Redovni programi ostvaruju se u svim mjestima Grada Crikvenice

DJEČJI VRTIĆ RADOST CRIKVENICA
ŠETALIŠTE V LADI MIR A N AZO R A 2 A
T E L . ( 0 5 1 ) 2 4 1 - 7 9 9 / FA X ( 0 5 1 ) 2 4 2 - 4 8 0
e-mail:
[email protected]
MB: 1133268 OIB: 15482136140
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU
za pedagošku godinu 2012./2013.
Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br.
10/97 i 107/07), članka 8. Pravilnika o obrascima i sadržaj u pedagoške dokumentacije i
evidencije o djeci u dječjem vrtiću (Narodne novine 83/01) i članka 44. i 49. Statuta Dječjeg
vrtića RADOST, Upravno vijeće je na 27. sjednici održanoj dana 25. srpnja 2013. godine
donijelo
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU
DJEČJEG VRTIĆA RADOST
ZA PEDAGOŠKU GODINU
2012./2013.
2
DJEČJI VRTIĆ RADOST
51260 CRIKVENICA
Šetalište Vladimira Nazora 2 A
Tel.: 051/241-799
Faks: 051/242-480
E-mail: [email protected]
MB: 1133268
OIB: 15482136140
Ravnatelj: MARTINA MAGAŠ
magistar ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Ustanova je upisana u Trgovački sud u Rijeci pod registarskim brojem
(MBS) 040001199 dana 24. kolovoza 1995. godine
Ustanova obavlja djelatnost na području:
Grada Crikvenice
- Crikvenica - matični vrtić
- Selce - podružnica
- Dramalj - podružnica
- Jadranovo - podružnica
3
 NAŠA MISIJA
Dječji vrtić Radost je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području
Grada Crikvenice. Kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističkorazvojnom pristupu usmjereni smo razvoju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i
uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji,
pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice.
 NAŠA VIZIJA
Vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju.
4
SADRŽAJ:
1. USTROJSTVO RADA
1.1.
1.2.
Pedagoška godina
Programi, skupine, broj djece
1.2.1. Redoviti programi i posebni program katoličko vjerskog odgoja
1.2.2. Program javnih potreba za djecu s teškoćama
1.2.3. Program predškole
1.2.4. Kraći programi
1.2.5. Integriranje djece romske nacionalne manjine
1.3.
Pripravnici i studentska praksa
1.4.
Stručno-razvojna služba
1.5.
Ostali djelatnici
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2.1.
2.2.
2.3.
Didaktika i potrošni materijal
Prostor, oprema, tekuće i investicijsko održavanje
Izvor sredstava
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
Bitne zadaće u pedagoškoj godini 2012./13.
Snimanje početnog stanja u skupinama i identifikacija djece s posebnim
potrebama
Prehrana djece
Praćenje psihofizičkog razvoja djeteta
Plan sanitarno – higijenskog održavanja vrtića
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4.1
4.2
Bitni zadaci u pedagoškoj 2012./2013. godini
Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu
5. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
5.1.
Stručno usavršavanje djelatnika u pedagoškoj godini 2012./13.
5.2.
Rad Odgojiteljskog vijeća
5.3.
Stručna literatura
6. SURADNJA S RODITELJIMA
6.1.
Bitne zadaće u pedagoškoj 2012./13..godini
7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
8. PLAN I PROGRAM RADA STRUČNIH SURADNIKA
8.1.
Bitni zadatak stručnog suradnika-pedagoga
8.2.
Bitni zadatak stručnog suradnika-psihologa
9. PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENOG VODITELJA
10.PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA
11.RAD STRUČNO-RAZVOJNE SLUŽBE
12.UPRAVNO VIJEĆE
13.ZAKLJUČAK
PRILOZI:
Prilog 1. - POWERPOINT PREZENTACIJA GRAĐANSKE INICIJATIVE „NAŠA
MAŠTA MOŽE SVAŠTA“
Prilog 2. - RAZVOJNI PLAN USTANOVE ZA PEDAGOŠKU 2013./14. GODINU
Prilog 3.- REZULTATI ANALIZE UPITNIKA ZA RODITELJE
5
1. USTROJSTVO RADA
Dječji vrtić Radost Crikvenica je javna ustanova koja u okviru djelatnosti ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja ostvaruje programe kojima, u skladu sa humanističko –
razvojnom koncepcijom, potiče cjelovit razvoj i integrirano učenje djece predškolske dobi,
razvoj dječjih kompetencija, poštivanje različitosti; osigurava njegu i skrb za djecu
predškolskog uzrasta. Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i
potrebama djece,te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji na temelju
Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Specifičnost podružnice u
Selce je planiranje i realiziranje života i rada po programu “Korak po korak“ (dalje u tekstu:
KpK) baziranom na humanističkom pristupu. Sve odgajateljice vrtića Selce završile su
početni, a dvije i napredni seminar KpK.
Osnivač i vlasnik je Grad Crikvenica. Sjedište vrtića je u Crikvenici, Šetalište
Vladimira Nazora 2 A.
Rad vrtića odvija se u slijedećim objektima:
• Dječji vrtić RADOST, Šet. Vladimira Nazora 2 A, Crikvenica (9 odgojnih skupina
redovnih i posebnih programa)
• Podružnica Selce, A. Antića bb, Selce (3 odgojne skupine)
• Podružnica Dramalj, Dramalj 59, Dramalj (1 odgojna skupina)
• Podružnica Jadranovo, Vladimira Nazora 5, Jadranovo (1 odgojna skupina) radi
rekonstrukcije i nadogradnje zgrade vrtića i škole rad se odvijao u privremenom prostoru
Doma kulture u Jadranovu na adresi I.G. Kovačića 1
1.1. Pedagoška godina
Pedagoška godina počela je 03. rujna 2012., a završava 31. kolovoza 2013. godine.
Podružnica Jadranovo je započela s radom 10. rujna zbog radova na pripremi prostora i
ishodovanja potrebne dokumentacije za rad u privremenom prostoru Doma kulture u
Jadranovu.
Prekid rada bio je u programima u Dramlju, Jadranovu i programu javnih potreba za djecu s
teškoćama od 24. 12. 2012. do 04. 01. 2013. godine.
Zimski ispis je trajao od 24. 12. 2012. - 18. 01. 2013. godine, a koristilo ga je 110
djece.
Ljetna organizacija rada traje od 1. srpnja do 31. kolovoza 2012. godine. U ljetnim
mjesecima rade matični vrtić i podružnica Selce, a djeci iz Dramlja i Jadranova nudi se
mogućnost boravka u Crikvenici.
Mogućnost ljetnog ispisa koristilo je 63 djece (54 u matičnom objektu i 9 u Podružnici
Selce). Tijekom ljeta vrtić je omogućio smještaj za šestero djece iz područnih vrtića u
centralnom vrtiću . Omogućen je raniji polazak novoupisanoj djeci (12) te 5 sezonskih upisa
(srpanj i kolovoz).
U pedagoškoj godini odrađena su ukupno 249 radna dana.
1.2. Programi, skupine, broj djece
U pedagoškoj 2012./2013. godini Dječji vrtić Radost je realizirao:
• 12 skupina redovitog programa
• 1 skupina posebnog program katoličko vjerskog odgoja
• 1 skupinu programa javnih potreba za djecu s teškoćama
• 1 skupinu kraćeg programa – mala igraonica
6
Sve su skupine mješovite. Kod formiranja skupina poštuju se normativi (Državni
pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i 90/10). U pojedine skupine
upisuje se više djece ali najviše do 20% od normativa za određenu skupinu (u skladu s
koeficijentom 2 (Ki=2), rok izvodljivosti Državnog pedagoškog standarda do 2013.)
Upisi u redovne programe provedeni su od od 30. travnja do 11. svibnja 2012.godine i
u tom razdoblju prikupljeno je ukupno 89 molbi. U skladu s Planom upisa vrtić raspolaže s
kapacitetom za boravak 241 djeteta. Na temelju prispjelih zahtjeva za nastavak korištenja
usluga vrtića djece utvrđeno je da 189 djece nastavlja pohađati vrtić u pedagoškoj godini
2012./13. te da vrtić raspolaže s ukupno 52 slobodna mjesta. Kako bi se omogućio prihvat
većeg broja djece komisija u skladu s čl. 3. Plana upisa za pedagošku godinu 2012./13. donosi
odluku o primjeni do maksimalno 20 % više od normativa za jaslične skupine (dvije u
Crikvenici i jedna u Selcima), cjelodnevne skupine u Crikvenici (tri skupine) i skupini u
Dramlju(odluka je u skladu s trenutno važećim Državnim pedagoškim standardom i
iskazanim potrebama roditelja). Sve skupine rade u prostorima koji mogu zadovoljiti pojačane
potrebe za tim programima. Povećanjem normativa u navedenim programima kapacitet vrtića
vrtića povećao se za 22 mjesta i iznosio 263 djece, te se povećava broj slobodnih mjesta na
74.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da 83 od 89 prijava udovoljava
uvjetima propisanim Odlukom o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu i Pravilnikom o
upisima. Šest prijava nije udovoljavalo propisanim uvjetima jer troje djece nemaju
prebivalište na području Grada Crikvenice, a nisu dostavili odluku o sufinanciranju svoje
lokalne zajednice. Tri prijave su odbačene jer roditelji nisu priložili potrebnu dokumentaciju.
Rezultati provedenih upisa prikazani su u tablici. Ukupno je upisano 250 djece, što je
za 9 više od plana upisa.
program
Pristiglo
molbi
Broj
primljene
djece
Broj
odbačenih
molbi
Broj
odbijenih
molbi
Ukupan
broj djece u
programu
Broj
slobodnih
mjesta
jaslični
19
8
1
10
28
cjelodnevni
20
15
2
3
72
poludnevni
16
14
1
1
39
1
Posebni program-vjersko
katoličkog odgoja
Posebni program-dj. s
teškoćama
6
4
2
19
1
0
0
5
DRAMALJ
7
7
20
JADRANOVO
7
3
4
20
8
5
3
14
cjelodnevni
0
0
poludnevni
6
5
89
61
CRIKVENICA
4
SELCE
jaslice
UKUPNO
6
19
1
1
14
6
22
250
13
I ove godine uočena je povećana potreba za smještajem djece, što govori o
opravdanom ulaganju u izgradnju novih i nadogradnju postojećih dječjih vrtića. Ukupno je
neupisano ostalo 22 djece: jaslice Crikvenica - 10 odbijenih prijava, cjelodnevni vrtićki
Crikvenica - 3 odbijene prijave, poludnevni vrtićki Crikvenica - 1 odbijena prijava, Jadranovo
7
- 4 odbijene prijave, Selce jaslični program - 3, Selce poludnevni program – 1 odbijena
prijava.
U skladu s Pravilnikom o upisima navedene prijave su bodovane te uvrštene na liste
čekanja. Roditeljima je ponuđen upis u programe sa slobodnim mjestima.
U listopadu 2012. upisano je 255 djece, što čini razliku od 5 djece više upisane nego
na upisima u lipnju.
Tijekom godine ispisalo se 21 dijete. Razlozi ispisa: česta oboljenja djeteta (4), cijena
programa (1), pronalazak drugog načina zbrinjavanja djeteta (3), selidba (7), financijska
situacija (1), prijevoz (1), preseljenje u drugi vrtić (1), ostali razlozi (3). Zaprimale su se nove
prijave, a na svako upražnjeno mjesto sukladno ostvarenim bodovima na listi čekanja
upisivala su se nova djeca te se broj djece u skupinama održavao stabilnim.
Najveći iskazani interes roditelja kroz cijelu godinu u odnosu na kapacitet vrtića je za
upisom djece u jaslički program te je i ove godine najviše čekanja za ovaj program. U travnju
je bilo ukupno 16-tero djece na čekanju, od toga 10-tero djece za jaslički program.
Ukupno je u pedagoškoj godini 2012./13. boravilo najviše 280 djece, od toga 11 djece s
posebnim potrebama (5 u programu za djecu s teškoćama).
Broj djece nije stalan, već varira ovisno o upisu ili ispisu u toku pedagoške godine.
1.2.1. Redoviti programi i posebni program katoličko-vjerskog odgoja
Redovni programi ostvaruju se u svim mjestima Grada Crikvenice (Crikvenica, Selce,
Dramalj, Jadranovo) i to u cjelodnevnom trajanju što zadovoljava potrebe zaposlenih
roditelja.
Sve su skupine mješovite: jasličke od 1 do 3 godine i vrtićke koje obuhvaćaju djecu koja su
do kraja rujna tekuće pedagoške godine navršila 3 godine do polaska u školu.
 Skupine u Crikvenici:
„Leptirići“ - mješovita jaslička skupina 10-satnog programa
„Cvjetići“ - mješovita jaslička skupina 10-satnog programa
„Smokvice“, „Loptice“ i „Morske zvjezdice“ - redovite vrtićke skupine 10-satnog programa
“Slatkići” i “Tići”- redovite vrtićke skupine 5,5-satnog programa
„Prijatelji“ - skupina posebnog programa katoličko vjerskog odgoja
 Skupine u područnom vrtiću Selce:
„Dudači“ - redovita jaslička skupina 10-satnog programa
„Delfini“ - redovita vrtićka skupina10-satnog programa
„Šareni svijet“ - redovita vrtićka skupina 5,5-satnog programa
 Skupine u područnom vrtiću Dramalj:
„Školjkice“ - skupina 5,5-satnog i 10-satnog programa
 Skupine u područnom vrtiću Jadranovo:
„Ribice“ - skupina 5,5-satnog i 10-satnog programa
Sve redovne skupine u Crikvenici i Selcu te skupina katoličko vjerskog programa
ostvarile su 249 radnih dana. Skupina Školjkice (Dramalj) ostvarila je 199 radnih dana (prekid
rada zimi), te skupina Ribice (Jadranovo) 194 radna dana (prekid rada zimi i kasniji početak
rada).
Radno vrijeme
Radno vrijeme vrtića usklađeno je s potrebama roditelja i programa (potrebe se
ispituju putem ankete za roditelje i prilikom upisa). Skupine u Crikvenici su radile od 06,30
do 17,00 sati. Radno vrijeme skupina raspoređeno je unutar radnog vremena vrtića:
8
- za cjelodnevne
- za poludnevne
od 06,30 do 17,00
od 07,30 do 13,00 i
od 08,30 do 14,00
Skupine u Dramlju i Jadranovu su radile od 06,30 do 16,30 sati. U Selcu je
poludnevna skupina radila od 7,30 do 13,00 sati, a cjelodnevni programi (jaslični i vrtićki) od
6,30 do 16,30 sati. Od lipnja do kolovoza jaslična skupina je, zbog potrebe roditelja, radila
povremeno od 6,00 sati.
Neposredni rad odgojitelja u jutarnjoj smjeni u cjelodnevnim skupinama je od 6,30 do
12,00, od 7,30 do 13,00 i od 8,30 do 14 sati, a u popodnevnoj smjeni od 10,30 do 16,00, od
11 do 16,30 i od 11,30 do 17,00 sati. Ostatak satnice ostvaruje se kroz pripremu za rad,
stručno usavršavanje, suradnju s roditeljima i ostale poslove, a prema Godišnjem planu i
programu rada ustanove i individualnim planovima djelatnika.
Uredovno radno vrijeme vrtića je od 08,00 do 14,00 sati.
Odgajatelji
U redovitim programima rade ukupno 23 odgojiteljice. Tijekom godine su
zapošljavani odgajatelji na određeno radno vrijeme radi zamjena kolegica.
Ukupno je u pedagoškoj godini 2012./2013. godini mijenjano 8 odgojiteljica. U sedam
slučajeva zamjene su se uzimale zbog bolovanja, jednom zbog korištenja rodiljnog i
roditeljskog dopusta te jednom zbog korištenja neplaćenog dopusta.
Svi odgojitelji imaju zakonom propisanu vrstu i stupanj stručne spreme. Dvije
odgojiteljice imaju akademsko zvanje magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Odgojitelji rade tjedno 40 sati od čega 27,5 u neposrednom radu s djecom u skladu s
Državnim pedagoškim standardom i kolektivnim ugovorom.
1.2.2. Program javnih potreba za djecu s teškoćama
Programom (skupina „Smješkići“) je obuhvaćeno petero djece s različitim teškoćama
što je 1,7% od ukupnog broja djece obuhvaćenog nekim od vrtićkih programa.
Suglasnost na program izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (KLASA:
601-02/04-03/249, URBROJ: 533-10-04-2 od 17. siječnja 2005. godine).
Program je započeo s radom 03. rujna 2012. godine te, uz kratkotrajni prekid od 24.
12. 2012. do 04. 01. 2013., završio s radom 31. srpnja 2013. godine. Dnevno radno vrijeme
programa je od 7,45 do 13,30 sati.
U skupini radi defektolog-rehabilitator Tea Petek i fizioterapeut/pomoćni djelatnik za
njegu, pratnju i skrb Maja Rogać.
Skupina „Smješkići“ i skupina „Tići“ (redovita poludnevna skupina) provode
inkluzivni program, koji je specifičan po tome što se kroz suživot i suradnju djece različite
dobi i sposobnosti ona od najranije dobi uče uvažavanju i poštivanju prava na različitost, a
istovremeno djeca s teškoćama dobivaju individualni stručni fizoterapeutski i defektološki
tretman, ovisno o stupnju oštećenja i u suradnji sa liječnikom fizijatrom i pedijatricom te
stručnim timom ustanove. Program pridonosi prepoznatljivosti vrtića i njegovoj kvaliteti. Ove
godine program je dodatno obogaćen Floortime pristupom u radu s djecom.
Bitni zadaci programa u pedagoškoj godini 2012./13.
Ostvarivanje inkluzije i provođenje projekta “Poštujmo različitosti” na nivou punkta
(skupine „Tići“, „Loptice“ i „Smješkići“).
9
Ostvarena je suradnja svih skupina na punktu u vidu zajedničkog doručka petkom u
sobi skupine „Loptice“, zajedničkog planiranja i ostvarivanja „Dana otvorenih vrata“ - svaki
petak djeca imaju mogućnost slobodnog izbora prostora i partnera za igru u sobama na
punktu. Osim toga, skupine „Smješkići“, „Tići“ i „Loptice“ zajednički sudjeluju i planiraju
sve javne i kulturne aktivnosti.
Projekt “Poštujmo različitosti” sastoji se od niza planiranih aktivnosti koje su se
provodile kontinuirano kroz cijelu pedagošku godinu u inkluzivnim skupinama, a s ciljem
senzibilizacije djece za prepoznavanje i uočavanje različitosti kao pozitivnih osobina te
razvijanje sposobnosti za druženje s drugima.
Program rehabilitacije putem pokreta (D. Levandovski, D. Bratković)
Specifičan oblik rehabilitacije u funkciji motoričkog razvoja koji istovremeno obuhvaća
stimulaciju razvoja perceptivnih i kognitivnih funkcija, komunikacije i socijalnog ponašanja.
Program se provodi kontinuirano tijekom cijele pedagoške godine, u obliku polusatnih seansi
jednom tjedno (petak), u prostoru gimnastičke dvorane, zajedno s redovnom skupinom.
Implementiranje DIR/ Floortime (S. Greenspan) terapije u rad skupine
Specifičan pristup u radu s djecom s teškoćama, procjena djetetovih sposobnosti prema
DIR/ Floortime metodologiji, izrada DIR/ Floortime programa rada za svako dijete, provođenje
terapijskih seansi u sklopu svakodnevnog individualnog rada, evaluacija programa, pojačani rad i
educiranje roditelja za provođenje terapije kod kuće. Program provodi odgajatelj-rehabilitator Tea
Petek.
1.2.3. Program predškole
Upisi su provedeni od 14. do 18. siječnja 2013. godine. Program predškole zbog
premalog broja prijava (7) i mogućnosti njihovog uključivanja u redovite skupine nije
organiziran u popodnevnim satima. Svih sedmero djece je uključeno u poludnevne skupine
„Tići“ i „Slatkići“.
Suglasnost na program izdalo je Ministarstvo prosvjete i športa (KLASA: 601-02/0101-05, URBROJ: 532-07-03-03/7-01-02 od 24. travnja 2001. godine).
