21/2014 28. svibnja 2014. Papa posjetio Svetu zemlju Papa Franjo hodoèastio je, kako je sam isticao, u Svetu zemlju u spomen na 50. obljetnicu povijesnoga ekumenskog susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Posjetivši Jordan, Palestinska podruèja i Izrael, Papa je zatražio zaštitu svetih mjesta koja nisu "muzeji ni turistièka atrakcija", nego su mjesta na kojima vjerske zajednice žive svoju vjeru, svoju kulturu i svoje društveno zauzimanje. Ohrabrio je mirovna nastojanja za rješenje izraelskopalestinskog sukoba i meðuvjerskih napetosti, odbacio svaki oblik nesnošljivosti i potaknuo na poštivanje prava kršæanske zajednice kao i prava drugih vjerskih skupina i svih manjina, istaknuvši da Jeruzalem mora biti grad mira. Sasvim nenadano pozvao je palestinskoga i izraelskog predsjednika na molitvu za mir u Vatikan. Papa je izrazio svoju blizinu žrtvama, prognanicima i izbjeglicama i dao potporu kršæanima u Svetoj zemlji. Posebno je zahvalio sveæenicima, redovnicima i redovnicama za sve što èine za tamošnje kršæane. Vrhunac Papina posjeta Svetoj zemlji bio je susret i ekumensko bogoslužje sa carigradskim patrijarhom Bartolomejem I. kada se na molitvi uz "Petra i Andriju" u bazilici Sv. Groba simbolièno okupila cijela Crkva. Papa i patrijarh potpisali su i zajednièku Izjavu koju u cijelosti donosimo u rubrici "Dokumenti". Domovinske vijesti Dr. Pero Araèiæ izabran za èlana suradnika HAZU Studenti KBF-a iz Splita u posjetu Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji Susret sveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih posljednjih deset godina Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ te vodstvo Caritasa posjetili županjsku Posavinu Vepric: Sveæenièki dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije Sjednica Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije Izvješæe Hrvatskog Caritasa o prikupljenim novèanim sredstvima za poplavljene Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve u Velikoj Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o prikupljenim sredstvima Pokop o. Ivana Pala Sztrilicha Dvadeseta obljetnica Društva Hrvatska žena u Vinkovcima Predsjednik Josipoviæ posjetio nadbiskupa Hraniæa Svetkovina Gospe od Karavaja Znanstveni skup "Strossmayer i glazbenici" Crkva u Hrvata Poziv hrvatskoj zajednici u Italiji da pomognu ugroženom stanovništvu 42. hodoèašæe Hrvata na Birnau Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije Dva hrvatska franjevca u Papinoj blizini u Svetoj zemlji Inozemne vijesti Kardinal Parolin o Papinu putu u Svetu zemlju Prilog dokumenti Dar znanja Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Dr. Pero Araèiæ izabran za èlana suradnika HAZU Zagreb, 15.5.2014. (IKA/TU) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, pod predsjedanjem akademika Zvonka Kusiæa, na zasjedanju 15. svibnja izabrala je prof. dr. sc. Peru Araèiæa, dekana Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, za svoga èlana suradnika. Prof. dr. sc. Araèiæ nazoèit æe sveèanom proglašenju novih èlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 17. lipnja u 11 sati u palaèi Akademije, kada æe mu biti uruèena povelja. Caritas Požeške biskupije i Zveèevo razveselili najmlaðe u prihvatnim centrima Požega, 19.5.2014. (IKA) - Caritas Požeške biskupije je odmah isti dan nakon informacije o iseljavanju prvih stanovnika poplavljenih podruèja istoène Hrvatske u suradnji s tvrtkom Zveèevo d.d. iz Požege, koja je donirala 16 paleta svojih proizvoda za pomoæ nastradalima od poplava, razveselio je djecu i mlade u ponedjeljak 19. svibnja u prihvatnim centrima u Otoku, Komletincima, Cerni, Gradištu, Nijemcima, Vrbanji i Županji. Proizvodi su vozilom Zveèeva d.d. uz pomoæ volontera Caritasa Požeške biskupije Ivice Grgiæa te dvojice djelatnika tvrtke Zveèevo d.d. Ivana Obradoviæa i Mije Galoviæa dopremljeni do prihvatnih centara u spomenutim mjestima gdje su oduševljena djeca i mladi pomogli u njihovu istovaru i raspodjeli. Ravnatelj Caritasa Požeške biskupije Goran Lukiæ zahvalio je tvrtki Zveèevo d.d. na doniranim proizvodima za poplavljena podruèja kao i za svu ostalu pomoæ koju nastoje iskazati u karitativnom djelovanju preko Caritasa Požeške biskupije. Studenti KBF-a iz Splita u posjetu Hvarsko-braèkoviškoj biskupiji Biskup Štambuk studentima šaljivim stilom objasnio što to znaèi u 25 godina biskupske službe 2 godine provesti u trajektu Split, 20.5.2014. (IKA) - U sklopu kolegija Crkva Kristova, dr. Edvard Punda održao je 20. svibnja terensku nastavu u vidu posjeta jednoj partikularnoj Crkvi. Desetero studenata treæe godine Filozofsko-teološkog studija na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu, pod vodstvom profesora bili su u prilici pobliže upoznati posebnosti otoèke biskupije. U jutarnjim satima u gradu Hvaru susreli su se s biskupom Slobodanom Štambukom koji im je najprije tumaèio posebnosti svoje biskupije, kako u povijesnom, geografskom, tako i u duhovnom smislu. Proveo ih je po katedrali Sv. Stjepana I, pape i muèenika, rastumaèio postav biskupskog muzeja, te svojim pristupaènim i šaljivim stilom objasnio što to znaèi u 25 godina biskupske službe 2 godine provesti u trajektu. Župnik don Mili Plenkoviæ studente je poèastio ruèkom nakon kojega je slijedio interesantni susret s benediktinkama koje slave 350. obljetnicu boravka u Hvaru. Samostan je poznat po èipki od agave koja je jedinstvena u svijetu, te je pod zaštitom UNESCO-a. Studenti su zajedno s benediktinkama molili Deveti èas. Boravak u Hvaru zakljuèen je posjetom franjevaèkom samostanu Gospe od milosti u kojem se èuva najveæa slika Posljednje veèere. Fra Joakim Jaki Gregov svojim jednostavnim svjedoèanstvom o radu u samostanu i s ljudima potaknuo je na razmišljanje o tome kako mala djela mnogo znaèe. 2 28. svibnja 2014. broj 21/2014 Sisaèka biskupija uplatila 200 000 kn za pomoæ stradalima od poplava u Hrvatskoj, BiH i Srbiji Sisak, 21.5.2014. (IKA) - Sisaèka biskupija uplatila je u srijedu 21. svibnja donaciju od ukupno 200 000 kuna za pomoæ stradalima od poplava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Tako je po 50 000 kuna upuæeno Caritasima Ðakovaèko-osjeèke i Vrhbosanske nadbiskupije te Požeške biskupije, a po 25 000 kuna Caritasima Beogradske nadbiskupije i Banjoluèke biskupije. Biskupija nastavlja i dalje pomagati pogoðenima kroz mrežu Biskupijskog Caritasa te se svakodnevno najnužnija pomoæ u hrani i higijenskim potrepštinama upuæuje prema Caritasima na stradalim podruèjima. Katehetski dan Dubrovaèke biskupije Dubrovnik, 21.5.2014. (IKA) - Katehetski dan za sve vjerouèitelje i sveæenike Dubrovaèke biskupije održan je u srijedu 21. svibnja u samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Na poèetku molitvu je predvodila s. Marija Jovanoviæ, a nakon toga okupljene je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda Dubrovaèke biskupije mr. don Josip Mazarekiæ. Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ pridružio se pozdravima te èestitao i zahvalio vjerouèiteljima, sveæenicima, redovnicima i redovnicama za uspješan Susret hrvatske katolièke mladeži, koji je velikim dijelom ostvaren i zahvaljujuæi njima, no istovremeno je poruèio da te plodove treba nastaviti „zalijevati" kako bi rad s mladima i dalje bio uspješan. Viša savjetnica za vjeronauk iz Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Sabina Marunèiæ održala je predavanje o uvoðenju graðanskog odgoja i obrazovanja u škole. Govoreæi opæenito o kurikulumu, rekla je kako naglasak više nije na sadržaju, veæ na ostalim sastavnicama: ciljevima, metodama i vrednovanju, tj. da najvažnijim postaju ishodi uèenja i kompetencije (osposobljenosti) samih uèenika. Pojasnila je razliku izmeðu jezgrovnog kurikuluma (obvezni nastavni predmeti), razlikovnog kurikuluma (izborni predmeti) i školskog kurikuluma koji je „osobna iskaznica škole". Prikazala je i povijesni prikaz uvoðenja graðanskog odgoja u eksperimentalnoj fazi od školske godine 2012./2013. Iznijela je i primjer korelacije vjeronauka i graðanskog odgoja, gdje se jasno vidi da se u odgojnoobrazovnim postignuæima vjeronauka razvijaju i mnogo šire kompetencije od nekih koje se navode u kompetencijama za graðanski odgoj. Vjerouèiteljima je istaknula da imaju prostora u školi, te da su i oni dio odgojno-obrazovnog sustava. Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto da se i vjerouèitelji mogu ukljuèiti u javnu raspravu o graðanskom odgoju. Na kraju je generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ koji je bio predsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatske katolièke mladeži, iznio okupljenima osvrt i analizu, predstavljajuæi sve pripreme, ali i nudeæi perspektive za daljnji rad s mladima. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremama, posebno vjerouèiteljima. Rekao je da je i cijeli Susret bio svojevrsna kateheza. Poruèio je da kvalitetna priprema nužno vodi uspjehu, što i ovaj Susret svjedoèi, istovremeno istaknuvši i da cijeli dogaðaj ne smije biti samo "bljesak", nego uistinu mora biti nešto s èime æe nastaviti. Pozvao je vjerouèitelje nastave i dalje biti aktivni sudionici rada s mladima u Dubrovaèkoj biskupiji. ika Biskup Škvorèeviæ posjetio pleternièku obitelji nastradalu u poplavi Meðu najveæim poteškoæama je nedostatak vode koju dovoze u cisternama, zagaðenost prostorija koje su bile zahvaæene poplavom, uništenost gotovo svih kuhinjskih aparata, drugog namještaja, posuða i hrane, isušivanje zidova i popravak stolarije Požega, 21.5.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa posjetio je 21. svibnja obitelj Soldo u Gradcu kod Pleternice èija je kuæa jedna od teže nastradalih u nedavnoj poplavi jer se nalazi u najnižem dijelu toga mjesta. Nakon povlaèenja vode mjesto daje dojam kao da se nije dogodila nesreæa. Ali kad se uðe u kuæe otkriva se sva težina stanja koje æe duže potrajati. Zatekli su obitelj u èišæenju kuæe i gospodarskih zgrada od mulja, uništenog namještaja i susreli radnike volontere koji popravljaju vodovod kako bi ponovno dobili vodu iz zdenca barem za higijenske potrebe jer zdenac još nije saniran. U radu im je pomagao i sin Frane koji kao sveæenièki aspirant stanuje u požeškom Kolegiju i pohaða Katolièku gimnaziju. Biskup i ravnatelj upoznali su se s problemima koje ima oko 150 obitelji u Gradcu i Ivandvoru èije su kuæe bile pod vodom. Meðu najveæim poteškoæama je nedostatak vode koju dovoze u cisternama, zagaðenost prostorija koje su bile zahvaæene poplavom, uništenost gotovo svih kuhinjskih aparata, drugog namještaja, posuða i hrane, isušivanje zidova i popravak stolarije, napose vrata koja nakon natopljenosti vodom više ne funkcioniraju. U suradnji s biskupijskim Caritasom župni dragovoljci predvoðeni župnikom Antunom Æorkoviæem i župnim vikarom Ivanom Certiæem nastojali su opskrbiti prehrambenim i higijenskim potrepštinama najprije starije samce i obitelji s brojnom djecom. Po tom istom prioritetu nastoje popisati potrebe pojedinog kuæanstva u namještaju kako bi ga Biskupijski Caritas u okviru svojih moguænosti nastojao što prije nabaviti potrebnima. Susret sveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih posljednjih deset godina Turanj, 21.5.2014. (IKA) - Susret sveæenika Zadarske nadbiskupije zareðenih posljednjih deset godina održan je u srijedu 21. svibnja u župi Gospe Karmelske u Turnju. Duhovni nagovor u župnoj dvorani za petnaestoricu sveæenika održao je povjerenik za permanentni odgoj mlaðih sveæenika Zadarske nadbiskupije mr. don Marinko Duvnjak. Govorio je o stvarnosti grijeha i potrebi obraæenja. „Velièina èovjeka je kada zna pitati za oproštenje, priznati svoje grijehe i tražiti oproštenje. Zlo koje èini, èovjek može spoznati kad ga se odrièe i kad se iskreno kaje za poèinjeni grijeh. Kada ga èini, onda ga ne može spoznati, jer zlo sa sobom nosi i sljepoæu, tamu. Zato je potrebna i milost - za spoznaju grijeha i obraæenje", rekao je Duvnjak, potaknuvši subraæu na preispitivanje svoga djelovanja jer je to jamac hoda naprijed. Istaknuo je znaèaj ispovijedi i redovitost slavljenja sakramenta pomirenja, potièuæi na „razmatranje vlastitih padova koje èinimo ohološæu, ponosom". „Temeljni kršæanski stav je znati tražiti oproštenje od ljudi koje smo povrijedili. To je svima teško, ali to je jedini pravi put. Na to nas potièu evanðelje i toliki primjeri svetaca. Priznanje krivnje èovjeka osobito snažno pogaða, no to je potreba ljudske duše", rekao je Duvnjak, istaknuvši i velièinu Božjeg milosrða koje se pritom oèituje, jer je Bog preuzeo tuðe grijehe na sebe. „Kada ispaštamo tuðe grijehe, a ne svoje, kada trpimo, najslièniji smo Kristu. Moji grijesi padaju na mene, ali i na druge ljude. Nekada tuði grijeh pada na tebe, Domovinske vijesti ali tada si najslièniji Kristu, jer Krist je ispaštao naše grijehe, a ne svoje", istaknuo je Duvnjak. Nakon duhovnog nagovora, sveæenici su se okupili u župnoj crkvi na euharistijskom klanjanju koje je vodio don Dario Tièiæ. Istaknuo je povezanost s Kristom u ordinarnom sveæeništvu u kojem su sveæenici na osobit naèin pozvani biti drugi Krist. Temeljem dokumenta o ispovijedanju i formiranju duhovnih voða po uputama Kongregacije za kler, Tièiæ je priredio ispit savjesti kojim je potaknuo na razmatranje razvoja cjelovitog sveæeništva, u odnosu prema hijerarhiji, disciplini, liturgiji, sakramentima, prolazeæi kroz sve stvarnosti života sveæenika. Susret je završen pohodom zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa koji je ohrabrio sveæenike u ustrajnosti njihovog poziva i poslanja. Nadbiskupi Hraniæ i Srakiæ te vodstvo Caritasa posjetili županjsku Posavinu Nadbiskupija se želi usmjeriti na potrebe kada se voda povuèe i kada se mještani budu trebali vratiti kuæama Ðakovo, 21.5.2014. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, nadbiskup u miru Marin Srakiæ, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina te ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ pohodili su u srijedu 22. svibnja poplavljene župe Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Prvo su se zaustavili u Županji te u pratnji župnika Ivana Varošèiæa obišli nasip na Savi. Ondje su ih doèekali vukovarsko-srijemski župan Božo Galiæ te gradonaèelnik Davor Milièeviæ. Župan Galiæ tom je prigodom istaknuo kako je uslijed opadanja vodostaja Save situacija nešto bolja, ali i dalje izuzetno teška. I nadalje se poduzimaju sve aktivnosti kako bi se u što veæem razmjeru smanjile štete. Nije zadovoljan suradnjom s Hrvatskim vodama, jer smatra kako su odustale od druge linije obrane od poplava opæina Drenovci i Vrbanja, a posao su odradili dobro organizirani mještani i volonteri. Pozdravlja èinjenicu da je Vlada proglasila katastrofu, kao i definiranje Državnog stožera za zaštitu i spašavanje, dodajuæi da se sve aktivnosti moraju raditi zajednièki, jer je to jedini naèin da bi se obranili od daljnjih šteta. Nakon posjeta Županji, krenulo se put Soljana i Strošinaca. U Soljanima brojni mještani i volonteri iz susjednih sela neumorno pune vreæe pijeskom te grade nasipe, a izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa doèekali su pjevajuæi marijanske pjesme. Mještani Soljana istièu kako su u strahu, ali se nadaju da æe ih najgore ipak zaobiæi. U poplavljene Strošince nije bilo moguæe uæi, vojska je puštala samo mještane s traktorima da pokušaju spasiti domaæe životinje. U Drenovcima je goste doèekao župnik Marko Ðidara, zajedno sa župnicima poplavljenih i ugroženih župa župnikom iz Gunje Josipom Semialjcem, župnikom iz Raèinovaca Zoranom Aladiæem, župnikom iz Strošinaca Vinkom Dubravcem, župnikom iz Vrbanje Andrijom Kramarom, a pridružio im se i glavni imam u Gunji Idriz Bešiæ. Sljedeæe odredište bilo je Gunja. Ondje se može jedino vojnim vozilima, ali vojska ne dopušta nikomu ulazak u poplavljeno selo. Izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa otišlo je u marijansko svetište u Šumanovce. Crkva je sigurna, na suhom, ali je dio groblja uz crkvu poplavljen. Ondje su se pomolili za sve stradale u poplavi te u pratnji dekana i župnika iz Posavskih Podgajaca preè. Marka Mikiæa krenuli put Rajeva Sela, gdje je situacija takoðer izrazito teška, unatoè èinjenici da se voda poèela povlaèiti. Velik broj kuæa je poplavljen, a neke od siline bujice i vode razrušene. U tijeku je akcija prikupljanja uginulih životinja, ali i akcija 28. svibnja 2014. broj 21/2014 3 Domovinske vijesti spašavanja onih preživjelih. Župna crkva takoðer je u vodi, a selom su se poèeli širiti neugodni mirisi. Na povratku iz Rajeva Sela izaslanstvo se zaustavilo u Posavskim Podgajcima, gdje je jedan dio sela takoðer poplavljen. Ondje vojska u suradnji s mještanima danonoæno puni vreæe s pijeskom i gradi zeèje nasipe. Put je nastavljen prema Cerni, gdje je izaslanstvo u pratnji naèelnika Opæine Gorana Begoviæa u školskoj sportskoj dvorani pohodilo izbjegle osobe pogoðene poplavom te im pružilo rijeèi podrške i utjehe. Kako istièe naèelnik Begoviæ, mještani su se organizirali u iznimno kratkom roku i izvan svakih oèekivanja. U opæini Cerna prijavljeno je 500 izbjeglih osoba, uglavnom iz Gunje, Posavskih Podgajaca i Raèinovaca, a dio je iz Bosne, iz Domaljevca i Vidovica. Veæina je smještena po obiteljima, a prihvatni centar ima apsolutno sve što je potrebno. Ekipe su i na terenu gdje dostavljaju sve potrebno smještenima u obiteljima, u dvorani su na raspolaganju dvije lijeènièke ekipe, a donacije pristižu iz sata u sat. Imamo sve što nam treba, èak i previše, kaže naèelnik, pa je koordiniranje donacija preuzela Županija te se donacije upuæuju na toèno odreðene lokacije za prihvaæanje pomoæi. Nakon posjeta izbjeglima izaslanstvo je posjetilo i domaæega župnika Iliju Araèiæa te obišlo župnu crkvu koja je u fazi renoviranja. "Htio bih zahvaliti svima koji su izrazili solidarnost. Biskupi ovih dana nazivaju i uplaæuju donacije na raèuna našeg Hrvatskog Caritasa, ljudi su se doista spontano organizirali i mislim da su svi jako dobro zbrinuti. Ova nevolja koja je snašla Nadbiskupiju i naše župe izvukla je iz ljudi ono najplemenitije, najhumanije, sliku Božju. Dirnut sam tom spremnošæu za rad ljudi koji su došli sa strane, kao i solidarnosti obitelji koje ne dopuštaju da ljudi iz poplavljenih župa budu u dvoranama nego ih pozivaju u svoje domove", rekao je nadbiskup Hraniæ. Podsjetio je da je Nadbiskupija izdala okružnicu, uplatila na raèun Caritasa 100 tisuæa kuna za potrebe prehrane i osobne higijene, organizirala prikupljanje pomoæi, pozvala vjernike na solidarnost, organizirat æe kolektu te pomoæ prikupljati i kroz milostinju. Nadbiskupija se želi usmjeriti na potrebe kada se voda povuèe i kada se mještani budu trebali vratiti kuæama. "Tu želimo suraðivati s Vladom RH i njezinim odgovornim institucijama i s drugima. Snašla nas je velika nevolja i ne možemo pokriti sve troškove i sve potrebe, ali 3-4 milijuna kuna moæi æemo izdvojiti. Ne znajuæi što nas oèekuje, ove smo se godine upustili u dva velika projekta, otvaranje Puèke kuhinje u Slavonskom Brodu, što je projekt vrijedan 2,8 milijuna kuna, a zapoèinju radovi kako bi do kraja godine otvorili i puèku kuhinju u Vinkovcima koja æe pokrivati i potrebe Vukovara. Taj je projekt takoðer vrijedan skoro 2 milijuna kuna. Dakle, ove smo godine najveæi dio sredstava kojima u biskupiji možemo pomoæi usmjerili prema Caritasu", rekao je nadbiskup, dodajuæi kako nadbiskupiju pogaða i sve ono što se dogaða u Bosni i Hercegovini te je i na raèun Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije uplaæeno 100 tisuæa kuna. Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Mrzljak istaknuo je da je Hrvatski Caritas prvi pokrenuo inicijativu za pomoæ poplavljenima, da potièe biskupijske, a oni župne Caritase i koncentriraju se na 'dan poslije'. "Kao što sam danas rekao jednoj skupini ljudi, nitko neæe ostati gladan i nitko neæe ostati pod vedrim nebom, svaki æe dobiti krov nad glavom i hranu. To je ono što se može uèiniti sada, a treba razmišljati o onome što æe se èiniti kasnije. Ovih su nam se dana javili i naši misionari iz Europe koji takoðer pokreæu jednu inicijativu. Hrvatski Caritas je taj koji prikuplja ta sredstva i rasporeðuje ih. Moramo misliti i na naše sunarodnjake, 4 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika odnosno sve one koji su u potrebi i u Bosni i Hercegovini, a isto tako i u Srbiji. Od dobivenih sredstava najviše æemo dati za Slavoniju, ali moramo misliti i na BiH, ali isto tako i na Srbiju koja je u velikim nevoljama", rekao je biskup Mrzljak. Nadbiskup u miru Srakiæ prisjetio se kako je godinu dana nakon njegova imenovanja pomoænim biskupom buknuo rat, a godinu dana nakon njegova razrješenja došla je nova nevolja - poplave. I kao što se u prvom sluèaju oèitovala solidarnost prema stradalnicima, tako se ista solidarnost dogodila i ponavlja prema stradalnicima poplava. "Upravo æe nas ta solidarnost izvuæi. Dobro je netko kazao prije 20-ak godina – najveæi donator u ratnim nevoljama bio je hrvatski narod. Pa kada se sada neki pitaju tko æe to obnoviti, kako æemo to sanirati, moramo priznati – opet æe hrvatski narod biti najveæi donator. Zahvaljujemo onima koji su dali svoj obol u ovim stradanjima i podsjeæam da æe naš Caritas ostati uz stradalnike ne samo u ovim trenucima kada se naveliko skuplja pomoæ, nego i kasnije, kada bude trebalo doista iz dana u dan izvlaèiti ljude iz oèaja, iz jada u koji ga uvlaèi ova poplava. Tu smo, došli smo dati podršku ljudima koji stradavaju. I zapamtite, ne dajemo svoju podršku samo svojim dolaskom. I kada tjelesno nismo uz vas, s vama smo uvijek", poruèio je nadbiskup Srakiæ. Župnik potopljene župe sv. Jakova apostola u Gunji Semialjac istaknuo je da je ova tragedija i katastrofa uèinila ne samo materijalnu štetu, veæ i odreðenu duhovnu, psihološku traumu ljudima ovoga kraja. "Ovih dana obilazimo ih koliko god možemo, nastojimo ih utješiti, pružiti im rijeè utjehe i nade u siguran povratak koji æe se zbiti prije ili kasnije. U svoje i ime ostalih župnika želim zahvaliti župnicima koji su na podruèju svojih župa organizirali prihvat ljudi iz Cvelferije. Zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali i još uvijek sudjeluju u obrani nepoplavljenih dijelova ovoga kraja i nadljudskim naporima nastoje spasiti sve nepotopljeno. Nama slijedi ne samo povratak u domove koje smo morali napustiti, nego i normalizacija cjelokupnog života. Ovaj je kraj i prije same ove katastrofe bio pritisnut teškim gospodarskim prilikama, a ova katastrofa koja nas je pogodila još æe više utjecati na cijeli ovaj kraj. Ipak, u susretu sa svojim vjernicima, bez obzira koliko ima suza i oèaja, u njima je snažna volja i jakost da povrate sve izgubljeno i što prije normaliziraju život u ovim krajevima", rekao je vlè. Semialjac. Tijekom susreta u Drenovcima župnici poplavljenih župa izvijestili su o stanju u svojim župama. Župnik Semialjac rekao je da je stara crkva u Gunji potpuno poplavljena, dok je u novoj crkvi poplavljen samo jedan dio u visini 20-30 cm. Poplavljen je i župni stan te novi pastoralni centar, koji je u funkciju stavljen protekle godine. Vlè. Aladiæ pokušao je s ekipom Ministarstva kulture posjetiti poplavljenu župnu crkvu u Raèinovcima koja je zaštiæeni spomenik kulture, a ove godine obilježava svoju 200. obljetnicu. Premda izaslanstvo ima svoje vozilo i èamac, vojska ne dopušta ulazak u selo, kaže župnik. Kako je èuo, u crkvi je 30-ak cm vode. Premda voda još uvijek nadire, crkva i župni stan u Strošincima još uvijek stoje na suhom, i to zahvaljujuæi konfiguraciji tla, izvijestio je župnik Dubravac. Strošinci su imali nešto više vremena za obranu pa je zahvaljujuæi velikom broju volontera voda usmjeravana prema šumi i Spaèvanskom bazenu. Kopani su dodatni kanali i zeèji nasipi, stoèni fond je uglavnom spašen te su se mještani obratili Ministarstvu poljoprivrede da pomogne s hranom. Neki su ohrabreni što nisu potopljeni pa su ostali u svojim kuæama. Sretni smo što poplava u Strošincima ipak nije velikih razmjera, ali se i dalje bojimo jer smo okruženi ika silnim vodama sa svih strana, rekao je vlè. Dubravac. Imam Bešiæ gledao je kako voda od groblja navire i ono što pamti je silna, neobièna huka vode, a sve se dogaðalo nevjerojatno brzo. "Došlo je do izražaja jedinstvo, solidarnost i to me oduševljava. Bojimo se emigracije, ionako nam mladi odlaze, kako li æe tek sada biti... Bojim se ostat æemo bez naroda, 'atar' bez ratara", rekao je imam Bešiæ, dodajuæi kako je u planu otvoriti dvije manje puèke kuhinje u mjestu kada krene obnova. Tako æe se narod moæi posvetiti obnovi i neæe morati razmišljati što i gdje pojesti. Javljaju se i volonteri koji bi došli i pomogli u obnovi. "Ramazan mi je za mjesec i pol dana, 28. lipnja, u petak je glavna molitva. Prvi put æe biti džamija bez džume, a èitav rat nismo preskoèili ni jednu dnevnu, kamoli tjednu molitvu", kroz suze je rekao imam Bešiæ. Antonio Šarin novi predsjednik AKD-a "Jeronim" Rijeka, 21.5.