Predavač: Mr.sci Vlado Cvijić Herba Krajina doo Banja Luka čine kombinaciju tehnologije gajenja i fizičkih, bioloških mjera zaštite, uključujući praćenje zdravstvenog stanja i pregled biljaka, pravilnu indentifikaciju i procjenu mogućnosti pojave štetočina, te vođenje dnevnika o sprovednim mjerama zaštite biljaka. Biološke mjere zaštite čine korišćenje predatora-korisnih organizama, parazita i patogena (prirodnih neprijatelja), koji napadju štetne organizme u zasadu; Obuhvataju sljedeće obavezne aktivnosti: Praćenje pojave štetočina; Određivanje ekonomskog praga štetnosti; Mogućnost nabavke organizama za biokontrolu na tržištu; Kombinovanje sa drugim mjerama (agrotehnika, njega zasada, fizičke mjere zaštite-sakupljanje, bezbijedno uništavanje štetnika i dr.) KORISTI OD INTEGRISANE ZAŠTITE POVRĆA: -uštede finansijskih sredstava i manji troškovi proizvodnje; -očuvanje životne sredine; -visokokvalitetan i zdravstveno bezbijedan prinos; Osnovni elementi: -pregled zdravstvenog stanja usjeva: radi utvrđivanja prisustva štetočina, poželjno da se obavi jednom nedeljno; -ekonomski prag štetnosti: pokazuje da li je brojnost štetočina dovoljno velika da se pristupi mjerama zaštite; Brojnost štetočina koja stvaranjem oštečenja na biljci dovodi do većeg ekonomskog gubitka od onoga do koga bi dovelo ulaganje u nabavku sredstava za zaštitu od štetočine; Izražava se brojem jedinki po jedinici površine (m2 ili dužnom metru, po biljci, po redu i sl.); Za mnoge usjeve nije određen, te proizvođači moraju sami da procjene brojnost štetočina; Npr. 10-15 jedinki tripsa po ljepljivoj traci/nedeljno; Zavisi i od razvojnog stadijuma biljke; Pokrivanje zemljanih djelova malč folijom i drugim materijalima; Vizuelni pregled svih biljaka koje se unose u plastenike; Kontrolisati ulaženje i izlaženje ljudi u plastenike; Zatvariti vrata plastenika; Kontrola uslova u plastenicima; Prilagođavanje momenata sadnje, berbe, zalivanja utiče na populaciju štetočina u plasteniku; Odgovarajući supstrat za gajenje; Ph vrijednost; Kontrola temperature i vlažnosti; Izbor otpornih sorata; Optimalna koncentracija hranjivih materija; Optimalno zaljevanje; Neophodno u uspiješnoj biološkoj zaštiti u plastenicima; Temeljno čišćenje plastenika nakon vegetacije prije početka novog ciklusa; Uklanjanje svih biljnih ostataka iz okoline plastenika; Djelove zaraženih biljaka spakovati u vreće i uništiti dalje od plastenika, nikako ih ne ostavljati u blizini objekata; Nakon skidanja zasada, temperaturu u plasteniku podići na oko 27 Celzijusa radi lakšeg uništavanja štetočina; Ukloniti sve izvore stajaće vode u blizini plastenika; Zemljište tretirati vodenom parom-sterilizacija; pravilan pregled zasada je osnova borbe protiv štetočina, a posebno je važna u intenzivnoj povrtlarskoj proizvodnji; odrediti osoblje zaduženo za redovan pregled zasada, te vođenje evidencije o zdravstvenom stanju, primjenjenim mjerama i njihovim efektima; INDENTIFIKACIJA PRISUTNIH ŠTETOČINA Neophodan alat: Lupa, obrasci izvještaja o izvršenim pregledima, ljepljive trake za insekte, bočice za uzorke, markeri za obilježavanje, makaze sa hvataljkama, plastične kese za uzorke, ph metar, termometar, mjerač erastvorljivih soli u suspstratu; Voditi dnevnik pregleda/nedeljno; Plastenik od 500 m2 pregledati nekoliko sati/zavisi od vrste gajene biljke i iskustva osobe koja vrši pregled; Pregled vršiti po cik-cak putanji, na 90 m2 zaustaviti se minimum 10 