1.2.4. Kraći programi
Upisi za kraće programe provedeni su od 17. do 21. rujna 2012. Zbog nedovoljnog
broja prijavljene djece igraonice nisu započele s radom u listopadu. Tijekom godine roditelji
su iskazivali interes za malom igraonicom te se od 29. studenog 2012. organizirala jednom
tjedno, utorkom od 16,30 do 18,00 sati. Provođenja programa male igraonice završilo je
krajem svibnja. Ukupno je bilo 22 upisane djece. Igraonicu su vodile odgajateljica Melita Car
i odgajateljica-pripravnica Draženka Antić.
Suglasnost za program male igraonice izdalo je Ministarstvo prosvjete i športa
(KLASA: 601-02/06-03/00167, URBROJ: 533-10-06-4 od 2. lipnja 2006. godine).
1.2.5. Integriranje djece romske nacionalne manjine
Vrtić je u pedagoškoj godini 2012./13. ukupno pohađalo 10 djece romske nacionalne
manjine. Devetero djece je integrirano u redovite skupine, a jedno dijete je boravilo u
10
programu javnih potreba za djecu s teškoćama. MZOS u potpunosti sufinancira roditeljski
udio u cijeni vrtića.
1.3.
Pripravnici i i studentska praksa
Pripravnici
1.
Anna Crnčić
- pripravnički staž je trajao od 01. rujna 2012. do 31. kolovoza 2013. godine
- mentor: Branka Cvija, odgojiteljica-mentorica
- ostali članovi povjerenstva: Martina Magaš, ravnateljica - predsjednica povjerenstva,
Sonja Pribela-Hodap, stručni suradnik psiholog
2.
Draženka Antić
- pripravnički staž traje od 12. studenog 2012. do 11. studenog 2013. godine
- mentor: Daniela Car Mohač, mag. paed., mentor
- ostali članovi povjerenstva: Martina Magaš, ravnateljica - predsjednica povjerenstva,
Sonja Pribela-Hodap, stručni suradnik psiholog
3.
Kristina Grubišić
- pripravnički staž je trajao od 05. rujna 2011. do 04. rujna 2012. godine
- mentor: Branka Cvija, odgojiteljica-mentorica
- ostali članovi povjerenstva: Martina Magaš, ravnateljica - predsjednica povjerenstva, Sanja
Krpan, stručni suradnik pedagog (od lipnja 2012. zamjenjuje ju Sonja Pribela-Hodap,
stručni suradnik psiholog, zbog odlaska pedagoga na rodiljni dopust)
4.
Iva Baldo
- pripravnički staž traje od 14. siječnja 2013. do 13. siječnja 2014. godine
- mentor: Dubravka Kanjski, pedagog
- ostali članovi povjerenstva: Martina Magaš, ravnateljica - predsjednica povjerenstva,
Sonja Pribela-Hodap, stručni suradnik psiholog
Studentska praksa
studentica
godina fakultet
Trajanje prakse
05. - 09. 11. 2012
04. - 08. 03. 2013.
07. - 16. 11. 2012.
09. - 10. 03. 2013.
mentor
Klara Gjini
3.
Pula
Katarina Perović 1.
Pula
Martina Kutija
1.
Pula
11. - 22. 02. 2013.
Silvija Domijan
Valentina
Slavujac
3.
Pula
11. 03. - 10. 04. 2013.
Ruža Rogić
Nevija Pavlić
Sandra Miculinić
U ožujku je vrtić bio domaćin studentima i profesorima prve godine preddiplomskog
studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog fakulteta u Rijeci.
11
1.4. Stručno razvojna služba
Poslove stručnih suradnika obavljaju Sonja Pribela-Hodap, VSS, profesor psihologije,
psiholog-mentor i Sanja Krpan, VSS, profesor pedagogije. Od 14. 01. 2013. godine Sanju
Krpan zamjenjuje Iva Baldo, VSS, mag. pedagogije i edukacije filozofije, pedagogpripravnik. Od 17. 06. 2013. psihologinju Sonju Pribela-Hodap mijenja Marija Miškulin,
VSS, peofesor psihologije. Poslove zdravstvene voditeljice obavlja Mirjana Paušin-Butorac,
viša medicinska sestra, koju od 05. 10. 2012. godine mijenja Sju Grujić Antić, pedijatrijska
medicinska sestra (SSS), koja je primljena jer se na raspisani natječaj nije javila osoba koja
ispunjava uvjete za višu medicinsku sestru.
Stručni suradnici i zdravstvena voditeljica, uz ravnateljicu, čine stručno razvojnu službu
vrtića koji radi na unapređenju i promidžbi rada vrtića i cjelokupne djelatnosti.
1.5.
Ostali djelatnici
Na ostalim poslovima u vrtiću radi 15,5 (14,5) radnika:
- 1 tajnik
VSS
- 1 glavna kuharica
SSS
- 1 kuhar
SSS
- 2 pomoćne kuharice
NSS / SSS
- 1 domara (ekonom, vozač, ložač)
SSS
- 0,5 pomoćni djelatnik za njegu, skrb i pratnju
SSS
- 8 spremačica
NSS / SSS
Svi radnici imaju potreban stupanj i vrstu stručne spreme u skladu s Pravilnikom o
vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u
dječjem vrtiću (NN 133/97).
Osim spremačica u Dramlju, Jadranovu i Selcu svi radnici rade jednokratno, u punom
radnom vremenu od 40 sati tjedno raspoređenom u pet radnih dana u skladu s Kolektivnim
ugovorom.
12
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2.1. Didaktika i potrošni materijal
Didaktika i potrošni materijal nadopunjavani su tijekom cijele godine u skladu s
potrebama skupina i interesom djece u dovoljnim količinama.
2.2. Prostor, oprema, tekuće i investicijsko održavanje
Ove godine poseban naglasak u radu bio je na prostorno-materijalnom i socijalnom
kontekstu i dokumentiranju procesa učenja djece. Nova oprema za sobe nije nabavljana.
Matični objekt Crikvenica
Izvršeni su sva periodična ispitivanja, servisi (klima uređaji) kao i popravci opreme
vešeraja u Crikvenici (perilica i sušilica), te fotokopirnog uređaja. Sva se nastala šteta
redovito prijavljuje Croatia osiguranju.
U rujnu su postavljena nova igrala (dvostruki tobogan, kućica, klackalica, hopsalice) i
gumene podloge u novouređeni dio dvorišta (izvođač: Abraxas d.o.o. Zagreb). Teren je
zatravnjen, posađena su nova stabla i uređen primorski vrt uz pristupnu stazu (izvođač:
GKTD „Murvica“ d.o.o. Crikvenica).
Nabavljena je plastična kućica (donacija roditelja) i klupica za dvorište.
Zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog
društva iz Pule, a u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za
razvoj civilnoga društva, provedena je građanska inicijativa "Naša mašta može svašta“ kojom
je dvorište vrtića obogaćeno je novim sadržajima:
- oslikan je poligon za vožnju
- nabavljena su vozila (tricikli i guralice)
- oslikano je široko vanjsko stepenište
- postavljene su i oslikane gume
- izrađene su i oslikane drvene kocke i obluci za igre građenja i konstruiranja na
vanjskom prostoru
- izrađene i postavljene klupe i klupice.
Podružnica Selce
Obavljena su sva periodična ispitivanja i servisi opreme. Izmijenjena su vrata kotla,
sukladno uputama dimnjačara. Izmijenjene su 3 rolete u vrtićkim sobama, a u idućem periodu
potrebno ih je izmijeniti još 3.
Podružnica Dramalj
Nabavljena je nova didaktika i kutić lutaka. Dio didaktike (u iznosu od 1000 kn
donirao je gradski vijećnik Predrag Antić).
Podružnica Jadranovo.
Grad Crikvenica uredio je dio Doma kulture u kojemu je organiziran rad do završetka
radova na vrtiću i školi. Didaktika je tijekom godine nabavljana u dovoljnoj količini.
13
2.3.Izvor sredstava
Za realizirani opseg djelatnosti sredstva se osiguravaju :
• iz Proračuna Grada Crikvenice i participacije roditelja - za sve redovite programe na
području Grada, program predškole, za program javnih potreba za djecu s teškoćama
• iz proračuna RH - sufinanciraju se program javnih potreba za djecu s teškoćama,
programi za djecu predškolske dobi s teškoćama koja su integrirana u redovite
programe, program predškole te roditeljski udio u cijeni vrtića za djecu romske
nacionalne manjine.
Program
Ekonomska cijena
(mjesečni iznos po djetetu)
Udio roditelja u ekonomskoj
cijeni
10-satni jaslični program
3.738,14 kn
24 %
897,15 kn
10-satni vrtićki program
2.609,90 kn
29 %
756,87 kn
5,5-satni program
2.119,66 kn
26 %
551,11 kn
8.209,61 kn
5%
410,48 kn
577,23 kn
50 %
288,62 kn
5,5-satni program javnih
potreba za djecu s teškoćama
3-satni program predškole
Mjerila za financiranje donijelo je Gradsko vijeće Grada Crikvenice na sjednici održanoj 16.
05. 2012.
Olakšice udjela roditelja - korisnika usluga u plaćanju troškova programa su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
100 % za dijete smješteno u udomiteljskoj obitelji
50 % za dijete invalida Domovinskog rata
50 % za treće dijete istog roditelja kada istovremeno borave u vrtiću
25 % za drugo dijete istog roditelja kada istovremeno borave u vrtiću
25 % za dijete samohranog roditelja
40 % za zimski ispis (siječanj)
40 % za ljetni ispis (srpanj i kolovoz)
20 % za izostanak djeteta zbog bolovanja ili godišnjeg odmora kojeg koristi roditelj
duže od 20 radnih dana neprekidno
10 % za izostanak djeteta zbog bolovanja ili godišnjeg odmora kojeg koristi roditelj
duže od 10 radnih dana neprekidno
Primljene donacije:
• PIK d.d. Rijeka, Vajda d.d. Čakovec, Vindija d.d., Konzum Velpro Rijeka - donacije
proizvoda za Dječju olimpijadu
• Donacija vijećnika Predraga Antića za vrtić u Dramlju (naknada za rad u Gradskom
vijeću i Mjesnom odboru Dramalj)
• 500 kn - GKDT „Murvica“ Crikvenica - za potrebe organizacije čajanke
• 1000 kn - Jadrankomerc Crikvenica - za potrebe organizacije čajanke
• Donacije u proizvodima (različite tvrtke i roditelji) za potrebe organizacije čajanke u
šatoru
• plastična klupica (donacija roditelja)
14
Raznim projektima koje pišu psihologinja i ravnateljica u suradnji s uključenim
pedagoškim djelatnicima vrtić se redovito javlja na raspisane natječaje za donacije, u skladu
sa uvjetima natječaja i uočenim potrebama vrtića.
Ove godine smo se prijavili na natječaj: ''Naš doprinos zajednici'' Zaklade za poticanje
partnerstva i razvoj civilnoga društva iz Pule s građanskom inicijativom „Naša mašta može
svašta!“ koja obuhvaća uređenje dvorišta (oslikavanje širokih stepenica, oslikavanje poligona
i društvenih igara, izrada materijala za igru u dvorištu (gume, drvo) i nabavu vozila za djecu.
Jedan od uvjeta za dobivanja financijske potpore bilo je osiguravanje 25 % sredstava ukupne
vrijednosti inicijative u zajednici, a koja je donirala GKTD Murvica iz Crikvenice.
U grafikonu je prikazana ukupna vrijednost inicijative.
Ostali donatori su bili FINACT d.o.o. Crikvenica (donacija tvorničkih uzoraka boje za
beton) i Pilana Mrkopalj (materijal za izradu dva kompleta klupica). Suradnici u akcijama su
bili Društvo naša djeca, Crikvenica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Crikvenica, prof. Ivo
Tkalec, apsolventica likovne akademije u Rijeci Marija Kolmanić i MUP Crikvenica.
Prezentacija građanske inicijative „Naša mašta može svašta“ je u prilogu Godišnjeg
izvješća (Prilog 1.)
15
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
3.1. Bitne zadaće u pedagoškoj godini 2012./13.
1. Zadovoljavanje specifičnih prehrambenih potreba
Ove pedagoške godine utvrđene su sljedeće posebne prehrambene potrebe odnosno
potrebe za specifičnim jelovnicima:
• 5 djece s prehrambenim alergijama;
• 3 vegetarijanska prehrana
• 5 djece s jelovnikom bez svinjetine
U suradnji s osobljem kuhinje i roditeljima u potpunosti su zadovoljene specifične
prehrambene potrebe djece.
2. Implementacija HACCAP sustava
Možemo se pohvaliti višegodišnjim i velikim iskustvom u uspostavi HACCP sustava u
vrtiću. Svi dobavljači zadovoljavaju tražene uvjete i posjeduju certifikate, odnosno rješenja
nadležnog ministarstva.
3.2. Snimanje početnog stanja u skupinama i identifikacija djece s posebnim potrebama
Prilikom upisa provedeni su inicijalni razgovori s roditeljima i djetetom. Kroz
razgovor se roditeljima prenose informacije o vrtiću te se dobivaju osnovni podaci o djetetu
kako bi se olakšao ulazak djeteta u jaslice/vrtić. Na osnovu dobivenih podataka od roditelja
(podataka o karakteristikama djeteta) formirane su skupine djece prema mjestu i vrsti
programa. I ove godine su vrtićke i jasličke skupine mješovite. Procijenili smo da su
mješovite skupine prirodnije za dijete i lakše za rad odgojiteljima.
Sva djeca prate se u periodu adaptacije od strane odgojitelja i stručnog tima i kroz to
vrijeme prisutna je uska suradnja s roditeljima. Odgojitelji prate dijete i vode bilješke za prvi
dan boravka, tijekom prvog tjedna i tijekom prvog mjeseca boravka djeteta. Svi odgojitelji su
na kraju rujna izradili izvještaj o stanju u skupini (u odnosu na svako pojedino dijete) na
osnovu kojeg su izradili tromjesečni plan rada i popunili tablicu o djeci za koju
pretpostavljaju da imaju neku od posebnih potreba. Stručni suradnik je kroz adaptaciju pratio
pojavu posebnih potreba i za svako dijete za koje je utvrđena potreba otvorio dosje djeteta u
kojem su kroz godinu arhivirani svi relevantni podaci o djetetu i oblicima rada s njime i
njegovom obitelji.
Putem inicijalnih intervjua za novu djecu i kroz saznanja i prikupljene stručne procjene u
vrtiću su tijekom godine boravila djeca s posebnim potrebama:
• 5 djece s rješenjem komisije (tzv. kategorizacijom), djeca su smještena u programu
javnih potreba za djecu s teškoćama
• 5 djece s prehrambenim alergijama i/ili s posebnim režimom prehrane
• 1 dijete s dg. febrilne konvulzije
• 6 djece s poteškoćama u razvoju koja su upućena na daljnju obradu (dijagnostiku u
zdravstvene ustanove, vještačenje prvostupanjske komisije CZSS), a smještena su u
redovne skupine
Ove pedagoške godine u vrtiću je boravilo dvoje djece s odgodom polaska u školu (sva u
redovitim programima).
16
3.3. Prehrana djece
Jelovnike tjedno sastavlja zdravstvena voditeljica u suradnji s glavnom kuharicom, a
putem oglasnih ploča i internetske stranice vrtića roditelji imaju uvid u tjedni jelovnik. Za
djecu s posebnim prehrambenim potrebama obroci se sastavljaju u dogovoru s roditeljima i
prema preporuci i uputama liječnika.
Priprema obroka obavlja se u centralnoj kuhinji u Crikvenici, a ručak se u termos
posudama prevozi u podružnice. Ostali obroci u podružnicama se pripremaju u njihovim
čajnim kuhinjama.
Pregled obroka:
obroci za 10-satne programe: doručak, voće, ručak, užina
obroci za 5,5-satni program s ručkom: doručak, voće, ručak
U toku godine koristila su se dva tipa jelovnika jesen-zima i proljeće-ljeto. Jelovnike
sastavlja medicinska sestra u suradnji s glavnom kuharicom za svaki tjedan. Kontrolu i nadzor
nad prehranom djece obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo iz Rijeke. Uzorci obroka se
uzimaju šest puta godišnje. Ispitivanjem uzoraka utvrđuju se energetske i prehrambene
vrijednosti obroka. Vrši se ispitivanje mikrobiološke ispravnosti i kemijska analiza obrok.
Uzimaju se brisovi pomoću kojih se utvrđuje mikrobiološka čistoća objekta i prostora za
pripremu hrane, pribora i posuđa za pripremu hrane. Kemijska analiza cjelodnevnog obroka
unutar je preporuka za prehranu djece predškolske dobi. Učešće bjelančevina, ugljikohidrata,
masti u ukupnoj energetskoj vrijednosti obroka je u fiziološkom odnosu i zadovoljava 98 %
od normative. Za ispitivanje higijenskih uvjeta u svim objektima vrtića uključujući i područne
vrtiće uzeto je ukupno šezdeset otisaka. Ocjena mikrobiološke čistoće je dobra u svim
objektima, odnosno svi uzorci su bili negativni. U jelovnicima je povećana količina
bjelančevina i energetsku vrijednost obroka te je korišteno više voća i povrća.
Dnevni ritam prehrane:
08,00 - 09,00
-tijekom cijeloga dana
11,30 - 12,00
12,00 - 13,30
15,00
- doručak
- voće
- ručak za jaslične skupine
- ručak za vrtićke skupine
- užina
Jaslične skupine u centralnom objektu sve obroke imaju u sobama. Za vrtićke skupine
(osim skupine “Loptice”) doručak i ručak su organizirani u blagavaoni. U blagavaoni
istovremeno borave najviše dvije skupine, a odgojitelji su za stolovima s djecom. Doručak je
organiziran po sistemu švedskog stola, ponuđeno je uvijek više različitih namaza i pahuljice.
Djeca skupine „Loptice” sve obroke uzimaju u sobi. Voće i voda su u sobama djeci dostupni
tijekom cijeloga dana. U područnim vrtićima svi se obroci uzimaju u sobama, djeca imaju
mogućnost samoposluživanja.
3.4. Praćenje psihofizičkog razvoja djeteta
Unutar skupina odgojitelji su kroz individualni pristup djetetu pratili njegov napredak (na
listama praćenja u rujnu/listopadu). Psiholog je svu djecu predškolce ispitao psihologijskim
mjernim instrumentima (CPM i RTČ) u razdoblju od studenog do veljače i za djecu za koje se
iskazala potreba u suradnji s odgojiteljem napravio pojačani individualni plan rada. Djeca s
posebnim potrebama po potrebi su upućivana kliničkom psihologu, logopedu ili dječjem
psihijatru.
17
Medicinska sestra je za svako novoupisano dijete otvorila novi medicinski karton te je
po potrebi s roditeljem novoupisane djece obavila inicijalni razgovor u svezi prehrane,
dnevnog ritma djeteta kako bi se rano detektirale određene ili postojeće zdravstvene
poteškoće. Vodila se i propisana zdravstvena dokumentacija: lista pobola djeteta,
antropološka mjerenja, djeca s posebnim zdravstvenim potrebama, evidencija ozljeda te
evidencija pravovremene procijepljenosti djeteta u suradnji s pedijatrom. Posebna
dokumentacija otvorena je za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama te je uspostavljen
kontakt sa pedijatrom u Domu zdravlja u Crikvenici.
Praćenje pobola vršilo se mjesečno i evidentiralo u mjesečne liste pobola. Evidencije
su vođene isključivo na osnovu liječničke ispričnice. Iz analize pobola proizlazi da je najviše
pobola u vrtićkim i jasličkim skupinama bilo u studenom i ožujku (u ožujku je zabilježen
veći broj djece oboljele od respiratornih viroza praćenih visokim febrilitetom), dok je
najmanji pobol bio u rujnu, siječnju i svibnju. Ove godine bismo istaknuli pojavu vodenih
kozica u vrtićkim i jasličkim skupinama u svibnju i lipnju, pojavu šarlaha u veljači. Epidemija
gripe nije evidentirana, već je bilo samo pojedinačnih slučajeva. U listopadu su se pojavile uši
(pedikulosiz) u vrtićkim skupinama te su poduzete odgovarajuće mjere, a razgovorima s
roditeljima se pravovremeno zaustavilo daljnje širenje.