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom domu u Rijeci u srijedu, 21. svibnja održana je izborna skupština Akademskoga katolièkog društva "Jeronim". Susret je zapoèeo molitvom koju je predvodio Velimir Martinoviæ. Jedan od utemeljitelja i prvih èlanova „Jeronima", Miroslav Radiæ, upoznao je nove èlanove s poviješæu Društva kojega su 7. ožujka 1997. godine osnovale generacije studenata rijeèke Teologije. Društvo je tada djelovalo u tri pravca: katehetsko-odgojnom, socijalnom i promotivnom. Na Skupštini održanoj 7. travnja 2000. izmijenjen je Statut Društva, èime je ono prestalo biti strukovno-teološko društvo, a postalo je otvoreno za sve studente i akademske graðane, te je stvorena pretpostavka za veæim povezivanjem katolièkih intelektualaca na ovim prostorima. Društvo je veæ tada, kao i na skupštini 2005, tražeæi nove èlanove, tražilo i poticaj za oživljavanje rada u smjeru organiziranijeg djelovanja i jaèanja kršæanske kulture življenja u našem društvu. Takav je smjer preporuèen i za daljnji rad Društva, rekla je dosadašnja predsjednica Društva, Kristina Pilipoviæ. Od dosadašnjih aktivnosti koje je "Jeronim" organizirao i nastojao kontinuirano provoditi, izdvojene su: Dani kulture AKD „Jeronim" – u povodu blagdana sv. Jeronima, 30. rujna (koncerti, tribine, hodoèašæa), Duhovsko bdjenje na Delti i "Rijeka za Papu" – prisjeæanje na boravak sv. Ivana Pavla II. u Rijeci, Planinarski križni put – ove godine održan jubilarni deseti put u kontinuitetu, poèevši od 2005, promocije knjiga, izdavanje lista „Zašto ne?" te istupi u javnost kao reakcije na ugrožavanje vrednota koje „Jeronim" baštini. Pilipoviæ je u nastavku objasnila ulogu i znaèaj radnih tijela Društvu te su u njih uvedeni novi èlanovi Društva. Novim predsjednikom jednoglasno je izabran teolog Antonio Šarin, a izabrani su i ostali èlanovi Predsjedništva, Suda èasti i Nadzornog odbora. Obraæajuæi se skupštini, novoizabrani predsjednik Šarin iskazao je spremnost da s puno novih èlanova Društvo nastavi tradiciju AKD-a organiziranjem dosadašnjih i novih dogaðaja, i to kroz izgradnju sustavnog rada i aktivnim ukljuèivanjem cjelokupnog èlanstva. Sastanku je nazoèio novi èlan Društva, dekan Filozofskog fakulteta, Predrag Šustar koji je najavio moguænost suradnje s Fakultetom èime bi se pridonijelo izgradnji modernog graðanskog društva. . Domovinske vijesti Biskup Škvorèeviæ pohodio sjedište Caritasa i zahvalio volonterima Požega, 21.5.2014. (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorèeviæ posjetio je 21. svibnja sjedište Caritasa Požeške biskupije u Požegi kamo ovih dana pristižu donacije pojedinaca, župa i poduzeæa za nastradale u poplavama. Ravnatelj Caritasa Goran Lukiæ upoznao je biskupa s organizacijom rada u trenutaènim izvanrednim okolnostima. Desetak volontera iz požeških župa pod vodstvom tajnika Caritasa Miroslava Perutke i njegove pomoænice Vere Šimunoviæ nastoje razvrstati pristiglu odjeæu te je pripremiti za prijevoz do nastradalih u poplavama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prehrambene proizvode smještaju u prostorije koje je dao Josip Mikšik na raspolaganje u svojoj kuæi gdje volonter Ivica Grgiæ sa suradnicima priprema pakete koje zatim volonteri vozaèi prevoze potrebnima na zadana odredišta. Sredstva higijenske namjene odlažu u prostorije koje je za ovu prigodu dao na raspolaganje Valentin Lisec u svome domu, a volonter Ilija Novak sa svojim suradnicima priprema za prijevoz potrebnima. Biskup je pohvalio volontere za gotovo cjelodnevnu požrtvovnost kojom nastoje da životne potrepštine što prije stignu do onih kojima su namijenjene. Zahvalio je ravnatelju Caritasa Lukiæu za organizaciju rada primjerenu trenutaènom stanju kako bi se žrtvama poplave žurno pružila pomoæ u velikoj nevolji. Vepric: Sveæenièki dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije Split, 21.5.2014. (IKA) - Sveæenièki dan sveæenika Splitskomakarske nadbiskupije, koji se redovito održava u svibnju, uprilièen je u srijedu 21. svibnja u marijanskom svetištu u Vepricu. Susret, na kojemu se okupilo oko stotinu i dvadeset sveæenika, zapoèeo je u kapeli koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U središte propovijedi nadbiskup je stavio evanðelje u kojemu Isus govori svojim uèenicima „Ja sam trs, vi loze". Upozorio je kako svaki sveæenik treba biti na oprezu da se njegove pastoralne aktivnosti ne bi pretvorile u aktivizam bez Krista. Kazao je kako Isus isto govori sveæenicima danas, te da uvijek moraju imati na umu da su oni mladice loze, no da bez Krista ne mogu uèiniti ništa. U drugom dijelu programa održanom u velikoj dvorani, proèelnici i predstavnici ureda i ustanova Splitsko-makarske nadbiskupije predstavili su rad ureda kojeg zastupaju, podruèje svojih aktivnosti i suradnike, te planove i poteškoæe pri radu. O radu i uredima Nadbiskupskog ordinarijata te o suradnji Ordinarijata sa župnicima govorili su generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ i pastoralni vikar dr. Nediljko A. Anèiæ te kancelar don Ratomir Vukorepa koji je iznio statistike o broju roðenih, vjenèanih i umrlih od 1988. do 2013. godine. O ostvarenim aktivnostima i programima Obiteljskog i braènog savjetovališta govorila je dr. Anita Strujiæ-Vladanoviæ. Rad pastorala mladih u nadbiskupiji i u župama predstavio je voditelj ureda mr. Mihael Proviæ. O aktualnom stanju i problemima u pastoralu duhovnih zvanja u svojiim odgojnim ustanovama govorili su rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu mr. Boris Vidoviæ, magistar bogoslova u Franjevaèkom klerikatu o. fra Ante Antiæa u Splitu fra Petar Milanoviæ Trapo, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa mr. Jenko Buliæ, fra Antonio Mravak umjesto ravnatelja Franjevaèkog sjemeništa u Sinju fra Ivice Udovièiæa i don Jure Vrdoljak, povjerenik za duhovna zvanja. Poteškoæe i potreba u pastoralu bolesnika prenio je mr. Tomislav Topèiæ (KBC Firule). O aktivnostima 28. svibnja 2014. broj 21/2014 5 Domovinske vijesti Tiskovnog ureda i suradnji sa župnicima govorila je Kristina Bitanga, a u kratkom videu postojeæe emisije i svoj rad predstavili su i drugi djelatnici Tiskovnog ureda. Rad crkvenog školstva te aktualnosti oko upisa u novu školsku i akademsku godinu predstavili su dekan Katolièkog bogoslovnog fakulteta dr. Ante Mateljan i ravnatelj Nadbiskupijske klasiène gimnazije u Splitu don Josip Dukiæ. Statistiku o parnicama u kojima se utvrðuje sklapanje nevaljalog ili nepostojeæi brak na Crkvenom interdijecezanskom sudu I. stupnja u Splitu iznio je dr. Josip Deliæ. O Ekonomatu Nadbiskupije te o meðusobnim ekonomskim obvezama župa i Nadbiskupskog ordinarijata govorio je don Mijo Šurlin. Izvješæe o gradnji i održavanju sakralnih objekata iznio je voditelj Graðevinskog ureda don Josip Lonèar koji je istaknuo pomake u traženju lokacija i dozvola za crkve u župama Blatine i Spinut. Istaknuta je takoðer potreba izgradnje Sveæenièkoga doma i zgrade Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu. Zakljuène misli i poticaje uputio je nadbiskup Barišiæ. Zahvalio je predavaèima na kvalitetnim izlaganjima ali i na svakodnevnom zauzetom radu na dobru mjesne ali i opæe Crkve. Izrazio je radost zbog plodne rasprave i dobronamjernih i iskrenih kritika naglasivši da time zrelije i odgovornije gradimo zajedništvo. Pozvao je sveæenike da potaknu braène parove da se odazovu na hodoèašæe braènih drugova u Rim u organizaciji Splitsko-makarske nadiskupije koje æe se održati od 13. do 19. srpnja 2014. godine. Okupljeni sveæenici za vrijeme susreta skupili su 100 tisuæa kuna pomoæi za stradale u poplavama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ovim simboliènim gestom, sveæenici su se velikodušno odazvali pozovu i poticaju nadbiskupa Barišiæa te od svojih osobnih prihoda odvojili dio novca kako bi, osim rijeèima ohrabrenja i molitvom, i na konkretan naèin pomogli braæi i sestrama koji su pogoðeni katastrofalnim posljedicama poplava. Skupljeni iznos uplatiti æe se Hrvatskom Caritasu koji æe ga proslijediti onima koji su u potrebi. Nedjelja solidarnosti u Sisaèkoj biskupiji sa stradalima od poplava Sisak, 22.5.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u èetvrtak 22. svibnja pismo svim sveæenicima, redovnicama i vjernicima Biskupije u kojem ih poziva na solidarnu pomoæ stradalima u poplavama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U pismu biskup Košiæ istièe: "Slušajuæi i gledajuæi izvještaje o katastrofalnim poplavama koje su ovih dana pogodile našu Slavoniju, ali i susjednu Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, sjeæamo se sliènih vlastitih borbi s prijetnjama poplave u veljaèi ove godine u našoj Biskupiji. Tim smo više, nakon preživjelih sliènih premda Bogu hvala manjih problema, pozvani ukljuèiti se u solidarnu pomoæ stradalima. Naš biskupijski Caritas je odmah reagirao, kao i naši župni Caritasi tako da su veæ poslane prve pošiljke najpotrebnijima, na èemu u njihovo ime zahvaljujem. Ujedno molim i dalje sve vas da svatko koliko može pridonese svojim darom, bilo materijalnim bilo duhovnim, da se ublaže nevolje ljudi koji su pogoðeni ovom elementarnom nepogodom. Prije svega proglašavam nedjelju, 25. svibnja u našoj Biskupiji Nedjeljom solidarnosti sa svima stradalima u poplavama, te odreðujem da se u svim crkvama na misama s narodom moli za sve koji su pogoðeni poplavama, da ih Gospodin zaštiti, ali i za sve one koji im pomažu, da im Gospodin dadne snagu da ustraju u pružanju pomoæi unesreæenima. Svoje novèane priloge i svoje darove u naravi, hrani i drugim potrepštinama, možete 6 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika donijeti u župni ili biskupijski Caritas. Neka Gospodin nagradi svako dobro djelo jer On je rekao: 'Što ste god uèinili jednome od ove moje najmanje braæe meni ste uèinili.' (Mt 25,40). Pokažimo stoga svoju solidarnost s Gospodinom koji trpi u našoj potrebnoj braæi i sestrama". Pomoæ iz Caritasa Rijeèke nadbiskupije poslana u Ðakovo Rijeka, 22.5.2014. (IKA) - Caritas Rijeèke nadbiskupije u èetvrtak, 22. svibnja uputio je u Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije kamion s humanitarnom poæi za ljude na poplavljenim podruèjima. U kamionu se nalaze higijenske potrepštine, posteljina, deke, odjeæa i obuæa te više od tone hrane. Uz 600 litara vode u bocama od 5 ili 1.5 litara, desetak je kutija djeèjih potrepština, pelena, hrane za novoroðenèad, boèica i igraèaka. Pri ukrcaju dan ranije, djelatnicima i volonterima Caritasa pomagali su bogoslovi. Rijeèki Caritas zahvaljuje graðanima koji su u tri dana sakupili pun kamion humanitarne pomoæi za stradale u poplavama. Pomoæ se i dalje sakuplja, Caritas je zbog izvanrednih uvjeta otvoren od 8 do 20 sati. Šibenska biskupija pomaže stradale u poplavama Iz Caritasa poruèuju da se ne donosi odjeæa i obuæa nego higijenske potrepštine za djecu i odrasle, hrana i voda Šibenik, 22.5.2014. (IKA) - Pomoæ sakupljena u Šibenskoj biskupiji, a namijenjena žrtvama poplave u Slavoniji otpremljena je u èetvrtak 22. svibnja. U prikupljanju sudjelovali su brojni vjernici, sveæenici, redovnice, volonteri Caritasa i djeca Katolièke osnovne škole u èijim se prostorijama pomoæ i prikupljala. Tijekom utovara pomoæi volontere i djelatnike Caritasa obišao je i šibenski biskup Ante Ivas. Razgovarao je s volonterima te ih je potaknuo i pozvao da nesebièno pomažu ljudima u potrebi. Zamjenik ravnatelja biskupijskog Caritasa Miljenko Jukiæ istaknuo je kako su se dobri ljudi grada Šibenika u velikom broju odazvali pozivu za pomoæ. Graðanima poruèuje da odjeæe i obuæe ima u dovoljnim kolièinama i ne treba ih donositi. Potrebne su higijenske potrepštine, hrana, voda, djeèja hrana, djeèja higijena i pelene, rekao je Jukiæ. Sjednica Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije Sisak, 22.5.2014. (IKA) - Šesta redovita sjednica Prezbiterskog vijeæa Sisaèke biskupije održana je u èetvrtak 22.svibnja u Velikom Kaptolu, Biskupijskom ordinarijatu u Sisku, pod predsjedanjem biskupa Vlade Košiæa. Glavna tema bila je organizacija Dana obitelji Sisaèke biskupije koji æe se održati 11. listopada te je stoga na sjednici sudjelovao i povjerenik za pastoral obitelji fra Nikola Jureta. Vijeæe je razmotrilo i prijedlog korekcije granica izmeðu župa Kutine i Kutinske Slatine, te Kutine i Repušnice i dalo svoje mišljenje. Osim tih dvaju toèaka na sjednici se razmatralo stanje poplava u Slavoniji i potaknut je rad župnih Caritasa u prikupljanju pomoæi za stradale po župama. U drugom dijelu razgovaralo se o pripremi slavlja sv. Kvirina 4. lipnja, koje æe ove godine biti posebno sveèano zbog najavljenog proglašenja crkve Sv. Kvirina bazilikom, što je biskupu najavio apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico koji æe i predvoditi ovogodišnje slavlje. ika Hvarska biskupija uplatila Caritasu Požeške biskupije sredstva za pomoæ stradalima od poplava Hvar, 22.5.2014. (IKA) – Hvarska biskupija uplatila je na raèun Caritasa Požeške biskupije pomoæ u iznosu od 70 000 kn za sve stradale uslijed poplava na podruèju te biskupije. Na taj naèin Hvarska biskupija želi posvjedoèiti svoju blizinu i suosjeæanje sa stanovnicima toga podruèja koje je zahvatila prirodna nepogoda sa straviènim posljedicama. U svim župama trootoèke biskupije pokrenuta je i akcija prikupljanja pomoæi za stradale u poplavama, a sveæenici Hvarskoga dekanata na svojoj su rekolekciji, održanoj 20. svibnja, upoznati s poticajima Hrvatskoga Caritasa za prikupljanjem potrebne pomoæi stradalima. Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene u Lipiku Susreo se s nekoliko katolièkih i pravoslavnih obitelji u njihovim domovima Lipik, 22.5.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa posjetio je 22. svibnja Lipik kako bi se upoznao sa stanjem nakon poplave i dogovorio o moguænostima daljnje pomoæi nastradalim obiteljima i o najpotrebnijim zahvatima u njihovim kuæama. U župnom stanu doèekali su ga župnik Jozo Zoriæ, dogradonaèelnik Lipika Slobodan Katunar te proèelnica za društvene djelatnosti Veronika Prhal. Župnik i predstavnici Grada izvijestili su biskupa kako je u noæi 16. svibnja rijeka Pakra brzim naletom poplavila naselje u jugoistoènom dijelu Grada gdje se nalazi industrijska zona, potopila 58 kuæa i dvorišta, ušla u 34 kuæe i u nekoliko industrijskih pogona. Premda se voda zadržala samo dva dana u kuæama, šteta je velika jer je sav namještaj natopljen vodom, najveæi broj domaæinskih aparata zamuljen i neupotrebljiv, parketni i drugi drveni podovi dignuti, vrata nabrekla, poljoprivredna mehanizacija u dvorištu onesposobljena, automobili iznutra i u motornom dijelu namoèeni, u industrijskim pogonima neka postrojenja teško ošteæena, u vrtovima usjevi uništeni ili zagaðeni vodom koja je u njih naplavila i neèistoæu iz septièkih jama. Stanovništvo iz poplavljenih kuæa jednim dijelom smješteno je u privremena boravišta u Gradu, ali neki zbog bojazni od kraðe noæivaju u vlastitim provizornim skloništima. Voda u gradskom vodovodu je ponovno pitka, u kuæama je provedeno osnovno èišæenje, ali su za isušivanje zidova na raspolaganju samo pet aparata te æe ono dugo potrajati da bi se moglo razmišljati o popravku podova i ureðenju prostorija za stanovanje. Župni Caritas prikupljao je osnovna životna sredstva i namještaj te je zajedno s Gradom pružio ugroženima prvu pomoæ. Pristigla je i pomoæ Caritasa Požeške biskupije u hrani i higijenskim potrepštinama. No, ostaje još velika zadaæa pronaæi moguænosti da se što prije za petnaestak najugroženijih obitelji osiguraju osnovni uvjeti za stanovanje te nabavi najpotrebnije u namještaju i kuæanskim aparatima. Nakon razgovora u župnom stanu biskup se zajedno sa svim sugovornicima uputio u poplavljeno naselje te se iz bližega upoznao s opisanim posljedicama poplave. Susreo se s nekoliko katolièkih i pravoslavnih obitelji u njihovim domovima. Potaknuo ih je na hrabrost, poželio im duhovnu snagu u nevolji, obeæao molitvenu potporu i materijalnu pomoæ u okviru biskupijskih moguænosti. Gradske službe napravile su popis ošteæenja te æe na temelju toga zajedno s Caritasom Požeške biskupije nastojati popraviti najteže i nabaviti najpotrebnije. Meðu poteškoæama je i to što svi nastradali žele što prije popraviti svoje stanje, a za neke radove i nabavu namještaja potrebno je odreðeno vrijeme. Domovinske vijesti Avion s tonom pomoæi iz Dubrovnika za stanovništvo Gunje Dubrovnik, 22.5.2014. (IKA) - Tona najnužnije pomoæi s juga Hrvatske upuæena je avionom oko 14 sati prema istoku Hrvatske, toènije prema Gunji. Pomoæ æe biti prebaèena avionom Croatia Airlinesa iz Dubrovnika prema Zagrebu gdje æe je doèekati volonteri Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije koji æe pomoæ zatim prevesti do Županje, do prihvatnog centra Katolièke malonogometne lige Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Voditelji tog centra s volonterima pomoæ iz Dubrovnika podijelit æe stanovništvu Gunje. U akciju u Dubrovniku ukljuèili su se Caritas Dubrovaèke biskupije, Dubrovaèkoneretvanska županija, Grad Dubrovnik, Volonterski centar Dubrovnik i facebook grupa „Dubrovnik za obitelji pogoðene poplavama". Dodajmo ovome i još jednu zanimljivost: anonimni dobroèinitelj iz Konavala je putem Caritasa Dubrovaèke biskupije ponudio svoj kamion od 2.5 tone kojim æe u Bosnu biti prevezena humanitarna pomoæ koju su prikupili u Bošnjaèkom dobrotvornom društvu „Merhamet" u Dubrovniku. Biskup Štambuk primio gradonaèelnika Hvara i predstavnike Gradskoga vijeæa Hvarski biskup posebno istaknuo neriješena pitanja povrata crkvene imovine Hvar, 22.5.2014. (IKA) – Hvarski biskup Slobodan Štambuk primio je u èetvrtak 22. svibnja, u prigodi 25. obljetnice biskupskoga posveæenja, hvarskoga gradonaèelnika Rina Budroviæa s kojim su u pratnji bili predsjednik Gradskoga vijeæa Marko Jelièiæ i potpredsjednici toga vijeæa. Uz prigodnu èestitku, predstavnici gradske vlasti grada Hvara uruèili su biskupu Štambuku prigodni dar. U tijeku posjeta biskup Štambuk i gradonaèelnik Budroviæ s pratnjom razmijenili su mišljenja o pojedinostima vezanima uz život toga grada. Istaknuli su, pritom, želju da se zajednièki planovi, poput rješavanja pitanja staraèkoga doma u gradu, zatim produženja gradske rive i rješavanje oborinskih voda, postave kao prioriteti. Biskup Štambuk posebno je istaknuo neriješena pitanja povratka crkvene imovine koja joj je oduzeta za vrijeme komunistièke vladavine, pri èemu je podsjetio na zgradu u uvali Mala Grèka i na ljetnikovac Hanibala Luciæa. Na susretu je bilo rijeèi i o pomoæi za stradale uslijed poplava u Slavoniji, te što zajednièki na tome planu mogu uèiniti crkvena i gradska vlast. Ovogodišnji Dan državnosti, 25. lipnja, kako je istaknuto, bit æe prikladno obilježen. Izvješæe Hrvatskog Caritasa o prikupljenim novèanim sredstvima za poplavljene Do 22. svibnja ukupno prikupljeno 2.026.262,72 kuna Zagreb, 22.5.2014. (IKA) - Uslijed velikih materijalnih stradanja i brojnih ugroženih obitelji i domaæinstava uzrokovanih poplavama u kontinentalnoj Hrvatskoj izlijevanjem Save, Hrvatski Caritas je 17. svibnja odlukom svojega predsjednika varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi poplavljenima. Odaziv prikupljanju pomoæi je velik, ali su i potrebe unesreæenih goleme. Predsjednik i ravnatelj Hrvatskog Caritasa, mons. Mrzljak i mons. Fabijan Svalina, zajedno s ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom Ðurom Hraniæem, posjetili su 21. svibnja 28. svibnja 2014. broj 21/2014 7 Domovinske vijesti poplavljena podruèja u županjskoj Posavini te izbjeglièki centar u Cerni u kojem je smješteno oko 200 osoba. Do 22. svibnja, u akciji prikupljanja novèane pomoæi za stradale u poplavama preko raèuna Hrvatskog Caritasa hrvatski su graðani i poslovni subjekti uplatili iznos od 1.766.262,72 kuna, od toga on-line uplatama 104.703 kn. Do sada je na donacijski telefon 060 9010 registrirano 41 600 poziva što uz iznos od 6,25 kn po pozivu odgovara iznosu od 260.000 kuna. Time je ukupan iznos 2.026.262,72 kuna. Hrvatski Caritas je iz vlastitih sredstava interventnog Fonda solidarnosti do sada uputio pomoæ od 70.000 kuna Caritasu Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, 30.000 kuna Caritasu Požeške biskupije, 100.000 kuna Caritasu biskupske konferencije Bosne i Hercegovine te 6.600 eura Caritasu Srbije. Nastavlja se prikupljanje novèane pomoæi za stradale od poplava u Slavoniji i regiji: uplatom na kunski raèun Hrvatskog Caritasa: IBAN: HR0523400091100080340; poziv na broj 175 za Hrvatsku (za Slavoniju), poziv na broj 185 za Bosnu i Hercegovinu i poziv na broj 195 za Srbiju. Za stradale u Slavoniji aktivan je i donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV ukljuèen). Cjelokupni iznos – 6,25kn iskoristit æe se za pomoæ poplavljenima. U akciji se može prikljuèiti i uplatom na devizni raèun Hrvatskog Caritasa (banka ne uzima proviziju na uplate): IBAN: HR1123600001101621994; SWIFT(BIC) ZABAHR2X. Djelatnici i volonteri nad/biskupijskih, dekanatskih i župnih Caritasa diljem Hrvatske ukljuèeni su u prikupljanje pomoæi stanovnicima poplavljenih podruèja. Sva pomoæ u naravi (hrana, voda, sanitetski i higijenski materijal, odjeæa i obuæa, posteljina, namještaj itd.) prikuplja se na župama i/ili u koordinaciji s nad/biskupijskim Caritasom. Tako prikupljene stvari usmjeravaju se izravno nad/biskupijskim Caritasima koji tu pomoæ dostavljaju u poplavljena podruèja i skrbe za izbjegle stradalnike. Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve u Velikoj U obredu posvete biskup je pod glavnu oltarnu ploèu položio moæi bl. Ivana Merza Velika, 22.5.2014. (IKA) - Drevna župna crkva Sv. Augustina u Velikoj nedaleko Požege, sa srednjovjekovnim gotièkim svetištem iz vremena augustinaca te baroknom laðom iz doba kad je pokraj nje bio franjevaèki samostan, zaslugom župnika Marija Saniæa tijekom više godina postupno je obnavljana. Na dan trideset i osme obljetnice kako je kardinal Franjo Kuhariæ okrunio kip Velièke Gospe koja se ovdje od davnine štuje, 22. svibnja požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je slavlje posvete novog oltara i blagoslova obnovljene crkve. Pozdrav mu je uputio župnik Saniæ koji je ujedno predstavio crkvu i izvedene radove te rekao: „Crkva Svetoga Augustina je velika knjiga povijesti i sjeæanja. Kada bi zidovi mogli govoriti, progovorili bi nam o najstarijim sveæenicima augustincima i franjevcima te o biskupijskim sveæenicima od 1797. godine, o bogatom vjerskom, duhovnom i kulturnom životu koji je postojao ovdje prije nego je nas bilo, govorili bi nam o potrebi vjernika i redovnika da se crkva širi i dograðuje te od male gotièke crkve èak dvjema dogradnjama postane ova današnja velika, lijepa, prostrana i jednostavna, a opet crkva koja potièe i poziva na sabranost, pobožnost i molitvu. Upravo ta crkva temeljito je prijašnjih godina obnavljana dopuštenjem Biskupskog ordinarijata u Požegi. Pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Požegi i drugih koji su izradili konzervatorsku studiju nastojalo se pri obnovi saèuvati izvorni gotièki i barokni trag u ovoj zgradi. Crkva je ureðena 8 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika u duhu Drugog vatikanskog koncila". Biskup je u uvodnoj rijeèi podsjetio kako je oltar središte crkve, žrtvenik na kojem uskrsli Gospodin u svetoj misi obnavlja svoju žrtvu ljubavi na križu i pobjedu nad smræu te èini dionicima svoga spasenjskog djela sve one koji vjernièki u slavlju sudjeluju i u prièesti primaju dar njegova preobraženog tijela i krvi. Upozorio je na znakovitost ovoga slavlja koje se odvija u vremenu kad su mnogi Velièani izgubili radno mjesto i nose posebne terete života, kad je najnovija poplava na podruèju Požeške biskupije potopila oko 300 obiteljskih domova, a u županjskoj Posavini oko 2000. Rekao je da je žrtva koja se trenutaèno prikazuje na oltaru osobnih patnji brojnih hrvatskih ljudi duboko povezana s Isusovom žrtvom i ima dragocjenu vrijednost te da je „s posebnim osjeæajima vjere i zahvalnosti želimo prinijeti Bogu na novoposveæenom oltaru obnovljene velièke crkve". Biskup je u homiliji potaknuo velièke župljane da ne svedu sebe na novost iz ljudskih moguænosti, nego da se u svojoj novoureðenoj crkvi zaustavljaju pred silnim djelom Božje ljubavi na križu u kojoj se dogodila za njih konaèna moguænost one novosti za kojom èezne svako ljudsko biæe. U obredu posvete biskup je pod glavnu oltarnu ploèu položio moæi bl. Ivana Merza. Nakon poprièesne molitve predvodio je èin povjere Velièana Isusovoj Majci. Na kraju je zahvalio svima koji su pomogli u obnovi crkve, meðu njima i prethodnim sveæenicima, napose nedavno preminulom dugogodišnjem velièkom župniku Mirku Roginiæu. Ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje crkvenoga mješovitog zbora pod ravnanjem Josipa Franjiæa. Otvoreni 6. dani hrvatskih svetaca i blaženika Prvi dan posveæen bl. Miroslavu Bulešiæu i sv. Marku Križevèaninu Križevci, 22.5.2014. (IKA) - Molitvenim, književnim i glazbenim programom posveæenim hrvatskim muèenicima bl. Miroslavu Bulešiæu i sv. Marku Križevèaninu, misnim slavljem, koje je u koncelebraciji s bjelovarsko-križevaèkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i više sveæenika, predvodio poreèki i pulski biskup u miru Ivan Milovan, te otvorenjem izložbe portreta „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu" akademskoga grafièara Matka Antolèiæa, u Križevcima su u èetvrtak 22. svibnja zapoèeli 6. dani hrvatskih svetaca i blaženika. U propovijedi je biskup Milovan preprièao cjelokupan život Miroslava Bulešiæa te je govorio o nemoguæoj situaciji za katolièke sveæenike pod komunistièkom diktaturom u Istri. Govorio je o tome kako je bl. Bulešiæ bio zaljubljen u svoje sveæeništvo, kako je vodio dubok duhovni život, vodio aktivan pastoral, organizirao puèke misije, okupljao ljude te da je bio neustrašiv, premda je njegov vjeronauk vrlo brzo prozvan fašistièkom školom. Biskup Milovan je podsjetio na to kako je Bulešiæ spominjao bijelo i crveno muèeništvo, crveno koje je krvlju podnio on, a bijelo u kojem se ne prolijeva krv, veæ se živi zahtjevno, ali lijepo. Istaknuo je da se u Hrvatskoj i danas valja boriti za katolièke ideale, za život od prirodnoga zaèeæa do prirodne smrti, za toleranciju i solidarnost meðu ljudima, te da je važno sakramentalno živjeti. Na kraju je, zahvaljujuæi na pozivu da sudjeluje na Danima hrvatskih svetaca i blaženika, uputio na izreku da su sveci kao zvijezde, da ih ne možemo uhvatiti, ali da nam oni daju usmjerenje. Na kraju misnoga slavlja biskup Huzjak zahvalio je biskupu Milovanu na dolasku u Križevce, a zahvalio mu je i na tome što je kao poreèki i pulski biskup godinama pratio i poticao kauzu za Bulešiæevo proglašenje blaženim. U toj je zahvali povezao muèeništva bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava ika Domovinske vijesti Bulešiæa, ali i biskupa Jaše u Rumunjskoj Antona Durkoviæa kojemu je otac bio Hrvat, a èijem je proglašenju biskup Huzjak nedavno nazoèio u Rumunjskoj. „Muèeništva njih trojice prouzroèila je ista mržnja, isto nerazumijevanje, komunistièko neprijateljstvo prema Crkvi", istaknuo je biskup Huzjak, poruèujuæi da muèeništvo nije nedohvatljivo i da je muèeništvo dosljedno življenje vjere u svakodnevnim životima. Glazbeni obol euharistijskom slavlju dali su križevaèki župni zborovi, župe sv. Ane te župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina. Program je nastavljen u Gradskoj galeriji otvorenjem izložbe portreta u razlièitim tehnikama „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu". Izložbu, koja æe biti otvorena do 10. lipnja, prati sadržajan katalog u kojem je estetsku analizu napisao likovni kritièar Stanko Špoljariæ. U njemu je objavljen i popis svih hrvatskih svetaca i blaženika te slugu i službenica Božjih te su prikazani portreti svih naših proglašenih duhovnih velikana. Nakon zatvaranja izložbe u Križevcima, ta ista izložba bit æe otvorena na blagdan bl. Augustina Kažotiæa 3. kolovoza u Gradskom muzeju u Blaženikovu rodnom Trogiru, uz Redovnièke dane 11. rujna u galeriji „Vinko Draganja OP" dominikanskoga samostana u Splitu, te na blagdan Beata Angelica 18. veljaèe 2015. u samostanu i župi bl. Augustina Kažotiæa na zagrebaèkoj Pešèenici. U sveèanosti otvorenja sudjelovali su križevaèki gradonaèelnik Branko Hrg, koprivnièko-križevaèki župan Darko Koren, ravnatelj križevaèkoga Gradskog muzeja Zoran Homen, direktorica Galerije hrvatske sakralne umjetnosti „Laudato", koja je organizirala izložbu i osmislila sadržajan katalog izložbe, Ksenija Abramoviæ, te sam autor. Izložbu je otvorio biskup Huzjak. Glazbeni obol sveèanosti dao je Vokalni sastav „Allegro" te prigodnim tekstovima o svetosti glumac Dubravko Sidor. Kroz program je uime organizatora 6. dana hrvatskih svetaca i blaženika Udruge za promicanje znamenitih Križevèana „Dr. Stjepan Kranjèiæ" te križevaèkih župa sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina vodila Tanja Baran. Održana tribina "(Ne)vidljivi svjedoci" Gosti tribine kazališna glumica Kathleen Ann Thompson i Branimir Reiter iz Udruge Job Zagreb, 22.5.2014. (IKA) - Sedma i posljednja tribina "Jedinstvo u razlièitosti" u ovoj pastoralnoj godini, a 34. u nizu, održana je u èetvrtak, 22. svibnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Pozdravnu rijeè uputio je ravnatelj NPI i biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markiæ. Pojašnjavajuæi temu tribine, istaknuo je, kako ona poziva na promišljanje o najveæem dijelu društva, a to je svakodnevnica. Ovogodišnji ciklus tribina nosio je naziv "Vjernik u društvu", a tema ove tribine je "(Ne)vidljivi svjedoci". Predavanje, koje je u stvari bilo iskreno svjedoèenje održala je kazališna glumica Kathleen Ann Thompson iz SAD-a. Istaknula je kako su umjetnici na neki naèin robovi odjeka koje primaju od publike, a osobito od kritike "drhte od straha i zarobljeni su onim što æe kritika reæi, a slava ih dovodi do toga da postaju idoli drugima". Shvatila sam ako bih ostala u tom okruženju da bi postala ovisna, zarobljena svim tim, a Bog je taj koji treba biti središte naše pažnje, na to smo usmjereni cijelim životom, ustvrdila je. O življenju vjere u svakodnevnom životu govorio je Branimir Reiter iz Udruge Job. Nepokretan od roðenja, do svoje 20. godine bio je pomalo ljut na Boga, jer nije imao ono što imaju njegovi vršnjaci. Nije mu bila jasna Božja ljubav, smatrao je, da ga ne voli, da ga je prevario. No, tada je na hodoèašæu u Meðugorje od osobe koja je bila tužna, shvatio da ga Bog ljubi i da ga treba baš takvog kakvog ga je stvorio. To je promijenilo njegov život, i shvatio je da su pravi invalidi oni koji nemaju ljubav, a ne oni koji su prikovani uz kolica. Bog je ljubav, a bez ljubavi ne možemo. Budite u ljubavi i Bog æe vam biti blizu, poruèio je Reiter. S njim se složila i Kathleen Ann Thompson te istaknula kako samo duboka ljubav može dovesti do slobode. U glazbeno-molitvenom dijelu sudjelovali su Prijatelji Malog Isusa, meðu kojima i djeèji zbor iz Retkovca. Projekt Marijinih obroka u požeškoj školi Požega, 22.5.2014. (IKA) - U požeškoj osnovnoj školi Antuna Kanižliæa 22. svibnja su tijekom cijeloga dana provodili akciju pod nazivom „Gladnoj djeci za školski obrok" u suradnji s Udrugom "Marijini obroci Hrvatska" koja je dio meðunarodnog projekta Mary's meals. Marijini obroci trenutaèno hrane više od 450.000 djece u 15 zemalja, uglavnom Afrike. U školi su tim povodom organizirali humanitarni sajam. O teškoj situaciji u kojoj se nalaze gladna djeca govorila je volonterka Marijinih obroka i Anðeoskog srca Ðurðica Luciæ iz Zagraða koja je i sama nekoliko mjeseci provela u Beninu. "Potrebna je samo jedna kuna da se nahrani jedno dijete u jednom danu, a 75 kuna je dovoljno za cijelu školsku godinu. Nama je to malo, a nekome mijenja život", posvjedoèila je Luciæ. "Ovaj prekrasni projekt kroz koji se osiguravaju obroci najsiromašnijoj djeci svijeta organiziramo drugu godinu u nizu. Drago nam je što su nam se pridružili svi naši uèenici, njihovi roditelji i nastavnici te mnogi drugi. Isto tako potreseni smo situacijom u poplavljenim podruèjima te smo u ovaj sajam kojeg planiramo godinu dana nastojali uklopiti pomoæ poplavljenima te smo u dvorištu škole pored naših štandova dali prostor Caritasu Požeške biskupije te Crvenom križu", objasnila je vjerouèiteljica u školi Ana Marija Biršiæ Glibo. Predstavljena knjiga "Od Otoka Gospe, moli za nas" Autora don Ante Mateljana i Josipa Botterija Dinija Solin, 22.5.2014. (IKA) - U domu Zvonimir u Solinu, 22. svibnja, predstavljena je knjiga "Od Otoka Gospe, moli za nas", autora dr. don Ante Mateljana, dekana Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu i Josipa Botterija Dinija, akademskog slikara. O knjizi su tom prigodom uz autore, govorili i Marko Matijeviæ, izvršni urednik Solinske kronike te don Vinko Sanader, župnik i upravitelj svetišta Gospe od Otoka koji je ujedno vodio program predstavljanja. Knjiga ima za cilj Gospino svetište u Solinu približiti širem hrvataskom puku i svim hodoèasnicima iz drugih država te ih upoznati s ovom našom nacionalnom i vjerskom kolijevkom, rekao je don Vinko Sanader. "Procesija na blagdan Male Gospe dobila je puno veæu i sadržajniju dimenziju zbog izvrsnih meditacija i poticajnih misli sveæenika don Ante Mateljana. To što je don Ante izgovorio kroz proteklih 16 godina stalo je u ovu knjigu na 150 stranica i vjerujem kako æe svima biti to divno štivo, ujedno i duhovna obnova, kako za pojedince tako i za obitelji. Uz prekrasnih 20 grafika uvaženog akademskog slikara Josipa Botterija Dinija koje prikazuju dvadeset otajstava Gospine krunice, ova knjiga mora naæi svoj kutak i mjesto u kuænoj biblioteci svakog Solinjanina i svakog drugog Hrvata vjernika", istaknuo je don Vinko. Potom je o procesijama u Solinu govorio Marko Matijeviæ koji je istaknuo kako se obnovom hrvatske države obnavlja i 28. svibnja 2014. broj 21/2014 9 Domovinske vijesti solinska procesija u svom izvanjskom sjaju, a dobila je i novost koja jaèa njezinu duhovnu dimenziju - don Antine nagovore koji se posredstvom suvremenih tehnologija razliježu èitavim Solinom. „Nagovori pomažu da procesija ne postane parada, da ostane na duhovnu korist i da se ne pretvori u šetnju sa svrhom 'da vidim i da budem viðen'. Objedinjeni u knjizi koju vam danas predajemo, nagovori opremljeni produhovljenim crtežima snažno svjedoèe o našem vremenu", rekao je Marko Matijeviæ. Jedan od autora knjige Josip Botteri Dini, akademski slikar je istaknuo kako je to peta knjiga u kojoj suraðuje sa don Antom Mateljanom. Prisjeæajuæi se davnih vremena kada je Gospin otok bio u žici, a on radio vitraje u crkvi Gospe od Otoka, istaknuo je kako ga je ljubav prema Gospi nadahnula da pripremi svih 20 grafika u knjizi koje prikazuju dvadeset otajstava Gospine krunice, po pet otajstava radosnih, otajstava svjetla te žalosnih i slavnih uz lik Gospe Velikog zavjeta. „Odluèili smo se da te grafike budu u zlatu jer to dolikuje Gospi i njezinom slavlju", naglasio je Josip Botteri Dini. Na kraju se nazoènima obratio i sam autor dr. don Ante Mateljan koji je rekao kako je knjiga zamišljena i složena kao svojevrsna knjiga molitve: u kojoj se nalazi kao uvod u molitvu Prolog: Tri štenja koja se èitaju na dan Male Gospe, a govore o povijesnom štovanju blažene Djevice Marije u Solinu što ih je sastavio don Lovre Katiæ. Na kraju je i Epilog, zapravo molitveni završetak u obliku litanijske molitve upravljene blaženoj Djevici Mariji. Don Ante se zahvalio don Vinku, tiskari Dalmacija-papir, nakladniku Crkva u svijetu, don Vedranu Toriæu na lekturi te svima koji su pridonijeli izlazak ove vrijedne knjige. Predstavljanje knjige je pjesmom uvelièao mješoviti zbor Gospe od Otoka pod ravnanjem prof. Danijele Petrušiæ. Pružanje psihološke pomoæi stradalima u poplavama Osobe kojima je potrebna ovakva vrsta pomoæi mogu se svakodnevno javiti u Savjetovališta u Osijeku (031/253-916) i Slavonskom Brodu (035/411-420), a bit æe organizirana i predavanja i radionice za djecu i odrasle Osijek/Slavonski Brod, 23.5.2014. (IKA/TU) - Braèno i obiteljsko savjetovalište Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u Osijeku i Slavonskom Brodu ukljuèilo se u pružanje psihološke potpore stradalima na poplavom ugroženim i evakuiranim podruèjima nadbiskupije, a koji su svoj privremeni smještaj našli u obiteljima te prihvatnim centrima. Voditelj Savjetovališta dr. Josip Bošnjakoviæ istaknuo je da se osobe kojima je potrebna ovakva vrsta pomoæi mogu svakodnevno javiti u Savjetovališta u Osijeku (031/253-916) i Slavonskom Brodu (035/411-420). Osim toga, tijekom narednih dana struèni suradnici posjetit æe neke od naselja kako bi kroz predavanja te radionice za djecu i odrasle nastojali pomoæi osobama koje su privremeno napustile svoje domove. Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o prikupljenim sredstvima Skladišta Caritasa na raspolaganju su svima koji žele donirati i tako pomoæi mještanima poplavljenih podruèja Osijek, 23.5.2014. (IKA/TU) - Tijekom cijeloga tjedna (19. – 25. svibnja) Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije u svojim skladištima u Osijeku, Ðakovu, Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i Nijemcima prikuplja donacije za pomoæ mještanima poplavljenih podruèja Nadbiskupije. Koordinacija s dekanatskim povjerenicima Caritasa je svakodnevna, a oni komuniciraju 10 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika sa župnim Caritasima i prate te usmjeravaju akcije prikupljanja donacija. Ovotjedna mreža suradnje, zalaganjem brojnih volontera, rezultirala je prikupljanjem 47 tona odjeæe, 50 tona hrane, 27 kubika pitke vode, 9 tona higijenskih potrepština, a prikupljena je i velika kolièina lijekova, posteljine, madraca, namještaja i djeèjih kolica. Na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije uplaæeno je 462 000 kuna. Donacije su uputili svi Caritasi hrvatskih nad/biskupija kao i inozemne biskupije te fizièke i pravne osobe. Vrata skladišta otvorena su i za donacije usmjerene Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije. Ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ u kontaktu je s ravnateljem Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. Mirkom Šimiæem te æe se, kada zato budu ostvareni uvjeti, donacije za njihova podruèja prevesti u Bosnu i Hercegovinu. Akcija prikupljanja nastavlja se i dalje – skladišta Caritasa na raspolaganju su za sve koji žele donirati i tako pomoæi mještanima poplavljenih podruèja. Više informacija može se dobiti na broj telefona 031/253-910. Novèana sredstva i dalje se mogu uplaæivati na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BIH te poziv na broj: 300 za Srbiju. Pokop o. Ivana Pala Sztrilicha Zagreb, 23.5.2014. (IKA) - Nakon duge i teške bolesti u svojoj isusovaèkoj zajednici u Zagrebu, na Fratrovcu preminuo je 20. svibnja o. Ivan Pal Sztrilich, u 87. godini života, 60. redovništva i 52. sveæeništva. Sprovodne obrede je u petak, 23. svibnja 2014. na gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, u krugu subraæe i prijatelja pokojnikovih, vodio i govorom se oprostio od pokojnika p. Ante Tustonjiæ, provincijal. U ime zajednice maðarskih vjernika koje je pater u Zagrebu godinama vikendom pastoralno obsluživao od pokojnika se oprostio Horvath M. Laszlo. O. Sztrilich rodio se 26. lipnja 1927. godine u Somboru (tadašnja Kraljevina Jugoslavija). Školovao se u rodnom gradu, a nakon što su mu partizani strijeljali oca on je bio mobiliziran u tzv. "Maðarski radni bataljun" gdje je ostao sve do prosinca 1945. kada je i demobiliziran. Završivši 7. i 8. razred gimnazije, polaže maturu i upisuje Graðevinski fakultet u Beogradu. Nakon jednog semestra, u proljeæe 1948. odlazi u Zagreb gdje upisuje Elektrotehnièki odsjek Tehnièkog fakulteta. 1953. godine diplomira kao inženjer elektrotehnike. Ubrzo se zapošljava na Institutu "Ruðer Boškoviæ" u Zagrebu. Redovito je ministrirao u isusovaèkoj crkvi u Palmotiæevoj, a god.1954. zamolio je da ga prime u red. Prve zavjete položio je 1956. Završivši studij filozofije i teologije na Jordanovcu, tadašnji nadbiskup-koadjutor dr. Franjo Šeper zaredio ga je za sveæenika u Bazilici Srca Isusova, 29. srpnja 1962. godine. Nakon isusovaèke formacije jedno kreæe vrijeme bio je odgojitelj i profesor u sjemeništu u Dubrovniku. Ubrzo je bio poslan u Rim na PU Gregorijanu na daljnje usavršavanje, te je 1970. magistrirao, a 1973. i doktorirao na tamošnjem filozofskom fakultetu. Od tada preuzima službu profesora na Jordanovcu gdje predaje razne predmete iz filozofije i povijesti filozofije. Kroz osam školskih godina, od 1973./74. do 81./82., redovito odlazi u Sarajevo gdje na Vrhbosanskoj višoj teološkoj školi predaje nekoliko filozofskih predmeta, svaki drugi semestar. U to vrijeme je i dvije školske godine odlazio u München gdje je takoðer držao predavanja na tamošnjem Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Od 1978. do 1983. bio je ravnatelj filozofskog studija na Filozofsko-teološkom Institutu u Zagrebu. Službu profesora obavljao je do svoga umirovljenja ika 1996. godine. Bio je èlan Hrvatskog filozofskog društva i èlan predsjedništva Društva maðarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj. Redovito je svake nedjelje služio misu na maðarskom jeziku. Od kolovoza 2010. kad mu se zdravstveno stanje ozbiljno pogoršalo, boravio je u isusovaèkoj zajednici na Fratrovcu, a u bolesti je o. Sztrilich ostao isti onakav kakav je bio cijeloga života: èovjek reda i discipline, poslušan i strpljiv, zadržavši smisao za humor, rekao je provincijal Tustonjiæ u oproštajnom govoru. Nakon sprovoda misu zadušnicu je predslavio o. Mijo Nikiæ, superior, u crkvi Bezgrješnog zaèeæa BDM na Jordanovcu u suslavlju s 35 sveæenika a homiliju održao pokojnikov kolega i subrat Anto Mišiæ. Nastavljeni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika Drugi dan bio je posveæen sluzi Božjem Anti Tomièiæu Križevci, 23.5.2014. (IKA) - Prigodnom prezentacijom i molitvenim sadržajima posveæenima hrvatskom kapucinu fra sluzi Božjem Anti Tomièiæu, euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Branko Lipša, župnik župe sv. Mihaela i dekan remetskoga dekanata u Zagrebu, a propovijedao zamjenik provincijala Hrvatske kapucinske provincije dr. fra Anto Barišiæ, te okruglim stolom "Buduæi hrvatski blaženici", u Križevcima su u petak 23. svibnja nastavljeni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika. Sveèanost je zapoèela predstavljanjem života i kljuènih poruka fra Ante Tomièiæa te molitvom za Tomièiæevo proglašenje blaženim u izvedbi Molitvene skupine "Sluga Božji fra Ante Tomièiæ" župe sv. Mihaela iz zagrebaèke Dubrave. Uz predvoditelja mise fra Branka Lipšu i propovjednika fra Antu Barišiæa suslavili su još franjevci kapucini fra Ivan Markanoviæ i fra Eugen Pavlek, franjevci iz provincije Bosne Srebrne zamjenik provincijala fra Marijan Karaula, župnik iz Sesvetske Sopnice fra Zdravko Dadiæ i fra Stjepan Paviæ, zatim franjevac iz zadarske provincije sv. Jeronima fra Stanko Škunca, sveæenik Krèke biskupije mr. Saša Ilijiæ, zatim kanonici Prvostolnoga kaptola zagrebaèkog mons. Lovro Cindori i mons. Ivan Mikleniæ te domaæin župnik križevaèke župe sv. Ane Stjepan Sovièek. U propovijedi je dr. Barišiæ ispripovijedao da je prije tri mjeseca završen biskupijski proces za proglašenje blaženim sluge Božjeg Ante Tomièiæa koji je trajao od 2005. te da je sveèanu proslavu tom prigodom u Rijeci predvodio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ. Naglasio je da je fra Ante bio rodom iz Like, iz obitelji s dvanaestero djece, da je proživio dva svjetska rata te da je u više od šezdeset godina franjevaštva izrastao u pravoga slugu Božjeg. „Djelovao je kao kuhar, sakristan i portir u Varaždinu, Karlobagu, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu i Rijeci gdje je i umro te je sve svoje službe obavljao s ljubavlju i požrtvovnošæu", istaknuo je dr. Barišiæ rekavši da je sluzi Božjem Anti najteže padala služba prosjaèenja i da je novac koji je isprosio od ljudi bio iskorišten za izgradnju ili obnovu crkava i samostana koje vodi franjevci kapucini. „Rekao je da nikome ne bi poželio takav posao kao što je prosjaèenje, ali nije prezao ni od nemilih zadataka", naglasio je dr. Barišiæ i podsjetio da je kapucinski sluga Božji umro 1981. na glasu svetosti, da je tijekom cijeloga života bio blag, strpljiv, ponizan i susretljiv, da je najviše služio ljudima, a najmanje sebi. "Sva njegova imovina bila je u Crkvi, sva njegova imovina bio je Isus Krist", zakljuèio je dr. Barišiæ. Glazbeni obol misnome slavlju dao je Mješoviti zbor župe sv. Mihaela iz zagrebaèke Dubrave. Zatim je u Hrvatskom domu održan okrugli stol "Buduæi hrvatski blaženici". O petero kandidata za oltar s puno su Domovinske vijesti podataka i veoma toplo govorili vicepostulatori i promicatelji slugu Božjih. O Šimunu Filipoviæu govorio je fra Stjepan Paviæ, o Mariji Krucifiksi Kozuliæ s. Dobroslava Mlakiæ, o Antunu Mahniæu vlè. Saša Ilijiæ, o Lini Maupasu fra Stanko Škunca te o Anti Tomièiæu fra Anto Barišiæ. Moderator okrugloga stola bio je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Mikleniæ, a u glazbenom je dijelu programa nastupila Željka Marinoviæ. Susret sa književnikom u Osijeku Gost je bio Stepan Lice Osijek, 23.5.2014. (IKA) – Književnik Stjepan Lice gostovao je 23. svibnja u osjeèkoj knjižari Kršæanske sadašnjosti „Dr. Josip Turèinoviæ" u programu "Susret s autorom". Stjepan Lice, pjesnik i pravnik iz Zagreba autor èetrdesetak knjiga nastalih u proteklih èetrdesetak godina. Kazivao je tekstove i pjesme te je, naposljetku, govorio o pokojnom prijatelju pjesniku fra Anti Grbešu èiju je knjigu „Ulomci duše" objavila KS i priredio Lice. U razgovoru s autorom publika je doznala kako je Lice poèeo pisati još od malih nogu te da od sijeènja 1974. redovito suraðuje s Kanom. Aktivan je u Franjevaèkom svjetovnom redu i od mladosti povezan sa Crkvom i u njoj angažiran. 20. obljetnica djelovanja Djeèjeg vrtiæa Jordanovac Zagreb, 24.5.2014. (IKA) - 20. obljetnica djelovanja Djeèjeg vrtiæa Jordanovac u sklopu jordanovaèkoga samostana Školskih sestara franjevki sa sjedištem u Splitu proslavljena je 24. svibnja. Obljetnica je okupila sestre iz raznih podružnica zajedno s provincijalnom predstojnicom s. Leonkom Bošnjak Èovo i vrhovnom predstojnicom s. Klarom Šimunoviæ, koja je u kanonskom pohodu ovoj Provinciji. Slavlju su nazoèili i uzvanici, meðu kojima predstavnice vjerskih vrtiæa iz Zagreba, predstavnici gradskih ureda Grada Zagreba, dobroèinitelji vrtiæa i samostana te sva djeca korisnici vrtiæa sa svojim roditeljima. Euharistijsko slavlje u zajedništvu s trojicom sveæenika predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac. U prigodnoj homiliji naglasak je stavio na odgoj djece i ulogu obitelji, osobito majke u odgoju te ulogu odgojiteljica u cjelovitom odgoju djeteta. Sestrama odgojiteljicama je posvijestio važnost odgojnoga rada i potaknuo ih da ne klonu u tom zahtjevnom poslu koji je dio njihova redovnièkog poziva. Osnaženi na euharistijskoj gozbi kruha i Rijeèi Božje, zajednièko slavlje nastavljeno je pred vrtiæem na djeèjoj priredbi koju su s djecom pripremile redovnice zajedno s odgojiteljicama i djelatnicima vrtiæa, a poslije i uz zajednièki objed. Dvadeseta obljetnica Društva Hrvatska žena u Vinkovcima Vinkovci, 24.5.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem koje je u središnjoj vinkovaèkoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona u subotu 24. svibnja predvodio domaæi župnik mons. Tadija Pranjiæ proslavljena je dvadeseta obljetnica osnutka Društva "Hrvatska žena" Vinkovci èija je predsjednica Helena Kuhariæ, prof. "Društvo 'Hrvatska žena' Vinkovci poznato je široj javnosti, ne samo u gradu Vinkovcima po svom humanitarnom djelovanju, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Društvo je poznato po svojim aktivnostima dobrote i èovjeènosti koje èlanice nastoje ostvariti i realizirati prema svojim moguænostima, ponajprije ovdje gdje žive, a onda pomažu i gdje god je potrebno. "Dok vam èestitam ovu 28. svibnja 2014. broj 21/2014 11 Domovinske vijesti obljetnicu, zahvaljujem vam i za dobrotu koju svjedoèite jer dobrota i ljubav prema bližnjemu je zapovijed jednaka prvoj: ljubite Boga i bližnjega svoga. O tim dvjema zapovijedima zavisi sav zakon i proroci, one ne mogu jedna bez druge, a vi volite i ljubite i Boga, volite i ljubite i bližnjega svoga što ste svojim životom pokazale u ovih dvadeset godina djelovanja u vremenima koja nam nisu bila uvijek sklona. Bila su i teška i ratna i poratna. I u svemu što se dogodilo na ovim prostorima, nastojale ste ostati uvijek dosljedne etici Društva 'Hrvatska žena' Vinkovci", rekao je mons. Pranjiæ. Na poseban naèin prisutni su se u molitvi sjetili i preminulih èlanica Društva „Hrvatska žena" Vinkovci. Pjevanje je predvodio Ženski pjevaèki zbor „Hrvatica" u sastavu Društva „Hrvatska žena" Grada Zagreba pod ravnanjem Alana Kljaiæa. Predsjednik Josipoviæ posjetio nadbiskupa Hraniæa Ðakovo, 24.5.2014. (IKA/TU) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ nazoèio je 24. svibnja programu XII. Strossmayerovih dana u Ðakovu, te se tom prilikom u Nadbiskupskom dvoru susreo s ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom Ðurom Hraniæem. Na susretu je bio nazoèan i ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru Marin Srakiæ. Predsjednik Josipoviæ i nadbiskup Hraniæ razgovarali su o suradnji Crkve i države. Spomenuli su se i onih kojima je sada najteže, ljudi u poplavljenim podruèjima Slavonije, izrazili svoju solidarnost te istaknuli da razmišljaju kako im najviše pomoæi. Dotaknuta su i pitanja obnove katedrale Sv. Petra u Ðakovu i konkatedrale Sv. Petra i Pavla u Osijeku. "Te dvije katedrale prevažni su vjerski objekti i spomenici hrvatske kulture. Nadam se da æe u dobrom partnerstvu države i Crkve, uz korištenje europskih fondova, zapoèeti obnova te dvije prevažne zgrade", istaknuo je predsjednik Josipoviæ. Nadbiskup Hraniæ, zajedno s nadbiskupom Srakiæem zahvalio je dr. Josipoviæu na posjetu i uruèio mu prigodne darove: monografije "Ðakovo – biskupski grad" te „Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija nekad i danas", knjigu o biskupu Strossmayeru te tri vrhunska biskupijska vina. Potom je predsjednika upoznao s poviješæu Nadbiskupskog dvora i njegovih salona, a predsjednik se upisao u Knjigu gostiju. Uz suradnike predsjednika Josipoviæa, susretu su nazoèili dožupan Osjeèko-baranjske županije Željko Kraljièak, gradonaèelnik Ðakova Zoran Vinkoviæ te ostali predstavnici županijske i gradske vlasti. Križevci: Dani hrvatskih svetaca i blaženika - Dan bl. Alojzija Stepinca Križevci, 24.5.2014. (IKA) - Pretprogramom i misnim slavljem koje je u križevaèkoj župnoj crkvi Sv. Ane u veèernjim satima predvodio rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. sc. Anðelko Košæak, izvedbom scenskoga prikaza "Optuženi Stepinac" te radionicama za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika u prijepodnevnim i popodnevnim satima, u Križevcima je u subotu 24. svibnja održan program treæega dana 6. Dana hrvatskih svetaca i blaženika. Molitveni, književni i glazbeni program posveæen bl. Alojziju Stepincu uoèi mise u crkvi sv. Ane izveli su bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. Misu su uz predvoditelja mr. Anðelka Košæaka suslavili sjemenišni poglavari duhovnik Vlado Razum i prefekt dr. sc. Ivan Dodlek te župnik domaæin Stjepan Sovièek. 