zdrava hrana, pčelinji proizvodi

1
ZDRAVA HRANA, PČELINJI PROIZVODI
Med, cvijetni prah i drugi pčelinji proizvodi su prehrambene namirnice, koje
pćelama i drugim insektima služe još od davnina kao životna osnova.
Kada pčele nebi ove osijetljive i lahko pokvarljive tvari sakupljale, i tako
preradile da ostanu godinama, stabilne i nepokvarljive, ljudima u njihovoj
ishrani falila bi kompletna prehrambena namirnica.
Upoređivanjem pčelinjih proizvoda koji su stabilni i nisu pokvarljivi duži
vremenski period, sa drugim prehrambenim namirnicama koje su najćešče
„viještački“ oplemenjene i koje imaju ograničen rok upotreber, očita prednost
je na strani pčlelinjih proizvoda.
Čovijek uzima pčelinje proizvode dabi ih koristio za svju upotrebu jer imaju
neprocijenjivu vrijednost u ishrani a i kao lijekoviti proizvodi.
Često se dogodi da čovijek nesavijesnim radom ili neznanjem unese štetne
materije, ili ošteti prirodnos pčelinjih proizvoda, tim postupcima uništi
dijelimično ili u potpunosti prirodne osobine pčelinjih proizvoda i tada nemamo
kvalitetne, stabilne i nepokvarljive pčelinje proizvode. Tada smo dobili
pčelinje proizvode koji neodgovaraju prirodnim osobinama i od njih
nemožemo dobiti one tražene ehekte u ishrani a kamoli u lječenju našeg
zdravlja.
MED
Pod medom se podrazumijeva gusta, slatka, sirupasta ili kristalasta materija
bleijedo žuta do tamno mrke boje, specifičnog mirisa i ukusa, proizvod pčela
medarica.
U prirodi postoje dva izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med :
nektar i
mediljka (medena rosa).
Nektarski med je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda nektarija.
Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Tu razlikujemo:
Cvijetni ili poliflorni med i
Sortni ili monoflorni med
2
Cvijetni ili poliflorni med. može biti mješavina od više biljnih vrsta, a broj
peludnih zrnaca pojedine biljke u medu nije definiran zakonom.
Sortni ili monoflorni med, razlikujemo po tome da imaju zakonom propisan
procenat ućešča naznačenog meda odnosno, broj peludnih zrnaca pojedine
vrste bilja.
Ukoliko se med deklariše kao „sortni“, prema određenoj vrsti cvijeta, (bagrem,
kadulja, kesten, vrijes itd) u tom slučaju mora da posijeduje certifikat o učešču
meda od tog cvijeta odnosno polenovih zrnaca :
bagrem
20%
lipu
25 %
suncokret
40 %
lucerku
30 %
žalfiju
15 %
pitomi kesten
85 %
vrijes
20%
ruzmarin
30%
lavandu
20%
Za ostale biljne vrste , dabi se mogao nazvati sortni med, učešče polenovih
zrnaca - meda mora iznositi 40% .
Medljikovac (medna rosa) je proizvod od medne rose crnogoričnih i
bijelogoričnih biljaka ili iz ekskreta insekata.
Miješani med je miješavina cvijetnog ili nektarskog meda i medljikovca.
Naziv „med“ može da nosi samo čisti proizvod pčele. Međutim, proizvod
dobiven u periodu prihranjivanja šečerom ili slatkim supstancama, prema
propisima mora nositi oznaku „industrijski med“. Isto tako pod nazivom „med“
nemogu se stavljati u promet ni karamelisani proizvodi slični medu, ni med koji
sadrži više od 22% vode kao i med koji sadrži više od 5% saharoze – šečera.
Nepogriješivi adut prepoznavanja prirodnog meda je njegova kristalizacija koja
nastaje kod nekog meda vrlo brzo a kod nekih vrsta meda veoma sporo, ćak i
nekoliko godina poslije vrcanja (zavisno od uslova skladištenja).
Nažalost neobaviješteni potrošači izbijegavaju ili s nevijericom kupuju
kristalisan med, sumnjajući na falsifikat uočavajući kristaliće, jer vjeruju da je
med iskristalisan zbog toga što je spravljen od šećera.
3
Kod nas je uobičajeno da se prije pakovanja vrši dekristalizacija. Ovo je veoma
delikatan postupak jer se mora paziti da ne dođe do pregrijavanja. U
protivnom dolazi do oštećenja meda.
Med zagrijan na preko 450C zbog uništavanja fermenata, koji mu daju posebnu
vrijednost , mora se u prometu deklarisati kao „industrijski med “.