puta; Ljepljive trake za insekte koristiti kao putokaz; Na osnovu utvrđenog stanja zaraze, organizme za biološku zaštitu puštati samo na zaražena mjesta; Važan alat u programu biološke zaštite od štetočina; Pogodne za bijelu leptirastu vaš, šampinjonsku mušicu, lisne vaši –krilati oblici; Jarko žute i plave zavisno od vrste insekata; Zamjena na svake dve nedelje minimalno; Vođenje zabilješki o nalazima na trakama; Neophodne za pravilnu indentifikaciju insekata u plasteniku, radi pravilnog organizovanja mjera suzbijanja; Upisivati sve primjenjene mjere zaštite; Bilježiti efikasnost preduzetih mjera, radi planiranja daljih aktivnosti; Upisivati rezultate pregleda objekata; Kod uspostavljanja mjera biološke zaštite u plastenicima započeti prve mjere na maloj –probnoj površini; Potpuno isključiti mogućnost primjene pesticida; Predatori: Ubijaju štetne insekte i hrane se njima: bogomoljke, muve, tvrdokrilci, grinje; Najpoznatiji predator je bubamara, ali i veliki broj predatora koji se komercijalno proizvode kao agensi za biokontrolu; Parazitoidi: razvijajaju se unutar domaćina i dovode do njegovog uginuća; Osice i muve koje parazitiraju veliki broj domacina-štetnih insekata kao što su lisne, bijele, štitaste vaši, gusjenice, muve mineri lista i druge vrste muva; Paraziti: Entomopatogene nematode; U simbiozi sa bakterijama su smrtonosne za većinu štetnih insekata, bez štetnog uticaja na druge organizme; Uspiješno se koriste za suzbijanje insekata u staklenicima i plastenicima, rasadnicima, gajenju gljiva i slično; Zahtijevaju vlažno zemljište i temperature od 15-22 Celzijusa; Bezbijedne za upotrebu; Patogeni organizmi: Entomopatogene gljive izvrše zaraze i ubijaju štetne insekte; Moraju biti u direktnom kontaktu sa insektima; Kontrolisu brojnost leptiraste vaši, tripsa, lisnih vaši; Zaraženi insekti prestaju da se hrani i uginu za nekoliko dana; OPŠTA PODJELA: -zemljišne štetočine; -štetočine koje sišu biljne sokove; -štetočine koje se hrane listovima; Šampinjonska mušica: -napada rasad povrća; -slična komarcu; -larve su bjele gusjenice, providne sa crnom glavom; -razvojni ciklus traje od 15-32 dana, pa ima nekoliko generacija godišnje; -hrani se korijenovim dlacicama, biljnim materijalom u raspadanju, stabljikom i listom; -stvara uslove za razvoj patogenih mikrorganizama; Utvrđuje se pomoću žutih ljepljivih traka; Larve se nalaze na dubini od 2.5 cm; Utvrđuju se ostavljanjem polovica krompira u plasteniku i praćenjem pojave tokom 24-48 sati; Ekonomski prag štetnosti 3-5 larvi po kriški kropmpira; Mogu nanjeti značajnu štetu mladim biljkama sa plitkim korjenovim sistemom; BIOLOŠKE MJERE BORBE: Nematoda: Steinermera felitae i predatorska zemljišna grinja Hypoaspis miles -nematode se isporučuju u obliku suspenzije ili praha i dodaju vodi za navodnjavanje; -zemljišna grinja/na slici je efikasna za suzbijanje larvi šampinjonske muhe i drugih štetočina; -isporučuje se na nosaču od treseta i u kombinaciji sa nematodom; -koristi se preventivno 35-70 jedinki na 0.8m2, ili terapijski 45-200 jedinki/0.8 m2; pridržavati se upustava o temperaturi, vlažnosti , količini i načinu primjene, zalivanju i svim drugim parametrima po specifikaciji na preparatu; Provoditi mjere higijene u plasteniku i okolini; Larva braokasto žuta beznoga gusjenica; Hrani se biljnim tkivom; Odrasli insekt ostavlja ekskremente na biljkama i prenosi spore fitopatogenih gljiva; Obavezna žuta ljepljiva traka i pregled jednom