RAZVOJ SEKTORA VOĆARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI Prof. Dr Pakeza Drkenda Poljoprivredno prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, 4th of October 2013. Stanjevoćarstva na području FBiH Uspostavljeni su standardi intenzivne proizvodnje: adekvatna podloga i moderan sortiment, gusta sadnja, vitko vreteno kao uzgojni oblik, sistem za navodnjavanje tipa kap po kap, te adekvatan naslon. Razultat ovakvog trenda razvoja jesu voćarska regija Gradačac-Tuzla, koji danas sasvim sigurno konkurišu voćnjacima Njemačke, Italije i ostalih zemalja koji imaju apsolutno razvijenu proizvodnju voća. Stanje voćarstva u FBiH nije moguće predstaviti samo na osnovu statističkih podataka i FAO podataka. Potpunu sliku o stanju u voćarstvu FBiH jedino je moguće napraviti ekspertskom analizom stanja na terenu U segmentu jagodastog voća ostvaren je vidljiv napredak u pravcu modernizacije i intenziviranja proizvodnje. Tehnologija produkcije jagode je uglavnom bazirana na iskustvima iz iz Italije (sistemi uzgoja, sortiment i sadni materijal). Sistemi zgoja jagode u FBiH su danas u pogledu sistema uzgoja na otvorenom polju dosta blizu sistema praktikovanog u zemljama EU. Danas su na terenu standardizovane tehnologije uzgoja krošnjastih voćaka, jagode i dvogodišnjeg tipa maline na otvorenom polju, dok za ostale vrste postoji ogromna raznolikost u sistemima uzgoja Najvažnijih 5 voćnih kultura u BH, Hrvatskoj i Srbiji 20072012 , u 1000 t, Source: EUROSTAT) Crop 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Average Bosnia and Herzegovinaa Plums 138.7 132.6 155.8 157.6 157.5 111 142.2 61 51.9 71.5 71.7 75.3 50 63.6 Pears 20.7 21.7 24.8 22.9 28.3 18 22.7 Cherries 13.9 10.1 14.7 13.6 15.5 11.2 13.2 8 7.9 9.8 10.3 8.8 8.7 8.9 Apples Strawberries Croatiaa Apples 63.0 57.3 73.9 89.1 99.7 37.4 70.1 Citrus fruits 42.6 49 36.7 55.3 41.9c 50.8c 45.6 Olive trees 34.5 36 32.6 38 31.4c 51.0c 37.2 Plums 19.9 15.8 13.6 20.4 24.8 9.9 17.4 5.9 7.7 5.3 5 9.1 6.5 6.6 Cherries Serbiab Plums 680.6 606.8 662.6 426.8 581.9 391.5 558.4 Apples 245.2 235.6 281.9 239.9 265.7 178.7 241.2 Raspberries 77.0 84.3 87.0 83.9 89.6 70.3 82.0 Peach 65.6 62.7 77.2 68.6 75.2 53.9 67.2 Pears 60.5 61.9 67.8 47.5 65.3 39.1 57.0 Vrste voća koje se uzgajaju na području FBiH Najveći broj uzgajanih voćnih vrsta vodeporijeklo iz područja umjerenog klimata (zahtijevaju period mirovanja tokom zime) Uzgoj mediteranskih kultura u Hercegovini (nar, smokva, maslina, kaki, grožđe, kivi, badem) Vrste iz grupa jabučastog, koštičavog, jagodastog voća, jezgraste grupe voćaka (uglavnom sakupljaju sa stabala nastalih u prirodnim populacijama) Regije proizvodnje krošnjastog voća na području FBiH Gradačac i Srebrenik (šljiva, jabuka, kruška); Gračanica i Čelić (savremeni kultivari šljive; lokalni kultivari šljive: 'Korajka', 'Bosanka'; kruška; lokalni kultivari kajsije); Mostar i Čapljina (breskva, trešnja, jabuka); Konjic i Prozor (jabuka; lokalni kultivar šljive: 'Požegača'; kruška); Ilijaš, Visoko i Breza (jabuka, šljiva, kruška, trešnja). Regije u kojima dominira jagodasto voće Velika Kladuša (dvogodišnja malina, jednorodne jagode); Bužim (kultivari jednogodišnjeg tipa maline); Cazin (maline, jagode, aronija, visokožb. borovnica); Bosanska Krupa (maline, jagode, aronija, visokožbunasta borovnica); Bugojno, Gornji i Donji Vakuf, Jajce (maline, visokožbunasta borovnica); Centralna Bosna: Novi