U toku godine su bile ukupno 3 ozljede koje su zahtijevale pregled i mišljenje liječnika
specijalista: 1 ozljeda prsta i 2 šivanja ozljeda na području facijalnog djela. Ozljede su
evidentirane u evidenciju ozljeda.
Provodile su se i ostale preventivne mjere zaštite zdravlja djece. Antropometrijska
mjerenja obavljala su se dva puta godišnje. Dobivena mjerenja upisana su u liste
antropometrijskih mjerenja te su kopije proslijeđene odgojiteljicama radi individualnih upita
roditelja. Zdravstveni kartoni su vodili za djecu jasličke i vrtićke dobi, djecu s posebnim
potrebama te za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama. U zdravstvene kartone se
upisivala anamneza djeteta, antropološka mjerenja, evidencija procijepljenosti i liječnički
nalazi. Podaci su dobiveni u suradnji s roditeljima i liječnikom pedijatrom.
3.5. Plan sanitarno-higijenskog održavanja vrtića
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija svih prostora se provela dva puta tokom
godine u suradnji s veterinarskom stanicom. Čišćenje i dezinfekcija prostora u kojima borave
djeca obavlja se svakodnevno s odgovarajućim sredstvima. Također se dezinficiraju igračke i
radne površine te se vode liste dnevnih čišćenja i dezinfekcije igračaka.
Ruke se peru tekućim sapunom (pjenom) u svim skupinama i koriste se papirnati
ručnici te alkoholno sredstvo za dezinfekciju ruku svih djelatnika (tehničko i odgojno
osoblje). U dogovoru sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo tijekom ožujka se, zbog
pojave žohara, provela pojačana deratizacija u Crikvenici i Selcu.
Godišnji sanitarni nadzor obavili su svi odgojno-obrazovni djelatnici, a djelatnici
kuhinje dva puta godišnje. Tečaj higijenskog minimuma obavila je jedna djelatnica
(kuhinjsko osoblje).
Uspostavljena je suradnja s epidemiološkom službom, koja je napravila uvid te je
utvrđeno da se u objektu provode sve potrebne higijensko-epidemiološke mjere i vodi sva
potrebna dokumentacija. Sanitarne iskaznice djelatnika su uredno ovjerene. Svi podaci
upisani su u evidenciju epidemiološkog nadzora i epidemioloških indikacija te evidenciju
sanitarnog nadzora.
18
4. ODGOJNO -OBRAZOVNI RAD
Cilj rada:

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos
kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života, te
osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i
osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci.
4.1. BITNI ZADACI U PEDAGOŠKOJ 2012./13.GODINI
1. Nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog materijalnog i socijalnog, te
vremenskog okruženja prostora skupine, te realizacija oblikovanja zajedničkih
prostora u funkciji igre i učenja djece. Nastavak primjene suvremenih procesa
učenja i proširenje istih na nivou cijele ustanove.
Sve sobe dnevnog boravka strukturirane su po centrima/kutićima aktivnosti pri čemu su
uvaženi pedagoški i estetski kriteriji. Održana je postignuta kvaliteta poticajnog materijalnog
okruženja postignuta prethodne godine. U većem dijelu skupina uočen je bitan pomak u
ponudi neoblikovanog materijala i materijala koji izrađuju odgojitelji. Centri su se mijenjali i
nadopunjavali tijekom godine u skladu s interesima i potrebama djece.
Gotovo svi prostori vrtića iskorišteni su za boravak djece. Na terasama soba formirani su
eko kutići. Pomak je vidljiv u uređenju međuprostora na katu u centralnom objektu gdje je
uređen centar pizzerije kojeg koriste dvije skupine, te u uređenju hola u centralnom vrtiću
gdje je uređen centar cvjećarne. Centar za poticanje senzo-motorike u holu je u stalnoj
uporabi. Hol u područnom vrtiću u Selcu koristi se kao prostor za tjelesne aktivnosti i za
održavanje svečanosti i druženja s roditeljima.
Zadatak smišljenog tromjesečnog planiranja između dviju grupa nije ostvaren.
Zajednička planiranja su se temeljila na tjednoj i dnevnoj bazi. Primjer dobre prakse su jaslice
u Crikvenici gdje se pri strukturiranju soba vodilo računa o tome da se neki centri ne
ponavljaju. Na punktu inkluzija surađuju sve tri skupine i petkom djeca slobodno cirkuliraju.
Aktivnosti na vanjskom prostoru češće se planiraju i provode u odnosu na prošlu
pedagošku godinu. Odnose se na slobodnu igru djece u dvorištu, nogomet i igre loptom,
odlaske u šetnju i povremene elementarne igre.
Projektno planiranje ostvareno je u više od polovice skupina. Provedeni su projekti:
’'Statika, ravnoteža’’, ‘’Glagoljica’’, ‘’Crikvenička narodna nošnja’’, ‘’Životinje’’,
‘’Tornjevi’’, ‘’Puž’’, ‘’Cesta’’, ‘’Putujemo svijetom’’, ‘’Šareni svijet’’, ‘’Glumci i kazalište’’,
‘’Senzomotorika u jaslicama – Moje tijelo’’…
Formiran je Interesni stručni aktiv za aktivnosti na vanjskom prostoru čiji je voditelj
bila Daniela Car-Mohač, odgajatelj mentor, a u sve je susrete aktivno uključena ravnateljica.
Održana su 4 susreta ISA-e:
1. Planiranje aktivnosti na vanjskom prostoru tijekom godine od kojih je jedna aktivnost
s roditeljima
2. Prezentacija: INTEGRIRANO UČENJE DJECE NA VANJSKOM PROSTORU
(Daniela Car Mohač); planiranje materijala i aktivnosti na vanjskom prostoru
(dvorište) - rad u dvije grupe grupama (kinestetičke i istraživačke aktivnosti)
3. Prezentacija promjena na vanjskom prostoru i refleksija- naglasak na različitim
načinima učenja djece, razvoju kompetencija, intervencije odgajatelja u poticanju
učenja djece…
4. Radna - radionica s roditeljima
19
2. Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada
odgojitelja.
Nastavilo se s pojačanim individualnim praćenjem i dokumentiranjem. Sve su skupine
izradile zbirku foto, video - dokumentacije, panoe sa radovima djece. Za dokumentiranje
aktivnosti djece koristili su se i transkripti razgovora s djecom, bilješke i anegdote na
papirićima po centrima, zajedničko gledanje dokumentacije s djecom i bilježenje njihovih
izjava, te foto panoi sa aktivnostima djece i roditelja. Jasličke skupine matičnog objekta uvele
započele su s praksom refleksija, kako refleksije sa kolegicama tako i refleksije s djecom.
Skupine u Selcu izradile su razvojne mape za većinu djece (prema programu KpK). Sve
skupine iskoristile su prikupljanu dokumentaciju za prezentaciju rada skupina. Osim
navedenog, prikupljena dokumentacija služila im je za objektivnu analizu odgojnoobrazovnog procesa, davala im je smjernice za nastavak rada, olakšava praćenje interesa i
napredak djece te bolje individualno planiranje. Dokumentacija dostupna djeci (foto i video
zapisi) omogućuje djeci prisjećanje na protekle aktivnosti, a odgajateljima bolje
razumijevanje procesa učenja djece i planiranje materijala i poticaja sukladno dječjim
interesima i trenutnom razvojnom stupnju.
Postoji razlika u načinu planiranja. Većina skupina svoj tromjesečni, tjedni i dnevni
plan planira na osnovu dnevnih zapažanja i praćenja djeteta, te prepoznavanja interesa kako
grupe tako i pojedinog djeteta, dok je kod nekih skupina još uvijek primarno prisutno
planiranje na osnovu obilježavanja i unaprijed zadanog plana.
Formiran je Interesni stručni aktiv za dokumentiranje i praćenje rada čiji je voditelj
bila Branka Cvija, odgojitelj mentor, uz aktivnu uključenost ravnateljice.
Održana su 4 susreta:
1. Planiranje aktivnosti tijekom godine od kojih je ba jedna radionica s roditeljima
2. i 3. susret: prezentacije centra aktivnosti po izboru odgajatelja , te promjena koje su se u
njemu događale, kao rezultat razumijevanja djece i njihovih potreba  refleksija
4. radna – radionica s roditeljima
Odgajatelji u godišnjem izvješću iskazuju zadovoljstvo radom Interesnih stručnih aktiva,
ističu da se radilo na konkretnim zadacima. Zadovoljstvu odgajatelja vjerovatno je pridonio
rad u manjim grupama, koje su omogućile otvoreniju komunikaciju i dublju posvećenost
sadržaju.
3. Program praćenja kvalitete rada vrtića – nastavak suradnje s NCVVO (pilot
projekt), nastavak rada Tima za kvalitetu.
Samovrednovanje smo ove godine provodili kroz praćenje provedbe bitnih zadatka i
revidiranje razvojnog plana ustanove. Održana su dva sastanka tima za kvalitetu (u prosincu
2012. godine i u srpnju 2013. godine)
Zaključci:
Nakon zajedničke diskusije zaključeno je da je s obzirom na razvojne ciljeve potrebno:
 povećanje sigurnosti boravka djece u vrtiću
 dovršiti revidiranje Sigurnosnih protokola (tajnik, ravnatelj i stručni tim), produžen je
rok do lipnja 2013., iste prezentirati svim dionicima, te izraditi brošuru za roditelje
 u Crikvenici je potrebno dosljednije provoditi mjeru zaključavanja ulaznih vrata,
medicinska sestra će pratiti provedbu.
 na dvorištu je potrebno voditi računa da je cijelo dvorište pokriveno s nadzorom
odgojiteljica, te se predlaže da odgojiteljice vode računa da je uvijek jedna od njih
20










prisutna na području betoniranog dijela dvorišta (uključujući i nadzor nad korištenjem
wc-a), druga ispod jasličkog igrališta, te treća u centralnom dijelu dvorišta. U skladu s
prostorom nad kojim odgojiteljica nadzire igru djece one su obavezne provoditi
planirane aktivnosti i pratiti spontanu/slobodnu igru djece.
potrebno je pridržavati se plana korištenja dvorišta koji je izrađen i koristit će se do
travnja kada je potrebno zbog vrućina napraviti novi plan u kojem će biti dogovoren
raniji izlazak djece na zrak. Svi navedeni zaključci donose se iz potrebe da se još više
poveća sigurnost djece na dvorištu.
prije ljeta potrebno je na ulazna vrata u dvorište staviti natpis kojim se označava da je
dvorište vrtićko kako bi se smanjio broj dolazaka turista na isto
razvijati zajedništvo, kulturu slušanja, dijaloga i timskog rada
povećati planiranje temeljeno na praćenju i prepoznavanju i uvažavanju individualnih
kompetencija djece
održat će se dvije komunikacijske radionice za tehničko osoblje
refleksije po punktovima se ne održavaju jer trenutno nema pedagoga, kako bi se ipak
potakla suradnja odgojitelja organizirane su ISA-e gdje su dogovoreni zadaci. ISA
Kpk u potpunosti samostalno djeluje i odgojitelji surađuju s odgojiteljima koji rade u
KpK programima u Rijeci.
U diskusiji je zaključeno da je važno da svi djelujemo prema zajedničkom cilju,
prihvaćajući da se razlikujemo u tempu i načinu učenja, ali je nužno stalno raditi na
razvijanju kulture dijaloga u svrhu poboljšanja vlastite prakse.
vanjski predavač održao je prvo predavanje, sljedeći susret planiran je u veljači u
Crikvenici kada je planiran obilazak svih skupina te refleksija o viđenome
na OV nastavljamo s upoznavanjem i diskusijom o misiji/viziji, vrijednostima i slici
djeteta koju njegujemo u ustanovi.
odgojiteljicama će se ponuditi ideja međusobnog umrežavanja kao početak
samoorganizirane refleksije
Budući da je dio članova tima za kvalitetu na roditeljskom dopustu te da je u lipnju
predsjednica tima prešla kod drugog poslodavca, potrebno je imenovati nove članove tima.
Revidiran je razvojni plan ustanove te su unešeni novi rokovi i odgovorne osobe zadužene
za provedbu aktivnosti (Prilog 2).
4. Bitni zadatak za područni objekt Selce: KORAK PO KORAK
Nastavljena je suradnja s vrtićem „Đurđice“ (DV Rijeka, CPO Kvarner). Na prvom
susretu u vrtiću Đurđice kolegice su prezentirale razvojne mape i vođena je rasprava o
njihovom značaju za praćenje aktualnog razvojnog statusa djeteta i planiranje zone narednog
razvoja. Domaćin drugog susreta bio je vrtić Selce. Odgojiteljice Sandra Miculinić i Tatjana
Car-Kolombo prezentirale su svoj rad „Okruženje za poticanje senzomotornog razvoja u
jaslicama.“ Kolegice su obišle sobe dnevnog boravka nakon čega je provedena refleksija na
uočeno. Također, kolegice iz vrtića Đurđice dale su povratnu informaciju o razvojnim
mapama koje odgajateljice vrtića Selce izrađuju za većinu djece (u jasličnoj skupini 7, u
cjelodnevnoj 6, a u poludnevnoj 20).
Odgojiteljice vrtića Selce navode da su nakon susreta ojačale svoje kompetencije za rad u
programu KpK.
Jedno od obilježja rada u programu KpK je pojačana suradnja s roditeljima. Održane
su 4 radionice s roditeljima, završno zabavno-sportsko druženje, započeto je uređivanje sobe
za roditelje u zbornici, a u idućem razdoblju planirano je uređenje hola.
21
Sve su odgojiteljice bile uključene u rad Interesnog stručnog aktiva Korak po korak, te
su održana 3 susreta. Voditeljica ISA-e bila je Melita Car, odgajateljica, a ISA je djelovala
potpuno samostalno. Teme ISA su bile: razvojne mape,suradnja sa roditeljima i identitet KpK
vrtića u Selcu.
Citat iz godišnjeg izvješća odgojiteljice:
„Kada se uđe u proces stvaranja razvojnih mapa, on sam za sobom vuče cjelokupan način
praćenja, procjenjivanja i planiranja. Omogućuje kvalitetniji doživljaj odgojno-obrazovnog
procesa i cjelovitiju sliku o djetetu i njegovim razvojnim potrebama; lakše i bolje planiranje
procesa. Međusobno smo svakodnevno reflektirale proces i pomake (pozitivne i negativne).’’
4.2. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu:
•
Razvijanje ekološke svijesti kod djece
Putem različitih aktivnosti, djecu se poticalo na brigu o okolini. Provedene su akcije
sadnje ukrasnog cvijeća na terasama soba, čišćenja okoliša, šetnje i eko kviz. U skupinama se
provode različite istraživačke aktivnostima s vodom, neoblikovanim i prirodnim materijalom.
U nekoliko skupina su formirani „eko-kutići“. Po planovima skupina obilježeni su Dan
planete Zemlje i Dan vode. Ove godine vrtić se po drugi put priključio akciji „Zelena čistka“
koja se provodi u sklopu akcije World Cleanup 2013. i globalnog pokreta Let's do it. Čistio se
okoliš vrtića (dvorište i plaža).
Tijekom godine smo surađivali s GKTD „Murvica“ Crikvenica s ciljem osvještavanja
djece od najranije dobi o potrebi i koristi razvrstavanja i recikliranja otpada te uređenja
okoliša. U dvorištu vrtića postavljen je kontejner za prikupljanje stare odjeće i obuće, dobili
smo novu kantu za papir koja je postavljena u holu vrtića. Tijekom cijele godine provodili
smo akciju pojačanog sakupljanja i odvajanja papira (utorkom) o čemu su postavljene
obavijesti na oglasne ploče za roditelje. (“…Zajednički nam je cilj razvoj ekološke svijesti od
najranije dobi o potrebi čuvanja i zaštite prirode, te svijesti o ekonomskom značenju
recikliranja i ponovnog korištenja papirnatih proizvoda“).
Dana 19. travnja je prezentiran strip o selekciji otpada čiji su glavni likovi Malik i
Murvica, autorice Darije Perković, mag. ing. prosp. arch Mr. sc. Ljiljane Vegrin, dipl. ing.
agronomije, je pokazala kako se kompostira te pomogla djeci i odgojiteljicama pri sadnji
sadnica u mediteranski vrt. Sadnice za uređenje primorskog vrta donirala je tvrtka ALPE
ADRIA EXPO, suorganizator sajma cvijeća u Crikvenici. Istog dana, simboličkim
potpisivanjem Povelje o kumstvu između dječjeg vrtića Radost i GKTD „Murvica“ obje
ustanove su se obvezale da će zajedno raditi na očuvanju planete Zemlje i realizirati ekološke
projekte. Povelju su potpisale ravnateljica Dječjeg vrtića Radost Martina Magaš i direktorica
GKTD „Murvica“ Sonja Polonijo.
Nakon prezentacije kompostiranja skupina „Morske zvjezdice“ uključila se u pilot projekt
kompostiranja koji se ove godine provodi u Gradu Crikvenici.
•
Javne i kulturne aktivnosti
U tablici je dat pregled aktivnosti i događanja na kojima smo sudjelovali, ili smo bili njihovi
nositelji ove godine.
22
Mjesec
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Događanja
Hrvatski
olimpijski dan
Europski tjedan
mobilnosti
Dječji tjedan
Nositelji
sportske aktivnosti na vanjskim prostorima
Sve skupine
Ponedjeljak: "MISLIMO ZELENO" - eko-akcija uređenja okoliša
Dječjeg vrtića Radost - čišćenje dvorišta i proširenje
mediteranskog vrta
Utorak: "DAN SIGURNOSTI U PROMETU" - Edukacija djece o
sigurnosti u prometu (policijski službenik iz PP Crikvenica)
Srijeda: "U ZDRAVOM TIJELU ZDRAV DUH" Prezentacija škole ronjenja Ronilačkog centra „Mihurić“ u Selcu
Četvrtak: "DAN SPORTA I REKREACIJE" - Vježbanje na
otvorenom
Petak: "DAN BEZ AUTOMOBILA" - projekt „Veseli, šareni
pločnik“ - oslikavanje pločnika Trga Stjepana Radića na temu
ekologije (kreda u boji)
Centralni
vrtić
Ponedjeljak, 01. 10.– Međunarodni dan djeteta:
Izložba u Gradskoj knjižnici na temu „Rastemo sretni“
Leptirići i
Cvjetići
Šetnja i dijeljenje poruka o pravima djece prolaznicima - „Djeca
poručuju odraslima“
Sve skupine
Centralni
vrtić
Podružnica
Selce
Svi vrtići
Centralni
vrtić Slatkići
Subota, 06. 10.
Sudjelovanje na slikarskoj radionici „OTVORENA
CRIKVENICA“
Slatkići
Utorak, 10. 10.
Susret s dogradonačelnikom u Gradskoj vijećnici
Podružnica
Jadranovo
Dani kruha
obilježavanje Dana zahvalnosti za plodove zemlje svečanost u
vrtiću i humanitarna akcija – donacija proizvoda korisnicima
„Pomoći u kuću“
Tjedan sporta
- druženje sa sportašima i upoznavanje elemenata sportova
(boćanje, rukomet, nogomet, stolni tenis)
centralni
vrtić
područni
vrtići
Sve skupine
Sv. Nikola
Božić
Siječanj
Provedene aktivnosti
Maškare
- sportsko druženje s djecom Dječjeg vrtića „Zlatna ribica“
Kostrena
Doček svetog Nikole i prigodni program
Inkluzivni
punkt
Sve skupine
Božićne radionice i druženja s roditeljima
Sve skupine
- sudjelovanje u programu DND Crikvenica i Grada Crikvenice druženje predstavnika Grada Crikvenice i DND s članovima
Udruge invalida i „Za osmijeh djeteta u bolnici“ - Osnovna škola
Zvonka Cara Crikvenica
„Šareni
svijet“
- druženje s predstavnicima Grada Crikvenice i Društva naša
djeca
- sudjelovanje na Božićnoj misi - glazbeno scenski prikaz rođenja
Isusa i proslave Božića
sudjelovanje na Dječjoj karnevalskoj povorci u Crikvenici
23
Tići i
Smješkići
„Prijatelji“
svi
Veljača
Čakavko
maškarano
zapolne
Maškare
Sudjelovanje u programu u organizaciji KČS Kotor
„Slatkići“
- zabavno poslijepodne za djecu i roditelje u crikveničkom šatoru
sve vrtićke
skupine
- sudjelovanje na Dječjoj karnevalskoj povorci Riječkog
karnevala 2013.
