Green Garden • broj 76 • rujan / listopad 2011. • godina XI • cijena 3,50 KM
Jesenje lukovice
Ozimi češnjak
Jesenja zaštita masline
Čašicom do zdravlja
Pčelinjak u listopadu
[email protected]
www.sjemenarna.com
3
Editor’s word
Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima,
voćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, početkom jeseni u vinogradima počinje berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka,
krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih
povrtnih kultura.
Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila
donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će
početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice
odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim
cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko
zanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o leći, brokuli, luku
i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o jesenjoj
obradi tla u voćnjacima, podlogama za trešnju ali i puno više toga.
Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje
provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg
ali i vašeg glasila. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate
sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje
mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.
Uredništvo
After a hot and dry summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were temporarily stopped, beginning
of autumn is time when vintage, harvest of apples, pears and other
fruits begin, and in gardens it is time to sow and plant different vegetable crops.
So, according to calendar period of a year, this issue of Green
Garden brings you many interesting articles about autumn season in garden. By all means, autumn is the right time for planting
flower bulbs that will show all their richness of colour and smell
in the beginning of spring. Which flower bulbs to choose for planting, how to plant and how to make combination of flower bulbs?
The answers to these questions you can find in article dedicated to
this topic. There is also a lot of interesting articles about vegetable
crops like articles about lentil, broccoli, onion and winter garlic.
Fruit growers will also find interesting information about autumn
tillage in orchards, cherry rootstocks and much more. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries
in autumn.
And this is only a part of everything that you can find in this issue
of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that
you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden
and enrich your knowledge with lots of new comprehensions.
Editor’s office
Sadržaj
Urednikova riječ
Jesen u znaku lukovica.......................................................................... 4
Maćuhice ljepotice jeseni......................................................................6
Blitva - omiljeno lisnato povrće............................................................7
Ozimi češnjak...........................................................................................8
Brokula - atraktivna i ljekovita kupusnjača........................... 9
Luk - idealan za jesensku sadnju...................................................... 10
Fruttorto bio..............................................................................................11
Leća - najkvalitetnija mahunarka.....................................................12
Tušt – korovska biljka ili povrtnica...................................................13
Jam – ljekovitost i uzgoj........................................................................14
Crni ribiz - voće za deserte...................................................................15
Jesenska obrada tla u voćnjacima.................................................... 16
Izbor podloge za trešnju..........................................................................18
Opojni miris dunja....................................................................................19
Pitanja i odgovori.....................................................................................20
Jesenja zaštita masline od paunova oka.........................................22
Berba plodova aktinidije.....................................................................23
Čašicom do zdravlja..............................................................................24
Kukuruzni moljac sve češće napada povrće i cvijeće..................25
Pčelinjak u listopadu............................................................................26
Oprez kod prihranjivanja pčela........................................................ 27
Zanimljivosti...........................................................................................30
I u ovom broju glasila donosimo mnoštvo novosti i obavijesti:
Obavijest za sve naše članove Kluba:
Najavljene NOVE MAGNETNE KARTICE koje zamjenjuju dosadašnje članske iskaznice su spremne i svi članovi
Kluba Green Garden mogu doći u naše Agrocentre u Mostaru i Širokom Brijegu i preuzeti svoje nove ČLANSKE
MAGNETNE KARTICE.
Obavijest za sve naše kupce: Otvara se novi Agrocentar Sjemenarne – AGROCENTAR U GRUDAMA!!!!!
Novi Agrocentar od ove jeseni i u Grudama, kako bi Vam bili još bliže te kako bi i Agrocentar Grude postao mjesto
okupljanja poljoprivrednih proizvođača, hobista i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede kao i prethodna dva (u
Mostaru i Širokom Brijegu). Bez obzira da li ste hobist koji uživa provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okućnici, ili
se bavite pčelarstvom, ili ste profesionalni proizvođač povrća, krumpira ili vina, ili možda imate kućnog ljubimca,
u Agrocentru Grude ćete pronaći sve što vam je potrebno, a i više od toga. Ali to nije sve – sve naše kupce očekuje
poklon dobrodošlice u novom Agrocentru u Grudama. Otvaranje je predviđeno za 01. 10. 2011.
POSJETITE NAS!!!
Kako postati član Kluba Green Garden i koristit razne pogodnosti kao njegov
Sjemenarna d.o.o.
član: Jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite
Podružnica - Agrocentar Grude
prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.
Hrvatskih branitelja 46
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25KM, a članstvo u klubu
(u sklopu Bilo Trade d.o.o.)
Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva
88340 Grude
Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na
Tel.: 039 661 255
e-mail: [email protected]
Fax: 039 661 254
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Glasilo
GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
[email protected]
[email protected]
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar,
Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis
Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
U Sjemenarna Agrocentrima
u Mostaru, Širokom Brijegu i
Grudama u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica različitih vrsta
namijenjenih jesenskoj sadnji.
Jesen u znaku lukovica
Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kuće. Ukoliko već u rano proljeće želite imati predivan vrt
prepun cvijeća različitih boja, pravo je vrijeme za sadnju jesenjih lukovica. Ova vrsta cvijeća se sadi u
jesen zato što im je potrebno razdoblje prilagođavanja na niske temperature. Optimalan rok za jesenju
sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada.
Josip Brkljača, ing.
O
d lukovica otpornih na
zimske uvjete spomenut
ćemo najraširenije: Tulipan,
Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muscari,
Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk.
Prije sadnje lukovica potrebno
je pripremiti tlo za sadnju. Najop-
timalnije tlo za sadnju je plodno,
rastresito tlo, mrvičaste strukture,
tj. pjeskovita ilovača bogata humusom. Gnojidbu tla je poželjno
obaviti goveđim stajnjakom ili pak
mineralnim gnojivima, a tijekom
vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima. Lukovice pozitivno
reagiraju na gnojidbu putem “malčiranja” organskim materijama.
Najoptimalniji termin za jesenju
sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. Sadnja se
obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice.
Krupnije lukovice sade se dublje sa
širim razmakom, a sitnije pliće sa
kraćim razmakom. U laka pjeskovita tla se po pravilu sadi dublje, a
u teška glinovita tla pliće. Razmak
sadnje između lukovica odgovara
dubini sadnje. Nakon sadnje lukovice se obavezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije
obavlja se rjeđe, ali obilnije.
TULIPAN (Tulipa sp.)
Gredica s tulipanima
Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Imaju širok
interval cvjetanja, ovisno o vrsti,
od prosinca do svibnja. Optimalna
reakcija tla za tulipane je pH 6,0 7,5. Tulipani se razmnožavaju generativno iz sjemena i vegetativno
dijeljenjem lukovica. Generativno
razmnožavanje obavlja se samo u
laboratorijima, dok je vegetativno
ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba
kontinuirano biti vlažno, da ne bi
došlo do pucanja ljuske lukovice.
Tulipani su najveću primjenu
pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova i balkona.
ZUMBUL (Hyacinthus sp.)
Potječe iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali se
najviše udomaćio u Nizozemskoj.
Najčešće se sadi u vrtovima i okućnicama za dekoraciju okoliša, može
se kombinirati s drugim cvijećem ili
pak samostalno jer je cvijet biljke
izražajnih dekorativnih boja. Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od
sorte. Ima višegodišnju lukovicu
koja može preživjeti i do 20 godina.
Korijen je veoma osjetljiv i slabo
se regenerira, te ukoliko je značajnije oštećen dolazi do propadanja
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
5
cvjetove. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina.
prostor ili staklenički, biljke mogu
cvjetati u gotovo cijelom godišnjem
razdoblju. Veoma mnogo se koriste
u proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu
ne odgovaraju teška glinovita tla
jer mu je korijen osjetljiv na jaču
koncentraciju soli. Ako je tlo dobro
pripremljeno ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako
ne očituje tragove nedostatka pojedinog hranjiva. Za razliku od prethodno opisanih vrsta Irisi tijekom
razvoja i cvjetanja traže mnogo
svijetlosti, a također i obilno zalijevanje.
IRIS (Iris sp.)
LJILJAN (Lilium sp.)
Zumbuli različitih boja
biljke. Prilikom odabira lukovice
za sadnju bitno je voditi računa da
ona bude jedra i kompaktna, tj. da
bude zdrava.
NARCIS (Narcissus sp.)
Biljka sadržava duginu boju
cvjetova po čemu je i dobila ime,
Narcis je biljka izrazito lijepih
dekorativnih cvjetova i opojnog
mirisa, sadrži alkaloide po čemu
je dobila i ime. Raširena je na više
kontinenata, čemu je doprinijela
njezina sortna prilagodljivost na
različite klimatske uvjete, od tropskih do planinskih. Selekcijski se
veoma dobro križaju pa je selekcionirano preko 10.000 različitih
sorti. Cvjeta od veljače do travnja.
Postoje podaci da su Ljiljani bili
poznati u vrijeme starih Grka i Ri-
Iris za rezano cvijeće
tove i okućnice. Ako se uzgajaju u
staklenicima, tijekom zime traže
dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je
ljeti kad temperatura pređe 22 oC
potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u kojem se gaji.
Ne podnose jaču koncentraciju soli
u tlu. Dobro reagiraju na folijarno
prihranjivanje.
OXALIS (Oxalis sp.)
Rod Oxalis – cecelj iz porodice
djetelina (Oxalidaceae) sadrži gotovo 100 različitih vrsta koje rastu
po cijelom svijetu. Neke od njih
su trajnice, pa čak i grmovi. Posebno zanimljiva vrsta je Oxalis
adenophylla, porijeklom iz Južne
Amerike, koji vrt uljepšava svojim svilenim ružičastoljubičastim
cvjetovima. Presađujemo ga koncem kolovoza ili u rujnu u standardno zemljište u koje možemo
dodati malo pijeska. Pijesak će poboljšati propusnost supstrata, što je
bitno kod uzgoja biljaka u posudama. Na dno stavljamo drenažni sloj
od razdrobljenih posuda. Od početka stvaranja pupoljaka pa sve do
prestanka cvjetanja, svakih deset
dana u vodu stavljamo malo tekućeg gnojiva. Pred kraj vegetacijskog
razdoblja, kada listovi polako odumiru, postupno ograničavamo zalijevanje, a korijen održavamo stalno
vlažnim.
Narcisi uglavnom u žutoj boji
Oxalis –dug period cvatnje
Narcis ima međupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta
odumire i ponovno se regenerira u
jesen iste godine.
Najčešće se koriste za proizvodnju rezanog cvijeća, ali se također sade i u cvjetnim gredicama
u vrtovima i okućnicama. Imaju
osobnost da na starijim zasadima
daju kvalitetnije, obilnije i krupnije
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Atraktivni cvjetovi ljiljana
što datira iz Grčke mitologije. Rasprostranjena je na različitim
klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Možemo ih
podijeliti na skupinu s lukovicama i s rizomima. Ovisno od sorte i
uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni
mljana. Rasprostranjeni su između
10 i 55 o sjeverne geografske širine. Primjenjuju se za proizvodnju
rezanog cvijeća, jer u povoljnim
umjetnim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom
gdje svojim raznobojnim, bogatim
cvjetovima ukrašavaju kuće, vr-
6
MAĆUHICE
ljepotice jeseni
Završetkom ljeta mnoge sezonske
biljke prestaju s cvatnjom te
izgledom stvaraju ružnu sliku.
Maćuhice su cvjetnice koje tijekom
jeseni i zime uvelike održavaju
šarenilo boja vrtova i okućnica.
Maćuhice dobro podnose niske temperature
Josip Brkljača, ing.
D
anas popularna maćuhica, Viola x wittrochiana
ime je dobila prema švedskom botaničaru Veitu Brechneru
Wittrochu. Nastala je križanjem
između četiri europske vrste: Viola
tricolor i Viola lutea podrijetlom
iz središnje Europe, Viola cornuta
s Pirineja, te Viola altaica podrijetlom iz Grčke.
Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice. Na tržištu je prisutan velik broj
sorata, neke od njih grupirane su i
čine tzv. serije. Serije se sastoje od
nekoliko sorata koje se razlikuju u
boji cvijeta, ali imaju iste značajke,
npr: oblik, otpornost i sl.
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke, a
zapravo se radi o kratko živućim
trajnicama. Mnogobrojne vrste su
otporne na mraz i cvatu u brojnim
tonovima od jeseni do proljeća, a u
svježijoj klimi čak i ljeti. Prikladne
su u cvjetnjacima i gredicama, na
terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao
obrubne biljke uz staze.
Kompaktne sorte su prikladne za
hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru, a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova.
Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni
od pet baršunasti latica plosnato
poredanih, široka je paleta boja
cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama:
crvene, purpurne,
plave, brončane, ružičaste, tamnoljubičaste, žute, bijele, boje breskve
i lavande. Postoje sorte s “okom” i
“bez oka”. Veličina cvjetova varira,
a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovi
nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenično duguljasti i
nazubljeni, dugački od 5 – 25 cm
zelene boje. Stabljika uglata i lo-
mljiva. Visina biljke je od 15 – 30
cm.
Vrijeme sjetve
Maćuhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu–rujnu
za proljetnu cvatnju. Sije se najčešće u sandučićima, a kad se pojave
prvi pravi listovi biljčicu treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 – 20˚c
u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Temperatura
nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi
se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica potrebno je osigurati
dovoljno svjetla.