12 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika U propovijedi je mr. Košæak podsjetio na to da se bl. Stepinac prihvatio nadbiskupske službe sa samo 36 godina, da se usudio pruzeti teret vodstva velike Zagrebaèke nadbiskupije makar je bio mlad èovjek, jer se uzdao u Isusa Krista. "Stepinac je bio Marijin hodoèasnik, svakoga dana izmolio je sva otajstva krunice, iako je imao obveze od jutra do veèeri, jer je znao da æe mu Nebeska majka uvijek biti oslonac i da se od vjere živi" – naglasio je mr. Košæak rekavši da je buduæi hrvatski svetac živio jakim, snažnim, redovitim vjernièkim životom pa da je svaku svoju rijeè, gestu, pokret, a sve mu se gledalo i mjerilo, predao u Božje ruke. Rektor Košæak je naglasio da æe ovih dana po pitanju Stepinèeve kauze u Vatikanu zasjedati teološka komisija, da se smijemo radovati skoroj kanonizaciji te da se Stepincu, kao svijetlom svetaèkom liku Crkve u Hrvata, i dalje trebamo utjecati u zagovor. Nakon mise bogoslovi su, predvoðeni svojim prefektom dr. Ivanom Dodlekom, izveli scenski prikaz "Optuženi Stepinac". U tijeku prijepodneva u križevaèki Hrvatski dom stiglo je više ekipa vjerouèenika sa svojim vjerouèiteljima koja su, pod pokroviteljstvom mjeseènika "Mali koncil - Mak", tijekom jutra i prijepodneva stvarala literarne, novinarske, dramske, likovne, glazbene i plesne izrièaje na temu hrvatskih svetaca i blaženika. Njih je, kao i njihove voditelje, vjerouèitelje ili èasne sestre - uvodno pozdravio i molitvu predvodio križevaèki župnik Sovièek, urednik "Maloga koncila" Vojmil Žic te koordinatorica radionica Valentina Jurišiæ. Glazbena je gošæa bila magistrica gitare i pjevaèica Tamara Perc. U popodnevnim su satima stvoreno djeca pokazala u javnoj izvedbi. Križevaèkim župama sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina te Udruzi za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ" kao organizatorima suorganizacijski su se pridružile križevaèke gradske ustanove: Puèko otvoreno uèilište, Gradska knjižnica "Franjo Markoviæ", Glazbena škola Alberta Štrige i Gradski muzej. Prvi forum studenata Teologija u interdisciplinarnom dijalogu Split, 24.5.2014. (IKA) - U Splitu je od 22. do 24. svibnja održan prvi Forum studenata Teologija u interdisciplinarnom dijalogu koji je u okupio 18 studenata iz Ðakova, Zagreba i Splita. Forum je bio posveæen temi relevantnosti teologije u društvenoj i akademskoj raspravi, a na njemu su uz teologe i studente teologije sudjelovali i studenti fizike i filozofije. Forum je protekao u dijaloškom tonu uz mnogo kvalitetnih i konstruktivnih rasprava o razlièitim temama. Cijeli je Forum bio podijeljen na èetiri tematske cjeline: bioetika, prirodne znanosti, filozofija i društvena i akademska rasprava, unutar kojih su studenti promišljali ulogu i mjesto teologije u dodiru s ostalim znanostima i unutar konteksta društvene rasprave. Opæi zakljuèak s obzirom na temu Foruma je da društvo, kao i Crkva, neæe samoinicijativno posezati za teolozima i njihovim relevantnim stavovima, nego da se sami teolozi svojim radom i angažmanom, na neki naèin trebaju nametnuti i unutar društva kao i unutar same Crkve. Organizatori prvog Foruma su Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Splitu u suradnji s Katolièkim bogoslovnim fakultetom Sveuèilišta u Zagrebu te Hrvatskim katolièkim sveuèilištem u Zagrebu. Treba napomenuti kako je ovo prvi projekt za studente kojega su organizirale ove tri institucije zajedno na razini Hrvatske, te da postoji veliki potencijal i interes meðu studentima za navedenu tematiku. Meðu sudionicima prevladavali su studenti teologije (njih 12 sa ika KBF-a u Zagrebu i 2 sa KBF-a u Splitu te jedan sa KBF-a u Ðakovu), a sudjelovali su i jedan student fizike s PMF-a i jedan s filozofije u Splitu. Meðu studentima je bilo i 5 studenata koji su na poslijediplomskom studiju. Organizatori, kao i sami sudionici, iskazali su želju da na buduæim Forumima bude više studenata s ostalih sastavnica sveuèilišta kako bi dijalog i interdisciplinarnost bili još kvalitetniji i konkretniji, jer je upravo dijalog potreban kako bi se ljudi meðusobno obogaæivali, te na taj naèin izravno obogaæivali naše društvo. Teme izlaganja studenata bile su usmjerene kritièkoj analizi položaja teologije i interdisciplinarnosti, poput primjerice izlaganja o znaèaju teologije u bioetici, odnosa vjere i razuma (teologije i filozofije naspram prirodnih znanosti), o pogledu feminizma i teologije na ženu, o položaju teologije na sveuèilištu, o teološkom sluèaju inicijative U ime obitelji i korištenju društvenih mreža hrvatskih biskupija. Podruèno bratstvo FSR-a bl. Alojzija Stepinca hodoèastilo u svetište Majke Milosrða Kloštar Ivaniæ, 24.5.2014. (IKA) - Godišnje hodoèašæe Podruènoga bratstva Franjevaèkoga svjetovnog reda (OFS) bl. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Zagrebu i Podruènoga bratstva Franjevaèke mladeži održano je 24. lipnja u Svetištu Majke Milosrða u Kloštar Ivaniæu. Sudjelovalo je više od tri stotine hodoèasnika iz dvadeset i devet mjesnih bratstava OFS-a, iz cijelog Podruènog bratstva koje se proteže na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije, Varaždinske, Sisaèke i Bjelovarsko-križevaèke biskupije te dijelom i na podruèju Požeške i Gospiæko-senjske biskupije. Domaæini i suorganizatori hodoèašæa i bratskog susreta bili su franjevaèki samostan, župa i bratstva OFS-a i Franjevaèke mladeži u Kloštar Ivaniæu. Na poèetku su hodoèasnike pozdravili podruèna ministra OFS-a Branka Èernugelj, ministra mjesnog bratstva OFS-a Anðelka Marèan i domaæi župnik fra Tomislav Božièek, OFM, koji je opširno govorio o povijesti mjesta, župe, svetišta i prisutnosti i djelovanja franjevaca u Kloštar Ivaniæu. Nakon toga je, prigodom Godine sv. Ljudevita u kojoj se obilježava 800. obljetnica njegova roðenja, podruèni asistent OFS fra Zvonimir Brusaè, TOR, održao izlaganje "Život i lik sv. Ljudevita, kralja, zaštitnika Treæega reda sv. Franje". Prijepodne je zakljuèeno pobožnošæu Majci Milosrða. Hodoèasnici su u skupinama posjetili, takoðer u Kloštar Ivaniæu, franjevaèku crkvu Sv. Ivana Krstitelja uz bivši franjevaèki samostan, Karmel svete Terezije od Djeteta Isusa koji se nalazi u prostorima tog franjevaèkog samostana te samostan školskih sestara franjevaka Bosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca Marijina. U završnom dijelu molila se franjevaèka krunica a zatim se, nakon procesije s kipom Majke Milosrða, slavila euharistija kojoj je predsjedao mons. Vlado Košiæ, sisaèki biskup, koji je i sam poèetkom svibnja zavjetovanjem evanðeoskog života u OFS-u, kao brat Kvirin, postao èlanom bratstva OFS-a u Æuntiæu i èlanom toga Podruènog bratstva. Biskup je istaknuo Franjino siromaštvo kao želju za potpunim predanjem Bogu i djelovanje Duha Svetoga u Marijinom posebnom poslanju da bude Majkom našeg Gospodina i Spasitelja te pozvao braæu i sestre Franjevaèkoga svjetovnog reda da budu otvoreni poticajima Duha Svetoga koji ih šalje da budu svjedoci Božjeg kraljevstva u današnjem svijetu iako oni, kao ni Isus, "nisu od svijeta". Koncelebrirali su župnik fra Tomislav Božièek, fra Milan Krišto, OFM, predsjednik Konferencije podruènih duhovnih asistenata OFS-a te desetak sveæenika meðu kojima su bili franjevci iz Kloštra Ivaniæa i mjesni asistenti OFS-a. Domovinske vijesti Biskup Košiæ predvodio misu za vlè. Slavka Rukavinu Vlè. Slavko Rukavina, katehist i vojni dušobrižnik rodom iz Gline stradao je od komunistièkih vlasti 1945. godine na Križnom putu Glina, 24.5.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je u subotu 24. svibnja u župnoj crkvi Sv. Ivana Nepomuka u Glini misu za vlè. Slavka Rukavinu, katehistu i vojnog dušobrižnika, roðenog u Glini i stradalog od komunistièkih vlasti 1945. godine na Križnom putu. Tom prigodom biskup je i blagoslovio na župnoj kuæi novopostavljenu spomen-ploèu za ovog sveæenika. U koncelebraciji bili su domaæi župnik vlè. Ivica Maðer, dekan fra Goran Rukavina i sveæenici iz Glinskog dekanata. U homiliji obraæajuæi se okupljenim vjernicima te 62 krizmanika kojima je biskup kasnije podijelio sakrament potvrde, biskup je progovorio o poveznici krizme i sveæenika-muèenika. „Sv. potvrda je sakrament Duha Svetoga, koji nas osposobljava da budemo potpuni kršæani, dapaèe i da svoju vjeru svjedoèimo. A za muèenike se od starine u Crkvi upotrebljava rijeè 'martyr', što znaèi 'svjedok'. Sigurno, Bog ne traži od svih nas da kao muèenici svjedoèimo za svoju vjeru u Krista, ali nešto pretrpjeti i žrtvovati se dužni smo, a i osposobljeni ako suraðujemo s Duhom Svetim koji nam se daje u ovom svetom sakramentu", poruèio je biskup. U nastavku biskup je podsjetio na životni put vlè. Rukavine, te je istaknuo kako je imao svega 32 godine kad je ubijen, njegova krivnja bila je to da je bio Hrvat i to da je bio katolièki sveæenik. Biskup je i upoznao krizmanike s Godinom hrvatskih muèenika u Sisaèkoj biskupiji, te o postavljanju spomen ploèa na ubijene sveæenike-muèenike. "Zamislite: 22 sveæenika su ubijena na podruèju ili s podruèja naše Biskupije! Meðu njima je i vaš župljanin, u Glini roðen, mladi sveæenik Slavko Rukavina. On nije uèinio nikakav zloèin, ali smetao je onima koji su 1945. preuzeli vlast i htjeli su zatrti katolièku vjeru u hrvatskom narodu. To su bili komunisti. Na žalost i danas ima onih koji ih opravdavaju, koji dapaèe velièaju taj zloèinaèki sustav pa ne vole ni katolièku vjeru ni hrvatski narod", rekao je biskup te upozorio i na Bleiburg, u vapijuæi zloèin izvršen nad našim narodom i ignoriranje istoga od strane vladajuæih. Biskup je još upozorio kako i danas na žalost Hrvati i katolici smetaju – i to u ovoj državi, koja se zove Republika Hrvatska. "Zašto i kako je to moguæe? Pa to je zato jer ju vode oni koji ju ne vole, koji ne vole ni Hrvate ni katolike! Pogledajte, na sve strane se skuplja ovih dana za poplavljene, ali jedva da tko u državnim medijima kaže da Crkva organizira nešto, da skuplja hranu, da vjernici darivaju odjeæu, novac, da župe, biskupije, Caritas uplaæuje za žrtve poplava. Ne, nigdje se to ne može gotovo ni èuti. Samo se istièe kako Crveni križ skuplja, koliko je veæ skupio, koliko je poslao kamiona i tona hrane i odjeæe, a Crkvu se ignorira! Tako je bilo i s referendumom o obitelji. Ali – pobijedili su oni koji su slušali Crkvu a ne politièare. Na žalost oni ništa nisu nauèili iz toga", zakljuèio je propovjednik. Na kraju biskup je poruèio mladima: „Odluèite se i vi da æete ostati vjerni prijateljstvu s Isusom. Sveti papa Ivan Pavo II. posebno je volio mlade. On je njima odmah na poèetku svoje službe rekao znamenite rijeèi: „Ne bojte se! Otvorite širom vrata Kristu!" I ja to vama kažem: Ne bojte se! Obeæajte da æete biti uvijek vjerni Kristu. Ovo je danas za vas jedan preokret, jedna novost. Vi više niste djeca, mogli bismo reæi da se upravo danas opraštate od djetinjstva i ulazite u mladost. Da biste bili sretni mladi ljudi, izaberite Isusa Krista. On vam danas daje svoga Svetoga Duha, koji je ljubav Božja, da vas vodi i brani u vašem životu. On vas želi voditi putovima dobra i braniti od zla. Otvorite mu se, 28. svibnja 2014. broj 21/2014 13 Domovinske vijesti prihvatite ga. I zapoènite svoj mladenaèki život u vjeri, hrabro, ne bojeæi se te budite ponosni što ste uèenici Kristovi. On vas nikada neæe ostaviti. A vi se ugledajte u hrabre muèenike, meðu kojima je i vaš Glinjanin koga su ubili neprijatelji vjere, ali on nama i danas svijetli i govori da je lijepo pripadati Kristu i za njega živjeti. U tome ustrajte i vi". Djelatnici KBF-a u Zagrebu posjetili Požegu Upoznali su se sa znamenitostima i ustanovama Požeške biskupije Požega, 24.5.2014. (IKA) - Djelatnici Katolièkog bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu pod vodstvom prodekana fra Marija Cifraka uputili su se 24. svibnja na godišnji izlet u požešku "Zlatnu dolinu". Posjetili su najprije franjevaèki samostan u Cerniku i biblijsku izložbu koju je postavio Cernièanin, dugogodišnji profesor na Biblijskom institutu u Jeruzalemu fra Tomislav Vuk. U Požegi su pod vodstvom župnika Ivice Žuljeviæa razgledali katedralu, upoznali njezinu veoma vrijednu kasnobaroknu arhitekturu i opremu, najnovije zahvate na tom zdanju, napose djela suvremenih umjetnika, svratili se u kapelu sv. Ivana Pavla II. u kripti katedrale, obližnji Dom pape Ivana Pavla II. u koji je smješten Sveæenièki dom i Kolegij za sveæenièke aspirante te središnja kuhinja Požeške biskupije u èijem je sastavu i Caritasova kuhinja. Informirali se o obližnjem Odgojnoobrazovnom centru u kojem djeluje Katolièka osnovna škola i Gimnazija. U Biskupskom domu primio ih je biskup Antun Škvorèeviæ koji je u pozdravu spomenuo da ga raduje njihov posjet jer ga podsjeæa na vrijeme kada je i sam bio djelatnik Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Najprije im je u crkvi sv. Lovre prikazao povijest Crkve i njezinu prisutnost na prostorima Požeštine od davnih vremena, a u gradu Požegi od njegova prvog pisanog spomena. Protumaèio im je nastojanja oko obnove ovih prostora nakon 150-godišnje osmanlijske vladavine, napose po isusovaèkom djelovanju koje je u Požegi zaslužno za uspostavu odgojnoobrazovnih ustanova, meðu kojima je Gimnazija i Akademija. Spomenuo je institucije koje je zagrebaèki biskup Franjo Thauzy osnovao u Požegi te tako ovaj grad uèinio prikladnim za sjedište nove biskupije utemeljene 1997. godine. Biskup je s gostima iz Zagreba posjetio Povijesnu knjižnicu Požeške biskupije gdje ih je upoznao s najvrijednijim predmetima, od inkunabula i rukopisnih djela do tiskanih knjiga 16. do 18. stoljeæa, meðu njima znaèajna skupina hrvatskih pisaca na latinici a poneko djelo i na uglatoj æirilici, zvanoj bosanèica. Knjige imaju i povijesnu vrijednost jer po svojim "ex librisima" svjedoèe o požeškim ustanovama, meðu kojima i one koje su vodili isusovci, pavlini zatim Subalterni konzistorij i Orfanotrofij. Zagrebaèki gosti zadržali su se u Biskupskom domu u razgovoru s biskupom, prisjetivši se vremena kada je on vršio profesorsku službu na Katolièkom bogoslovnom fakultetu i bio predstojnik Katehetskog institutu. Nastavili su potom put Požeškom dolinom i slijedili snažne povijesne tragove vidljive po pojedinim kulturnim spomenicima, zadržali se u Kutjevu a potom u pleternièkom kraju posjetili sadržaje seoskog turizma, da bi uz Svetište Gospe od suza nastavili put prema Zagrebu. . 14 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika Susret medijskih djelatnika s prostora Gospiæko-senjske biskupije Plitvice, 24.5.2014. (IKA) - U pastoralnom centru Marije Majke Crkve na Plitvicama 24. svibnja održan je redoviti godišnji susret medijskih djelatnika s prostora Gospiækosenjske biskupije. Središnje predavanje na temu Profesionalni komunikatori u službi evangelizacije održao je struèni suradnik Tiskovnog ureda Zagrebaèke nadbiskupije Davor Trbušiæ. Sudionike susreta pozdravio je predsjednik Odbora za medije Gospiæko-senjske biskupije mons. Mile Peciæ te istaknuo znaèaj prethodnih susreta za profesionalno i teološko formiranje medijskih djelatnika s prostora biskupije. Èlan odbora za medije Zvonko Ranogajec je u nastavku održao prezentaciju s osvrtom na svih sedam prethodnih susreta. Naveo je predavaèe, njihove teme i glavne poruke i zakljuèke tih susreta. Glavni predavaè Davor Trbušiæ održao je središnje predavanje susreta na temu Profesionalni komunikatori u službi evangelizacije. U raspravi se ukazalo na više aktualnih problema meðu kojima su mali broj zaposlenih na poslovima komunikacije, nedostatak stalnosti planiranja i trajnosti projekata, ali i na visoku medijsku razinu u jednoj od najmlaðih hrvatskih biskupija Gospiæko senjskoj biskupiji. Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja "Jakljan 1945." Misu zadušnicu za stradale predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u crkvi Sv. Stjepana na Šipanu Dubrovnik, 25.5.2014. (IKA) - Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja "Jakljan 1945." održana je u subotu, 24. svibnja na otoèiæu Jakljanu pokraj Dubrovnika, a nakon toga misu zadušnicu za stradale predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u crkvi Sv. Stjepana na Šipanu. Na komemoraciji su prigodne rijeèi uputili Željko Kulišiæ, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik koja je organizirala cijeli dogaðaj, zamjenik ministra branitelja pukovnik Ivan Grujiæ, župan Nikola Dobroslaviæ, ispred Dubrovaèko-neretvanske županije koja je prihvatila pokroviteljstvo komemoracije. Predsjednik Kulišiæ podsjetio je na tijek dogaðanja koji su doveli do podizanja spomen-obilježja 214-orici njemaèkih i hrvatskih mornara i vojnika na Jakljanu. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su te pokopani 2013. godine. Osvrnuvši se na rad Udruge istaknuo je: "Mi se ponosimo jer znamo da èinimo dobro djelo, kako samim žrtvama koje nakon sedam desetljeæa konaèno pronalaze smiraj svojih duša, a isto tako èinimo dobro i njihovim obiteljima koje mogu slobodno položiti cvijetak i pomoliti se svojim najmilijima. Konaèno, ali ne manje važno, èinimo dobro za društvo u cjelini jer ovim èinom se skida veliko povijesno breme koje je gušilo kako prošlost tako i buduænost Hrvatske." Posebno je zahvalio pokojnom Zvonimiru Koporèiæu i pokojnom Kuzmi Stjepoviæu koji su bili najzaslužniji za otkrivanje mjesta zloèina na Jakljanu. Pukovnik Grujiæ je rekao kako je Republika Hrvatska unaprijedila zakonodavni okvir u podruèju istraživanja, ureðenja i održavanja vojnih grobalja, žrtava Drugog svjetskog rata i poraæa polazeæi od europskih rezolucija. Sve smrtno stradale osobe imaju pravo na dostojno vjeèno poèivalište, a oèuvanje spomena na njih i dostojno postupanje s njihovim posmrtnim ostacima je obveza države. Istaknuo je kako je uspostavljen sustav koji objedinjuje sve te elemente, a prva u takovom okviru je ekshumirana masovna grobnica na Jakljanu. Domovinske vijesti ika Župan Dobroslaviæ je istaknuo kako je na Jakljanu poèinjen zloèin jer su 1945. vojnici ubijeni bez suðenja i prava na obranu, a pravo na to nitko ne smije oduzeti èovjeku. "Jedan totalitarni režim uvjerio je ljude oko sebe kako njegovi ciljevi mogu biti opravdanje za uništavanje pojedinaca, grupa i naroda. To je bio totalitarni komunistièki režim. Ali ne smijemo zaboraviti da je takav svaki totalitarni režim, a mi smo ih imali više, i svaki zaslužuje jednaku osudu." Spomenik koji je idejno rješenje Nevenka Bilobrka, otkrili su najmlaði i najstariji èlanovi Udruge Ante Margaretiæ i Pavo Dalmatin. U molitvi za stradale dubrovaèki biskup mons. Mate Uziniæ je rekao kako u suoèavanju sa svakim ljudskim stradanjem misli idu prema križu na kojem je Krist raspet, a koji je simbol stradanja, ali i znak pobjede i spasenja. "U križu promatramo raspetu ljubav koja je toliko potrebna našem svijetu," kazao je biskup pozivajuæi okupljene da u križu prepoznaju žrtve svih ratova koji su obilježili prošlo stoljeæe u Hrvatskoj i susjednim zemljama, i patnje svih onih pogoðenih tim stradanjima. Na kraju su pored spomenika položeni vijenci i zapaljene svijeæe za pokoj duša ubijenih na otoku Jakljanu, a poèasni plotun ispalili su Dubrovaèki trombunjeri. Komemoraciji su bili nazoèni i Goran Radiæ, predstavnik njemaèke zaklade koja skrbi o ostacima ubijenih njemaèkih vojnika na prostoru Republike Hrvatske i šire, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, udruge politièkih zatvorenika, èlanovi domobranskih udruga iz Zadra, Omiša, Metkoviæa i Dubrovnika kao i mještani elafitskih otoka. Udruga Hrvatski domobran je 2009. godine podigla kaznenu prijavu protiv nepoznatih poèinitelja koji su u vremenu od 1943. do 1945. godine pogubili više stotina žitelja Dubrovnika i okolice na dubrovaèkom podruèju. Sudionici komemoracije sudjelovali su i na misi zadušnici na Šipanu gdje je istoga dana proslavljan blagdan Gospe Šipanske, odnosno blagdan Marije Pomoænice kršæana. Vjernici su od poèetaka Crkve Mariju prepoznavali kao pomoænicu kršæana pa taj naziv postoji još od tada, rekao je u uvodu propovijedi biskup Uziniæ koji je u koncelebraciji sa župnikom don Slavkom Grubišiæem i drugim sveæenicima, predvodio misu. Nakon bitke kod Lepanta papa je taj naziv ukljuèio u lauretanske litanije, a sam blagdan slavi danas 200. obljetnicu jer ga je 1814. godine, iz zahvalnosti Mariji pomoænici, ustanovio papa Pio VII. nakon što se vratio u Vatikan iz izgnanstva. Na temelju misnih èitanja dubrovaèki biskup je govorio o borbi izmeðu dobra i zla te, osvræuæi se na komemoraciju ubijenih na Jakljanu, svibanjska poslijeratna stradanja i milijune žrtava svih totalitarizama 20. stoljeæa, istaknuo da mi sada kao da još uvijek živimo u toj situaciji zla i ne možemo se toga osloboditi. "A ne možemo se osloboditi jer ne znamo istinu. Da bismo se toga oslobodili moramo utvrditi istinu," rekao je biskup. Takoðer je podsjetio na govor njemaèkog vojnog atašea Raubera kojeg je održao na pokopu žrtava Jakljana na Domobranskom groblju 1. ožujka prošle godine, a u kojem je, uz ostalo, rekao kako je za njih pitanje humanosti da mogu naæi sve njemaèke vojnike izgubljene tijekom Drugog svjetskog rata i da im je svaki put važno kad ih naðu. "Ovakvo promišljanje bi trebalo, želimo li iza sebe ostaviti Drugi svjetski rat i konaèno poèeti živjeti u stvarnosti i doprinositi da naša domovina ima sadašnjost i buduænost, biti ono što æe motivirati svakog graðanina Republike Hrvatske. Imati jednaki pijetet prema svakoj žrtvi, staviti žrtvu u središte, a ne agresora. I pokušati utvrditi, ako je ikako moguæe, ime i prezime svake žrtve i iskazati joj jednako poštovanje." Biskup je ponovo istaknuo važnost utvrðivanja istine jer ljudi nisu brojevi nego imaju svoje ljudsko dostojanstvo, obitelji koje su ostale žaliti. "Mislim da je put prema konaènom rješavanju onoga što je za nama da pristupimo svakom grobu i grobištu i pokušamo utvrditi što se dogodilo," rekao je biskup. Važnost utvrðivanja istine je vidljiva i na primjeru Jakljana za kojeg se govorilo da se tu nalaze 102 žrtve, a ustanovilo se da ih je 214. "Ljubav je jedina sposobna pobijediti mržnju, oprost je jedini sposoban zatvoriti stranicu povijesti kako bismo zajedno krenuli izgraðivati bolju sadašnjost i buduænost." Drugi narodi, poput njemaèkog, ne pitaju se kojoj i kakvoj vojsci je tko pripadao, nego prepoznaju èovjeka koji je izgubio život i kojeg treba dostojanstveno pokopati. Dok mi ne doðemo do te razine, ostat æemo u prošlosti, neæemo se znati nositi sa sadašnjošæu i bojim se, neæemo imati buduænost, poruèio je biskup i zazvao u pomoæ Mariju Pomoænicu kršæana kako se to ne bi dogodilo. Koncert u zadarskoj katedrali za pomoæ stradalima od poplava Zadar, 25.5.2014. (IKA) - Zadrani su u velikom broju sudjelovali na humanitarnom koncertu za pomoæ žrtvama poplavljenih podruèja u nedjelju 25. svibnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru, kojom prigodom su dobrovoljnim prilogom prikupili više od 12 tisuæa kn za pomoæ stradalima od poplava. „Èast nam je biti s vama, širiti ljubav i pomagati drugima. Svi smo došli s istim ciljem, pomoæi žrtvama poplava. Gledamo srcem, a ono je veliko kada vidimo koliko smo se ujedinili u spremnosti pomoæi", rekli su voditelji koncerta, Luka Kotlar i Josipa Butiæ. Inicijator tog dogaðaja je zbor mladih župe Uznesenja BDM s Belafuže u Zadru koji su izveli pjesmu Naš Bog je velik, a sa solisticom Matejom Županoviæ otpjevali su iIzlièi me i Gospodinu hvala. Zbor mladih Magnificat iz Bibinja izveo je pjesme Gospodu mom, Bože moj što je jutro i Bog te ljubi, a zbor mladih župe Srce Isusovo iz Zadra pjesmu Slava Kralju kraljeva i Božja ljubav – Božja snaga. Zbor mladih 'AKA Crescendo' sa Sveuèilišta u Zadru otpjevao je Djeluj kroz mene i Samo tvoja ljubav Bože, a Ive Županoviæ pjesmu Milost u klavirskoj pratnji Luke Kotlara. Sopranistica Nela Šariæ izvela je skladbe Ave Maria i Panis Angelicus u klavirskoj pratnji Blanke Aždajiæ Mediæ. Poželjevši da, uz materijalna sredstva, s tog dogaðaja do stradalih ljude stigne i duhovna poruka i podrška u ljubavi i ohrabrenosti da nisu sami, Ðani Maršan je izveo pjesme Zahvalnica, koju je skladao povodom pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i Bože èuvaj Hrvatsku, u èijoj izvedbi je sudjelovao sav puk u katedrali. Zakljuèno, izvoðaèi i publika zajedno su otpjevali Velik si i Krist na žalu. Koncert je pohodio i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, koji je pohvalio angažman mladost koja je srcem okupila punu katedralu i u svega dva dana organizirala koncert èiji je veliki odaziv dobar znak i poticaj u osjetljivosti za bližnjega. Župnik katedrale, don Josip Radojica Pinèiæ, srdaèno zahvalivši svim izvoðaèima i ljudima koji su pomogli organizaciju na naèin da su sredstva koja su trebala biti naplaæena dana u prilog za stradale, poruèio je: "Naši su mladi uvijek bili osjetljivi i dosjetljivi. Oni nemaju srebra ni zlata, ali imaju veliku ljubav i talente koje su podijelili s nama. Od srca hvala svima". . 