Travnik, Busovača, Kiseljak, Fojnica (jagode, dvogodišnja malina; Visoko (visokožbunasta borovnica, jednogodišnja malina); Zavidovići (kultivari dvogodišnjeg tipa maline); Žepče – lokalna zajednica Željezno Polje (dvog. malina, Postoje određena područja, u kojima je struktura proizvodnje voća šarolika, tj. ne postoji jasna diferencijacija na uzgoj stablašica ili proizvodnju jagodastog voća, već su vrste iz obje grupe zastupljene u različitim obimima. Te regije su sljedeće: Goražde; Maglaj; Olovo; Živinice PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA VOĆA U FBIH Sadašnje stanje u rasadničkoj proizvodnji je kompleksno. Formiran je veći broj manjih rasadnika bez potrebne infrastrukture za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala. Najveća proizvodnja sadnog materijala zabilježena je u 2010. godini, kada je proizvedeno 9.569.566 sadnica, dok je najmanja proizvodnja registrovana 2007. godine u iznosu od 4.434.212 sadnica. Proizvodnja sadnog materijala pokazuje trend rasta, iako je u 2011. zabilježen blagi pad Količine sadnica iz 20 registrovanih rasadnika u FBiH nisu dovoljne da bi zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, te se iste uvoze iz drugih zemalja, koje često po sortimentu ne odgovaraju našem podneblju. U pomenutim rasadnica se proizvode sadnice iz grupe jabučastog, jagodastog, južnog , koštičavog i jezrastog voća Osim registrovanih rasadnika, ovom proizvodnjom se bavi i veliki broj neregistrovanih proizvođača koji na tržište plasiraju svoj „neprovjereni“ sadni materijal Potrebno je raditi na usklađivanju domaće zakonske regulative sa EU regulativom, te trajno riješiti pitanje matičnjaka sorata i podloga, kvaliteta sadnice , kao i čuvanja Registrovani proizvođači sadnog materijala voća na području FBiH Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Naziv rasadnika Voćni rasadnik „Srebrenik“ „Euro -Kalem –Trade“ Orašje „Plantaže Čapljina“ d.d. Čapljina Rasadnik „Hodbina“ „Čuljak“ Čapljina ZZ „Poljoopromet“ Donji Vakuf TUD „Heko“ d.o.o. Bugojno „Rubus“ Sapna ZZ „Srebrenica“ Srebrenica „Trešnja produkt“ Mostar „Greny Smith“ Gradačac „Pelcer“ Gradačac „Prva brazda“ Čelić „Jaffa – Komerc“ d.o.o. „Agrodina“ Ustikolina „Poljokomerc“ Kiseljak ZZ „Visoko“ Visoko „Dominant“ d.o.o. Gabela-Čapljina „Kumulus“ d.o.o. Srebrenik „Agrostenly“ Čelić Ukupna proizvodnja sadnog materijala jabučastog voća u FBiH za period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar). Ukupna proizvodnja sadnog materijala koštičavog i jezgrastog voća u FBiH za period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar). Ukupna proizvodnja sadnog materijala jagodastog voća u FBiH za period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar). Ukupna proizvodnja sadnog materijala južnog voća u FBiH za period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar). Najviše korišteni tip sadnice za jagodu je frigo sadnica proizvedena u Italiji Upitno je vrijeme isporuke, jer kasnija isporuka znači kasniju sadnju i slabiju diferencijaciju u jesen!!! The most commonly used varieties of strawberries in Bosnia and Herzegovina Jabučasto voće na području FBiH U strukturi novopodignutih zasada dominira jabuke i kruške, kako komercijalne sorte i klonovi, tako i tardicionalni genotipovi U sortimentu jabuke dominira: 'Idared', 'Jonagold', 'Golden Delicious', 'Elstar', 'Granny Smith', klonovi kultivara 'Gala', zatim 'Fuji', 'Braeburn', 'Golden Rainders', 'Pink Lady