gotovo do potpunog raspustanja Kar
lovackog gencralata, jcr je kao krajisko podrucje bio
predviden samo relativno uski pojas, koji jc pocinjao
oko Slunja isao prcko Plaskog, Jcscnica, Vrhovina i
doline Brezovac do Krbavc zatim prcko Korenice i
Udbine ulazio u gornju Liku, gdjc su krajcvi oko
rucja sto prije korist. Slicno kao sto su podrucja Sla
vonic, koja su u to vrijcme osvojena, prodavana dio
po dio zaintcrcsiranim kupcima, bila je prodana i
Lika i to grofu Adolfu von Sinzendorlu. On je godine
1692. kupio Liku zajedno s luckim mjestom Karlo-
bag za otprilikc 80.000 guldena.12
11 AH/Spisi Like i Krbavc. Km. 1. br. II, br. 12.
|SIsto, 71.
12 Vicljeti o tome npr. Amstatlt, Jakt>b (1696): Die k.k. Militiirgrenze 1522-1881 (mit einer Gcsamtbibliographic). Phil. Diss.
16 O ionic vidjcii K.VlOirKIVCroatica 17i)il-Vt!I-M.
" litU; Na Cclti pnvjnenst\a nala/.ili mi sc poiprcdsjednik I'mi-
Wurzburg. 129 f.
15 Usporediti o tome i: Roksandic, Drago (19S2): Bune u Senju i
ttasiiioaUsiiijskog d\oiskog railing vijrc'a, giol |oliaiin I'ciiliiiaiid
von I leibeiMcin, i poipicdsjcililik UiullrasnjoaUsli ijske dvorskc
IYimorskoj krajini (1719-1722). U: Radovi 15, 38 f.
komore, r.iir'nicich von rrammaiinstorlf.
" Lopasic: Dva junaka, 70 f.
'it nitroPDF": jiolessiona
,!;L.,t;..,,
jt nitropd<.cotn/prpfessional
12
K a r 1
K a
Popine, Zvonigrada i Gracaca trebali predstavljati
dotadasnji opseg, a cijela je Lika postala dijelom Voj
zavrsetak tako projektiranog pogranicnog pojasa.
Od Karlovackog bi gencralata preostali jos samo dijelovi kapetanija Otocac, Ogulin i Slunj.
Provedbom tog projekta trebala je Vojna krajina
biti prilagodena novonastaloj situaciji. Pitanje o to
me, kako bi rcagirali krajisnici Karlovackog genc
ralata da jc plan u stvarnosti bio proveden, mora ostati otvorenim. Tesko je ipak zamisliti, da bi oni bez
ne krajinc.22
pruzanja otpora pristali biti podloznicima Dvorskc
U kojoj jc mjeri komorska uprava bila u ncmilosti
Licana svjedoci i jedna molba Dvorske komore upravljena ti sttidenom 1711. Dvorskom ratnom vijecu.
Naime, tada je bilo utcmcljeno Dvorsko vojno povjerenstvo, koje je trebalo izvrsiti pripreme za preuzimanje Like od strane vojne uprave. Dvorska ko
mora u molbi trazi da se jedan od njezinih sluzbc
nika imenuje za clana toga vojnog povjerenstva, koji
komore.
bi prilikom preuzimanja Like trebao zastupati intc-
Konacno, ozbiljni dogadaji u Lici utjccali su na
netispjeh plana. Upravitelj Dvorske komore grol An
ton Coronini, koji je od 1694. obnasao sluzbu upravitelja u Lici, bio je pocctkom 1700., zbog sve vecih
rcse Dvorskc komore. Naime, kao sluzbeni predstav
nik Dvorske komore taj sluzbenik nijc iz sigurnosnih
prituzbi na njegovo obavljanje sluzbc, opozvan u Graz
i zamijenjen turanjskim kapetanom Jakobom Rambschusselom. Novi predstavnik Dvorske komore uspio
je veoma brzo na sebe navuci srdzbu lickog pucan-
razloga mogao putovati u Liku.2'
U drugoj polovici 1712. godine Povjerenstvo je
poduzelo sve potrebnc korake za prclazak Like pod
vojnu upravu. Licki je distrikt unutar Karlovackog
gencralata dobio poseban upravni status. Zapovjed-
vitelja u Lici bio je postavljen barun Andreas Oberburg.2" Godine 1709. zadesila ga jc slicna sudbina kao
i njcgove prethodnike. Naime, ogorceno stanovnistvo
zajedno s upravnim osobljem protjeralo ga je iz Like,
a veliki kapetan Senja morao je privremeno preuzeti
nik distrikta imao je polozaj velikog kapetana, tinkle,
bio je otprilike u istom rangu kao senjski i zumberacko-slunjski veliki kapetani. Medutim, njegova je
iunkcija nadilazila one drugih velikih kapetana, utoliko, sto je za Liku bio uspostavljen poseban vojni
sud, a on je trebao imati zapovjednistvo nad dvanaest
kapetanija.
Licki vojni sud bio je u pitanjima kaznenog prava
podreden Ptikovnijskom sudu u Karlovcu, odnosno
prcsude lickog stida morao je potvrditi Pukovnijski
sud. U civilnirn parnicama sud u Lici mogao jc postupati ncovisno od Pukovnijskog suda. LI takvirn je
parnicama Unutrasnjoaustrijsko dvorsko ratno vijecc
bilo druga i posljednja instanca. U kaznenim par
nicama Dvorsko ratno vijecc u Grazu prcdstavljalo je
upravu.21 Jcdinstven otpor Licana pruzen komorskoj
trccu i posljcdnju instancu.24
tipravi konacno jc iznudio zeljeni dolazak cijele Likepod vojnu upravu. Karlovacki je generalat zadrzao
U kolovozu 1712. dovrsena je administrativna podjcla Lickog distrikta na kapetanije. U Krbavi su bile
stva. Na vrhuncu nezadovoljstva, kojc je poprimilo
vec prijctccc oblikc, vratio se u Liku bivsi upravitelj
Coronini. U upraviteljcvom sjedistu u Ribniku izbio
je u kolovozu 1702. otvorcni sukob izmedu skupinc
okupljenih Licana, s jedne i obojice upravitelja, s
druge strane, koji je zavrsio ubojstvom posljednje
dvojice. Preostali komorski sluzbenici bili sti prisiljeni na bijeg.1'' Tako je provedba projekta bila privremeno oncmoguccna.
Godinu dana kasnijc za novog komorskog upra
'" SI IK, III, 208-212.
; SI IK. Ill, 268 f.: Carski dekret od 19.5.1712.
19 Lopasic: Dva junaka, 73-79.
" SI IK. 111. 2hl If: KAk")IIKKC,oatica, 1712-Vni-i2.
:" Isto, 82.
•4K/vioni:k I Mkk i/i2-\-nl-i2.
:| Isto. 98 f.
19 nitro
PDF'
iona
• -:hii->t^v \H&\ online v. nitropdf.com/professjon •
KAPETANIJE KARLOVACKOG GENERALATA
1712-1746.
OMoilnnjc
• Turanj
CIVILNA
HRVATSKA
TURANJ
oVukmanii
(oTuSiloviC
OBukovica
BANSKA KRAJINA
oSkrad
barilovu1:
PopovoSelo
6 Perjasica
ViCunjo
0Sulin«
OlOkO
\ •Tounj
OiliUijeO \ TOUNJ
oKrsun;)
OGULIN
frUMBERAK-j
SLUNJ
• Slut!)
oKrmpolt
oPopovaiA
o
Ladevac
oJeiecant
o
Slajiiica
O Liliani
l# Scnj
oBrinje
'blttloj;
JoSv Jutaj
OSMANSKO CARSTVO
QTOCAC
JENJ
oVriionne
Kuierovo
(OSUngrad
Vlalki Kosinj o
Donji Kosinj oj
°Jablanac
V/\
S*
\
Korenica
PEBUSlC
tef1*. """"""^Wtao«e ~^^
)\
\
d
V
^\v
\
NQV|
• Perulii
IMuJaluk ojiroka KvlflW~"--^>' O PijjJ 0Pe4anc
\
k
\
% \
..
(
PODLAPAC \
,. 1
•Podlapac -.
Nov! (bII.j/ ^SA£ V Mekinjv
\
0
oBudak^.
\^^ /^s/S.
\
o
• Bunli
I
\
djvoscio X>>.
0
/
•/. a
—^ ' •
Mogonc \ o
1
n
^^
o
X.
\
/RIBNIK
V'
/
\
.s^
I
o / •Med«k~T
PoiiicljV
S
PloCa _/
Lo>ina
'ORadue
TUMAC:
Udbina
^\
>. oMulilid
l
o
A
|
. ls«H*a ri * °Visu«
.,
A
oJosane
•
\
5
UDBINA
OKomid
Mazino
Bruvno o
WV|NAC I
PERUSlC - kapetanija
PeruSic - sjediste kapetanije
Siroka Kula - porkulabija
- granica Karlovaikog gencralata
- granicc kapetanija
1MLMACIJA
. Iwith
Mircla Slukan-AJtic
PDF",
#1) nitro1^
ptsress ona
1Mi-|r¥§ trial dBJIHi HimroPaTCOm'•professional
euoissepjd 3adOJiiu,-,11^, ^
4>
•S'
\
',
-nt;
imM
pn;
!
3E1JIB
'-•'
'
-Ml ""*
•3.
:.,-
rns
^^.rd ••jm\ ^
*
PI
P
9
•
M
P O P I S
LIKE
I
KRBAVE
urcdene tri kapetanije i jedna porkulabija. Kapetanija
Bunic obuhvacala je sela Bunic i Korenicu. Kape
tanija Udbina sastojala sc otl scst sela: Udbina, Mutilic, Visuc, Srednja Gora, Bruvno i Mazin. Kape
tanija Podlapac obuhvacala jc sela Josanc, Mckinjar,
Pisac, Pccanc i Podlapac. Komic jc bio jedina por
kulabija u Krbavi. Ona je u upravnom pogledu bila
podredena kapctaniji u Udbini.
Lika je bila podijcljena na devet kapetanija i tri
porkulabijc. Kapetanija Zvonigrad u podrucju Zrmanje obuhvacala je sela Zvonigrad i Popinu, a ka
petanija Gracac samo istoimeno selo. Kapetanija Lovinac sastojala se od sela Lovinac, Ploca i Raduc,
kapetanija Bilaj od Bilaja i Ostrovicc. Kapetaniju Pcrusic cinila su cctiri sela: Perusic, Kaluderovac, Mu-
saluk i Budak. Kapetanija Novi obuhvacala je sela
Divoselo i Novi, kapetanija Ribnik sela Pocitelj i Ribnik, kapetanija Vrebac Mogoric i Vrebac a kapetaniju
Medak emtio je samo selo Medak. Porkulabijc Smiljan i Pazariste dodijeljene su kapctaniji Novi, a por
kulabija Siroka Kula kapctaniji Perusic.-'1 Sveukupno
je u Lickom distriktu bilo urcdeno 12 kapetanija i 4
porkulabijc.
1712.
13
GODINE
Podrucie oko Smiljana bilo je, dodusc, tek sredinom 1713. godine prikljuceno Vojnoj krajini. Pro
blem oko Smiljana i sela koja su mu pripadala, Brusana i Ostarija, bio je u tome, sto je tcritorij za naseljavanje pripadao luckom mjestu Karlobagu, pa su
zitelji ova tri miesta bili uglavnom identieni stanovnicima Karlobaga. Oni su tamo vodili stoku na ispasu pa su naizmjenicno stanovali u Karlobagu i Smiljanu. Sam je Karlobag trebao ostati pod upravt>m Dvor
skc komore. Problem jc rijesen tako da su oni, koji
su oko Smiljana imali privremeno boraviste, dosli
pod vojnu upravu. Oni koji su bili nastanjeni samo
u Karlobagu, potpali su pod upravu Dvorskc komore.
Tako sc, primjerice, godine 1746. od 631 stanovnika
Karlobaga njih 226 nalazilo pod komorskom juris-
dikcijom, a 405 pod vojnom jurisdikcijom.2" Karlobag
i Scnj —izdvojeni iz Vojne krajinc 1717. godine - bili
su iz trgovackopolitickih razloga stavljeni pod upravu
Dvorskc komore. Godine 1746. oba su grada bila pod
redena beckom sredisnjem uredu za trgovacke poslovc, "Universal-Commercicn-Direktorium" (od 1749.
"Commercicn-Oberdirectorium"). Godine 1776. oba
su grada dosla ponovno pod vojnu upravu.27
" KA/IOHKR/Croatica, 1712-VIII-12; objavljeno u: SHK, III,
II-H); kA/W'.l IKR-KA X'll-.^'), tbl. 42S.
282. Navode samo 11 kapetanija, nedostaje kapetanija Medak. Za
"7 () toj probleiliatici detaljiiijc vicljeii ti l:aher, l;.va fl^3): l.i-
usporedbu: AH/SLK, kut. 1 (stanje 172S.), lOXAVrHKR \HI-349
tdrale Ailstriaoo. I)as ostcneichischc nnd kroatisclie KiiMenland
(stanje 1746.).
17(1(^1 f8lIv?'llratltlhciiii-Giaz.
' KA/IOHKIVCroatica, 1714-IV-2I; IOVIOHKlVCroatica, 1713-
0# nitro
PDF'
| r-.-iti^trr..;. t-,:,! •
ona
nitropdf.com/profession3
14
K a r 1
K a s c r
1. CENZUS
Jedan od zadataka gore spomenutog Dvorskog
vojnog povjercnstva trebalo je bili provodcnjc "Conscripcije" - to jest popisa ljudi i posjeda - u Lici, kako
bi se dobio uvid u broj vec naseljenih obitelji, njihovih zemljisnih posjeda i broj raspolozivih vojnosposobnih muskaraca. Buduci da to povjercnstvo, s
obzirom na raspolozivo vrijcme, nijc bilo u mogucnosti rcalizirati taj zadatak, bilo je izabrano tako-
zvano "Ovlasteno povjercnstvo" pod vodstvom lickog
velikog kapetana grola Raimunda von Attcmisa i povjerenika J. F. Edler zu Lcbcnegga, kojc jc bilo zaduzeno za provodcnjc popisa. To povjercnstvo —ciji
tocan sastav nijc poznat - krenulo je 17. rujna iz
Karlobaga, zapocclo s radom u Korenici 20. rujna i
zavrsilo posao, vjerojatno, 30. lislopada iste godine u
N'ovom. Rezultati toga popisa ostali su srecom sacuvani. Bio je to prvi popis, koji je proveden u jednom
vecem, cjclovitom dijelu Vojne krajinc, i jedini, koji
je gotovo u potpunosti sacuvan s delaljnim rezultatima na razini kucanstava.
Dctaljni rezultati svih narednih popisa bili su ocigledno skartirani, pa su ostali samo njihovi sumarni
ske komore u Zemaljskom arhivu u Grazu. Dijelovi
popisa (sumarni iskazi) nalaze se u Hrvatskom drzavnom arhivu/Zagreb (SLK, kut. 4) i u beckom Ratnom arhivu IOPIKR/Croatica, 1713-V-35; IOHKR/
Croatica, 1714-IV-21: instrukcija, zavrsni izvjestaj,
naknadni popis Smiljana i Brusana. Sve u svcmu
fond obuhvaca oko 2.000 stranica. Fond Dvorskc ko
more u Stajerskom zemaljskom arhivu nema inimcrirane lolijc.
Nazalost, oilredbe o provodenju tog popisa stano
vnistva nisu pronadene. One su ociglcdno postojale,
buduci da sc Ovlasteno povjercnstvo dijclilo u podgrupe, kako bi na taj nacin moglo djclotvornije i brze
radili. To sc moze zakljuciti samo posredno, na te-
melju podataka u "Conscriptio". Popisivaci podijeljeni u manjc grupe djelovali su sasvim sigurno prenia odrcdenom obrascu, jer su prvo zapisali imc sela
i njegov polozaj u upravnoj strukturi Like-Krbave,
zatim su zabiljezili religijski odnosno etnicki sastav
sela i tada su prcsli na popisivanjc stanovnistva, pri
cemu su obicno zapocinjali s kticom zapovjednika
utvrde odnosno seoskog starjesine//(/7£'iv/ i/ili pravo-
iskazi. "Conscriptio" jc, najvcrojatnijc, sacuvan pukim slucajem. On jc ocito, kao i brojna druga arhivska grada unutrasnjoaustrijskih sredisnjih vlasti, go
slavnog ili katolickog sveccnika. Zatim su slijedili
dine 1846. bio odreden za prenosenje iz Graza u Bee
(takozvani "Mciller-Akten"). "Conscriptio" je vjero
jatno bio zaboravljen i na taj nacin izbjegao skarliranjc u Been. Danas se nalazi pod signaturom 1712-X268 u londu Miscelanca Unutrasnjoaustrijskc dvor
stu bili) zapisano imc kucnog starjesine, zeililjisni
jiosjed ktlce i njegov udio u pojedinim zemlji§nim
cjelinama, potom sti thilazila imena i dob muskih
clano\a kncaniuva iznad 16g0dina starosti - (idnosno
drugi dostojanstvenici, ako ih je bilo, te preostala
kucanstva u selu, pri cemu je redovito na prvom mje
broj vojj^ ysobnili§rhu§kar»Qpf njihdvO prddstvb
ona
I--ritii^tr^ trial t I
feoitropclf.corn/prc.fesston^
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
1712.