Gnojidba se vrši različitim formulacijama CIFO gnojiva:
- u prvim fazama rasta koriste
se formulacije s naglašenim
sadržajem dušika
- nakon ukorijenjivanja Idrofloral 20 : 20 : 20
- nakon formiranja prvih
cvjetnih pupoljaka Idrofloral
8:5:44
Vrtna maćuhica je osjetljiva na
vjetar, koji isušuje cvijet.
Dobro je koristiti sredstvo za
„kočenje rasta“ (ALAR), da biljke
budu kompaktne s kraćim cvjetnim peteljkama. Da bi se produljila
cvatnja, ocvale cvjetove valja redovito odstranjivati.
Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. Kako
vrtovi ne bi ostali bez cvijeća, početak jeseni idealno je vrijeme za
sadnju maćuhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu
i Grudama nude velik izbor ove cvjetne vrste.
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
BLITVA
7
BLITVA S KRUMPIROM
omiljeno
lisnato povrće
Ivan Perić, dipl. ing.
Listove blitve od kojih ste odvojili zeljaste dijelove kratko
obarite (pofurite) vrelom vodom, toliko da omekšaju, ali se ne
počnu raspadati. Vrijeme stajanja u vreloj vodi je također ovisno o vrsti blitve. Zeljasti dijelovi su također jako ukusni samo
ih morate duže držati namočene u kipućoj vodi.
Krumpir nasjeckajte na kocke veličine 5x5 cm i skuhajte ga u posoljenoj vodi u koju ste dodali ružmarin, peršin i ½
dcl maslinova ulja. Kad krumpir
omekša ocijedite ga, zamiješajte
s blitvom. Posipajte paprom, solju sjeckanim bijelim lukom, te
zalijte ostatkom maslinova ulja.
Servirajte mlako.
B
litvu su uzgajali još u antičkoj Grčkoj. Samonikla blitva
raste u širem obalnom pojasu Sredozemnog mora odakle je u
ostalim europskim zemljama uvedena u kulturu u srednjem vijeku.
Inače, blitvu ubrajamo u lisnato
povrće od kojeg se spravljaju barene salate i razna jela. Cilj uzgoja
predstavljaju bujni zeleni listovi
koji se nalaze na snažnim drškama te imaju vrlo izražen rebrasti
središnji živac. Zapravo, za pripravu jela rabe se lišće ili izdvojene,
sočne peteljke i rebra. Najčešće se
priprema «na lešo» i to začinjena
maslinovim uljem, češnjakom i
peršinom. Na taj način pripravljena
blitva, osim što je ukusno jelo, iznimno povoljno djeluje na izlučivanje urina a i sama krv se vrlo dobro
pročišćava. Ukoliko je mlada, njezini se listovi mogu spremati i svježi, za salatu. Poput kupusa, može
poslužiti i za pripravljanje sarmica,
a u kombinaciji s tijestom od nje
se mogu praviti razne ukusne pite.
Inače, konzumiranje blitve povoljno djeluje na probavu a za jačanje
organizma priprema se kao varivo
s porilukom. Jednom riječju blitva
predstavlja pravi izvor zdravlja.
Uzgoj blitve je moguć
i u kontinentalnoj klimi!
Blitva se tijekom jeseni redovito
uzgaja u Hercegovini, gdje se sije
koncem ljeta i rano u jesen, točnije u kolovozu i rujnu. Na taj način
možemo planirati njezinu potrošnju rano u proljeće. Sije se u redove
razmaknute 25 do 40 cm a sjeme se
pokrije slojem zemlje od oko 3 cm.
Kad biljčice niknu, razrjeđuju se na
razmak 10-30 cm, ovisno o sorti.
Berba blitve se obavlja u više navrata, i to tako da se otkidaju vanjski listovi, što osigurava normalan
razvoj unutarnjih listova u rozeti.
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Nasad blitve u plasteniku
Međutim, malo je poznato kako se
blitva može uspješno uzgojiti i u
kontinentalnim uvjetima, premda
je uvriježeno mišljenje kako ona
uspijeva tek u mediteranskim vrtovima. Istini za volju, u južnoj je Hercegovini zbog svojih gurmanskih
odlika, blitva daleko zastupljenija i
vrlo cijenjena u prehrani ljudi. No,
ona dobro uspijeva i na tlima kontinentalnog dijela zemlje zato što je
otporna na niske temperature, te je
stoga u unutrašnjosti Bosne i neopravdano zapostavljena.
Uz blitvu do boljeg zdravlja
Zeleno lisnato povrće sadrži oko
0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100
grama i najbolje ga je jesti termički
obrađeno jer će se tako osloboditi
veća količina nutrijenata. Odrasla osoba treba otprilike sedam
miligrama luteina dnevno, ali ne
morate se bojati za liniju jer blitvu
ubrajamo u izrazito niskokalorične
namirnice – samo sto grama listova
blitve (pola šalice) sadrži 20 kcal.
Blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa
starenja. Ova zelena lisnata biljka
najpoznatije se servira uz kuhane
krumpire i ribu, no to ne znači da
ju jedino tako morate jesti. Pirjajte
ju u malo maslinova ulja, posolite
i popaprite, dodajte malo nasjeckanog češnjaka, prošeka i vinskog
octa. Pirjajte sve dok se povrće ne
smanji za pola prvotne veličine.
Osim što se brine za dobar vid,
lutein također čuva našu kožu jer
pruža zaštitu od UV zraka. Analizom je ustanovljeno kako lice sadrži najveće koncentracije luteina od
cijelog našeg tijela jer je ono najviše izloženo suncu. Antioksidans
lutein pokazao se jednako učinkovitim u očuvanju zdravlja srca, vrata maternice i jačanju obrambenih
funkcija imuniteta.
8
Češnjak je jednogodišnja
biljka karakteristična
mirisa i okusa, bogata
proteinima, mineralnim
tvarima i specifičnim
eteričnim uljem alicinom.
Potječe iz srednje Azije,
točnije pustinje Kirgizije,
odakle se proširio na
ostala područja
Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u
jesenskoj ponudi nekoliko sorti luka, nude i sjeme češnjaka.
Ozimi češnjak
Josip Brkljača, ing.
Č
ešnjak predstavlja jednu od
najstarijih i najaromatičnijih gajenih vrsta. Tako je
zanimljiv i podatak da su u starom
Egiptu robovi graditelji Keopsove
piramide konzumirali češnjak radi
zaštite od rana i infekcija tijekom
20 godina njezine gradnje. S druge
strane, Grci su ga mrzili i prezirali
zbog neugodna mirisa, ali je znano, da su ga na starogrčkim olimpijadama, atletičari ipak koristili
kao prirodni doping. A i dan danas
se u mostarskoj kotlini često može
čuti uzrečica kako «saransak» liječi trideset šest bolesti i trideset
sedmu - gripu. Zbog svega toga,
češnjak se već 5000 godina smatra
savršenim lijekom te je znanstveno
dokazano da pomaže u borbi protiv
uzročnika bolesti, normalizira crijevnu floru, čini krvne žile elastičnim, potpomaže prokrvljenost, snižava kolesterol, te štiti od prehlade
a što je dovoljan razlog da ga što
više koristimo u prehrani, osobito
u nadolazećim hladnijim danima.
kupusnjača, krastavaca, salate, tikvica,
mrkve i peršina. Na
istu površinu može
doći tek nakon 3-4
godine. Inače, jesenska sadnja se obavlja na dubinu od 4
cm, a kod uzgoja
na gredicama razmak između redova iznosi 15-20 cm,
dok je pak razmak
u redu 10 cm. Međutim, kod sadnje je važno pravilno
posaditi češanj, i to vrhom prema
gore. U protivnom, «naglavačke»
posađen češanj teže ili uopće nikako ne niče. U praksi, po četvornom
metru sadimo oko 50 češnjeva ili u
prosjeku šest lukovica. To znači da
nam za površinu od 100 četvornih
metara treba oko 15 kg sadnog ma-
terijala. Češnjak se
vadi kada lišće požuti i kada polegne
50 % biljaka, te nije
preporučljivo čekati da se zelena masa
potpuno i osuši.
Češnjakjednostavnost
proizvodnje
Slobodno
možemo ustvrditi kako
proizvodnja češnjaka nije
skupa a sama tehnologija je jednostavna i prosta. Drugim riječima,
i najveći laici u ovom poslu, mogu
bez većih poteškoća proizvesti
dovoljno bijelog luka za potrebe
domaćinstva. Tako je s pola kilograma zdravih česni i svega 5-6 četvornih metara kvalitetnog zemljišta, moguće ostvariti prinos koji će
zadovoljiti potrebe jednog domaćinstva. A kod manje proizvodnje
(za vlastite potrebe) najbolje je
češnjak uplesti u vijence i ostaviti
na propuhu da se potpuno osuši.
Dakle, češnjak se obično skladišti
na suhom i prozračnom mjestu,
upleten u vijence ili razastrt u tankom sloju, na mjestu predviđenom
za njegovo skladištenje.
Međutim, ljubitelje i potrošače
ove biljke zasigurno će oraspoložiti vijest kako su u novije vrijeme
engleski genetičari uspjeli uzgojiti
češnjak koji nakon konzumacije ne ostavlja oštar, dobro poznat
neugodan miris. Japanci su za ovaj
češnjak pokazali veliko zanimanje,
te su danas oni njegovi najveći potrošači i proizvođači. Ali, bez obzira
na činjenicu kako se radi o iznimno ljekovitoj biljnoj vrsti trebate
znati kako je češnjak zdrav samo u
umjerenim količinama, te da prevelike količine češnjaka također
mogu štetiti ljudskom organizmu.
Dakle, u umjerenosti je spas - barem što se češnjaka tiče!
Češnjakov sirup protiv plućnih
bolesti
Preliti litru kipuće vode preko
45 dag oljuštenog i na kriške narezanog češnjaka, te ostaviti da stoji
dvanaest sati u dobro zatvorenoj
posudi. Dodavati toliko šećera i
meda dok ne postane gusto. Zatim
dodati i malo octa, te zgnječenog
kima i kuhanog komorača, kako bi
se smanjio neugodan miris.
Češnjakov sirup protiv
promuklosti
Oljuštiti češnjakove česne i narezati ih, te staviti u duboki tanjur
za juhu. Svaki pojedinačni kolutić
prekriti medom. Za sat i pol, iz toga
će nastati sirup koji treba konzumirati više puta dnevno.
Sadnja ozimog češnjaka
Ozimi češnjak zahtijeva mnogo
svjetla, pa su za njegov uzgoj pogodna sunčanija plodna i duboka
tla koja dobro drže vlagu. Uzgaja se
u plodoredu i to nakon krumpira,
Nasad češnjaka
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
9
BROKULA - atraktivna
i ljekovita kupusnjača
Brokula je povrtlarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se i
sadržajem najmoćnijega prirodnog antikancerogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dva
bogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravom
možemo svrstati između hrane i lijeka.
Velimir Lasić, dipl. ing.
N
ekoliko posljednjih godina
i kod nas se na tržnicama
i u prodavaonicama koje
trguju povrćem, može nabaviti
“nova” vrsta povrća-brokula. Pojavila se vrlo stidljivo, u vrlo malim
količinama, cvjetne glavice uvijene
u celofan (uvoz iz Italije), da bi ih
danas usvojili vrijedni povrtlari iz
doline Neretve. Valjda po uzoru na
“rođake” iz Italije, i naša brokula
je po cijeni u gornjem vrhu tablice,
a ponekad i “prvak” što se cijene
tiče. Međutim, po nekim svojim
osobinama trebala bi se naći i na
našim trpezama. Spomenut ćemo
samo dvije: dijetetsku vrijednost i
ukusnost.
Što se tiče dijetetske vrijednosti,
važno je istaknuti da novija istraživanja dijetetskih stručnjaka pokazuju da povrće zelene boje, osobito kupusnjače, sadrži tvari koje
su važna preventiva u borbi protiv
kancerogenih bolesti (bolesti raka).
Među njima brokula je na prvom
mjestu! Smatra se da su učinkovitije biljke kod kojih je tamnija zelena
boja. Kod brokule je toliko tamna
Brokula –izuzetno ljekovita kupusnjača
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
da prelazi u tamno ljubičastu, poprimajući nijanse mrke boje.
Drugi važan element je okus.
Brokula je ukusnija od svih svojih
“rođaka”- raštike, kelja, cvjetače,
kelja pupčara i glavatog kupusa.
Klimatski uvjeti potrebni i
povoljni za uzgoj brokule
Što se tiče klimatskih uvjeta,
cvjetača će najbolje rezultate pružiti u uvjetima prohladne i vlažne
klime. Cvatovi će biti lošiji ako se
uzgajaju na visokim temperaturama. Zato se uzgaja u našim krajevima ujesen i zimi, tamo gdje zime
nisu preoštre. Brokula se kao bliska rođakinja cvjetače ne razlikuje
mnogo od nje po zahtjevima prema
klimatskim uvjetima. No, ipak nije
tako osjetljiva na vrućinu. Uzgaja
se kao rani usjev, ali bolje će uspijevati u jesenskom uzgoju.