nedeljno; U biološkim mjerama borbe efikasna je predatorska grinja Hypoaspis miles; Primjena predatorskih organizama i u ovom sljučaju mora biti u skladu sa uputstvom dobavljača; Značajna štetočina u plastenicima; Odrasle prozirne ili mliječno bijele sa 12 pari nogu; Žive u zemljištu; Hrane se sjemenom biljaka kada klija, korjenom i korjenovim dlačicama; Biljke imaju smanjen porast i nezdrav izgled; Utvrđuju se tako da se iskopa zemljište sa najveće moguće dubine i uzorak stavi u kofu sa vodom. Ako ih ima u zemljištu isplivaju na površinu; Prirodni neprijatelji su predatorske grinje, druge stonoge, gljive i razni zemljišni insekti; Lisne, brašnaste, sočne štitaste vaši, grinje, leptiraste vaši, tripsi; VAŠI -formiraju kolonije na mladim biljkama, sadnicama i listovima; -buše biljno tkivo i isisavaju biljne sokove; -formiraju značajan broj jedinki; -ometaju porast biljaka ili ga potpuno prekidaju; -formiraju mednu rosu, što utiče na fotosintezu i smanjenje prinosa; -prenose biljne viruse; Redovni pregledi obavezni; Pojava kovrdžanja listova; Često se nalaze na naličju listova; Prirodni neprijatelji su bubamare i larve osolikih muva; Obavezne žute ljepljive trake za indentifikaciju; Prisutvo mrava u plasteniku ukazuje na prisustvo vaši; BIOLOŠKE MJERE BORBE: -bubamare: veoma efikasne, uništavaju žarište populacije, -hrane se i drugim štetnim insektima/tripsima, sočnim štitastim vašima i sl.; -larve bubamare su crne boje i takođe su predatori; -na svakih 0.8 metar u plasteniku treba pustiti 1-4 odrasle bubamare 2 puta nedeljno tokom 2-4 nedelje tretmana; -puštanju se u blizini žarišta vaši; Biološke mjere borbe Mrežokrilci-zlatooka -larve su veoma proždrljive; -najefiksaniji predatori za suzbijanje lisnih vašiju; -postavlja se jedan odrasli insekt na 5-30 vaši; -kod žarišta: treba unjeti 10 larvi na svakih 0.8m2 plastenika i ponavljati svake 2-3 nedelje; -obavezno suzbijati mrave, jer se hrane ovim insektima, Biološke mjere borbe Parazitoidna osica-Aphelinus abdominalis -kontrola brojnosti krupnijih vrsta vaši; -hrani se i istovremeno parazitira vaši; -pojava crnih, mumificiranih tjela vaši je znak uspiješno izvedene biološke borbe; Biološke mjere borbe Mušica-Aphidoletes aphidimyza -doprema se u formi lutke i unosi u topao plastenik, iz njih se formiraju odrasle jedinke; -hrani se različitim vrstama vaši; -nema potrebe za stalnim unosom novih jedinki u objekat; -obavezno pratitit uslove sredine, koje treba obezbijediti u plasteniku za njihov razvoj; Biološke mjere borbe Mušica-Aphidius colemani -suzbija breskvinu i pamukovu vaš; -jaja polaže u štetočine; Aphidius ervi sličina prethodnoj, suzbija vaš mlječike krompira; obe vrste se u plastenike unose kao odrasle jedinke, čim se otkrije prisutvo vaši; Prije unošenje ukloniti žute trake, da ne dođe do uništenja korisnih insekata; Preventivne mjere borbe protiv vaši: -na otvore za provjetravanje postaviti mreže; -redovno uklanjati korove u plasteniku i oko njega; -pažljivo pregledati biljni materijal prije unošenja u plastenik; Redovno uništavati zaražene biljke; -ukloniti ili spaliti biljne ostatke nakon iznošenja iz plastenika; -prostorno odvojiti proizvodnju povrća od proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja; veliki broj domaćina, među njima paprika, paradajz, krastavac i patlidžan; prekrivene su bjelim voštanim prahom i imaju končaste dodatke duž tijela; Formiraju guste kolonije na biljkama; Smanjuju