GODINE
s kucnim starjcsinom, broj muskih clanova obitelji,
koji jos nisu bili sposobni za sluzbti, te broj zenskih
stvo, nego i u jcziku. "Conscriptio" jc zapisan na tri
clanova. Prilikom popisivanja kucanstava, koja jos
nisu posjedovala zemlju, nijc sc postupalo tako dc-
janskom, pri cemu se udio u postocima pojcdinih
jezika procjenjuje na oko 80 (njemacki) prema 15
(hrvatski) i 5 (talijanski). Nijc moguce istrazili zasto
su se upotrebljavali razliciti jezici. Moze se pretpostaviti da je to bilo povezano s jczicnim kompetencijama pisara. Osim toga, biljezenje slavenskih glasova na njemackom jcziku nijc dosljcdno provedeno.
Format popisivackih listica pojcdinih sela takoder
je vcoma hctcrogen. U konacnoj pisanoj verziji pokusalo se predociti te razlicite formate.
taljno.
U ovom slucaju imamo posla s ccnzusom, koji sc
pored popisnih lista Dubrovackc Rcpublike, koji za
neka sela donose podatke slicne kvalitetc iz druge
polovicc 17. stoljeca, ubrajaju mcdu najstarijc bazc
podataka u jugoistocnoj Europi i najstariju bazu podataka, koja s odredenom tocnoscu omogucujc rckonstrukciju obitelji odnosno kucanstava. U Vojnoj
jezika: na njemackom, hrvatskom (ikavskom) i tali-
krajini su stalno provodcni popisi stanovnistva, medutim, ostali su samo njihovi sumarni rezultati; matcrijali s detaljnim podacima bili su ili skartirani ili
na drugi nacin izgubljeni. Tako je popis stanovnistva
Like i Krbavc iz 1712. godine jedini, koji je sacuvan
sa svim detaljnim podacima.
Naravno, cenzus iz ranog 18. stoljeca krije u scbi
probleme razlicite prirode. Pri tome je vazno razlikovati problcmc Iormalnc i sadrzajnc naravi. U po
gledu formalnih problema potrebno je imati na umu,
da je popisivanje provedeno u relativno kratkom periodu i da sc zapisivanje osobnih imena i naziva zem-
Ijisnih cjelina tcmeljilo prijc na kazivanju nego na
vec postojecim zabiljezbama. Nijc jasno, jesu li po
daci, koji sc odnosc na osobc i zcmljiste, preuzcti iz
prikupljenih materijala seoskih starjcsina ili iz popi
sivanja po kucama. U svakom slucaju zabiljeskc su
nastalc u vclikoj zurbi, a zapisanc su izjave stoga
velikim dijelom teskc za dcsilriranjc. Zabiljeskc su
napravljcne na papiru razlicita formata, svakako ne
na temelju unaprijed napravljenih obrazaca. Zbog
brzinc kojom je provedeno popisivanje, potkrale su sc
pogreske i ncdosljcdnosti, primjerice, u pisanju osob
nih imena, a osobito u pogledu naziva zcmljisnih
PROBLEMI I OGRANICENJA
Arhivski loud ima svoja ogranicenja kako u formalnom tako i u sadrzajnom pogledu. Prvo o formalnim ogranicenjima. U njih prijc svega ulaze pro-
blemi s brojnim tesko citljivim popisivackim listicima
pojcdinih sela. To sto sam i najtezc dokumentc uspio
transkribirati u svoj rukopis, mogu zahvaliti cinjenici
sto sam se transkribirajuci citljivije tlokumcntc toliko
udubio u materiju pa sam na temelju citljivih dijclova
teksta i onog sto se moglo pretpostaviti uspio rekonstruirati stvarni tckst. Unatoc tome, nijc bilo moguce
idcntificirati sve rijeci ili cak nizove rijeci kao i pojedina slova. Pojedinc necitljivc rijeci oznaccne su [...],
grupc rijeci [
|, a pojedina nccitljiva slova [.].
Ocigiedne pogreske pojcdinog pisara popratio sam s
[!|, a svojc nesigurne prijepise s [?]. Skracenja koja
sc ne mogu lako razrijesiti napisao sam na sljcdeci
nacin: K|ncs|. Sve kraticc kao Prokh:, Pore:, Por: ili
Po: znace "Porkulab", casnicki rang, koji su dobivah
zapovjednici utvrda koji su se nalazili pod glavnim
zapovjednistvom kapetana. Samo jc u rijetkim slucajevima ispunjeni popisivacki listic tako ostcccn da su
pojedini rcci ili vise njih nestali. To sam takoder na-
cjelina.
znacio.
Cinjcnica, da jc povjercnstvo za popis stanovni
stva radilo u manjim grupama, ne dolazi do izrazaja
samo u razlicitim rukopisima i razlicitom iormalnom
I^isitri su tipotreblja\ali i kraticc, kojc su se uglavnom mogle razrijesiti, samo tl ltianjcrii broju tii nijc
bilo^ m<>'Mi6': i.o, HieallHrH; ne preilsta\lja kvalitativni
stilu, kojim je zabiljczcno popisano seosko stanovni
mibii-1 u razuiuijexanju^'^ui'ii.
nitro
r
proessiona
dov/nl-r-.d+l.-r-ti-:-.? tri-,! :,.' . • nitropdf.cocn/professional
K a r 1
Sadrzajnu kontrolu prikupljenih podataka s dcmografskog stajalista napravio je Siegfried Gruber.28
U daljnjem tckstu njcgovi ce rezultati biti sazeto pri-
kazani. Ukupno gledano ovaj jc popis ocito potpuniji
i tocniji nego popis Slavonije (1698.), koji jc s obzirom na vrijcme nastanka usporediv s ovim. Taj
slavonski popis uopcc ne navodi maloljetnc osobe i
zenc, a podaci o rodbinskim vczama neprccizniji su:
tako su pojmovi "sin" ili "brat" ociglcdno ukljucivali i
druge rodbinske odnose.
Potpunost izvora
Podrucje Like-Krbave sastojalo sc u to vrijcme od
38 sela, od kojih za 30 sela raspolazemo s detaljnim
zabiljeskama. Za pet sela (Medak, Pisac, Podlapac,
Vrebac i Zvonigrad) postoje samo sumarni rezultati,
a detaljni su podaci izgubljcni. U slucaju Zvonigrada
podaci su sacuvani u sklopu popisa Popine. Tri mjcsta porkulabijc Smiljan (Smiljan, Brusane i Ostarije)
prikljuccna su tek 1713. Vojnoj krajini i naknadno
popisana;30 o torn popisu postoje takoder samo su
marni iskazi. Sve skupa popisom stanovnistva u drugoj polovici 1712. bile su obuhvacene 26.503 osobe,
kojima treba pridodati jos 1.405 muskih i zenskih
stanovnika porkulabijc Smiljan; ukupno jc dakle po
pisom bilo obuhvaceno 27.908 osoba u 2.485 kucan
stava; postoje rezultati dctaljnog popisivanja o 22.133
K a
izostavljanjc pojedinaca ili grupa stanovnistva (zena
ili maloljetnih osoba); "Conscriptio" ne daje nikakve
naznake da je bilo tako. To sc odnosi i na rcgistriranje zemljisnog posjeda pojcdinih kuca. Ljudi SU i
danas cesto suzdrzani kada se radi o davanju poda
taka o posjedu i imctku organima vlasti. Tako su se
vjcrojatno i onomad ponasali. S druge strane, izo
stavljanjc zemljisnog posjeda ne bi imalo smisla dok
nijc bilo uvedeno ubiranjc poreza, do ccga jc doslo
tck pola stoljeca kasn^c.'1
Omjer spolova
Omjer spolova izrazen u postocima izglcda 51,9%
muskih i 48,1% zenskih stanovnika odnosno 1.080
muskaraca na 1.000 zena. Taj omjer odgovara nekim
kasnijim popisima stanovnistva u 19. stoljecu, pri-
mjericc u Srbiji ili u Vojnoj krajini. Najnizi udio
zena zabiljezen je u nckim selima i iznosi oko 45%;
uz to postojalo jc i devet sela u kojima je zensko sta
novnistvo cinilo vecinu. Takoder se ne mogu usta-
noviti nikakve razlikc u udjelu pojcdinih spolova u
ukupnom stanovnistvu izmedu pojcdinih ctnickih
skupina. Od prosjeka odstupaju samo "Novokrscani"
{Ncochristiani) s gotovo izjednaccnim odnosom spo
lova kao i kucanstva s visim udjclom muskaraca, a
koja nisu bila svrstana prcma ctnickom kriteriju. Posebne skupinc doscljcnika, koji su jos uvijek bili bez
zemlje (Preszcmljal{cn), najvise odstupaju od prosjeka
osobe ili 79,31% odnosno 2.178 kucanstava ili 87,65
s omjerom 1.160 muskaraca na 1.000 zena.
posto. To odgovara opsegu podataka koji su obradeni
u SPSS-u i pohranjeni na prilozcnom CD-u.
Drugo je pitanjc, jesu li stvarno sve osobe, kojc su
Razlozi za nizi udio zenskog stanovnistva mogli
bi biti u visoj smrtnosti zena (uvjetovanu omalovazavanjem zena) ili svjesno izostavljanjc zena prilikom popisivanja. Naravno, moguce je da je stvarni
udio zenskog stanovnistva bio nizi od muskog.
zivjelc u to vrijcme, bile i obuhvacene popisom. Ne
mozc sc naravno iskljuciti namjerno ili nenamjerno
:;i Gruber, Siegfried (1988!): Die Konskription in dcr Lika 1712.
in ICVIOHKlVCroatica, 1714-1V-21.
Einigc quellenkritische und demographische Oberlegungen. U:
;| Kaser, Karl (1997). Frcier Bauer und Soldar. Die Militarisie-
Roksandic, Drago (Ed.): Microhistory of the Triplex Confinium.
International Project Conference Papers (March 21-22. 1997).
Budapest. Central European University, 69-87.
rung tier hiitlerliclieii Gcscllsclialt ail dcr kroaliscli-slawonischen
Militargreiize (I S35-18S1). Wien-Koln-W'ei.nar, 457 II'.; Kaser.
Karl: Slobodan seljak i vojnik. knj. tl: Povojaceilo driisivo. Za
29 Mazuran. Ive (1988): Popis naselja i stanovnistva u Slavoniji
greb. I,)'>y.;«ih95:.| $\\\\
1698. godine. Osijek.
W$ nitroPDF* profess iona
-•'•..'.• Sftitropdf.com/profe
Is. a
Kaser
2. NEKI OPCENITI REZULTATI
"Conscriptio" uz lokalnospecilicna istrazivanja zahtijeva prijc svega opcentta proucavanja stanovnistva i
njegovog etnickog sastava, obiteljskih struktura kao i
zemljovlasnickih odnosa. Postoje vec prvi opceniti
rezultati i oni su publicirani na drugim mjestima.32
Kako bi se olaksao pristup detaljnim rczultatima potrebno je na ovom mjestu jos jednom navesti rczullatc
obrade.
STANOVNISTVO
Kao sto je vec spomenuto, ratna zbivanja, koja su
u Lickom distriktu trajala od 1685. do 1689., prouzrocila su masovno bjezanje stanovnistva. Musli
mansko sc stanovnistvo najvecim dijelom povuklo u,
za njih, sigurna podrucja i napustilo Liku." Vlasi su
kao drugi veliki element stanovnistva uglavnom po-
a izbjeglc se obitclji samo dijelom ponovno vratile, u
lorn se periodu dogodila gotovo potpuna zamjena
stanovnistva."
Muslimanske obitelji ostale su samo u sedam sela,
i to u Perusicu, Novom, Sirokoj Kuli, Budaku, Bilaju,
Ribniku i Bunicu. U Pocitelju, Vrepcu i Ostrovici
izgleda da su se Vlasi uspjeli odrzati cijelo vrijeme.36
Ponovno nascljavanjc zapocclo je djclomicno vec
1685. i 1686. godine, kada se skupina dalmatinskih
Bunjevaca i skupina obitelji s podrucja gornjc Kupe
naselila u Smiljan i okolicu.'" Vecina tih obitelji ima
la je kucc i u Karlobagu.
Medu prvim mjestima, koja su od godine 1690.
bila ponovno staino naseljena, bili su Vrebac, Ko-
renica i Pazaristc.™ Musaluk jc od 1693. bio ponovno
1689. bila je Lika gotovo nenastanjena.
U naredna dva dcsetljcca Lika jc ponovno na
scljena. Buduci da su samo malobrojnc obitclji ostale,
nascljen. U ovoj su lazi bila ponovno naseljena i napustcna sela Podlapac, Kaludcrovac, Mogoric, Josane,
Bruvno i Divosclo.w Raduc i Medak su ponovno od
godine 1696. imali stanovnikc, Pisac od 1697., Ud
bina, Srednja Gora i Lovinac od 1698.4" Mekinjar,
Koinic, Visuc i Mazin bili su ponovno naseljeni 1700.
i 1701. godine.41
bjegli prcko granice, u podrucje izmedu Otocca i Brinja. Samo od listopada 1685. do ozujka 1686. granicu
jc preslo oko 530 obitclji s 4.111 clanova."' Godine
;: Kaser: Ereier Bauer, 239-277, 551-579; Kaser: Slobodan seljak.
' StLA/IOHK, 1685-VI-29.
Sv. I: Kana krajiska drustva. Zagreb, 163-199. Sv. II, 150-163.
Hanncs Grandits und Karl Kaser (1(>88!): Familie und Gesellschaft in dcr I Iabsburgischen Militargrcnze: Lika und Krbava zu
'" Isto. 212-218.
Bcginn des 18. Jahrlnuulerts. U: Roksandic, Drago (Ed.): Mic
iv Pavicic: Seobe, 221, l')9 if. i 197.
rohistory ol die Triplex Conlinium. International Project Con
19 Isto. 197-228.
ference Papers (March 21-22, 1997). Budapest, 31-37, 45-60.
!t O tome vidjeii npr. Pavicic: Seobe, 188-275.
;" Isto, 2F3t?2i7.c-Ld with
i= Pavicic: Seobe. 188-219.
'7 b'ras: \ ollstiiiidige Topograpliie, 130-133; Pavicic: Seobe. i'd3-i*dfe;
Isto; 2
.
PDF*,
nitroPDF
ona
,. njtropdf.com/professi0n4i
POPIS
Tablica 1: Nascljcnost u
LIKE
sclima Likc/Krbavc
I
KRBAVE
N
Perusic i i Kaluderovac
56
Novi i Divoselo
28
Siroka Kula
12
Budak i Musaluk
H
B
-
34
GODINE
1696., 1701. i 1 712.
OBITELJI 1696.
SELO
1712.
OBITELJI 1701.
V
-
-
-
-
40
N
H
B
70
20
6
16
20
12
-
-
30
50
-
29
-
-
Bilaj i Ostrovica
23
-
-
30
19
12
-
34
Ribnik i Pocitelj
5
-
40
7
23
-
40
Vrebac
Mogoric
Raduc i Ploca
Medak
Lovinac
Gracac
Zvonigrad i Popina
Bruvno
Komic
Srednja Gora
Udbina
Visuc
Podlapac
Pisac
-
-
-
-
-
Josane, Pecane i Mekinjar
Pazariste
-
-
40
-
50
37
-
54
-
-
-
-
-
-
66
-
-
-
120
-
-
-
-
-
-
-
-
-
94
21
-
-
-
-
-
-
10
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
70
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
50
30
-
-
-
-
-
-
161
42
50
553
300
161
15
8
54
-
-
1
50
-
3
12
-
31
30
-
41
-
43
-
-
-
-
-
-
-
-
50
-
-
60
-
-
-
-
34
-
-
-
-
105
32
229
44
180
40
-
1.120
33
20
58
-
49
96
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
119
115
95
-
96
-
299
1.630
29
-
-
46
45
-
-
80
188
-
52
1
156
6
-
-
26
-
-
-
111
95
-
-
113
-
-
-
65
-
1
-
-
-
-
-
42
59
-
70
1
53
-
-
-
120
8
-
Mutilic i Mazin43
UKUPNO
56
-
-
-
33
-
-
-
V
105
-
-
B
-
-
-
H
-
-
-
-
111
14
40
N
-
-
Bunic
Korenica
8
-
V
-
-
-
OBITELJI 1712.