Sjetva i sadnja
Način uzgoja brokule nije posebno kompliciran, a sastoji se u
slijedećem:
Sjeme se sije u tople lijehe (u u
dobro usitnjeno i pažljivo poravnato tlo, i prekriva s nekoliko milime-
tara zemlje, u ovisnosti od
veličine sjemena. Ne smije biti gusto, u protivnom
ga treba prorijediti.
Nije poželjno remetiti površinu tla da bi se izbjegao negativan utjecaj na
razvoj biljčica neposredno nakon
klijanja. Za 40 dana biljčice narastu oko 8 cm, nakon čega se obavlja rasađivanje. Rasađivanje se vrši
na rastojanje od 50 cm u redu, dok
međuredno rastojanje treba biti 60
cm. Za rasađivanje se koriste kišni
dani, a u protivnom je neophodno
odmah nakon rasađivanja obaviti zalijevanje. Najbolji rezultati u
uzgoju postižu se ukoliko su biljke
stalno vlažne i bez prisustva korova.
Brokula je iznimno otporna i treba je ostaviti na biljci sve do uporabe. Nakon berbe neće izdržati dulje
od nekoliko dana,iako može stajati
u posudi s vodom ili u hladnjaku.
Na dulje vrijeme može se pohraniti zamrzavanjem, što je posebno
bitno kada imamo višak cvjetnih
glavica koje se uvijek mogu brati
umjesto da se ostave da procvatu
na biljci.
Berba se obavlja uklanjanjem
vršne glave, prije cvjetanja, a zatim
redom-kako prispijevaju pazušne
glave. Berba traje 30-40 dana.
Plodored
U plodoredu brokula najbolje
uspijeva nakon celera, graha mahunara, luka (kapule), češnjaka,
ranog krumpira, salate, špinata. Ne
valja ponavljati proizvodnju brokule na istoj površini barem za 3 - 4
godine.
Brokula se može proizvoditi kao
međukultura između redova rajčice, salate, graha mahunara ili graha
zrnaša, jer uspravnim rastom ne
zauzima mnogo prostora, a dospijeva za berbu kasnije od navedenih
kultura.
10
Nasad luka
LUK - idealan za
jesensku sadnju
crvenu varijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju crvenu boju ali i
lagan slatkast okus. Zbog toga ova
sorta luka nalazi sve veću primjenu
u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se
koristi za pripremanje salata.
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo
kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske
temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva
zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Matea Pehar, dipl. ing.
L
uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se
tijekom cijele godine koristi
kao mladi luk, mlada lukovica (luk
srebrenac) i zrela lukovica. Osim
toga, u prehrani se može koristiti
na razne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili
kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra
više nego korisnim povrćem koje
se koristi kao lijek protiv crijevnih
bolesti, odnosno, općenito bolesti
koje izazivaju bakterije, zatim za
poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog
kod upalnih procesa i reumatizma.
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama može se pronaći nekoliko različitih sorti luka.
Koju sortu odabrati, najčešće ovisi
od vlastitih prohtjeva i obiteljskog
jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bismo vam
olakšali izbor odgovarajuće sorte
predočit ćemo vam osnovne zna-
čajke najčešćih sorti luka koje se
sade u ovom razdoblju.
Dobro spremljene glavice mogu se
koristiti duže vremensko razdoblje.
Holandski žuti (Stuttgarter) je
najčešća sorta koja se odlikuje
čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je
bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se
odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča
za sadnju u jesenskom razdoblju.
Majski srebrenjak je sorta koja
se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše
se rabi za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i prosječne
težine 80-90 grama. Nije pogodan
za dulje skladištenje.
• Sjemenarna Agrocentri
u Mostaru, Širokom Brijegu i
Grudama za predstojeću sezonu pripremili su velik izbor
sorti luka namjenjenih za sadnju tijekom jeseni.
Red Baron je kvalitetna sorta
luka koja jednostavno predstavlja
Izborak predstavlja lučice
krupnije kalibraže sorte Stuttgarter koji se uzgaja isključivo
za korištenje u zelenom stanju.
Zbog svojih značajki, uz jednu
od gore navedenih sorti luka,
redovito se uzgaja u obiteljskim
vrtovima. U toplijim krajevima
(južna Hercegovina) Izborak se
može koristiti za konzumiranje
već koncem prosinca.
Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulje vremensko
razdoblje. Glavice imaju duguljast
oblik što je i osnovni razlog njegova manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom
(tzv. pogačari) izbija u drugi plan.
Međutim, treba znati da se radi o
također kvalitetnoj sorti za koju
ima prostora na tržištu.
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
11
FRUTTORTO BIO
PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE
I VINOVU LOZU N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari
FRUTTORTO BIO je prirodno organsko gnojivo dopušteno u
ekološkoj poljoprivredi. Sastoji se od mješavine goveđega i kokošjeg gnoja te sušenog tropa, bogata kalijem, koji ostaje nakon
prerade grožđa. Koristi se za uravnoteženu prehranu u voćarskoj,
vinogradarskoj i povrtlarskoj proizvodnji.
FRUTTORTO povećava sadržaj organske
tvari tla i poboljšava njegovu plodnost.
Posebno je pogodno za manje proizvođače.
Sastav:
- ukupni dušik (N) – 4%
- organski dušik (N) – 4%
- fosfor u obliku (P2O5) – 4%
- kalijev oksid (K2O)
topivo u vodi – 4%
- magnezij oksid (MgO) – 0,5%
- organski ugljik biološkog
porijekla (C) – 38%
- organska tvar – 66%
- huminske kiseline 5%
- fulvo kiseline 10%
- vlažnost 10%
- pH 7
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Formulacija: pelete Ø 3,5 mm
Rok upotrebe: neograničen
Neto: 25 kg
Primjena: Organsko gnojivo Fruttorto se koristi za
osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja,
te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka,
vinove loze i povrća, a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak organske
tvari. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko
15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te
naknadno zaorati.
Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipača za mineralna gnojiva.
12
LEĆA - najkvalitetnija
mahunarka
Uzgoj leće poznat je od davnina, a dokaze o tome imamo čak iz kamenog doba. Tisućljećima se jede
uz bob i slanutak kao glavne mahunarke. Posebice je cijenjena u vegetarijanskoj prehrani premda bi
je i svi ljubitelji mješovite hrane trebali češće uključivati u jelovnik kao varivo, juhu ili na salatu
Mario Ćubela, dipl. ing.
L
eća se prvenstveno koristi za
ljudsku prehranu. Sjeme se
najčešće priprema kao prilog
drugim jelima ili se od njega proizvodi brašno ili prekrupa, tako da
se nerijetko koristi i za pripravljanje posebnih pekarskih proizvoda.
Zrno se dobro raskuhava, a sama
leća je probavljivija od graha zrnaša. A kao i sve ostale mahunarke i
leća je niskokalorična (110 kcal na
100 grama), bogata je bjelančevinama (24 posto) a od 60 posto
ugljikohidrata na vlakna otpada 11.
Zanimljivo je da suha leća sadrži
puni sastav vitamina i minerala
pa se sa 100 grama leće mogu zadovoljiti osnovne dnevne potrebe
organizma, osobito za željezom. S
druge strane, za prehranu domaćih životinja i industriju nema veće
značenje jer se proizvodi na manjim površinama a ima puno krmnih kultura koje mogu dati neusporedivo više i kvalitetnije krme od
leće. Osim toga, prinosi leće u našoj
zemlji vrlo su niski pa se zbog toga
ona vrlo sporo i teško širi. Stoga je
njezin uzgoj ograničen i kod nas je
isključivo prilagođen za potrebe
domaćinstva.
A kako je riječ o biljci dugog dana,
najbrže cvate pri duljini dana od 1516 sati. Duljina vegetacije kod ranih
kultivara iznosi 80 do 110 dana, a
kod kasnih 125 do 180 dana. Dobro
uspijeva na različitim tipovima tala
pa podnosi i bazična te malo zaslanjena tla. Osim toga, može uspijevati i na kamenitim-krečnim tipovima tala, na kojima druge kulture
veoma teško ili gotovo nikako ne
uspijevaju.
Rokovi sjetve
Pri određivanju rokova sjetve
leće ne mogu se mimoići temperature. Naime, najniža temperatura
klijanja sjemena iznosi od 3 do 5
stupnjeva C. Na toj temperaturi klijanje sjemena i nicanja biljaka vrlo
je sporo, pa se sjetva leće obavlja
kad temperatura tla dosegne barem 7 stupnjeva C. Drugim riječima, sjetva se vrši tijekom ožujka
pri čemu se sije na uži razmak redova (oko 12 cm), a sve kako bi se
smanjilo gubljenje vode iz tla i njegovo prekomjerno zakorovljavanje.
Dubina sjetve treba biti 3-4 cm.
Količina utrošenog sjemena za sitnosjemenu leću iznosi 1 dekagram
na četvorni metar, dok je on za krupnosjemenu leću nešto veći i iznosi
oko 1,2 dekagrama.
• Leća (Lens culinaris) je jednogodišnja biljka kratke vegetacije iz
skupine zrnatih mahunarki, čiji uzgoj potječe još iz daleke prošlosti.
Ime je dobila po lako prepoznatljivim sjemenkama konveksnog
oblika, koje izgledom podsjećaju na leću.
Žetva
Pošto leća dugo cvjeta tako je i
dozrijevanje njezina sjemena dosta
razvučeno. Prezrele mahune pucaju i zrno iz njih ispada. Pored toga,
sjeme u prezrelim mahunama dobiva crvenkastu boju, teže se kuha
i ima manju hranjivu vrijednost.
Međutim i žetva nedovoljno zrelog
usjeva nije poželjna zato što zrno
gubi vlagu te se brzo smežura. Zbog
svega toga, sa žetvom treba otpočeti kada listovi i mahune na donjoj
polovici stabla dobiju mrku boju.
Tada će zrna u mahunama, na gornjoj polovici stabla, biti u optimalnoj zrelosti. Iako se na većim površinama žetva vrši kombajnima,
zbog sporadičnog uzgoja, u praksi
se to obično radi ručno i to srpom
ili kosom.
Leća-biljka tople klime
Radi se o kulturi koja je iznimno
osjetljiva na niske temperature, pa
već za blagog mraza ugiba. Tako
leća podnosi niske temperature
do minus 6 stupnjeva C, dok je za
optimalni rast i razvoj biljaka potrebna srednja temperatura od 24
stupnja C. S druge strane, leća dobro podnosi sušna razdoblja te je
na nedostatak vode osjetljiva samo
u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna.
Biljka leće
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
13
Ivica Doko, dipl. ing.
T
ušt (Portulaca oleracea, L.) je
niska, najčešće po zemlji prilegnuta i razgranata jednogodišnja biljka. Stabljika je okrugla,
mesnata i sočna, svjetlo zelene ili
crvenkaste boje i do 30cm duga.
Listovi su mesnati i sočni, 1-2 cm
dugi sjajni i glatki, svjetlozeleni i
jajoliki. Cvjetovi su sitni žućkasti i
zvjezdasti, otvoreni samo u prijepodnevnim satima. Potiče iz Azije.
Može se sresti kao uzgajana biljka,
ili samonikla kao korov. Kao samonikla raste uz kuće i putove, na
osunčanim mjestima, kao korov po
vrtovima i vinogradima, osobito na
pjeskovitom i plodnom tlu. Uspijeva samo do 800 m nadmorske visine. Veoma brzo raste i već nakon
3-4 tjedna se može brati. Što ga više
berete, više se razraste.
U našim južnim krajevima tušt je
ljeti omiljen u salatama. To je biljka
blagoga kiselkasto-slanog okusa,
aromatičan je, a koristi se na razne
načine, od pripreme svježih sirovih
salata do kiseljenja u octu. U Njemačkoj i Engleskoj tušt se tradicionalno koristi ukiseljen za zimnicu, kao pikantan začin dodaje se
raznim jelima, i to uvijek svjež, jer
sušenjem gubi svoju vrijednost
Sastav: Tušt sadrži veliku količinu antioksidansa a najbolji je biljni
izvor omega -3 masnih kiselina.
Naime, sadrži alfa-linolensku kiselinu koju ubrajamo u grupu omega-3 masnih kiselina i značajna je
za je za rast i razvoj organizma, regulira razinu kolesterola i sprječava
bolesti srca i krvotoka. U sebi ima
još i fenilalanin, triptofan i biofenole koji su djelotvorni u vezivanju
slobodnih radikala u organizmu i
time štite od mnogobrojnih bolesti.
Biljka je bogata vitaminom C a
sadrži i nešto manje količine vitamina A, B i E, minerala i elemenata
u tragovima magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka, kao i alkaloida,
flavonoida, kumarina, saponina,
glutaminske kiseline, oksalne kiseline sterin beta-sitosterol i sluzavu tvar
Ljekovita svojstva: omega-3
masna kiselina je značajna za rast
i razvoj organizma, štiti stanične
opne, regulira razinu kolesterola i
sprječava bolesti srca i krvotoka.
Preporuča se jesti sirov i svjež, a
ako se kuha onda samo vrlo kratko
u vreloj vodi ili kratko prodinsta na
maslacu.
TUŠT – korovska
biljka ili povrtnica
Tijekom ljetnih mjeseci, posebno u južnim područjima, tušt se često koristi
kao omiljena salata ili kao dodatak mnogim salatama. S druge strane tušt
(Portulaca oleracea, L. )je korov koji pričinjava velike probleme u mnogim
poljoprivrednim kulturama.