28. svibnja 2014. broj 21/2014 15 Domovinske vijesti Završeni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika Posljednji dan bio je u znaku bl. Ozane Kotorske Križevci, 25.5.2014. (IKA) - Molitvenim, književnim i glazbenim programom posveæenim bl. Ozani Kotorskoj, misnim slavljem koje je predvodio provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavriæ te predstavljanjem knjige posveæene bl. Ozani Kotorskoj u križevaèkoj župnoj crkvi sv. Ane u nedjelju 25. svibnja 2014. završeni su 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika. Bl. Ozani posveæeni pretprogram, govoreæi i pjevajuæi o životu bl. Ozane Kotorske, izvele su èlanice Kongregacije sestara dominikanki svetih Anðela Èuvara. Uslijedilo je misno slavlje koje je u koncelebraciji s predsjednikom Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica, provincijalom Hrvatske karmelske provincije o. Vinkom Mamiæem, promicateljem kanonizacije i štovanja dominikanskih svetaca Marijanom Biškupom te križevaèkim župnikom Stjepanom Sovièekom predvodio provincijal Hrvatske dominikanske provincije Anto Gavriæ. On je u propovijedi govorio o tome kako bl. Ozani najstroža pravila nisu bila teret, da su to ljudi prepoznali i dolazili k njoj po pomoæ, a da ih je ona iz svoje oaze mira neumorno tješila, hrabrila i mirila. Obraæajuæi se djeci i roditeljima dr. Gavriæ je pojasnio da ne bi bilo bl. Ozane da nije bilo njezine majke, da je Ozani obitelj bila temelj, veliko svetište u kojem joj je majka bila prvi sveæenik i prva crkva jer je Ozana bila roðena u selu u kojem nije bilo ni sveæenika ni crkve. "Kao djevojèica Ozana je ispitivala majku o tome tko je Bog, može li se Bog vidjeti, a majka joj je darivala prekrasnu pedagogiju neuke žene, uèila ju je da je sve na svijetu stvorio Bog" – pripovijedao je o životu bl. Ozane Kotorske dr. Gavriæ naglasivši da su se takvi Ozanini vjernièki poèeci s vremenom pretvorili u Ozaninu želju da se zatvori u malu sobicu u kojoj æe se potpuno posveæivati Kristu i razmatranju njegove muke. „Iako je bl. Ozana živjela prije pet stoljeæa, izazov nam je, primjer, nadahnuæe i poticaj danas pa molimo njezin zagovor da sve više rastemo u ljubavi prema Isusu, obitelji i domovini, da nam kao ekumenska svetica, kojoj su se povjeravali i utjecali i katolici i pravoslavci, izmoli mir, da bude uzor za jedinstvo kršæana i kršæanskih crkava" – zakljuèio je u propovijedi dr. Gavriæ. Glazbeni obol euharistijskoj sveèanosti dao je Zbor dominikanskih bogoslova „Jordan Viculin, OP" Nakon mise dr. Gavriæ i fr. Mirko Irenej Vlk, koji je voditelj dominikanskoga laièkog bratstva mladih „Bl. Ozana Kotorska", predstavili su upravo objavljenu knjigu dominikanca Innocenta Taurisana „Blažena Ozana Kotorska – dominikanka (1493. – 1565.)" za koju su rekli da je najbolji životopis bl. Ozane objavljen dosad. Time su završeni èetverodnevni 6. Dani hrvatskih svetaca i blaženika kojima se željelo potaknuti na bolje poznavanje i intenzivnije štovanje hrvatskih duhovnih velikana. Manifestaciju su, uz pokroviteljstvo Bjelovarsko-križevaèke biskupije, organizirali: Udruga za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ", župa sv. Ane Križevci te župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina Križevci, uz potporu Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica, Glasa Koncila, Grada Križevaca, Privredne banke Zagreb i "Tim Kabela d.o.o.". Suorganizatori su bili: Galerija hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" Zagreb te križevaèke gradske ustanove: Gradski muzej, Puèko otvoreno uèilište, Gradska knjižnica "Franjo Markoviæ", Glazbena škola Alberta Štrige i Turistièka zajednica Križevci. 16 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika Hrvatski Caritas prikupio gotovo 2.800.000 kuna za poplavljene Zagreb, 26.5.2014. (IKA) – Na kunski raèun Hrvatskog Caritasa IBAN: HR0523400091100080340, kod PBZ, s pozivom na broj 175 (za Slavoniju), do 26. svibnja uplaæeno je 2.212.951,17 kn za stradale u poplavama u Slavoniji. Uz to je putem on-line uplata na mrežnoj stranici Hrvatskog Caritasa evidentiran iznos od 126.728,00 kn, a na donacijskom telefonu 060 9010 registrirano 47 850 poziva, što uz iznos od 6,25 kn po pozivu odgovara iznosu od 299.062,50 kn. Inozemne uplate iznose ukupno 57.012,51 kn. Primljena je i uplata Splitsko-makarske nadbiskupije u iznosu 100.000,00 kuna. Time je do sada ukupno prikupljeno 2.795.754,18 kuna. Hrvatsko redovništvo s milijun kuna pomaže stradalima Zagreb, 26.5.2014. (IKA) - Èlanovi Vijeæa Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP), na izvanrednoj sjednici održanoj 26. svibnja 2014. u Provincijalatu Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda Zagrebu donijeli odluku da æe HKVRPP s milijun kuna pomoæi žrtvama katastrofalnih poplava. Redovnièke zajednice prema svojim moguænostima pojedinaèno veæ pomažu duhovno i materijalno, a ovaj je zajednièki prinos redovništva izraz solidarnosti svih redovnika sa stradalima u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini, stoji u priopæenju Tajništva HKVRPP-a. Osma sjednica Prezbiterskoga vijeæa Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 26.5.2014. (IKA) - U Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu održana je pod predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, 26. svibnja 2014. godine, osma sjednica Prezbiterskoga vijeæa Zagrebaèke nadbiskupije. Na sjednici su sudjelovala 43 èlana Vijeæa. Nakon zajednièke molitve Treæega èasa kardinal se, pozdravljajuæi nazoène, osvrnuo na teško stanje nastalo zbog poplava i na oblike pomoæi koju naša mjesna Crkva pruža preko Caritasa. Spomenuo je i važne proslave u proteklom razdoblju: blagdan bl. Alojzija Stepinca i perspektivu njegove skore kanonizacije, kao i kanonizaciju dvojice papa što je bio najvažniji dogaðaj u nedavnome razdoblju na planu opæe Crkve, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. U prvoj središnjoj toèki sjednice dr. Denis Bariæ, tajnik Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije, sveæenicima je predstavio Radni dokument (Instrumentum laboris) Sinode, koji je tijekom protekle dvije godine izradila radna skupina pod kardinalovim vodstvom, a sudjelovali su u njoj: biskup mons. dr. Ivan Šaško, mons. dr. Tomislav Ivanèiæ, prof. dr. Ante Crnèeviæ, prof. dr. s. Valentina Mandariæ i dr. Denis Bariæ. Tajnik Sinode dr. Bariæ predstavio je raspored graðe u Radnom dokumentu, istaknuvši da je Dokument podijeljen na èetiri dijela pod sljedeæim naslovima: Crkva zagrebaèka u zajedništvu svoga poziva i poslanja, Crkva zagrebaèka u djelu evangelizacije, Crkva zagrebaèka u slavljenju Kristova otajstva i Crkva zagrebaèka u suvremenome društvu. Izložio je i predstojeæe korake: Nadbiskupovo odobrenje Radnoga dokumenta, izrada Pravilnika Sinode, izbor èlanova Sinode te sama Sinoda. Na koncu je pozvao na svesrdnu molitvu za uspjeh Sinode. U sljedeæoj toèki sjednice biskup mons. Mijo Gorski osvrnuo se na susrete èlanova župnih ekonomskih vijeæa koji su održani po arhiðakonatima Zagrebaèke nadbiskupije. Na ika tim susretima sudjelovalo je ukupno 160 sveæenika i 436 vijeænika koje se pobliže upoznalo s njihovim dužnostima i ovlastima u župnom ekonomskom vijeæu. Susreti su pokazali da je potrebno nastaviti s edukacijom èlanova vijeæa kako bi se poboljšala suradnja izmeðu vijeænika i župnika na dobro župne i nadbiskupijske zajednice. U posljednjoj toèki dnevnoga reda bilo je rijeèi o katehezama za odrasle, koje se tijekom ove pastoralne godine održavaju u Zagrebaèkoj nadbiskupiji. Na temelju održanih dekanatskih sastanaka na tu temu i pisanih osvrta dekana u kojima su izneseni prijedlozi za poboljšanje tog programa, vlè. Ivica Budinšæak i vlè. Tomislav Subotièanec, èlanovi Povjerenstva za pripremu kateheza za odrasle, iznijeli su više prijedloga za održavanje kateheza u sljedeæoj pastoralnoj godini. Zakljuèeno je da spomenuto Povjerenstvo, na temelju primljenih prijedloga, treba izraditi plan održavanja kateheza u novoj pastoralnoj godini. Na sjednici je takoðer dogovoreno da æe se u èetvrtak, 26. lipnja u 9.30 sati, uoèi svetkovine Presvetoga Srca Isusova, koja je ujedno i dan sveæenièkoga posveæenja, u zagrebaèkoj prvostolnici okupiti sveæenici, dijecezanski i redovnièki, na zajednièkom euharistijskom klanjanju. Na koncu sjednice Kardinal je nazoènim sveæenicima darovao svoju nedavno objavljenu knjigu pod naslovom: "Ivan Pavao II. – papa hrvatske nade". Svetkovina Gospe od Karavaja Tisno, 26.5.2014. (IKA) - Svetkovina Gospe od Karavaja sveèano je proslavljena u ponedjeljak 26. svibnja u župi Tisno na Karavaju, jednom od èetiri marijanska svetišta Šibenske biskupije. Središnje sveèano misno slavlje pred velikim brojem vjernika iz cijele Šibenske biskupije i iz susjedne Zadarske nadbiskupije predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Homiliju i cijelo misno slavlje biskup je posvetio obitelji. Istaknuo je kako ugroženost obitelji znaèi ugroženost za narod, Crkvu i cijeli svijet. Upozorio je da je obitelj u dubokoj krizi. Ona se nalazi na rubovima društva i društvenih interesa. Obitelji ostaju bez temeljnih prihoda za život i nitko se zbog toga pretjerano uzbuðuje. Brojne su obitelji koje svoje egzistencijalne probleme rješavaju uz pomoæ Caritasa, upozorio je šibenski biskup. Poèetak devetnice za Kvirinovo u Sisku Sisak, 26.5.2014. (IKA) - Devetnica uoèi svetkovine sv. Kvirina, zaštitnika Sisaèke biskupije i Grada Siska, kojom æe se Sišèani i hodoèasnici iz osam dekanata Biskupije u crkvi Sv. Kvirina u Sisku duhovno pripravljati za proslavu svoga zaštitnika zapoèela je u ponedjeljak 26. svibnja sveèanim misnim slavljem koje je predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ. U koncelebraciji bili su mons. Ivan Hren, kancelar mons. Marko Cvitkušiæ, domaæi župnik mons. Zdravko Novak i desetak sveæenika iz cijele Biskupije. U homiliji biskup je istaknuo kako æe ova crkva postati osma bazilika u Hrvatskoj, te pojasnio što proglašenje ove crkve bazilikom zapravo znaèi. "Time se uzvisuje dostojanstvo jedne crkve na viši stupanj da bi se tako oznaèilo da ona predstavlja u odreðenom smislu duhovno središte za jedno podruèje ili jednu Biskupiju kao kod nas. Sveti Kvirin ima osobito znaèenje za našu Biskupiju i Grad Sisak, a kao muèenik i svetac veæ više od 17 stoljeæa privlaèi svojim svjedoèanstvom sve kršæane i pokazuje im da slijede njegov primjer, te ih upuæuje na Krista za koga je on prolio svoju krv", rekao je biskup. Nakon poprièesne molitve biskup je dvanaestoro zaslužnih vjernika, te mons. Ivanu Hrenu, graditelju bazilike, i Domovinske vijesti Caritasu Biskupije dodijelio odlikovanja sv. Kvirina, znak priznanja za osobite zasluge u Sisaèkoj biskupiji. Ovo odlikovanje, prvi puta dodijeljeno ove godine, dodjeljivat æe se i ubuduæe uoèi Kvirinova, a njime æe se prepoznavati oni koji se posebno trude da svojim svjedoèanstvom žive svoju vjeru. Nadbiskup Barišiæ sudjelovao u akciji "Hrvatska pomaže" U pozivnom centru nadbiskup se javljao na pozive graðana Split, 26.5.2014. (IKA) - U velikoj humanitarnoj akciji "Hrvatska pomaže" za pomoæ stradalima u poplavama koja je održana u ponedjeljak, 26. svibnja, aktivno je sudjelovao i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Za vrijeme trajanja velikih koncerata u Zagrebu, Splitu i Rijeci, na kojima su sudjelovale brojne glazbene zvijezde, graðani cijele Hrvatske zvali su broj za pomoæ 060 90 11, a u pozivnim centrima u ova tri grada na pozive graðana javljale su se osobe iz javnog života Hrvatske. U pozivnom centru u hotelu Bellevue u Splitu okupilo se tristotinjak umjetnika, politièara, glazbenika, sportaša i kulturnjaka koji su se izmjenjivali na telefonima. Meðu njima je bio i nadbiskup Barišiæ koji je s graðanima iz cijele Hrvatske razgovarao èetrdesetak minuta. Do ponoæi na broj 060 90 11 ostvareno je 525.910 poziva te je sakupljeno 3.286.937 kuna. Organizatori humanitarne akcije bili su Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska glazbena unija uz veliku pomoæ gradova Zagreba, Splita i Rijeke te Hrvatskog društva skladatelja. Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog èestitao novom mitropolitu Porfiriju Nadam se dobroj suradnji i nastavku izgradnje dobrih odnosa izmeðu Srpske pravoslavne te Katolièke Crkve u Hrvatskoj Zagreb, 27.5.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u ponedjeljak 26. svibnja èestitku o. Porfiriju Periæu u povodu imenovanja mitropolitom zagrebaèko-ljubljanskim. "Kad sam èuo da ste imenovani mitropolitom zagrebaèkoljubljanskim, iskreno sam zahvalio Bogu za Vas i Vaš dolazak u Zagreb i Hrvatsku. Poznavajuæi Vas kao veoma gostoljubivog igumana koviljskog manastira i znajuæi za Vaše kršæanske i duhovne vrline, obradovan sam zbog Vašeg imenovanja i preuzimanja zagrebaèko-ljubljanske eparhije koja je ostala bez svoga pastira nakon što je Gospodin pozvao k sebi o. Jovana. Dok Vam iskreno èestitam želim Vam obilje Božjeg blagoslova u novoj službi! Nadam se dobroj suradnji i nastavku izgradnje dobrih odnosa izmeðu Srpske pravoslavne te Katolièke Crkve u Hrvatskoj", istaknuo je biskup Košiæ u èestitki. Godišnji susret biskupa Mrzljaka s medijskim djelatnicima Dr. Mirko Mataušiæ govorio i Crkvi i medijima u graðanskom društvu Varaždin, 27.5.2014. (IKA) - Godišnji susret varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka s medijskim djelatnicima u prigodi proslave 48. svjetskog dana sredstava društvene komunikacije, kojeg Crkva obilježava sedme uskrsne nedjelje, održan je u utorak 27. svibnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra. Susret veæ tradicionalno prireðuje biskupijski Ured za 28. svibnja 2014. broj 21/2014 17 Domovinske vijesti pastoral u medijima, èija je voditeljica Anita Trešèec pozdravila sve nazoène. Na susret su bili pozvani dopisnici i suradnici katolièkih medija s podruèja Varaždinske biskupije te djelatnici u svjetovnim i crkvenim medijima na podruèju biskupije, a odazvali su se i djelatnici Ordinarijata i drugih biskupijskih ureda. Na susretu je predstavljena ovogodišnja poruka pape Franje s temom "Komunikacija u službi istinske kulture susreta". Poruku je predstavila struèna suradnica za medije Varaždinske biskupije Jasminka Bakoš-Kocijan. Katolièki teolog i komunikolog dr. sc. fra Mirko Mataušiæ održao je potom predavanje o temi "Crkva i mediji u graðanskom društvu". Uvodno je govorio o važnosti komunikacije i sredstava komunikacije za život društva, izlagao je o razvoju medija kroz razne društvene sustave tijekom povijesti sve do današnjih dana, te promišljao o zahtjevnostima i izazovima koje današnje graðansko društvo stavlja pred Crkvu, medije i medijske djelatnike. Istaknuo je kako Crkva danas ima povoljne uvjete za razvoj i djelovanje svojih medija buduæi da je svjetovnim medijima najèešæe zanimljiva kada se u njoj dogaða nešto ekstremno. Pa ipak Crkva i preko takvih medija treba znati stvari koje dobro radi predstaviti javnosti na zanimljiv naèin. Premda Crkvi katolièki mediji nisu neophodni za njezino poslanje, ona ih treba upravo zato jer ne može oèekivati da æe svjetovni mediji, koji su ovisni o raznim interesima, biti u potpunosti objektivni i zainteresirani javnosti prenijeti ono što je Crkvi važno i što Crkva želi poruèiti svijetu. A Crkva želi poruèiti da svi ljudi imaju jednaka prava, da je kljuèna dobrobit svakoga i da Božja ljubav želi zaživjeti u svakome ljudskom srcu, a takav njezin nauk smeta mnogim lobijima i interesima, upozorio je dr. Mataušiæ dodavši da nema drugog puta u napredak èovjeèanstva osim toga da priznamo zakon ljubavi i dobrobiti za svakog jer svi smo djeca Božja. Crkva zastupa takvo naèelo i želi suraðivati sa svima kojima je to naèelo takoðer na srcu. I dok Crkva treba razvijati suradnju sa svjetovnim medijima i djelovanje svojih vlastitih medija, ona bi ujedno trebala biti usmjerena na naobrazbu vjernika da bi bili educirani kako djelovati na kršæanski naèin u politici, gospodarstvu, društvu i medijima, zakljuèio je predavaè. Biskup Mrzljak na kraju je zahvalio svima na odazivu te je uputio zahvalu i predstavnicima lokalnih medija na dobroj suradnji i zaželio da i dalje bude uistinu usmjerena na dobrobit sviju. Kako Papa na poseban naèin u svojoj poruci govori o kulturi susreta, biskup je izrazio nadu da je i ovaj godišnji susret pridonio razvijanju kulture susreta. Znanstveni skup "Strossmayer i glazbenici" Ðakovo, 27.5.2014. (IKA/TU) - U sklopu XII. Strossmayerovih dana, koje organizira Grad Ðakovo te Katolièki bogoslovni fakultet u Ðakovu, u subotu, 24. svibnja u Dvorani biskupa Mandiæa Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice održan je znanstveni skup "Strossmayer i glazbenici", kojemu je nazoèio i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ. Uvodni pozdrav uputio je Ivica Mandiæ, predsjednik organizacijskog odbora Strossmayerovih dana, potom se obratio predsjednik Josipoviæ te je uslijedilo predavanje akademika Zorana Juraniæa i maestra Ive Andriæa. Skupu su nazoèili predstavnici Županije osjeèko-baranjske, Grada Ðakova i profesori povijesti pet slavonsko-baranjskih županija. Violinist Ioan Pauna i klavijaturist Igor Valeri otvorili su znanstveni skup kompozicijama Dvoržaka i Liszta, suvremenika biskupa Strossmayera, a uslijedila je i praizvedba djela "Noæ na Savi", Franje Krežme posveæena 18 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika biskupu Strossmayeru. Podsjeæajuæi na Strossmayerovo geslo "Znanjem do slobode" Mandiæ je naglasio: "Obveza je naše generacije i generacija koje dolaze, da materijalna dobra koja je biskup Strossmayer ostavio hrvatskom narodu, a prije svega mislim na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU), Galeriju starih majstora, i najdraže dijete biskupa Strossmayera - ðakovaèku katedralu, pomognemo i te kulturne i sakralne spomenike saèuvamo od daljnjega propadanja. Ðakovaèku katedralu ne možemo gledati samo kao sakralni objekt, ona ima šire kulturno znaèenje za èitav hrvatski narod." Mandiæ je potom zahvalio predsjedniku Josipoviæu što je došao uvelièati XII. Strossmayerove dane te rekao: "Strossmayer je još uvijek neisprièana prièa, onaj koji može biti prava vodilja da Ðakovo 2020. godine bude i grad kulture s odsjekom u Vukovaru". Podsjetio je i na Strossmayerove obljetnice koje æe se obilježiti sljedeæe godine. Istièuæi kako je Strossmayer jedan od najznaèajnijih i najutjecajnijih hrvatskih liènosti ne samo 19. stoljeæa nego i hrvatske povijesti uopæe te citirajuæi Strossmayerove govore u kojima istièe važnost obrazovanja, osnivanja akademije znanosti i umjetnosti te sveuèilišta, dr. Josipoviæ je rekao: "Drago mi je što sam danas ovdje, u gradu koji je uz Osijek, mjesto visokog obrazovanja u istoènoj Hrvatskoj u kojemu je poèetkom 19. stoljeæa osnovano Dijecezansko bogoslovno uèilište Biskupskog sjemeništa na èiju se tradiciju nastavlja Katolièki bogoslovni fakultet. Razmišljanje o toj tradiciji dugoj preko 200 godina vraæa nas uvijek na ime Josipa Jurja Strossmayera, intelektualnog i duhovnog pokretaèa i materijalnog utemeljitelja hrvatskog sveuèilišta i HAZU. On je vjerovao da hrvatski narod može i treba iæi u korak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe i znao je da se to ne može ostvariti bez vlastitih kulturnih i znanstvenih ustanova na materinjem jeziku". Istaknuo je kako je Strossmayer veliko znaèenje pridavao i kulturnoj djelatnosti Katolièke Crkve smatrajuæi da su crkvena dobra važan dio kulture hrvatskoga naroda, a dobrotvorni angažman Crkve veliki poticaj u kulturnom razvoju cijele Hrvatske. "Gledajuæi osobu J. J. Strossmayera iz današnje perspektive, tog velikog vizionara i mecenu hrvatske kulture, obrazovanja i umjetnosti, treba istaknuti kako je ona bila epohalna s nemjerljivim doprinosom baštini i ugledu hrvatskog naroda", zakljuèio je Josipoviæ. Govoreæi o odnosu Strossmayera prema glazbi i glazbenika prema Strossmayeru akademik Juraniæ naglasio je Strossmayerovo mecenatstvo. Pobrojao je i djela koja su mu glazbenici posveæivali, obilježavanja i poèasti koje su mu iskazane nakon smrti s naglaskom na akciju prikupljanja sredstava za podizanje njegova spomenika iznad zgrade HAZU-a, a predavanje je zakljuèio prigodnom prezentacijom. Strossmayer je vjerovao da je njegovanje baštine, kako jezika tako i obièaja, vrlo važno. Podupirao je amatersko muziciranje te sva pjevaèka društva, ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji i Grazu. Imao je znaèajnu ulogu pri nagovaranju Ivana Zajca da osnuje zagrebaèku Operu, a meðu društvima koje je podupirao posebno se istièe Kolo, koje je bilo luèonoša cijeloga pjevaèkog pokreta u Hrvatskoj. Podupirao je i pojedince, a istièu se Ema Vizjak, Matilda Malinger, Maja Strozzi, Franjo Krežma, Franjo Kuhaè, Ludvik Kuba te Dvoržak i Liszt. Maestro Andriæ govorio je o Strossmayeru i glazbenicima prema graði iz arhiva Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Ðakovu. U Nadbiskupijskom arhivu u Ðakovu tragovi na temu Strossmayer i glazbenici prilièno su skromni, meðu ostalim i zato jer su prilièno probrani. Korespondencije na ovu temu nema mnogo, svega su tri skladbe posveæene ika Strossmayeru, a dvije se tek spominju, dok nekih znaèajnijih glazbenih priredbi u Ðakovu u Strossmayerovo doba zapravo i nije bilo. Jedino podruèje koje je solidno popraæeno arhivskom graðom jest ono vezano uz nabavku orgulja za katedralnu crkvu, rekao je Andriæ. Istaknuo je da se Strossmayer na podruèju glazbe najèešæe se pouzdavao u svoje prijatelje i znance koji su mu preporuèivali pojedine glazbenike i glazbenice, njihov studij, projekte i poduhvate, a slièno je bilo i pri nabavki orgulja, Strossmayer se pouzdao u Friedricha Schmidta i Josipa Vallingera pri izboru instrumenta. Maestro Andriæ potom je govorio o glazbi u ðakovaèkoj katedrali za vrijeme Strossmayera te o pismima glazbenika biskupu Strossmayeru koja je u arhivu pronašao i djelima njemu posveæenima. XII. Strossmayerovi dani zapoèeli su otvaranjem izložbe "Strossmayer i glazbenici" u Muzeju Ðakovštine, 23. svibnja, a manifestacija je zatvorena koncertom Zagrebaèke filharmonije u ðakovaèkoj katedrali, 27. svibnja. Domovinske vijesti takvi. To je evanðelje. Oni su ponos i nada da nikada neæe nestati èovjeènosti u hrvatskog èovjeka", ustvrdio je Mamiæ, zakljuèivši: "U ovom èasu nam je potrebno zajedništvo mira, nacionalna solidarnost, vjernièka i ljudska povezanost, velika odgovornost za zemlju koju ubija nezaposlenost i ekonomska nemoæ. Zato stvarajmo vrednote koje æe biti oslonac nadolazeæim naraštajima. Ti naraštaji neæe imati povijesno iskustvo koje su hrvatski branitelji prošli, ali ne uskratimo im spoznaju o snazi i ulozi "križa" u oslobaðanju i spašavanju Domovine. Uèimo ih da se nadahnu na njem u izgradnji novog svijeta i "nove zemlje". Ne lišimo ih poruke koju æe im križ u vremenima zla pokazati kao lijek života. Ostavimo im solidarnost, ljubav prema slobodi zemlje i nesebiènost vlastitog uloga, odluènost i žrtvu u izgradnji zemlje i odnosa koji ne uvjetuju; nemojmo ih lišavati duboke poveznice s Bogom". Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirala Klapa HRM "Sveti Juraj". Misa u povodu Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske Zagreb, 28.5.2014. (IKA) – U povodu Dana Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je euharistijsko slavlje u srijedu, 28. svibnja u svetištu Sveta mati slobode u Zagrebu. U koncelebraciji su bili generalni vikar Vojnoga ordinarijata dr. o. Jakov Mamiæ, OCD, vikar za pastoral don Josip Staniæ, SDB, te vojni i policijski kapelani. Na misi su bili predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, izaslanik predsjednika RH Zlatko Gareljiæ, zamjenica ministra obrane Višnja Tafra, naèelnik GS OS RH general zbora Drago Lovriæ, naèelnik PUZ-a Goran Burušiæ, drugi saborski zastupnici, generali, visoki èasnici i branitelji. Pozdravljajuæi nazoène na poèetku misnog slavlja, biskup Jezerinac pozvao je na molitvu za hrvatske branitelje koji su dali život u obrani Domovine. "Ovdje smo danas da kao Hrvatske oružane snage, muževi i žene vojnog poziva, uèimo kako snagu oružja još intenzivnije usmjeriti prema vrijednosti mira, rekao je u homiliji generalni vikar Mamiæ, istaknuvši da je obrana zemlje bila i ostaje imperativ života. Hrvatski branitelji su ga savršeno ostvarili i saèuvali su dostojanstvo, èistu i zlom neoptereæenu savjest, spremnost oprosta. Ljubav prema Domovini, graðena i hranjena snagom vjere i pobožnosti, nije OSRH-a dopuštala da se pretvore u osvetnike i ubojice života. Zato su oni preživjeli i danas puni mira i nutarnje slobode, a poginuli postaju znakom snage ljubavi, rekao je Mamiæ. „Danas, kada slavimo Dan oružanih snaga i Kopnene vojske RH, ne trebamo se ni sramiti niti zaboravljati snagu Križa kojega je svaki naš vojnik na svojoj krunici nosio u svojim najtežim danima obrane. Neka i nama taj znak bude znakom nesebiène ljubavi i èiste savjesti u obrani i izgradnji svoje zemlje. Neka nam taj znak postane mjestom koje æe nas uvoditi u razumijevanje straviène snage zla, ali i ispravnog opiranja zlu; neka nas osposobi za plemenitu uzajamnost i solidarnost koja se pod križem stvara. Tko su "Oružane snage Republike Hrvatske" pokazuju osobito križevi novije povijesti Domovine: križ prepoznatljiv u nasrtaju agresije i obrani zemlje; i aktualni križ nasrtaja sile poplavnih voda koje su pogodile Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Kao što se u dogaðaju agresije na Domovinu hrvatski branitelj pokazao kao biæe ljubavlju sraslo sa zemljom i svime što ona predstavlja, tako je sada hrvatski vojnik, bez ikakve upitnosti, sebe izložio smrti da spasi izložene smrti. Blago ovoj zemlji èiji su sinovi i kæeri, pripadnici OSRH-a 28. svibnja 2014. broj 21/2014 19 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Poziv hrvatskoj zajednici u Italiji da pomognu ugroženom stanovništvu Novac se može uplatiti na žiro-raèun ili dostaviti u Zavod sv. Jeronima u Rimu Rim, 22.5.2014. (IKA) – Na mrežnoj stranici Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu objavljen je poziv svim sveæenicima, redovnicima, redovnicama, vjernicima hrvatske zajednice u Rimu i Italiji, svim prijateljima Talijanima i ljudima dobre volje, da pokažu ljudsku solidarnost i duhovnu blizinu s postradalima u poplavama. Apelira se na sve sveæenike i Bogu posveæene osobe kao i sve katolièke vjernike da danomice uzdižu svoje molitve dobrome Bogu za sve ugrožene da ne klonu duhom. Novèana pomoæ može se uplatiti na žiro-raèun za ovu prigodu otvoren kod Banca del Fucino naslovljen na: Chiesa di S. Girolamo dei Croati – Aiuto Alluvione 2014; Iban IT06L0312403210000000238230. Novèani prilozi mogu se dostaviti i u sakristiju Hrvatske crkve sv. Jeronima, sakristanki s. Gizeli ili s. Kseniji u Zavod sv. Jeronima, uvijek s napomenom da je to za ugrožene u poplavi. Sakupljeni novac dostavit æe se Hrvatskom Caritasu i Caritasu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. „S velikom zabrinutošæu i bolom u duši pratimo katastrofalna stradanja i posljedice od poplava koje su ovih dana pogodile Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i druge susjedne krajeve. Èvrsti u vjeri, nadi i ljubavi u dobroga Boga od kojeg nam dolazi svako dobro ujedinjujemo se u molitvi za sve tragièno preminule. Molimo Duha životvorca za sve pogoðene da ne klonu duhom, da smognu snage još jednom iznova zapoèeti", istièe se u pozivu rektora Zavoda dr. Jure Bogdana. Veæ dio župe Oštra Luka-Bok u Bosanskoj Posavini takoðer pod vodom Oštra Luka, 24.5.2014. (IKA/KTA) - Veliki dio župe Imena Marijina Oštra Luka-Bok kod Orašja u Bosanskoj Posavini velikim je dijelom potopljena. Župni vikar vlè. Branko Juriæ u svom kratkom izvješæu kancelariji Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog napisao je da obilazi svoje župljane te poslao nekoliko fotografija. "Sve župe u Šamaèkom dekanatu su stradale: Prud, Bosanski Šamac, Grebnice, Tišina, Domaljevac, Kopanice, Vidovice, Tolisa, Oštra Luka-Bok. Jedino je Orašje, za sada na suhom, ali s jako puno ljudi u prihvatnim centrima i pod opasnošæu od pucanja zeèjih nasipa kod kojih ljudi stražare 24 sata na dan", napisao je vlè. Juriæ napominjuæi da je stalno na podruèju župe Oštra Luka-Bok osim kada idu u Orašje puniti vreæe s pijeskom. "Glavna cesta kroz župu Oštra Luka-Bok je prohodna osim na pojedinim mjestima gdje se voda prelijeva. Kuæe uz tu cestu su na suhom, ali dvorišta su poplavljena. A skoro sve ostale seoske ulice, koje nisu na tom glavnom putu, pune su vode koja raste i kruži svim selima. U mnogim kuæama u sokacima je voda ušla u kuæu. Svaki dan èamcem obilazim selo i stanje je vrlo zabrinjavajuæe. Oko 95% poljoprivrednih zemljišta u selu je potpuno pod vodom, a tako i veæina štala pa je stoka evakuirana. Sve ovo æe jako osiromašiti ljude ovog kraja, jer je poljoprivreda i uzgoj životinja glavni financijski oslonac mnogih obitelji. Ima jako puno komaraca, zmija, štakora, žaba i divljaèi", napisao je vlè Juriæ. 20 28. svibnja 2014. broj 21/2014 15. hodoèašæe Hrvata Skandinavije u grad sv. Birgitte Milodari namijenjeni stradalima u poplavama u Hrvatskoj i BiH Vadstena, 24.5.2014. (IKA) - "Mi trebamo Boga, trebamo Božju dobrotu koja æe nas ozdravljati, Njegovo milosrðe, Njegovu ljubav...", tim je rijeèima apostolski nuncij u Skandinaviji mons. Henry Jozef Nowacki zapoèeo homiliju na sveèanoj misi 24. svibnja u Vadsteni, na grobu sv. Birgitte, zaštitnice Švedske i cijele Europe. Obitelj, molitva i istinsko sebedarje bile su glavne znaèajke propovijedi koju je poljski apostolski nuncij uputio hrvatskim hodoèasnicima u samostanskoj crkvi u Vadsteni na njihovu jubilarnom petnaestom hodoèašæu. Uz apostolskog nuncija koncelebrirali su kancelar biskupije Stockholm i voditelj hrvatske katolièke misije u glavnom gradu Švedske mons. Stjepan Biletiæ, vlè. Vladimir Švenda (Malmoe), vlè. Drago Æumurdžiæ (Jönköping) i vlè. Ilija Janjiæ (Goeteborg). Na poèetku mise sve je okupljene pozdravio mons. Biletiæ te podsjetio na jubileje koji se ove godine slave u hrvatskim misijama u Skandinaviji. Najznaèajniji su 40. obljetnica postojanja hrvatske misije u Stockholmu, 15. obljetnica hodoèašæenja u Vadstenu, 25. obljetnica sveæeništva vlè. Drage Æumurdžiæa i 40. obljetnica sveæeništva njega osobno. Na misi je pjevao umjetnièki djevojaèki zbor Mozartine iz Zagreba pod ravnanjem Ive Majceniæ. Nakon mise druženje je nastavljeno u sportskoj dvorani "Ishallen" u Vadsteni gdje su nastupali djevojaèki zbor Mozartine i HKD Plitvice iz Skillingaryd –a – Vaggeryda –a. Na misi i druženju bili su i predstavnici veleposlanstava Republike Hrvatske i Federacije BiH u Švedskoj. Milodar koji je bio prikupljen za vrijeme euharistije namijenjen je Caritasu Hrvatske i BiH za stradale u nedavnim poplavama. 42. hodoèašæe Hrvata na Birnau Nakon mise koju je predvodio biskup Župan prikupljana novèana pomoæ za stradale u poplavama Birnau, 25.5.2014. (IKA) – Tradicionalno 42. hodoèašæe Hrvata na Birnau održano je u nedjelju 25. svibnja. Rijeèi dobrodošlice uime cistercitskog samostana uputio je prior o. Johannes Brügger O.Cist. Uime organizatora, voditelj Hrvatske katolièke misije Singen-Villingen fra Dinko Grbavac, OFM zahvalio je domaæinu te uputio rijeèi dobrodošlice predvoditelju ovogodišnjeg slavlja krèkom biskupu Valteru Županu. Ovogodišnjim krizmanicima, kumovima, roditeljima, a napose onima koji su došli iz Domovine iz poplavljenih podruèja zaželio je dobrodošlicu, pozivajuæi sve da se na ovom svetom mjestu napose sjete onih koji trpe najviše – Slavonije, Posavine, Bosne. Biskup Župan u propovijedi je poruèio da vjera mora postati zrela ili nestaje. Rast u vjeri – poziv je za mlade ali i za sve. Vjera mora biti osobna, a ne privatna stvar. Osobna stvar je moje, ono što nosim uvijek sa sobom – a privatno je kakvo æu odijelo kupiti, hoæu li ga nositi ili baciti, to je moja privatna stvar! Vrijeme krizme i poslije – je vrijeme sazrijevanja u vjeri, rekao je. Obraæajuæi se roditeljima, pozvao ih je kao Isus apostole: „Budite svjedoci! Svoje iskustvo vjere svjedoèite! Svjedoèenje je iznošenje osobnog iskustva! Ako ste vjernici svjedoèit æete! Ako ne svjedoèite niste vjernici! Rijeèi i uvjerenje trebaju biti prepoznati u vašem svjedoèenju vjere! Nikada nije bilo lako svjedoèiti! Nikada! Od Isusovog vremena do danas! Nikada nije bilo lako biti ika vjernik!" Ohrabrujuæi i potièuæi roditelje, kao i mlade – biskup je poruèio: „Bogu vjerujmo! To je istinsko prijateljevanje s Bogom! Ne zapuštajte slavljenje mise nedjeljom! Božja rijeè ima snagu koju ljudska rijeè nema! Obiteljska molitva drži obitelj zajedno!" Nakon slavlja o. Dinko je sve pozvao da u skladu sa svojim moguænostima daju prilog za zacjeljivanje novonastalih rana nastalih poplavom u Bosni i Slavoniji. Ovom prigodom biskup Župan obišao je na drugom kraju Bodenskog jezera prekrasni koncilski grad Konstanz, koji je prije koji tjedan sveèano otvorio veliki jubilej – 900. obljetnicu od poèetka koncila u ovom gradu. Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije Upuæena pomoæ u poplavljena sela Srijemske biskupije Petrovaradin, 26.5.2014. (IKA/TU) – Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije na kojoj su sudjelovali i sveæenici grkokatolici koji djeluju u Srijemu održana je 26. svibnja. Duhovnu obnovu je predvodio vlè. Stjepan Barišiæ, župnik u Petrovaradinu 2 i upravitelj biskupijskog svetišta Gospe Snježne na Tekijama u Petrovaradinu. Tema duhovne obnove je razmatranje enciklike pape Franje "Radost evanðelja". U prvom dijelu voditelj duhovne obnove je prikazao papinu encikliku "Radost evanðelja" kao radost koja ispunjava srce i èitav život svakog onog koji susretne Isusa. To je radost koja se obnavlja i koja se dijeli sa drugima. Predavaè je ukazao na problem kada je duhovni život zaokupljen iskljuèivo vlastitim interesima i brigama. U takovom životu nema više prostora za druge, nema prostora za siromašne. Božji glas se više ne sluša, ne uživa se više radost njegove ljubavi, ne osjeæa se zanos za dobra djela. Vjernici su nesumnjivo i trajno izloženi toj opasnosti. U nastavku predavanja prikazana je radost evanðelja kao misijska radost, jer Božja rijeè ima skrivene moguænosti koje ne možemo predvidjeti. Svi koji navještaju evanðelje trebaju malo više preuzeti inicijativu, trebaju pratiti ljude na svakom koraku na svom putu, ma koliko on mukotrpan i dug bio. Na kraju je predavaè zakljuèio: "Kršæani imaju zadaæu naviještati evanðelje ne iskljuèujuæi nikoga, i ne kao novu obavezu veæ kao oni koji dijele radost pozivajuæi druge, a svi imaju pravo, na bogatu gozbu ljubavi". Zatim je vlè. Barišiæ kao upravitelj svetišta na Tekijama prikazao program aktivnosti u povodu nastupajuæeg jubileja 300. obljetnice svetišta na Tekijama 2016. godine. i najavio je kao pripravu: održavanje mariološkog simpozija, povijesnog simpozija, prigodnih koncerata i izložbi, izdavanje sveobuhvatne monografije Svetišta, te provedbu obnoviteljskih zahvata na eksterijeru i enterijeru crkve i Svetišta. Na duhovnom planu, pozvao je sveæenike da se pridruže ustrajnim molitvama sestara iz Karmeliæanskog samostana u Ðakovaèkoj Breznici, kao i mnogim drugima koji veæ mole Zavjetnu molitvu princa Eugena Savojskog za sadašnje i buduæe blagostanje Tekijskog svetišta. Na koncu ove duhovne obnove sveæenici su dogovorili kako raspodijeliti pomoæ Caritasa prikupljenu iz svih župa Srijemske biskupije za pomoæ poplavljenima u Srbiji. Dogovoreno je da se glavnina sakupljene pomoæi uputi u sela Jamena i Moroviæ koje se nalaze u Srijemskoj biskupiji, a preostali dio da se uputi prema potrebama. Crkva u Hrvata Dva hrvatska franjevca u Papinoj blizini u Svetoj zemlji Betlehem/Jeruzalem, 27.5.2014. (IKA) - Dva franjevca fra Filip Ðurðeviæ i fra Božo Saraf èlanovi Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda nalaze se na studiju u Svetoj Zemlji, te su za netom završenog hodoèašæa pape Franje imali priliku biti u njegovoj blizini. Prvi susret s Papom imali su u Betlehemu, gdje su se nalazi u skupini franjevaca zaduženih za sakristijske prostore. Po dolasku, Papa je pozdravio svakoga ponaosob. Drugi susret imali su u bazilici Sv. Katarine, kada im je Papa poruèio "Molim vas, molite za mene!", objavila je mrežna stranica Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda www.ofm.hr. U Jeruzalemu Papa je ruèao s franjevcima u samostanu Svetoga Spasitelja. Papa je kasnio oko dva sata, a po dolasku je rekao "Oprostite mi što ste zbog mene morali postiti dva sata, ali neka to bude za blagoslov ovog mog pohoda". Po završetku ruèka, Papa je zahvalio franjevcima što upravo u Svetoj zemlji nastoje oèuvati kršæanstvo i što zahvaljujuæi njima ovdje ima kršæana. Temeljem svog iskustva iz Buenos Airesa gdje na ulici kada ljudi ugledaju franjevca u habitu, imaju veliko poštovanje jer je habit znak jednostavnosti i privrženosti malenima, franjevce je zamolio da èuvaju tu karizmu. . 28. svibnja 2014. broj 21/2014 21 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Vatikan: Ne vodi se istraga protiv kardinala Bertonea Vatikan, 20.5.2014. (IKA) – Protiv bivšega državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea, prema priopæenju iz Vatikana, ne provodi se nikakva istraga zbog navodne pronevjere novèanih sredstva. Pravosuðe države Vatikana nije poduzelo nikakve istražne radnje protiv Bertonea, navodi se u pojašnjenju. "Što se tièe vijestî koje kruže, izjavljujem da vatikanske sudske vlasti nisu pokrenule nikakvu kriviènu istragu protiv kardinala Tarcisia Bertonea" – rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Njemaèki list "Bild" je, naime, izvijestio je kako je kardinal pod istragom zbog pronevjere oko 15 milijuna eura, kojima je vatikanska banka IOR navodno kupila sada bezvrijedne dionice filmske produkcijske kuæe "Lux Vide". Papino obraæanje talijanskim biskupima Rim, 20.5.2014. (IKA) - Nedostatak ili siromaštvo zajedništva najveæa je sablazan; hereza koja nagrðuje Božje lice i razara Crkvu. Podjele se ne mogu nièim opravdati – ustvrdio je papa Franjo govoreæi 20. svibnja na 66. opæoj skupštini talijanskih biskupa koja se održava u Vatikanu. Papa je govorio o svom viðenju Crkve te kako je osnovno težiti jedinstvu, jer pomanjkanje je zajedništva najveæa sablazan… Bolje je odstupiti… nego trgati tuniku i sablažnjavati sveti Božji narod. Stoga, kao pastiri, imamo izbjegavati napasti koje nas izoblièuju: da se brinemo samo o sebi, kao da može postojati neko blagostanje, osim blagostanja naših zajednica; od klevete, poluistina koje postaju lažima, od žalopojki koje svjedoèe o intimnim razoèaranjima – istaknuo je Papa. Naši su sveæenici, vi to dobro znate, èesto izmoreni prezahtjevnom službom i katkada ih slabi rezultati obeshrabruju: odgajajmo ih tako da uspjeh mjere po naèelu rashod–dobit, da ishod ovisi o uloženom trudu. Kao pastiri budite jednostavni u življenju, ne žudite za materijalnim dobrima, budite siromašni i milosrdni. Saginjite se nad onima koji su emocionalno ranjeni i nad onima kojima život kao da gubi smisao – potaknuo je Sveti Otac a prenosi Radio Vatikan. Papina poruka u povodu 50. obljetnice Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog Meðureligijski dijalog ne podrazumijeva relativiziranje kršæanske vjere Vatikan, 20.5.2014. (IKA) - Meðureligijski dijalog ne podrazumijeva relativiziranje kršæanske vjere – istaknuo je papa Franjo u poruci kardinalu Jean-Louisu Tauranu, u prigodi 50. obljetnice djelovanja Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog. Papa je stoga istaknuo da æe Crkva biti sve više zauzeta u dijalogu sa svima koji pripadaju razlièitim vjerskim tradicijama. Podsjetivši da je ta vatikanska ustanova za meðureligijski dijalog nastala tijekom Drugoga vatikanskog sabora, po želji Pavla VI., papa Franjo je istaknuo, kako prenosi Radio Vatikan, da je to razdoblje bilo obilježeno velikim otvaranjem. Crkva se, naime, osjeæala potaknuta istinskom željom za susretom i dijalogom s cijelim èovjeèanstvom – primijetio je Sveti Otac te dodao – Uostalom, dijalog je moguæ samo poèevši od vlastita identiteta. Kako je pokazao sveti Ivan Pavao II. dijalog i naviještanje uzajamno se ne 22 28. svibnja 2014. broj 21/2014 iskljuèuju, nego su duboko povezani, iako ih valja držati odvojene i ne valja ih ni miješati, ni instrumentalizirati, ni smatrati jednako vrijednima ili zamjenjivima – istaknuo je Papa. Poput Krista na putu prema Emausu, Crkva želi biti blizu, i suputnica na putu svakom èovjeku – napomenuo je Papa te dodao – Takva raspoloživost za zajednièki hod još je nužnija u naše doba, obilježeno velikim, do sada nepoznatim, uzajamnim djelovanjem meðu razlièitim narodima i kulturama. U tom æe se smislu Crkva uvijek sve više zauzimati u hodu putom dijaloga, te u jaèanju veæ plodonosne suradnje sa svima onima kojima je, kao pripadnicima razlièitih vjerskih tradicija, zajednièka volja za uspostavljanjem prijateljskih odnosa, i koji sudjeluju u brojnim pothvatima za dijalog – istaknuo je papa Franjo. Na kraju je Sveti Otac zahvalio Papinskom vijeæu za meðureligijski dijalog za posao obavljen tijekom proteklih 50 godina, te izrazio nadu da æe novim zanosom nastaviti svoje poslanje, koje æe takoðer mnogo pomoæi u svrhu mira, i istinskoga napretka svih naroda. Prije deset godina svetište Mariazell pokazalo se kao "europsko odredište" "Hodoèašæe naroda", održano 22. svibnja 2004., kada je iz osam zemalja došlo oko 100.000 hodoèasnika, zajedno s najvišim politièkim predstavnicima, bilo je glavni dogaðaj Srednjoeuropskoga katolièkog dana te veliko crkveno slavlje u povodu proširenja EU-a na istok Beè, 21.5.2014. (IKA) - Prije deset godina cijela Europa je gledala u Mariazell i u 100.000 vjernika koji su se 22. svibnja 2004. okupili na "hodoèašæu naroda" u marijanskom svetištu, pokazujuæi se uvjerenim "svevremenskim kršæanima", bez obzira na okolnosti, piše austrijska katolièka tiskovna agencija Kathpress. Hodoèašæe je bilo vrhunac Srednjoeuropskoga katolièkog dana, na koji su bile priredile biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Poljske, Slovenije, Slovaèke, Èeške, Maðarske i Austrije. Taj Katolièki dan zapravo je trajao jednu cijelu godinu. Od lipnja 2003. nudio je brojna crkvena dogaðanja i inicijative u osam zemalja prema kojima se Europska unija trebala proširiti na istok, što je politièki i ostvareno 1. svibnja 2004. Najveæe hodoèašæe u to srednjoeuropsko marijansko svetište, održano pod geslom "Krist - nada Europe!", oèitovalo je radost zbog konaènog prevladavanja "željezne zavjese" i ponovnog ujedinjenja Europe. Politièka poruka zajednièkog hodoèašæa naglašena je prisutnošæu tadašnjeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija i veæine predsjednika zemalja sudionica hodoèašæa. Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Angelo Sodano, kao Papin izaslanik slavio je misu s oko stotinu kardinala i biskupa te s oko tisuæu sveæenika. Sveèana misa je bila višejezièna, a zbog velikog mnoštva hodoèasnika održana je na aerodromu uz Mariazell. Sedam molbi vjernicima svojih zemalja na putu u buduænost, biskupi osam BK saželi su u "Poruku iz Mariazella": najprije "ljudima pokazivati Krista", zatim "uèiti se moliti i pouèavati moliti", te "poveæati i produbiti vjersko znanje." Kršæanin takoðer mora "biti znak", treba "oèuvati kulturu nedjelje", "štititi i razvijati život" te "promicati solidarnost u Europi i u svijetu". Crkveni i društveni razvoj od tada tom programatskom tekstu nisu ništa naštetili, nego je on i sada kao i onda uvijek usmjeren prema velikim zajednièkim ika izazovima u današnjoj Europi. Èinjenica da su Bosna i Hercegovina te Hrvatska od poèetka bile suorganizatori Srednjoeuropskoga katolièkog dana, bio je svjestan politièki stav i projekt za buduænost osam biskupskih konferencija. Deset godina kasnije, s pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., vizija je djelomièno ostvarena, a za Bosnu i Hercegovinu ona nije postala ništa manje važna, istièe se u osvrtu na desetogodišnjicu Hodoèašæa naroda u Mariazell. Uoèi putovanja u Svetu zemlju Sveti Otac se preporuèio Gospi Vatikan, 23.5.2014. (IKA) - Papa Franjo je u petak, 23. svibnja, otišao u baziliku Svete Marije Velike, u privatni posjet, kako bi se pomolio Gospi, i preporuèio joj svoje putovanje u Svetu zemlju. Nakon molitve, koja je trajala oko 15 minuta, Papa je pred Gospinu sliku položio struèak ruža, izvijestio je Radio Vatikan. To je bio osmi posjet pape Franje toj bazilici tijekom njegova papinstva. Prvi je put u svetište, otišao 14. ožujka prošle godine, dan nakon izbora za papu. Nadprezbiter bazilike, kardinal Santos Abril y Castello, prisjetio se da je te veèeri, 13. ožujka, bio na veèeri s papom Franjom, koji mu je rekao: "Želio bih sutra posjetiti Gospu, da pod Njezinu zaštitu stavim cijelo svoje papinstvo". Kardinal je istaknuo veliku marijansku pobožnost pape Franje koji je nedavno pozvao sve vjernike da svakoga dana mole krunicu. Papa uvijek vrlo rado dolazi u baziliku Svete Marije Velike, jer u Majci vidi predvodnicu i nadahnuæe za èitavo svoje djelovanje – dodao je kardinal Abril y Castello. Kardinal Parolin o Papinu putu u Svetu zemlju Vatikan, 23.5.2014. (IKA) - Papa Franjo æe u subotu, 24. svibnja, poæi u trodnevni pohod Svetoj zemlji, u prigodi 50. obljetnice susreta izmeðu Pavla VI. i patrijarha Atenagore u Jeruzalemu, te je stoga u srijedu, na opæoj audijenciji, tražio od vjernikâ da ga molitvom prate na tom putovanju. Mislim da æe plodovi toga Papina hodoèašæa biti usmjereni na susret – rekao je u razgovoru za Radio Vatikan Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Znamo da Sveti Otac odlazi u vrlo izmuèenu zemlju – primijetio je kardinal te izrazio nadu da æe istinski plod toga pohoda biti pomoæ svima odgovornima, kao i svim ljudima dobre volje, da donesu hrabre odluke na putu prema miru. Što se tièe oèekivanja Svete Stolice od izraelskopalestinskoga dijaloga, kardinal je kazao da je s jedne strane pravo Izraela da živi i uživa mir i sigurnost unutar meðunarodno priznatih granica; pravo palestinskoga naroda da ima suverenu i neovisnu domovinu, pravo na slobodno kretanje i pravo na dostojan život. A potom, tu je i priznavanje svetoga i univerzalnoga obilježja grada Jeruzalema, njegove kulturne i vjerske baštine; dakle, kao hodoèasnièko mjesto vjernika triju monoteistièkih religija. To su, na neki naèin, i glavne toèke na kojima æe Papa insistirati i ovaj put, u skladu s "politikom" Svete Stolice što se tièe izraelsko-palestinskoga sukoba. Osvrnuvši se na ekumenski susret na Svetomu Grobu, s patrijarhom Bartolomejom I., u spomen na susret Pavla VI. s patrijarhom Atenagorom, kardinal je Parolin istaknuo da je upravo taj povijesni susret dao bitan, odluèujuæi poticaj ekumenskomu hodu, i pokazao nam da su geste katkada korisnije, i uvjerljivije od rijeèî. Nadam se da æe susret pape Franje s patrijarhom Bartolomejom oživjeti taj plamen, taj zanos za ekumenski hod koji bi trebao poticati sve pothvate, kojih ima – istaknuo je kardinal te dodao da bi trebao Inozemne vijesti postojati duh zanosa i snažna želja za jedinstvom kao što je bila žarka Isusova molitva u Dvorani Posljednje veèere, prije njegove muke i smrti. Sabor SPC-a izabrao vikarnog episkopa jegarskog Porfirija Periæa za mitropolita zagrebaèko-ljubljanskog Srpska Pravoslavna Crkva zahvaljuje svima koji su pomogli poplavljenima Beograd, 24.5.2014. (IKA) - Redovno zasjedanje Svetog arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve, pod predsjedanjem srpskog patrijarha Irineja, održano je od 14. do 24. svibnja u manastiru Studenici, Rasu i Beogradu. Kako se navodi u priopæenju, Sabor je popunio upražnjene eparhije Srpske Pravoslavne Crkve. Meðu ostalim, izabrao je dosadašnjeg vikarnog episkopa jegarskog Porfirija Periæa za mitropolita zagrebaèko-ljubljanskog, te dosadašnjeg vikarnog episkopa lipljanskog Jovana Æulibrka za episkopa slavonskog. Sabor je na samom poèetku donio odluku da se kao prva pomoæ Crkve postradalima od katastrofalnih poplava u Srbiji i Republici Srpskoj izdvoji svota od deset milijuna dinara i da se odmah otvori fond za pomoæ s posebnim žiro-raèunom. Sabor zahvaljuje svima koji su sudjelovali u spašavanju ljudi i imovine od poplava, kako onima iz Srbije tako i spasiteljima iz Rusije te onima koji iz susjednih zemalja i svijeta pružaju pomoæ ugroženima. Na sve njih saborski Oci prizivaju Božji blagoslov. Papa doputovao u Amman Amman, 24.5.2014. (IKA) - Papa Franjo je 24. svibnja doputovao u Amman, prvo odredište svoga trodnevnog putovanja u Svetu zemlju. Zrakloplov kojim je Papa putovao sletio je u meðunarodnu zraènu luku jordanskoga glavnog grada nešto prije 12 sati. Papu su u u zraènoj luci doèekali princ Ghazi bin Muhammed, kao predstavnik jordanskog kralja Abdulaha II., latinski jeruzalemski patrijarh Fouad Twal, kustod u Svetoj zemlji o. Pierbattista Pizzaballa, apostolski nuncij u Jordanu i Iraku Giorgio Lingua i drugi predstavnici vjerskih i civilnih vlasti. Na svom korisnièkom raèunu na Twitteru @Pontifex Papa je ponovno pozvao vjernike na molitvu: "Dragi prijatelji, molim vas da me pratite svojim molitvama na mojem putovanju u Svetu zemlju". Papa se susreo s jordanskim kraljem Vatikan, 24.5.2014. (IKA) – Odmah po dolasku u Amman papa Franjo je posjetio kraljevsku palaèu Al-Husseini gdje ga je primio sa svim poèastima kralj Abdulah II. U svom prvom službenom govoru na svom trodnevnom apostolskom putovanju u Svetu zemlju Papa se sjetio ratnih izbjeglica, posebno onih iz susjedne Sirije. "Ova zemlja pruža velikodušno gostoprimstvo velikom broju izbjeglica iz Palestine, Iraka te drugih kriznih podruèja, osobito susjedne Sirije, pogoðene ratom koji veæ predugo traje. To gostoprimstvo zaslužuje poštovanje i potporu meðunarodne zajednice", rekao je Papa u svom govoru tijekom kurtoaznog posjeta jordanskom kralju. Podsjetivši na sve ono što Caritas i Crkva u Jordanu èine kako bi pomogli izbjeglicama, Papa je odmah uputio svoj prvi poziv na mir: "Pozivam na nastavak mirovnih napora u traženju željenog trajnog mira u èitavoj regiji". Potom se osvrnuo osobito na stanje u Siriji: "Vrlo je nužno i hitno iznaæi mirno rješenje sirijske krize, kao i pravedno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba". 