204
1.561
2.110
{M> nitro
PDF'
lifts!
• '• '
ona
H0itropdf.com/profesaon4
20
K ;i r 1
Od 1696. do 1701. utrostrucio se broj doseljcnih
obitelji oil 553 (1696.) na 1.630 (1701.). U godinama
do 1712. broj obitclji jc narastao na 2.110.,2
K ;i s e r
bunjevackih. Godine 1705. nastanile su se u njemu
hrvatske i vlaske obitelji. U selu je 1726. zivjelo 56
obitelji neokrscana, 53 obitclji katolika i 15 obitclji
Vlaha." Ostankom mtislimanskih obitclji sacuvan jc
odrcdeni kontinuitet naselja.
Broj Novokrscana (N) —mushmanskih obitclji
kojc su presle na katolicku vjcru —ostao je u razdoblju od 1696. i 1701. ncpromijenjcn, 1712. naglo jc
opao i u toj je godini iznosio samo 46. Broj hrvatskih
godine 1696. odselile su sve obitelji, osim njih pet.
obitelji (H) u razdoblju od 1696. do 1712. koniinuirano je rastao. Broj bunjevackih obitelji (B) rastao je
obitelji kojc su presle na katolicanstvo. No, i ove su
do godine 1701. ali je do godine 1712. ponovno opao.
Broj vlaskih obitelji (V) naglo je porastao u godinama
izmedu 1696. i 1712. (od 300 na 1.120), u godinama
izmedu 1701. i 1712. porast jc bio ncsto slabiji. Vlaske
su obitelji godine 1712. sa 74,0% udjela u cjelokupnom broju obitelji uvjerljivo dominirale. Druga najhrojnija skupina bili su Plrvati s 14,2%. Bunjevackc
su obitelji participiraie s 9,6%;, udio neokrscanskih
obitelji s 2,2% bio je vec 1712. beznacajan.
Slika stanovnistva u pojedinim sclima Like le-
meljito se promijenila u vcoma kratkom periodu. Pri
jc ponovnog osvajanja dominirale su muslimanske
obitelji. Brojna su sela prije toga bila cisto muslimanska, a godine 1712. u njima su zivjeli iskljucivo katolici i Vlasi.
Perusic jc bio jedino selo u kojem su u znatnom
broju ostale muslimanske obitelji kao Novokrscani.
Prijc napada na Liku zivjelo je ovdjc oko 110 muslimanskih i oko 50 vlaskih obitelji. Godine 1685. vlasko sc stanovnistvo povuklo, a s njim otprilike i polovica muslimanskog stanovnistva. Izmedu 1685. i 1705.
u selu su zivjelc samo neokrscanskc obitelji i nckoliko
" Ove sc tvrdnje lemelje na sljedecim izvorima: vizitacijski izvjestaj senjskog biskupa Glavinica iz godine 1696. (SHK, III, 45S2). vizitacijski i/.vjesiaj scnjskog biskupa Brajkovica iz 1700.
(SHK, III, 189 ('.). relacija iz 17(11. (AH/SI.K. km. 1) - podaci
zadnja dva izvora su zbrojeni - , popis iz 1712. i za usporedbu
podaci kod Pavicica: Seobe, 188-23-1.
" Poznato je samo za 1712.
HAH/GKV, km. 2; Pavicic: Seobe, 139 I', i 192 ff.
•' Pavicic: Seobe, 127 i 211 f.
Prijedlog karlovackoga zapovijedajuceg generals I lerbcrsteina
Drukcije je primjerice bilo u Ribniku. Ovdjc jc jos
1689. godine zivjelo 120 mushmanskih obitelji. Do
Godine 1701. spominju sc jos scdam mushmanskih
naposlijetku do 1712. odselile. Bivsc muslimanske
obitelji zamijenile su hrvatske. Godine 1696. bilo ih
je nascljeno vec osam. Njihov je broj do 1712. nara
stao na 30.",s Od muslimanskog sela postalo jc hrvatsko.
Opcenito gledano, postojale su cetiri skupine sta
novnistva kojc su zivjelc u Lici i kojc su cinile novo
krajisko drustvo Like: Novokrscani, Hrvati, Bunjevci
i Vlasi. Vec kratko vrijeme nakon osvajanja Like bilo
je odluccno da muslimanskom stanovnistvu, kojc je
ostalo u Lici, treba pruziti priliku da prijedc na kato
licku vjcru. Vjerska konverzija tim je obiteljima pruzala mogucnost da zadrze i da dalje obradujti svoju
zemlju."' Do pocctka 1696. bilo jc pokrstcno ukupno
882 osobe islamske vjere.4' Istodobno su cetiri dzamije bile pretvorcne u crkve.4S Novokrscani su bili
izlozcni velikim ncprijatcljstvima i napadima, kako
od strane Llrvata tako i od strane Vlaha, pa je veliki
dio bivsih mtislimanskih obitelji kojc su ostale -mijenjajuci vjerojatno u vise navrata vjcru - odselio u
Osmansko Carslvo.'19
Takozvani Bunjevci ili "Valachi Catolici""'" kako
od 26. 7. 1689., carska aprobacija od 30. 3. 1690.: SHK, II, 39S I'.
47 SHK, III, 28.
" U Pcrusicu, Budaku, Bilaju i Ribniku: Lopasic: Dva junaka,
53 r.
'" C) iodic vidjel npr. StL.VIOHK, }~l>7-YlU-3; StLV/OHK,
1711 -\'!-27.
50 Probleiii porijekla i einicke pii|)iulnosti lUinjevaca nije jos uvijekobjaSnjen na zadovoljavajiici naciii. \'ojna liprava li Lici liazi-
vala ili je'k!i'. ' ' i: \ l.isiina: vidi Conscripiio i K.lWiIIKR-KA
VII-183. O
'blemil I'^iiievaca \|rtp|p.*Pavicic': Stfjbe. 27S-
11
ona
downed the free \r\i\ BflliRe &nitropdf.com/profesaonal
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
ih sc naziva u izvorima, dosli su ti Liku iz dva pravca.
Jedna je skupina stigla iz dalmatinskog podrucja i
usla prcko Zrmanje. Bunjevci, koji su dosli iz tog
smjera, nasclili su se vecinom u podrucju oko Gra
caca i Lovinca. Druga skupina Bunjevaca dosla je iz
obalnog podrucja Karlovackog gencralata: iz Jablanca, Jurjcva, iz okolicc Scnja, iz Krmpota itd. Pod
rucje naseljavanja ovih skupina odvijalo se uglavnom
na podrucju Smiljan-Pazariste.51 Tako je primjericc
veliki dio Bunjevaca u Pazaristu dosao iz Jablanca.
Prijc nego su se nasclili u Jablanac bili su oni nas-
tanjeni u Krmpotama.52
Mcdu hrvatskim doseljcnicima razlikovalc su sc
dvije skupine: Hrvati i "Kranjci" ili Cragnioli . Veliki
dio Hrvata dosao je iz kraja Modrus-Stajnica-OtocacBrinje-Senj. Kranjci/Gragnioli vjerojatno nisu bili
nikakvi Kranjci ili Slovcnci, vec takoder Hrvati. Mo
guce je da SU nazvani Kranjci/Cragnioli jcr su potjecali iz hrvatsko-kranjskog pogranicnog podrucja, nai
me, iz podrucja Delnice-Brod-Moravice. Velik dio
njih nasclio se u sclima Kaludcrovac, Musaluk i Brusane.',5
Naziv "Vlasi" upotrebljava se u popisu iz 1712. u
dva znacenja. Vecinom se koristio za oznacavanjc
pripadnosti grcko-pravoslavnoj vjerskoj zajednici. Ta
ko se cesto primjenjivao oprccni par katolici-Vlasi ili
naziv "vlaske vjere". Rjedc se susrece naziv "sizmatici"
ili "sizmalickc vjeroispovijesti". Uporaba termina Vlah
ipak nijc konstantna, jcr sc on ponekad upotrebljava
i za oznacavanjc Vlaha kao ctnicke skupine, primje
ricc u oprcci Hrvat-Vlah.
U Lici su sc nasli Vlasi porijeklom iz raznih, medusobno udalienih krajeva. Jedan dio Vlaha bio je
1685. i 1686. pobjcgao u podrucje Otacac-Brinjc i
1712.
GODINE
21
ponovno se vratio u Liku. Ovi su Vlasi primjericc
naselili sela Vrebac, Komic, Mutilic i Pecane. Jedan
jc dio dosao iz dalmatinskog podrucja u podrucje
Zrmanje i nastanio se ti Popini i Gracacu. Znatan
broj Vlaha dosao jc iz osmanskog pogranicnog pod
rucja. Tako su Siroka Kula, Korcnica, Mckinjar i
Vrebac bili naseljeni Vlasima iz Kupresa, Grahova i
Knezpolja. Vlasi iz Popine i Mazina potjecali su dije
lom iz Plavnog kod Knina.^
Zanimljivo jc da izvori naglasavaju jednu poscbnu skupinu Vlaha. Ta skupina - radi se ukupno o
deset obitelji: jedna u Bunicu, jedna u Mogoricu i
osam u Gracacu —naziva sc "stari Vlasi". Oni su vje
rojatno potjecali iz kadiluka Stari Vlah (podrucje ju-
goistocno od Beograda, u podrucju gornjih tokova
rijeka Studenice, Moravice i Rzava)." Ova se pretpostavka cini tim vjcrojatnijom, jcr su se brojne obi
tclji iz podrucja Stari Vlah pridruzilc takozvanoj veli-
koj seobi Srba u Ugarsku godine 1690.1'' Dio tih "starih Vlaha" vjerojatno se nije pridruzio iseljenicima u
Ugarsku vec je otisao u Liku.
Gore spomenuta mjesta porijekla istrazena su ugla
vnom na temelju analize prezimena.S/ Popis iz 1712.
navodi za bczemljase ' prcszemliakcn (doseljcnici
koji jos nisu posjcdovali zemlju) samo mjesta po
rijekla. Ovi podaci velikim dijelom potvrduju gore
navedena mjesta porijekla. Godine 1712. nalazilo se
u Lici 400 obitelji bezemljasa. Za 87 obitelji navodi
se mjesto porijekla. Za 20 obitelji navodi sc Osmansko Carstvo kao podrucje iz kojega potjecu, 17 obitclji
bile su porijeklom iz Kotara (podrucje u sjcvcrnoj
Dalmaciji izmedu Bukovicc na sjcveroistoku, Krke i
Prokljanskog jezera na jtigoislokti, Biogradskog i Zadarskog primorja na jugozapadu te Podgorskog ka-
283; Pavclic, Rikard (1973): Bunjevci. Zagreb. Grof Marsigli,
" Lopasic: Dva junaka, 55-59 i 61.
predsjednik Povjerenstva, koje je zajedno s osmanskim vlastima
" ism. 6i re.
mvrdivalo granicu prema odredbama Karlovackog mini, nazvao
ili je "Priinorskim Hrvaliina" (Mccy^voatcu). Oni nisu ipak bili
55 Njiliovi kdc'iii starjesine bili sii: Wikossv liiilaia. Marian I Iereiulas, l'a\al Segoie\icb, fovail Preradovicz. Todor Calicz, Slanoe Sacdycll, Todor Styii.
istinski Hrvati, vec prijc Vlasi: AH/SLK, kut. 2.
,! Lopasic: Dva junaka, 59 II.
52 Pavicic: Seobe, 199 li".
"\'ili|eii l'oj!()Vit?Jl)il.san (19=5-1): Vclika seoba Srba. Beograd. 42.
Pit
>.a iz Lo»jic: Dva PDF"
ssi ona
.,.,,,„|.:. \\\fe\
||oitropdf.com/profesaon^l
22
Karl
nala i Novigradskog mora na sjeverozapadu), cetiri iz
Knina, cetiri iz Broda, cetiri iz podrucja Kapele, cetiri
Kaser
Tablica 2: Porast stanovnistva u Lickom distriktu 1712.
do 1746.
iz Brloga, dvije iz Kosinja, dvije iz Vrhovina, dvijc iz
Scnja, dvije iz Dubrovnika, tri iz Gerone, jedna iz
Krinpota, jedna iz Rijcke, a jedna je obitelj dosla cak
iz okolicc Budc itd.
U Lici sc daklc naslo jedno visekulturno drustvo.
To jc vrijedilo i za novonastala naselja. Za Liku je
takoder vazilo ono sto se moze konstatirati i za druge
dijelove Vojne krajinc: krajiska sela bila su razasuta
na sirokom prostoru, cesto su to bila nepovezana rastrkana naselja. Samo se u rijetkim slucajevima nascljavanjc odvijalo planski i organizirano. U vecini jc
slucajeva bilo tako, da jc onaj, tko jc osvojio komad
zemlje, podigao kucu prema vlastitom nahodenju.
Popisno povjerenstvo, koje je bilo odgovorno za pro
vodcnjc popisa godine 1712., dobilo je izricitu naredbu da rastrkanc kuce okupi u naselja zatvorenog
tipa. U torn pogledu povjerenstvo nijc imalo uspjeha.SK O kasnijim okupljanjima naselja nijc nista po-
KAPETANIJA
Bilaj
STANOVNIKA
STANOVNIKA
1712.
1746.
±%
536
1.296
+ 142,0
Bunic
3.326
5.922
+ 78,0
Gracac
1.940
2.166
+ 11,6
Lovinac
2.907
4.301
+47,9
Medak
1.160
1.048
-9,7
Novi
1.129
1.631
+ 44,5
Perusic
1.888
3.011
+ 59,5
Podlapac
2.412
3.077
+ 27,6
720
838
+ 16,4
Udbina
3.405
3.748
+ 10,1
Vrebac
1.570
2.023
+ 28,8
Zvonigrad
3.213
1.531
-52,3
404
415
+2,7
1.188
1.976
+ 66,3
695
1.001
+44,0
1.405
2.149
+ 52,9
27.898
36.133
+ 29,5
Ribnik
Porkulabija
znato.
Popisno povjerenstvo imalo je nalog da mijesana
katolicko-vlaska naselja razdvoji u cisto katolicka i
cisto vlaska. To jc, po mogucnosti, trcbalo provesti uz
pomoc dragovoljnc zamjene zemljisnih posjeda. No
Komic
Pazariste
Siroka Kula
i po torn pitanju povjercnstvo nijc nista postiglo.59
Smiljan
Od 39 sela koja se spominju u Popisu jedan, ne
tako neznatan dio, nastanjivali su zajedno Vlasi i
katolici, naime, njih jedanaest.0" Vecina je sela imala
samo neznatnu manjinu one druge vjeroispovijesti:
UKUPNO
nika od 1712. do 1746. moze se svesti gotovo iskljucivo na prirodni prirastaj:62
Stihijsko naseljavanje Lickog distrikta bilo je uglavnom zavrseno godine 1712. Do 1746. nijc zabiljezen
znatniji porast broja stanovnika. Porast broja stanov-
Broj stanovnika u te 34 godine porastao je ukupno
za 8.235 osoba (29,5%), sto znaci prosjecan godisnji
prirast od 242,2 osobe. Cini se da su brojnc obitclji iz
kapetanija Medak i Zvonigrad ponovno odselile. Po
rast stanovnistva u porkulabiji Komic (porkulab: casnicki rang zapovjednika utvrde, "Burggrat") i u kapetanijama Udbina i Gracac bio jc znatno ispod pro-
" KA/IOHKWCroadca, 1713-V-35.
'•' Podlapac. P.ilaj, Kaluderovac, Novi, Ribnik. Paxamte, Mil-
'" Isto.
saluk, Bddak.
'-' Conscrrptin i K'.VWVI IKH-KA \'H-349.
Korcnica (27 katolika, 1.786 Vlaha), Bunic (18 kato
lika, 1.488 Vlaha), Ostrovica (57 katolika, 361 Vlah)
itd. Bilo je osam cisto katolickih sela61 i 17 cisto vlas
kih.
Smiljan, Siroka Kula, Medak, Perusic, Ostrovica, Lovinac, Ko
mic, Mutilic, Udbina, Bunic i Korenica.
^11 nitroPDF'professiona
d.:.v.hlc3d Mm M\ SRliRI fft nltrppdl com/profesaon^l
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
sjeka. Silovit porast stanovni.stva od 142%; zabiljezila
je, u usporedbi s drugima, kapetanija Bilaj.