Zbog sluzave tvari koju sadrži,
preporuča ga se protiv žgaravice,
gastritisa, ali i zatvora. U narodnoj
medicini pripisuju mu se i brojna
druga svojstva, kao na primjer da
djeluje antibakterijski, kao čistač
krvi i diuretik, a navodno pomaže i
kod kašlja, temperature, upale desni, hemoroida, proljetnog umora,
slabosti bubrega, arterioskleroze,
glavobolje i oboljenja živaca. Što
bi stručnjaci rekli, ova je biljka
prirodni antihelmetik, antipiretik,
antiskorbut, depurativ, dermetik,
diuretik, laksativ, regulator, roborans, tonikum i vermifug.
U kulinarstvu: Jestivo je sve
osim korijena. Koriste se mladi
sočni listovi i izdanci visine 3-5 cm.
Ubrane izdanke odvojiti od tvrdih
stabljika. U prehrani se koristi za
pripremu salata, juha, variva, đuveča, u tijestu za palačinke ili kao
hrskavi začin u salatama. Kuha se
najviše do 15 minuta, kuhanjem
oslobađa sluz koja blago zgušnjava
Sve veća primjena u različitim salatama
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
juhe i daje im kremast izgled. Pogodan je i za kiseljenje, ali ne i za
sušenje. U svježim salatama lijepo
se slaže s krastavcem i rajčicom,
krumpirom, graškom i bijelim lukom, dinjama i breskvama. Služi
se i kao prilog za začinjena jela od
mesa ili ribe.
Upozorenje: neumjerena uporaba ima negativno učinak na organizam. Oksalna kiselina opterećuje
bubrege, glikozidi djeluju na srce.
14
JAM – ljekovitost i uzgoj
Cimetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne ili Dioscorea opossitifolia L.) je trajnica čije se vriježe
mogu popeti i do 3 m visine. Jam ubrajamo u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imaju
veliku ekonomsku vrijednost – značajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj koji
može težiti do 2 kg, a može doseći i do 2 m u dužinu.
Doc. dr. sc. Bruno Novak
Ljekovita svojstva
Jam je od davnina korišten kao
lijek, zahvaljujući velikom sadržaju fitonutrijenata, esencijalnih
aminokiselina, vitamina i minerala. Vrlo je značajan u preventivnoj
zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik
je izvor vitamina B6, koji je izravno
odgovoran za jačanje krvnih stijenki (osobito značajno kod ljudi
koji su imali infarkt). Gomolj jama
mase 150 g sadrži oko 24% dnevne
potrebe za vitaminom B6. Iznimno
je značajan za regulaciju krvnog
tlaka, jer svojim korisnim djelovanjem omogućava lakši protok krvi
kroz bubreg, čime snižava tlak.
U kineskoj se medicini vrlo
uspješno koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima
(gastritis i sl.). Jam djeluje na smanjenje problema kod gastritisa i
drugih želučanih tegoba. Stimulira
endokrine žlijezde i pojačava imunitet. Sadrži fitohormon diosgenin,
koji se u organizam ugrađuje kao
progesteron.
Ugljikohidrati i dijetalna vlakna
iz jama održavaju osjećaj sitosti, a
ujedno usporavaju razlaganje šećera u krvi, što je od velike koristi u
prehrani dijabetičara.
Antikancerogena svojstva: diosgenin – ima antioksidativna
svojstva, i djeluje preventivno te
antikancerogeno. Djeluje pozitivno
na funkcije slezene, pluća i bubrega, a osobito povoljno djeluje na
kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa).
Antioksidansi iz jama kontroliraju
i sprječavaju slobodne radikale da
napadaju mozak.
Uzgoj
Jam se može uzgajati na dva
načina: „zračnim gomoljčićima“
ili sadnjom dijelova gomolja. Koji
način izabrati ovisi o veličini uzgoja i uzgojnom prostoru. „Zračni
gomoljčići“ koji se mogu uvjetno
smatrati sjemenom, siju se u grijani
Jestivi gomolji Jama
zaštićeni prostor u ožujku. Nakon
40-tak dana biljke se sade na otvoreno. S obzirom na to da je jam biljka koja razvija gomolj jako duboko
u zemlji, otežana je berba i zbog lomova gomolja smanjeni su prinosi.
Da bi se olakšala berba i omogućili
veći prinosi, koriste se nove tehnologije berbe jama.
Jam je moguće saditi u velike posude, lonce, žardinjere, u „žljebove“ ili u „bazene“, odnosno drvene
sanduke (kutije). Jam je penjačica
i jako je važno da se kraj biljke
postavi armatura, odnosno visoki
kolci na koju će se jam penjati. Berba jama može početi već u rujnu,
ali se može produljiti na listopad ili
studeni. Prinosi se kreću od 4 do 6
kg/m2 ovisno o načinu uzgoja.
(članak prenesen iz Gospodarskog lista)
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
15
CRNI RIBIZ
voće za deserte
Plodovi crnog ribiza
Mladen Karačić, dipl. ing.
N
ajviše se uzgaja crni ribiz.
Poljska je najveći proizvođač ribiza, a za njom slijede
Njemačka, Rusija, Češka, Austrija,
Norveška, Ukrajina. Na našem području nema većih komercijalnih
zasada, ali uz okućnice mogu se
pronaći grmovi ove nadasve zanimljive voćne vrste.
Uvjeti uzgoja
Crni ribiz dobro uspijeva i rađa
u humidnom području, koje se
odlikuje «hladnijim» ljetom, većom količinom padalina i visokom
vlažnošću zraka. Crni ribiz je biljka sunca, ne podnosi sjenu, ali ni
prejaku insolaciju. Ne preporuča se
uzgoj ribiza kao međukulture, jer
u takvim uvjetima osnovne grane
brzo ogole, pa s smanjuje rodnost.
Crni ribiz ubrajamo u skupinu voćaka koje dobro podnose zimske
temperature. Primjerice sibirske
forme crnog ribiza izdrže i –40oC. S
druge srane crni ribiz je osjetljiv na
visoke temperature i sušu tijekom
ljeta, pa u tim uvjetima vrlo često
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Plodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže
velike količine vitamina, minerala, šećera, organskih
kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno
utječu na organizam ljudi. Osim primjene u svježem
stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih
slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima.
dolazi do paleži i prijevremenog
opadanja lišća. Ribiz traži srednje
ljetne temperature zraka 17-18oC, a
to su uglavnom područja iznad 700
metara nadmorske visine.
Ribiz je hidrofilna voćka, koja ne
podnosi sušu. U pogledu izbora tla
ribiz traži duboka, srednje- teška
tla, dobro drenirana s pH reakcijom
5,5-7. Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom.
Često se zna reći da ribiz traži tla
ista ona koja se koriste za uzgoj
krumpira.
Sadnja
Ribiz se najviše uzgaja po sustavu grmova s razmakom sadnje 2 x
2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavlja
rano u jesen. Ako se sadnja obavlja
u proljeće, onda mora biti što ranije-kraj veljače ili početak ožujka.
Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3
razgranata izbojka i dobro razvijenim korjenovim sustavom. Prije
sadnje korijenje se skrati na ¼ duljine te se preporuča potapanje u
smjesu od kravlje balege, ilovače i
vode. Tehnika sadnje bitnije se ne
razlikuje od sadnje drugih voćaka, s
tom razlikom što sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Nakon
sadnje preporuča se zalijevanje.
Njega i održavanje nasada
Ribiz u zasadu ostaje 15 pa i više
godina. Od sadnje pa do kraja eksploatacije, svake godine u nasadu
ribiza treba nizom agro i pomotehničkih mjera utjecati na brži porast,
veći urod te dulji vijek trajanja biljaka. Od mjera koje se primjenjuju
najvažnije su: održavanje tla u nasadu, gnojidba, navodnjavanje, rezidba i zaštita. Najčešći način održavanja tla je jalovi ugar, odnosno
stalna obrada tla. Ribiz traži obilnu
i redovitu gnojidbu organskim ali
i mineralnim gnojivima. Tijekom
jeseni obavlja se osnovna gnojidba
NPK gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.
Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se u dva navrata. Prvi
put u rano proljeće, neposredno
pred kretanje vegetacije, a drugo
nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Ribiz traži umjerenu vlažnost tla tijekom cijele vegetacije.
Nedostatak vlage u tlu posebno
se negativno odražava u fenofazi
razvoja cvjetova i cvatnje, zatim u
doba zrenja plodova te u razdoblju
diferenciranja cvjetnih pupoljaka.
Zalijevanje se najčešće obavlja sustavom kap po kap.
Rezidba ribiza je specifična i veoma značajna pomotehnička mjera, od koje uveliko ovisi pravilno
formiranje grma, rodnost, kvaliteta plodova i dugovječnost nasada.
Uklanjanjem starijih grana, podstiče se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana, što pridonosi većoj
bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajnosti samog nasada. Rezidba na rodnost obavlja se u doba mirovanja, a
nikako kasnije od sredine ožujka.
Berba plodova
Ribiz ima nježne i osjetljive plodove, koji poslije berbe nemaju
sposobnost naknadnog dozrijevanja. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. Berba
se obavlja tako da se beru cijeli
grozdovi koji se stavljaju u ambalažu i tako idu na tržište. Mogu se
brati i pojedinačne bobice. U većim
nasadima obavlja se i strojna berba.
16
JESENSKA OBRADA
Najčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine: trajnom obradom tla, obradom –
jalovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajski
gnoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito fosforna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, koje
se sukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog malča (mulch).
Prof. dr. sc. Ivo Miljković
U
prve dvije-tri godine nakon
sadnje preporučuje se tlo
obrađivati kako bi se utjecalo na dublje rasprostiranje korijenja, a nakon toga se tlo zatravi djetelinsko travnom smjesom. Dobro
je poznato da su toplija obrađena
nego neobrađena tla. To se najbolje
vidi u proljeće kada kopni snijeg.
Snijeg prije okopni s obrađenih površina nego s neobrađenih ledina.
Značajke jesenske obrade tla
U voćnjacima se u jesen treba
obaviti obrada tla jer ona ima višestruk koristan učinak:
• bolje nakupljanje (akumulacija)
vlage i njezino bolje čuvanje u
tlu;
• povećava se volumen tla (površinskog sloja često i za 20%),
a na taj se način utječe na bolju
izmjenu (difuziju) plinova, disanje tla, mikrobiološku aktivnost,
vodopropusnost i toplinski režim tla;
• povećava se aktivacija hranjivih
tvari i nakuplja ugljični dioksid
disanjem korijenja i mikroorganizama, a nazočnost ugljičnog
dioksida djeluje na aktivaciju
tekuće faze tla;
• uništavaju se korovi u voćnjaku;
• uništava se velik broj štetnika
na taj način što se izlažu niskim
temperaturama;
• povećava se vezanje (fiksacija)
dušika od strane mikroorganizama;
• poboljšavaju se uvjeti rasta i rasprostiranje korijenove mreže;
• naoravanjem tla na korijenje
prema deblu štiti se korijenova
mreža od utjecaja niskih temperatura, a to je važno, jer je korijenova mreža osjetljivija prema
niskim temperaturama od nadzemnog dijela;
• razoravanjem sredine međurednog prostora, otvara se brazda u
koju se skuplja i odvodi suvišna
voda;
• obavi se zaoravanje mineralnih i
Plitka jesenska obrada tla u nasadu breskve
organskih gnojiva u pravo vrijeme i na veću dubinu tako da se
tijekom zime izvrši razgradnja i
pretvorba (transformacija) u povoljnijem smjeru itd.
Najpovoljnije je vrijeme za jesensku obradu prije početka učestalih jesenskih kiša. Ovdje treba
odmah napomenuti da se obrada
ne smije obaviti svake godine do
iste dubine, jer takva obrada izaziva
nepovoljne promjene, tzv. „bolest
tabana pluga“, odnosno smanjenje
plodnosti tla.
U ratarskoj proizvodnji obavlja
se jesensko duboko oranje. I u voćarstvu bi bila vrlo korisna duboka
obrada, odnosno duboko oranje tla,
ali to uvijek nije moguće iz više razloga. Ti su razlozi općenito poznati,
pa ćemo se na njih samo letimično
osvrnuti. Voćke kao višegodišnje
kulturne biljke razvijaju jaku korijenovu mrežu, koja se prostire u
dubinu i širinu ovisno o svojstvima
tla, načinu uzdržavanja plodnosti
tla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti.
Obradom se ne smije ozlijediti
korijenje
Plitka jesenska obrada tla u starijem nasadu breskve
Svrha je jesenske obrade da osigura povoljnija fizikalna svojstva
tla, a da bi se to postiglo, potrebno
je obradu obaviti do što je moguće veće dubine. Međutim, dubina
obrade tla ograničena je, odnosno,
određena dubinom prostiranja korijenja, koje se obradom ne smije ozlijediti. Općenito se smatra
da se obradom ne smije ozlijediti
skeletno korijenje debljine olovke
(promjera iznad 8 mm), jer se teže
obnavlja.
Naime, ratilima se korijenje obično iskida, pa su presjeci nepravilna
oblika, a rane znatno veće nego
kad se prerežu oštrim predmetom.