Travanj
Dan planeta
Zemlje
•
•
•
Zelena Čistka
Svibanj
Škrinjica
kulturnog blaga
Naša mašta
može svašta
Olimpijski
festival dječjih
vrtića PGŽ
Lipanj
•
promocija stripa „Malik i Murvica na specijalnom
zadatku SELEKCIJA OTPADA“ (Darija Perković, mag.
ing. prosp. arch.) - Tići, Smješkići i Loptice
kompostiranje (mr. sc. Ljiljana Vegrin, dipl. ing.
agronomije) – Smokvice i Morske zvjezdice
uređenje primorskog vrta (Darija Perković, mag. ing.
prosp.arch. i mr. sc. Ljiljana Vegrin, dipl. ing.
agronomije) - Prijatelji i Slatkići
Čišćenje okoliša vrtića (dvorište i plaža) - sakupljanje
otpada
 prednji dio dvorišta: kat
 stražnji dio dvorišta: jaslice
 plaža: inkluzivni punkt
prezentacija projekta inkluzije
• oslikavanje amfiteatra
• oslikavanje poligona
• piljenje dasaka i ravnanje površine
• oslikavanje guma i kocaka
12. olimpijski festival dječjih vrtića - Kostrena
sve skupine
centralnog
vrtića i
podružnica
Dramalj i
Selce
sve skupine
centralnog
vrtića
ravnateljica,
psihologinja
sve skupine
centralnog
vrtića
Tim za
olimpijadu
Kostena –
čakavski susreti
„Zlatna ribica i gosti“ - sudjelovanje u programu
skupina
Slatkići
Dani vrtića
Prema programu
Sve skupine
plava zastava
sudjelovanje u programu na gradskoj plaži
Slatkići
Izložba
fotografija
„Može li biti
drugačije? Kako
to istražuju
djeca“
Priredba
povodom ulaska
Hrvatske u EU
Gradska knjižnica
Leptirići i
Cvjetići
sudjelovanje u programu na Trgu Stjepana Radića
Slatkići
24
D A N I
V R T I Ć A 2013.
(20. – 29. 05.)
Ponedjeljak, 20. 05.
10,40
10,30
„Ususret školi“ posjet predškolaca školi (OŠ Zvonka Cara Crikvenica)
„Djeca-djeci“ - predstava Svađa u cvjetnjaku (Jadranovo)
Pričaonica – Crikvenica/Selce
Utorak, 21. 05.
10,00 „Ususret školi“ posjet predškolaca školi (OŠ Vladimira Nazora Crikvenica, OŠ
Zvonka Cara, Selce)
10,30 „Djeca-djeci“- predstava Svađa u cvjetnjaku (Jadranovo)
Pričaonica – Crikvenica
17,00 Klub roditelja „Rastimo zajedno“ - Crikvenica
Srijeda, 22. 05.
10,00
10,00
19,00
„Djeca-djeci“ – predstava „Plesna haljina žutog maslačka“, Selce
Otvorenje izložbe „Naša mašta može svašta“ i prezentacija „Lučice“ - Gradska
galerija Crikvenica
Pričaonica – Crikvenica
„Oj, Jelena, Jelena“ sudjelovanje u programu obilježavanja sv. Jelene,
Dramalj
Četvrtak, 23. 05.
10,00 Sportsko druženje djece, roditelja i odgajatelja „Cvjetića“ i „Leptirića“ – Fužine
18,00 „Moja obitelj i ja“ - sportsko druženje djece, roditelja i odgajatelja – Selce
Pričaonica – Crikvenica
Petak, 24. 05.
9,30 - 11,30 Dan otvorenih vrata (Crikvenica, Dramalj, Selce, Jadranovo)
Pričaonica – Crikvenica
Ponedjeljak, 27. 05.
18,00 Druženje s roditeljima – skupine „Smokvice“ i „Morske zvjezdice“ / Crikvenica
17,00 Sportsko druženje djece roditelja i odgajatelja vrtića Dramalj i Jadranovo –
igralište u Dramlju; „Slatkići“ i „Prijatelji“ – sportski tereni na Kačjaku
Utorak, 28. 05.
18,00 Druženje s roditeljima – skupine „Tići“, „Smješkići“ i „Loptice“ / Crikvenica
Srijeda, 29. 05.
10,00 – „Naša mašta može svašta“ otvorenje poligona za vožnju - dvorište vrtića u
Crikvenici
17,00 Završna priredba – Jadranovo
25
•
Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa posjetima i izletima
Neke su vrtićke skupine realizirale završni izlet s roditeljima s ciljem zajedničkog
druženja djece, roditelja i odgojitelja. Realizirane su vožnja brodom (jaslice Crikvenica,
poludnevna Selce i Jadranovo) te izleti u Rijeku (Prijatelji i cjelodnevna Selce) i crikvenički
akvarij (jaslice Selce).
•
Očuvanje kulturne baštine
U skupinama Tići i Slatkići njeguje se čakavski izričaj te djeca upoznaju tradicijske
pjesme našega kraja. Skupina Slatkići je sudjelovala na čakavskom maškaranom zapolnevu
Katedre čakavskog sabora Kotor u veljači te u programu „Zlatna ribica i gosti“ u sklopu
obilježavanja čakavskih susreta u Kostreni. U skupini Slatkići provedeni su projekti
''Glagoljica'' i ''Crikvenička narodna nošnja'' te formirani kutići centar početnog pisanja i
čitanja glagoljice te mala krojačnica narodne nošnje.
•
Izdavačka djelatnost
U sklopu Dana vrtića izdan je 15. broj časopisa „Lučica“. Članovi uredništva su:
Martina Magaš, Iva Baldo, Kristina Grubišić, Maja Gržac, Emanuela Švarc i Mirna Vičić.
Mjesečne aktivnosti vrtića popraćene su u lokalnim novinama (Primorske novine, Crikvenički
vjesnik), objavom na internetskim stranicama Grada Crikvenice i vrtića, portala
Crikvenicadanas.com i Kvarnerski.com te povremeno i u županijskoj kronici Novoga lista.
26
5. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
5.1. Stručno usavršavanje djelatnika u pedagoškoj godini 2012/13.
Godišnjim planom planirane su obavezne teme stručnog usavršavanja u skladu sa bitnim
zadacima, teme posebnog stručnog interesa i rad na stručnoj literaturi.
Već treću godinu ostvaruje se suradnja stručnih timova našeg vrtića i dječjih vrtića
„Cvrčak i mrav“ iz Triblja i Fijolica iz Novog Vinodolskog u pripremi i organizaciji stručnog
usavršavanja (radionice, predavanja, refleksivni praktikumi, akcijska istraživanja). Planirano
je minimalno 48 sati stručnog usavršavanja, od čega 10 sati otpada na rad na stručnoj
literaturi.
Obavezni dio stručnog usavršavanja je obuhvaćao 3 susreta s dr. sc. Lidijom Vujučić,
obavezno stručno usavršavanje za odgojitelje pripravnike i njihove mentore, odgajateljska
vijeća te refleksivne praktikume KpK za objekt u Selcu. Ciljevi, sadržaji i oblici obaveznih
tema stručnog usavršavanja tijekom ove godine usmjereni su na stjecanje, razmjenu i
proširivanje novih iskustava, znanja i vještina te konstrukciju novih znanja i uvjerenja u
funkciji kvalitetnijeg izvršavanja zadataka i bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada. Naglasak
je bio na dokumetiranju procesa učenja djece
Izborni sadržaj je obuhvaćao: akcijsko istraživanje, sportske i dramske radionice, napredni
tečaj PPT i superviziju te stručna usavršavanja u organizaciji AZOO-a. Individualni plan
stručnog usavršavanja izrađuje svaki odgojitelj ponaosob.
Od veljače 2013. godine jasličke skupine uključene su u projekt „Može li biti drugačije?
Kako to istražuju djeca.“ Projekt se provodi na nivou RH, uključeno je 11 vrtića, a pokretači
su udruga Babin pas iz Rovinja i Centar za istraživanje djetinjstva Učiteljskog fakulteta u
Rijeci. U sklopu projekta organizirane su stručne ekskurzije i refleksivni praktikumi u koje je
uključena voditeljica projekta u našem objektu Daniela Car Mohač, mag. paed. i ravnateljica.
Unutar jasličnih skupina organizirani su interni refleksivni praktikumi u kojima sudjeluju svi
odgajatelji iz jaslica, odgojiteljica-pripravnica, pedagoginja-pripravnica i ravnateljica
Odgojiteljska vijeća:
Sjednica OV
Datum
Trajanje
Prisutni
1. sjednica
01. 09. 2012
2
svi osim Romana Naglić
2. sjednica
19. 09. 2012.
2
svi osim Romana Naglić i Lidija Medek
3. sjednica
19. 12. 2012.
2
4. sjednica
21. 02. 2013.
2
5. sjednica
08. 05. 2013.
2
6. sjednica
11. 06. 2013.
2
ukupno
svi osim: Kristina Van Rooyen, Marina
Drageljević, Lidija Medek
svi osim: Kristina Van Rooyen, Ruža Rogić,
Ružica Šepac, Ružica Kujundžić, Romana
Naglić, Adela Hennion
svi osim: Sandra Miculinić, Tatjana CarKolombo, Ružica Kujundžić,Tea Petek
svi osim: Ružica Kujundžić, Daniela CarMohač, Marina Drageljević
12
27
Naziv stručnog usavršavanja
Stručno vijeće za odgajatelje u
vjeri
Financijsko poslovanje
proračunskih korisnika:
Međužupanijski stručni skup za
ravnatelje predškolskih ustanova
Umrežavanje - pretpostavka
unapređenja kvalitete rada vrtića
i jačanja kompetencija stručnih
djelatnika; Međužupanijski
jednodnevni stručni skup
namijenjen članovima stručnih
timova vrtića Primorskogoranske, Istarske i Ličkosenjske županije
Sukonstrukcija profesionalnog
razvoja: Put prema kvaliteti,
pravednosti i uvažavanju
različitosti u odgoju i
obrazovanju
datum
15. 09. 2012.
Brain Gym
17. 10. 2012.
Godišnja konferencija voditelja
programa „Rastimo zajedno“
19. i 20. 10.
2012.
Obrazovni menadžment
Modul IX, III grupa
Upravljane vremenom po TA,
upravljanje ciljevima
Stručno vijeće za odgajatelje u
vjeri
Edukacija za provođenje
projekta Rastimo zajedno –
projekt UNICEF-a i Agencije za
odgoj i obrazovanje
Perspektive obrazovnih politika
u visokom obrazovanju
19. 10. 2012.
20. 10. 2012.
Sportske aktivnosti u vrtiću
30. 10. 2012.
Razvijanje profesionalnih
kompetencija ravnatelja u
suvremenom dječjem vrtiću
07. - 09. 11.
2012.
Mjesto / voditelji
Rijeka / Katehetski
ured PGŽ
Baška / AZOO
Prisutni
Ružica Šepac
Adela Henionn
Martina Magaš
trajanje
5
27. 09. 2012.
Crikvenica /
AZOO, Nensi
Dražić, Dajana
Jerčinović, Martina
Magaš, Sonja
Pribela- Hodap,
Zdenka Rigatti
Martina Magaš
Sonja Pribela- Hodap
6
15. - 17. 10.
2012.
Opatija / Pučko
otvoreno učilište
'Korak po korak',
AZOO, Peter Moss,
Michel
Vandenbroeck,
Edita Slunjski,
Adam Pokorny
Rijeka / Udruga
Portić
Rovinj / AZOO
Martina Magaš
20. i 21. 09.
2012.
22. - 24. 10.
2012.
26. i 27. 10.
2012.
14
2
Zagreb / AZOO
Maja Mance
Nevija Pavlić
Sonja Pribela-Hodap
Sandra Erceg
Sandra Miculinić
Martina Magaš
Rijeka / Katehetski
ured PGŽ
Rijeka / AZOO
Ružica Šepac
Adela Henionn
Tatjana Car-Kolombo
5
Rijeka / Učiteljski
fakultet Sveučilišta
u Rijeci, Centar za
istraživanje
djetinjstva
DV Radost /
voditelj Daniela
Car Mohač
odgojitelj-mentor
Sandra Erceg, Daniela Car Mohač,
Anna Crnčić, Sju Grujić Antić
10
Milojka Vičić, Nevija Pavlić,
Silvija Domijan, Elena
Košuljandić, Kristina Grubišić,
Draženka Antić, Smojver
Marijana, Juretić Marijana, Maja
Gržac, Ruža Rogić, Kristina Van
Rooyen, Jasninka Ropac,
Emanuela Švarc, Maja Rogać,
Mirna Vičić, Anna Crnčić,
2
Dubrovnik / AZOO
Martina Magaš
21
28
16
5
16
Nove paradigme, III dio
DV Cvrčak i mrav“
Bribir / Nikica
Sečen
Zagreb / Nacionalni
katehetski ured
Hrvatske biskupske
konferencije,
AZOO
Split / AZOO,
Filozofski fakultet
Split, DV „Čarobni
piannino“ Split, DV
„Mrvica“ Supetar
Rijeka / AZOO
Daniela Car Mohač, Draženka
Antić, Marina Drageljević, Sandra
Erceg
Adela Hennion, Ružica Šepac
Branka Cvija, Emanuela Švarc
6
Zagreb / AZOO
Martina Magaš
6
20. 11. 2012.
Crikvenica / ELAN
savjetovanje
Daniela Car Mohač, Sju GrujićAntić, Nevija Pavlić, Maja Rogać,
Tea Petek, Emanuela Švarc,
Marijana Smojver, Branka Mureta,
Marijana Juretić
2
Pedagoška dokumentacija i
suradnički dijalog: alati za
mijenjanje pedagoške prakse
Supervizija
21. 11. 2012.
DV Cvrčak i mrav“
Bribir / dr. sc.
Lidija Vujičić
DV Cvrčak i mrav“
Bribir / Nikica
Sečen
Svi osim Kujundžić, Smojver
2
3
Akcijsko istraživanje- vanjski
prostor u funkciji integriranog
učenja
03. 12. 2012.
Daniela Car Mohač, Draženka
Antić, Marina Drageljević, Sandra
Erceg, Jasminka Ropac, Marijana
Smojver, Tea Petek
Romana Naglić, Maja Gržac, Ruža
Rogić, Mirna Vičić, Marijana
Smojver, Marijana Juretić
Rastimo zajedno – uvodni
seminar
Floortime
29. 11 - 01.
12. 2012.
06. - 08. 12.
2012.
16. 11. 2012.
Tea Petek
18
Tea Petek
12
Zagreb / AZOO
Martina Magaš
6
06. - 08.12.
2012.
12. 12. 2012.
Zagreb / AZOO,
UNICEF
DV Radost /
Daniela Car Mohač
odgojitelj-mentor
Tea Petek, Sonja Pribela-Hodap
12
2
13. 12. 2012.
DV „Cvrčak i
mrav“ Tribalj /
zdravstvene
voditeljice
Milojka Vičić, Nevija Pavlić,
Silvija Domijan, Elena
Košuljandić, Kristina Grubišić,
Draženka Antić, Smojver
Marijana, Juretić Marijana, Maja
Gržac, Ruža Rogić, Emanuela
Švarc, Maja Rogać, Mirna Vičić,
Anna Crnčić, Branka Cvija
Anna Crnčić, Draženka Antić
Supervizija
08. 11. 2012.
Jesenska katehetska škola –Vjera
i likovnost djeteta
09. - 10. 11.
2012.
Mirisi djetinjstva Samovrednovanje ustanova
ranog i predškolskog odgoja put prema unaprjeđivanju
kvalitete
Uloga odgajatelje u poticanju
socijalnih kompetencija djece
Obrazovni menadžment
Modul VIII: Komunikacijske
vještine po TA
Doprinos učitelja u preveniji
emocionalnog nasilja nad
djecom razvedenih roditelja
14. - 16. 11.
2012.
Obrazovni menadžment
Modul X: Komunikacijske
vještine po TA
Rastimo zajedno +
Sportski programi u vrtiću
Teme za pripravnike: Njega
djeteta u jaslicama, Prva pomoć,
Urgentna stanja i oboljenja
predškolskog djeteta
14. - 16. 11.
2012.
16. 11. 2012.
DV „Fijolica“ Novi
Vinodolski /
Zdenka Rigatti,
prof.
Zagreb / AZOO,
UNICEF
Zagreb / DIRA
29
2
10
Sonja Pribela-Hodap
2
2
Program uvođenja odgajatelja
pripravnika u samostalan radi i
polaganje stručnoga ispita
Živjeti prava djeteta: strategije
projektnog učenja u dječjem
vrtiću
Power Point edukacija
22. 01. 2013.
DV Rijeka, PPO
Drenova / AZOO
Anna Crnčić, Draženka Antić, Iva
Baldo
6
24. 01. 2013.
Učiteljski fakultet u
Rijeci / AZOO
Iva Baldo, Kristina Grubišić
6
24. 01. 2013.
DV Radost / Ivan
Dražić, prof.
2
Lutkarska radionica za
odgajatelje
29. 01. 2013.
Teme za pripravnike:Tri dijaloga
– empatička interakcija
odgojitelja i djeteta
Samovrednovanje vrtića – prikaz
modela samovrednovanja i
iskustvo DV Radost Crikvenica
30. 01. 2013.
DV Cvrčak i mrav,
Bribir /
Sergio Dlačić,
Božena Delaš
DV Radost / Sonja
Pribela-Hodap
Silvija Domijan, Mirna Vičić,
Ružica Šepac, Branka Mureta,
Melita Car, Martina Magaš
Martina Magaš, Marijana Smojver,
Marijana Juretić, Kristina Grubišić,
Nevija Pavlić, Maja Gržac, Ruža
Rogić, Milojka Vičić, Branka Cvija
Anna Crnčić, Draženka Antić, Iva
Baldo
Martina Magaš, Sonja Pribela
Hodap, Tea Petek
5
Važnost tjelesne aktivnosti u
dječjoj dobi
11. 02. 2013.
1
Mentorstvo: sveobuhvatan
pristup profesionalnom razvoju u
procesu stažiranja pripravnika
Power Point edukacija
13. 02. 2013
Rijeka/ AZOO
Milojka Vičić, Mirna Vičić, Anna
Crnčić, Iva Baldo, Daniela Car
Mohač, Jasminka Ropac, Marijana
Smojver, Marijana Juretić, Ruža
Rogač, Maja Gržac, Melita Car
Branka Cvija, Daniela Car Mohač
14. 02. 2013.
DV Radost / Ivan
Dražić, prof.
2
Pedagoška dokumentacija i
suradnički dijalog: alati za
mijenjanje pedagoške prakse
18. 02. 2013.
DV Radost / dr. sc.
Lidija Vujčić
Lutkarska radionica za
odgajatelje
26. 02. 2013.
DV Cvrčak i mrav
Bribir /
Sergio Dlačić,
Božena Delaš
Rano djetinjstvo – uloga
odgojitelja
27. 02. 2013.
Učiteljski fakultet u
Zagrebu / OMEP
Silvija Domijan, Mirna Vičić,
Ružica Šepac, Branka Mureta,
Melita Car
Martina Magaš, Sonja Pribela
Hodap, Silvija Domijan, Jasminka
Ropac, Iva Baldo, Sandra
Miculinić, Lidija Medek,
Emanuela Švarc, Marijana Juretić,
Elena Košuljandić, Marina
Drageljević, Tatjana Car-Kolombo,
Daniela Car Mohač, Sandra Erceg,
Maja Gržac, Milojka Vičić, Nevija
Pahlić, Marijana Smojver, Melita
Car, Branka Cvija, Anna Crnčić,
Sju Grujić Antić, Tea Petek, Mirna
Vičić, Kristina Grubišić, Branka
Mureta.