1712.
23
GODINE
Tablica 3: Prosjecna vclicina obitelji u pojedinim sclima
Lickog distrikta 1712.
S ta no vnici
STRUKTURA OBITELJI
sa
Selo
zem Ijisnim
"Conscriptio"6, nudi izvrsne podatke o sastavu obi
posjedom
0 b itc Iji sa
Prosjec na
zem Ijisnim
vclic in a
posjedom
o b ite Iji
P re tezn o
tclji u Lici, koji omogucuju stvaranjc rclativno zaokruzene slike o njihovom stanju i strukturi. Istra-
Bilaj
10 6
12
8.8
Hrvati
B r u s a ii e
1 30
19
6,8
Hrvati
zivacko jc polaziste najprijc utvrditi prosjecnu ve
B r u v no
658
45
1 4,6
Vlasi
licinu obitelji u pojedinim sclima, a potom iznaci
razlike u velicini obitelji izmedu hrvatskog, vlaskog i
bunjevackog stanovnistva.
Odmah upada u oci da je prosjecna velicina obi
Budak
7 5 3
33
7,8
Hrvati
1 .376
97
1 4,2
Vlasi
591
53
1 1 ,1
Vlasi
Gracac
1 .651
1 56
1 0,6
Vlasi
Josane
589
43
1 3.7
Vlasi
Kaluderovac
16 3
27
6,0
Hrvati
Kom ic
347
29
1 2,0
Vlasi
1 .691
1 19
1 4,2
Vlasi
1 .4 1 I
1 21
1 1 ,7
B unjevci
tclji u hrvatskim sclima Podlapac, Udbina, Bilaj, Kaluderovac, Novi, Ribnik, Musaluk, Budak i Brusanc
bila manja nego u vlaskim i bunjevackim sclima. Broj
clanova u svim tim obiteljima bio je znatno manji od
dcsct. Prosjecna velicina obitclji u sclima koja su bila
pretezno nastanjena Vlasima i Bunjcvcima kao i u
Perusicu, s pretezno novokrscanskim stanovnistvom,
uz iznimku sela Mutilic i Smiljan, iznosila je znatno
Bunic
D ivoselo
Korenica
tovinac
M azin
495
4 0
1 2,4
Vlasi
1.16 0
1 12
1 0.4
Vlasi
M e kin jar
632
59
10.7
Vlasi
M edak
M ogoric
1 1 5
65
1 1 ,0
Vlasi
iznad desct clanova.
M usaluk
136
18
7,6
Hrvati
Prosjecna velicina obitclji sela Mutilic zavarava.
Ovdjc je u trenutku popisivanja zivjelo 170 hrvatskih
i 327 vlaskih stanovnika. Male hrvatske obitelji smanjile sc prosjecnu velicinu obitelji znatno ispod desct
clanova. U stvarnosti je prosjecna velicina hrvatskih
M utilic
497
56
8,9
Vlasi
N ovi
4 6 2
62
7,4
Hrvati
0 slrovica
Pazariste
Pecane
obitelji iznosila 6,8 clanova, a kod Vlaha oko 10,5
Perusic
clanova.
Iskaz za Smiljan stoga sc moze zanemariti, jcr su
njegovi stanovnici velikim dijelom zivjeli u Karlo
bagu. Vlaske i bunjevacke obitelji bile su prema ovim
brojkama u prosjeku znatno vece nego obitelji hr
vatskog stanovnistva.
Zatim su sve obitelji jednog sela proucavanc pojedinacno prema broju clanova. Podaci o broju obitelji
sa zemljisnim posjedom, kao i brojevi za prosjecnu
velicinu obitelji, odstupaju u nekim sclima u ovoj i u
sljedecoj tablici od brojeva navedenih u gornjoj tablici. Razlike su nastale zbog neujednaccnih podataka
Svi podaci i proracuni u ovom poglavlju napravljcni su prema
Conscriptio.
408
34
1 2,0
Vlasi
1 .047
95
1 1 ,0
Bunjevci
1 42
13
1 0,9
Vlasi
1 1 ,3
N ovokrscani
Vlasi
961
85
Pisac
602
49
1 2,3
Ploca
527
43
1 2.4
Vlasi
Podlapac
4 0 9
52
7.9
Hrvati
1 .21 2
9 3
1 3,0
Vlasi
1 2.3
Vlasi
Pop ina
Pocilelj
504
Ra d uc
775
70
11,1
Vlasi
Ribnik
202
3 0
6,7
Hrvati
668
59
1 1 .3
Vlasi
1.15 3
1 20
9,6
Bunjevci
33
13,1
Vlasi
Siroka Kula
S in iljan
Srednja
4 1
431
Gora
Ud b ina
527
70
7.5
Hrvati
Vlsuc
6 11
58
1 0,5
Vlasi
Vrebac
746
43
i 7,3
Vlasi
•:•:
1 3,6
Vlasi
Zv o n iq t s d
Ukupr
m
1
i 1.292
25.291
11*2
p£#8
QPDF
JfCJK^bblL
nitn
Is&dthSfrli (Hil 8ft||R$ii nitropdf.cofn/profosapn^l
24
K a r 1
K a
Tablica 4: Usporedni prikaz vclicinc obitclji u pojedinim sclima Lickog distrikta 1712.
BROJ CLANOVA OBITELJI
SELO
Bilaj
Bruvno
Budak
Bunic
Divoselo
Gracac
Kaluderovac
Komic
Korenica
Lovinac
Mazin
Medak
Mekinjar
Mogoric
Musaluk
Mutilic
Novi
Ostrovica
UKUPNO
6-10
1-5
11-15
16-20
24
9
11
2
100%
37,5
45,8
8,3
21-25
1
4,2
26-30
-
31-35
1
-
-
4,2
-
45
4
14
9
7
4
4
100%
8,9
31,1
20,0
15,6
8,9
8,9
1
2,2
33
9
17
4
3
100%
27,3
51,5
12,1
9,1
150
20
42
36
18
17
13
3
100%
13,3
28,0
24,0
12,0
11,3
8,7
2,0
53
5
25
14
7
100%
9,4
47,2
26,4
13,2
1,9
158
25
70
42
11
5
2
2
100%
15,8
44,3
26,6
7,0
3,1
1,3
1,3
27
8
17
2
100%
29,6
63,0
7,4
29
2
10
11
4
2
100%
6,9
34,5
37,9
13,8
6,9
109
10
32
22
22
15
7
100%
9,2
29,3
20,2
20,2
13,8
6,4
123
14
47
33
20
5
2
100%
11,4
38,2
26,8
16,3
4,1
2,4
-
-
-
-
1
-
69
10
32
16
4
6
14,5
46,4
23,2
5,8
8,7
59
7
30
14
3
3
100%
11,9
50,8
23,7
5,1
5,1
65
5
31
16
9
3
100%
7,7
47,7
24,6
13,8
4,6
18
5
7
5
-
100%
27,8
38,9
27,8
56
11
31
8
6
100%
19,6
55,4
14,3
10,7
100%
11,4
40,1
25,7
11,4
1
0,9
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
5,5
-
-
2
1,6
-
-
-
3,4
-
-
1
1
-
-
0,8
-
1,4
-
-
-
-
-
1
-
-
-
-
100%
4
0,6
-
-
2
9
-
-
5,0
14
-
1
-
3
4
-
-
7,5
35
-
-
-
-
5
-
0,7
-
12,5
8
-
-
12
12,9
1
-
30,0
41
-
-
-
13
66,1
-
-
32,5
13
-
-
5
21,0
-
-
1,9
-
12,5
62
-
2
1
-
100%
100%
-
-
-
40
-
-
4,4
-
-
-
VISE
36-40
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
. , . 2 ...,;,!.
c 7
11
2
-
-
-
-
r
pr IF*
&i
nit:roPGPFpr< jle
-
-
; idtnSfrsHHil isftllriSSt tftrQpdf.c©ro/pMwij©Ml
POPIS
SELO
Pazariste
Pecane
Perusic
Ploca
Popina
Pocitelj
Raduc
Ribnik
Siroka Kula
Srednja Gora
UKUPNO
Visuc
Ukupno
6-10
I
KRBAVE
11-15
1712.
16-20
21-25
26-30
5
56
25
10
4
100%
4,9
54,9
24,5
9,8
3,9
13
1
6
3
1
25
GODINE
102
31-35
36-40
VISE
-
-
-
-
-
-
-
-
-
2
2
2,0
100%
7,7
46,1
23,1
7,7
15,4
80
10
31
24
9
4
100%
12,5
38,8
30,0
11,3
5,0
43
2
24
9
3
2
2
100%
4,7
55,8
20,9
6,9
4,7
4,7
89
19
26
17
7
9
6
3
1
100%
21,3
29,2
19,1
7,9
10,1
6,7
3,3
1,2
41
3
14
15
4
4
100%
7,3
34,1
36,6
9,8
9,8
-
-
1
-
1
1,2
1,2
1
1
2,4
33
18
8
3
2
1
25,7
11,4
4,3
2,9
1,4
12
14
3
46,7
10,0
1
-
3,3
-
-
18
16
10
2
2
30,5
27,1
17,0
3,4
3,4
33
3
7
12
9
1
1
9,1
21,2
36,4
27,3
3,0
3,0
69
18
39
10
2
100%
26,1
56,5
14,5
2,9
58
6
30
14
4
100%
10,3
51,7
24,1
6,9
5,2
1,7
1.842
261
782
429
192
101
49
100%
14,2
42,4
23,3
10,4
515
2,7
u izvodima i u pojedinacnim zabiljeskama ccnzusa.
Raznoliki se podaci ne daju svesti na jedinstvene. U
tablicama kojc slijcde nedostaju podaci za Podlapac
i Vrebac, upravo zato sto nisu potpuni. Za Smiljan i
Brusane postoje samo izvodi.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
19
6
3
1,0
0,3
0,2
-
-
-
-
-
3
-
-
-
-
-
-
-
11
-
-
-
18,6
-
1,2
-
-
59
-
-
-
100%
-
-
-
-
47,2
40,0
-
-
5
30
-
-
7,1
100%
-
-
70
-
-
-
2,3
100%
100%
Udbina
1-5
LIKE
-
-
-
-
ma obitelji s preko 20 clanova nisu bile tako rijetke.
Osamnaest obitelji Bunjevaca i Vlaha imale su harem
do 35, a tri obitclji cak prcko 40 clanova. Najvcca jc
bila ona Antona Balenovica u Pazaristu s 54 clana.
Svi ti brojevi predstavljaju samo u ogranicenoj
mjeri pokazatelje dominacijc ili odsutnosti velikih
Obitelji s vise od 15 clanova bile su ti sclima s
slozenih kucanstava (/(omp/exe Haiishalte).6* Najvaz-
pretezno ili iskljucivo hrvatskim stanovnistvom prava
iznimka, cak su i obitelji s preko deset clanova bile
nijc pitanje, kojc sc ovdjc postavlja, bez sUrtlttjfc ghlsi:
rijetkost. U svim hrvatskim sclima, osim u Budaku i
Musaluku, zivjelo je preko 80% obitelji kojc su imale
samo do deset clanova. U vlaskim i bunjevackim scli
MI'od "sln/citiiti kilcaiisivoin" poilraziiinijc-xaju & rJbitfclji; kojc
sc s;ll("i &3] efcijcl ili vise kbnjllgaliiih jedinica il iticdilsobiidiii
srodsr
kojc cine^potrosackipjr^p^Klarsku _/.ajf7dnicu.
nitro
.:!•:.•.•..,!•:•:,.:!
ionai
tl.vJr<-> t,,-,| .T.,.lii-.^- •? nitiop-ill •:-my,••,:•(of**si-m^I
26
K arl
K a s
Tablica 5: Broj obitclji s jcdnom ili vise obiteljskib grana koje su posjedovalc zemlju u Lickom distriktu 1712.
Prosjecna
BROJ OBITEUSKIH GRANA
velicina
SELO
Bilaj
Bruvno
Budak
Bunic*
Divoselo
Gracac
Kaluderovac
Komic
Korenica
Lovinac
Mazin
Mekinjar
Mogoric
Musaluk
Mutilic
(Hrvati)
Ukupno
2
1
3
4
24
19
3
1
100%
79,2
12,4
4,2
1
7,5
-
45
10
18
6
9
2
100%
22,2
40,0
13,3
20,0
4,5
3
2
1
-
14,8
-
-
-
33
27
81,8
g,i
6,1
3,0
149
60
34
33
12
7
3
100%
40,3
22,8
22,1
8,1
4,7
2,0
53
24
21
5
3
100%
45,3
39,6
9,4
5,7
158
92
46
15
2
100%
58,2
29,1
9,5
1,3
27
24
3
100%
88,9
11,1
29
8
14
5
2
100%
27,6
48,3
17,2
6,9
109
37
26
28
11
5
1
100%
33,9
23,9
25,7
10,1
4,6
0,8
123
60
34
21
5
2
100%
48,8
27,6
17,1
4,1
1,6
-
-
-
-
-
2
1
2
15
6
2
3
37,5
15,0
5,0
7,5
59
32
12
13
1
100%
54,2
20,3
22,1
1,7
1,7
65
30
24
7
2
2
46,1
36,9
10,8
3,1
3,1
3
25
24
1
1
-
-
-
96,0
4,0
31
18
7
4
2
(Vlasi)
100%
58,1
22,6
12,9
6,4
56
43
12
1
100%
76,8
21,4
1,8
35
15
14
4
100%
42,9
40,0
11,4
uiJi
5,7
•:!•:.:•.„]•:
-
8,3
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
12,1
1 >ori
-
10,9
-
7,4
Ate
-
-
-
-
•
11,7
-
-
I,
-
10,6
-
10,5
-
14,4
-
-
-
-
12,4
-
6,8
-
-
1
-
2,5
-
5,5
-
12,0
1
100%
16,7
-
1,8
-
-
-
-
-
13
14
-
-
32,5
77,8
-
11,0
10,5
-
0,6
40
18
13,9
1,3
-
100%
100%
-
-
6,5
-
7,6
-
-
-
-
100%
100%
Ostrovica
obitelji
4,2
-
Mutilic
Novi*
vise
5
-
J
• fefe w •
essiona
:.d \U\m frill dftilfti 3 mtropdf.con^professiOM
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
1712.
27
GODINE
Prosjecna
BROJ OBITEUSKIH GRANA
velicina
SELO
Pazariste
Pecane
Perusic
Ploca*
Popina*
Pocitelj
Raduc
Ribnik
Siroka Kula
Srednja Gora
Udbina
Visuc
Ukupno
Ukupno
2
1
3
4
vise
5
102
66
22
11
2
100%
64,7
21,5
10,8
2,0
13
6
5
2
100%
46,1
38,5
15,4
80
41
29
8
100%
51,2
36,3
10,0
1
obitelji
11,3
1,0
-
-
-
-
42
15
18
7
2
100%
35,7
42,8
16,7
4,8
2
-
11,2
11,9
-
-
-
41
19
13
7
6
2
46,6
21,6
14,8
7,9
6,8
2,3
41
20
10
6
4
1
100%
48,9
24,4
14,4
9,7
2,4
69
30
26
6
5
2
100%
43,5
37,7
8,7
7,2
2,9
30
27
3
100%
90,0
10,0
59
31
14
9
3
100%
52,5
23,7
15,3
5,1
33
10
10
8
4
1
100%
30,3
30,3
24,2
12,1
3,1
69
55
12
2
100%
79,7
17,4
2,9
58
33
15
10
-
-
-
-
-
11,2
-
-
-
6,7
-
-
1
1
1,7
1,7
13,1
-
-
-
-
-
-
-
100%
56,9
25,9
17,2
925
473
233
82
37
13
100%
52,5
26,8
13,2
4,7
2,1
0,7
-
-
-
-
-
-
13,2
12,3
-
1.763
-
-
-
38
-
-
-
-
100%
-
-
-
2,5
-
-
10,9
-
-
-
11,3
-
-
-
7,5
-
10,5
-
10,7
-
* Zajednu obitclj nc postoje podaci, a Novoni za 6 obitclji ncnui podataka,
za Medal{, Vrebac, Podlapac, Smiljan i lindane nemapodataka.
Zive li dvije ili vise obitelji zajedno ili ne? Doduse,
1. Miho Hronich let 40, sin mail 1, xensl{e 3
"Conscriptio" u torn pogledu ne donosi stopostoino
2. Anton Balenovich odlet 40, Bratia: Frane Stary brat
pouzdane obavijesti, ali pruza dovoljno uporisnih
tocaka, na temelju kojih se moze razrijesiti pitanje o
50, Paue 38, Marino 16, Miho 34, Nicola 32, Ivan 30,
Illia 28, Sinoi'acz Stoian 20, Franin sin Jure 16, Markov
sin Siniun 16, mala 20, xens/(oga 23
dominiranju ili odsustvu velikih slozenih kucanstava.