28. svibnja 2014. broj 21/2014 23 Inozemne vijesti Papa predvodio misu u Ammanu Amman, 24.5.2014. (IKA) – Papa Franjo predvodio je u popodnevnim satima svoju prvu misu u sklopu hodoèašæa u Svetu zemlju povodom 50. obljetnice susreta Pavla VI. i patrijarha Atenagore u Jeruzalemu. Na prepunom meðunarodnom stadionu glavnoga jordanskog grada, koji može primiti 30.000 ljudi, okupljeni su doèekali Papin dolazak neskrivenim oduševljenjem. Papa se provezao meðu mnoštvom otvorenim papamobilom posebno pozdravljajuæi djecu. Na misi je 1.400 djece primilo prvu prièest a meðu sudionicima misnog slavlja bili su i brojni izbjegli kršæani iz Palestine. "Koliko samo svijet treba osobe koje su svjedoci mira. To je nužnost koju naš svijet takoðer traži od nas: nositi mir, svjedoèiti mir", rekao je Papa u svojoj homiliji usredotoèenoj na temu mira. Misa je slavljena nedaleko od mjesta na kojem je Duh Sveti sišao na Isusa, nakon što ga je Ivan krstio u rijeci Jordanu. Meðu djela Duha Svetoga, podsjetio je Papa, ubraja se i "stvaranje sklada" i "unošenje mira u raznim sredinama i meðu razlièitim osobama". Razlièitosti ne smiju prouzroèiti odbacivanje i prepreke, jer je razlièitost uvijek obogaæenje. Zbog toga zazovimo danas gorljiva srca Duha Svetoga i molimo ga da pripremi put mira i jedinstva, rekao je Papa u svojoj homiliji pozivajuæi sve da èine geste poniznosti, bratstva, opraštanja i pomirenja. "Te geste su preduvjet za pravi, èvrsti i trajni mir", dodao je. Mir se ne može kupiti: to je dar kojeg treba strpljivo tražiti i vješto i znalaèki graditi malim i velikim gestama koje èinimo u svom svakodnevnom životu. Mir se uèvršæuje ako prepoznamo da smo svi iste krvi i da smo dio ljudskog roda; ako ne zaboravimo da imamo jednog nebeskog Oca i da smo svi njegova djeca, stvoreni na njegovu sliku i priliku, rekao je Papa. Papa je na kraju homilije pozdravio sve prisutne a posebno kršæane izbjegle s ratnih podruèja, Palestine, Sirije i Iraka. Na misi su vjernici s Papom izmolili molitvu za mir na Bliskom istoku. Papa se susreo s izbjeglicama iz Sirije i Iraka Amman, 24.5.2014. (IKA) – Na kraju prvog dana svoga apostolskog pohoda Svetoj zemlji papa Franjo se susreo s osobama s invaliditetom i izbjeglicama iz Sirije i Iraka. Susret je održan u svetištu podignutom na mjestu Isusova krštenja u Betanija s onu stranu Jordana. Duboko smo pogoðeni dramama i ranama našega doba, osobito onima prouzroèenim sukobima na Bliskom istoku koji još uvijek traju, rekao je Papa u svom obraæanju na susretu na kojem se okupilo više od 600 izbjeglica i osoba s invaliditetom. Papa je u tome kontekstu posebno istaknuo teško stanje u "ljubljenoj Siriji, koju razdire bratoubilaèki rat koji traje veæ više od tri godine i koji je odnio nebrojene žrtve, prisilivši milijune osoba na bijeg u druge zemlje. Svi želimo mir!", istaknuo je Papa. Sveti je Otac pritom govorio o "pohlepi za novcem" i tvornicama koje prodaju oružje. To nas, rekao je, mora potaknuti na razmišljanje o tome tko se krije iza svega toga, tko to zaraæenim stranama daje oružje da mogu nastaviti sukob! Razmislimo i uputimo molitvu za te jadne ljude, zloèince, da se obrate, rekao je Papa. Meðunarodnu zajednicu je pozvao da ne ostavi Jordan da se sam nosi s teškom humanitarnom situacijom izazvanom valom izbjeglica koji stižu na njezin teritorij nego da nastavi i ojaèa svoje djelovanje u pružanju potpore i pomoæi izbjeglicama. "Ponovno upuæujem usrdni apel za mir u Siriji. Neka prestanu nasilja i neka se poštuje humanitarno pravo, te zajamèi nužna pomoæ onima koji trpe. Neka svi odustanu od nastojanja da prepuste oružju rješavanje problemâ i neka se 24 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika vrate putu pregovora. Rješenje se može postiæi jedino dijalogom i posredovanjem, suosjeæanjem prema onima koji pate, traženjem politièkog rješenja i osjeæajem odgovornosti prema braæi", rekao je Papa u svom obraæanju. Tijekom susreta nekoliko je izbjeglica govorilo Papi o svojim tragiènim osobnim iskustvima predstavivši tako samo dio agonije i patnji mnoštva izbjeglica koji se nalaze u Jordanu. Od lipnja 2011. Jordanski Caritas aktivno je ukljuèen u pružanje pomoæi mnoštvu izbjeglica iz ratom pogoðene Sirije. U travnju 2014. Caritas je zbrinuo 360.000 osoba, odnosno ukupno 72.505 obitelji. Papa molio pred zidom razdvajanja na Zapadnoj obali Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Putujuæi od Predsjednièke palaèe do Trga jaslica u Betlehemu papa Franjo je spontano sišao s džipa kojim je putovao te zastao pred zidom razdvajanja na Zapadnoj obali koji dijeli Izrael od palestinskih podruèja, prenosi Radio Vatikan. Papa se zadržao nekoliko minuta u molitvi pred zidom. Papa u Betlehemu Došao je èas za sve da smognu hrabrosti za velikodušnost i kreativnost u služenju dobru, hrabrost za mir, koji se zasniva na tome da svi priznaju pravo dvjema državama da postoje i uživaju mir i sigurnost unutar meðunarodno priznatih granica, rekao je Papa u svom obraæanju predstavnicima politièkih vlasti u Palestini Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo doputovao je 25. svibnja helikopterom u Palestinu, drugu dionicu svoga apostolskog pohoda Svetoj zemlji. Neposredno po dolasku primio ga je palestinski predsjednik u Predsjednièkoj palaèi gdje se susreo s predstavnicima palestinskih vlasti. Papa Franjo je doèekan uz sve dužne poèasti, a sastanku s Abbasom prisustvovao je i premijer palestinske Vlade u Ramallahu Rami Hamdallah kao i ministri. Bliski istok, rekao je Papa, veæ desetljeæima živi dramatiène posljedice jednog dugotrajnog sukoba koji je prouzroèio rane koje teško zacjeljuju. Pa i onda kada ne bukti nasilje, nesigurna situacija i nerazumijevanje meðu dvjema stranama stvaraju nesigurnost, nijekanje prava, izolaciju i egzodus èitavih zajednica, podjele, oskudice i patnje svih vrsta, rekao je Papa u svom obraæanju predstavnicima palestinskih politièkih vlasti. Želim iz dubine srca reæi da je kucnuo èas da se okonèa to stanje, koje postaje sve neprihvatljivije, i to za dobro sviju. Neka se dakle udvostruèe napori i inicijative upravljene stvaranju uvjetâ za uspostavu èvršæeg mira, utemeljenog na pravednosti, priznavanju prava sviju i uzajamnoj sigurnosti. Došao je èas za sve da smognu hrabrosti za velikodušnost i kreativnost u služenju dobru, hrabrost za mir, koji se zasniva na tome da svi priznaju pravo dvjema državama da postoje i uživaju mir i sigurnost unutar meðunarodno priznatih granica, rekao je Papa. Pozvao je da se izbjegavaju inicijative i èini koji su u proturjeèju sa iskazanom voljom za postizanjem pravoga dogovora i da se neumorno, odluèno i dosljedno teži prema miru. Mir æe donijeti sa sobom bezbrojne blagodati za narode ovog podruèja i èitavog svijeta. Mir u sigurnosti i uzajamnom povjerenju postat æe èvrsti okvir za suoèavanje i rješavanje drugih problema te tako pružiti priliku za uravnoteženi razvoj, koji æe postati modelom za druga krizna podruèja, rekao je Papa. ika Papa slavio misu u Betlehemu U ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko razvijenom tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u neljudskim uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih gradova ili na selu. Mnoga su djeca i danas izložena izrabljivanju, zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj trgovini. Mnoštvo djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih utope u moru, posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to priznajemo, osjeæamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je postao dijete, rekao je Papa Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Svako dijete koje se raða i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta je pokazatelj koji nam omoguæuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda, rekao je papa Franjo u svojoj homiliji na misi na Trgu jasala ispred Bazilike Roðenja Isusova u Betlehemu drugoga dana svoga apostolskog pohoda Svetoj zemlji 25. svibnja. Velika je milost slaviti euharistiju na mjestu gdje se rodio Isus! Dijete Isus, roðeno u Betlehemu, je znak koji daje Bog onima koji su èekali spasenje i ostaje zauvijek znak Božje nježnosti i prisutnosti u našem svijetu, rekao je Papa na poèetku svoje homilije. Djeca su i danas znak. Ona su znak nade, znak života, ali i "dijagnostièki" pokazatelj, biljeg što pokazuje zdravlje obitelji, društva i èitavog svijeta. Gdje god su djeca prihvaæen, voljena, štiæena i zaštiæena, obitelj je zdrava, društvo postaje bolje i svijet èovjeèniji. Betlehemsko Djetešce je krhko, nastavio je Papa, kao i sve novoroðene djece. Ne zna govoriti, a ipak je ono Rijeè tijelom postala, koja je došla preobraziti srce i živote svih muškaraca i žena. To dijete, poput svakog drugog djeteta, je ranjivo, treba pomoæ i zaštitu. I danas, djeca trebaju prihvaæanje i zaštitu, od trenutka svoga zaèeæa. Nažalost, u ovom našem svijetu, sa svom njegovom visoko razvijenom tehnologijom, veliki broj djece i dalje žive u neljudskim uvjetima, na rubu društva, u periferijama velikih gradova ili na selu. Mnoga su djeca i danas izložena izrabljivanju, zlostavljanju, ropstvu, nasilju i ilegalnoj trgovini. Mnoštvo djece živi u izbjeglištvu, neka se od njih utope u moru, posebice u vodama Mediterana. Danas, dok to priznajemo, osjeæamo sram pred Bogom, pred Bogom koji je postao dijete, rekao je Papa. I moramo se zapitati: tko smo mi pred djetetom Isusom? Tko smo mi pred današnjom djecom? Jesmo li poput Marije i Josipa, koji su prigrlili Isusa i brinuli se za njega s oèinskom i majèinskom ljubavlju? Ili smo poput Herodu, koji ga je želio ukloniti? Jesmo li poput pastirâ, koji su pohitali pokloniti mu se i dati mu svoje skromne darove? Ili smo ravnodušni? Jesmo li možda slatkorjeèivi ili ljudi koji koriste pobožne rijeèi, ljudi koji iskorištavaju slike siromašne djece i od toga zaraðuju novac? Jesmo li spremni stati uz tu djecu, "gubiti vrijeme" s njima? Znamo li ih slušati, brinuti se za njih, moliti za njih i s njima? Ili ih zapostavljamo, jer smo previše zaokupljeni vlastitim poslovima?, zapitao je Papa u homiliji na misi u Betlehemu. "I evo vam znaka: naæi æete novoroðenèe...". Možda je to dijete uplakano. Plaèe jer je gladno, jer mu je hladno, jer želi da ga netko zagrli... I danas, djeca plaèu, plaèu puno, a njihov plaè predstavlja izazov za nas. U svijetu u kojem se svakodnevno baca na tone hrane i lijekova ima djece koja plaèu zbog gladi i lako izljeèivih bolesti, ali se njihov plaè ne èuje. U dobu u kojem se istièe zaštita maloljetnika, cvate trgovina oružjem koje završava u rukama djece-vojnika; postoji tržište za proizvode koje proizvode mala djeca robovi. Njihov je vapaj zatomljen: ona se moraju boriti, ona moraju raditi, ona ne mogu plakati! No, njihove majke plaèu za njih, poput Rahele: one plaèu za svoju djecu i ne žele se utješiti (usp. Mt 2, 18), rekao je Papa. Inozemne vijesti Dijete Isus, roðeno u Betlehemu, svako dijete koje se raða i odrasta u svim dijelovima našeg svijeta, je pokazatelj koji nam omoguæuje utvrditi zdravstveno stanje naših obitelji, naših zajednica, našega naroda. Takva iskrena i poštena dijagnoza može nas dovesti do novog naèina života u kojem naši odnosi neæe više biti u znaku sukoba, ugnjetavanja i konzumerizma, veæ bratstva, opraštanja i pomirenja, solidarnosti i ljubavi, rekao je Papa u homiliji koju je zakljuèio molitvom: Marijo, Majko Isusova, ti koja si prihvatila, nauèi nas prihvaæati, ti koja si se klanjala, nauèi nas klanjatsei , ti koja si slijedila, nauèi nas slijediti. Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio molitvu Kraljice neba. Papa pozvao palestinskoga i izraelskog predsjednika u Vatikan na molitvu za mir Betlehem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo pozvao je palestinskoga predsjednika Mahmouda Abbasa i izraelskog predsjednika Šimona Peresa da doðu u Vatikan i pridruže mu se u molitvi Bogu za dar mira. "Nudim svoj dom u Vatikanu kao mjesto za taj molitveni susret", rekao je Papa nakon molitve Kraljice neba u Betlehemu. Papa je istaknuo da svi želimo mir, a mnogi ga grade dan po dan malim gestama i djelima. Takoðe je upozorio na dužnost sviju a posebno onih koji su u službi svojih naroda da budu instrumenti i djelatnici mira, posebno po svojim molitvama. Graditi mir je teško, no živjeti bez mira je trajna muka, rekao je Papa, dodajuæi da muškarci i žene tih zemalja i cijeloga svijeta traže od nas da stavimo pred Boga njihovu žarku nadu za mirom. Dvojica predsjednika prihvatili Papin poziv na molitvu Papa se susreo s palestinskom djecom iz izbjeglièkih logora Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) – Palestinski i izraelski predsjednik Mahmoud Abbas i Šimon Peres prihvatili su papin poziv na zajednièku molitvu za mir. Obojica žele u narednom mjesecu, dok još traje Peresov mandat, susresti se s Papom u Vatikanu i moliti za mir, objavili su izraelski mediji pozivajuæi se na tiskovne urede dvojice predsjednika. O. Frederico Lombardi rekao je novinarima da još nije odreðen datum molitve u Vatikanu, te da, koliko je njemu poznato, niti jedan papa nije do sada uputio slièan poziv. Nakon mise i ruèka s kršæanskim obiteljima, papa Franjo je posjetio Špilju roðenja i izbjeglièki centar gdje se susreo s djecom iz izbjeglièkih logora Dheisheh, Aida i Beit Jibrin. Ne dopustite da prošlost odreðuje vaš život. Uvijek gledajte naprijed, rekao je papa djeci, te ih upozorio da se nasilje ne može pobijediti nasiljem, nego samo mirom. Mirom, radom i dostojanstvom unaprijedite domovinu, poruèio je Papa, dodavši da æe moliti za njih Božji blagoslov a djecu je zamolio da mole za njega. Helikopterom je zatim prevezen u Tel Aviv gdje su ga doèekali izraelski predsjednik i premijer. Papa osudio napad na židovski muzej u Bruxellesu Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo u govoru po dolasku u Tel Aviv oštro je osudio napad na Židovski muzej u Bruxellesu u kojemu su tri osobe ubijene a èetvrta je teže ranjena. Papa je izrazio duboku tugu zbog toga "brutalnoga" i "zloèinaèkog napada antisemitistièke mržnje" te posvjedoèio molitvenu blizinu žrtvama i ranjenima. Govorio je i o izazovu mira izmeðu Izraela i Palestinaca te ustvrdio da "rješenje dviju država" mora "postati stvarnost a ne ostati san". U govoru u kojemu je istaknuo važnost poštivanja 28. svibnja 2014. broj 21/2014 25 Inozemne vijesti tradicija i prava pripadnika svih triju monoteistièkih religija, Papa se spomenuo i žrtava Holokausta, te potaknuo na promicanje obrazovanja u kojemu se dogaða ukljuèivanje i susret i u kojemu neæe biti mjesta za antisemitizam u bilo kojemu obliku ili za izražavanje neprijateljstva, diskriminacije i nesnošljivosti prema bilo kojemu pojedincu ili narodu. Papa i patrijarh Bartolomej potpisali zajednièku izjavu Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) – Papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej I. makon privatnoga razgovora 25. svibnja potpisali su zajednièku izjavu u kojoj obeæavaju da æe nastaviti na putu jedinstva meðu katolièkom i pravoslavnim Crkvama. U zajednièkoj izjavi Papa i patrijarh istièu da je njihova dužnost zajednièki raditi na zaštiti ljudskoga dostojanstva i obitelji te gradnji pravednoga i humanoga društva u kojemu se nitko neæe osjeæati iskljuèenim. Takoðer su istaknuli, kako prenosi Radio Vatikan, potrebu oèuvanja svega stvorenoga i prava na vjersku slobodu. Dvojica vjerskih poglavara izrazila su zabrinutost zbog položaja kršæana u sukobima na Bliskome istoku te istaknula žurnost u traženju oproštenja i jedinstva ljudske obitelji dok se istodobno poštuju legitimne razlièitosti. Susret dvojice crkvenih poglavara - nasljednika sv. Petra i sv. Andrije - održan je u prigodi 50. obljetnice povijesnoga susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore godine 1964. Zajednièka molitva pape Franje i patrijarha Bartolomeja Jeruzalem, 25.5.2014. (IKA) - Papa Franjo se na ekumenskom bogoslužju u bazilici Sv. Groba osvrnuo na "tragiènu" podjelu meðu kršæanima rekavši da nas naše nesuglasice ne smiju prestrašiti i zaustaviti naš napredak prema jedinstvu. No, svjestan je da mnoge razdaljine još moraju biti prijeðene prije nego što budu prevladane sve podjele i kršæani budu mogli zajednièki biti oko istoga euharistijskoga stola. Kristov grob nas poziva da napustimo svaki strah i da raèunamo s Božjim iznenaðenjem, rekao je patrijarh Bartolomej u svome govoru. Patrijarh je istaknuo da put ljubavi, opraštanja, istinskoga mira i odanosti istini je put kojim trebaju iæi svi kršæani bez obzira kojoj Crkvi pripadali i tako trebaju dati primjer cijelome svijetu. Put može biti dug i težak, ali to je jedini naèin kako ispuniti volju Gospodinovu da svi budu jedno, rekao je u svome nagovoru ekumenski patrijarh. Papa Franjo je u svome obraæanju istaknuo da se radi o izuzetnoj milosti biti na toj molitvi, te podsjetio da su kršæani ljudi uskrsnuæa a ne smrti. Ne možemo zanijekati podjele koje postoje meðu nama Isusovim uèenicima, a ovo sveto mjesto èini nas bolno svjesnima njihove tragiènosti, rekao je Papa. Trebamo vjerovati da kao što je kamen pred grobom bio odmaknut, tako æe biti i uklonjena svaka prepreka našem punom zajedništvu. To æe biti milost ukrsnuæa èiji predokus imamo veæ danas. Svaki puta kada tražimo oprost od drugih za naše grijehe protiv drugih kršæana i svaki puta kada smognemo odvažnosti dati i primiti takvo oproštenje, kušamo uskrsnuæe. Svaki puta kada nadvladamo naše dugotrajne predrasude i pronaðemo odvažnosti graditi nove bratske odnose, svjedoèimo da je Krist uskrsnuo, istaknuo je Papa. U govoru je potaknuo na molitveno sjeæanje na cijeli Bliski istok, koji je èesto oznaèen djelima nasilja i sukobima; na mnoge muškarce i žene koji diljem svijeta pate zbog rata, siromaštva i gladi, kao i na kršæane koji su progonjeni zbog vjere u Uskrsloga. 26 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika Cijelo ekumensko bogoslužje prigodom 50. obljetnice susreta pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore bilo je puno simbola. Papa Franjo i patrijarh Bartolomej ušli su svaki sa svoje strane, da bi se susreli na sredini i zagrlili, primjetili su novinari. Prvi puta je prekinut i status quo izmeðu katolièke, grèko-pravoslavne i armenske Crkve, te su kršæani u crkvi Sv. Groba molili ne jedini uz druge ili jedni nakon drugih, nego zajedno, zabilježile su katolièke agencije. Stoga je taj susret bio veliki izazov za organizatore, te je i poèetak znatno kasnio. Papu i patrijarha pozdravila su trojica crkvenih službenika - pravoslavni Grk, Armenac i jedan franjevac. Dvojica crkvenih poglavara zajedno su iskazala poèast kamenu pomazanja i pri tome su obojica skinula svoja pokrivala za glavu. Na susretu je Evanðelje naviješteno na grèkome i latinskome, a pjevao je grèki kor. Papa Franjo i patrijarh Bartolomej molili su zajedno na Sv. Grobu i na stijeni gdje je stajao Isusov križ. Blagoslovili su sudionike toga povijesnog dogaðaja, na kojem se simbolièno okupila cijela Crkva na mjestu gdje je i Crkva nastala, kako je istaknuto u komentarima, te su se odvezli u istome automobilu u sjedište latinskog patrijarha gdje su zajedno veèerali. Papa molio pred Zidom plaèa Papa Franjo posjetio je grob zaèetnika moderne židovske države i molio pred spomenikom žrtvama terorizma Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo molio je treæega dana svoga pohoda Svetoj zemlji pred Zidom plaèa. Izmolivši Oèe naš, stavio je u zid papir s rukom ispisanom molitvom na španjolskome jeziku. I njegov prethodnik papa Benedikt XVI. molio je pred Zidom i stavio u njega molitvu. Zatim je Papa položio vijenac na grob Theodora Herzla, zaèetnika modenre izraelske države, a u pratnji su mu bili izraelski predsjednik Šimon Peres i premijer Benjamin Netanyahu. Papa Franjo je prvi poglavar Katolièke Crkve koji je za svoga posjeta Svetoj zemlji pohodio Herzlov grob a taj je èin našao veliki odjek u izraelskim medijima. Nakon posjeta Herzlovom grobu, Sveti Otac neplanirano je zastao po vlastitoj želji kraj spomenika za žrtve terorizma koji se nalazi u blizini. Abraham kao praotac i uzor Židovima, muslimanima i kršæanima Papa se susreo s jeruzalemskim velikim muftijom Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Svoj treæi dan boravka u Svetoj zemlji papa Franjo zapoèeo je susretom s jeruzalemskim velikim muftijom Muhammedom Husseinom u èijoj su pratnji bili visoki islamski dužnosnici. U govoru je Papa istaknuo bratski dijalog i suradnju kršæana i muslimana koji "daju novu snagu za odgovor na zajednièke izazove koji se pred nas stavljaju". Takoðer je istaknuo Abrahama, hodoèasnika i praoca Židova, kršæana i muslimana, koji je svima otac u vjeri i uzor koji treba nasljedovati. Na kraju govora, Papa je uputio svima, koji Abrahama priznaju kao praoca, poziv: poštujmo i ljubimo jedni druge kao braæa i sestre. Nauèimo razumjeti patnju onoga drugoga. Nikada ne zlorabimo ime Božje za opravdanje nasilja. Radimo zajednièki za pravdu i mir! . ika "Nikada više, Gospodine, nikada više" Papa odao poèast žrtvama Holokausta Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo za svoga posjeta Svetoj zemlji odao je poèast žrtvama Holokausta. U Memorijalnom centru Yad Vashem Papa je 26. svibnja potaknuo vjeèni plamen, položio vijenac žutog i bijelog cvijeæa i molio pognute glave u tišini za žrtve. Poljubio je ruke preživjelima iz Holokausta te saslušao svjedoèenja o zloèinima nacista u Drugome svjetskom ratu. Papin govor na talijanskome jeziku bila je meditacija u obliku dijaloga izmeðu Gospodina i Adama. Poglavar Katolièke Crkve istaknuo je tragediju Holokausta i Oèevu bol zbog izgubljene djece. "Nikada više, Gospodine, nikada više", zavapio je papa Franjo, zakljuèivši govor rijeèima: "Ovdje smo, Gospodine, posramljeni onim što je èovjek, stvoren na tvoju sliku i priliku, sposoban uèiniti. Sjeti nas se u svome milosrðu." Papa se susreo s dvojicom glavnih izraelskih rabina Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Kršæani i Židovi mogu zajednièki dati veliki prinos miru i snažno se suprotstaviti svakom obliku antisemitizma i svakom drugom obliku diskriminacije, istaknuo je papa Franjo u govoru na susretu s dvojicom izraelskih glavnih rabina. Sveti Otac istaknuo je važnost židovskih korijena kršæanske vjere i duhovnih veza koje povezuju kršæane i Židove, te pozvao na zajednièko nastojanje u borbi za mir i razumijevanje u "svijetu koji se brzo mijenja". Takoðer je podsjetio na svoje prijateljstvo i susrete s brojnim pripadnicima židovskoga naroda još iz doba dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu, te da je kršæansko-židovski dijalog – kojeg je nazvao Božjim darom plod Drugoga vatikanskog koncila. Istaknuo je i važnost dijaloga izmeðu Glavnog rabinata u Izraelu i Komisije Svete Stolice za vjerske odnose sa Židovima. Upozorio je i na potrebu – posebno meðu mladima – poznavanja s jedne strane židovskih korijena kršæanske vjere, te s druge strane poznavanja kršæanstva koje svoje korijene ima upravo u Svetoj zemlji. Papa je govorio talijanski, a govore dvojice rabina na hebrejskom prevodio je kustos Svete zemlje Pierbattista Pizzaballa. Papa odluèno za mir, poštivanje svih vjerskih zajednica i manjina u Izraelu Papa Franjo susreo se s izraelskim predsjednikom Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se posljednjega dana svoga posjeta Svetoj zemlji s izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom. U govoru je Papa zatražio zaštitu svetih mjesta Židova, kršæana i muslimana, te upozorio da svaki oblik nasilja ili nesnošljivosti prema Židovima, kršæanima ili muslimanima mora biti odluèno zaustavljen. Sveta mjesta nisu "muzeji ni turistièka atrakcija", nego su mjesta na kojima vjerske zajednice žive svoju vjeru, svoju kulturu i svoje društveno zauzimanje, rekao je Papa u govoru i zatražio zaštitu njihova sakralnog znaèaja. Sveti Otac je ohrabrio mirovna nastojanja za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba i meðuvjerskih napetosti, odbacio svaki oblik nesnošljivosti i potaknuo na poštivanje prava kršæanske zajednice kao i prava drugih vjerskih skupina i svih manjina u Izraelu. Jeruzalem mora biti grad mira. "Kako je dobro kada hodoèasnici i stanovnici uživaju slobodan prilaz Svetim mjestima i mogu slobodno sudjelovati u vjerskim sveèanostima", rekao je Papa. Inozemne vijesti Izraelskoga 90-godišnjeg predsjednika nazvao je èovjekom mira i mirotvorcem, te obeæao svoje molitve za mir, sigurnost, napredak i "ono što je najljepše" bratstvo. Izraelski predsjednik nazvao je Papu u svome govoru borcem protiv diskriminacije, antisemitizma i rasizma, te istaknuo da vjera ponekad može donijeti "trule plodove", misleæi na zloporabu vjere u teroristièke svrhe. Na ulazu u Predsjednièku palaèu izraelski predsjednik predstavio je, kako je izvijesito Kathpress, Papi skupinu smrtno bolesne djece oboljele od karcinoma koja su izrazila želju vidjeti Svetoga Oca. Prigodom susreta Papa i predsjednik Peres posadili su maslinovo drvo u vrtu palaèe. Susret je održan u nazoènosti politièkih, vjerskih i društvenih uglednika, te nekoliko stotina djece razlièitih vjeroispovijesti. Nakon susreta s izraelskim predsjednikom Papa se privatno susreo i s premijerom Benjamin Netanyahuom u Centru Notre Dame, te se još jednom privatno susreo s ekumenskim patrijarhom. Papin susret sa sveæenicima, redovnicima, redovnicama i sjemeništarcima Svete zemlje Zahvalio im je za njhovo djelovanje u Svetoj zemlji i pozvao ih da vjerno nasljeduju Krista - Papa je mimo protokola prema vlastitoj želji ruèao s franjevcima – èuvarima Svete zemlje Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Nakon ruèka s franjevaèkom zajednicom u samostanu Svetoga Spasitelja unutar zidova staroga grada – koji nije bio naznaèen u službenom programu Papina putovanja – Sveti Otac susreo se u crkvi Isusove smrtne borbe u Getsemanskom vrtu sa sveæenicima, redovnicima, redovnicama i sjemeništarcima iz Svete zemlje; njih oko èetiri stotine meðu kojima i hrvatski franjevci na školovanju i u službi u Svetoj zemlji. Zahvalio im je za njhovo djelovanje u Svetoj zemlji i pozvao ih da vjerno nasljeduju Krista. Istodobno ih je ohrabrio da ne budu prestrašeni i obeshrabreni nego da hrabro i s povjerenjem ustraju na svome putu i u svome poslanju. U nagovoru koji je dijelom bio u obliku ispita savjesti, Papa je sve okupljene – biskupe, sveæenike, Bogu posveæene osobe, sjemeništarce – potaknuo na razmišljanje: Tko sam ja pred patnjama moga Gospodina? Jesmo li meðu onima koji su zaspali, izdali ga, zatajili, planirali život bez njega, ili meðu onima koji su uz Gospodina ustrajali do kraja kao Blažena Djevica i apostol Ivan, pitao je Papa. Svjesni smo nesrazmjera izmeðu velièine Božjega poziva i naše malenosti, izmeðu uzvišenosti poslanja i stvarnosti ljudske slabosti, rekao je Papa te posvjedoèio velièinu Božje dobrote i milosrða i da je Bog uvijek na našoj strani i nikada nas ne napušta. U crkvi iz koje je poslao pozdrav svim kršæanima u Svetoj zemlji, Papa je doèekan sa snažnim pljeskom i povicima "Živio Papa". Latinski patrijarh Fouad Tawal u pozdravu je upozorio na teško stanje kršæana u Svetoj zemlji, rekavši da strah koji je Isus osjetio u Getsemanskom vrtu još traje za njegove sinove i kæeri. Na susretu je papa Franjo nosio crvenu štolu koju je Pavao VI. koristio za svoga povijesnog pohoda Svetoj zemlji god. 1964. Nakon Službe rijeèi posadio je maslinovo drvo pored onoga koje je njegov prethodnik posadio prije pedeset godina. Papa je mimo protokola prema vlastitoj želji ruèao s franjevcima – èuvarima Svete zemlje, a pratili su ga samo apostolski nuncij nadbiskup Giuseppe Lazzarotto i kustos Pierbattista Pizzaballa. I samim franjevcima promjena plana javljena je tek sat vremena prije ruèka, izvijestio je Njemaèki program Radio Vatikana. 