Kristalisan med može se vrlo lahko zagrijati u toploj vodi maksimalno do 450C i
dobit čemo tečni med sa svim njegovim prirodnim karakteristikama.
Nažalost u prodaji se nalaze i razni sirupi - falcifikovani - viještaćki „med“ pod
nazivom „med“ što po zakonu nebi smijelo da sa dogodi.
Nema pčele koja proizvodi loš med , loš med rezultat je loših ljudi.
Pored industrijske proizvodnje i u kućnoj radinosti špekulanti se, inaće, uveliko
bave proizvodnjom viještečkog „meda“.
Ovim unosnim biznisom danas se bave mnogi koji s pčelama nikad nisu bili u
kontaktu
Tržište je preplavljeno falcifikovanim „medom“. Nalazi inspekcija su potvrdili
da se među kontrolisanim medovima nalaze i falcifikovani - viještački „med“
kod nekih trgovaca. Ovi prodavci našli su se na udaru inspekcije po prijavi
pčelarskih organizacija, koje već dugo upozoravaju da se na tržištu nalazi
falcifikovani - viještački „med“.
Pčelari upozoravaju da bi jedan od ne tako pouzdanih dokaza da je med
viještački mogao da bude - njegova bistrina. Med koji nije prorodni obično je
providan.
Za sada je najsigurnije kupovati med kod provijerenih proizvođaća, a največi
rizik nabavka kod pijačnih preprodavaca.
MED U SAĆU
Za med u saču se smatra da je prirodni proizvod i da bez kontrole možemo
vijerovati kvalitetu tog meda. Nažalost i ovaj med može da ne ogovara
propuisanim uslovima o kvalitetu meda, jer med koji se nalazi u saču može da
ima primijesa dodatnih šečera i sirupa više od 5% što ne zadovoljava propisane
uslove.
Zbog nesavijesnih pojedinaca, potrošači su dovedeni u situaciju da moraju
voditi računa koji med da kupe u čemu im svestranu pomoč nude svi oni kojim
je stalo da zadrže prirodnost pčelinjih proizvoda, koja je garancija povijerenja
potrošača a to su najčešče pčelari.
4
Zdravlje i med :
Svi se ljekari svijeta slažu da je med najbolja, najzdravija i jednovremeno
najljekovitija hrana kako za dijecu, tako i za bolrsne , pa zašto se ljudi ne služe
ovim vrijednim darom.
Med se preporučuje kao zdarava hrana a pomaže i kod nekih obolenja tako da
med okrepljuje zdravlje, pomaže kod srčanih bolesnika, „Med je najbolji drug
želudcu“, kod obojele jetre, liječenja rana i kožni bolesti u kozmetici i dr.
Čak i kada želimo sačuvati vitku liniju, med ima veliku prednost u odnosu na
obični šećer. Naime, med je mnogo slađi od običnog šećera i potrebno je vrlo
malo meda u odnosu na obični šećer. Jedna žličica meda (30 kcal) dovoljna je
da zasladi šalicu bijele kafe.
Med je namirnica u kojoj većina opasnih bakterija ne može preživjeti !
Naša je zadaća učiniti sve da korištenje meda vratimo u naše domove i time
doprinesemo opštem dobru i jačanju zdravlja sviju nas, od djetinjstva do pozne
životne dobi.
MATIČNA MLIJEĆ
(gelee royale)
Matična mliječ je proizvod kojeg izlučuju mliječne žljezde mladih pčela radilica,
mliječne boje, guste konzistencije, karakterističnog ukusa i mirisa.
Postoje tri vrste matične mliječi: maticna mliječ kojom se hrane pčele radilice,
matična mliječ kojom se hrane trutovi i ona kojom se hrani kraljica pcela –
matica. Od te tri vrste, samo matična mliječ namijenjena prehrani matica ima
komercijalnu i zdravstvenu vrijednost. Matična mliječ ne smije poticati iz
zatzvorenih matičnjaka niti iz legla treutova.
Ovom materijom pčele hrane larve legla: radilica i trutova samo u ranom
razvoju, dok maticu za čitavo vreme razvoja, a zatim i u toku celog života. Ta
čudesna supstanca pretvara larvu obične pčele u maticu koja živi 30 do 40 puta
duže od pčele radilice. Matica zivi i do pet godina, a u sezoni položi i do 2500
jajašaca dnevno. To je za nju izuzetno velik napor, jer je dnevna masa izlezenih
jajašaca nekoliko puta veca od mase tijela matice. "Izdržljivost" matica može
zahvaliti jedino činjenici da se hrani iskljućivo matičnom mliječi, a radilica
medom.