Obitelji se u "Conscriptio" opisuju uvijek na sljedeci
nacin:
l'• p'-vom slucaju kticni starjcsina je Mibo 1Ironic,
star
'ulina. Qn ima npWprnou;
ona
1 idihlte nN SflllHI^ nitropdl cc-fn/professjon*
28
Ka r1
jos tri osobe zenskog roda, vjerojatno Mihina zena i
dvije kcerke. U ovom slucaju radi se o nuklearnoj
obitelji.
U drugom slucaju, kucni starjcsina Anton Bale-
novic ima 40 godina. On ima starijeg brata, 50-godisnjcg Franu. Ostala braca su Pave, Marko, Miho,
Nikola, Ivan i Ilija. Stojan je necak kucnog starjesine,
yure jc Franin sin, a Simun Markov. Nadalje, u kuci
zivi jos 20 osoba muskog spola inladih od 16 godina
i 23 zenskc osobe. Obitclj broji 54 clana i bez sumnje
ima kompleksnu strukturu.
Otkrivanje pojcdinih obiteljskih grana u kucanstvu nije uvijck jednostavno. U gornjem su slucaju
obiteljskc granc djelomicno jasno prcpoznatljivc: An
ton je imao obitclj, Frane sasvim sigurno, jcr se na
vodi njegov sin Jure, a to se moze kazati i za Marka.
Prema godinama ostale brace moze sc pretpostaviti
da su svi oni imali obitclj. Velik broj muskc i zenske
djece dopusta takav zakljucak. Dakle, kucanstvo se
sastojalo od osam obiteljskih grana.
Na temelju raspolozivog materijala relativno je
lako zakljuciti da li jc ncko kucanstvo imalo kom
pleksnu strukturu - dakle, da li je imalo vise od jednog ozenjenog braenog para. Sljedeca tablica pokusat
cc prikazati broj obiteljskih grana. Pritom se mora
racunati na odredeni faktor nesigurnosti kako je pokazao gornji slucaj. Tablica polazi od pretpostavke,
da je muski clan obitelji stariji od 25 godina bio ozenjen i da cini zasebnu obiteljsku granu. Zenitlbena
dob jc pomaknuta ncsto vise, jcr je sigurno bilo i
takvih slucajeva, da jedan muski clan obitelji nije bio
ozenjen.
Podaci poput: Jure Lullich od let 32, bratia Nicola
30, Mihat 25, Vid 20, Jurin sin Mate 17, mala 4 xen-
skpga 12, dopustaju pretpostavku da su postojale tri
obiteljske granc.
U hrvatskim su sclima slozena kucanslva cinila
izrazitu manjinu. U Udbini samo 20,3% obitelji pokazuje kompleksnu strukturu, u Bilaju 20,1%, u Kaluderovcu 11,1%, u Ribniku 10,0%, u Musaluku 22,2%
i u Budaku 18,2%. U Novom su slozcnc obitelji (ftpm-
Kaser
plexe Familien) s udjelom od 23,2% bile jos najrasirenije, a najmanjc ih jc bilo u Mutilicu 4%. Samo jc
osam obitclji u cisto hrvatskim sclima bilo sastavljcno
od vise od dvije konjugalnc obitelji.
L' vlaskim i bunjevackim selima nisu posvuda
dominirale slozcnc obitelji. U Mekinjaru jc samo 45,8%
obitelji imalo kompleksnu strukturu, u Mutilicu 41,9%,
u Visucu 43,1%, u Gracacu 41,8%, u Sirokoj Kuli
47,5%-, a u Pazaristu samo 35,3%. U svim preostalim
selima bile su dominantne slozene obitelji. Kompleksna struktura obitelji bila je najrasircnija u Bruvnu (77,8%), Komicu (72,4%) i Mazinu (67,5%).
Prikazano stanje stvari jasno pokazuje da je sklonost lormiranju slozcnih obitclji, koje su usto bile
najcesce i mnogoljudne, bila veoma naglasena kod
Vlaha i Bunjevaca, a znatno slabije kod Hrvata. Zanimljivo je to da, vjerojatno, ni vlaske ni bunjevacke
obitelji, kao ni hrvatske, nisu u Liku dosle u slo-
zenom obliku. Udio slozcnih obitelji u vlaskim i bu
njevackim selima poceo jc ponovno rasti tck nakon
doseljavanja. Proucavanje obitelji, koje su u Liku
doselile tijekom 1712. godine, odnosno kratko vri
jcme prije toga, i kojc u trenutku popisivanja jos uvi
jck nisu mogle dobiti zcmlju (takozvani bczemljasi),
pokazuje da su te obitelji bile veoma male i drugo da
su samo u iznimnim slucajevima doselile u Liku kao
slozene obitelji (tablica 6).
Bezemljasi, koji su se 1712. nastanili u Lici, imali
su inalu prosjecnu velicinu oil 6,2 clana po obitclji.
Od 342 obitelji samo su njih 53 (15,5%) imale kom
pleksnu strukturu. Kod tih bezemljaskih obitelji nije
moguce ustanoviti nikakve znacajne razlike u velicini
obitelji izmedu Vlaha, Bunjevaca i Hrvata (osim vlas
kih bezemljasa u Popini i Ostrovici). S vclikom sc
vjerojatnoscu moze pretpostaviti da su vec doseljene
obitelji u Liku stizale priblizno jednako velike. U
slucaju da jc ova prctpostavka tocna, to bi znacilo da
su obitclji, kdjc sti prcbjcglc ti Vojnu krajinu, samo ti
rijetkiiii slticajeviitia prelazile granicti ti vcceiii i slozenoili sastavti, vec sti tiglavnom dolazile pojeiline
granc nckadaMiiihi vilikib i slozcnih obitelji. odnos
no, da sp bitclji u J\.rajinu e4|J«lEJ^c '<ao nifklcarne •
!ii nitro
protessiona
idiblr¥l H-lil online or njtropdf.convprofessjonal
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
1712.
29
GODINE
Tablica 6: Broj bczcmljaskih obitclji s jcdnom ili vise obiteljskih grana u pojedinim selima Lickog distrikta 1712.
SELO
Bilaj
1
3
2
3
3
-
17
15
2
Bunic
25
22
3
Divoselo
4
4
38
28
-
4
3
1
8
6
1
Korenica
27
24
3
Lovinac
27
23
4
Mazin
6
5
Mekinjar
3
3
Mogoric
2
2
Novi
Ostrovica
Pazariste
9
9
10
10
3
3
26
23
Pecane
1
Perusic
68
Ploca
1
63
-
-
-
-
-
-
1
-
1
-
VELICINA
OBITELJI
7
-
-
-
-
-
-
-
-
3,4
6,1
-
6,2
5,2
7,6
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
7,1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
2
-
1
-
4
4
4
38
22
Raduc
5
5
Ribnik
3
2
Siroka Kula
3
3
Srednja Gora
4
3
1
Visuc
4
3
1
-
1
-
8
-
1
-
-
1
-
-
-
-
-
-
-
342
289
41
10
84,5
12,0
2,9
-
-
-
-
-
1
5,6
6,1
5,4
5,0
4,5
-
5,2
5,5
9,4
-
6,3
6,0
5,7
-
-
-
0,3
-
-
-
-
-
100,0%
obitelji, jcr su kao takve i ranije zivjelc. Prvo je vje
rojatno bio slucaj s obiteljima Bunjevaca i Vlaha: oni
su sc doselili u uzim obiteljima, jcr su se ranije bili
razdvojili od svojih obitelji; a nakon doseljenja po
novno su (ormirali slozene obitelji. Drugo je, uz odredena ogranicenja, bio slucaj s hrvatskim obiteljima.
Oni su doselili u uzim obiteljima, jcr su i ranije obicavali tako zivjeti, stoga su nakon naseljavanja samo
-
-
6
-
-
-
6,7
-
-
-
1
Popina
Ukupno
6
-
-
Komic
5
-
9
Kaluderovac
Musaluk
4
-
Bruvno
Gracac
r
UKUPNO
7,0
-
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
10,0
5,0
4,7
9,0
7,2
5,5
6,2
-
-
u malom broju lormirali slozcnc obitelji poput Bu
njevaca i Vlaha.
Sto znaci ova spoznaja? Sve dok je izolirano promatramo, ona cc nam veoma rrialo gdvoriti. fako smd
se havili porijeklom i doseljavanjerh Vlaha, Btihjevaca i 1Irvaia ti Vdjntl krajinu, potrebno je dspdstaviti
cvrsci kontcksL. U osnovi moramo ra/likovati dvije
migp-:;ske stride s razUt'itafcU) kulturnrMii pozadi-
•ri) nitroPdFprotessiona
•'• Ri ••hhet.vvtnM &ft|JR$g$nrtropdf.COfin/prc,fes8ic.| .1
30
Ka
nom: hrvatski doseljcnicki val dolazi u Vojnu krajinu
iz sjevernog zaleda, a Vlasi i Bunjevci s juga.
Cenzus nije slucajno pravoslavne doseljenike zabiljezio kao "Vlahe", a katolickc Bunjcvcc kao "kato-
licke Vlahe". U to su vrijcme Vlasi i Bunjevci bili
dvije analogne socijalnc grupe, koje su zivjelc po kulturnom obrascu balkanskog patrijarhata. Ako slijedimo migracijske smjerovc obje grupe odvest ce nas
oni u tcsko pristupacna podrucja Dinarskih planina
- u srediste balkanskog patrijarhata. Njegova je po
vijest dugacka i komplicirana, a o tome je napisana i
knjiga.6 Od 13./14. stoljeca povecava sc broj pisanih
svjedocanstava o postojanju patrilinearnih drustava u
sredisnjim dinarskim podrucjima. Takva su unilincarna drustva predstavljala u Europi tog doba iznim-
ku. Mozemo pretpostaviti da su se od kasne antike
postojeca unilinearna (patrilinearna) drustva u ostaloj
Europi preobrazila u bilinearna. Bilinearnost nam je
veoma bliska, nas sustav srodstva tcmclji se na njoj:
srodstvo nastaje zenidbom kako u muskoj tako i u
zenskoj liniji. Neprihvatljiva je pretpostavka da se
pairilincarnost razvila u 13/14. stoljecu. Ona potjece
iz vremena prije uspostavljanja bilinearnosti. Ovaj
ekstremno patrijarhalni kulturni obrazac mogao je
prezivjeti samo u posebnim uvjetima —u uvjetima
nomadskoga i polunomadskoga pastoralnog drustva
u Dinarskim planinama. Opccnito sc moze ustvrditi
da to nije nista neobicno.
Pastoralna drustva obicno prakticiraju unilinearni
sustav srodstva (matrilincarni ili patrilinearni). Nositelji balkanskog patrijarhata bile su uglavnom tri
socijalno-etnicke skupine: albanska, viaSka i slavcnska. Od presudne vaznosti za to nije bila clnicka pripadnost nego gospodarska djelatnost, poput uzgajanja koza i ovaca u sredisnjim predjclima Dinarskog
gorja.
Nakon sto su osmanska osvajanja pokrenula migracije velikih razmjera, brojni su se stanovnici povukli iz ravnicc u planinc. To stanovnistvo nije samo
Ka
pravilo drustvo pastirima, koji su tamo napasali svoju
stoku, nego je prcuzelo vec prokusan obrazac bal
kanskog patrijarhata —tim vise sto su te patrilinearne
muskocentricne strukturc bile idealne za izgradnju
obrambcnih zajednica. Na patrilincarnoj osnovi stvoreni su drustveni oblici organiziranja, koji su sve donedavno odolijevali svim napadima": takva su drus
tva na patrilincarnoj osnovi u sjcvcrnoalbansko-crnogorskom podrucju kao i na podrucju od sredisnje
Albanije preko Makedonije i sjeverne Grcke. Srcdisnji element u oba oblika predstavljala jc slozcna obi-
telj.
Za nas kontekst od presudne je vaznosti to, da su
te patrijarhalne strukturc povratkom iz planina u rav
nicc, o cemu na ovom mjestu nije moguce detaljnije
govoriti,06 prenijete na ratarsko stanovnistvo u dolinama i ravnicama, dalcko izvan dinarskih zona pas
toralnog gospodarstva. Jedan dio tih migracija cinile
su vlaske i bunjevacke obitelji koje su se konacno
nastanile u Vojnoj krajini. Dodusc, patrijarhat i slozena patrilinearna obitclj izgubili su u Vojnoj krajini
okvirne ekonomskc i ekoloske uvjete za svoju repro-
dukciju; ali su ove obitelji zbog neke vrstc cultural
lag-a jos narastajima reproduciralc svoj tradicionalni
kulturni obrazac.
Iz tog se konteksta mogu bolje razumjeti razlike
U sastavu obitelji izmedu pojcdinih skupina doseljenika u Liku, Vlaha i Bunjevaca, s jednc strane i Hr
vata, s druge strane. No, unatoc svim razlikama postojale su i snazno izrazene zajednicke osobinc svih
skupina naseljenika. Tu treba uvrstiti i cinjenicu da
je kod obitelji u hrvatskim selima postojala tendencija —iako nijc bila tako snazno naglasena kao kod
Vlaha i Bunjevaca - ka kompleksnim strukturama
kucanstva. To je rezultiralo time, da su hrvatske obi
tclji u Lici imale dalcko vecu prosjecnu velicinu ku
canstva oil stanovnistva u vecini susjednih srednjoeuropskih regija, u pravcu sjevera.
To nas dovddi tlo dblika nasljednib obicaja kdji su
01 Kaser, Karl (1992): Hirten, Kampfer, Stammeshelden. Ur-
"" O toiiic vidjeti: 1'avclic: Biliijcvci. 5; 8. 32 I; Pavicic: Scok\ IDI-Ilji,
spriinge und Gegenwart des balkanischen Patriarchats. Wien,
Koln, Weimar.
245-2S4; '' !;i . |.>.:ui (11>22): Mciaiiatazi^ka kicianja. lijilVdVi
u/.roci i |H';''
^'i,'• (=
Srp^i
c-tiiograliJ»jp|!|jfl)ik. Sv. 24rT'C()i:i.ul.
I''1'
'
Mr-^iein.^r.il
nitro
onai
d:.v.nl- -..:l -I,- \m \\ til BfillRI Hojtropdf.coni/prpfessiop^l
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
1712.
GODINE
31
bili presudni za nacin obiteljskog povezivanja, a koji
se takoder mora promatrati u sirem kontekstu: u istocnoj kao i u jugoistocnoj Europi dominiralo jc sve do
kasnog 19. i pocctka 20. stoljeca nasljcdno pravo, barcm u scoskim podrucjima, prema kojemu su svi muskarci, iskljucujuci zene, bili ravnopravni u naslje
divanju nepokretne imovine vezane za zemlju.'" Ovdje je vise nasljednika bilo nacelno povezano u zajednicu zajednickog privrcdivanja (Gesamthandgemeinschaft). Oni su zajedno stjccali nasljedstvo i smatrani su zajednickim nasljednicima ostavitclja. Na
celno, svaki pojedini nasljcdnik nijc mogao slobodno
No, koja jc od spomenutih varijanti stoljecima ili
samo u odredenim razdobljima dominirala, ovisi o
cijclom nizu dodatnih faktora, kao primjericc o demograiskom razvitku, raspolozivosti zemlje, kultur-
raspolagati svojim dijelom, no, ipak je imao pravo
va raspolaganja nasljedstvom, lezao je tada prven-
zahtijevati podjelu ostavstine, iako takva zelja zbog
visestrukog pritiska javnosti nije bila realizirana.''8
Nasljedni jc sustav, dodusc, predvidao kolektivno pre
nosenje, ali je istovremeno ostavljao mogucnost podjele zemljisnog posjeda, ponajces'ce nakon oceve smrti, obicno medu sinovima. Dakle, transfer naslijedivanog posjeda {dcr erbliche Besitztransfer) provodio
se u nacelu tako da je posjed naraslajima ostajao u
zajednickom vlasnistvu ili je bio ravnomjerno podijeljen izmedu osoba s pravom nasljedstva.''9
stveno u ciklusu u kojem jc provedena dioba kucan
stava. Pokusajamo poblizc razmotrili stvarno stanje:
Temeljno nacelo lormiranja kucanstava kod svih ov
djc proucavanih grupa bio je strogi patrilokalni sustav
zenidbe. Tako su sinovi nakon zenidbe ostajali u
Sto se tiee historijskih sustava lormiranja kucan
stava, praksc nasljedivanja —izvedene iz predodzbi o
kolektivnom nasljedstvu - kriju u scbi dvostruki potcncijal: jedna je krajnost bio sustav koji jc pocivao na
kucanstvu nuklcarnc obitclji u kombinaciji s neolokalnim reguliranjem boravista, i to u slucaju kada
se slobodna dioba prakticirala sustavno i u svakoj
generaciji; drugi je sustav pocivao na slozcnim kucanstvima, a pretpostavijao je patrilokalnost, u slu
caju kada je slobodna dioba bila sprecavana gencracijama. Izmedu te dvije ekstremnc varijante inoguci
su brojni meduoblici/"
1,7 O tome vidjeti Kaser, Karl (2000): Macht und Erbe. Mannerhcrrschaft, Bcsitz und Familic im ostlichcn Europa (150(1-1900).