Sortiment kruške: 'Junska Ljepotica', 'Julsko zlato', 'Vilijamovka', 'Citronka', 'Turandot', 'Santa Marija' i druge. Vegetativne podloge i to M9 kao slabo bujna, Jabučasto voće na području FBiH Najveće količine proizvedenih plodova jabuke i kruške su za potrošnju u svježem stanju, direktno nakon berbe u voćnjacima, kada su u pitanju kultivari rane sezone sazrijevanja ili pak u izvansezonskom periodu nakon skladištenja u adekvatnim hladnjačama. prerada uglavnom u bistre sokove ili određene tipove alkoholnih pića za domaće i inozemnotržište Koštičavo voće U FBiH dominiraju sljedeće kulture: šljiva, breskva, trešnja, višnja i kajsija, dok su nektarine zastupljene uglavnom u južnom dijelu Hercegovine dominiraju komercijalne sorte, osim za šljivu i trešnju gdje se velikim dijelom, posebno u određenim regijama, praktikuje proizvodnja domaćih i odomaćenih sorti (za šljivu je to 'Požegača', a za trešnju 'Mostarska Alica', te tzv. 'Hrušt'). Koštičavo voće Najveći dio proizvedenih plodova koštičavog voća se plasira kao svježa roba, direktno na domaće tržnice, ili se pak, nakon adekvatnog procesa hlađenja plasira na inostrano tržište. Međutim, velike količine šljive proizvedene na području FBiH odlaze na preradu, i to za proizvodnju rakije na prvom mjestu, koja u pojedinim regijama predstavlja jedan od glavnih proizvoda, ali i na sušenje u okviru tradicionalnih ili apsolutno modernih pogona za ovu namjenu. Koštičavo voće Šljiva je kultura iz ove grupe koja se najmasovnije uzgaja na području FBiH. Kada je u pitanju sortiment šljive onda dominiraju prvenstveno čačanske selekcije uz kultivar 'Stanly', s tim da posljednjih godina modernizacija produkcije ove vrste podrazumjeva uvođenje njemačkih selekcija kao što su 'Hanita', 'Katinka', 'Elena' i 'Jojo‘, Top i njegove selekcije (Tophit). Podloga na koju se kaleme navedeni kultivari šljive uglavnom podrazumijeva sijanac džanarike. Potrebno je uvođenje u proizvodnju novih podloga Koštičavo voće Potrebno je osvremrnjavanje uzgoja koštičavog voća (nove podloge, sorte i sistema uzgoja). Procjena je da bi uzgoj trešnje u budućnosti imao perspektivu pri čemu se proizvodnja mora osavremeniti (u kontinentalnom dijelu F B i H obavezno uzgoj pod folijom na slabobujnim podlogama). minimalno tri godine trebaju da bi se vidjeli rezultati (skupe sadnice trešnje, ograničena sortna lista, nepostojanje adekvatnog rasadnika za proizvodnju visokokvalitetnog sadnog Jagodasto voće na području FBiH uzgaja se najveći broj vrsta, a iste se mogu podijeliti u dvije grupe: one koje su tradicionalno prisutne i one koje su introdukovane - novijeg datuma uzgoja Tradicionalne : jagoda, malina, kupina, ribizla i borovnica Jagodasto voće JAGODA Sortiment jagode: jednorodne sorte: 'Maja', 'Miss', 'Marmolada', 'Senga Sengana', 'Elsanta', ‘Antea’, ‘Arosa’, ‘Elsanta’, ‘Joly’, ‘Clery’; kultivari dan neutralnih biljaka jagode: ‘Seascape’, ‘Diamante’, ‘Evie’, ‘Flamenco’, ‘Elsinore’, ‘Malling Pearl’; tipovi alpske jagode; Jagodasto voće MALINA i KUPINA kultivari dvogodišnjeg tipa maline: 'Meeker', 'Willamette' i 'Fertodi', 'Tulameen', 'Glen Ample', ‘Octavia’, ‘Cascade Delight’; kultivari jednogodišnjeg tipa maline: 'Polka', 'Polana', 'Autumn Bliss', 'Heritage', ‘Joan J’ i ‘Himbo Top’; Kultivari kupine: ‘Jumbo’, ‘Loch Ness’, ‘Navaho’, ‘Triple Crown’; hibrid maline i kupine: ‘Tayberry’); Jagodasto voće RIBIZLA, BOROVNICA Ribizle crvenog ploda: 'Rovada', 'Rolan', 