Milojka Vičić, Mirna Vičić,
Marijana Smojver, Jasminka
Ropac, Maja Gržac, Kristina
Grubišić, Nevija Pavlić, Sju
Grujić-Antić, Martina Magaš,
Marijana Juretić
Mirna Vičić, Emanuela Švarc
01. 02. 2013.
DV Radost,
Udruga ravnatelja
PGŽ-a i Sekcija
psihologa u
predškolskom
odgoju Društva
psihologa PGŽ;
voditelji: Martina
Magaš, Sonja
Pribela-Hodap, Tea
Petek
DV Radost /
Daniela Car Mohač
30
3
1,5
6
2
3
5
Treće stručno vijeće za
odgojiteljice u vjeri riječke
metropolije
Osiguranje kvalitete Programa
''Rastimo zajedno'' kroz jačanje
voditeljskih kompetencija
voditelja
Osiguranje kvalitete Programa
''Rastimo zajedno'' kroz
sustručnjačku podršku
IMMAGINARIO
SCIENTIFICO - muzej za dječja
znanstvena otkrića ili
istraživanja – stručna ekskurzija
02. 03. 2013.
05. 03. 2013.
Hrvatska
DV Zvjezdica mira,
Rijeka / Katehetski
ured PGŽ
Zagreb / AZOO
Adela Hennion, Ružica Šepac
5
Sonja Pribela Hodap
6
Tatjana Car Kolombo, Sandra
Miculinić, Sandra Erceg, Sonja
Pribela Hodap
Martina Magaš, Daniela Car
Mohač
6
07. 03. 2013.
DV Radost /
AZOO,
09. 03. 2013.
UFRI / Centar za
istraživanje
djetinjstva
Udruga Babin pas
Simpozij zdravstvenih
voditeljica
Odgoj za održivi razvoj-ja i moje
sutra
Power Point edukacija
15. 03. 2013.
Zagreb / HUMS
Sju Grujić Antić
6
15. 03. 2013.
Bribir /AZOO
Marijana Smojver
6
19. 03. 2013.
DV Radost / prof
Ivan Dražić
2
Edukacija novih timova
22. 03. 2013.
Dvoručno stvaranje u igri Double Doodle Play
24. 03. 2013.
Nevija Pavlić, Kristina Grubišić,
Sandra Miculinić
8
Regionalna smotra NPOLJPP
29. 03. 2013.
DV Radost /
NCVVO
Rijeka / Strukovna
udruga za
promicanje
dobrobiti djece
Portić
UFRI / AZOO
Silvija Domijan, Mirna Vičić,
Ružica Šepac, Branka Mureta,
Melita Car, Martina Magaš,
Daniela Car Mohač
Sonja Pribela Hodap
5
Refleksivni praktikum
02. 04. 2013.
Power Point edukacija
04. 04. 2013.
Sportske aktivnosti u vrtiću
09. 04. 2013.
DV Radost /
voditelj Daniela
Car-Mohač
Akcijsko istraživanje - Vanjski
prostor u funkciji integriranog
učenja djece
10. 04. 2013.
Stručna ekskurzija – posjet
vrtićima Ptuja (Slovenija)
12. 04. 2013.
Lutkarska radionica za
odgajatelje
16. 04. 2013.
DV Fijolica,
Novi Vinodolski,
voditelj: Zdenka
Rigatti, prof.
Ptuj/Udruga
ravnatelja PGŽ i
Ličko- senjske
županije
DV Cvrčak i mrav,
Tribalj-Bribir
Sergio Dlačić,
Božena Delaš
Branka Cvija, Melita Car, Iva
Baldo, Martina Magaš
Martina Magaš, Daniela Car
Mohač
Silvija Domijan, Mirna Vičić,
Ružica Šepac, Branka Mureta,
Melita Car, Martina Magaš,
Daniela Car - Mohač
Mirna Vičić, Silvija Domijan,
Emanuela Švarc, Marijana Juretić,
Elena Košuljandić, Nevija Pavlić,
Maja Rogać, Kristina Grubišić,
Anna Crnčić, Ruža Rogić,
Jasminka Ropac, Marijana
Smojver, Draženka Antić
Draženka Antić, Maja Gržac, Ruža
Rogić, Marijana Juretić, Marijana
Smojver, Mirna Vičić, Romana
Naglić
Martina Magaš
3
Refleksivni praktikum za
17. 04. 2013.
Jasminka Ropac, Ruža Rogić,
Branka Cvija, Nevija Pavlić,
Kristina Grubišić, Maja Gržac,
Marijana Smojver, Martina Magaš,
Marijana Juretić
Iva Baldo, Draženka Antić
DV Bubamara,
Gornji Kneginac
DV Radost / prof
Ivan Dražić
DV Radost
31
4
5
6
2
2
2
10
2
pripravnike
Kreativnost u odgojnoobrazovnom procesu
23. 04. 2013.
DV Rijeka,
PPO Krnjevo
/AZOO, Noel
Šuran
DV Fijolica,
Novi Vinodolski,
voditelj Dr.sc
Lidija Vujičić
Pedagoška dokumentacija i
suradnički dijalog: alati za
mijenjanje pedagoške prakse
25. 04. 2013.
Refleksivni praktikum KPK
29. 04. 2013.
DV Radost
Refleksivni praktikum za
pripravnike
Zdravstvena tema – Alergije
30. 04. 2013.
4. stručno vijeće za odgojiteljice
u vjeri Riječke metropolije
04. 05. 2013.
Refleksivni praktikum za
pripravnike
Igra u ranom djetinjstvu
07. 05. 2013.
DV Fijolica,
Novi Vinodolski
DV Radost,
Zdravstvena
voditeljice: Sju
Grujić.
-Antić
DV Nazaret,
Rijeka/ Katehetski
ured PGŽ
DV Cvrčak i mrav
Unapređenje procesa učenja
14. 05. 2013.
Power point edukacija
14. 05. 2013.
Akcijsko istraživanje- vanjski
prostor u funkciji integriranog
učenja
Stažiranje i polaganje stručnog
ispita
Teme za pripravnike - pravni dio
16. 05. 2013.
02. 05. 2013.
08. - 10. 05.
2013.
OMEP
HRVATSKA
Učiteljski fakultet
Zagreb
DV Fijolica
/AZOO, voditelji.
mr. Nensi Dražić,
Zdenka Rigatti,
prof, Ana Franko
odgajatelj-mentor
DV Radost/ Ivan
Dražić, prof
27. 05. 2013.
DV Fijolica/
Zdenka Rigatti,
prof.
UFRI/AZOO
06. 06. 2013.
DV Radost
32
Iva Baldo, Branka Cvija, Sandra
Erceg
6
Martina Magaš, Sonja Pribela
Hodap, Silvija Domijan, Jasminka
Ropac, Sandra Miculinić, Lidija
Medek, Emanuela Švarc, Marijana
Juretić, Elena Košuljandić, Marina
Drageljević, Tatjana Car-Kolombo,
Daniela Car Mohač, Sandra Erceg,
Maja Gržac, Milojka Vičić, Nevija
Pahlić, Marijana Smojver, Melita
Car, Branka Cvija, Anna Crnčić,
Sju Grujić Antić, Tea Petek, Mirna
Vičić, Kristina Grubišić, Branka
Mureta.
Martina Magaš, Sonja PribelaHodap, Iva Baldo. Sandra
Miculinić, Tatjana Car-Kolombo,
Branka Mureta, Melita Car, Marina
Drageljević
Iva Baldo, Draženka Antić, Anna
Crnčić
Marijana Smojver, Ruža Rogić,
Melita Car, Daniela Car Mohač,
Mirna Vičić, Emanuela Švarc,
Elena Košuljandić, Milojka Vičić,
Maja Rogać, Nevija Pavlić
Adela Hennion, Ružica Šepac
2
Iva Baldo, Draženka Antić, Anna
Crnčić
Sandra Miculinić, Tatjana Car
Kolombo
2
Iva Baldo, Kristina Grubišić, Elena
Košuljandić, Martina Magaš
6
Silvija Domijan, Ružica Šepac,
Melita Car, Branka Cvija, Mirna
Vičić
Marijana Smojver, Mirna Vičić,
Draženka Antić, Marijana Juretić,
Romana Naglić, Iva Baldo
Iva Baldo, Draženka Antić, Anna
Crnčić
Iva Baldo, Draženka Antić, Anna
Crnčić
2
2
2
2
4
24
2
6
2
REZULTATI UPITNIKA O SURADNJI VRTIĆA NA PODRUČJU STRUČNOG
USAVRŠAVANJA
Umrežavanje tri vrtića (Radost, Cvrčak i mrav i Fijolica) na području stručnog
usavršavanja traje već tri godine. Kako bi se provjerila uspješnost organiziranih oblika
stručnog usavršavanja i u ovoj pedagoškoj godini kreiran je upitnik u sklopu kojeg su ispitane
odgojiteljice sva tri vrtića. Upitnikom se ispitalo zadovoljstvo provedenim oblicima stručnog
usavršavanja, primjenjivost dobivenih informacija u praksi i zadovoljstvo sveukupno
ostvarenom suradnjom. Otvorenim pitanjima omogućilo se odgojiteljicama da istaknu
prednosti i nedostatke ovakvog vida stručnog usavršavanja i suradnje te davanje prijedloga za
daljnje razvijanje suradnje vrtića.
Zadovoljstvo provedenim oblicima suradnje ispitano je na skali Likertovog tipa od
pet stupnjeva od 1 do 5, gdje 1 označava najmanje zadovoljstvo, a 5 najveće, a prikazano je
tablično.
Pedagoško dokumentiranje kao podloga za suradnički dijalog (L. Vujičić)
4,4
4,3
4,2
4,1
4
3,9
3,8
3,7
Cvrčak i
mrav
Sljedeće ped. god.
Fijolica
31,7
Radost
7,3
nastaviti
61
zadovoljstvo
primjenjivost
ne
bez odgovora
PROMJENE U PRAKSI: Uvidjeli smo da je dokumentiranje vrlo bitno u planiranju i
trenutno dokumentiranje sve više uvodimo u praksu.
KORISNOST: Ovaj tip usavršavanja mi najviše koristi u radu.
PREDAVAČICA: Predavačica je «dubinski» razmotrila probleme s kojima se srećemo
prilikom praćenja i dokumentiranja.
Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja ( voditelj: Zdenka Rigatti, prof.)
4,8
4,6
4,4
4,2
4
3,8
3,6
Cvrčak i
mrav
sljedeće ped. godine
Fijolica
zadovoljstvo primjenjivost
Radost
26
nastaviti
4
ne
70
bez odgovora
Komentari odgojitelja: vrlo zanimljivo, omogućava refleksiju i raspravu; zanimljive su mi
snimke koje proučavamo; može se naučiti puno toga o npr. kako gledati snimku i vidjeti ono
bitno, pridonosi osviještenosti vlastitog rada u smislu komunikacijskih vještina i načina na
koji se svakodnevno izražavamo; išlo se jer se moralo, ništa posebno novo za istaknuti i
primijetiti nismo vidjeli iz drugih primjera (1 kom.)
33
Dramsko-scenske aktivnosti
6
4
2
0
zadovoljstvo
Cvrčak i
mrav
sljedeće ped. godine
Fijolica
33
nastaviti
33
ne
33
primjenjivost
Komentari odgojitelja: imala sam velika očekivanja ali... trebali smo mnogo naučiti o
lutkarstvu a ne gubiti vrijeme na pisanje scenarija; očekivala sam više unatoč tome što sam se
osobno dobro zabavila, nedostajao je teorijski uvod, puno vremena gubili na tekst; trebalo je
više demonstracije rada s lutkama
• prijedlog: formiranje dramsko-scenskih skupina koje će jednom u tromjesječju
prirediti priredbu djeci – prijedlog za suradnju!
Teme za pripravnike i refleksivni praktikum (voditelji: stručni timovi sva tri vrtića,
ravnateljice i tajnik)
6
5
4
3
2
1
0
Cvrčak i mrav
Fijolica
Radost
Teme za pripravnike: kvalitetno , interesantno, pomaže pripravniku da potpuno zaokruži
svoju praksu, veoma je zanimljivo i korisno za olakšanje pedagoške prakse; zdravstvena tema
je poznata
Refleksivni praktikum: korisno za poboljšanje vlastitog rada, pridonosi iskustvu i suradnji,
zajedničko rješavanje problema, omogućuje refleksije
Sportske aktivnosti u vrtiću (voditelj: Daniela Car Mohač, odgojitelj-mentor)
5
Cvrčak i
mrav
4,5
sljedeće ped. godine
Fijolica
4
nastaviti
45
3,5
zadovoljstvo
primjenjivost
Radost
45
10
34
ne
bez odgovora
KOMENTARI ODGOJITELJA: puno novih sadržaja primjenjivih u radu; zanimljivo i sve
primjenjivo; takvih radionica treba biti više; materijal je izuzetno primjenjiv i koristan;
radionice zabavne ali smatram da dosta igara nije primjenjiva mlađoj djeci; previše teorije
(sadržaji koji su odgajateljima poznati)
Supervizija (voditelj: Nikica Sečen, dipl. soc. pedagog) - nisu sudjelovali odgojitelji iz DV
“Fijolica”
6
Cvrčak i
mrav
5
4
3
sljedeće ped. godine
Fijolica
2
1
0
nastaviti
ne
1
0
zadovoljstvo
•
•
•
•
•
primjenjivost
91
Radost
bez odgovora
najbolje stručno usavršavanje, puno korisnih info.
super radionice, pogotovo gdje se radilo na konkretnim problemima
odličan predavač, ovo je nešto što me oduševilo i mislim da je to potrebno u radu
tijekom godine bez obzira na odabir odgajatelja
mislim da je nužno nastaviti rad na sebi
ugodna atmosfera, ali prevelika grupa
Power point (voditelj: Ivan Dražić, prof.) - nisu sudjelovali odgajatelji iz DV Fijolica
6
5
4
Cvrčak i mrav
3
2
1
Fijolica
sljedeće ped. godine
Radost
20
0
nastaviti
ne
0
zadovoljstvo
80
primjenjivost
bez odgovora
KOMENTARI ODGOJITELJA: odlično, izvrstan predavač; primjenjivo, puno toga sam
naučila; ugodna atmosfera; uvijek je dobro usavršavati se u informatici, iako mislim da ovo
nije previše primjenjivo u skupini, niti nešto čemu bi trebalo posvetiti toliko sati učenja;
zanimljivo no možda preopširno za naše potrebe; teme radionice mi se čine dosta stihijske;
još uvijek nedovoljno naučili…
35
U KOJEM PODRUČJU ŽELITE PROFESIONALNO RASTI? (odgajatelji iz DV
Fijolica na ovo pitanje nisu odgovorili)
1. DOKUMENTIRANJE,
PLANIRANJE
2. AKCIJSKO
ISTRAŽIVANJE I
REFLEKSIJE
7. BRAIN GYM
3.RADIONICE ZA
JASLICE – masaža,
znakovanje, jaslički
kurikulum
6.RASTIMO ZAJEDNO
ZA ODGOJITELJE
4. KREATIVNE I
PRIMJENJIVE
RADIONICE – lutka,
likovne, glazbene,
sportske itd.
5. DJECA S
OMETAJUĆIM
PONAŠANJIMA
Dokumentiranje, akcijsko istraživanje i refleksije rada su usko povezani i odgajatelji ih
primarno ističu kao područje mogućeg profesionalnog rasta, što pokazuje da promišljaju o
poboljšanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i povećanju profesionalnih kompetencija.
To također pokazuje da odgajatelji sve više promišljaju o promjenjenoj ulozi odgajatelja u
suvremenom kurikulumu i o potrebi shvaćanja (i prihvaćanja) djeteta kao aktivnog sukreatora
kurikuluma
Odgajatelji iz jaslica traže stručna usavršavanja vezana za obogaćivanje jasličkog
kurikuluma. Slijede praktične radionice i radionice o djeci s ometajućim ponašanjima. Tim
rastimo zajedno želi nastaviti edukaciju u području podrške roditeljstvu. Edukaciju iz Brin
Gym-a traže kolegice iz DV “Cvrčak i mrav” te odgajateljice iz DV “Radost” koje su
sudjelovale na seminaru ove godine u organizaciji udruge Portić iz Rijeke.
KOJE PREDNOSTI VIDITE U ZAJEDNIČKOM STRUČNOM USAVRŠAVANJU?
Poboljšanje prakse
Druženje
Obogaćeno stručno
usavršavanje
•uvid u praksu drugih, razmjena iskustva s kolegicama, refleksije,
obogaćivanje pedagoške prakse novim temama, idejama i
prijedlozima
•povezanost
•zajedno smo jači
•lakša organizacija, dostupnost, veći izbor tema
•zajednički vanjski predavač
•financijski isplativije str. usavršavanje
36
KOJE STE EVENTUALNE NEDOSTATKE I POTEŠKOĆE UOČILI?
Spremnost na suradnički rad
•ponekad natjecateljski duh prevlada suradnički
•nespremnost prezentiranja vlastitog rada pred ljudima
i nespremnost da se saslušaju tuđa mišljenja o
vlastitom radu
•velike grupe
•previše različitih lokacija (fin. opterećenje – benzin)
•neki oblici prekratko traju, izbjegavati modularne
oblike
•pretrpavanja kalendara, previše zadataka
Oblici rada
PRIJEDLOZI ZA DALJNJE RAZVIJANJE SURADNJE
• organizacija edukativnih izleta npr. vikend
• što više sadržaja za biranje po osobnom afinitetu, više sati str. usavršavanja, samo ov
obavezna
• organizirati neformalna druženja
• organiziranje team-buildinga
• interne sportske igre, djece i djelatnika (ili)
• susreti djece u vrtićima/posjeti djece
• izrada časopisa ili biltena
OBILJEŽAVANJE DANA UČITELJA
Uvažavajući prijedloge odgajatelja za neformalna druženja iz prošle pedagoške godine
ove smo godine organizirali zajedničko obilježavanje Dana učitelja. Organizator je bio DV
Cvrčak i mrav. U Domu kulture u Bribiru organizirana je svečana večera na kojoj su istaknuti
uspjesi sve tri ustanove i uručeni darovi djelatnicima koji su tijekom godine dobili jubilarnu
nagradu za vjernost ustanovi.
Većina odgajatelja je u ovogodišnjem upitniku pozitivno ocijenila zajedničko druženje,
ali za iduću godinu predlažu radije zajednički izlet nego večeru.
Ukupne procjene – sve odgojiteljice
dokumentiranje
vanjski prostor
4,68
4,15 4,37 4,09
4,8
dramski
pripravnici
supervizija
power p.
4,62 4,75 4,45
4,12 4,42 3,65
4,6
zadovoljstvo - teme
primjenjivost - teme
37
Iz aritmetička sredina svih odgovora (M = 4,49) vidljivo je da su odgojiteljice u
prosjeku izrazile visoko zadovoljstvo svim oblicima stručnog usavršavanja te da visoko
procjenjuju korist dobivenih informacija u odgojno-obrazovnom radu (M = 4,34)
U procjenama pojedinačnih tema posebno je istaknuta supervizija (aritmetička sredina
svih odgovora 4,8). Slijede: teme za pripravnike (M = 4,6), powerpoint (zadovoljstvo M =
4,6; primjenjivost M = 4,5), vanjski prostor u funkciji integriranog učenja (M=4,4);
dokumentiranje u odgojno-obrazovnom procesu(M = 4,1) te dramsko-scenske aktivnosti
(zadovoljstvo M = 4,1; primjenjivost M = 3,7).
Ukupno zadovoljstvo suradnjom općenito
Cvrčak i mrav
3,75
Fijolica
4,1
Radost
3,96
zadovoljstvo
Aritmetička sredina svih odgovora je 3,97. Postoje minimalne razlike obzirom na vrtić iz
kojeg odgojiteljice dolaze. Nešto više procjene odgajateljica iz vrtića Fijolica proizlaze iz toga
što one nisu sudjelovale na dva oblika stručnog usavršavanja pa na ta pitanja nisu niti
odgovarale.