Wien-Kbln-Weimar.
, K Kaser, Karl (1996): Fortgesetzte Leibcigenschafi in Osteuropa.
U: I listory ol the European Family. (Manu.) 20. Usp. o tome i:
Ogris, W. (1971): Erbengemeinschaft. Bel. 1/ 1971, 954.
''" Kaser, Karl (1997): Der Erblidl jenseils der "Hajnal-Mitlerauer-
noj pozadini ili o utjecaju vlasti.71
Ako se gore opisano primijeni na praksu naslje
divanja u Lici, postaje jasno, da je obitcljski sustav
kod sve tri velike skupine stanovnistva —kod Vlaha,
Bunjevaca i Hrvata —pocivao na predodzbama o ko
lektivnom nasljedivanju i posjedovanju; dakle i kod
obitelji koje su doslc iz Hrvatske. Uzrok razlika u
strukturi kucanstva, prilikom opcenito jednakog pra-
kuci, a kcerkc su nakon udajc odlazile. Ta se praksa
moze u jednakoj mjeri uociti kako kod hrvatskih tako
i kod vlaskih i bunjevackih obitclji. To potvrduje i
cinjenica, da su izmedu vise od 22.000 ljudi, koji su
bili obuhvaccni popisom, pronadene samo tri osobe
koje su kao zctovi zivjelc u zeninoj obitelji (jedan u
hrvatskoj i tlva ti vlaskim obiteljima).'"' S time jc bio
povezan i ravnopravan zahtjev svih odraslih mus
karaca za kolektivnim vlasnistvom nad kucom. To je
stupalo na snagu samo u slucaju kada jc dolazilo do
diobe posjeda. Samo u slucaju smrti muskog starjesine nuklcarnc obitclji mogla je udovica privremeno
preuzcti vodenje kucanstva i na taj nacin ostvariti
pravo vlasnistva. Ovakva je kombinacija, doduse, bila
veoma rijetka. U popisu iz 1712. od 2.178 kucanstava
bilo ih je ukupno 13 (0,59%), na cijem se celu nala-
zila zena (udovica) (sest hrvatskih, pet vlaskih i jedno
Linic . I Ii.storische Haushaltsformicrungsmuster im Siidostcn
Europas. U: ^'icner WegC der Sozialgcschiehre; Thcmcn. Pcrspekliven, Vermililun^en. Wieil; Kiln, W'eiiliar, 169.
7(1 Isio, 16S-UW.
71 Im...
|WI nitro1PDF'
ona
jQitropdf.com/professional
32
Karl
bunjevacko kucanstvo; kod jednog je kucanstva pri-
padnost skupini ncjasna).7*
Patrilokalni nacin zenidbe i ravnopravno nasljedivanjc muskih clanova odrcdivali su sustav lormiranja
kucanstava kod sve tri skupine. Da li je u pojedinim
selima postojala teznja da u kracim intcrvalima dode
do diobe kucanstva ili je bila uobicajcnija praksa da
tijekom vise generacija ne dolazi do diobe, moglo je
—opccnito govoreci —ovisiti o kombinaciji vise eimbenika. U slucaju cenzusa iz 1712. bio je to vec gore
podrobnije opisani cimbenik: kulturna tradicija. Ona
objasnjava kako je, u tada jos uvijek slicnim uvjetima
naseljavanja i vlasnistva, doslo do razvoja tako razlicitih tendencija u praksi diobe kucanstava u hr
vatskim, vlaskim i bunjevackim mjestima.
Vec jc poblize opisano, da jc ta tradicija bila tikorijenjena kod vlaskog i bunjevackog stanovnistva. Ona
hrvatskog stanovnistva bila jc velikim dijelom vezana
za hrvatsko zalede u kojem su prevladavala Icudalna
imanja. Zbog njihove dalcko cvrscc ukljucenosti u
vlastelinski i crkvcnoorganizacijski sustav, kao i zbog
njihovog nacina cgzistcncijc tcmcljenog na poljoprivredi, koji se znatno razlikovao od onoga Vlaha i
Bunjevaca, nije se gore opisani kulturni obrazac vlas
kog i bunjevackog stanovnistva dugo odrzao kod hr
vatskih kolonista. Unatoc tome, kod hrvatskih doseljcnickih obitelji bila je takoder zastupljena strogo odrzavana praksa agnatskog nasljedivanja i sustav lor
miranja kucanstva, koji jc predvidao zajednicki zivot,
barem s vremena na vrijeme, vise ozenjenih parova
na temelju sustava nasljedivanja i patrilokalnc ze
nidbe unutar kucanstva. To jc takoder imalo za posljedicu da su uskoro sva hrvatska sela imala veci ili
manji udio velikih i slozcnih kucanstava. Diobe su
tada najvjerojatnije prcdstavljale posvc normalan dio
obnovc kucanstva. No, nemoguce je utvrditi nekakav
posebni obrazac u tempiranju tih dioba. U skladu s
teznjama nastojao se ostvariti sustav formiranja ku
canstva, koji nijc bio u skladu sa zivotnim ciklusom
(npr. ozenjeni sc sinovi dijele nakon smrti oca), nego
K a
sustav koji se ravnao prema ciklusu obnove kucanstva
(nasljedivanje vlasnistva, ako sc kucanstvo tijekom
narastaja podijelilo na razlicite granc). Unatoc tome,
diobe su u to vrijeme bile veoma ccste, sto je vje
rojatno ovisilo i o zalihama zemljista, kojega je tada
jos uvijek bilo dovoljno na raspolaganju.'4 Pokusajmo
na ovom mjestu razmotriti daljnji razvitak obitelji
kod sve tri etnije u Lici u prvoj polovici 18. stoljeca:
Regeneracijska faza slozcnc obitelji kod Vlaha i Bu
njevaca, nakon ponovnog naseljavanja Like, bila je
sigurno uznapredovala, jer se u cenzusu jedva nalaze
pokazatelji vec provedenih dioba obitelji. Popisno je
povjerenstvo zabiljczilo kod tri obitelji da su se nalazile neposredno pred diobom. U godinama i desetljecima nakon 1712. tempo dioba obitelji vjerojatno
se ubrzao, kao primjerice u Perusicu.
Broj obitelji koje su u Perusicu posjedovale zem-
ljiste narastao je izmedu 1712. i 1726. godine s 85 na
127 obitclji,71 dakle za 42 obitclji. Uzrok ovog povecanja moze se traziti velikim dijelom u diobama
obitelji i njihovih posjeda, a manjim dijelom u novim
naseljavanjima. U meduvremenu je naseljeno devct
novih obitelji,'' a barcm 23 novc obitelji koje su po
sjedovale zemlju nastale su diobama. Do godine 1712.
provedene su u Perusicu, vjerojatno, samo dvije diobe
obitelji i zemljisnog posjeda. Porkulab Janko Jurisic
i knez Miko Jurisic (Novokrscani) podijelili su prvotno zajednicki zemljisni posjeil na dva jednaka dijela:
danko Jurissich
Miko Jurissich
Pod kuchiom
15 Strikh
15 Strikh
U Kulinoi glavichi
25
25
U Selischu
13
13
u dugopolchih
U Kapitanovchu
pod Gredani
26
26
13
13
13
13
u Stitaru
13
13
kod Kalderne
13
13
u Podshvih
72
72
Loncarski pod osmicha dol
3*3
35
-
13
veliki Dtiboki i Jtirisima
7i Isto.
poliana i Kdsa .\ .,if|,
r; Isto.
vise Gunni0^
13
-
vt nitroPDF'professiona
dftifrsStl
^jtropdf.com^rofesaon^l
POPIS
vise konskoga berda
LIKE
KRBAVE
4
-
300 Strikh
od let 40,
od let 34,
mala 2
mala 3
xenskoga 2
xenskoga 5
Tablica 7: Broj stanovnika i obitclji sa zemljisnim
posjedom u Lickom distriktu 1712. i 1746.
Bilaj
Bunic
Stanov
Stanov
nika
nika
1712.
1746.
514
1.161
Obitelji
Obitelji
1712.
1846.
46
131
3.067
5.556
216
530
Gracac
1.651
2.083
156
234
Lovinac
2.719
4.083
234
410
Medak
1.160
1.048
112
124
Novi
1.053
1.576
115
199
Perusic
1.518
2.613
163
264
Podlapac
2.374
3.015
216
323
706
838
71
101
Udbina
3.219
3.580
302
375
Vrebac
1.461
1.987
108
201
2.504
1.464
188
168
Ribnik
Zvonigrad
Porkulabija
Komic
Pazariste
Siroka
Kula
Smiljan
Ukupno
GODINE
33
ZEMLJISNOPOSJEDOVNE PRILIKE
300 Strikh
Usporedba broja stanovnika i obitelji u kapetanijama i porkulabijama za 1712. i 1746. godinu po
kazuje da dogadaji u Perusicu nisu bili sporadicni
slucajevi, vec opcenita tendencija. Porast stanovnika,
koji su posjedovali zemljiste, bio je u postocima manji nego porast obitclji sa zemljisnim posjedom:
Kapetani
ja
1712.
13
-
u uskih
I
347
415
29
47
1.047
1.945
95
247
668
932
59
98
1.283
2.144
139
290
Zauzimanje zemlje
Zauzimanje zemlje u Lici dogadalo se paralelno
s ponovnim naseljavanjcm. Nakon stihijske faze na
seljavanja u razdoblju izmedu 1696. do 1701. veliki
dio obradive zemlje bio je ponovno kultiviran. Go
dine 1712. zemljiste je bilo vec u tolikoj mjeri razdijeljcno pa novi doseljenici vise nisu mogli racunati
na dobivanjc zemlje koja bi bila dovoljna za uzdrzavanje obitelji."
Licani su na tri nacina mogli doci u posjed zem
lje. Kupovanje zemlje bila je vjerojatno najmanje uobicajena mogucnost. U "Conscriptio" sc za to navode
ncki primjeri u selima Budak, Pazariste i Perusic. U
Perusicu su navodno Novokrscani prijc svog odlaska
pokusali prodati zemljiste. Tako je oko 1705. Vlah
Milasin Javorina kupio zemljiste velicine jedanaest
jutara od harambase Murgica {Harambaga Murgich).
U Pazaristu su zabiljezcnc dvije prodaje zemljista. U
oba slticaja novopridosli su stanovnici u potrazi za
zemljom kupili male dijelovc zemljista od obitelji,
kojc su vec posjedovale zemlju. Grgo Hrvatin (Gcrgo
llernatin) kupio je od Martina Butorca otprilikc jedno jutro, Pctar Stimac {Peter Stinach) od Gaspara
Cacica jedva pola jutra a od Grge Pavletica (Grge
Paulatich) trecinu jutra. U Budaku se zemljiste kupovalo od onih obitelji, koje su ponovno napustiie Liku.
Druga mogucnost stjecanja zemlje bilo je dodjeljivanje od strane uprave Dvorske komore. To se do
gadalo putcm konfirmacijskog pisma. Popisno po
vjerenstvo iz 1712. godine imalo je zadatak utvrditi
vlasnike lakvih pisama.78 Istraga je pokazala da ih je
samo mali broj obitelji posjedovao. U Perusicu je,
primjericc, od 85 obitelji njih 21 imala takav doku75 I'sp. Ooiiscripii.. i Al I/ckv, kill. 2. i72&
76 Villi C.onscripiio. Tanio sc- jos ilcvci obiit-lji navodi kao he/.I'lnljaskc. iako sd \cc bile kllBilt zciiiljisic.
:: K.\'l;';l ,K1< ('niaiica, 1713-\'-^.
25.291
34.410
2.249
3.742
II
iona
>:i y..i,!::,H Ini frSle trisl online^ nitropdf.cofn/profession^l
34
K a r 1
mcnl, u Gracacu sedam obitelji otl njih 156, u Ploci
sest od 43, u Raducu cetiri od 70 i u Bilaju jedna od
dvanacst obitclji.
Velika je vecina zemljista, kako su smatrali Li-
K a
Bezemljaske obitelji Bunica imale su kuce u i oko
Bunica. U "Conscriptio" sc njihova djelatnost poblizc
ne specificira. Samo se navodi da su oni svoju egzi-
cani, bila "osvojena sabljom", odnosno uzurpirana,
kako jc drzala vojna vlast. Lika je sasvim sigurno
stenciju osiguravali fizickim radom.
Osmanlijama oteta "sabljom", a samo je mali dio Li
cana, koji su posjcdovali zemlju, sudjclovao i u njezinom ponovnom osvajanju. U njihovom jc slucaju
prisvajanjc zemljista bilo s moraine strane legitimno.
Vecina je zemljista zaposjednuta bez sudjelovanja
komorskih vlasti koje bi to trebale regulirati. U skladu
s tim vecina naselja kao i raspodjela zemljista bila je
nesredena i neorganizirana.
Dodjeljivanjc zemljista i struktura naselja
Vclik dio zemljista u Lici bio jc, dakle, uzurpiran.
U tim slucajevima komorske vlasti nisu mogle utje-
Od obitclji, koje su do 1712. doselile u Liku, nijc
svaka mogla doci do zemljista. Velik broj obitelji os-
tao je bez zemljisnog posjeda. One su dobile status
bezemljasa i nisu pozivane u vojnu sluzbu. Kao sto
pokazuje tablica 8s" u vecini sela zivjcla jc i poneka
bczemljaska obitclj. Broj bczcmljaskih obitelji opao
je sa 400 (1712.) na tocno 300 godine 1746.sl
Neke od ovih obitelji nastojale su da im Popisno
povjerenstvo dodijeli zemljiste. Medutim, ono nije
moglo pronaci slobodno zemljiste.82
Tablica 8: Broj bezemljaskih obitelji u pojedinim selima
Lickog distrikta 1712.
SELO
OBITELJI
SELO
Bilaj
3
Ostrovica
OBITELJI
2
Bruvno
17
Pazariste
24
1
Bunic
23
Pecane
Divoselo
4
Perusic
61
Gracac
38
Ploca
4
Josane
6
Popina
6
Kaluderovac
4
Ribnik
3
Komic
8
Siroka Kula
3
Korenica
23
Lovinac
27
Smiljan
Srednja Gora
4
23
Mazin
6
Visuc
4
Musaluk
9
Vrebac
20
Novi
10
Zvonigrad
37
UKUPNO
400
cati na oblikovanje naseobina, kao ni na raspodjelu
zemljista. Samo u desct sela mogu se nazrijeti tragovi
organiziranog djelovanja, naime, u Korenici, Bunicu,
Visucu, Pecanima, Josanima, Ploci, Mekinjaru (svi u
Krbavi), Sirokoj Kuli, Musaluku i Kaluderovcu.
Nacelno se mogu ustanoviti dvije vrste organi
ziranog djelovanja: u vecini slucajeva zadiralo se sa
mo u raspodjelu zemljista, u dva slticaja u raspodjelu
zemljista kao i u oblikovanje naselja.
Prvo o onim slucajevima u kojima je doslo do
intervencije kod raspodjele zemljista. Ovdje je opet
potrebno razlikovati dva nacina postupanja: 1. Pocljela seoskog zemljista na takozvane skvadre i petine i
2. Dodjeljivanje zemljista, koje je pripadalo jednom
selu, svim obiteljima prema odredenom kljucu.
Komorske su vlasti provele podjclu na skvadre i
petine samo u sclima u Krbavi i to nc u svima. Taj
sustav podjele u osnovi je funkcionirao tako da su
zemljisni posjedi jednog sela, ukoliko su bili dovoljno
veliki, najprije podijeljeni na skvadre. Zatim su skva
dre bile podijeljene u proizvoljan broj petina. Jednu
petinu mogla je posjedovati jedna ili vise obitelji zaje
dno. Velicina jedne skvadre i jednc petine ocito nijc
bila utvrdena, vec je njezina velicina odredena individualno otl sela do sela.
7" Isto.