Poznato je da je mliječ nestabilan proizvod kad je van košnice i da lahko mijenja
svoje osobine. Zbog naprijed iznijete kod rada sa matičnom mliječi moramo
strogo voditi računa o naćinu i vremenu prikupljanja, mora biti izvađena od 68
do 72 sata nakon presađivanja ličinki (strogo voditi računa o vremenu vađenja
5
mliječi jer o kvalitetu odlučuju sati), čuvanje u medicinskim staklenim bočicama
i skladištenu na temperaturi od –2 do –50C zadržava osobine i do 6 mijeseci a
na -16 do -18 0C godinu dana. Za pakovanje matične mliječi mora se koristiti
neutralnio staklo (pencelin bočice ili hemijsko labaratorijsko staklo).
Ukoliko ne zadovoljimo
neprocijenjive vrijednosti.
ma koji zahtijev nečemo imati proizvod od
U matičnoj mliječi se mogu nači i neke druge primijese koje ne odgovaraju
proceduri prvilnog prikupljanj matične mliječi.
Često puta ima zloupotreba, jer mnogi nesavijesni trgovci i snalažljive
šičarđije pod nazivom „matični mliječ“ za skupe pare prodaju kojekakve
smijese koje nisu imale nikakve veze sa ljekovitim svojstima koje joj se
prepisuju.
Zdravlje i m. mlijeć
Matična mliječ je proizvod pčela kojem do danas nije pronađen sličan proizvod
takve moći i snage, pa je treba uz dužno poštovanje i koristiti. Matične mliječi
ima u prodaji i pomiješane sa nekim od pčelinjih proizvoda ali zadnja
istraživanja govore da se ona treba da uzima čista, bez da je pomiješana sa
nekim od pčelinjih proizvoda.
Da bi mliječ dala prave efekte, ona se mora uzimati tako da što prije uđe u
krvotok, zaobilazeći želudac. Mliječ se uzima tako da se stavi pod jezik i tu se
usisava od strane sluznog omotača ispod jezične oblasti i brzo se raznosi krvotokom po cijelom organizmu, zaobilazeći želudac.
Smatra se da povećava životnu aktivnost organizma, uvećava umnu i fizičku
radnu sposovbnost, poboljšava raspoloženje i doprinosi razmjeni materije.
Osim toga, matična mliječ povećava imunološku reaktivnost organizma i
podstiče zaštitnu funkciju, promoviše seksualno podmlađivanje i dr.
CVIJETNI PRAH – POLEN
Cvijetni prh cvijetonoša, polenova zrnca, odnosno, polenov prah, nalazi se u
cvijetnim prašnicima. Po sazrijevanju kesice prašnjaka pucaju i izbacuju polenov
prah. Prah se lijepi na tučkove cvijeta i na taj način dolazi do oplodnje, stvaranja
zametka ploda.
Polenova zrnca iste vrste bilja imaju određenu stalnu veličinu, oblik, boju i
specifičnu površinu. Na osnovu ovih karakteristika u laboratoriji se može
odrediti ne samo porijeklo već i procenat biljaka koje je posjećivala pčela,
odnosno, od kojeg bilja potiče nektar - med.
6
Poslije nektara, cvijetni prah je najvažnija pčelinja hrana bez koje pčele nemogu
da opstanu, pa ga zbog toga pčelari nazivaju pčelinji „hljeb“.Ovo najbolje
svijedoči njgov značaj za pčele i čovijeka.
Pri pomenu „hljeb - perga“, „cvijetni prah“ o čemu se radi i kakva je razlika
između ova dva naziv kratko ču ovdije iznijeti.
Cvijetni prah pčele donose sa cvijetova na svojim zadnjim nožicama u košnicu a
pčelar pomoču hvatača za skupljanje uzima ga prije nego ga pčele unesu u
košnicu.
Onaj preh koji pčele unesu u košnicu deponuju ga u čelije sača, isti kvase svojim
sopstvenim izlučevinama i uz nešto dodatog meda spravljaju grudvicu i svojom
glavom sabijaju ih u čelije sača (oko ¾ ) i zaliju ih medom. Tako deponovan
cvijetni prah se naziva „hljeb - perga“ i nalazi se u čelijama sača. Kvalitet perge
je znatno bilji od cvijetnog praha.
Cvijetni prah je jako labilan i kod njegove pripreme za upotrebu treba se strogo
držatri propisa, kako bi što duže mogao da zadrži prirodne osobine. Suši se na
temperaturi do 38 0 C u struji zraka a strogo vodeči računa da nedođe u
kontakt sa sunčevim zrakama. Osušeni cvijetni prah nesmije imati više od 8 –
10 % vlage, mora biti očiščen i od drugih primijesa.