5.2. Rad Odgojiteljskog vijeća
Odgojiteljsko vijeće ima 32 člana. Održano je ukupno 6 sjednica.
Na sjednicama je :
- podneseno izvješće o radu vrtića tokom ljeta
- utvrđen prijedlog godišnjeg plana i programa rada vrtića za pedagošku godinu
(organizacija rada na početku pedagoške godine, plan stručnog usavršavanja, bitne zadaće
odgojno-obrazovnog rada)
- prihvaćen prijedlog za županijsku nagradu za najbolju odgojno obrazovnu ustanovu
- utvrđen plan i program stažiranja pripravnika Draženke Antić, Anne Crnčić Turina
(odgajateljice) i Ive Baldo (pedagog)
- izvještavano o suradnji sa vanjskim ustanovama, uspjesima i prezentacijama rada, radu
tima za kvalitetu
- redovito su podnošena izvješća i prenošene informacije sa stručnih skupova (odgajateljice,
ravnateljica, stručna suradnica)
- utvrđena organizacija rada tokom zimskog ispisa
- utvrđen prijedlog plana i mjerila upisa za novu pedagošku godinu
- utvrđen prijedlog sudjelovanja na 13. olimpijskom festivalu dječjih vrtića PGŽ
- utvrđene upute za pisanje članaka za „Lučicu“ i prezentacija „Lučice“
- donijelo nove Sigurnosno zaštitne mjere i protokole postupanja u rizičnim situacijama
- izvršena analiza odgojno-obrazovnog rada za prošlu pedagošku godinu
- izvršena analiza pedagoške dokumentacije
- utvrđena organizacija rada za vrijeme ljeta
- odgojitelji su upoznati sa rasporedom rada i organizacijom rada u novoj pedagoškoj
godini
38
Održane su slijedeće stručne teme:
• Floortime – Tea Petek
• Vrijednosti – Sonja Pribela-Hodap
• Kako izgradit kvalitetni odnos sa djecom u jaslicama/vrtiću – Sonja Pribela-Hodap
Članovi Odgojiteljskog vijeća su aktivni sudionici planiranja, ostvarivanja, praćenja i
vrednovanja rada vrtića.
5.3. Stručna literatura
Biblioteka vrtića ove je godine obogaćena s nekoliko novih naslova. Knjižnicu je
vodila psihologinja Sonja Pribela-Hodap, a od 17. 06. 2013. taj posao je preuzela nova
psihologinja Marija Miškulin. U knjižnicu je učlanjeno 20-tak djece i roditelja.
39
6. SURADNJA S RODITELJIMA
6.1. Bitne zadaće u pedagoškoj 2012./13.godini
1. Razvijanje partnerskih odnosa odgojitelja i roditelja u Dječjem vrtiću Radost
Crikvenica s posebnim naglaskom na prezentacije rada skupina i vrtića u cjelini te
uključivanje roditelja u neposredan odgojno-obrazovni rad.
Prezentacijom rada skupina kroz fotografije i snimke roditeljima na radionicama i
roditeljskim sastancima osigurana je veća suradnja sa roditeljima i bolje razumijevanje
odgojno obrazovnog procesa i načina učenja djece predškolske dobi. U holu centralnog
objekta i u holu vrtića Selce postavljene su televizije koje služe za foto prezentaciju rada što
izaziva stalan interes roditelja i svih koji dolaze u vrtić.
Jaslične skupine nastavile su s praksom pisanih dnevnih obavijesti u vrijeme
adaptacije što je dovelo do lakše adaptacije djece. Jaslične skupine u Crikvenici roditeljima
su prezentirale foto i video dokumentaciju projekta „Može li biti drugačije? Kako to istražuju
djeca“ u cilju njihove što veće uključenosti u proces i informiranosti o radu vrtića.
Provedeni su roditeljski sastanci: za novoupisanu djecu (zajednički i po skupinama), 3
roditeljska tijekom godine u skupinama, zajednički roditeljski za djecu koja sudjeluju na
olimpijadi. Sve skupine provode individualne konzultacije na kojima se svaki roditelj mogao
informirati o postignućima djeteta na svim područjima rada. Također, sve skupine
organizirale su radionice s roditeljima (Božićne radionice, projekt „Naša mašta može svašta“,
priprema predstave za djecu i sl.), sportska druženja djece i odraslih, druženja, zajedničke
izlete, boravke roditelja u skupini (roditelj / odgojitelj). U sklopu Dana vrtića tradicionalno
organiziramo dan otvorenih vrata vrtića na koji su pozvani svi sadašnji i budući polaznici
vrtića i njihovi roditelji kako bi doživjeli jedan dan u vrtiću.
U svibnju je putem upitnika provedeno ispitivanje zadovoljstva roditelja radom vrtića.
Dobiveni rezultati ukazuju da dobra komunikacija odgojitelja i roditelja rezultira većim
zadovoljstvom roditelja boravkom djeteta u vrtiću. Kad roditelji imaju dojam da nedostaje
komunikacije opada i zadovoljstvo djetetovim boravkom u vrtiću. Rezultati analize upitnika
su u prilogu (Prilog 3).
S roditeljima novoupisane djece su provedeni inicijalni razgovori.
Provedeni su i ostali oblici komunikacije: brošure, letci, internetska stranica, Lučica,
kutići za roditelje, oglasna ploča te vrtićka knjižnica za djecu, odgojitelje i roditelje.
2. Vrtić kao mjesto podrške roditeljima u ostvarivanju roditeljske uloge.
Roditelji koji su imali potrebu uključivali su se u psihološko savjetovanje obitelji, koje
se provodilo individualno i grupno.
Provedba programa „Rastimo zajedno“
Projekt je razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno
roditeljstvo ("Prve tri su najvažnije") s ciljem osnaživanja suradnika u predškolskim
ustanovama za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece.
Projekt konceptualno-programski vode prof. dr. Ninoslava Pećnik i prof. Branka Starc, dok je
logističko-organizacijska podrška osigurana iz Ureda UNICEF-a. Projekt se u cijelosti
provodi u suradnji s Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje.
40
Tim vrtića koji provodi ovaj projekt čine: Martina Magaš, ravnateljica, Sandra
Miculinić, odgojitelj, Sandra Erceg, odgojitelj i Sonja Pribela-Hodap, stručni suradnik
psiholog, a ove godine edukaciju za voditelje projekta prošle u Tatjana Car-Kolombo,
odgojiteljica i Tea Petek odgajatelj-rehabilitator, koja je zajedeno sa Sonjom Pribela-Hodap
završila edukaciju za voditelja radionica Rastimo zajedno +.
Ovo je već peta godina kako sudjelujemo u programu, ukupno je 64 roditelja prošlo
kroz program. Za roditelje koji su završili ciklus organiziraju se susreti kroz Klub roditelja.
Od ove godine u suradnji s UNICEF-om uključeni smo u pilot projekt „Rastimo zajedno +“.
Radi se o radionicama za roditelje djece s teškoćama.
Zadaća
1. provedba
radionica za
roditelje
„Rastimo
zajedno“
2. klub
roditelja
3. radionice
za roditelje
Rastimo
zajedno +
Sadržaj rada
1. Roditelji 21. stoljeća
2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta
3. Roditeljski ciljevi
4. Sva naša djeca i kako ih volimo
5. Slušanje-vještina roditeljstva
6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
7. Postavljanje granica
8. Biramo i kreiramo rješenja
9. Još želim znati
10. Biti roditelj: utjecaj i izbori
11. Završetak i novi početak
•
•
predavanja
diskusije
Teme:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Svako je dijete posebno, svaki je
roditelj poseban
Između očekivanja i prilagodbe
Četiri stupa roditeljstva
Psihološke potrebe djeteta i roditeljski
ciljevi
Tri dijaloga
Završetak i novi početak
41
nositelj
Tatjana CarKolombo,
odgojiteljica
Sandra Miculinić,
odgojiteljica,
Sonja PribelaHodap, stručni
suradnik psiholog
izvještaj
Održan je jedan
ciklus radionica od
studenog do kraja
siječnja, ukupno je
bilo uključeno 16
roditelja.
Sandra Erceg,
odgojiteljica
Sandra Miculinić,
odgojiteljica,
Sonja PribelaHodap, stručni
suradnik psiholog
Održana su tri
susreta s temama:
1.Stop tjelesnom
kažnjavanju djece“
2.„Sukobi s
djecom“
3.„Kad moje dijete
ne sluša“
Radionice su
provedene od
veljače do kraja
travnja.
Sudjelovalo je 10
roditelja.
Tea Petek,
odgojiteljrehabilitator,
Sonja PribelaHodap, stručni
suradnik psiholog
7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
Grad Crikvenica
- na ostvarivanju djelatnosti
- vođenje financijskih i računovodstvenih poslova ustanove - sustav riznice
- davanje suglasnosti na akte vrtića, na upise
- donošenje financijskih planova i izvješća o poslovanju vrtića
- donošenje odluka
- pokroviteljstva i sponzorstva
- dostava godišnjih planova rada vrtića i izvješća o radu
- objavljivanje novosti iz rada vrtića na internetskoj stranici Grada Crikvenice
Odbor za školstvo
- tekuća problematika djelatnosti odgoja i obrazovanja na području Grada Crikvenice
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
- odluke o sufinanciranja programa javnih potreba i roditeljskog udjela djece romske
nacionalne manjine
- dostava podataka o djeci s teškoćama u razvoju
- dostava podataka o programu predškole
- dostava podataka o djeci pripadnika nacionalnih manjina
Ured državne uprave - služba za društvene djelatnosti PGŽ
- dostava statističkih podataka
Agencija za odgoj i obrazovanje
- sudjelovanje na stručnim skupovima,
- prijava pripravnika za stažiranje
- stručno-pedagoški uvid
- dostava izvješća o stažiranju
- prijava za polaganje stručnog ispita
- uvid u ostvarivanje programa stažiranja
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja
- suradnja u organizaciji stručnog skupa: Samovrednovanje vrtića - prikaz modela
samovrednovanja i iskustva Dječjeg vrtića Radost
- rad psihologinje Sonje Pribele-Hodap u timu za edukaciju novih timova za kvalitetu
- sudjelovanje u pilot projektu samovrjednovanja kvalitete rada vrtića
- domaćinstvo u organizaciji stručnog usavršavanja Timova za kvalitetu (Istarska i PGŽ)
UNICEF
- provođenje radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ (projekt „Prve tri su najvažnije“)
- edukacija djelatnika
- rad psihologinje Sonje Pribele-Hodap u radnoj grupi za pripremu radionica za roditelje
djece s teškoćama
- uključivanje u pilot projekt „Rastimo zajedno+“ – radionice za roditelje djece s
teškoćama
42
Katedra čakavskog sabora Kotor
- sudjelovanje u manifestacijama
GKDT “Murvica”
- program zbrinjavanja i razvrstavanja otpada
- kompostiranje
- program podizanja plave zastave
- uređenje dvorišta – građanska inicijativa „Naša mašta može svašta!“
Župni ured
- blagoslov kruha i krušnih proizvoda
- božićni program u Crkvi
Osnovne škole
- posjet osnovnim školama Zvonka Cara i Vladimira Nazora
- razgraničenja zajedničkih troškova
- upisi u 1. razred OŠ
Gradska knjižnica i čitaonica Crikvenica
- posjete
- učlanjenje predškolaca i djelatnika (Mjesec hrvatske knjige)
- organizacija izložbi „Rastemo sretni“, „Može li biti drugačije? Kako to istražuju djeca“
Knjižnica i čitaonica Selce:
- posjete - čitanje priča
- održavanje jesenje svečanosti
Turistička zajednica grada Crikvenice
- organizacija čajanke
- sudjelovanje na manifestacijama
Društvo „Naša djeca“
- aktivnosti obilježavanja Dječjeg tjedna
- maškare, dječji tjedan, druženje sa inkluzivnim skupinama (Božić) , sudjelovanje u akciji
„Naša mašta može svašta!“
Mjesni ured Selce
- korištenje Doma prosvjete za priredbe (Sveti Nikola) i predstave
Dom zdravlja
- cijepljenje
- hitni slučajevi
- suradnja s pedijatricom: prevencija i očuvanje zdravlja djece
- sistematski pregledi djelatnika
Zavod za javno zdravstvo epidemiološka služba
- HACCP sustav
- kontrola hrane
- kontrola prostora i opreme
- obavezni zdravstveni pregledi zaposlenika
43
Nogometni klub Crikvenica, Teniski klub Crikvenica, Rukomentni klub Zamet,
boćarski klub „Vargona“
- suradnja pri organizaciji tjedna sporta i pripremi olimpijade (nogometni klub)
Doktor fizijatar Mile Batinić:
- redoviti obilasci skupine Smješkići, pregledi djece
Eko Opatija
- deratizacija i dezinsekcija
Centar za socijalnu skrb
- vezano za probleme u obitelji
Policijska postaja
- suradnja s policajcem - otvaranje poligona
„Sigurno u prometu“ - edukacija djece u sklopu obilježavanja Europskog tjedna
mobilnosti
Učiteljski fakultet u Rijeci i Sveučilište J. Dobrile u Puli
- studentska praksa
DVD Crikvenica
- prezentacija rada vatrogasaca
- pomoć u realizaciji projekta ''Naša mašta može svašta''
Dječji vrtići
- DV „Cvrčak i mrav“ Tribalj i DV „Fijolica“ Novi Vinodolski zajedničko planiranje i
organizacija stručnog usavršavanja, refleksivni praktikumi, razmjena iskustava
- 12. olimpijski festival dječjih vrtića PGŽ-a u Kostreni
- sudjelovanje na međunarodnom stručnom skupu Sukonstrukcija profesionalnog razvoja:
Put prema kvaliteti, pravednosti i uvažavanju različitosti u odgoju i obrazovanju, Opatija:
prezentacija umrežavanja vrtića „Radost“, „Cvrčak i mrav“ i „Fijolica
- Povezivanje podružnice Selce i dječjeg vrtića „Đurđice“ Rijeka – razmjena iskustava
rada u programu Korak po korak, zajedničko učenje i proširivanje profesionalnih
kompetencija, refleksivni praktikumi
- „Zlatna ribica“ Kostrena – organizacija sportskog susreta predškolaca povodom tjedna
sporta (sportska dvorana Kostrena)
Lidija Vujičić, dr. sc
- Organizacija 3 stručna predavanja za odgajatelje i stručne suradnike tri vrtića u sklopu
zajedničke suradnje - tema: Dokumentiranje procesa
- supervizija na refleksivnim praktikumima u sklopu projekta „Može li biti drugačije?Kako
to istražuju djeca“
Profil
- Tiskanje Lučice
Neriz d.o.o.
- priprema Lučice, objava članaka
44
8. PLAN I PROGRAM RADA STRUČNIH SURADNIKA
8.1. Bitni zadatak stručnog suradnika – pedagoga
Stručna suradnica-pedagog započela je s radom u siječnju 2013., kao zamjena za
pedagoginju koja je na porodiljnom dopustu. Stručni ispit položila je u osnovnoj školi, a
budući da se prvi put zaposlila u dječjem vrtiću ima status pripravnika u skladu sa Zakonom o
predškolskom odgoju i naobrazbi.
U skladu s bitnim zadacima odgojno -obrazovnog rada ove pedagoške godine, stručna
suradnica se pojačano educirala u području praćenja i dokumentiranja odgojno-obrazovnog
procesa (sudjelovala je na edukacijama za odgajatelje i stručne suradnike) te je aktivno
sudjelovala u refleksijama rada (jaslice- projekt „Može li biti drugačije?“, rad ISA, refleksije s
pripravnicima), pružala pomoć i podršku odgajateljima u procesu dokumentiranja dječjih
aktivnosti, planiranju i nabavi materijala i organizaciji prostora. U sklopu pripravničkog staža
uspješno je samostalno održala roditeljske sastanke za roditelje predškolaca i u suradnji s
mentorom izvršila detaljnu analizu pedagoške dokumentacije odgajatelja.
Pratila je studentsku praksu te aktivno surađivala sa studentima u pisanju dnevnika
prakse i prijenosu informacija o našoj ustanovi i zakonskim propisima. Iako nije bila član
komisije za stažiranje pripravnika, pratila je sve ogledne aktivnosti i sudjelovala u evaluaciji.
U suradnji s psihologom sudjelovala je u izradi protokola, anketa, upitnika i brošura
za roditelje i odgajatelje te u njihovoj analizi. Sudjelovala je u planiranju ljetne organizacije
rada, pripremi rada u idućoj pedagoškoj godini (bitni zadaci odgojno-obrazovnog rada,
planiranje stručnog usavršavanja, formiranje odgojnih grupa i sl.), provedbi roditeljskog
sastanka za novoupisanu djecu te je provela dio inicijalnih razgovora s roditeljima
novoupisane djece.
8.2. Bitni zadatak stručnog suradnika - psihologa
Kontinuirano se radilo na utvrđivanju razvojnog statusa djeteta (procjena,
identifikacija). Zbog potrebe daljnjeg specijalističkog mišljenja uspostavljena je dobra
suradnja s psiholozima i psihijatrima u Dječjoj bolnici Kantrida, stručnjacima pri
savjetovalištu ERF-a, privatnim logopedima. Sukcesivno je procjenjivan i praćen psihofizički
razvoj i napredovanja djece te je za svu djecu predškolske dobi izrađen prijedlog prilagođenih
razvojnih zadaća koji se upisao u tzv. „žutu knjigu“ odgojitelja. prati prilagodbu djece na
vrtić, posebice djece s utvrđenim posebnim potrebama
Tijekom pedagoške godine psiholog je:
•
•
•
•
utvrdio opći razvojni status sve djece
procjenio je psihofizičku spremnosti za školu kod djece školskih obveznika te o tome
informirala roditelje, odgojitelje te komisiju pri školi (ostvarena suradnja sa liječnicom
školske medicine, psihologom i logopedom)
pratio zadovoljavanje bioloških i psihičkih potreba djeteta kroz odgojno-obrazovni rad
aktivno sudjelujući u radu skupina, prateći odgojno obrazovni program u pogledu
zadovoljavanja potreba djece
identificirao je djecu sa posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju – u jaslicama je
identificirano dijete s težim poteškoćama u razvoju koje je upućeno na ostvarivanje
prava iz područja socijalne skrbi te se zatražilo vještačenje prvostupanjske komisije
CZSS, istovremeno u jaslicama boravi dijete s poremećajem u prehrani koje je
upućeno na psihijatrijsku terapiju pri Dječjoj bolnici „Kantrida“. U područnim
45
•
vrtićima identificirana su tri dječaka čije posebne potrebe bitno ne ometaju rad
skupina ali su zbog potrebe pojačanog nadzora i poticanja razvoja upućeni na daljnju
dijagnostiku u zdravstvene ustanove. Dječak u cjelodnevnom programu u dogovoru s
njegovim skrbnikom (CZSS Rijeka) upućen je na vještačenje prvostupanjske komisije
CZSS, mišljenje se još uvijek čeka.
vodio dosjee o djeci koja iskazuju posebne potrebe.
Bitan zadatak psihologa kao preventivca u dječjem vrtiću je sudjelovanje u
organizaciji i provođenju kontinuiranog usavršavanja odgajatelja, s ciljem poticanja
njihovog profesionalnog i osobnog rasta i razvoja te izgradnje njihovih profesionalnih
kapaciteta. Zbog toga je psiholog:
•
•
•
•
•
pružao pomoć odgajateljima u planiranju odgojno-obrazovnog rada i implementaciji
novih pedagoških i psiholoških spoznaja
kao dio stručnog tima procjenjivao određene aspekte rada odgojitelja: zadovoljavanje
potreba djece, provedbu planiranih zadaća odgojno-obrazovnog rada, poštivanja prava
djece s posebnim naglaskom na rad odgojitelja pripravnika
vodio biblioteku, nabavu literature i preporučao stručnu literaturu za individualno
stručno usavršavanje odgojitelja
pružao pomoć u širenju znanja i mijenjanju stavova u smjeru suvremenih spoznaja
organizirao i pripremao predavanja i radionice za odgojitelje u vrtiću i vanjske
sustručnjake (detaljno opisano u sklopu stručnog usavršavanja)
U sklopu rane intervencije psiholog je:
• upućivao djecu u nadležnu ustanovu na specijalistički pregled, dijagnostiku i tretman –
uspostavljena je suradnja s Dječjom bolnicom Kantrida.