*" U "Conscriptio" sc navodc razlicite brojke bczcmljaskih obitclji.
Izvodi ilavdde liiarijte brojke nego pojedinaeiii iskazi. Koji su
podaci lociii lesko jc odltlcili. Ovdjc sc iitiviklfc brojke iz i/vikla.
81 KAAVrllKK-KA Vlt-349.
1,2 U Korciiici prlHijfcrifcfe sesi ohiiclji. Luke [ovcisicha, ( )stoic
Mirocvils1;..' 'Jo\':;i;!.i i^isilcnika. Bo/.c i'anko% iclia. Millaia Mil.•icha \J.
Milclik:
nh nitro
PDF'
ona
,:!,,,•.n|.:.:„:l tl,T- \m iHUl dftllHe &Bitropdf.coro/profesaon*!
36
Karl
taljnu podjelu zemlje u svojoj skvadri, da posreduju
ti spornim slucajevima i da vode nuznu dokumenlaciju. Djclitelj prve skvadre bio je primjericc kapctan
Bunica, Dubrava Knezovic (Dobraua Knesovify, a
djelitelj druge skvadre bio je Vasilj Panjkovic (Vasil
Paincovil{). Kada jc Popisno povjerenstvo stiglo, cljclitelji su priscgnuli i nalozeno im je da objavc veli
cinu, polozaj i vlasnike zemljista.
Podrucje Korenicc bilo je takoder podijeljeno na
cetiri skvdrc. Ovdje su one bile vece jcr jc ukupna
povrsina bila veca (31.995,5 strikova). Jedna jc skva-
dra imala oko 8.000 strikova, a prva je imala tocno
8.626 strikova. Jedna skvadra u Korenici sastojala se
od 21 petine. U Bunicu je jedna skvadra imala desct
petina. Petine jedne skvadre nisu bile jednake velicine: One prve skvadre iznosile su izmedu 555 stri
kova i 657 strikova, one druge skvadre izmedu 572 i
600 strikova. Vclicina jedne petine mogla je ovisiti
izmedu ostaloga i o kvalitcti tla.
Pctinu je mogao posjedovati jedan vlasnik zem
ljista ili vise njih zajedno. Kapctan Bunica, primjerice, sam je posjedovao cijelu pctinu koja je imala 600
strikova. Ako je na jednoj petini bilo vise vlasnika
zemljista, jednomu jc medu njima ocito bio povjercn
zadatak vodenja manjib upravnih poslova. Ostali su-
vlasnici na petini bili su takozvani "sudruzi" ili "suprcznici". Jedna je petina mogla imati sest sudruga,
kao primjericc treca petina cetvrtog skvadra:
Treca petina Milan Racavika
1. supreznik Novak Brasich
2. supreznik Radan Brasich
3. supreznik Radosaff Rakovich
4. sudrug Radosin Miritsch
5. sudrug Radoiza Schirrongia
155 strikova
78 strikova
77 strikova
51 strik
80 strikova
80 strikova
6. supreznik Phillip Ratcovik
70 strikova
Iznos petine
591 strik
Kaser
Treca petina Radosaff Rinich
Supreznik Ivan Silarovich
Iznos petine
Nije potpuno jasno kako je mogao nastati takav
nesrazmjer u dijcljcnju jedne petine. Moguce bi obja-
snjenje bilo da su odredene obitelji na temelju posebnog polozaja svoga starjesine (knez, porkulab, ka
pctan) dobile vece zemljiste. Doseljenici koji su ncprestano pristizali bili su raspodijeljeni na petine prosjecnih obitelji, tako da je jedna petina morala opskrbljivati pet ili sest sudrugova. Velicina zemljista
bila je u svakom slucaju ncovisna o velicini obitelji.
Tako je primjerice obitelj Mihajla Batinica s 25 cla
nova posjcdovala zemljiste od 160 strikova, a obitelj
Petra Franic'a s takoder 25 clanova imala je posjed od
256 strikova. Obitelj Radojice Dozetovica s 19 clanova
posjcdovala je zemljiste vclicinc 274 strika.
Zemljisni posjedi sela Pecane, Visuc i Josane bili
su takoder podijeljeni na petine. Za podjelu u skvadre
bilo jc zemljiste ovih sela sve u svcmu premalo. Zem
ljiste sela Pecane vclicinc 2.561 strik bilo jc podi
jeljeno u cetiri petine, a ono sela Visuc (7.490 stri
kova) i Josane (9.624 strika) u 21 petinu.
Poseban oblik dijeljcnja zemlje na petine bio je
primijenjen u selu Ploca. Petina je ovdje oznaccna
kao buljuk (Bulling — turska vojna jedinica). Tako
jc 11.788 strikova scoskog zemljista bilo podijeljeno
u tri buljuka. Buljuci, koje Popis izricito izjednacava
s petinom, ipak nisu imali sudruge. Buljuci su, osim
toga, bili znatno vcci nego petine u drugim selima i
veoma su varirali s obzirom na velicinu povrsine:
Tablica 11: Buljuci sela Ploca 1712.
OBITELJ
Sto je vise sudrugova dijelilo pctinu to je, naravno,
manji bio njihov individualni zemljisni posjed. Treca
petina prve skvadre imala je primjericc samo jednog
sudruga:
354 strika
220 strikova
574 strika
1. buljuk
2. buljuk
3. buljuk
UKUPNO •!
9
12
22
ItMl
STRIK
2.577
3.852
5.359
11-788
0ft nitroPDF"
ona
d:.v. Hi8ad th-> \m ml &fll RI &oitropdf.copa/profossiopal
POPIS
LIKE
I
KRBAVI-
1712.
37
GODINE
cc bi bilo svrstano u kategoriju zemljisnih posjeda
Prilikom podjele seoskog zemljista na petine vje
rojatno je bilo tako da jc jedna petina lczala uz drugu
i da su zemljisni posjedi, koji su pripadali jednoj kuci,
bili prilicno zbijeni. Prilikom primjene metode ras
velicine 255 strikova.
Zemljiste velicine 255 strikova bilo je rasporcdcno na
sljcdeci nacin:
podjele svih zemljisnih cjelina kojc su pripadale jcd
nom selu na sve obitelji sa zemljom, zemljisni posjedi
jedne kuce nisu lezali prema odredenom kljucu jedni
pored drugih. Svaka je kuca nacclno imala udjcla u
svakoj zcmljisnoj cjclini.
Siroka Kula imala je primjericc scdam zemljisnih
cjelina koje su nosile sljedece nazive: u poliu Police,
Kcrchevme, Strichichiu, u Jagoclni, u Podovich, u PlaniniLivade i Bare. Od 59 kuca njih 53 imale su udjcla
u svakoj od spomenutih zemljisnih cjelina. Preostalih
sest kuca nije imalo udjela u cjelini Kerchcuine. Sva
koj je kuci bila dodijeljena jos i okucnica. Udio pojc
dinih kuca u scdam zemljisnih cjelina nije bio jednak, vec je postojalo 15 razlicitih velicina. Velicina
zemljista protezala se od 40 do 597 strikova:
Tablica 12: Raspodjela zemlje u selu Siroka Kula 1712.
17 kuca
12 kuca
8 kuca
5 kuca
4 kuce
2 kuce
2 kuce
2 kuce
1 kuca
1 kuca
1 kuca
1 kuca
1 kuca
1 kuca
1 kuca
Ukupno
a
a
a
a
a
a
a
a
255,0 strikova
127,5 strikova
40,0 strikova
117,5 strikova
510,0 strikova
597,0 strikova
188,0 strikova
84,0 strika
470,0 strikova
373,0 strika
327,0 strikova
312,0 strikova
251,0 strik
235,0 strikova
135,0 strikova
4.335,0
1.530,0
320,0
587,5
2.040,0
strikova
strikova
strikova
strikova
strikova
1.194,0 strika
376,0 strikova
168,0 strikova
470,0 strikova
373,0 strika
327,0 strikova
312,0 strikova
251,0 strik
235,0 strikova
135,0 strikova
12.653,5 strikova
Zemljisni posjedi velicine 117,5 strikova odgovarali su zemljisnim posjedima velicine 127,5 strikova
bez zemljisne cestice "Kerchevine". Zemljistu velicine
235 strikova nedostajala je jedinica "Kerchevine", ina-
Kuca Nr. 5: Hadien Jovichima zemlie pod kuchiom
Item upoliu Dohke
70
70
Item Kerchevine
20
Item Jagodnie
15
Item
Item
Item
Item
15
45
15
5
u Stirchichu
u Podovich
u Planini Livade
Bare
255
Kuca sa 127,5 strikova zemljisnog posjeda imala
je tocno polovicu zemljisnog posjeda kuce sa 255 stri
kova:
Kuca Nr. 12: Bozo Millevznich ima zemlie pod kuchiom
Item u poliu Dohke
35
35
Item u Kerchevini
10
Item Jagodnie
Item u Stirchichu
Item u Podovich
Item u PlaniniLivade
ItemBare
7,5
7,5
22,5
7,5
2,5
127,5
Vclicinc zemljisnih posjeda, koje nisu mogle nastati dijeljenjem ili mnozenjem iz 255 strikova, dobile
su odgovarajuci proporcionalni dio u zemljisnim ejelinama:
Kuca Nr. 15:Mihailo Marych imazemlie pod kuchiom
Item u poliu Dolike
Item u Jagodniu
Item u Stirchichiu
11,5
11,5
2
2
Item u Podovich
7
Item u Planini Livade
2
Item Kerchevine
Item Bare
3
/
40
Kuc3 Nr.x23u Stipan Zeech ima zemlie pod kuchiom
775
lip
??5
ooliu Dolike
1li nitro
Dr»p'
f
protess io na
dv.vnk.?,:lthvtiv» frill online H r»t>0£jdf.com/profs6si c-naI
38
K a s c r
Ka
Item u Kerchevini
50
Item u Podovich
710
Item u Jagodniu
30
Item u Stirchichiu
30
Prema podacima u "Conscriptio" prosjecna ve
Item Bare
12
licina obiteljskih zemljisnih posjeda jednog sela veo
Item u Planini Livade
75
ma sc razlikovala od sela do sela:
Velicine zemljisnih posjeda
597
Zcmljisne ccstice svake kuce imale su time jednak
Tablica 14: Prosjecna velicina zemljisnog posjeda jedne
obitelji u selima Lickog distrikta 1712.
procentualni udio u zemljisnim cjelinama sela:
Tablica 13: Udio u postocima cetiri velicine zemljisnog
posjeda u zemljisnim cjelinama sela Siroka Kula 1712.
ZEMLJISNA
PARCELA
255
127,5
40
597
strikova
strikova
strikova
strikova
27,5%
27,5%
5,9%
5,9%
17,6%
5,9%
27,5%
27,5%
5,9%
5,9%
17,6%
5,9%
7,8%
1,9%
100,0%
7,8%
1,9%
100,0%
28,75%
28,75%
5,0%
5,0%
17,5%
5,0%
7,5%
2,5%
100,0%
29,3%
29,3%
5,05%
5,05%
18,4%
2,5%
8,4%
2,0%
100,0%
Obradiva povrsina
(jutara)
Bilaj
U poliu Dolike
u Jagodniu
u Stirchichiu
u Podovich
u Planini Livade
Kerchevine
Bare
45,0
411,0
12
3,7
45
Budak
182,2
33
9,1
5,5
Bunic
886,7
97
Divoselo
189,3
894,5
53
Josane
Kaluderovac
u Kaluderovcu i u Musaluku.
458,3
65,2
Korenica
Lovinac
Medak
Mekinjar
Mogoric
5,7
43
10,7
2,4
29
119
291,7
1.380,2
339,2
364,8
Mazin
94,9
9,1
3,6
156
27
117,7
1.523,6
667,8
Komic
Musaluk
Drtigo selo U kojemu je zemljiste bilo podijeljeno
na taj nacin bio je Mekinjar. Selo je imalo pet zem
ljisnih cjelina: zu Rosalie wismcider, in Bari wismiidcr,
zu Sitnil{ alyher, zu Suchcpolie al{her, zwischen den wceg
al{hcr. Svaka obitelj koja je posjcdovala zemljiste, uz
jednu jedinu iznimku, imala jc proporcionalno jed
nak udio u svakoj zemljisnoj cjelini sela.
U Mekinjaru je postojala veca raznolikost u po
gledu velicine zemljista nego u Sirokoj Kuli. Velicina
desct zemljisnih posjeda iznosila je 85 strikova, sc
dam jc imalo velicinu 64 strika, daljnjih scdam 119
strikova, velicina pet posjeda bila je 243 strika, pet 134
strika i po tri su posjeda imala velicinu 151 strik od
nosno 68 strikova. Pored toga postojalo je jos 19 razlicitih vclicina zemljista. Anologni ustroj zemljisnih
cjelina moze se, osim u navedenim selima, uociti jos
Velicina zemljista
jedne obitelji
Bruvno
Gracac
Okucnica
telji
4,1
12,8
121
5,5
40
7,3
112
12,3
59
5,7
65
5,6
18
5,3
5,5
Mutilic
308,3
56
Novi
281,7
62
2,5
Ostrovica
34
4,2
Pazariste
143,2
348,3
95
3,7
Pecane
197.0
13
15,1
Perusic
830,9
356,7
85
9,8
Pisac
49
7,3
Ploca
561,4
43
13,1
Podlapac
Popina
Pocitelj
116,0
474,6
446,1
52
2,2
93
41
5,1
10,9
Raduc
719,2
180,2
70
10,3
Ribnik
30
6,0
Siroka Kula
606,4
59
10,3
Sredina Gora
160,9
33
Udbina
70
Visuc
337,5
320,0
58
4,9
4,8
5,5
Vrebac
819,9
43
14,4
.-.;504,2
95
5,3
Zvonigrad i
15.424,6
Ukupno
it
.«#•
nitro
\m\
7,3
ona
. „; njtropdf.corn/prQffssjon^l
[I8RIIH i«
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
Najmanje zemljisne posjedc imale su obitelji u
Podlapcu i Kaluderovcu, a najvece obitelji Pecana,
Plocc i Vrcpca. Sama vclicina zemljisnog posjeda ne
govori jos uvijek mnogo, vazni su prijc svega kvaliteta
i osobinc tla. Moze se pretpostaviti da su zemljisni
posjedi u plodnim dolinama bili manji od onih neplodnih u brdovitim predjelima. Ta je okolnost vje
rojatno utjecala na velicinu zemljisnog posjeda, medutim, nije morala biti odlucujuca. Naime, zemljiste
u brdovitom podrucju Zrmanje (Popina, Zvonigrad)
spadalo je medu najmanje u Lici.
Velicine zemljisnih posjeda nisu ovisile o velicini
obitclji na nacin, da su vece obitclji posjedovale vece
zemljiste i obrnuto. Tako jc prosjecna vclicina zem
ljista u Srednjoj Gori (prosjecna velicina obitelji 13,1
1712.
GODINE
Tablica 15: Prosjecna vclicina zemljisnog posjeda
po stanovniku u selima Lickog distrikta 1712.
SELO
STANOVNIKA
Bilaj
106
Brusane
130
Bruvno
658
Budak
258
775
0,42
0,93
0,62
0,71
0,64
0,32
0,54
0,78
0,40
0,34
0,90
0,47
0,59
1,20
0,54
0,51
0,70
0,62
0,61
0,35
0,33
1,40
0,86
0,59
1,10
0,28
0,39
0,88
0,93
Ribnik
202
0,89
Siroka Kula
668
Bunic
1.376
Divoselo
591
Gracac
1.651
Josane
589
Kaluderovac
Komic
163
347
1.691
clan) iznosila samo 4,9 jutara, u Komicu (velicina
Lovinac
1.417
obitelji 12,0) samo 4,1 jutro. U Metku je prosjecna
velicina zemljista iznosila 12,3 jutra, a prosjecna ve
Medak
Preciznija slika o velicini zemljisnog posjeda mo
ze se dobiti ako se velicine zemljisnog posjeda stave
u izravnu korelaciju s brojem stanovnika jednog sela.
Na temelju toga moze se uociti da je selo Pecane za
prehranjivanje jednog stanovnika imalo na raspola
ganju 1,4 jutra, obliznji Podlapac, medutim, samo
0,28 jutara zemlje. Stanovnici Pecana imali su, dakle,
pet puta vise zemlje na raspolaganju od stanovnika
Podlapca. To pokazuje i tablica 14.