Tako velike rane nepravilna oblika
s puno povrijeđenog (nagnječenog)
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
17
TLA U VOĆNJACIMA
staničja teško zacjeljuju, te se na
njima u uvjetima vlažnog tla brzo
razmnožavaju razne štetne gljivice
(truležnice – paraziti). Malo-pomalo trulež korijenja sve se više povećava, gljivice se umnožavaju pa
poslije napadaju i zdravo korijenje.
Dakle, rane na korijenju mogu
poslužiti kao izvor zaraze. Ako se
obradom povrijedi deblje korijenje,
tada rana sporo ili nikako ne zacijeli, a obnavljanje korijenja izostaje
u neposrednoj blizini rane, te se od
nje sve više udaljuje.
Pokusima je ustanovljeno da se
povrijeđeno korijenje ne obnavlja
podjednako u svim tlima. Tako se u
tlima glineno – ilovaste građe (teksture) u jabuke nakon povrede debljeg korijenja s promjerom iznad 8
mm često korijenje ne obnavlja niti
rane zacjeljuju, već počinje trunuti.
Na pjeskovito-ilovastim tlima
smanjeno je obnavljanje, odnosno,
obraslost tanjim obrastajućim korijenjem na ozlijeđenom skeletnom
korijenju, ali se ipak rjeđe događa da nastupi trulež. To je rijetka
pojava, osobito u tlima koja dobro
propuštaju vodu (drenirana tla).
Utvrđeno je da se tanje korijenje
s promjerom ispod 3 do 5 mm nakon ozljede vrlo dobro obnavlja, pa
se obradom smije oštetiti, ali opet
samo u razumnoj mjeri, što je ovisno i o podlozi. Općenito možemo
reći da je prema povredi ratilima
osjetljivije korijenje generativnih
podloga, tj.onih koje su proizvedene iz sjemena, nego korijenje vegetativnih podloga, tj.onih koje su
proizvedene ukorjenjivanjem dijelova stabljike.
Dubina obrade tla u voćnjaku
Na dubinu rasprostiranja korijenja velik utjecaj ima način uzdržavanja plodnosti tla. U voćnjacima gdje se tlo zatravljuje, nastire
(mulch) ili navodnjava, voćke pliće
rasprostiru korijenje. Podsjetimo
se još da mlade voćke iz godine u
godinu sve više rasprostiru korijenje u širinu i da im korijenje znatno prelazi izvan oboda krošnje. U
starijih voćaka korijenje prožimlje
(obuhvaća) sav razmakom sadnje
raspoloživ prostor.
Velik je broj čimbenika koji odreB RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
đuju dubinu rasprostiranja korijenja voćaka, a time i dubinu obrade
tla u voćnjacima. Budući da postoje velike razlike u potrebi dubine
obrade tla u voćnjacima, zapodjele
su se različite polemike i postoje
različita shvaćanja o tome kako duboko treba ili kako se duboko smije
obrađivati tlo u voćnjacima.
Da bismo pridonijeli boljem rješenju toga problema, predlažemo
metodu rada koja će nam pomoći da s većom točnošću odredimo
do koje se dubine smije provoditi
obrada tla u voćnjacima ispod jezgričavih, koštičavih, lupinastih i
suptropskih voćaka.
Primjena te metode posebno je
važna za slučajeve kod kojih se
prije nije obrađivalo tlo, već je voćnjak bio zatravljen. Suština metode
sastoji se u tome da se otvaranjem
profila u tlu na raznim udaljenostima od debla utvrdi dubina na kojoj
se prostire deblje skeletno korijenje, odnosno, korijenje s promjerom iznad 8 mm.
Dubina profila ne treba biti veća
od 30 cm u sredini međurednog
prostora, a prema deblu može biti
manja. Ukoliko već u prvim profilima u sredini međureda utvrdimo
da se skeletno korijenje prostire
plitko, tada smanjujemo dubinu
profila idući prema deblu. Širina
profila može iznositi 60 do 100 cm.
U profilima ili presjecima očitamo
broj i debljinu presječenog korijena,
a na temelju podataka o razmještaju korijenja s promjerom od preko 8
mm odredimo do koje će se dubine
tlo obrađivati.
Broj profila odredi se prema potrebi, odnosno, prema razlikama u
svojstvima tla. Ukoliko je tlo jednoličnih svojstava i nema većih
variranja u dubini prostiranja korijenja, dovoljno je da se otvori 5 do
10 profila.
Variraju li svojstva tla u pojedinim dijelovima voćnjaka, tada će
biti potrebno otvoriti veći broj profila.
Pomoću iznesenog postupka ne
treba svake godine određivati dubinu obrade tla, već svake 3 do 4
godine, a s obzirom na način uzdržavanja plodnosti tla čak i rjeđe.
Smatramo da će biti znatno ma-
nje štete od kopanja profila u voćnjacima nego od ozljeđivanja korijenja uslijed loše odabrane dubine
obrade. Vrlo se često u praksi događa da traktoristi uslijed neznanja
i neopreza obradu tla u voćnjacima
poistovjećuju s obradom za ratarske kulture. Duboko oranje, koje je
uobičajeno za ratarske kulture prije
njihove sjetve, ne može se izvoditi u
voćnjacima, jer bi se oštetilo puno
debljega skeletnog korijenja.
Katkada se korijenje ozlijedi do
te mjere da se voćke počnu sušiti ili
slabije razvijati. Poslije preduboke
obrade na proljeće usporen je rast
mladica, zametanje plodova, a u tijeku vegetacije uslijedi jače opadanje već zametnutih plodova.
Ozljedom korijenja narušava se
ravnoteža između razvijenosti nadzemnog sustava voćaka i razvijenosti korijenove mreže. Sve to ima
za posljedicu slabiji rast, razvitak i
rodnost voćaka.
Obnavljanje oštećenog
korijenja
Ovdje treba napomenuti da, ako
se u jesen ili rano u proljeće tanje
Jesenska obrada tla u nasadu trešnje
korijenje povrijedi, ono će se dobro i brzo obnoviti (regenerirati),
jer u to vrijeme korijen intenzivnije raste nego tijekom vegetacijskog
razdoblja, u kasno proljeće i ljeto
kad intenzivno rastu mladice, lišće i
plodovi, ili tijekom zime kada je tlo
hladnije.
Ukoliko bi se tijekom vegetacije u ljetnim mjesecima korijenje
osjetljivije povrijedilo, tada bi šteta
na voćkama bila veća nego ako se
to učini u jesen.
Općenito treba reći da se tlo najpliće obrađuje ispod krošanja uz
deblo (5 do 8 cm duboko), a idući
prema periferiji krošnje i sredini
međurednog prostora povećava se
dubina obrade tla (od 10 do 15 cm, a
u pojedinim slučajevima i 20 cm). U
mladim voćnjacima, gdje korijenje
još nije osvojilo sav prostor raspoloživ razmakom sadnje, može se
provoditi i dublja obrada u sredini
međureda. Redovitom i pravilnom
jesenskom obradom tla u voćnjacima pridonosimo boljem rastu, razvitku, te boljoj i redovitoj rodnosti
voćaka.
(članak prenesen iz Gospodarskog lista)
18
Kako se u našem podneblju trešnja
tradicionalno uzgaja tako se i sami voćari
sve više zanimaju za njezinu proizvodnju.
Pri tome važnu kariku, osim odabira sorte,
čini i pravilan izbor podloge.
Matea Pehar, dipl. ing.
N
emali broj voćara, bez obzira je li riječ o amaterima ili
velikim proizvođačima, pri
nabavi jednogodišnjih sadnica traže
i dodatne informacije o podlozi na
koju je nakalemljena odgovarajuća sorta. Oni malo stariji, većinom
odabiru stare, provjerene i standardno primjenjivane podloge. Međutim, s osuvremenjivanjem tehnologije intenzivnog uzgoja trešanja
posljednjih 10-tak godina učinjeni
su veliki pomaci u selekciji i istraživanju prikladnosti podloga za trešnju. Jednostavno rečeno, danas se
u razvijenim voćarskim zemljama
sve više primjenjuju podloge koje
omogućuju gušći sklop tj. veći broj
stabala po jedinici površine a što se
ogleda kroz patuljasta, niskorastuća
voćna stabla. Dakle, novije podloge
dovele su do “nastanka” sadnica
koje se bez poteškoća mogu kvalitetno obrati sa samog tla. Na taj način bitno su smanjeni troškovi berbe
na koju otpada čak 70 posto od ukupnih troškova proizvodnje. Upravo
ove tzv. patuljaste voćke najviše i
traže mlađi voćari koji su, doslovce
rečeno, željni prihvatiti i primijeniti suvremene, svjetske trendove u
proizvodnji voća.
Listovi i plodovi rašeljke
Koje su to najčešće primjenjivane
podloge za trešnju?
Divlja trešnja - vrapčara najviše
se koristi za podlogu trešnje. Raste
na različitim tipovima tala te formira bujno razvijena stabla piramidalne krošnje. Međutim, glavna prednost navedene podloge leži u dobro
razvijenom, snažnom korijenovom
sustavu koji prilično duboko prodire
u tlo. Osim toga, dobro podnosi niske zimske temperature kao i teža
tla, čime još više dobiva na vrijednosti. Ipak, možda glavna prednost
leži u činjenici da je ova podloga
pogodna za sve sorte trešanja, odnosno, odlikuje je potpuni kompatibilitet. Ipak, trešnje kalemljene na
vrapčaru kasnije dolaze na rod što
je i njezin najveći nedostatak. Ukoliko u svom voćnjaku imate nasad
trešanja na ovoj podlozi, za utjehu
podatak, da stabla po ulasku u produktivnu dob ostvaruju redovite i
obilne prinose.
Rašeljka - je možda i najraširenija
podloga u mediteranskom klimatu.
Ovu podlogu odlikuje posjedovanje vrlo snažna korijenova sustava.
Zbog toga vrlo dobro podnosi nedostatak vlage u tlu, premda korijenje
ne prodire u dublje slojeve tla. Međutim, rašeljka je prilično osjetljiva
na višak vlage o čemu treba voditi
• Kod trešnje se najviše koristi
kao podloga rašeljka (Prunus
mahaleb), a uz nju i njezin klon
Santa Lucia 64. Kao srednje bujna
podloga Santa Lucia 64 danas je
jedna od najraširenijih podloga
u zemljama čije klimatske
prilike odgovaraju našem dijelu
zemlje. Naša istraživanja su
pokazala da je podloga Santa
Lucija-64 vrlo dobra podloga za
uzgoj trešnje u hercegovačkim
agroekološkim uvjetima jer sorte
trešanja uzgojene na ovoj podlozi
imaju značajno ujednačeniji rast,
raniji početak rodnosti i veću
produktivnost.
računa kod sadnje trešanja na ovoj
podlozi. Stoga kod sadnje na težim
glinenim tlima, uslijed stagnacije
vode, može doći do ugušenja korijenja a što se očituje kroz njegovo
trulenje kao i sušenja stabala. Ustanovljeno je i da su prema navedenom gušenju korijenja otporniji
tipovi s većim lišćem (Miljković).
Zanimljiv je i podatak da su sorte
trešanja cijepljene na rašeljci slabije
bujnosti u odnosu na divlju trešnju,
ali ranije dolaze na rod. Ipak, stabla
imaju prilično kraći životni vijek
nego na divljoj trešnji.
Colt - je podloga trešnje koja ima
svojih dobrih i loših osobina. Dobre
osobine leže u činjenici da se može
Listovi i plodovi divlje trešnje
koristiti na površinama na kojima
su ranije uzgajane trešnje i druge koštunjave voćke. Dakle, dobro
podnosi tzv. izmorenost tla te trešnje cijepljene na ovu podlogu ranije
prorode. Međutim, nedostatci podloge Colt leže u velikoj osjetljivosti na
sušu što je čini prilično nepodesnom
za aridnije krajeve Hercegovine.
Podloge dobivene novijim
tehnologijama
U ovu grupu ubrajamo podloge
Gisela 5, Gisela 6 i Gisela 7, a riječ
je o podlogama koje se uglavnom
koriste za proizvodnju “patuljastih sadnica trešanja”. Spomenute
podloge imaju dosta slične značajke a prva je da su proizvedene na
Sveučilištu Justus Liebig u Giessenu-Njemačka. Pored toga, podloge
imaju dobar afinitet s brojnim sortama trešanja i mogu uspijevati na
različitim tipovima tala. Ipak, kako
bi ostvarile svoj maksimum poželjno ih je saditi plodnim tlima koja su
dobro opskrbljena vodom. Podloge
su otporne na pojavu truljenja korijena koje nastaje kao posljedica
stagnacije vode. Za kontinentalne
uvjete najpodesnija je Gisela 7 koju
odlikuje velika otpornost na hladnoću. Inače, trešnje na podlogama iz
ove skupine ranije ulaze u rod s tim
da imaju kraći životni vijek. Ipak,
jedna od vodećih prednosti Gisela podloga jest mogućnost sadnje
trešanja u prilično gustom sklopu.
Primjera radi, trešnje na Giseli možemo saditi u sklopu od 800-1000
stabala po hektaru dok na Rašeljki
i podlozi Colt ta norma po hektaru
varira od 300-400 stabala. Na taj
način postiže se puna iskorištenost
proizvodnog prostora.
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
19
Mladen Karačić, dipl. ing.