Smatra se da sušeni polen do 6 mjeseci od sušenja ima dobre farmakološke efekte,
do jedne godine tek polovinu, a poslije dvije godine vrlo male.
Sva odstupanja od pravilne pripreme, pakovanja i skladištenja, ostavljaju takve
posljedice da je to sad bezvrijedna materija a kada ga upoređujemo sa
ispravnim, okom nemožemo nikakvu razliku primijetiti između dobrog i lošeg
cvijetnog praha.
Kvalitet cvijetnog praha može se orijentaciono odrediti uglavnom po različosti
zrnaca po bojama (što je više različitih boja to je kvalitetniji cvijetni prah) a
osušenost, uzimanjem u ruku cvijetni prah stiskajuči nesamije da se lijepi a
ispuštajuči ga iz ruke na tvrdu podlogu mora da se odbija od nje uz oštar zvuk.
Za lijekovitost cvijetnog praha zanali su drevni Inka, Maja i dr.i koristili su ga kao
sredstvo za podmlasđivanje a drugi su mu prepisilali moč usporavanja starenja,
jačanje organizma, liječenjke infekcija.
Cvijetni prah sam ili u miješavini sa drugim pčelinjim proizvodima izuzetno je
dobra hrana a i jako pomaže kod nekih bolesti. Preporučuje se svakom
muškarcu od 40 godina da ga uzima za zaštitu prostate. Cvijetni prah takođe
pomaže i kdo bolesti srca, arterioskleroze, anemije, depresije, nerovoze,
gastritisa, impotencije, odlaže starenje, njega kože i druhih obolenja.
7
Moja iskustva stečena u razgovoru sa potrošačima cvijetnog praha govore da
većina ne koristi cvijetni prah na pravilan način.
Evo samo neki od načina na koji ljudi pogrešno uzimaju cvijetni prah :
• "Uzimam cvijetnog praha kašičicom sažvaćem ga i progutam."
• " 1 supenu kašiku razmutim u vodi, malo zasladim, i popijem."
• "Sameljem granulice polena i tako dobijem cvijetni prah u prahu
koji sada mogu odmah da upotrijebim"
Najvažniji razlog zašto je sve ovo pogrešno je taj što čovijekov sistem za
varenje ne može da razbije celuloidnu opnu kojom je zrno cvijetnog praha
obavijeno. U svim prethodno navedenim primijerima, cvijetni prah samo
propustili kroz naš organizam a da nismo u potpunosti iskoristili sastojke iz
bogatog repertoara cvijetnog praha. Da bi cvijetni prah dospio u stanje da
čovijekov organizam može da ga upotrijebi, opna koja obavija zrnce cvijetnog
praha , mora da se natopi da bi nabubrila i prsnula, i tada tek možemo da
upotrijebimo sve njegove izuzetne sastojke.
Zdravlje i cvijetni prah
Prema svjetskim autoritetima u oblasti medicine, u prevenciji malignih
oboljenja ne postoji nijedan bolji i potpuniji lijek od pčelinjeg polena.
Za normalnu i uravnoteženu ishranu, umjesto raznih pilula i tableta, treba
koristiti polen. Polen je izbalansiran skup svih biološki aktivnih supstanci
neophodnih organizmu.
Cvetni prah sa medom se koristi u ljutskoj ishrani kao sretstvo za usporavanje
starenja, za revitalizaciju, za jačanje odbrambene sposobnosti organizama, u
lečenju prostate, anemije kod dece i drugo.
Za odrasle osobe sušeni polen se uzima 20 do 30 grama po osobi dnevno,
svježi polen 10 do 20 grama dnevno, a perga 5 do 10 grama dnevno. Djeca do
12 godina uzimaju upola manje količine.
Uzimanje svakog dana 20 do 30 grama, a to je dvije dezertne kašike cvijetnog
praha, potapanjem uveče, najbolje u surutku, kiselo mlijeko, kefir, jogurt ili u
toplu vodu ili čaj, pa se uzme ujutro, na pola sata prije doručka. Nakom toga,
možete napitak zasladiti, promešati i popiti. Ako ga zasladite medom, i dodate
do 15 kapi propolisa, dobili ste izuzetan i komletan preparat.
8
PROPOLIS
Propolis je pčelinji proizvod koiji nastaje miješanjem prirodnog pčelinjeg voska i
smolastih materija koje pčele sakupljaju sa pupoljaka drvenastih biljaka.