porast biljaka, biljke žute i uvrću se; Medna rosa, mravi i čađavice ukazuju na prisustvo brašnastih vaši u plasteniku; BIOLOŠKE MJERE BORBE: Cryptolameus monotrouzeri -predatorska vrsta bubamare; -polaže jaja u paučinaste skupine-kolonije vaši; -mlade larve bubamare se hrane vašima; Često prisutne u plastenicima; Sočnog i savitljivog tijela; Izlučuju voštanu materiju, koja formira poseban štit po čemu su dobile ime; Smeđa štitasta vaš je najčešće prisutna u našim plastenicima; Prezimljavaju u plastenicima; Biološke mjere borbe Cryptolameus monotrouzieri -bubamara predator, već opisana; Metaphycus helfolus -parazitska osica veoma efikasna u preventivnoj brobi protiv vaši; -polaže jaja u vaši; -optimalna temperatura za razvoj osice je 23-30 Celzijusa; -na jednu biljku se stavlja 1-5 lutki osica; Uobičajene štetočine u plastenicima; Slične paucima i krpeljima; Značajne štetočine u plasteniku su: GRINJE PAUČINARI ŽUTA GRINJA I JAGODINA GRINJA CRVOLIKA GRINJA Pregled biljaka i prag štetnosti: Ljepljive trake su neupotrebljive, jer nema letećih oblika grinja; Jedini pouzdan način indentifikacije je pregled biljaka; Praćenje pojave hlorotičnih tačkica na biljkama, mreže koje grinja ispreda, bronzane promjene u boji ukazuju na grinju paučinara; Često su u blizini ventilacionih otvora; Koristiti lupu za posmatranje; Prve štetočine na koje su korištene biološke mjere borbe; Najbolji način za uništavanje grinje je uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka iz plastenika; Biološke mjere borbe: Phytoseiulus persimilis -predatorska vrsta grinje za suzbijanje paučinara i veliki broj drugih vrsta; -na temperaturama iznad 28 Celzijusa se razmnožava brže od svog plijena; -pri puštanju predatora obilježiti kolonije štetočine i puštati ih na ta mjesta; -redovno vršiti pregled plastenika radi praćenja stanja; -primjenjuje se jedan predator na 90cm2 ili 10 jedinki ako je zaražen list po listu kod jače zaraze; -kod velike brojnosti štetočina ide 10-100 predatora po biljci; Preventivne mjere borbe protiv grinja u plastenicima: -nezaražen sadni materijal; -izbjegavati osjetljive sorte; -suša pogoduje razvoju grinja; -redovno suzbijanje korova u plasteniku; Kalifornijski trips-Franklinella ocidentalis -ekonomski najznačajniji tripsi u plasteničkoj proizvodnji; -prenosi viruse; -deformiše listove i cvjetove povrća usljed ishrane; -najvažnije je rano uočavanje tripsa u plasteniku; -oštećenja su lezije sa crnom i mrkom ivicom; -odvojiti povrće od cvijeća u plastenicima; -koriste se plave ili žute trake za indentifikaciju, prepoznaju se kao najsitniji insekti na ljepljivoj traci; -20 jedinki tripsa na ljepljivoj traci/nedeljno je prag štetnosti pri kojem treba početi mjere biološke borbe; Predatorska grinja –Neoseiulus cucumeris Hypoapsis miles -hrani se larvama i jajima tripsa na listu i cvjetovima; -isporučuju se u paketićima, koji se kače o zaražene biljke; -tretman: 100 grinja na 0.8m2 čim se primjeti prisustvo tripsa; Preventivne mjere borbe protiv tripsa tokom proizvodnje: -higijensko sanitarne mjere; -uništavanje korova; -uklanjenje zaraženih biljaka iz objekta i okoline; -uništiti korove u neposrednoj blizini plastenika; -temeljno čišćenje plastenika između vegetacija, uz mirovanje bez zasada od najmanje nedelju dana; -zatvaranje praznog objekta tokom ljeta; -uništava se na 40 Celzijusa i pri vlažnosti vazduha od 10%; -pregled rasada; -postavljanje zaštitnih mreža na