D
unjino Stablo je poznato i
uzgajano milenijima. Njezino botaničko ime Cydonia potječe od negdašnjeg imena
grada na otoku Kreti koji se danas
zove Kanea. Međutim, i u našim
krajevima dunja nije nepoznata
voćka što potvrđuju i brojna, pojedinačna stabla u vrtovima. Zbog
toga slobodno možemo reći da
je u našim južnijim hercegovačkim krajevima postala priličino
“udomaćena” voćna vrsta. Razlog
možda leži u činjenici što se ova
vrijedna voćka dobro prilagođava
različitim uvjetima i uzgojnim područjima. Ipak, najviše joj odgovaraju lagana tla i topliji položaji. Ali,
ne smijemo zaboraviti da se dunja
u našim vrtovima ponajviše nalazi
zbog svoje dekorativnosti. Posebno
do izražaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen
dozreli plodovi na stablu pretstavljaju pravi ukras kućnih vrtova ali
i parkovskih površina u urbanim
gradskim središtima
Dunjino stablo predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njezine mirisne
plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali
su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea
Može li se dunja uzgajati i u
kontinentalnoj klimi?
To što je dunja redovito prisutna
u mediteranskim područjima ne
znači da se ne može uspijevati i u
hladnijim, kontinentalnim uvjetima. Pošto je dunjino stablo vrlo
prilagodljivo različitim uvjetima
uzgoja bez većih poteškoća može
izdržati i visoke ljetne kao i priličito oštre zimske temperature.
Ispitivanja su pokazala da dunja u
zimskom razdoblju bez većih oštećenja može izdržati temperature
od čak – 250 C. Međutim, puno su
opasnije tzv. provocirajuće temperature, odnosno, pojedinih godina
zna se dogoditi da se nakon toplijeg siječnja i kraja veljače biljka
na svojevrstan način “opusti” pa
• Na portugalskom jeziku naziv za dunju je marmelo. Odatle
potiče naziv marmelada, koja se prvobitno pravila od dunje.
• Dunja se rabi u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe.
Čaj od sjemenki dunje se koristio za smirenje, nesanicu i protiv
lošeg zadaha. Kora dunje se pripremala kao sredstvo protiv gihta.
• U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se
dobila voćna poslastica (sir od dunja) membrillo, koja se zatim
hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz
mekane sireve. Inačica ove poslastice postoji u Francuskoj, ali i
kod nas, u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku gdje se naziva kotunjata.
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
uslijed nešto nižih temperatura
tijekom ožujka dolazi do pozebe
stabla.
Berba
Plodovi se trebaju brati s dosta
pažnje jer su osjetljivi na pritisak
uslijed kojeg su oštećena, nagnječana mjesta podložna propadanju.
Inače, berba počinje u rujnu (vrlo
rane sorte) i traje sve do studenog.
U pravilu, plodovi se skupljaju
kada postanu intenzivno žute boje
i kada izgube fine dlačice koje ih
prekrivaju, odnosno, plodovi se
beru tek kada se u njima potpuno
razvije aroma. I nemojte se čuditi
što dunja jedne godine dobro rodi,
dok naredne potpuno podbaci.
Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa tj. nakon
svake rodne dolazi nerodna godina.
Ali, samo formirano i dobro održavano stablo može ostvariti punu
rodnost a ona se kod dunje mjeri,
u rodnim godinama, s desetcima
kilograma.
20
Presađivanje kaktusa
U svom domu imam velki broj različitih kaktusa. Znam da njihov uzgoj
nije težak ali me ipak zanima trebaju
li se presađivati i koliko često ih je
potrebno prihranjivati. Osim toga,
postoji li pravilo koliko često se kaktusi trebaju zalijevati?
U pravu ste kada kažete da uzgoj
kaktusa nije težak jer dobro je poznato da ovi bodljikavi ljubimci
mogu preživjeti i na neodgovarajućem mjestu, bez gnojiva i svježe
zemlje. Međutim, ukoliko želite da
vam kaktusi dobro rastu i cvjetaju
potrebno im je pružiti odgovarajuću
njegu. Pod tim podrazumijevamo
njihovo povremeno prihranjivanje
namjenskim Flortis gnojivima za
kaktuse. Međutim, kaktusi se prihranjuju samo u proljeće i ljeto i to
u razmacima od 14 dana. Što se tiče
zalijevanja - važno je ne pretjerati
s količinom vode, čiji višak kaktusi nikako ne podnose. Nešto veće
količine vode zahtijevaju tijekom
cvatnje i za intenzivnijeg rasta dok
se u vrijeme mirovanja posude s
kaktusima gotovo doslovce trebaju
isušiti. Kao i sve ostale biljke i kaktusi zahtijevaju presađivanje koje je
identično kao i kod ostalih ukrasnih
vrsta, s tim da se kaktusi u pravilu
presađuju svake treće godine.
Josip Brkljača, ing.
Skladištenje krumpira
Proizvodim krumpir samo za vlastite potrebe. Međutim, svake godine
dolazi do propadanja gomolja koji
prilično izgube na težini a dobar dio
krumpira podložan je i truleži. Inače,
za njegovo skladištenje koristim podrum a do sad nisam koristio sredstvo protiv klijanja. Može li se krumpir sačuvati na neki drugi način tj. ne
bih želio vršiti zaprašivanje gomolja
jer je riječ o dosta malim količinama
krumpira?
Krumpir za jelo možete sačuvati
dulje od mjesec dana samo u odgovarajućim skladištima s optimalnom
temperaturom i osiguranom ventilacijom. Međutim, za njegovo čuvanje
obično se koriste podrumi i trapovi
u kojima ne vladaju optimalni uvjeti
temperature i vlage. Stoga krumpir
pušta klice koje se skidaju i po nekoliko puta. Uslijed toga gomolji gube
na težini, a mjesta na kojima je rasla
klica idealna su za prodor bakterija i gljivica koje prouzroče gnjilenje
krumpira. Zbog toga, preporučio bih
vam primjenu pripravka TUBERITE
koji služi za zaprašivanje gomolja.
Osim što onemogućava klijanje spomenuti pripravak štiti gomolj od gubitka vlage i hranjivih tvari zbog čega
će vaš krumpir ostati svjež i ukusan
sve do uporabe. Pored toga, jedno
zaprašivanje zaštićuje gomolje čak
tri mjeseca a za 100 kg krumpira dovoljno je svega 100 grama TUBERITA. Karenca iznosi 42 dana a gomolje je prije uporabe za jelo poželjno
dobro oprati vodom.
Mario Ćubela, dipl.ing.
Održavanje motorne pile
Nabavio sam motornu pilu STIHL.
Ove godine s pilom sam napravio veliki broj radnih sati pa me zanima na
koji način je potrebno obaviti njezino održavanje.
Održavanje motornih pila podrazumijeva redovito čišćenje pročistača
zraka, održavanje vodilice i održavanje lanca. Kod svakodnevnog
rada motorne pile se nalaze pod velikim opterećenjem. Osim nečistoća
i vremenskih prilika, pile dodatno
opterećuje piljevina i ljepljivo ulje.
Međutim, posebnu pozornost svakako trebate posvetiti održavanju lanca
jer tupi lanac troši snagu motora ali
i nepotrebno umara korisnika pile.
Ipak, održavanje motorne pile najbolje je prepustiti specijaliziranim
servisima koji ujedno u svom asortimanu roba raspolažu sa svim potrošnim dijelovima. Svakako da vam
se najbolje obratiti stručnjacima u
ovlašteni Green Garden servis koji se
nalaze u krugu AGROCENTRA SJEMENARNE na Bišću polju.
Anel Marić
vak jest Arrat, koji se koristi nakon
nicanja pšenice, u fazi od početka do
kraja busanja, a korovi su u fazi 4-6
listova. U ozimoj pšenici koristi se u
dozi od 0,1- 0,2 kg/ha.
Ivica Doko,dipl.ing.
Limun bez plodova
U kućnom ambijentu uzgajam limun
ljubičastih cvjetova s nešto dužim
plodom a koji svake godine gubi
plodove. Napominjem da je riječ o
mladoj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobičajena za limun
koji redovito i obilno prihranjujem?
Riječ je o limunu sorte Lisbon koja
je dosta česta u našem podneblju.
Međutim, puno je važnije znati kako
svaka mlada voćka pa tako i vaš limun prvenstveno treba ostvariti
ravnotežu između korjenova sustava
koji se brzo razvija i krošnje koja se
također vrlo brzo i bujno razvija zato
što je prihranjujete često i obilno.
Stoga će vaša mlada limunova stabla
V. Kladuša
Gradiška
Cazin
Parcela na kojoj planiram obaviti
sjetvu pšenice dosta je zakorovljena.
Kako se riješiti korova i kada obaviti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid
kojim zaštitu mogu obaviti u jesen
jer na proljeće teško mogu ući na
njivu.
U vašem slučaju prije bilo kakve
obrade zemlje potrebno je obaviti
suzbijanje korova jednim od totalnih
herbicida, primjerice pripravkom
Herkules ili Ouragan system 4. Nakon uništenja korova možete pristupiti pripremi tla za sjetvu pšenice.
Što se pak tiče zaštite pšenice od korova u jesen, na tržištu pesticida postoje dosta učinkoviti pripravci koji
osiguravaju dobru zaštitu pšenice
od korova. Jedan od takvih pripra-
SRBIJA
Odžak
Orašje
Prijedor
Bihać
Gradačac
Doboj
Banja Luka
Sanski Most
Usora
Žepče
Drvar
Jajce
HRVATSKA
Vitez
Busovača
Gornji
Kupres Vakuf Uskoplje
Livno
Split
Tomislavgrad
Posušje
Bijeljina
Živinice
Tuzla
Zenica
Novi Travnik
Bugojno
Brčko
Maglaj
Travnik
Šibenik
Jesenska zaštita pšenice od
korova
u početku formirati mlade plodove
koji će otpadati. Tek kada stabla uspostave navedenu ravnotežu donosit
će plodove koji će se dalje razvijati i
dozrijevati na stablu. Puno je važnije
da su stabla bujna i da bacaju nove
izdanke jer je to znak da ne boluju
od bolesti i štetnika. Osim toga, kada
bi takva stabla zadržala formirane
plodove onda bi to ostavilo štetne
posljedice na razvoj krošnje . Drugim
riječima , takva stabla bi formirala
kržljavu krošnju , što znači da je navedena pojava odbacivanja plodova
itekako poželjna za vaše mlado stablo. Dakle, ukoliko limunovo stablo
ne bi odbacilo zametnute plodove vaša bi dužnost bila da ih sami
otklonite, a sve u cilju formiranja
zdrave i bujne krošnje. A vi se samo
trebate malo strpjeti jer će se stabla s
rastom krošnje tako dobro razviti da
ćete narednih godina obilno ubirati
lijepe i krupne limunove plodove.
Mladen Karačić, dipl.ing.
Kakanj
Vareš
Kiseljak
Fojnica Kreševo
Sarajevo
Rama
Goražde
Konjic
Široki Brijeg
Mostar
Čitluk
Grude
Ljubuški
Čapljina
POSLOVNE
JEDINICE
Stolac
CRNA GORA
Neum
Dubrovnik
Podgorica
Direkcija
Podružnica
Prodajno mjesto
www.croatiaosiguranje.ba
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Vrhunska tehnika do posljednjeg detalja - STIHL puhači i usisni sjekači
Jednostavno rješenje za opalo lišće
Nakon ekstremnih ljetnih vrućina, napokon
je stiglo olakšanje u pogledu temperatura,
ali je sa sobom donijelo i nove izazove –
opalo lišće. Tom debelom pokrivaču
dodajte još i vlagu i ugoda koju jesen
donosi bi lako mogla splasnuti, jer se taj
teški vlažni tepih na vašem prilazu teško
uklanja, a lako ponovno stvara.
Upravo za takav zadatak su dizajnirani STIHL
usisni sjekači te puhači velike snage, koji u vaše
vrtove, posjede, parkove, te staze za
pješačenje donose svježi vjetar, koji brzinom
zraka do 90 m/s , preračunato ca. 320 km/h,
otpuhuju mokri tepih od lišća. I to sve bez puno
galame. Jer STIHL uređaji za čišćenje stvaraju
malo buke i pri punoj snazi.
Motorni puhač BG 86 D sa udobnim STIHL
antivibracijskim
sistemom,
namijenjen
je
čišćenju većih površina, a pomoću dogradnog
seta se jednostavno može pretvoriti i u usisni
sjekač.
Leđni
puhač
BR
500,
sa
ugrađenim
prigušivačem zvuka, osmišljen je za profesionalnu uporabu na područjima osjetljivim na
razinu buke.
Izdvajamo:
Električni usisni sjekač SHE 71, koji bez buke
sakuplja lišće i ostatak trave oko vašeg doma, a
serijski se može koristiti i kao puhač.
Bitno je samo da odaberete uređaj koji će u
potpunosti odgovarati vašim osobnim potrebama, pa ćete ove jeseni moći više vremena
provesti uživajući u jesenskim blagodatima,
umjesto da se nervirate oko, uz STIHL puhače,
malog problema s lišćem.