• izradio individualne planove za rad s djecom s posebnim potrebama – u individualni
terapijski rad psihologa bilo je uključeno dvoje djece iz područnih vrtića.
• vodio savjetodavne razgovore i konzultacije s odgojiteljima o djeci (naročito o djeci s
posebnim potrebama i teškoćama u razvoju)
• usklađivao obiteljsko i vrtićko djelovanje na djetetov razvoj i napredovanje: provodi
individualni savjetodavni rad s roditeljima u vezi djece s posebnim potrebama, djece
školskih obveznika, sve ostale djece, ovisno o potrebama i interesima roditelja te
procjeni psihologa i/ili odgojitelja.
46
9. PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENOG VODITELJA
Zdravstvena voditeljica Sju Grujić-Antić je započela s radom 05. 10. 2012. kao
zamjena za Mirjanu Paušin-Butorac koja je na rodiljnom/roditeljskom dopustu. Budući da se
na natječaj nije javila osoba koja ispunjava uvjete, sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i
naobrazbi na radno mjesto je primljena osoba sa srednjom stručnom spremom, u tajanju ne
dužem od godine dana.
Tijekom godine radila je na osiguravanju i unapređivanju zaštite zdravlja djece te je
timski surađivala s ostalim članovima stručnog tima, odgojiteljima, roditeljima, pedijatrom,
fizijatrom i ostalim čimbenicima. Sudjelovala je u provođenju inicijalnih razgovora s
roditeljima novoupisane djece, naročito djece jasličke dobi. Vodila je zdravstvene kartone
djece, evidenciju pobola te je u suradnji s epidemiologom provodila mjere za sprečavanje i
širenje bolesti.
U suradnji s glavnom kuharicom izrađivala je tjedne jelovnike te jelovnike za djecu s
posebnim prehrambenim potrebama te surađivala s NZZJZ u provođenju mjera prevencije
epidemioloških indikacija u ustanovi. Naročitu pažnju posvetila je organizaciji zdravih
rođendana u čemu je i sama aktivno sudjelovala i izradila letak za roditelje. Također, provela
je edukaciju djece o pranju zubi i potrebi održavanja higijene usne šupljine („Zubić vila“)
Redovito se stručno usavršavala te je bila voditelj radionica za odgajatelje i
pripravnike.
10. PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA
Bitni zadatak ravnatelja:
povezivanje svih predškolskih ustanova na crikveničko-vinodolskom području: dječji
vrtići „Radost“ Crikvenica, „Fijolica“ Novi Vinodolski i „Cvrčak i mrav“ Tribalj i
prezentacija suradnje na stručnim skupovima.
Nastavljena je međuvrtićka suradnja u ostvarivanju stručnog usavršavanja za pedagoške
djelatnike započeta prošle pedagoške godine. Održana su 3 zajednička susreta stručnih timova
na kojima su se planirale aktivnosti i evaluirale provedene, te susreti ravnateljica sa zadatkom
pripreme prezentacije suradnje na stručnim skupovima. Međuvrtićka suradnja prezentirana je
na stručnim skupovima: „Umrežavanje - pretpostavka unapređenja kvalitete rada vrtića i
jačanja kompetencija stručnih djelatnika“ u Crikvenici i
„Financijsko poslovanje
proračunskih korisnika: Međužupanijski stručni skup za ravnatelje predškolskih ustanova“ u
Baškoj i
Sukonstrukcija profesionalnog razvoja: Put prema kvaliteti, pravednosti i uvažavanju
različitosti u odgoju i obrazovanju“ u Opatiji.
•
• Povezivanje s vrtićima „Krijesnice“ i „Đurđice“ (DV „Rijeka“)
Planirana suradnja realizirana je s vrtićem „Đurđice“ kroz organizaciju zajendičkih susreta
i razmjenu iskustva rada u programu KpK. Organizirana su dva susreta na temu: razvojne
mape i okruženje za učenje. U organizaciji susreta ravnateljica je surađivala s pedagoginjom
Jasminkom Pribanić.
47
11. RAD STRUČNO-RAZVOJNE SLUŽBE
Stručno-razvojnu službu čine stručni suradnik psiholog-mentor, stručni suradnik
pedagog-pripravnik, medicinska sestra i ravnateljica. Održano je 16 sjednica, od kojih su 3
bile proširene sjednice stručno-razvojne službe vrtića Radost Crikvenica, Cvrčak i mrav
Tribalj, Fijolica Novi Vinodolski (zajedničko planiranje i evaluacija stručnog usavršavanja i
stručno pedagoškog rada, razmjena iskustva, dogovori o daljnjim oblicima suradnje).
Na sjednicama stručno-razvojne službe analizira se stanje djece u skupinama, ispisi,
predlaže upis s liste čekanja, polazak ili izostanci djece, pobol, delegiraju zaduženja unutar
članova stručnog tima i dr.
Analizirale su se izvršene aktivnosti proteklog mjeseca u odnosu na djecu i djelatnike i
planirale aktivnosti za rad slijedećeg mjeseca. Razmatrala se odgojna problematika i
predlagala adekvatna rješenja i pristupi. Pratila se realizacija bitnih zadaća i usmjeravao
cjelokupan rad vrtića.
Zapisnici sjednica su oglašavani na oglasnoj ploči u zbornici i dostavljani
podružnicama.
Jednom do dva puta mjesečno organizirani su radni dogovori odgajatelja i stručnog tima u
cilju planiranja aktivnosti. Članovi stručnog tima redovito su obilazili područne vrtiće.
12. UPRAVNO VIJEĆE
Članovi Upravnog vijeća (mandat traje od 16. prosinca 2010.) su: Silvije Šegulja predsjednik, Nevija Pavlić - zamjenica, Maja Lončarić, Barbara Crnković Domijan i Edita
Kalanj - članovi.
U pedagoškoj godini 2012./13. Upravno vijeće vrtića je održalo ukupno 9 sjednica.
Upravno vijeće je donijelo:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Godišnji plan i program rada vrtića za pedagošku 2012./13. godinu
IV. izmjene plana nabave za 2012. godinu
Financijski plan za 2013. godinu s projekcijama za 2014. i 2015. godinu
Plan nabave za 2013. godinu i njegove izmjene
cijene za kraće programe
prijedlog o izboru i imenovanju ravnatelja
Financijsko izvješće i izvješće o radu za 2012. godinu
Odluku o proceduri stvaranja obveza
Prijedlog plana upisa djece u pedagošku godinu 2013./14.
Odluku o upisima u pedagošku godinu 2013./14. uz suglasnost Gradonačelnika Grada
Crikvenice
Izmjene i dopune Pravilnika o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva
Odluku o privremenom zatvaranju podružnica u Dramlju i Jadranovu uz suglasnost
Gradonačelnika Grada Crikvenice
Sigurnosno-zaštitne mjere i protokoli postupanja u rizičnim situacijama
Odluku o stavljanju izvan snage Pravilnika o pravu na pristup informacijama
odluke o raspisivanju javnih natječaja za stručne djelatnike
odluke o izboru stručnih djelatnika na prijedlog ravnatelja
48
ZAKLJUČAK
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Uspješno je realizirano 15 skupina različitih programa s 280 djece. Navedenim
programima
zadovoljene su potrebe i interesi većine roditelja za programima
predškolskog odgoja na području Grada Crikvenice i još se iskazuje potreba jer postoji
lista neupisanih. Dodatne kapacitete i proširenje djelatnosti omogućit će otvorenje
dograđene i rekonstruirane zgrade vrtića i škole u Jadranovu koje očekujemo početkom
iduće pedagoške godine
Vrtić je kadrovski ekipiran - svi djelatnici, osim jednog radnika na zamjeni, imaju
odgovarajući stupanj i vrstu stručne spreme. Stručnih djelatnika je 66,6 % u odnosu na
ukupan broj.
U cilju poticanja djece na istraživanje i učenje te zadovoljavanju njihovih razvojnih
potreba velika se pažnja posvećuje uređenju centara/kutića aktivnosti i njihovom
obogaćivanju materijalima koje većinom izrađuju odgojitelji zajedno sa djecom, a
uključuju se i roditelji.
U neposrednom radu s djecom primjenjuju se i prate suvremeni pristupi u razvoju djeteta,
a promjena pedagoške prakse provode se unošenjem unapređenja i inovacija kao i
timskim radom na ostvarenju planiranih bitnih zadataka.
Bitni zadaci proizlaze iz potreba unapređenja odgojno-obrazovnog procesa uočenih
tijekom godine i svake se godine proširuju. Cilj pojačanog rada na dokumentiranju i
refleksijama rada je prepoznavanje i praćenje dječjih kompetencija i planiranje rada
temeljeno na stvarnim potrebama i mogućnostima djece i poticanju zone idućeg razvoja.
Dokumentacija procesa učenja korištena je za prezentaciju rada vrtića roditeljima i
stručnjacima.
Velika pažnja posvećuje se stručnom usavršavanju djelatnika u cilju poboljšanja odgojnoobrazovnog rada i podizanja nivoa njihove stručnosti i kompetencije. Ostvarenom
suradnjom tri dječja vrtića (Tribalj, Novi Vinodolski i Crikvenica) postignuta je veća
kvaliteta i mogućnost izbora stručnog usavršavanja. Na početku godine planirani
zajednički program stručnog usavršavanja mjesečno se razrađivao na zajedničkim
sastancima stručnih timova. Organizirana su tri susreta sa dr. sc. Lidijom Vujičić,
refleksivni praktikumi i predavanja za pripravnike. U našem vrtiću održane su radionice
„Sportski programi u vrtiću“ (voditelj Daniela Car Mohač) u koje je bilo uključeno
sedam kolegica iz vrtića Fijolica i sedam iz vrtića Cvrčak i mrav. U vrtiću Fijolica tijekom
godine održavale su se radionice u sklopu akcijskog istraživanja Vanjski prostor u funkciji
integriranog učenja u koje je bilo uključeno pet naših odgojiteljica - Ruža Rogić, Maja
Gržac, Mirna Vičić, Romana Naglić i Marijana Juretić. U vrtiću Cvrčaka i mrav
organizirane su tri dramsko-scenske radionice na kojima je sudjelovalo 9 odgojiteljica iz
Crikvenice.
Stručni timovi tri vrtića na zajedničkim su sastancima razmjenjivali iskustva iz rada,
razgovarali o kvaliteti i unapređenju rada što je doprinijelo razvoju kompetencija i
profesionalizma u radu stručno razvojnih službi sva tri vrtića
Ostvarena je suradnja s riječkim vrtićem „Đurđice“ te su organizirani susreti s ciljem
razmjene iskustva, poboljšanja kvalitete rada i povećanja kompetencija odgajatelja u
programu Korak po korak (Selce). Ove godine naglasak je bio na razvojnim mapama
djece i okruženju za učenje
Program za djecu s teškoćama obogaćen je Floortime pristupom u radu s djecom Tea
Petek, odgajatelj-rehabilitator završila je intenzivni Floortime trening, osposobljavanje
prve generacije FLOORTIME TERAPEUTA po THE GREENSPAN FLOORTIME
APPROACH u Hrvatskoj u organizaciji DIRA - Udruge za pomoć djeci s poteškoćama u
razvoju i poticanje harmoničnog razvoja djece i mladih
49
•
•
•
•
•
•
Nastavljeno je provođenje projekta „Rastimo zajedno“ i edukacija djelatnica u suradnji s
UNICEF-om. Edukaciju za voditelje radionica završile su Tatjana Car-Kolombo i Tea
Petek. Sonja Pribela-Hodap i Tea Petek su završile edukaciju za voditelje radionica za
roditelje djece s teškoćama „Rastimo zajedno +“ te smo uključeni u pilot projekt „Rastimo
zajedno +“. Održano je 11 radionica „Rastimo zajedno“ za roditelje (Tatjana CarKolombo, Sandra Miculinić i Sonja Pribela-Hodap), šest radionica „RZ+“ (Tea Petek
i Sonja Pribela-Hodap) te tri susreta kluba roditelja (Sandra Erceg, Sandra Miculinić i
Sonja Pribela-Hodap).
Nastavljena je suradnja sa Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
kroz domaćinstvo i suradnju u organizaciji edukacije timova za kvalitetu. Psihologinja
Sonja Pribela-Hodap tijekom godine bila član tima zadužen za edukaciju novih timova
za kvalitetu pri NCVVO. Održana su dva susreta tima za kvalitetu na kojima je analizirana
realizacija razvojnog plana, izabrana su prioritetna područja razvojana kojima ćemo raditi
tijekom iduće godine i izrađen je novi razvojni plan ustanove.
Uređenjem dijela dvorišta poboljšani su materijalni uvjeti rada i estetski dojam prostora te
je omogućena sigurnija igra i boravak djece na vanjskom prostoru.
Javljanje na natječaj Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnoga društva iz Pule
„Naš doprinos zajednici“ omogućilo je provođenje građanske inicijative „Naša mašta
može svašta!“ u sklopu koje je dvorište obogaćeno novim sadržajima
ustanova se ističe po sudjelovanju na javnim i kulturnim aktivnostima u mjestu i šire
Osim kroz javne i kulturne aktivnosti i izdavačku djelatnost rad našeg vrtića prezentiran je
na kongresima i aktivima, te objavljivanjem članaka u časopisima:
 Martina Magaš: prezentacija primjera iz prakse: Umrežavanje u cilju unapređenja
kvalitete rada vrtića – financijske prednosti, na međužupanijskom stručnom skup za
ravnatelje predškolskih ustanova (Grad Zagreb, Zagrebačka, Ličko-senjska, Zadarska,
Šibensko-kninska, Istarska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačkoneretvanska županija) Financijsko poslovanje proračunskih korisnika, Baška, rujan
2012.
 27. 09. 2012. bili smo domaćini i predavači (Sonja Pribela-Hodap i Martina Magaš)
stručnog skupa Umrežavanje - pretpostavka unapređenja kvalitete rada vrtića i
jačanja kompetencija stručnih djelatnika; Međužupanijski jednodnevni stručni skup
namijenjen članovima stručnih timova vrtića Primorsko-goranske, Istarske i Ličkosenjske županije
 Martina Magaš: prezentacija suradnje vrtića: UMREŽAVANJE, pretpostavka
unapređenja kvalitete rada vrtića i profesionalnog razvoja stručnih djelatnika na
međunarodnoj konferenciji Sukonstrukcija profesionalnog razvoja: Put prema
kvaliteti, pravednosti i uvažavanju različitosti u odgoju i obrazovanju, Opatija,
listopad 2012.
 Sandra Erceg i Sandra Miculinić: Dobici odgojitelja u programu Rastimo zajedno;
prezentacija iskustva voritelja programa na 3. konferenciji Rastimo zajedno, Rovinj,
listopad 2012.
 Sonja Pribela Hodap: plenarno predavanje Samovrednovanje ustanova ranog i
predškolskog odgoja - put prema unaprjeđivanju kvalitete, na stručno-znanstvenom
skupu 18. dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije: Mirisi djetinjstva,
Split, studeni 2012.
 Sandra Erceg – sudjelovanje na 6. međunarodnom simpoziju ''Avtonomija v šoli'',
predavanje Dokumentiranje procesa učenja v vrtcu kot podpora otrokovemu učenju,
veljača 2013.
50
 Martina Magaš, Sonja Pribela-Hodap, Tea Petek - Predavači i organizatori
stručnog skupa Samovrednovanje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
veljača 2013.
 Sanja Krpan, Martina Magaš, Sonja Pribela-Hodap i suradnici: Članak u časopisu
''Dijete, vrtić, obitelj'' UMREŽAVANJE, pretpostavka unapređenja kvalitete rada
vrtića i profesionalnog razvoja stručnih djelatnika
 Sonja Pribela-Hodap: organizacija edukacije novih timova za kvalitetu i predavač
 Martina Magaš, prezentacija realizacije građanske inicijative „Veselo i sigurnodvorište iz naših snova“ u sklopu prezentacija natječaja „Naš doprinos zajednici“
Zaklade za poticanje partnerstva i razvoj civilnoga društva iz Pule, Crikvenica, ožujak
2013.
 Branka Cvija: prezentacija projekta „Što krije prošlost našeg kraja“ na regionalnoj
smotri projekata NPOOLJP na Učiteljskom fakultetu u Rijeci i objavljivanje
istiomenog članka u zborniku
 Martina Magaš i Sonja Pribela Hodap: “Model inkluzije u dječjem vrtiću “Radost”
Crikvenica – prezentacija u sklopu projekta „Škrinjica kulturnog blaga“ tema:
Mogućnosti za osobe s invaliditetom, nacionalne manjine i socijalno isključene
građane
 Tatjana Car-Kolombo i Sandra Micilinić: prezentacija primjera iz prakse Kreiranje
okruženja za rani perceptivno-motorički razvoj u jaslicama, Zagreb, Europska
konferencija OMEP-a 2013 od 8. - 11. 05. s temom Igra u ranom djetinjstvu.
 Tatjana Car-Kolombo i Sandra Micilinić: stručni rad Kreiranje okruženja za rani
perceptivno – motorički razvoj u jaslicama, Igra u ranom djetinjstvu, Zagreb 2013.
 Daniela Car Mohač: prezentacija „Ravnoteža i statika u jaslicama“ u sklopu
Prezentacija projekta Može li biti drugačije?! Kako to istražuju djeca! ili kako
istražujemo u jednoj umreženoj zajednici združenoj u aktivnostima Centra za
istraživanje djetinjstva u poticanju razvoja prirodno-znanstvene pismenosti u vrtiću,
Rijeka, lipanj, Učiteljski fakultet
 Martina Magaš, stručni rad: Iskustvo Dječjeg vrtića „Radost“ u pilot projektu
samovrednovanja ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Zrno broj 105106 (131-132), ožujak-lipanj 2013.
 Sonja Pribela-Hodap. stručni rad: Tim za kvalitetu kao nositelj procesa
samovrednovanja, Zrno broj 105-106 (131-132), ožujak-lipanj 2013.
Nagrade i napredovanja naših stručnih djelatnica:
• Sandra Erceg je diplomirala 26. 09. 2012. na Učiteljskom fakultetu u Rijeci i stekla
akademski naziv magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
•
Tijekom godine pojedini djelatnici i ustanova dobitnici su brojnih zahvalnica i priznanja:
 Priznanje za pet održanih ciklusa radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ - Sandra
Miculinić i Sonja Pribela-Hodap
 Županijsko priznanje za najuspješniju odgojno-obrazovnu ustanovu povodom
svjetskog dana učitelja
 Priznanje Grada Crikvenice za iznimne uspjehe u odgojno-obrazovnom radu u
pedagoškoj 2011./12. Godini
 Zahvalnica Društva naša djeca Grada Crikvenice za suradnju i doprinos u akcijama i
aktivnostima u DND
 Zahvalnicu Grada Rijeke i Turističke zajednice Grada Rijeke za sudjelovanje na 30.