Ako se razmatra broj jutara po obitelji i po sta
novniku ispada da su zemljom najsiromasnija sela
bila Divoselo, Pazariste, Podlapac, Ostrovica i Srcdnja Gora. Velicina zemljisnog posjeda nije ovisila o
tome da li je zemlja pripadala Vlasima, Hrvatima i
Bunjevcima. Vlasko selo Pecane raspolagalo jc prosjecnom velicinom zemljisnog posjeda od 15,1 jutro
po obitelji, selo Komic, pretezno naseljcno Vlasima,
imalo je prosjecnu velicinu zemljisnog posjeda od
JUTARA P0
PRETE
STANOVNIKU
Korenica
licina obitelji 10,4 clana.
39
Mazin
495
1.160
Mekinjar
Mogoric
715
Musaluk
136
Mutilic
Novi
462
632
497
Ostrovica
408
Pazariste
1.047
Pecane
142
Perusic
961
Pisac
602
Ploca
527
Podlapac
Popina
Pocitelj
409
1.212
504
Raduc
Hrvati
Hrvati
Vlasi
Hrvati
Vlasi
Vlasi
Vlasi
Vlasi
Hrvati
Vlasi
Vlasi
Bunjevci
Vlasi
Vlasi
Vlasi
Vlasi
Hrvati
Vlasi
Hrvati
Vlasi
Bunjevci
Vlasi
Novokrscani
Vlasi
Vlasi
Hrvati
Vlasi
Vlasi
Vlasi
Hrvati
Udbina
527
0,91
1,33
0,37
0,64
Visuc
611
0,52
Vlasi
Vrebac
746
0,83
0,39
Vlasi
Smiljan
Srednja Gora
Zvonigrad
Ukupno
1.153
431
1.292
Vlasi
Bunjevci
Vlasi
Hrvati
Vlasi
25.29 10,61
samo 4,1 jutra. Moze sc uociti samo to da su obitelji
hrvatskih sela raspolagale ispodprosjecnom velicinom
zemljisnih posjeda: Podlapac (2,2 jutra), Bilaj (3,75
Postoji samo jedno objaSnjenjc za tako velike raz
like ri vi Ik'inbzemljiSnih posjeda: proccs z.uixim.inj.t
jutara), Kaluderovac (2,4 jutra) i Budak (7,8 jutara).
zcm'^_\, koji %•
n
aniziranfi. moi>ao' je
nitro
ona
--hi,.- tivvtml •:..,!;,-,- ^n&ropdf.cofn/professiona
40
Karl
dovesti do toga da su neka sela bila relativno nenascljena, a neka prenaseljena. Kvaliteta tla, velicina
obitelji i porijcklo nascljcnika sigurno su igrali odredenu ulogu, ali ipak nedovoljno objasnjavaju raz
like u velicini zemljisnih posjeda.
Vec je komorska uprava bila dodijclila casnicima
zemljisnc posjede oslobodcne placanja poreza. Ti su
sc posjedi nazivali "casnicka zemlja" ili "Pocasbina" i
sluzili su kao naknada za troskovc obavljanja casnickc sluzbc. Dodusc nije svaki casnik imao na ras
polaganju pocasbinu.
Udio pocasbine u svcukupnom zemljisnom posjedu jednog casnika bio je najcesce veoma mali. Ka
pctan Gracaca posjcdovao jc 9,5 jutara zemljista, od
toga je 0,95 jutara bila pocasbina. Porkulab Raduca
imao jc zemljisni posjed vclicinc 28 jutara, od ccga jc
1,4 jutro bila pocasbina. Zemljisni posjed bilajskog
kneza iznosio je 30,5 jutara, a od toga je samo jedno
jutro bila pocasbina.
Popisno povjerenstvo bilo je zaduzeno da sve casnike opskrbi utvrdenom kolicinom pocasbine. Tako
je kapctan trebao dobiti 15 jutara, porkulab 12, knez
10 jutara, a zastavnik 8 jutara. Ti zemljisni posjedi
trebali su biti oslobodcni placanja poreza i vojne slu
zbc,'1*5 odnosno na njih sc nijc trebalo racunati kad se
razmatrao broj vojnosposobnog ljudstva. Medutim,
Popisno povjerenstvo nijc provclo taj zadatak. To nijc
igralo nikakvu ulogu, utoliko, sto su zemljisni posjedi
ionako bili oslobodcni placanja poreza.
Ncki pravoslavni parosi dobili su kao dodatak svom
osobnom zemljisnom posjedu i takozvano "popovsko
zemljiste". Prinos oil osobnog zemljsta bio je odreden
za pokrivanje osobnih potreba, dok su se crkvene potrebe trebale pokriti prinosom od zemlje dobivene za
.sluzbu. Pravoslavni sveccnik u Raducu posjcdovao je
primjerice 36,3 jutra zemlje, a od toga jc deset jutara
bilo zemljiste dobiveno za sluzbu. Paroh u Korenici
posjcdovao je 14,3 jutara zemlje, polovica od toga bila
jc crkvena zemlja. Zupnik u Pazaristu, Juraj Smolcic,
posjcdovao je 43,1 jutro zemlje, od koje je 29,4 jutra
KA/IOHKR/Croatica, 1713-V-35.
K a
bila crkvena zemlja. U Pazaristu su dodusc stanovali
katolicki Bunjevci, pa je zupnik u Pazaristu nesumnjivo bio katolik, a katolicki svecenici obicno nisu
dobivali crkvenu zcmlju.
Casnicko i svecenicko zemljiste nije bilo jedinstvene velicine. Opcenito se moze ustvrditi da su se
zemljisni posjedi casnika i pravoslavnih paroha ubrajali medu vece posjede u selu. Zemljisni posjedi
katolickih zupnika bili su opcenito manji od zem
ljista njihovih pravoslavnih kolega. Velicina zem
ljisnog posjeda pojcdinih casnika ne odrazava nikakav rang, to jest, zastavnik je mogao imati veci
zemljisni posjed od porkulaba, porkulab veci od ka
petana, knez je takoder mogao imati vise zemlje od
kapetana itd. Neki primjeri velicine zemljisnog po
sjeda casnika i zupnika:
Tablica 16: Velicina zemljisnog posjeda casnika i Zupnika
U selima Lickog distrikta 1712.
3
uu
o
p
cc
SELO
1
C/)
o
3
GRACAC
9,5
14,3
LOVINAC
21,4
27,6
BUNIC
PAZARISTE
M0G0RIC
UDBINA
-
27,7
-
-
10,5
23,4
28,6
O
_i
>
O
LU
Q-
7,1
-
-
18,0
-
14,3
6,4
14,0
14,1
15,9
4,6
16,8
13,8
6,9
I-
o
2
a.
CE
-
-
13,7
-
29,0
-
-
10,5
-
16,2
12,2-
LU
25,2
25,5
8,0
O
z>
•N
t/i
a:
a.
a.
Q-
>
M
a.
KORENICA
<
m
3
ca
-
-
5,5
5,7
5,5
14,2
14,2
3,7
5,6
4,8
U individualni posjed lickog zemljovlasnika ulazila je okucnica kao i jedna ili vise oranica te livadri.
Pasnjaci i sumc bili sti dpcinski posjed i nisii dlazili
u individtialni zendjisni posjeil te su>ga nisii ni bili
popisa i•!.
Najva" ;u zemlyste bila ip|*#|*«i'i okuenfea. Ona
nitro
dov^rlload trie tree trial 6\
ona
• -.- a* ritropdf.com/profe8sional
POPIS
LIKE
I
KRBAVE
1712.
41
GODINE
je siuzila za zasadivanjc vrta, kao i za oranice i livade.
posjed cinile su samo livade, kao primjericc na zem-
Prilikom procjenjivanja kakvoce cjelokupnog zem
Ijistu Laze Zorica:
ljisnog posjeda jedne kuce svakako se mora uzeti u
obzir i velicina okucnicc. U Budaku su primjericc
okucnice bile veoma male. Ukupno zemljiste sela
Budak iznosilo je 3.827 strikova, samo 417, 5 strikova
ili 10,9% od toga otpadalo je na povrsinu svih oku
cnica. Okucnica jc predstavljala samo mali dio cijelog
posjeda, kao na primjeru zemljisnog posjeda Franc
Zlatara:
Lazo Zorich ima zemlie pod sobom
kostanice u pogliu
237
60
u Chermernice kostanice
50
347
Zemljisni posjed Tome Vujatovica sastojao sc samo
od okucnice:
Thome Vujatovich oranice y kostanice
Frane Zlatar ima zemlie pod kuchiom usa
6
Sekat
3
Item na Kossi usa
12
Item vu Svizdi usa
25
Item na Dertiache usa
5
Item vu gorniem poliu usa
7
40 Strikh
U selu Bruvno prosjecni udio okucnice iznosio je
75% (ukupno 8.632 strika, od toga 6.554 strikova okuc
nice). I ovdje su preostali zemljisni posjedi bile li
vade:
Item vu Svizdi usa
9
Item vu Svizdi usa
10
Item u Cremernich livade
30
Item vu Kliskom poliu usa
22
Item u dubravi livade
20
Item vu Lanischce usa
6
Item vu Lanischce usa
3
Item vu Vuksichiu usa
Sekat
Item vu Vuksichiu
Thadia Diviak ima zemlie pod kucziom uza
290
Item u Klapanichah livade
10
Item u Paklariziu livade
10
39
360
6
22
175
U Podlapcu su okucnice bile vece. Od 1.698,5 stri
kova seoskog zemljista 641 strik ili 37,7% bile su okuc
nice. Zemljisni posjed Mate Dasovica bio jc podijeljcn na sljcdeci nacin:
Vecina okucnica imala je ogradu. Za Ribnik i Po
citelj "Conscriptio" izricito navodi ogradene okucnice,
kao primjericc kod Vukasina Bobica u Pocitelju:
zemlie Vukasina Bobicha kod kuche u ogradi uxa
na kuchistu kod bukova glavice
u Buxahu kod Bukovu glavice
80
70
80
kod Grebia na Luchi
Mathe Dassovich, vnter den haus
zu Giagodno
in Rossuglia
in Polize
zu Brestane
10
21 Strikh
16 Strikh
1,5 Strikh
11 Strikh
5 Strikh
54,5 Strikh
Zemljisni posjedi sela Mazin i Bruvno imali su
najvcci udio okucnica. Prosjccni udio okucnicc u zem
ljisni sela Mazin iznosio je 72,1% (ukupno 6.126 stri
kova, od toga 4.415,5 strikova okucnice). Okucnicc su
se sastojale od Iivada i oranica. Preostali zemljisni
240
Najmanji udio u zemljisnom posjedu vecinc sela
imale se oranice ("akher", "oranice") koje nisu bile
sastavni dio okucnice, a najvcci uglavnom livade ("wismahder", "fenilia", "kostanice", "livade"). Zemljiste
sela Podlapac velicine 1.698,5 strikova*'' sastojalo se
oil sljedecih dijclova:
ll<•/\.,.'iliu'kr'!/e'mlje. bez zemljisia kapetana i bez zemlje N'i-
•;\. koji j*imao '/.cnl>^pi1rii^,uu micfaiiiia..
ssiona
d..,,,|1,.:. , |
fcnitropdfcpfiVprofesaon*!
42
Karl
Kaser
imala su opcenito vece zemljisne posjede, ali su ta
Tablica 17: Udio okucnice, oranica i Iivada u postocima
u selu Podlapac 1712.
VRSTA ZEMLJISTA
STRIKOVA
%
641,0
37,7
545,5
262,5
90,5
159,0
1.698,5
32,1
15,5
5,3
9,4
100,0
okucnica
in Giagodni fenilia
in Policza fenilia
in Rossulie fenilia
in Brestane akher
Zajedno
U Podlapcu odnos okucnica : livade : oranice iz
nosio je 37,7% : 52,9% : 9,4%.
U Mekinjaru je udio okucnice bio priblizan oikiiii
u Podlapcu, udio oranica bio jc veci, a Iivada znatno
manji:
Tablica 18: Udio okucnica, oranica i Iivada
u selu Mekinjar 1712. izrazen u postocima (u strikovima)
koder mogla imati isto tako male kao i hrvatska sela.
U sastav individualnog zemljisnog posjeda ulazili su
ogradena okucnica, oranice i livade, koje su se mogle,
ovisno o procesu zauzimanja zemlje, nalaziti u blizini okucnicc ili biti veoma udaljene od nje. Sume i
pasnjaci nisu ulazili u individualni posjed jedne ku
ce. Stanovnici sela uzivali sti u sumama samo pravo
koristenja, pasnjaci jednog sela bili su zajednicka imo-
vina svih stanovnika. U Lici ocito nijc bilo razvijeno
vinogradarstvo.
Toliko, dakle, o opcem historijskom i demografskom kontekstu, koji se mora uzeti u obzir prilikom
bavljenja pojedinacnim primjerima, odnosno, pri
likom mikrohistorijskog bavljenja pojedinim mjes-
tima.87 Popis stanovnistva i zemljista iz godine 1712.
pruza s jedne strane dobar lemelj za daljnja istra
zivanja, a s druge strane omogucuje opcenito usporcdivanje s povojacenim pogranicnim podrucjima kao
i sa strukturom stanovnistva i zemljista u Civilnoj
Velicina
zemljisnog
posjeda
Oku
cni
%
Ora
nice
%
Liva
de
Hrvatskoj.
%
ca
KRATICE:
243
95
39,1
50
20,6
98
40,3
119
45
37,8
25
21,0
49
41,2
IOHK — Steiermarkisches Landesarchiv/
151
68
45,0
27
17,9
56
37,1
134
47
35,1
30
22,4
57
42,5
Innerostcrreichischer Llolkriegsrat
IOHKR - Kriegsarchiv Wien/Inncrosterreichischcr
Llolkriegsrat
85
38
44,7
9
10,6
38
44,7
64
27
42,2
10
15,6
27
42,2
AH - Arhiv Llrvatskc
GKV — Generalkomanda Karlovac-Varazdin,
Arhiv Llrvatskc
KA - Kricgsarchiv Wien
SHK- Lopasic, Radoslav (1884-1889): Spomcnici
Rczimirajuci moze se kazati: naseljavanje i zau
zimanje zemlje u Lici odvijalo sc u znatnoj mjeri
nekontrolirano. Vojna uprava nije nista promijenila
U strukturi zemljisnog posjeda i strukturi naselja,
Hrvatske Krajine. Zagreb Bde II, III.
SLK - Arhiv Lli-vatske/Spisi Like i Krbavc
nakon sto je 1712. Lika bila ukljucena u vojnokra-
WrHKR - Wiener Llolkriegsrat
jisko podrucje. Velicine zemljisnih posjeda varirale su
od mjesta do mjesta. Uzroci toga lezali su u prilicno
ncorganiziranom zauzimanju zemljista. Sva hrvatska
sela pripadala SU selima koja su raspolagala najmanjim zemljisnim posjedima. Vlaska i bunjevacka sela
60-67.
StLA - Steiermarkisches Landesarchiv
s7 Za priffijf
I oandiis-Kascr: Fainilic und (icscllscllati.
#•> nitroPDF"professiona
•
,,;,, ,..,,,,,, .,. .i,t,v,:..:i(,:.:.m/p,-:.(«a.:„al
POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODIN
43
"HRVATSKA I ZADARSKO OKRUZJE"
Giacomo Cantelli Da Vignola (Rim, 1690.
•
,
•
I
:
I
(Hi nitroPDrprofessior
••••••
trill 8fiilR£i*Pi^pdfeom/prc?fesi
44
K a r 1
K a
"HRVATSKA I ZADARSKO OKRUZJE"
Giacomo Cantelli Da Vignola (Rim, 1690.)
Detalj
\|!;l li k •' :<••:• '•
- -
\
-
I
- '
• • •
'
••
:' "i •
'
t
'
-| ..-•
- '.
tt
f
f
V
!
'
i
I
•• '
.
•:
I
i
:',•••
•-• ,v
v
..':•" K
""?»•
""BUB
V*
:.^
* :-^nS|
iL '~v-
••
••vJ*
J^Mb
V
:, .
-:
•
. r,
.
,! •-
•'•
:
,
i,
.
\
'- •'' iii :
-
:
i
(It nitroPDrprofessionc
download ft* till trial 6RHRI If W>rapdf.Cop^!*fe6Sior

BITI ŽENA - U ime obitelji

ALKOHOLIZAM BEZ RESOCIJALIZACIJE – TRAJNA OBITELJSKA I

[8.] Ne reci lažna svjedočanstva! (KKC 2464 – 2513)

preuzmi letak (pdf dokument, 768,05 kB)

ovdje - Udruga Igra

„ NIKAD NIJE KASNO“ Projekt „ Nikad nije kasno“

molba za stipendiju

O-1 obrazac za podnositelja zahtjeva

CILJ NAM JE: TAJNA MOĆI JE U TRAŽENJU

Krepost umjerenosti

GEOGRAFIJA