'Detvan', 'Jonkeers Van Tets'; Ribizle crnog ploda: 'Ben Lemond', 'Ben Sarek', 'Ometa', ‘Ebony’; Ribizle bijelog ploda: 'Blanka', 'White Imperial'; Ribizleružičastog ploda: ‘Pink Champagne’); Borovnica Sjeverna visokožbunasta borovnica: 'Bluecrop', 'Elliot', 'Earlyblue', 'Nui', 'Puru' i 'Reka', 'Blauweiss-Goldtraube', 'Heerma', 'Gretha'; Polužbunasti hibridi borovnice: 'Bluetta', 'Northblue', 'Northland'; Jagodasto voće posljednjih godina se na tržištu pojavljuju plodovi i sadni materijal tzv. „novih“ vrsta voća, čija se komercijalna proizvodnja organizuje u neposrednoj blizini lokacija na kojima one egzistiraju u prirodnim populacijama. Nemaju još veliku ekonomsku važnost, ali imaju potencijal. U reklamnim materijalima različitih rasadnika za ove vrste se veoma često koristi termin „neobične“, „rijetke“ ili „izuzetne“ vrste jagodastog voća, a među njima su najčešće aronija, goji, drijenjak, šipurak, zova, trnjina, JAGODASTO VOĆE Generalno, jagodasto voće predstavlja jednu od najvećih perspektiva u budućem razvoju voćarstva na području BiH Postoji potražnja na tržištu jedna od rijetkih poljoprivrednih proizvodnji koja u najvećoj mjeri prati savremene trendove Trend rasta proizvodnje jagode i maline imao je za posljedicu apsolutnu preorijentaciju pravaca razvoja određenih regija na području Federacije BiH Značaj i u njenom socijalnom karakteru budući da se sa relativno malih površina i sa skromnim ulaganjima mogu ostvarivati prihodi dovoljni za Procjena za jagodasto voće U F BiH je nešto više od jedne hiljade hektara pod ovim kulturama sa prosječnim prinosom od skoro 10 tona po ha. ima još uvijek jako puno „prostora“ za napredovanje, kao stono voće, ali i kao sirovina za peradu (prisutne tendencije stalnog povećanja otkupnih cijena i zainteresovanosti otkupljivača i prerađivačke industrije). Dominira uzgoj na otvorenom polju, ali i u različitim tipovima poluzaštićenih prostora (visoki i niski tuneli, plastenici Sezona proizvodnje maline i jagode, sa kombinacijom različitih tipova i kultivara na području FBiH može se organizovati od početka šestog do devetog mjeseca STANJE U PRERADI VOĆA U FBIH Prerada je oslonjena na domaćusiroviniu (sa udjelom od 96,77%), 2003-2010 bilježi trend pada. mali udio sirovine za preradu (1,91%), nedovoljni i neravnomjerno raspoređeni rashladni kapaciteti. U FBiH 24 aktivne hladnjače za čuvanje voća i povrća. Ukupna zapremina rashladnih kapaciteta iznosi 22.680 tona Raspoloživi rashladni kapaciteti za svježe voće i povrće su nedovoljni, jer ukupna proizvodnja voća i povrća iznosi oko 438.457 tona i da se najveći dio koristi za stonu potrošnju, za čiji kvalitet je neupitno čuvanje u hladnjačama (kontrolisana i normalna atmosfera) sa Skladišni kapaciteti u BH, Hrvatskoj i Srbiji, bez dubokog smrzavanja Preporuka formirati Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou države BiH; uspostaviti funkcionalnu bazu podataka o voćarstvu; formirati istraživačko-razvojne centre jačati kapacitete postojećih edukacijskih ustanova; formirati edukacijske centre za neformalno obrazovanje; Uspostaviti fukcionalnu javnu i privatnu savjetodavnu službu koja će moći pratiti razvoj voćarstva imenovati Komisiju za izradu i realizaciju smjernica Integralne proizvodnje voća (po kulturama). formirati gen banku na federalnom nivou - centar koji se bavi aktivnostima usmjerenim očuvanju i korištenju BGR; Thank you for your attention
© Copyright 2024 Paperzz