28. svibnja 2014. broj 21/2014 27 Inozemne vijesti Papa slavio misu u Dvorani Posljednje veèere Jeruzalem, 26.5.2014. (IKA) – Dvorana Posljednje vèeere je mjesto sjeæanja. Istaknuo je to papa Franjo na kraju svoga apostolskoga putovanja slaveæi misu s biskupima Svete zemlje u Dvorani Posljednje veèere. Crkva je roðena "u pokretu" i stoga je svaki vjernik pozvan iæi u svijet naviještati Radosnu vijest i uskladiti s njome svoj život, poruèio je Papa. Posebno je protumaèio znaèenje te dvorane za svakog kršæanina. Dvorana Posljednje veèere podsjeæa nas na dijeljenje, bratstvo, sklad i mir meðu nama. Koliko je ljubavi i dobrote proizašlo iz te Dvorane. Koliko je milosrða izašlo od tuda, kao rijeka iz svoga izvora, koja poèinje kao potok i prerasta u veliku bujicu. Svi sveci crpe iz toga izvora, rekao je Papa. Dvorana Posljednje veèere podsjeæa nas i na raðanje nove obitelji, Crkve, koju je utemeljio uskrsli Krist, obitelji koja ima majku, Djevicu Mariju. Kršæanska obitelj pripada toj velikoj obitelji i u njoj ona pronalazi svjetlo i snagu usred izazova i teškoæa života. Sva djeca Božja iz svakog jezika i naroda pozvana su biti dijelom te velike obitelji, kao braæa i sestre i sinovi i kæeri jednog Oca na nebesima, rekao je papa Franjo na završnoj misi svoga apostolskoga pohoda Svetoj zemlji. Papa otputovao iz Svete zemlje Tel Aviv, 26.5.2014. (IKA) – Papa Franjo završio je svoj trodnevni posjet Svetoj zemlji. Zrakoplovom izraelske kompanije El Al otputovao je u Rim. U ispraæaju do zrakoplova su sudjelovali izraelski predsjednik Šimon Peres i premijer Benjamin Netanyahu koji je Papi na oproštaju rekao: "Molimo za Vas i Vi molite za nas". Papina "leteæa konferencija za medije" Papa najavio susret sa žrtvama spolnog zlostavljanja – osvrnuo se na pitanje sveæenièkog celibata, pitanje rastavljenih i ponovno vjenèanih – reformu Kurije – te govorio o odreknuæu od službe pape Benedikta XVI. Vatikan, 26.5.2014. (IKA) – Nakon trodnevnoga posjeta Svetoj zemlji papa Franjo na povratku u Rim odgovarao je na pitanja novinara koji su s njime putovali u zrakoplovu. U 40-minutnome razgovoru, Papa je odgovarao na razlièita pitanja od crkvenih napora za suzbijanje zlostavljanja maloljetnika od strane sveæenika i redovnika, do reforme Rimske kurije. Novinare je zanimalo Papino stajalište o celibatu, odreknuæu od službe Benedikta XVI. te kamo planira na iduæa apostolska putovanja, izvijestio je Radio Vatikan. Papa je za prvi tjedan u lipnju najavio misu u kapelici Doma Svete Marte u Vatikanu sa žrtvama seksualnoga zlostavljanja. Nakon mise Papa æe razgovarati sa žrtvama, koje su iz Njemaèke, Engleske i Irske, a susretu æe nazoèiti i bostonski kardinal Sean P. O'Malley, predsjednik Povjerenstva za zaštitu maloljetnika od seksualnog zlostavljanja. Papa je potvrdio da u sluèajevima pedofilije neæe biti povlaštenih te da su trojica biskupa pod istragom Svete Stolice, a jedan je veæ osuðen. Govoreæi o spolnom zlostavljanju maloljetnika, Papa je koristio oštre rijeèi, istaknuvši: "Spolno zlostavljanje je težak zloèin a sveæenik koji ga èini izdaje tijelo Gospodinovo. To je kao sotonistièka misa". Odgovarajuæi na pitanje o sveæenièkom celibatu, Papa je rekao da Katolièka Crkva istoènoga obreda redi oženjene za sveæenike, te da celibat nije dogma nego pravilo života koje on poštuje i smatra velikim darom za Crkvu. Premda su "vrata za diskusiju" otvorena, trenutaèno su za Crkvu druge 28 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika teme u središtu interesa. Glede nadolazeæe sinode o obitelji, a na novinarsko pitanje o prièesti rastavljenih i ponovno vjenèanih, Papa je, kako prenosi KNA, upozorio da su problemi obitelji veliki i da se to pitanje treba gledati u cjelini, rekavši da je pravi problem kriza koju obitelj danas proživljava i opadanje broja mladih ljudi koji se odluèuju za brak. Meðutim, postupak priprave za brak i postupak za proglašenje ništavnosti braka trebaju daljnje promišljanje, dodao je Papa. Takoðer je istaknuo da se u Crkvi prema rastavljenim katolicima ne smije ponašati kao da su ekskomunicirani. Osvrnuvši se na poziv na molitvu za mir koju je uputio palestinskome i izraelskome predsjedniku, Papa je rekao da nije odreðen datum za tu molitvu. Susret dvojice predsjednika bit æe molitveni susret, a ne èin posredovanja, rekao je poglavar Katolièke Crkve najavivši da æe na molitvi sudjelovati i rabin i muslimanski vjerski službenik. Papa je novinarima najavio i apostolska putovanja u Južnu Koreju, te u sijeènju Sri Lanku i na Filipine, gdje æe pohoditi podruèje koje je prije nekoliko godina pogodio razorni tsunami. U kolovozu æe u Seulu sudjelovati na Azijskom danu mladih i blaženima proglasiti korejske muèenike. Na pitanje o proglašenju blaženim pape Pija XII, papa Franjo je odgovorio da je kauza otvorena, ali da još uvijek nedostaje èudo za proglašenje. Sveti Otac se osvrnuo i na reformu Rimske kurije rekavši, smijuæi se, da je on vjerojatno najveæa prepreka toj reformi. Dodao je da je zadovoljan dosadašnjim i najavio nove susrete Vijeæa kardinala. Osmorica kardinala savjetnika susrest æe se u srpnju te u rujnu. Reforma je zapoèeta s vatikanskim financijama o èemu je bilo velikog odjeka u medijima, rekao je Papa novinarima. Na pitanje, hoæe li kao Benedikt XVI. odstupiti iz papinske službe, papa Franjo je odgovorio: "On je otvorio vrata za umirovljenje papa", no samo Bog zna hoæe li u buduænosti biti takvih sluèajeva. Kada doðe vrijeme, "uèinit æu što mi Gospodin kaže, molit æu i pokušati shvatiti Božju volju", rekao je Papa. To je bila druga "leteæa konferencija za novinare" pape Franje; prvu je održao na povratku sa Svjetskoga dana mladih u Rio de Janeiru. O. Lombardi o ekumenskom susretu u Jeruzalemu i Papinu putovanju u Svetu zemlju Vatikan, 27.5.2014. (IKA) - Glasnogovornik Svete Stolice o. Federico Lombardi dao je intervju za Radio Vatikan o povijesnom susretu Pape i Bartolomeja I. Rekao je da je susret veæ dugo išèekivan i priželjkivan od obojice, veæ od prvoga njihova susreta u Vatikanu, kad je Bartolomej I. papi Franji ponudio da doðe u Svetu zemlju na proslavu znaèajne obljetnice susreta njihovih prethodnika, što je bila jedna lijepa i velika novost. Tako se s ekumenizmom može krenuti naprijed, te uèiniti da se osjeti njegova snaga, radost i nadahnuæe, upravo moleæi zajednièki na grobu Uskrsloga Krista, što je veoma važno. Na pitanje o reakcijama na Papin poziv predsjednicima Izraela i Palestine, na zajednièki molitveni susret za mir, glasnogovornik je kazao da su reakcije mnoge, jer to je bila jedna od velikih vijesti drugoga dana pohoda Svetoj zemlji i zasigurno originalna i hrabra Papina ponuda. Lijepo je to što se papa Franjo držao svoga podruèja. A što jedan duhovni i moralni voða može ponuditi za mir? Predlaže susret pred Bogom te da se od Njega zaište pomoæ kako bi se uèinilo ono što mi do sad nismo bili sposobni postiæi te nam je stoga potrebna neèija pomoæ. I kako bismo se mi sami obratili, promijenili svoje srce tako te se ika Inozemne vijesti osposobimo za susret i dijalog; kako bismo izišli iz sebe samih, Papa nam je – sukladno svojoj kompetenciji – dao prikladnu ponudu, kazao je Lombardi. Lijepo je to što se takva ponuda èini ostvarivom, što u kontekstu koji – u smislu postizanja mira na ovim prostorima – izgleda nemoguæ za naše ljudske snage, te se stoga, ova hrabra Papina gesta poziva dvojici predsjednika na susret i molitvu za mir, prihvaæa s ganuæem, sa zanimanjem i rekao bih sa zahvalnošæu. Na pitanje novinara o eventualnom datumu takvog susreta, glasnogovornik je kazao da mu izgleda preuranjeno govoriti o datumu te da takvo što pušta da obje strane formalno obznane Svetom Ocu, sukladno vremenu koje bi odgovaralo svakoj od strana i to na naèin da se do tada svi na takvo što možemo duhovno pripraviti. Na pitanje o tome je li Sveti Otac umoran, s obzirom na intenzitet i brojne susrete u tako kratkom vremenu, Lombardi je odgovorio da je vidljivo da papi Franji, kao i svakoj osobi koja se s velikom vjerom zauzima za stvari, vjera pomaže u podnošenju teškoæa. Zasigurno, ne možemo reæi da ovih dana Papa nema teškoæa, jer obavlja nevjerojatan posao, pa ako hoæete i fizièki: vidjeli smo ga više puta kleknuti u pobožnom poštovanju u Svetom Grobu. No, on ima snagu koja se èini nepresušnom, a koju zasigurno crpi iz velike vjere i Božje milosti, kojom mu Bog pomaže kako bi ovu službu obavio – kazao je na koncu glasnogovornik Tiskovnoga ureda Svete Stolice. 28. svibnja 2014. broj 21/2014 29 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Dar znanja Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 21. svibnja 2014. – Papini apeli Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas želim predstaviti još jedan dar Duha Svetoga, dar znanja. Kada se govori o znanju, nekako odmah pomislimo na èovjekovu sposobnost da sve bolje upoznaje stvarnost koja ga okružuje i da otkrije zakone kojima se ravnaju priroda i svemir. Znanje koje dolazi od Duha Svetoga ne ogranièava se, meðutim na ljudsko znanje: to je posebni dar, koji nam pomaže shvatiti, kroz stvoreni svijet, Božju velièinu i ljubav i njegovu duboku povezanost sa svakim stvorenjem. 1. Kada su naše oèi prosvijetljene Duhom, otvaraju se kontemplaciji Boga, u ljepoti prirode i u velièanstvenosti svemira, i vode nas do toga da otkrivamo kako sve govori o njemu i njegovoj ljubavi. Sve to budi u nama veliko divljenje i duboki osjeæaj zahvalnosti! To je osjeæaj koji nas prožme takoðer kada se divimo nekom umjetnièkom djelu ili bilo kojoj divoti koja je plod èovjekova uma i stvaralaštva: promatrajuæi sve to Duh nas potièe uzdiæi hvalu Gospodinu iz dubine našeg srca i prepoznati, u svemu što imamo i što jesmo, neprocjenjivi Božji dar i znak njegove beskonaène ljubavi prema nama. 2. U prvom poglavlju Postanka, upravo na poèetku èitave Biblije, istièe se da Bog uživa u svojem stvorenju, opetovano ponavljajuæi ljepotu i dobrotu svake stvari. Na kraju svakog dana napisano je: "I vidje Bog da je dobro" (1, 12.18.21.25). Ali ako Bog vidi da je sve stvoreno dobro i lijepo, i mi moramo zauzeti isti stav, vidjeti da je stvorenje dobro i lijepo. Eto dara znanja, te ljepote: velièajmo Boga, zahvaljujmo Bogu, što nam je dao toliku ljepotu. A kada je Bog završio sa stvaranjem èovjeka, ne kaže: "vidje Bog da je dobro", veæ kaže da je to bilo "vrlo dobro". U Božjim oèima mi smo najljepši, najveæi, najbolji od svih stvorenja. "Ali, oèe, a anðeli?". Ne, anðeli su ispod nas, mi smo više od anðela, kao što smo èuli u knjizi Psalama. Gospodin nas voli! Moramo mu zahvaljivati za to. Dar znanja nas stavlja u duboki sklad sa Stvoriteljem i mi postajemo dionici jasnoæe njegova pogleda i njegova suda. U toj perspektivi uspijevamo dokuèiti u muškarcu i ženi vrhunac stvaranja, kao ispunjenje njegova nauma ljubavi koji je utisnut u svakog od nas i koji nam daje uzajamno se prepoznavati braæom i sestrama. 3. Sve to ulijeva vedrinu i mir i èini od kršæanina radosnog Božjeg svjedoka, poput svetog Franje Asiškog i tolikih svetaca koji su znali velièati i opjevati njegovu ljubav kontemplacijom stvorenog svijeta. Istodobno, meðutim, dar znanja nam pomaže da ne padnemo u neke pretjerane ili pogrešne stavove. Prvi je od njih opasnost da se smatramo gospodarima stvorenog svijeta. Stvoreni svijet nije neka svojina, kojom možemo samovoljno gospodariti po vlastitoj želji; niti je, još manje, vlasništvo samo nekolicine: stvoreni svijet je dar, to je divni dar kojeg nam je Bog dao, zato da se za njega brinemo i koristimo na dobrobit sviju, uvijek s velikim poštivanjem i zahvalnošæu. Drugi pogrešni stav predstavlja napast da se zaustavimo na stvorenjima, kao da ona mogu pružiti odgovor na sva naša oèekivanja. Darom znanja, Duh Sveti nam pomaže da ne upadnemo u tu grešku. Ali želim se vratiti na prvi pogrešan put: samovoljno gospodariti stvorenim svijetom namjesto da ga èuvamo. Moramo èuvati stvoreni svijet jer je dar kojeg nam je Gospodin dao, to je Božji dar nama; mi smo èuvari 30 28. svibnja 2014. broj 21/2014 stvorenja. Kada izrabljujemo stvoreni svijet, uništavamo znak Božje ljubavi. Uništavati stvoreni svijet znaèi reæi Bogu: "ne sviða mi se". I to nije dobro: eto to je grijeh. Èuvanje stvorenja je upravo èuvanje Božjeg dara i to znaèi reæi Bogu: "hvala, ja sam èuvar stvorenja ali zato da ga unaprijedim, a nikada zato da uništim tvoj dar". To mora biti naš stav prema stvorenju: èuvati ga jer ako uništimo stvoreni svijet, stvoreni svijet æe uništiti nas! Ne zaboravite to. Jednom sam bio na selu i èuo izreku jedne jednostavne osobe, koja je jako voljela cvijeæe i njegovala ga. Ta osoba mi je rekla: "Moramo èuvati te lijepe stvari koje nam je Bog dao; stvorenje je za nas zato da se dobro koristimo njime; ne zato da ga izrabljujemo, veæ da ga èuvamo, jer Bog oprašta uvijek, mi ljudi ponekad ali stvoreni svijet ne oprašta nikada i ako ga ne èuvaš on æe te uništiti". To nas mora potaknuti na razmišljanje i da tražimo od Duha Svetoga dar mudrosti da shvatimo dobro da je stvorenje najljepši Božji dar. On je uèinio mnoge dobre stvari za nešto najbolje od svega a to je èovjek. Papini apeli Ponovno sam u mislima sa stanovništvom Bosne i Hercegovine i Srbije, teškog pogoðenog poplavama, s izgubljenim ljudskim životima, brojnim izbjeglima i velikim štetama. Stanje se nažalost pogoršalo, zato vas pozivam da se pridružite mojoj molitvi za žrtve i za sve osobe kušane tom nepogodom. Neka ne izostane solidarnosti s tom našom braæom kao ni konkretne potpore meðunarodne zajednice. Sve vas pozivam da se molite Gospi za stanovništvo Bosne i Hercegovine i Srbije. Dana 24. svibnja slavi se liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Pomoænice kršæana, koju se vrlo pobožno èasti u svetištu Sheshan u Šangaju. Pozivam sve vjernike da mole da, pod zaštitom Marije Pomoænice, katolici u Kini nastave vjerovati, nadati se i ljubiti i da, u svakoj prigodi, budu kvasac skladnog suživota meðu svojim sugraðanima. Istoga dana u Aversi æe blaženima biti proglašeni Mario Vergara, sveæenik PIME-a (Papinskog instituta za inozemne misije), i Izidor Ngei Ko Lat, vjernik laik i vjerouèitelj, koji su ubijeni 1950. u Burmi, iz mržnje prema kršæanskoj vjeri. Njihova herojska vjernost Kristu može biti ohrabrenje i poticaj te primjer misionarima i napose vjerouèiteljima koji u misijskim zemljama vrše dragocjen i nezamjenjiv apostolski rad, na èemu im je èitava Crkva zahvalna. Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba Betlehem, nedjelja 25. svibnja 2014. Draga braæo i sestre, dok se pripremamo zakljuèiti ovo slavlje uputimo svoju misao Presvetoj Mariji, koja je upravo ovdje u Betlehemu donijela na svijet svoga Sina. Djevica je više od bilo koje druge osobe kontemplirala Boga u Isusovu ljudskom licu. Uz pomoæ svetog Josipa, ona ga je povila u pelene i položila u jasle. Njoj povjeravamo ove krajeve i sve koji u njima žive, da mogu živjeti u pravdi, miru i bratstvu. Povjeravamo joj takoðer hodoèasnike koji ovdje dolaze da crpe s izvora kršæanske vjere – mnogi su od njih prisutni i na ovoj svetoj misi. Marijo, bdij nad našim obiteljima, mladima i starijima. Bdij nad onima koji su izgubili vjeru i nadu. Tješi bolesne, zatvorenike i sve koji trpe. Bdije nad crkvenim pastirima i nad èitavom vjernièkom zajednicom, da budu "sol i svjetlo" u ovoj blagoslovljenoj zemlji. Podupri odgojna djela, ika posebno Bethlehem University. Promatrajuæi Svetu Obitelji ovdje u Betlehemu misao mi spontano leti prema Nazaretu, kojeg se nadam da æu moæi takoðer podsjetiti ako Bog da nekom drugom prigodom. S ovoga mjesta grlim od srca sve kršæanske vjernike koji žive u Galileji i izražavam svoju potporu realizaciji Meðunarodnog centra za obitelj. Svetoj Djevici povjerimo buduænost ljudske obitelji, da se u svijetu otvore novi i obeæavajuæi obzori bratstva, solidarnosti i mira. Zajednièka izjava pape Franje i ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. Apostolska delegacija, Jeruzalem,25. svibnja 2014. 1. Kao što su se naši èasni prethodnici, papa Pavao VI. i ekumenski patrijarh Atenagora, ovdje u Jeruzalemu susreli prije pedeset godina, tako smo se i mi, papa Franjo i ekumenski patrijarh Bartolomej, htjeli susresti u Svetoj zemlji, "gdje je naš zajednièki Otkupitelj, Krist Gospodin, živio, nauèavao, umro, uskrsnuo i uzašao na nebo, odakle je poslao Duha Svetoga na Crkvu koja se raðala" (Zajednièka izjava pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore, objavljena nakon susreta 6. sijeènja 1964.). Ovaj naš susret, ponovni sastanak biskupa Crkve u Rimu i Crkve u Carigradu, koje su utemeljili braæa, apostoli Petar i Andrija, za nas je izvor snažne duhovne radosti, te nam pruža priliku da promišljamo o dubini i autentiènosti veza koje postoje meðu nama, a plod su hoda punog milosti kojim nas je Gospodin vodio, poèevši od onoga blagoslovljenog dana prije pedeset godina. 2. Naš današnji bratski susret novi je i neophodan korak na putu prema jedinstvu prema kojem nas može voditi samo Duh Sveti: jedinstvu zajedništva u zakonitoj razlièitosti. Živom zahvalnošæu spominjemo se koraka koje nam je Gospodin veæ dao da prijeðemo. Zagrljaj što su ga razmijenili papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora ovdje u Jeruzalemu, nakon mnogih stoljeæa šutnje, pripremio je put gesti izvanrednoga znaèaja, uklanjanju iz spomena i iz Crkve odluka o meðusobnom izopæenju iz 1054. godine. Slijedila je razmjena posjeta u njihovim sjedištima u Rimu i Carigradu, èesta dopisivanja, a potom i odluka pape Ivana Pavla II. i patrijarha Dimitrija, obojice èasne uspomene, da zapoènu teološki dijalog o istini izmeðu katolika i pravoslavnih. Kroz ove godine Bog, izvor svakog mira i ljubavi, nauèio nas je da jedni druge smatramo èlanovima iste kršæanske obitelji, pod jedinim Gospodinom i Spasiteljem, Kristom Isusom, te da jedni druge ljubimo, te možemo ispovijedati svoju vjeru u isto Kristovo evanðelje kako su ga primili apostoli i kako je izraženo i nama preneseno po ekumenskim saborima i crkvenim ocima. Potpuno svjesni da nismo postigli cilj punoga zajedništva, danas potvrðujemo svoju zauzetost da nastavimo zajedno hoditi prema jedinstvu za koje je Krist Gospodin molio Oca, "da svi budu jedno" (Iv 17,21). 3. Svjesni da se to jedinstvo pokazuje u ljubavi prema Bogu i u ljubavi prema bližnjemu, èeznemo za danom u kojem æemo konaèno zajedno sudjelovati na euharistijskoj gozbi. Kao kršæani imamo zadatak da se pripravimo za primanje toga dara euharistijskoga zajedništva, prema nauku svetog Ireneja Lionskoga, ispovijedanjem iste vjere, trajnom molitvom, nutarnjim obraæenjem, obnovom života i bratskim razgovorom (Adversus haereses, IV,18,5; PG 7, 1028). Stižuæi prema tome cilju prema kojem usmjeravamo svoje nade, pred svijetom pokazujemo Božju ljubav, te æemo u tome svijetu biti prepoznati kao istinski uèenici Isusa Krista (usp. Iv 13,35). 4. S tim ciljem, temeljni doprinos potrazi za punim zajedništvom izmeðu katolika i pravoslavnih pružio je Prilog dokumenti teološki dijalog Mješovite meðunarodne komisije. U vrijeme papa Ivana Pavla II. te patrijarha Dimitrija, napredak koji su postigli naši teološki susreti bio je od bitne važnosti. Danas želimo izreæi koliko duboko cijenimo postignute rezultate, kao i napore koji se sada poduzimaju. Nije rijeè o tek teorijskom djelovanju, nego o djelovanju u istini i ljubavi, koje zahtjeva još dublje poznavanje tradicije jednih i drugih, kako bismo ih razumjeli i od njih uèili. Stoga ponovno istièemo da teološki dijalog ne traži najmanji zajednièki nazivnik na kojem æe se moæi postiæi kompromis, nego se temelji na prouèavanju cjelovite istine koju je Krist darovao svojoj Crkvi i koju, pokrenuti Duhom Svetim, ne prestajemo sve bolje razumijevati. Zato zajedno naglašavamo da naša vjernost Gospodinu zahtjeva bratski susret i istinski dijalog. Ova zajednièka potraga ne udaljava nas od istine. Naprotiv, po razmjeni darova, vodit æe nas, pod vodstvom Duha, svoj istini (usp. Iv 16,13). 5. Premda smo još na putu prema punom zajedništvu, odsada imamo obvezu pružiti zajednièko svjedoèanstvo Božje ljubavi prema svima, suraðujuæi u služenju ljudskom rodu, osobito s obzirom na obranu dostojanstva ljudske osobe u svakom stadiju života, kao i na obranu svetosti obitelji utemeljene na braku, na promicanje mira i opæeg dobra, na odgovor na bijedu koja nastavlja pogaðati naš svijet. Prepoznajemo da se neprestano trebamo suoèavati s glaðu, neimaštinom, nepismenošæu, nejednakom raspodjelom dobara. Naša je obveza da uèinimo napor te zajedno izgradimo pravedno i humano društvo u kojem se nitko neæe osjetiti iskljuèenim ili zanemarenim. 6. Duboko smo uvjereni da buduænost obitelji èovjeèanstva ovisi i o tome kako æemo znati èuvati, mudro i s ljubavlju, s pravednošæu i jednakošæu, dar stvaranja što nam ga je Bog povjerio. Stoga s pokajanjem prepoznajemo nepravedno iskorištavanje našeg planeta, što predstavlja grijeh u Božjim oèima. Naglašavamo svoju odgovornost i obvezu da gajimo osjeæaj poniznosti i umjerenosti kako bi svi osjetili potrebu da poštuju stvorenje te ga brižno èuvaju. Usto, potvrðujemo i svoju zauzetost u buðenju savjesti s obzirom na oèuvanje stvorenoga. Pozivamo sve muškarce i žene dobre volje da traže naèine kako æe živjeti uz manje rastrošnosti a s veæom trezvenošæu, pokazujuæi manje pohlepe a više velikodušnosti za oèuvanje Božjega svijeta i za dobro njegova naroda. 7. Postoji i žurna potreba uèinkovite i zauzete suradnje meðu kršæanima s ciljem oèuvanja posvuda prava na javno priznavanje svoje vjere te da se prema nama odnosi s pravednošæu kad nastojimo promicati doprinos koji kršæanstvo i dalje daje suvremenom društvu i kulturi. U tom smislu, potièemo sve kršæane da promièu istinski dijalog sa židovstvom, s islamom i s drugim religijskim tradicijama. Nezainteresiranost i meðusobno nepoznavanje mogu samo voditi nepovjerenju, a nažalost i sukobu. 8. Iz ovoga Svetoga grada Jeruzalema, želimo izreæi svoju zajednièku duboku zabrinutost za položaj kršæana na Bliskom istoku i za njihovo pravo da ostanu graðani svojih domovina u punom smislu. S pouzdanjem upravljamo svoju molitvu svemoguæem i milosrdnom Bogu za mir u Svetoj zemlji i na cijelom Bliskom istoku. Molimo osobito za Crkve u Egiptu, u Siriji i u Iraku, koje su mnogo trpjele zbog nedavnih dogaðaja. Ohrabrujemo sve strane, bez obzira na njihova religijska uvjerenja, da nastave raditi na pomirenju i na pravednom priznavanju prava naroda. Duboko smo uvjereni da su jedino moguæe sredstvo postizanja mira, ne oružje, nego dijalog, praštanje i pomirenje. 9. U povijesnom okruženju obilježenom nasiljem, nezainteresiranošæu i egoizmom, toliki muškarci i žene danas se osjeæaju izgubljenima. Upravo zajednièkim svjedoèenjem radosne vijesti evanðelja, moæi æemo pomoæi 28. svibnja 2014. broj 21/2014 31 Prilog dokumenti èovjeku našega vremena da ponovno naðe put koji ga vodi do istine, do pravde i do mira. Jedinstveni u nakani i spominjuæi se primjera koji su prije pedeset godina ovdje u Jeruzalemu dali papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora, pozivamo kršæane, vjernike svih vjerskih tradicija i sve ljude dobre volje, da prepoznaju hitnost sadašnjega trenutka koji nas poziva da tražimo pomirenje i jedinstvo obitelji èovjeèanstva u punom poštovanju zakonitih razlièitosti, za dobro cijelog ljudskog roda i buduæih naraštaja. 8. Dok proživljavamo ovo zajednièko hodoèašæe na mjesto gdje je naš jedini i isti Gospodin Isus Krist bio raspet, gdje je bio pokopan i gdje je uskrsnuo, ponizno povjeravamo zagovoru Presvete Marije i vazda Djevice buduæe korake našega puta prema punom jedinstvu, te èitavu obitelj èovjeèanstva preporuèujemo beskonaènoj ljubavi Božjoj. "Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti donese!" (Br 6,25-26). 32 28. svibnja 2014. broj 21/2014 ika
© Copyright 2024 Paperzz