22
Simptomi paunova oka na listu masline
Uništeni list masline od paunova oka
Jesenja zaštita masline
od paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj
vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod
nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na
napad bolesti osobito su podložna maslinova stabla, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju
na gornjoj strani listova u obliku
karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja,
veličine 10-12 mm. Poslije se oko
pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a
središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu
perju, pa otuda dolazi naziv bolesti,
koji se koristi ne samo kod nas, već
i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i
prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze,
dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama,
zaraze su vrlo rijetke a simptomi
se uočavaju kao smeđe pjegice.
Zaraženi plodovi otpadaju zajedno
s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to u jesen
i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni
(rujan, listopad i studeni) počinju s
dolaskom kišnog razdoblja, kada je
velika vlaga i kada su temperature
niže, što odgovara ovoj patogenoj
gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u
rano proljeće, kada se nastavljaju
nove zaraze. U proljeće se zatim
javlja i prije spomenuto opadanje
lišća, koje obično traje od ožujka
do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen
ponovnim dolaskom kiša započele
nove infekcije. Bitno je istaknuti
da se simptomi najviše uočavaju
na donjim dijelovima krošnje, dok
gornji često ostaju zdravima. Ako se
bolest ne suzbija, zaraza iz godine
u godinu iscrpljuje biljku, pa može
prouzročiti sušenje cijelih stabala
maslina, osobito mladih biljaka.
Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, što još pridonosi
bržem propadanju biljaka.
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se
dvaput, prema vremenu početka
infekcija, i to fungicidima na bazi
bakra (Cuprablau Z WP, Champion
WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF i dr.) u jednopostotnim koncentracijama. U svijetu se također
koriste i neki organski fungicidi
na bazi cineba, dodina, mankoze-
ba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi
na bazi bakra, koji u našoj zemlji
jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi
preporučuju se za korištenje, jer i
dobro djeluju na neke druge bolesti
masline, kao što je bakterijski rak
(Pseudomonas savastanoi) i patula
(Sphaeropsis dalmatica).
Prvo prskanje mora biti u jesen,
i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj
veljače i početkom ožujka. Prema
istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih
zaštitnih mjera važno je provoditi
pravilnu rezidbu i prozračivanje
krošnje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Također, treba
obratiti pažnju na izbor otpornijeg
sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše
domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest.
Kao otpornije, spominju se Oblica i
Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a
osjetljive Ascolana i Moraiolo.
Dr. sc. Tihomir Miličević,
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
23
Berba plodova aktinidije
Mladen Karačić, dipl. ing.
V
ječita dvojba i nepoznanica
vezana uz ovu voćnu vrstu,
koja traje već tridesetak
godina, jest kada brati plodove aktinidije. Od kada su podignuti prvi
eksperimentalni nasadni aktinidije
u Mostaru (1977. godine), stalno se
nameće pitanje optimalnog roka
berbe aktinidije, obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća.
Vrijeme berbe plodova aktinidije
ima presudan utjecaj na organoleptičke osobine te na duljinu čuvanja plodova. Plodove aktinidije
treba brati kada dostignu fiziološku
zrelost. Kod aktinidije je dosta teško odrediti vrijeme berbe jer se na
plodu s vanjske strane ne događaju
promjene što je to pak slučaj kod
drugih voćnih vrsta.
Na osnovu israživanja koja su
rađena na području Hercegovine,
najranije se bere sorta Abbott, a
vrijeme berbe pada krajem listopada i u prvim danim studenog.
Optimalno vrijeme za berbu sorte
Monty je krajem listopada i u prvoj dekadi studenog. Sortu Bruno najbolje je brati u prvoj dekadi
studenog. Najkasnije se bere sorta
Hayword, čiji rok berbe pada u drugoj dekadi studenog.
Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima. Na našem području
najdulje se čuvaju plodovi sorte
Hayword, sve do svibnja mjeseca.
Plodovi aktinidije spremni za tržište
d.o.o.
POTRAŽIVANJA PRETVARAMO U NOVAC
Osnovna djelatnost naše kompanije jeste finansiranje na osnovu ustupa
potraživanja, a dodatne vrijednosti koje nudimo su:
LIKVIDNOST – prilikom ustupanja potraživanja možete dobiti novac na račun
odmah tako da Vam nije potrebno čekati na prilive od bududih pladanja.
SIGURNOST – Prvi Faktor d.o.o. besplatno provjerava bonitete kupaca te se
na tom osnovu odlučuje za finansiranje pojedinih otkupa potraživanja.
SARAJEVO
033 767 210
VREMENSKA I NOVČANA UŠTEDA – faktor preuzima na sebe svu
administraciju u vezi sa preuzetim potraživanjem preduzeda
MOSTAR
036 334 090
Sa upotrebom faktoringa dobijate prilagodljiv i cjenovno ugodan izvor
finansiranja koji nede teretiti Vaše limite na bankama čime dete Vašoj firmi
omoguditi nesmetan rast poslovanja
BANJA LUKA
051 346 870
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
www.prvifaktor.ba
24
Čašicom do zdravlja
Vjerojatno ni jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine
kao vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca,
demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima
istine, a koliko želje da se u to vjeruje.
• Zanimljiv je i podatak kako
vino sadrži oko 400 sastojaka
no njihova je hranjiva vrijednost od 600-700 kalorija po
litri, zbog čega se u nekim zemljama ono ubraja u prehrambene artikle. Bilo kako bilo,
činjenica je da su sastojci vina
preporučljivi za ljudski organizam, jer upravo neki od njih
umanjuju toksičnost alkohola.
To je ujedno i razlog zašto lakše
podnosimo alkohol vina u odnosu na ostala žestoka alkoholna pića. Ali oprez. Ipak treba znati kako je u umjerenosti
spas- barem što se vina tiče!
• Vino djeluje kao blago
sredstvo za smirenje, smanjuje
napetost i anksioznost. Kao sastavnica prehrane ono poboljšava probavu i stimulira apetit.
umjereni dnevni unos crnog vina.
Tako statistički podaci navode kako
prosječan Francuz popije oko 60 litara vina, i to većinom crnog, a za
usporedbu prosječni Amerikanac
samo 15 litara vina godišnje. Zato
se jednostavno nametnuo odgovor
kako crno vino «štiti Francuze».
Izuzetna ljekovitost crvenog vina
Ivan Perić, dipl. ing.
Č
ovjekova ljubav prema grožđu, ne samo zbog pretakanja
u plemenitu kapljicu, traje
više od 8000 godina. O tome govori
više od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Vinogradi se pak protežu
na svim kontinentima pokrivajući
površinu od oko 101.200 četvornih
kilometara. Godišnje se u njima
ubere cca 72 milijuna tona grožđa,
i to za vino te razne sokove i jelo.
Inače, grožđe se preporuča za konzumaciju jer je bogato lako probavljivim šećerom (16 posto), vitaminima A i C, vitaminima B skupine, a
sadržava i značajne količine kalija i
željeza. Bez obzira na to, je li bijelo
ili crno, u 100 grama sočnih bobica nalaze se oko 62 kalorije. Osim
toga, grožđe je poznat čistač organizma zato što pomaže u uklanjanju štetnih tvari, a pošto sadržava
znatne količine željeza pomaže i u
suzbijanju anemije.
Vino i zdravlje
Posljednjih godina puno se priča
o tome kako ljudi koji umjereno
konzumiraju vino imaju manju
učestalost srčanih udara te žive
dulje u odnosu na potpune apstinente. Tako, najnovija istraživanja
pokazuju da ljudi koji piju od 1,5
do tri decilitra vina dnevno imaju
najniži rizik obolijevanja. Pored
toga, postoji nepisano pravilo koliko čovjek može popiti vina bez
štetnijih posljedica za organizam,
a da to bude i korisno. Naime, bez
posljedica za zdravlje, čovjek može
konzumirati 1 gram alkohola po
svakom kilogramu težine tijekom
24 sata. Drugim riječima, čovjek
prosječne težine od 80 kg koji je
uz to izložen tjelesnim naporima,
može dnevno uz objed i večeru po-
piti jednu butelju vina (0,75 l), jačine između 10 i 12 vol % alkohola.
Za onoga tko se ne izlaže tjelesnim
naporima bit će dovoljno 0,3 l vina
dok je za žene i mlađe ljude dovoljno svega 0,2 litre.
Učimo od Francuza!
Iako se u idiličnom nam imenu Hercegovina, krije pojam vino,
njegova konzumacija i potrošnja
ne zauzima ni deseti dio francuske
potrošnje. Zbog svega toga, znanstvenici su desetljećima upravo i
istraživali navike Francuza te su
time došli i do zanimljive teorije.
Dakle, istraživači su godinama pokušali odgonetnuti kako je moguće
da Francuzi jedu toliko masnoća, a
opet nemaju srčanih problema. Pokazalo se da je samo mali i pomalo
upitan dio odgovora na pitanje tog
«francuskog paradoksa» resveratrol pronađen u crnom vinu. Naime, prehrana u Francuskoj bogata
je mastima i po svojim značajkama
rizična za pojavu kardiovaskularnih bolesti. No, pažljivim proučavanjem značajki i razlika francuske
i američke prehrane, znanstvenici
su zaključili da je osnovna razlika
Vino pomaže kod srčanih
problema
Mnoga istraživanja pokazuju kako optimalna konzumacija
vina, što znači dvije čaše dnevno
za muškarce i jedna za žene, smanjuje rizik od srčanog udara za
osobe srednje životne dobi od 3050%. Pokazalo se da vino može
spriječiti i ponavljanje srčanog
udara ukoliko je osoba jedan već
doživjela. I bijelo i crveno vino djeluju blagotvorno na zdravlje srca i
kardiovaskularnog sustava. Harvardski su znanstvenici uključili
optimalnu konzumaciju vina kao
jedan od osam dokazanih načina
za smanjenje opasnosti od srčanih
bolesti, uključujući i srčani udar.
Crveno vino pomaže tijelu da ne
proizvodi kolesterol, jer je osobito
bogat izvor antioksidanata, flavonoida, koji se nalaze u kožici grožđa i u sjemenkama, oni snižavaju
kolesterol i čuvaju arterije. Crveno
vino sadrži više antioksidanata od
bijelog. Određeni sastojci vina pomažu smanjiti posljedice prehrane
bogate masnoćama.
U umjerenim količinama vino
ne samo da nam daje osjećaj
mladosti, ono zbilja produljuje
naš život!
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
25
Kukuruzni moljac sve češće
napada povrće i cvijeće
dr. Ivan Ostojić
Oštećenja na
plodovima paprike
K
ukuruzni moljac pripada
skupini najvažnijih štetnika kukuruza, a smatra se
i najvažnijim štetnikom hrvatske
poljoprivrede. Uzrokuje sniženje
prinosa 2-25 %, prosječno 7 %.
Također i u Bosni i Hercegovini
pričinjava ozbiljne štete, posebno u područjima uzgoja kukuruza
(Lijevče polje, središnja i sjeverna
Bosna). Na području Hercegovine
štetnik je također prisutan, ali zbog
vrlo malih površina pod kukuruzom njegova populacija nije tako
velika. Zbog niza tehničkih poteškoća pri suzbijanju ovaj štetnik se
nedovoljno ili gotovo nikako ne
suzbija.
Osim kukuruza štetnik pričinjava štete i na povrtnim kulturama
(paprika, rajčica, grah, celer i dr.),
ali i na cvijeću –krizantema. Na povrću pravi štete na način da se gusjenice ubušuju u plod, primjerice
paprike, u kojem nastavljaju razvoj.
Na ulaznim mjestima ubrzo dolazi
do truleži i takvi plodovi brzo propadaju. Štete na krizantemama
vidljive su na cvjetnoj stabljici koja
vene i suši se. Naime, gusjenica
kukuruznog moljca ubušuje se u
stabljiku krizanteme, buše hodnike i na taj način dovode do njezina
propadanja.
Tijekom kolovoza i rujna na području Hercegovine zabilježene su
veće štete na paprici, koja se najčešće uzgaja na otvorenom. Veće štete
zabilježene su kod proizvođača koji
proizvode papriku za kiseljenje ili
za proizvodnju ajvara- crvena boja
ploda.
Osim toga, početkom rujna, zabilježene su štete i na krizantemama.
• Za suzbijanje kukuruznog moljca danas se koriste različite mjere koje
se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine – preventivne (agrotehničke i
mehaničke mjere te uzgoj otpornih hibrida) i kurativne (biološke, biotehničke i kemijske).
Osnovna mjera suzbijanja kukuruznog moljca je mehaničko uništavanje gusjenica za vrijeme prezimljavanja u kukuruzincu. Nekada je postojala i naredba o obvezatnom uništavanju kukuruzinca do 1. ili 15. svibnja.
Oštećenje vršnog djela stabljike krizanteme od gusjenice kukuruznog moljca
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Iako se ubraja u najvažnije štetnike kukuruza,
kukuruzni moljac pričinjava štete i povrtnim
kulturama posebice paprici. Osim povrtnih
kultura tijekom, kolovoza i rujna pričinjava
štete i na krizantemama.
26
Pčelinjak u listopadu
U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno pripremaju za zimovanje. S hladnijim
danima dolaze znatne promjene u životu i radu pčelinjih zajednica.
Kruno Lažec, dr. vet. med.
U
kontinentalnom dijelu zemlje listopad je posljednji
mjesec kada pčelari još
imaju posla oko samih košnica.