Propolisom pčele zatvaraju pukotine u košnicama, a važnija uloga propolisa je
dezinfekcija stanica saća prije izlijeganja mladih pčela. Pčele propolisom
mumificiraju sitnije životinjice koje dospiju u košnicu.
Propolis je netoksičan za većinu ljudi, dok kod nekih izaziva alergijske reakcije.
Osobe s alergijama na bilo koju vrstu biljnog peluda moraju biti oprezne kada
uzimaju propolis na usta.
Propolis je ljekovit proizvod pčela medarica i djeluje protiv virusa, bakterija i
gljivica, pa se smatra lijekom 21. stoljeća.
Propolis se dobija struganjem stijenki košnice i okvira na kojima je nataložen
propolis, skupljanjem na mrežicama, najlonu i na drge nčine stavljenim u
košnicu tako da se pčele potiču na "zatvaranje rupa" u košnici koji su manje od
4 mm.
Propolis ne treba zagrijevati, prati ili rastapati pošto on pri tom gubi dio svojih
svojstava. Čuva se na tamnom mijestu u polietilenskim kesama. Propolis je vrlo
stabilna materija, zato je garantni rok njegovog čuvanja 10 godina od dana
dobijanja
Prikupljeni propolis koristi se i prodaje u čvrstom stanju ili konzervisan u
alkoholu.
Koristi se:
• U tinkturi
• U prahu
• U pripravcima
Na našem je tržištu najzastupljenija alkoholna otopina propolisa koncentracije
20 posto.
Tinktura propolisa upotrebljava se za unutrašnju i vanjsku upotrbu u različitim
koncentracijama prilagođeni konkretnoj namijeri rastvoru 96% ili 75% alkoholu
u koncentraciji 10 do 30% propolisa.
Zdravlje i propolis
U medicini se propolis primjenjuje kod stanja anemije, respiratornih problema,
njege usne šupljine, u dermatologiji, za povećanje imuniteta organizma, kod
infekcija probavnog trakta, zaštite jetara te u kozmetici jer utječe na brzu
regeneraciju tkiva i ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje.
9
Propolisne kapi imaju širu primenu u lečenju više oboljenja zbog svojih
baktericidnih svojstava. Kapima se postižu dobri rezultati jer vrše dezinfekciju
unutrašnjih organa :grla i krajnika, sluzokože tankih i debelih creva, pomažu
liječenju čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, pomažu pri varenju i
obezbeđuju miran san,smiruju napetost živaca i obezbijeđuju dobar rad srca,
pomaže u bržem zaliječenju rana kod opekotina i posjekotina. Propolis se
upotrebljava u obliku tinkture kao premaz protiv gnojnih zapaljenja. U
stomatologiji propolis se upotrebljava za dezinfekciju sluzokože i neutralisanje
neprijatnog zadaha iz usta. Dokazano je da je propolis čist prirodan antibiotik
koji ne izaziva rezinstenciju, niti izaziva štetne reakcije u organizmu.
Učinak mu je slabiji od antibiotika, ali je manje toksičan, ne izaziva rezistenciju i
ne oštećuje normalnu crijevnu floru. Kada se uzima zajedno s nekim
antibioticima, vrijeme ozdravljenja je znatno kraće.
Smatra se da bi za ljude uz veliki fajktor sigurnosti bila doza propolisa od 1,4
mg/kg tjelesne težine dnevno (otprilike 70 mg/dan za čovjeka). propolis već
mnogi smatraju "zlatnim" proizvodom košnice i lijekom 21. stoljeća.
Ovo se posebice odnosi na protutumorski učinak propolisa i njegovih sastojaka
u "kondicioniranju" organizma izloženog povećanim rizicima od raznih oblika
karcinoma.
NAPOMENA:
• Pčelinji proizvodi ako se uzimaju sa namijerom da su kao lijek, nemogu
se upoređivati sa medikamentima (lijekovima) i u osnovi nemaju
terapeutsko dijelovanje .
• Kod upotrebe medikamenata (lijekova), pčelinje proizvode treba
uzimati bez ikakvih smetnji jer oni ničim ne ometaju njihovo
dijelovanje, već naprotiv, potpomažu i pojačavaju njihov efekat.
• Pčelinji proizvodi imaju stimulirajuče dejstvo i uspostavlja se lagano
korak po korak.
• Svakom organizmu je potrebno određeno vrijeme za njegovu
stabilizaciju.
Pčelar praktićar
Popaja Džemal tel. 061 257 288
Januar 2012 god.

Download Report