Riječkom karnevalu
51
Djedjoj ma5karanoj povorci u Crikvenici
susretima u Kostreni 2013.
olimpijskom festivalu djedjih vrti6a Primorsko-goranske Zupanije u Kostreni
Vije6nici Gradskog vije6a Grada Crikvenice su predloZili Djedji vrti6 ,,Radost" za
GodiSnju nagradu Grada Crikvenice u 2013. godini, javno priznanje koje se moLe dodijeliti
fizidkoj osobi ili grupi fizidkih osoba, udruzi, ustanovi, trgovadkom druStvu i drugoj prpvnoj
osobi za dostignuda i doprinos od znadaja u domeni gospodarskog i druStvenog Livota 6rada
Crikvenice, kao za ostala posebno wijedna druStvena dostignu6a ostvarena tijekom
kalendarske godine koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje.
i
Ovogodi5nji, 12. olimpijski festival
djeijih vrti6a Primorsko-goranske iupanije
organiziran je 12. svibnja na nogometnom igraliStu NK Pomorac u Kostreni. U natjecanju je
sudjelovalo 13 ekipa: Djedji vrti6 Grada Bakra, Djedji vrti6 Radost iz Crikvenice, Djedji vrti6
Bubamare iz Cabra, Djedji vrti6 iavli 6a iz Cavli, Djedji vrti6 Fijolica iz Novog Vinodolskog,
Djedji vrti6 Girica iz Cresa, Djedji vrtii Hlojkice iz Delnica, Djedji vrti6 Katarina Frankopan
izKrka, Djedji vrti6 Matulji iz Matulja, Djedji vrti6 Opatija, Djedji vrti6 Pahuljice iz Raba,
Djedji vrti6 Rijeka i Djedji vrti6 ZLatne ribice Kostrena.
NaS je vrti6 sa najve6im brojem osvojenih bodova u ukupnom poretku (162) sedmi put
postao ukupnim pobjednikom Zupanijskog natjecanja. Drugo je mjesto zar;zeo DV Katarina
Frankopan izKrka dok je na treiem mjestu DV Matulji.
U pojedinadnim disciplinama osvojili smo:
o
o
o
o
.
o
o
Bacanje loptice u dalj - djevojiice : l. mjesto (Viktorija Rogi6)
Bacanje loptice u dalj - djeiaci : 2. mjesto (BoZe Gali6)
Skok u dalj - djeiaci : 3. mjesto (Leon Brni6)
Trianje na 50m - djeiaci : 3. mjesto (Luka Gregovid)
Stafeta 4x25m- djeiaci: 1. mjesto (Emanuel Bohil,Maksim Pobor, Mario Bo5njak i
Matija PaZanin)
Nogomet - djeiaci: l.mjesto (Rino Brkljada, Niko RaguZ, Nicola Lekaj, Karlo
Hrastovdak, Leon Stiped, Niko Manestar, Ivan Paianin,Moreno Karlovi6, Jan Mati6 i
Pablo Vidi6)
Ukupni poredak DV Radost: l. mjesto (162 boda)
KLASA: 601-021 13-01 I ll
urbroj : 2107 I 0l -09 I 02-13 -l
52
PRILOG
-
1.
POWERPOINT PREZENTACIJA GRAEANSKE INICIJATIVE,,NASA MASTA :IVIOZE
SVASTA"
22.7.20t3
PLANIRAN.]E AKTIVNOSTI
ideja -potreba oboga6ivanja vanjskog
prostora dodatnim sadrZajima
opodetna sredstva / najmanje 2b% ukupne
o
vrijednosti
)
GKTD,,Murvica" Cri.kvenica
partneri./sud.ionici gradanske inicijative r
okor.ist za dru5tvenu zajednicu
o fi.nancijska konstrukcija
o
o
lorti no llatd, nuno t.tj no
Ctint.hko,liqnj Nt3.
t
CILJEVI GRADANSI{E INICiJATIVE
.
o veselo.i poticajno.ok-ruZenje za igru na3ih najmlatiih
ououcln generacrJa koJe 0e koristiti usluge vrti6a
o razvoj kreativnosti i ekolo$ke osvijedtenosti djece i
SAZl,lTr\I( INICI,J ;\TIVII
i
o OsI
cranova lo.kalne zaJednrce
o prometni poligon upotpunjen vozilima kao miesto za
usvaJanJe osnovnth prometnih pravila
o
kome ie dijete moii kreativno
r
dvo
kre
i
suradnidko udenje sadadqiih i buduiih polazni.ka
razvijati socijalne vledtine
wtiia, te im omoguiiti vese\e i poticajnije
ruacrma
o estetsko urettenje i razvoj smisla za lijepo
o pnpremljenost p.ro-stora za budu6e akcije
qbogaclvanle sadriajima za igru primj6renim dobi
okruZenje,
drece
o porlcanje pa$nerstva vrtida, roditelja i lokalne
zatednlce
UI{UPNA VRIJEDNO ST INI CiJATIVE
2S,960,00
KN
ISPUNJEN U\4.IET ZA
SUFINANCIRANJE
o
detva u lokalnoj
%
inicijative
govor o donaciji
Intr
Ld
civilnoga
riruStva
o odobren izrtos za sufinanciraqje: 14.g20,00
kn
22.7.20L3
Btto,t t<onts n I HA/Kott
tr pltoJlil(Trr: 100
ST]DIONICI
tsN t (:A oR
trtl vAAEN r I.r
GIt AD AN SKO M I N I C I.J tlT' I VO M
o
Izravni korisnici su djeca trenutno upisana u
wtii 170 djece u dobi od 1 do 6 godina
o Neizravni korisnici - svi buduii polaznici wti6a
godibnje 170 djece u dobi od 1 do 6 godina,
roditelji djece koja polaze ili ie polaziti wtii,
-
Djelatnici
fbdnelji
Djem
Clanovi/ie l)obrovol;nog vatrognsnog dnr$tva Crikvenie
dlatri@ DNltva ot6a djeo Crikvenim
djelatnici
wtiia,
MUP Cukverrcn
Pol
lvo Tkalec
Marija KolDanid
Clauovi obit€bi djelatnika
PI.ANIRA N.l It PO [,IGON,\: SIL\,'] JA
DOMIJAN, ODGAJ i\lTlLJ ICA; I \rO
TIi\i,I]O.
PROI.'.
CI,,\NO\TI OBI'I]IIJI U A](CIJI 2 lllLJIlNJlrl BALYAN.,\, D,\SAIL\ I
i)]t\IIINIH GITl,]DA
-
22.7.2013
CRTANJE OI]RISA .,MORSI{OG DNA"-
MARIJAKOLMANIE
I
)t),.11J.\{!]L.It, ()Lr\NlUE I)IH.rlJ,r\:J I\;\S.t
I),IE {.lA
22.7.20L3
IMPREGNIRANJE ] BOJANJtr
DRVENIH I{OCAI{A I OBLL]TAI{A
4
22.7.2013
O
l
KO IZGI,EDA SAD.
il
1i
1.
il
!
:
.l
il
i
oi
;
i:
t..
POLIGON ZA VOZNJU
osLIti.{Nti
(itrlili
f;
ZAHVATJLr,mNto
Zakladi za poticanje partnerstva i
razvoja civilnoga dru5tva
i
I
I
tll
koja je omoguCila provodenje inicijative
tl,
Takoder zahvaljujemo:
ii:
)
o GKTD,,Murvica" Crikvenica
o Dobrovoljnom vatrogasnom dru5tvu
o Dru5tvu naSa djeca Crikvenica
o Policijskoj postqji Crikvenica
o
o
Mariji Kolmani6
prof. Ivu Tkalcu
o Pilani Mrkopalj
o Finact d.o.o. Crikveuica
tii
Crikvenica
22.7.20t3
"OVr\ cR,\i)r\NSI{.{ I Nl cI JrYl I\rA pItoVItI)E lrl\
JII ZAHVA'I., JU JU CI T.'I NANCI JSI(OJ }'OTPOR
I
ZAIir,..\DIl zr\ l,o.t.l CANJE p.-\RTNI)RSTV,\
I
RAZVOJA OIVII.NOC DITUST,!1\ U SI{I,OPU
I)ll Cl:lNTltALt Zt Il,\NOG i\,IOI)!iLr\
I,'INANCIRT\N J.,\ Nr\Ct
O
RAZVO.I CI \/II,NOC.I,\
DIT
Nr\LNIt ZAI{I,ADIj ZA
US'f\A.''
t!ilctoli,lllil
,lill(l0dal zrl
I irzvoi
0 tvrlt)
ogil
iii ustvil
6
PzuLOG 2.
ITAZVOJNI PLAN USTANOVE ZAPEDAGOSKU
2013./14. GODINU
RAZVOJNI PLAN USTANOVE (SRPANJ 2013.)
PRIORITETNA
PODRUČJA
UNAPREĐENJA
ORGANIZACIJSKO
VOĐENJE
USTANOVE
KULTURA
USTANOVE
RAZVOJNI CILJEVI
1.
Osnaživanje
timskog rada
METODE I AKTIVNOSTI
ZA OSTVARIVANJE
CILJEVA
POTREBNI RESURSI
DATUM DO KOJEGA ĆE
SE CILJ OSTVARITI
MJERLJIVI POKAZATELJI OSOBE ODGOVORNE ZA
OSTVARIVANJA CILJEVA PROVEDBU AKTIVNOSTI
Radni dogovori,
zajednička planiranja i
refleksije po punktovma
(manjim organizacijskim
jedinicama). Pojačani timski
rad na svim razinama,
- unutarnji resursi
rujan 2014.
- reorganizacija satnice
rujan 2013
Organizirati
komunikacijske radionice za
sve djelatnike
- sredstva za vanjskog
predavača
lipanj 2014.
- unutarnji resursi
lipanj 2014.
- broj održanih radionica
(zapisnici)
- stručni tim
- unutarnji resursi
lipanj 2014.
- broj održanih radionica
(zapisnici)
- Tea Petek, rehabilitator
odgajatelj
2.
Poboljšanje
komunikacije i
kvalitete odnosa
1.
Razvijati kulturu
Ojačati timove
dijaloga među svim kako bi mogli osnažiti
djelatnicima
pojedince koji ne prihvaćaju
promjene i timski rad - kroz
refleksije na punktovima i
zajedničko planiranje
Razvijati kulturu
dijaloga– komunikacijske
radionice na ov
- broj održanih susreta
- dokumentiranje refleksija
- zapisnici i zajedničko
planiranje
- održane radionice - zapisnici
- odgajatelji i stručni tim
- ravnatelj
- ravnatelj
KURIKULUM I
ODGOJNOOBRAZOVNI
PROCES
1.
Povećati planiranje
temeljeno na
praćenju i
prepoznavanju
individualnih
kompetencija djece
-Nastavak edukacija iz
- sredstva za vanjskog
područja dokumentiranja
- kamera, fotoaparat
odgojno obrazovnog procesa i
refleksija rada
-Rad sa vanjskim suradnikom–
supervizorom na refleksijama
rada u cilju poboljšanja
kvalitete odgojno obrazovnog
procesa
lipanj 2014
broj susreta i zapisnici
dokumentacija susreta (foto,
video…)
- ravnatelj i stručni tim
- Refleksije rada po
- unutarnji resursi
punktovima uz korištenje foto - razna dokumentacija
i video dokumentacije.
tijekom 2013./14
broj susreta i zapisnici
dokumentacija susreta (foto,
video…)
- ravnatelj i stručni tim
-Educiranje odgajatelja u
-unutarnji resursi
vještinama vođenja grupe
„Grupni menadžment“ –
psihologinja; Slika o djetetu –
pedagoginja i psihologinja –
teme na odgajateljskom vijeću
- na odgajateljskim vijećima
tijekom 2013./14.
- zapisnici sa ov
- pedagoginja i psihologinja
PRILOG 3.
REZULTATI ANALIZE UPITN TKA ZARODITELJE
REZULTATI ANALIZE UPITNIKA O
ZADOVOLJSTVU RODITELJA VRTIĆEM
upitnike obradila: Iva Baldo, pedagog
Crikvenica, svibanj 2013.
U tjednu od 20. do 24. svibnja roditeljima su dostavljeni upitnici na kraju pedagoške godine
kojima se želi saznati stupanj zadovoljstva roditelja uslugama vrtića. Povratne informacije
dobivene su od 79 roditelja.
Roditelji su prvo trebali odgovoriti na pitanje zadovoljava li radno vrijeme vrtića potrebe
njihove obitelji. 92% roditelja odgovorilo je potvrdno, dok u 8% slučajeva radno vrijeme
vrtića ne zadovoljava potrebe obitelji. Razlozi koje su roditelji naveli zbog kojih radno
vrijeme vrtića ne zadovoljava njihove potrebe jesu sljedeći: radno vrijeme roditelja ja dulje od
radnog vremena vrtića; neki roditelji rade dvokratno, a u popodnevnim satima nemaju kome
ostaviti djecu; neki roditelji rade subotom, a tada vrtić ne radi.
Graf 1: Zadovoljava li radno vrijeme vrtića potrebe vaše obitelji?
8%
DA
NE
92%
Na pitanje kako je njihovo dijete prihvaćalo vrtić, 59% roditelja je odgovorilo da je njihovo
dijete gotovo uvijek s radošću i veseljem odlazilo u vrtić, 24% roditelja izjasnilo se da je
njihovo dijete često s radošću i veseljem odlazilo u vrtić, dok je 13% roditelja navelo kako je
njihovo dijete odlazilo u vrtić ponekad s radošću, a ponekad je odbijalo odlazak u vrtić. U 4%
slučajeva dijete je često odbijalo odlazak u vrtić, bunilo se ili bilo tužno, a kao razlog je
navodilo da je u vrtiću dosadno, da bi radije ostalo kod kuće, te da ga u vrtiću netko od djece
tuče. Nitko nije naveo da je njegovo dijete gotovo uvijek odbijalo odlazak u vrtić.
Graf 2: Kako je Vaše dijete prihvaćalo vrtić?
13%
4%
gotovo uvijek je rado išlo
često je rado išlo
24%
59%
ponekad je odbijalo, a ponekad
s radošću išlo
često je odbijalo odlazak
Nadalje, roditelji su trebali izraziti stupanj zadovoljstva u odnosu na komunikaciju i suradnju
s odgajateljicama. Niti jedan roditelj nije izjavio da nije zadovoljan komunikacijom i
suradnjom s odgajateljicama. 97% roditelja je u potpunosti zadovoljno komunikacijom i
suradnjom sa odgajateljicama. Navode da su odgajateljice uvijek raspoložene, ljubazne,
susretljive, pristupačne, da posvete roditeljima dovoljno vremena i daju im sve informacije o
djeci ... U 3% slučajeva roditelji su djelomično zadovoljni komunikacijom i suradnjom sa
odgajateljicama, te navode da su u vrtićima u kojima su njihova djeca prethodno boravila
ostvarivali bolju komunikaciju sa odgajateljicama.
Graf 3: Jeste li zadovoljni komunikacijom i suradnjom vas i odgajateljica?
3%
zadovoljni
97%
djelomično zadovoljni
Upitnikom smo željeli saznati koliko su puta roditelji ove godine prisustvovali individualnim
informacijama s odgojiteljicama. 27 roditelja (34%) nije niti jednom prisustvovalo
individualnim informacijama, 19 roditelja (24%) je individualnim informacijama
prisustvovalo samo jednom, 12 roditelja (15%) dva puta, dok je individualnim informacijama
više puta prisustvovalo 19 roditelja (27%). 13% roditelja smatra da u svakodnevnom
komuniciranju dobije sve potrebne informacije o djetetu. O individualnim informacijama
roditelji su rekli da su korisne, da se pomoću njih stvara bolji odnos sa odgajateljicama, dobiju
detaljnije informacije o djetetu, važne su ... Neki roditelji smatraju da individualne
informacije nisu potrebne kad nema problema s djetetom, dok drugi pak smatraju da bi se
individualne informacije trebale održavati češće.
Graf 4:Koliko ste puta ove godine prisustvovali individualnim informacijama?
60
50
40
53
nisu prisustvovali
30
prisustvovali
20
26
10
0
Tablica 1:Koliko ste puta ove godine prisustvovali individualnim informacijama?
niti jednom
27
jednom
19
dva puta
12
više puta
19
Roditelji su trebali izdvojiti što im se u radu s djecom posebno sviđa, a što bi htjeli da je
drugačije. 15% roditelja kaže da im se sviđa sve, dok ostali navode komunikaciju među
djecom i odraslima, poticanje kreativnosti, raznolikost programa, edukativne igre, kvalitetan
rad, pristup odgajatelja djeci, poticajno okruženje, poticanje samostalnosti, maštovitost u radu,
kolegijalnost, toplo ozračje, učenje kroz igru, zajedničke obroke, boravak na otvorenom,
sudjelovanje u gradskim manifestacijama, rad na projektima, individualni pristup djetetu,
iskrenost, trud i rad odgajateljica ...
Roditelji koji bi nešto mijenjali u radu s djecom predložili su sljedeće: da se više radi na
usvajanju novih spoznaja, da se uvede učenje stranog jezika, da se poštuju djetetove navike,
da se uvede više sportskih i kreativnih aktivnosti, da se više radi na određenim temama, da se
zaposli više stručnog osoblja i odgajateljica, da se nabave nove igračke svih profila, da se
poboljša predškolski program, da se više boravi na otvorenom, da se redovito peru ruke i zubi,
da se poboljša interakcija djeteta i odgajateljica ...
45% roditelja je surađivalo sa članovima stručnog tima. Najviše su surađivali sa
psihologinjom (46%), sa pedagoginjom (17%), te se medicinskom sestrom, defektologom i
fizioterapeutom. 83% roditelja koji su surađivali sa članovima stručnog tima izrazilo je
zadovoljstvo suradnjom. Neki roditelji smatraju da bi se više trebalo informirati roditelje o
tome kako su članovi stručnog tima otvoreni za suradnju.
Graf 5: Jeste li tijekom ove godine surađivali sa članovima stručnog tima?
45%
55%
DA
NE
Upitnikom smo željeli saznati i jesu li roditelji zadovoljni kvalitetom prehrane u vrtiću. 86%
roditelja je zadovoljno, dok njih 14% nije zadovoljno. Kao razloge nezadovoljstva navode da
nema alternative za obroke koje dijete ne voli, da nema dovoljno ribe i proteina, da se koriste
proizvodi loše kvalitete . Neki roditelji smatraju da se djeci u jaslicama ne bi trebalo davati
grah, te da bi ponuda obroka trebala biti bogatija i raznovrsnija.
Graf 6: Jeste li zadovoljni kvalitetom prehrane u vrtiću?
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
DA
86%
NE
14%
Roditelji su, nadalje, trebali iskazati stupanj slaganja sa šest navedenih tvrdnji. Stupnjevi
slaganja sa navedenim tvrdnjama kategorizirani su kao ''uvijek'', ''ponekad'' i ''nikad''.
Graf 7: Stupnjevi slaganja sa navedenim tvrdnjama
90%
80%
70%
60%
84%
uvijek
50%
ponekad
40%
nikad
30%
20%
10%
0%
16%
U vrtiću se moje dijete osjeća dobro
0%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
90%
uvijek
ponekad
nikad
10%
0%
Dostupne su mi sve informacije važne za boravak
djeteta u vrtiću
100%
80%
60%
uvijek
40%
ponekad
20%
nikad
86%
0%
14%
0%
Moje je dijete sigurno u vrtiću
80%
uvijek
60%
ponekad
40%
20%
0%
73%
nikad
27%
0%
Vrtić mi pruža potporu u ostvarenju roditeljske uloge
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
uvijek
86%
ponekad
nikad
14%
0%
Zadovoljan sam radom vrtića
80%
70%
60%
50%
40%
uvijek
74%
ponekad
nikad
30%
20%
10%
0%
21%
5%
Prostor vrtića je lijep i ugodan za boravak djece
81% ispitanih roditelja izjavilo je da su se njihova očekivanja od vrtića ispunila, dok se kod
3% roditelja očekivanja nisu ispunila. Ostali roditelji (16%) kažu da su se njihova očekivanja
više ili manje ispunila.
Roditelji su imali mogućnost da iznesu svoje prijedloge za poboljšanje rada u vrtiću. Velik
broj roditelja u ovo je područje upisivao pohvale na rad vrtića i uređenje dvorišta. Roditeljski
prijedlozi su sljedeći:
•
•
osigurati prijevoz iz područnih vrtića u centralni kada se događaju neke aktivnosti
osigurati više kontrole pri preuzimanju djeteta
•
•
•
•
•
•
•
•
uvesti aktivnosti za nadarenu djecu
upisati svu djecu i osigurati više prostora
ponuditi više predstava
poboljšati rad sa predškolcima
prilagoditi rad vrtića roditeljima
ne zatvarati područne vrtiće ljeti
organizirati više aktivnosti s roditeljima
više paziti na djecu za vrijeme boravka na vanjskom prostoru