U krajevima uz more pčele će još
neko vrijeme biti aktivne i izlaziti
iz košnica. Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih
dana može biti još u prvom dijelu
mjeseca, što će omogućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj
kalendarskoj godini i nadoknadu
propuštenog. U slučaju hladnog i
kišovitog vremena, osobito ujutro,
u drugoj polovici mjeseca pčele
će se sve češće početi skupljati u
zimsko klupko. Zbog toga već sada
trebamo misliti na utopljavanje
košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još
uvijek pčele stignemo dohraniti
ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodišnjim
prirodnim ili umjetnim rojevima i
nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz dulje razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu
možemo obaviti gušćim šećernim
sirupom, a u slučaju loše prognoze
najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez
stimulatora) u koje može biti dodan
pripravak protiv nozemoze. Obično
u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili ga ima vrlo malo pa
je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe. Sada
leta zatvaramo češljevima ili vratašcima od matične rešetke kako bi
spriječili ulazak miševa i rovki.
Zbivanja unutar košnice
Kako odmiče jesen tako je na
pčelinjaku sve manje posla za pčelara, naravno, pod uvjetom da je sve
potrebno napravljeno na vrijeme.
Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja
unutar košnice. Sve hladniji dani
donose značajne promjene u životu
pčela u košnici. Nektarne i peludne
paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice
čemu pogoduju i sve kraći i hladniji
dani. Za lijepa sunčana vremena
može se vidjeti poneka pčela kako
se vraća s oskudnim grudicama
peluda na nogama. Uz pelud, pčele
donose i propolis kojim zatvaraju
i posljednje pukotine kroz koje bi
mogla ulaziti hladnoća ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno
je i za jesenske pročisne izlete kako
bi pčele ušle u zimsko klupko sa što
manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajednica,
izlazi posljednje ovogodišnje leglo.
Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u rujnu i
listopadu. Većina matica prestaje
polagati jajašca već koncem rujna
iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje
i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u
takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati.
Odrasle pčele raspoređuju hranu
uz mjesto na kojem će se oblikovati
zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada
temperatura okoline padne ispod
12 °C, pčele se počinju skupljati u
klupko. Na većoj hladnoći se jače
zbijaju, a za toplijeg vremena se
klupko razrahljuje ili u potpunosti
raspušta.
Suzbijanje varoe
Tijekom mjeseca košnice više
ne bi trebali otvarati osim u drugoj
polovici kada zajednice počinjemo
tretirati protiv varoe. Taj zahvat
Uginule ličinke pčela
nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz
sunčano i mirno vrijeme.
U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema
opasnosti od zagađenja meda, ali
treba biti oprezan zbog zaostataka
(rezidua) u vosku pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbjegavati one u medištu na kojima
ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako
se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline),
temperatura zraka svakako ne bi
smjela biti ispod 10 °C.
Za primjenu bilo kojeg pripravka
moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni
sredstava protiv varoe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom
redu starije i slabije pa je suzbijanje varoe za toplijih dana poželjno
obaviti i iz tog razloga. To je bitno
s higijenskog gledišta jer kada su
pčele aktivne i izlijeću iz košnica
mogu iznijeti van uginule pčele s
podnice i leta, nasuprot tretiranju
za hladnijih dana.
(članak prenesen iz Gospodarskog lista)
Varoa – izgled odrasle jedinke
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
27
Kako bi matici pomogli
da i u bespašnim
jesenskim uvjetima
nastavi nesmetano
polagati jajašca, moramo
često dohranjivati.
Pritom moramo biti vrlo
oprezni da ne izazovemo
grabež na pčelinjaku.
Oprez kod
prihranjivanja pčela
prestane izlijetanje pčela, nikako
danju.
- Prihranjujemo uvijek predvečer s ispravnih hranilica koje ne
smiju propuštati ni kap sirupa.
Ako se sirup ipak prolije, obrišemo ga i isperemo vodom da se
izgubi miris šećera, a osobito ako
smo hrani dodali med.
Kruno Lažec, dr. ved. med.
U
jesen prihranjivanje zajednice, osobito one s mladim
maticama, nesmetano će i
dalje razvijati leglo pa će ući u zimu
s više mladih pčela koje nisu radile
izvan košnice. U ranom proljetnom
razvoju bit će hraniteljica novog
legla i jezgra uspješnog razvoja.
Jesensko podražajno prihranjivanje obavljamo manjim količinama
tekuće hrane dulje razdoblje. Najvažnije je da hranu dajemo navečer
kad prestaje izlet pčela, tako da je
do jutra svu prenesu u saće. Pri prihranjivanju valja imati na umu da
prokuhana šećerna otopina lakše
izaziva grabež od nekuhane. Pri
prihranjivanju, kao i svakom drugom otvaranju košnica, treba biti
vrlo oprezan, a svako pojačano zujanje pratiti, da ne izazovemo opći
metež u cijelom pčelinjaku.
Grabež ili napad tuđica
Ako nema dovoljno pčelinje
paše, kao što je čest slučaj u rano
proljeće ili potkraj ljeta te ujesen,
može se dogoditi krađa meda iz
različitih košnica koju nazivamo
grabež ili tuđica.
Kad prirodna paša oslabi, naime
prestane, pčele sabiračice i dalje
izlijeću na sakupljanje nektara.
Kad ga u prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje pronaći nove izvore.
U tom oblijetanju znaju na svojem
ili susjednom pčelinjaku pronaći
slabije zajednice bez matice na kojima stražarice na brane dovoljno
leto. Ulaze u košnice, nasisaju se
meda i prenose ga u svoju košnicu.
Pronalazak izvora hrane prenose i
drugim sabiračicama iz svoje zajednice, i one u većem broju navaljuju na napadnutu košnicu. Kad
isprazne jednu traže iduću koja
je slabija i ne može se oduprijeti
napadu. Ponukane posebnim zujanjem napadačica priključuju se
B RO J 7 6 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 1 .
Borba protiv grabeži
pčele iz drugih košnica i na pčelinjaku nastaje opći metež. Napadnutu košnicu prepoznajemo po veliku broju pčela na letu. U početku
napada pčela iz napadnute košnice
se brane, pa na podu ispred košnice vidimo pčele koje se bore ili
više mrtvih pčela. Jake zajednice se
obrane od kakvih napada, i to tako
da izađu iz košnice u većem broju,
uhvate se i tjelesno onemoguće
ulazak napadačica. Slabije zajednice ostanu bez meda i s izgriženim
i oštećenim saćem pa su osuđene
na propast, osobito ako je grabež
ujesen. U toj borbi često strada
ili nestane matica. Nastavku ove
nepoželjne pojave pogoduje velika razlika u jačini zajednica istog
pčelinjaka kao što su kasni rojevi,
nukleusi ili slabe zajednice. Čest
uzrok je neoprezno prihranjivanje
ili otvaranje košnica.
Uzroci koji dovode do grabeži
- Uoči svršetka paše, odnosno u
svako bespašno doba potrebno
je zatvoriti sva dodatna leta ili
otvore za prozračivanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti
ovisno o jačini zajednice. Kod
slabijih zajednica leto sužujemo
tako da ostane prolazak samo
za jednu pčelu. Sva oštećenja na
košnici zatvorimo da pčele ne
mogu prolaziti. Ventilaciju rješavamo preko mreža, i to je najbolje mračna ventilacija gdje pčele
izvana ne mogu doći u dodir s
pčelama u košnici.
- Košnice otvaramo samo po potrebi, i to najbolje predvečer.
Pregled uoči zime, koji moramo
obaviti u ovo doba, napravimo
brzo i košnicu po košnicu, na što
udaljenijim stranama pčelinjaka, a nikako susjedne. Ako kod
otvaranja košnice primijetimo
pojačano zujanje ili napad pčela, prekidamo pregled i košnicu
odmah zatvaramo. Nakon toga
neko vrijeme promatramo zbivanje na letu.
- Pri vađenju okvira s medom pčele moramo stavljati u košnicu
kroz limeni sipaonik, a nikako
stresati pred košnicu. Izvađene
okvire s medom držati u dobro
zatvorenim nastavcima, košnicama, najbolje u udaljenim prostorijama u koje pčele ne mogu
nekontrolirano ulaziti i izlaziti.
- Izvrcano saće vraćamo u košnice na čišćenje predvečer, kad
Ako se unatoč poduzetim mjerama ipak pojavi napad tuđica i
grabež, potrebno je poduzeti mjere sprječavanja njegova širenja na
ostale košnice pčelinjaka.
Čim na letu primijetimo borbu i
razaznamo da je riječ o napadu tuđica i pokraj suženog leta, na leto
nabacamo mokru travu da onemogućimo provlačenje pčela. Uz to se
preporuča okolinu leta premazati
petrolejem ili nekom drugom tekućinom odbojnog mirisa. Ako to ne
pomogne, leto napadnute košnice
zatvorimo mrežom i odnesemo je
u zatamnjenu prostoriju u kojoj je
držimo dva do tri dana. Na njezino
mjesto postavimo praznu košnicu
bez pčela u koju stavimo jedan do
dva prazna okvira koje možemo
blago premazati medom. Tuđice,
naime očiste napadnutu košnicu
i smatraju taj izvor hrane potrošenim pa se više ne vraćaju na to
mjesto. Nakon toga možemo vratiti
sklonjenu košnicu. Jedan od boljih
načina je ako sklonjenu košnicu
možemo odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5 km) i ondje otvorimo leto. U tom slučaju pčele se
iz košnice i one koje su se zatekle
kao napadačice ujedine i ponašaju
kao zajednica. Osim vidljive pojave
grabeža, može se dogoditi i tihi grabež kada tuđice dulje, ali u manjem
broju, ulaze u košnicu i polako kradu med. Štete od pojave grabeža su
u uništavanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, mogućem
uništenju gotovo cijelog pčelinjaka,
ali je važna i šteta od širenja bolesti
među zajednicama i pčelinjacima
nekog kraja.
(članak prenesen iz Gospodarskog lista)
30
Nagradna
križaljka
Zanimljivosti
Kraljevska palma s listovima teškim
preko 20 kg
Kraljevska palma naraste do 25 m visine.
Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma
ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje
sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s
jedne strane do dobro njegovane krošnje a s
druge strane ugrožava prolaznike jer list teži
preko 20 kg.
Luk u brojkama
Prema podacima FAO, luk se u svijetu
uzgaja na oko 2400 tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se
uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama
najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i
Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) i
Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja
na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom od
7,6 t/ha.
Četveronošci za milijunaše
Haskiji su psi za milijunaše, često čujemo. Zašto? Pseća zaprega od osam haskija vlasnika za života stoji 270 do 500
tisuća eura: (štenci svaki 800 eura), veterinar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme,
igračke, saonice, izgrižena sjedala u autu,
povišena ograda i odšteta susjedima, odvjetnici i parnice, nova kuća na periferiji
grada s velikim dvorištem, veliki auto
za transport, utrke, treninzi, osiguranje,
spasioci kad se sa psećom zapregom izgubite u divljini…. Zbog haskija ćete ostati
i bez prijatelja kažu, ali ćete zato dobiti
najboljeg prijatelja za uzvrat – haskija.
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje
mladića
Neobično drvo, lat. Pandanus tectorius,
naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi
dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i
ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama.
Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima
ali najčešće na morskim obalama od Šri
Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a
primjerice na Havajima je zovu «Hala».
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su
na mnogim pacifičkim otocima osnovna
živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno
mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje
trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže.
Osim plodova, biljka se koristila i u druge
svrhe. Naime polen hale služio je havajskim
djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića.
Autor:
Mariofil
Soldo
1
Radij
Engleski
glazbenik i
pjevač, Ringo
Stabljika
vinove loze
Oružani sukob velikih
razmjera
Austrija
Italija
2
Smrtnost,
pomor
Najmoderniji dio
Rima
Ratko
Rudić
Češka Tava, tiganj,
Noćna ptica manekenka
grabljivica Herzigova prosulja
(pučki)
3
Joseph ...
Blatter
Nezaslađen
Preporuka
Ponašanje
poput age
(pren.)
Vlado Šola
Marka
japanskih
računala
Američka
glumica
Reid
“Amalgam”
“Ribonucleic
acid”
Emilija Kokić
“Zapad”
Slikarska
tehnika
Isposnik
“Various
years”
Rožnate
pločice na
nepcu kita
Brazilski
nogometaš
Imalo, išta
Ukopani
streljački
zaklon
Draž
Mjesto gdje se
voda slijeva
Ćiril Iveković
Ćelava
glava
Areta
Ćurković
Urugvaj
Roman
Umberta
Eca
Postanite i Vi član Kluba Green Garden te
ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.
Za sve informacije obratite se na
broj telefona 039/700-000 ili na
e-mail: [email protected]
O
V
NO
Uvoznik i distributer za BiH:
Sjemenarna d.o.o., Obilazna cesta 27, 88 220 Široki Brijeg BiH
tel./fax: 039 700 000; [email protected]; www.sjemenarna.com

Ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

saznajte više - poljopromet.hr

Kad bi drveće hodalo…

Uspješan pčelar je onaj čija je proizvodnja profitabilna

Mikoriza – u skladu s prirodom - Bio

Pčelarstvo online – pcelarstvo.hr

zdrava hrana, pčelinji proizvodi

srpski pĉelar - Beekeeping Dragoslav

79.MPS VINA ZAN REVIJA

REZULTATI OCENJIVANJA