objekte; -radnici ne bi tebali da nose odjela intenzivno žute ili plave boje, jer ona privlače tripsa; Sitni insekti, luče mednu rosu što dovodi do žućenja i opadanja listova; -najpoznatija je staklenička leptirasta vaš i srebrena leptirasta vaš; -razvijaju čađavice, što smanjuje prinos i prenose viruse; -neophodan pregled zasada radi indentifikacije, najpouzdanije pomoću izgleda larve-koristiti lupu; Staklenička leptirasta vaš Srebrena leptirasta vaš -česta na ukrasnim biljkama, ne treba ih gajiti blizu povrća; -veliki broj domaćina; -napada donje strane listova; -listovi se suše, požute i opadaju; -pregled vršiti po donjim stranama listova; -pregled 1-4 žute ljepljive trake na svakih 90m2 u objektu; -ekonomski prag štetnosti je 2 jedinke na ljepljivoj traci dnevno; -biološka borba se zasniva na preciznoj indentifikaciji; Biološke mjere borbe: Encarsia formosa -parazitska osica; -puštaju se jednom nedeljno 3-6 odraslih jedinki na svakih 0.8m2, kada se uoči prisustvo vaši; -osica je aktivna na temperaturi od 18 Celzijusa; -paziti na trenutak otklanjanja parazitiranih listova; Delphastus catalinae -porodica bubamara; -može uništiti 160 jaja, ili 12 velikih nimfi dnevno; -efikasne su u brojnijim populacijama; -100 jedinki bubamare na 10 biljaka, na svako kritično mjesto; -pušta se rano ujutro ili uveče uz lagano orošavanje listova vodom; Preventivne mjere borbe: -odgovarajuće sanitarne mjere; -čišćenje objekata; -izbacivanje korova; -zdrav sadni materijal; -korištenje žutih ljepljivih traka; -kontrolisana atmosfera u plastenicima/veća koncetracija CO2 smanjuje populaciju štetočina; LARVE LEPTIRA I LISNI MINERI -gusjenice najčešće nisu veliki problem u plastenicima, sem u izuzetnim slučajevima; -u prirodi je već prisutan značajan broj prirodnih neprijatelja gusjenica leptira; -grickanjem listova i ostavljanjem velikih količina izmeta stvaraju oštećenja na biljkama; -presjecaju mlade biljčice; -kod male brojnosti populacije skidati ih rukom i iznositti; -na ventilacione otvore staviti zaštitne mrežice da se spriječi ulazak odraslih leptira u objekte; LISNI MINERI -muve lisnih minera napadaju veliki broj biljnih vrsta; -najčešča štetočina u plastenicima je lisni miner Liryomiza trifoli -na listovima ostavlja krivudave linije, te dovodi do preranog opadanja lišća; -kod brojnije populacije mogu nastati ozbiljne štete i značajan pad prinosa; -hvataju se na žute ljepljive trake, na svakih 920m2 i pregledati ih svake nedelje; Prevencija: -redovno uklanjanje oštećenih listova i biljnih ostataka; -uklanjanje korova, posebno širokolisnih; -izbjegavati osjetljive sorte; -plodored i poljosmjena; -zaštitne mreže na objektima. Biološke mjere borbe: Diglyphus isaea -parazitska osica, parališe larve minera u koje polaže jaja; Diglyphus sibirica -takođe osica, efikasnija od prethodne vrste; -koristi se za manje brojne napade štetočina; -preventivno se pušta 1-2 odrasle jedinke na 3 nedelje, a u tretmanu 2-4 jedinke svake druge nedelje na površinu od 0.8 m2. ključna je dobra prevencija pojave štetočina; higijensko sanitarne mjere moraju biti adekvatno sprovedene; Praćenja i redovan pregled zasada; Pridržavanje upustava dobavljača bioloških preparata; Vođenje dnevnika preduzetih mjera; Praćenje efikasnosti preduzetih mjera; Kombinovanje bioloških mjera borbe sa agrotehnikom, njegom zasada i agrorokovima; HVALA NA PAŽNJI I VREMENU KOJE ST E I IZDVOLJILI ZA OVU PREZENTACIJU!
© Copyright 2024 Paperzz
